Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Općina Okrug	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, Povodom objavljenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iznosimo svoje primjedbe kako slijedi: Predlagatelj navodi kako su ciljevi koji će proizaći iz izmjena utvrđenih ovim Nacrtom prijedloga o Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, usmjereni prije svega ka optimizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave i smanjenju broja lokalnih dužnosnika što bi doprinijelo znatnim uštedama u proračunima jedinica. Isto tako, važno je istaknuti kako će smanjenje broja lokalnih dužnosnika, odnosno ukidanje zamjenika načelnika i gradonačelnika u gradovima s manje od 35 tisuća stanovnika, osim financijske uštede, za svoj cilj imati zastoj u razvoju općine/grada, te ponajviše problem u svakodnevnom izvršavanju poslova općine/grada. Ukidanjem zamjenika načelnika i gradonačelnika dodatno bi se zakomplicirao sustav javne uprave. Funkcija zamjenika postoji u svim političkim sustavima, kao i u svim vrstama organizacija, te je ista s razlogom propisana u postojećem zakonu. Zamjenik zamjenjuje načelnika/gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti, što je neophodno za osiguravanje nesmetanog rada i provedbu aktivnosti u općini/gradu. Naročito ističemo kako prijedlog imenovanja privremenog zamjenika, na način da član predstavničkog tijela prijeđe na mjesto izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave nikako nije utemeljen iz razloga što se dosadašnjeg vijećnika dovodi u situaciju da izvršava odluke za koje je kao član predstavničkog tijela glasao, odnosno nije glasao. Samim tim dolazi do miješanja rada predstavničkog i izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave. Nastavno na navedene prigovore, molimo Predlagatelja da ponovno preispita izmjene u svezi funkcije zamjenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te sukladno tome, eventualnim drugim institutima postigne ostvarenje željenih ciljeva. S poštovanjem.	Nije prihvaćen	S obzirom da izvršno tijelo (za razliku od predstavničkog) nije ustavna kategorija, o tome hoće li i koliko zamjenika imati općinski načelnik i gradonačelnik, ovlašten je odlučiti isključivo zakonodavac. Ovdje se ukazuje i na činjenicu da, prema posljednjim raspoloživim podacima, u ovome trenutku 16 općinskih načelnika i gradonačelnika obavlja dužnost bez svojih zamjenika, kojima je mandate prestao iz različitih razloga. Prema tome, situacija da u pojedinim jedinicama nema zamjenika nije nepoznata ni trenutno. Imenovanje privremenog zamjenika od strane predstavničkog tijela i iz reda njegovih članova ima smisla, neovisno o tome što se izvršno tijelo ne bira od strane predstavničkog, upravo iz razloga što članovi predstavničkog, tijela iako nisu izabrani neposredno nego s liste, imaju izborni legitimitet. U situaciji u kojoj većina općinskih načelnika i gradonačelnika neće imati zamjenika, zasigurno je potrebno premostiti eventualnu mogućnost njegove spriječenosti u obavljanju dužnosti te nastavno i odrediti osobu koja će biti privremeni zamjenik. Članu predstavničkog tijela koji bi bio imenovan za privremenog zamjenika, dužnost u predstavničkom tijelu će mirovati tako da neće istodobno obavljati predstavničke i izvršne ovlasti, niti će doći do miješanja rada predstavničkog i izvršnog tijela.
2	Unione Italiana	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Izražavamo zadovoljstvo zbog činjenice da predložena izmjena zakona ne suzbija potpredsjednike i zamjenike gradonačelnika koje su izabrali izravno i isključivo članovi nacionalnih zajednica u Hrvatskoj. Ovo je važna iznimka koja uzima u obzir potrebu za predstavljanjem samih nacionalnih zajednica od strane lokalnih i regionalnih samoupravnih tijela. Što se tiče Talijanske nacionalne zajednice, moramo primijetiti da nema mnogo lokalnih autonomija koje, sukladno važećim zakonima i statutarnim propisima lokalnih samouprava, omogućuju izravni izbor potpredsjednika županije ili talijanskog zamjenika gradonačelnika. Točnije govorimo o Istarskoj županiji, o gradovima Umag, Buje, Poreč i Vodnjan te općinama Brtonigla i Bale. U Istarskoj županiji imamo 7 dvojezičnih gradova: Buje - Buie, Novigrad - Cittanova, Poreč - Parenzo, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Umag - Umago i Vodnjan - Dignano. U Istarskoj županiji imamo 13 dvojezičnih općina, od kojih 2 nemaju službeni dvojezični naziv: Bale - Valle, Brtonigla - Verteneglio, Fažana - Fasana, Funtana (Fontane), Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga (Torre - Abrega), Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada i Vrsar - Orsera. Bez ispravka predloženog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u Hrvatskoj, u nedostatku drugih zakonskih odredbi koje štite prava stečena od Talijanske nacionalne zajednice, niti odgovarajućih izmjena i dopuna općinskih statuta, Talijanska nacionalna zajednica više neće imati zamjenike talijanskih gradonačelnika u Novigradu - Cittanova, Puli - Pola, Rovinju - Rovigno, Fažani - Fasana, Funtani, Grožnjanu - Grožnjan, Kašteliru - Labinci – Castellier -Santa Domenica, Ližnjanu - Lisignano, Motovunu - Montona, Oprtalju - Oprtalj, Taru - Vabriga, Višnjanu -Višnjan, Vižinadi - Vižinada i Vrsaru - Vrsar. Stoga predlažemo da se u postupku izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i područnoj (regjonalnoj) samoupravi u Hrvatskoj uzme u obzir ova važna stvarnost Talijanske nacionalne zajednice i uključe ona pravila i odredbe koje omogućuju također odražavanje prava stečena u provedbi članka 3. Talijansko-hrvatskog sporazuma o manjinama iz 1996. godine i osigurava izbor talijanskih zamjenika gradonačelnika u spomenutim dvojezičnim gradovima i općinama: Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grožnjan, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Motovun, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Višnjan, Vižinada -Visinada i Vrsar – Vrsar. Esprimiamo la nostra soddisfazione per il fatto che la proposta di modifica della Legge non sopprime i Vicepresidenti di Regioni e i Vicesindaci eletti direttamente ed esclusivamente dagli appratenti alle Comunità Nazionali in Croazia. Si tratta di un’importante eccezione che tiene conto della necessità di rappresentanza delle Comunità Nazionali stesse preso gli organi d’autogoverno locali e regionali. Per quanto riguarda la Comunità Nazionale Italiana, dobbiamo rilevare come non siano numerose le autonomie locali che, ai sensi delle normative legislative e statutarie vigenti, prevedono l’elezione diretta del Vicepresidente di Regione o del Vicesindaco italiano. Nello specifico si tratta della Regione Istriana, delle Città di Umago, Buie, Parenzo e Dignano e dei Comuni di Verteneglio e Valle. Nella Regione Istriana sono 7 le Città bilingui: Buje - Buie, Novigrad - Cittanova, Poreč - Parenzo, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Umag - Umago e Vodnjan - Dignano. Nella Regione Istriana sono 13 i Comuni bilingui, di cui 2 sono privi della denominazione ufficiale bilingue: Bale - Valle, Brtonigla - Verteneglio, Fažana - Fasana, Funtana (Fontane), Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga (Torre - Abrega), Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar - Orsera. Senza una correzione della proposta di Legge di modifica della normativa sulle autonomie locali e regionali in Croazia, in assenza di altre disposizioni legislative che tutelino i diritti acquisti dalla Comunità Nazionale Italiana, o di opportune modifiche degli Statuti municipali, la Comunità Nazionale Italiana non potrà più avere i Vicesindaci italiani a Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj – Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier - Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar - Orsera. Siamo pertanto a proporre che nel processo di modifica della normativa sulle autonomie locali e regionali in Croazia si tenga in debita considerazione questa importante realtà della Comunità Nazionale Italiana e si inseriscano quelle norme e disposizioni che consentano di mantenere il livello dei diritti acquisiti anche in attuazione dell’articolo 3 del Trattato italo - croato sulle Minoranze del 1996 e si assicuri l’elezione dei Vicesindaci italiani nelle richiamate Città e Comuni bilingui: Novigrad - Cittanova, Pula - Pola, Rovinj - Rovigno, Fažana - Fasana, Funtana, Grožnjan - Grisignana, Kaštelir - Labinci – Castellier -Santa Domenica, Ližnjan - Lisignano, Motovun - Montona, Oprtalj - Portole, Tar - Vabriga, Višnjan - Visignano, Vižinada - Visinada e Vrsar – Orsera. Zastupnik Talijanske Manijne - Il Deputato della Comunità Nazionale Italiana al Sabor, Furio Radin Il Presidente dell’Unione Italiana – Predsjednik Talijanska Unija, Maurizio Tremul Il Presidente della Giunta Esecutiva dell’Unione Italiana - Predsjednik Izvršnog Odbora, Marin Corva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Ovim se Zakonom ne zadire u prava nacionalnih manjina na izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u jedinicama u kojima nacionalne manjine imaju pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu. Odredbom članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da u jedinici lokalne samouprave i jedinici područne (regionalne) samouprave u kojoj se prema odredbama tog Ustavnog zakona treba osigurati srazmjerna zastupljenost članova njenog predstavničkog tijela iz reda pripadnika nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u njenom izvršnom tijelu. Sukladno članku 111. važećeg Zakona o lokalnim izborima, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ujedno, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice. Člankom 41.a važećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zakonom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela, a izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu. Ovim se Zakonom ne mijenja ništa u pravu nacionalnih manjina na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana niti se smanjivanje broja zamjenika odnosi na zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Stoga nije jasno iz čega slijedi zaključak da Talijanska nacionalna zajednica više neće imati zamjenike talijanskih gradonačelnika u Novigradu - Cittanova, Puli - Pola, Rovinju - Rovigno, Fažani - Fasana, Funtani, Grožnjanu - Grožnjan, Kašteliru - Labinci – Castellier -Santa Domenica, Ližnjanu - Lisignano, Motovunu - Montona, Oprtalju - Oprtalj, Taru - Vabriga, Višnjanu -Višnjan, Vižinadi - Vižinada i Vrsaru – Vrsar, kao ni iskazana bojazan o gubitku stečenih prava. Naime, ukidanjem zamjenika općinskih načelnika, odnosno gradonačelnika koji se biraju zajedno s općinskim načelnikom, odnosno gradonačelnikom, a koji su bili kandidati na izborima sasvim neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti, ni na koji način se ne zadire u prava nacionalnih manjina. Prema tome, u jedinicama u kojima se ukidaju zamjenici koji su se birali zajedno s općinskim načelnikom i gradonačelnikom, nitko neće imati zamjenike jer više neće postojati takva dužnost. Pri tome se ne može govoriti o stečenim pravima jer zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika koji su izabrani zajedno s općinskim načelnikom i gradonačelnikom birani su na temelju općeg izbornog prava, od svih birača pojedine jedinice (a ne samo pripadnika nacionalnih manjina) i nisu birani po osnovi njihove nacionalne pripadnosti. Istodobno, ako je statutom jedinice propisano da u toj jedinici talijanska nacionalna manjina (neovisno o zastupljenosti pripadnika te manjine u ukupnom stanovništvu jedinice) ima pravo na zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda pripadnika talijanske nacionalne manjine, tada će se u toj jedinici birati zamjenik iz reda pripadnika talijanske nacionalne manjine u skladu s propisima.
3	ZLATKO DOVHANJ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predlažem u ime Grada Vinkovaca kako bi trebalo izmjeniti članak 19a Zakona na način da glasi: "Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koji su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 30.000 stanovnika." OBRAZLOŽENJE Vrlo je poznato kako je istok Hrvatske u posljednje vrijeme zahvatio val iseljavanja i kako je moguće za pretpostaviti kako se broj stanovnika smanjio, cijenimo ne značajno, ali moguće je, pošto imamo 35.312 stanovnika da poslije objave rezultata popisa stanovništva izgubimo status velikog grada. Iako cijenimo kako bi se ovo dogodilo tek u sljedećem razoblju, no gubitak statusa velikog grada za Vinkovce bi bio veliki gubitak. Vinkovci jesu i gospodarsko, kulturno, upravno, obrazovno i općedruštveno središte u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ova izmjena Zakona izgledno bi se odnosila samo na nas, 17. grad po veličini u Hrvatskoj, a cijenimo da to nikome ne bi smetalo, a u protivnom bi Grad Vinkovce i njegove stanovnike dovela u vrlo nepovoljan položaj. Slijedom ove izmjene potrebno je i u svim člancima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, gdje god se spominje brojka 35.000 stajati 30.000.	Nije prihvaćen	Kategorija velikih gradova utvrđena na propisani način u ovom se trenutku smatra zadovoljavajućom.
4	ivo bakalić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, Nastavno na primjedbe i prijedloge na predloženi nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a kao dodatak mojim primjedbama koje sam već iznio 19.11.2020., dostavljam dodatne primjedbe i prijedloge kako slijedi. U ranije iznesenim primjedbama predložio sam smanjenje postotka potrebnog broja birača za raspisivanje referenduma sa 20% na 10%, a ovog trenutka iskazujem kako se sve iskazane primjedbe uz prijedlog izmjene članka 24.a. s istom argumentacijom mogu primijeniti na postojeći tekst članka 40.b. stavak 2. alineja 1. Zakona pa upućujem na ranije iznesene primjedbe bez potrebe ponavljanja. Međutim, koristim priliku predložiti i dopunu postojećeg članka 48. stavak 2. Zakona na način da se na kraju tog stavka koji završava s riječima "… u skladu sa zakonom" dodaje nova rečenica koja glasi "Pravni poslovi općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana sklopljeni suprotno propisanim limitima raspolaganja su ništetni" . Navedeni prijedlog držim svrsishodnim iz slijedećeg razloga. U nedostatku javnog registra u kojem bi se upisivali podaci o ovlaštenim osobama jedinica lokalne samouprave, o trajanju njihovih mandata i o ograničenjima kod sklapanja pravnih poslova koje propisuje članak 48. stavak 2. postojećeg zakona, te kod činjenice da zainteresirane osobe u nedostatku takvog javnog registra ne mogu pronaći statutarne odredbe koje sigurno sadrže navedena ograničenja, tekst zakona ostaje kao jedina mogućnost kvalitetnog ograničenja i ovlasti lokalnih čelnika te ujedno potpuni način izvješćivanja javnosti jer kad bi se takva zakonska odredba unijela u tekst zakona, nitko više ne bi mogao kazati da je postupao kao savjesna treća strana prigodom sklapanja takvog posla, a u nedostatku određenih informacija o ovlaštenjima lokalnog čelnika za sklapanje konkretnih pravnih poslova. Razlog zbog kojeg predlažem navedenu dopunu nalazim u događaju koji se je 2008. dogodio u Gradu Splitu kada je tadašnji gradonačelnik bez znanja i odobrenja gradskog vijeća sklopio dodatak ugovora o javno privatnom partnerstvu temeljem kojeg dodatka je Grad Split, pod određenim uvjetom čiji nastup je u trenutku sklapanja dodatka već bio gotovo izvjestan, pristao stupiti u pravni položaj zajmoprimca kredita od 45 milijuna EUR iako je to daleko premašivalo limit ovlaštenja gradonačelnika od 1 milijuna kuna i iako je u osnovnom ugovoru o JPP bilo propisano da Grad Split neće imati nikakvih daljnjih novčanih izdataka izuzev jednog u vidu zakupnine koja je ugovorena. U svezi zahtjeva za isplatu znakovito je kako se kreditori pozivaju na svoju savjesnost, a da je u tekstu zakona bila ugrađena odredba o ništetnosti pravnih poslova sklopljenih preko zakonskog limita, cijela situacija bila bi daleko jasnija. Upravo zbog ovakvog i svih mogućih budućih sličnih slučajeva držim da je korisno u postojećem tekstu zakona dopuniti članak 48. stavak 2. predloženom rečenicom o ništetnosti pravnih poslova lokalnih čelnika sklopljenih izvan propisanog zakonskog limita. S poštovanjem. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu	Nije prihvaćen	Vezano uz referendum dano je očitovanje uz raniji komentar. Što se tiče dopune važećeg članka 48. stavka 2. na predloženi način, ukazuje se da takvom propisivanju nije mjesto u sustavnom zakonu, već je isto predmet uređenja propisa iz područja građanskog prava.
5	Grad Koprivnica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Izmjene i dopune Zakona nalaze se na e-savjetovanju u razdoblju od 8.11. do 23.11.2020. godine koje postupanje je protivno zakonu i to konkretno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim se uređuje postupak objavljivanja dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću. Istim člankom definiran je rok od najmanje 30 dana. Kao posljedica nepoštivanja procedure kod donošenja općih akata, imamo i nekoliko presuda Upravnih sudova koji su poništili određene akte zbog formalnih propusta kod samog donošenja.	Nije prihvaćen	Člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15) propisano je da tijela javne vlasti (između ostalih tijela državne uprave) dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. U konkretnom slučaju, skraćeni rok savjetovanja s javnošću u trajanju od 15 dana sasvim je primjeren I opravdan. Uz to, provedeno je i savjetovanje za OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI u trajanju od 15 dana (od 7. do 22. kolovoza 2020.) te je na isti bilo izneseno 5 komentara.
6	Ruža Kovačević Bilić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predlagatelj pokazuje duboko nerazumijevanje funkcioniranje lokalnih samouprava te predlaganjem ukidanja zamjenika u manjim gradovima na ovakav način može dovesti do kočenja razvoja, zastoja u realizaciji projekata pa čak i problema u svakodnevnom funkcioniranju gradova. Ukidanjem zamjenika načelnika i gradonačelnika dodatno se komplicira cijeli sustav javne uprave. Treba racionalizirati i smanjiti ukupne troškove javne uprave, ali ne na način ukidanja zamjenika već ograničavanjem naknada i načina rada. Zakonom se želi ostvariti uštede u lokalnim proračunima općina, gradova, županija, no ostavlja mogućnost trošenja sredstava proračuna na savjetnike, dodatne upravne odjele, pročelnike, kao i broj zaposlenih po lokalnim upravama što može ići sve do 20% proračuna koji odlazi na plaće zaposlenika, a troškovi vanjskih savjetnika čak i preko toga, obzirom da je njihov angažman na koncu skuplja opcija. Prijedlog zakona ne podiže učinkovitost JLS-a u nijednom segmentu jer se jednostrano bavi samo smanjenjem broja izabranih dužnosnika/članova vijeća, a ne politikom racionalizacije trošenja lokalnog proračuna i podizanjem učinkovitosti lokalnih uprava za građane. Da ne govorimo da o neodrživim općinama, obzirom da više nema ni glasa na temu spajanja i slično. Isticanje da se izmjenama postiže velika ušteda ne odgovara stvarnom stanju jer se eventualno smanjenje ne očituje na državnoj razini, nego samo na lokalnoj i regionalnoj, a istovremeno se bitno narušavaju i smanjuju sadržaji političkog, gospodarskog, komunalnog i društvenog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Trebalo bi težiti daljnjoj decentralizaciji (samo 10 % sredstava raspolažu jedinice JLRS) i to na način da se ograniči ukupni trošak funkcioniranja na maksimalno 20% izvornog proračunskog prihoda. U tim okvirima bi JLRS mogle samostalno svojim odlukama definirati plaće i statuse lokalnih dužnosnika, vijećnika, stručnih službi i ostalih troškova funkcioniranja. Sukladno navedenom, funkcija zamjenika je nužna i to brojem kako to propisuje postojeći zakon.	Nije prihvaćen	Sam komentar pokazuje nerazumijevanje sustava lokalne samouprave. S obzirom da izvršno tijelo (za razliku od predstavničkog) nije ustavna kategorija, o tome hoće li i koliko zamjenika imati općinski načelnik i gradonačelnik, ovlašten je odlučiti isključivo zakonodavac
7	Grad Koprivnica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	U cijelom tekstu Prijedloga treba jasnije naznačiti početke stavka jer se sad ne nekim mjestima u Prijedlogu ne može utvrditi je li riječ o drugom stavku ili drugoj rečenici u istom stavku.	Nije prihvaćen	Nije jasno o čemu je riječ.
8	Grad Koprivnica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak, 123/17 i 98/19) je do sada mijenjan osam (8) puta i umjesto izmjena i dopuna je trebalo ići s izradom novog Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
9	Marijan Škvarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Marijan Škvarić Gradonačelnik Grada Lepoglave Upućujem primjedbe na prijedlog zakona: PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Obrazloženje: 1. Određivanje samo jednog zamjenika za velike gradove i Županije preko 35 000 stanovnika, te potpuno ukidanje zamjenika za sve ostale JLS – e, smatram najvećim problemom u predloženim izmjenama ZLPRS. Naročito ističem bespredmetnost najvećeg naglašavanja prijedloga da će se time postići velike financijske uštede. U svim političkim sustavima, u svim ostalim društvenim i gospodarskim organizacijama postoje institucije zamjenika i za to postoje veoma bitni argumenti. Najvažniji je taj da zamjenici osiguravaju daljnji nesmetan rad i aktivnosti bez obzira na sve okolnosti koje se mogu javiti. To je još više izraženo kod JLS – a gdje je dodatno izražena i politička odgovornost i djelovanje. Smatram da funkcija zamjenika mora ostati i to brojem kako to propisuje postojeći zakon, ali za sam izbor predlažem slovenski model izbora zamjenika. Konkretno bi to značilo da na neposredne izbore idu samo Župani, gradonačelnici i načelnici. Nakon izbora izabrani si dužnosnici sami biraju zamjenika / zamjenike iz redova gradskih i općinskih vijeća ili županijske skupštine. Zamjenik ili zamjenici ne mogu biti profesionalci nego imaju pravo na dodatnu naknadu. Time se omogućuje da se osigura stabilna politička vlast bez obzira koja stranka ili koalicija ima većinu u vijeću ili skupštini. Također, istovremeno se onemogućava neaktivnost ili destrukcija zamjenika jer ga se puno jednostavnije može promijeniti. Istovremeno u slučaju nemogućnosti obnašanja dužnosti čelnog čovjeka, mijenja ga njegov zamjenik bez sazivanja novih izbora (u Sloveniji gotovo i nema izvanrednih izbora). Na iznimnu kompliciranost novog prijedloga zakona ukazuju članci 14., 15., 16., 17. i 18. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji definiraju izmjenu članka 40.d.; 41; 43; u kojem se mora sa čak 20 stavaka objašnjavati kombinatorika eventualnog prestanka mandata ili drugih situacija koja se mogu pojaviti u obnašanju dužnosti. Čak i tim izmjenama koje su i inače teško razumljive i neprecizne, ostaje još mnogo situacija koje će se tek javiti u praksi, a nisu predviđene. Naročito nisu dobri prijedlozi imenovanjem privremenog zamjenika, prebacivanje funkcije zamjenika na članove upravnih tijela, a niti imenovanjem posebnih savjetnika kao što imamo slučajeve u jednoj od Županija na sjeveru Hrvatske. 2. Smanjenje broja vijećnika u općinskim / gradskim i županijskim skupštinama je toliko nebitna stvar da samo po sebi nema nikakve funkcionalne razloge. Naročito je i dvojbeno samo vezanje broja vijećnika samo uz broj stanovnika, nego bi trebalo uzeti u obzir i veličinu ostvarenog Proračuna. Politički kontekst je ipak izrazito prisutan jer se smanjivanjem broja vijećnika bitno pogoduje samo velikim strankama. U konkretnom slučaju za osiguravanje jednog vijećnika neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 % nego će se morati prijeći prag čak do 10 %. 3. Ovim izmjenama zakona ne postiže se nikakva reforma JLS – a nego je to puka kozmetika koja u ovom slučaju služi samo velikim strankama. Isticanje da se izmjenama postiže velika ušteda ne odgovara stvarnom stanju jer se eventualno smanjenje ne očituje na državnoj razini, nego samo na lokalnoj i regionalnoj, a istovremeno se bitno narušavaju i smanjuju sadržaji političkog, gospodarskog, komunalnog i društvenog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Najbolji način smanjenja i kontrola troškova bila bi na način da se konkretnije i dosljednije ograniči ukupni trošak funkcioniranja JL(R)S na max 20 % izvornog proračunskog prihoda. Trebalo bi težiti daljnjoj decentralizaciji i u tim okvirima bi JLRS mogle samostalno svojim odlukama definirati plaće i statuse lokalnih dužnosnika, vijećnika, stručnih službi i ostalih troškova funkcioniranja. Dokaz uspješnosti djelovanja i odluka uvijek trebaju biti samo izbori čime se ističe sama volja građana za koju onda snose i odgovornost, a ne pravna regulativa sa državne razine.	Nije prihvaćen	S obzirom da izvršno tijelo (za razliku od predstavničkog) nije ustavna kategorija, o tome hoće li i koliko zamjenika imati općinski načelnik i gradonačelnik, ovlašten je odlučiti isključivo zakonodavac. Predloženi model izbora dvojben je s aspekta izbornog legitimiteta. Broj vijećnika oduvijek je bio vezan uz broj stanovnika.
10	Grad Ivanić-Grad	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Na predložene izmjene gore citiranog zakona objavljenog na e-savjetovanju dana 08. studenoga 2020. u ime Grada Ivanić-Grada dostavljaju se sljedeće primjedbe: Članak 1. „članak 9.a Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovog Zakona. Čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će pravilnik o prikupljanju, sistematiziranju i objavi podataka te vođenju evidencije iz stavka 1. ovog članka.“ Potrebno voditi računa da se vođenjem evidencije općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovog Zakona dodatno ne opterete općine, gradovi i županije na način da tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu koje će voditi predmetnu evidenciju ne prikuplja tražene podatke kontinuiranim i učestalim traženjem podataka od općina, gradova i županija, već da se koristi javno dostupnim podacima koje su općine, gradovi i županije dužne javno objavljivati te da se na taj način izbjegne dodatno administrativno opterećenje općina, gradova i županija. Propisati obvezu dostave potrebnih podataka za evidenciju od općina, gradova i županija samo ukoliko iste nisu javno objavile potrebne podatke. Obvezu tijela državne uprave nadležne za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu da samostalno prikuplja javno dostupne podatke potrebno je propisati pravilnikom o prikupljanju, sistematiziranju i objavi podataka te vođenju evidencije. Članak 9. „ U članku 31. stavku 3. riječ: „neplaćeni“ briše se, točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom te se dodaju riječi: „sukladno sporazumu s poslodavcem.“. Predloženo rješenje u odnosu na ranije regulirano kojim je bilo propisano kako član predstavničkog tijela ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela zamijenjen je s odredbom kojom se članu predstavničkog tijela omogućuje da isto regulira sukladno sporazumu s poslodavcem. Predmetna odredba uzrokuje pravnu nesigurnost i mišljenja smo kako bi se precizno u korist radnika – člana predstavničkog tijela trebao regulirati izostanak s radnog mjesta kako članovi predstavničkih tijela u obavljanju počasne dužnosti ne bi bili diskrimirani u odnosu na druge zaposlenike kod određenog zaposlenika. Također, nisu u istome položaju članovi predstavničkih tijela zaposleni u privatnim pravnim osobama u odnosu na one zaposlene kod pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne ( područne ) samouprave. Predloženim rješenjem također omogućuje se diskriminacija radnika jedne političke opcije koji su zaposleni kod poslodavca druge političke opcije. Iz navedenih razloga potrebno je točno propisati prava zaposlenika – članova predstavničkim tijela u vrijeme izostanka s radnog mjesta, jednaka za sve. Članak 10. Člankom 31 a uvode se maksimalni neto iznosi po članovima predstavničkih tijela županija, gradova i općina ovisno o broju stanovnika. Predmetni članak u suprotnosti je s člankom 31. stavkom 2. kojim je propisano: „ Član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela.“ Budući da je sukladno odredbama važećeg zakona pravo na propisivanje naknade dano u nadležnosti predstavničkom tijelu nije moguće za isto ograničenja propisivati zakonom, bez da se mijenja odredba važećega čl. 31. stavka 2. Također, predmetni članak 31 a u suprotnosti je - s člankom 128. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano: „ Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu ( regionalnu ) samoupravu. „ - s člankom 130. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano: „ U obavljanju poslova iz svojega djelokruga jedinice lokalne i područne samouprave samostalne su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.“ - s člankom 131. stavak 1. „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.“ Članak 16. Članak 41. mijenja se i glasi: „U županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradu koji ima više od 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. U županiji koja ima do 250.000 stanovnika, gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije župan i gradonačelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.“. Iza članka 41. stavka 2. predlaže se dodati novi stavak koji glasi: „ U gradu koji ima preko 10.000 stanovnika do 35.000 stanovnika gradonačelnik ima jednog zamjenika koji se bira zajedno s njime na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu, a koji svoju dužnost obnaša volonterski.“ Predmetna odredba predlaže se iz razloga što gradonačelnik kao izvršno tijelo i zakonski zastupnik grada ima u nadležnosti iznimno velik raspon poslova koje kao zakonski zastupnik jedini može obavljati, te je npr. potpisnik svih odluka, ugovora, izjava, izvješća i drugih dokumenata od osnovne važnosti za funkcioniranje grada, a što je u gradovima iznad 10.000 stanovnika iznimno opsežan posao, te bi uz sve protokolarne obveze, gradonačelniku u gradovima iznad 10.000 stanovnika bez zamjenika bilo gotovo nemoguće kvalitetno izvršavati. Također, nejasan je kriterij po kojemu je jedan zamjenik dodijeljen gradovima koji su sjedišta županije, obzirom u Zagrebačkoj županiji postoje gradovi npr. Dugo Selo, Ivanić-Grad, Zaprešić s puno većim brojem stanovnika od pojedinih gradova koji su sjedišta županija, npr. Krapina, Pazin, Gospić. Nesporna je činjenica kako broj stanovnika direktno utječe na opseg administartivno-tehničkih poslova u nadležnosti izvršnog tijela grada, te smo mišljenja kako je nužno dati prioritet navedenom kriteriju kod propisivanja funkcije zamjenika gradonačelnika. Članak 19. Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi: Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova. U tijeku trajanja mandata smatramo da prelazak člana predstavničkog tijela na mjesto privremenog zamjenika gradonačelnika kao izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave nije dobar iz razloga što dotadašnjeg vijećnika dovodi u situaciju da izvršava odluke koje je kao član predstavničkog tijela donosio. Primjer iz prakse: kao vijećnik gradskog vijeća osoba glasa za npr. odluku o odabiru sastavni dio koje je i ovlast gradonačelniku kao izvršnom tijelu za potpis npr. ugovora o kupoprodaji. Ukoliko isti vijećnik bude izabran kao privremeni zamjenik gradonačelnika dolazi u situaciju da potpisuje ugovor za kojega si je ovlaštenje na potpis sam izglasao. Dakle, dolazi do miješanja rada predstavničkog i izvršnog tijela ( analogno kršenju trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku na državnoj razini ), a što je protivno članku 4. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske. Sljedeći problem koji se nameće pri propisivanju imenovanja zamjenika gradonačelnika iz redova članova predstavničkih tijela je taj što su većinom članovi predstavničkih tijela zaposlene osobe, pa je samim time izbor sužen, a otvara se i pitanje reguliranja njihovog radnopravnog statusa u slučaju prihvaćanja funkcije zamjenika gradonačelnika. Nastavno na prijedlog dodavanja članka 41. stavka 3. potrebno izmijeniti članak 43.a, odnosno isti brisati, te analogno primijeniti i na ostale članke prijedloga izmjena i dopuna Zakona. Također, ovime se ukazuje i na odredbu samog članka 43. koja nije predmet izmjena, a smatramo da bi trebala biti obzirom na činjenicu da se predmetnim člankom propisuje kako općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana u slučaju odsutnosti ili duže spriječenosti zamjenjuje zamjenik, a općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan mogu mu povjeriti obavljanje određenih poslova. Spornima držimo odredbe u nastavku predmetnog članka 43 koje određuju kako se zamjenik pri obavljanju povjerenih poslova mora pridržavati uputa općinskog načelnika, gradonačelnika, župana kojima ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje??? Suštinski navedeno bi u praksi značilo da gradonačelnik npr. zbog bolesti i nemogućnosti trenutnog obavljanja dužnosti isto povjeri zamjeniku, a i nadalje snosi odgovornost? Pitanje je kako, ukoliko je odsutan ili duže spriječen ? ( a povjerio je zamjeniku obavljanje poslova ). Dakle, dužnost i obveze zamjenika bi trebalo detaljnije urediti. Članak 20. Prijedlog stavka 4. članka 56. koji kaže da jedinice lokalne samouprave koje nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela dužne su osigurati obavljanje tih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili sa županijom na čijem se području nalaze je nejasno određen te je potrebno preciznije odrediti što se smatra pod time da „nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela“. Gradonačelnik: Javor Bojan Leš, dr.med.vet.	Nije prihvaćen	Nije jasno elaboriranje o obvezama tijela državne uprave u čijem je djelokrugu sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje je ovlašteno za obavljanje nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela, nadzora zakonitosti općih akata iz svoga djelokruga, nadzora zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata iz svoga djelokruga te nadzora zakonitosti statute jedinica. Ovim se Zakonom, naime, ne propisuju obveze tijela državne uprave, već se u konkretnom slučaju propisuje ovlast tijela državne uprave za vođenje evidencije općih podataka općina, gradova i županija, a kojima prije svega raspolažu same jedinice. Smisao je navedene odredbe upravo u tome da na jednom mjestu budu objedinjeni svi podaci jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu transparentnosti i bolje dostupnosti istih, a način na koji će se prikupljati ti podaci bit će isti za sve jedinice, kojih ima ukupno 576. Ukazuje se da je opravdani neplaćeni izostanak s posla do sada prouzročio niz prijepora u primjeni i u izvjesnoj mjeri članovima predstavničkih tijela, umjesto da im olakša, otežao situaciju u odnosu na njihova prava kao zaposlenika, iako intencija odredbe članka 31. stavka 3. Zakona zasigurno nije bila onemogućavanje osoba izabranih za članove predstavničkih tijela u ostvarivanju njihovih prava iz radnog ili službeničkog odnosa, već omogućavanje ostvarivanja njihovih prava na sudjelovanje u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela, predloženo je izmijeniti predmetnu odredbu i uputiti na pravo na opravdani izostanak s posla sukladno sporazumu s poslodavcem, što znači da se član predstavničkog tijela i njegov poslodavac mogu sporazumjeti o tome na koji način će se „pravdati“, odnosno evidentirati izostanak s posla člana predstavničkog tijela radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela. Nije jasno na koji se to način omogućuje diskriminacija radnika jedne političke opcije zaposlenih kod poslodavca druge političke opcije. Zakonom se uređuju prava članova predstavničkih tijela neovisno o tome kojim političkim opcijama pripadaju, a zasigurno se ne propisuje njihov odnos s poslodavcima, pogotovo ne s “političkim opcijama poslodavaca”. Predmetni članak nije u suprotnosti s člankom 31. stavkom 2., već upravo razrađuje, odnosno ograničava gornju granicu do koje pojedino predstavničko tijelo može odrediti visinu naknade svojih članova. Za ocjenjivanje suglasnosti zakona s Ustavom ovlašten je isključivo Ustavni sud Republike Hrvatske. Nije jasno na čemu se temelje paušalne ocjene o protivnosti pojedinih odredaba Zakona s Ustavom. Sasvim je jasno da je gradonačelnik izvršno tijelo i zakonski zastupnik grada te da obavlja širok spektar poslova, u koji spade i potpisivanje svih odluka, ugovora, izjava, izvješća i drugih dokumenata od osnovne važnosti za funkcioniranje grada, a što upravo po prirodi stvari i jest ovlast izvršnog tijela. Točno je da su pojedini gradovi sjedišta županija brojem stanovnika manji od niza gradova koji nisu sjedišta županija. No, sukladno članku 19.a važećeg Zakona, gradovi sjedišta županija obavljaju iste poslove kao i veliki gradovi s više od 35.000 stanovnika, tako da je kriterij sasvim jasan. Imenovanje privremenog zamjenika od strane predstavničkog tijela i iz reda njegovih članova ima smisla, neovisno o tome što se izvršno tijelo ne bira od strane predstavničkog, upravo iz razloga što članovi predstavničkog, tijela iako nisu izabrani neposredno nego s liste, imaju izborni legitimitet. To što će vijećnik eventualno sudjelovati u donošenju pojedine odluke koju će, kao privremeni zamjenik biti u poziciji izvršavati, nije nikakav argument, a naročito nije dobro odabran navedeni primjer. Vijeće kao kolektivno tijelo odlučuje većinom glasova prisutnih (u pojedinim slučajeva svih) članova te se ne može govoriti ni o kakvom miješanju rada predstavničkog i izvršnog tijela. Jedan član, naime, nije predstavničko tijelo niti kao pojedinac ima legitimitet toga tijela. O trodiobi vlasti Ustav govori u odnosu na državnu vlast i isto se ne primjenjuje na lokalni nivo. U situaciji u kojoj većina općinskih načelnika i gradonačelnika neće imati zamjenika, zasigurno je potrebno premostiti eventualnu mogućnost njegove spriječenosti u obavljanju dužnosti te nastavno i odrediti osobu koja će biti privremeni zamjenik. Članu predstavničkog tijela koji bi bio imenovan za privremenog zamjenika, dužnost u predstavničkom tijelu će mirovati tako da jedna osoba neće istodobno obavljati predstavničke i izvršne ovlasti. Pri tome, privremeni zamjenik ne postaje izvršno tijelo jedinice. U sustavu u kojem je izvršno tijelo pojedinačno tijelo, točnije u gradu gradonačelnik, koji je ujedno i zakonski zastupnik grada, jedini ovlašteni predlagatelj proračuna te odgovorna osoba u gradu kao pravnoj osobi, uz to i fiskalno odgovoran, sasvim je jasno da povjeravanjem određenih poslova zamjeniku ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje. To je logika sustava koja od uspostave istoga nije dovedena u pitanje. Sasvim je jasno da upravne i druge stručne poslove obavljaju lokalni službenici na poslovima radnih mjesta za koje moraju imati propisane kvalifikacije. U jedinicama u kojima nema kapaciteta za obavljanje upravnih i stručnih poslova za koje se ustrojavaju njihova upravna tijela zasigurno nema ni mogućnosti osigurati obavljanje tih poslova. Jedinice koje nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela moraju iznaći mogućnost u okviru kojih će se ti poslovi obavljati u okviru upravnih tijela.
11	Jasenka Auguštan-Pentek	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, u ime Socijaldemokratske partije Hrvatske, a nakon analize naših čelnica i čelnika JLS-a iznosimo sljedeće: I. Reforma lokane samouprave je nužna, međutim navedeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi to nije. Predložene su promjene upitne i smatramo da ne stvaraju tolike uštede kao što su najavljene. Navedenim prijedlogom Zakona pobrkana je izvršna i predstavnička vlast jer izbori za gradonačenika/načelnika su odvojeni izbori od predstavničkog tijela. Gradonačelnik/načelnik i njegov zamjenik biraju se voljom svih birača te ne moraju nužno pripadati ni jednoj političkoj opciji ili ne pripadati onoj koja ima većinu u vijeću, a prema prijedlogu vijeće ima ovlasti postaviti zamjenika u slučaju duže odsutnosti. Prijedlogom Zakona u kojem se iza članka 43., dodaje članak 43.a, stavak 1, nije definirano koji period se smatra dužom odsutnošću gradonačelnika/načelnika da predstavničko tijelo odredi zamjenu. Pitanje je hoće li to vijeća sama odrediti i politički smijeniti čelnika kada oni ocijene da je to duža odsutnost!? Ovakvim Zakonom može se zlouporabiti volja birača! Ovaj prijedlog je i posebno diskriminirajući prema ženama iz razloga što komplikacije u trudnoći ili porod mogu prouzročiti njihovu smjenu ako se to smatra dužom odsutnošću s posla. Time ne potičemo žene da se uključe u politiku, već naprotiv ih demotiviramo, a pogotovo kad znamo da je trenutno manje od 10% dužnosnica na čelu gradova i općina. Postavlja se i pitanje u slučaju privremene zamjene gradonačelnika/načelnika u slučaju duže odsutnosti koje poslove takav zamjenik može obavljati jer u stavku 3, članka 43.a stoji „Privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada“. Ovim prijedlogom Zakona nije definirano koji su to poslovi. Prema tome postoji opasnost da svaki pojedini privremeni zamjenik vlastitim nahođenjem može određivati koje će poslove obavljati za vrijeme trajanja duže odsutnosti općinskog načelnika odnosno gradonačelnika. Takvim prijedlogom dovode se i u pitanje prijave projekata i programa jedinica lokalnih samouprava kojima se unaprjeđuju i ostvaruju određene europske politike na natječaje iz EU fondova, a koje su značajne za poboljšavanje životnog standarda građana u svim jedinicama lokalnih samouprava. Zbog svega navedenog ovakvim prijedlogom dovodi se u pitanje kvalitetno i učinkovito poslovanje i funkcioniranje gradova i općina do 35 tisuća stanovnika koje su dovedene u nejednak položaj u odnosu na gradove koji imaju više od 35.000 stanovnika. Ako je osnova izmjene Zakona financijska racionalizacija, predlažemo da takve jedinice lokalne samouprave imaju zamjenika volontera koji će u slučaju nastupa okolnosti zbog kojih je općinski načelnik i gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost, preuzeti tu dužnost. Takva izmjena bi poštivala volju birača jer bi se ispoštovao izborni legitimitet neposredno biranog izvršnog tijela, a ujedno će se ostvariti i najavljene uštede u sustavu lokalne samouprave te sve jedinice lokalne samouprave staviti u isti položaj. II. Smanjenje broja vijećnika stvara uštede, ali ovdje su se mogle ostvariti veće uštede smanjivanjem broja vijećnika i ograničivanjem naknada koje isti dobivaju. Budući da predloženim izmjenama čl. 28, odnosno čl.8 prijedloga je veliki nesrazmjer u broju stanovnika u odnosu na mandate koji su predloženi ovim prijedlogom te isto stvaraju nejednakost u smanjivanju. III. Budući da su svima nama cilj uštede, predlažemo i smanjenje postotka kojim je reguliran (čl.14) Zakon o plaćama JLS, a prijedlog je da iznos proračuna koji se može trošiti na plaće smanjimo na 15%. Zakonom o plaćama u JLS-ovima (čl.14) reguliran je iznos proračuna koji se može trošiti na plaće na 20% tzv. izvornih sredstava, a u domeni je prava JLS-ova da odrede način na koji će ista trošiti. Ako je cilj Zakona uštede, trebalo je izmijeniti limit umjesto 20% na 15% kojim bi se stvarno desile uštede i spriječilo nepotrebna zapošljavanja u JLS-ovima. Izračunom tog smanjenja limita ostvaruje se ušteda od 750 milijuna kuna prema računici koja govori da su proračuni svih JLS-ova cca 25 mlrd. kuna. S poštovanjem, Jasenka Auguštan-Pentek Socijaldemokratska partija Hrvatske	Nije prihvaćen	Nije jasno na koji je način “pobrkana izvršna i predstavnička vlast”. Točno je da se gradonačelnik i njegov zamjenik biraju voljom svih birača, jednako kao što se i članovi predstavničkih tijela biraju voljom istih tih birača. To što gradonačelnik ne mora nužno pripadati političkoj opciji koja ima većinu u vijeću nije od utjecaja jer određivanjem privremenog zamjenika vijeće nije dobilo ovlast izbora gradonačelnika. Jasno da period nije određen, jer ne može ni biti određen. Isto će procijeniti sam općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, ili, ako je on onemogućen to procijeniti, tada će nadležni pročelnik o nastaloj situaciji izvijestiti predsjednika predstavničkog tijela. Vijeće ne može smijeniti izvršno tijelo i ne može se zlouporabiti volja birača, već je nužno iznaći privremeno rješenje u slučaju kada je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, a što je u interesu općine, odnosno grada. Nije jasno isticanje diskriminacije žena u ovom slučaju, već bi upravo bilo diskriminatorno upustiti se u propisivanje statusa žena općinskih načelnica, odnosno gradonačelnica u slučaju trudnoće ili poroda. Jasno da je privremeni zamjenik ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove, jer on ne postaje izvršno tijelo jedinice, a jasno je i da takve situacije mogu imati utjecaja na funkcioniranje jedinice, kao i sada u slučaju kada, primjerice, nije donesen proračun u jedinici. Ne može se govoriti o stavljanju jedinica u nejednak položaj, jer se i niz trenutno važećih zakonskih rješenja bazira na broju stanovnika jedinica. Prijedlog da zamjenik volonter preuzme dužnost tek u slučaju ako je općinski načelnik i gradonačelnik onemogućen obavljati dužnost, nije opravdan, već se u tom slučaju postavlja pitanje svrhe takvog zamjenika za vrijeme dok općinski načelnik i gradonačelnik obavlja svoju dužnost. Nije točno da je predloženo smanjenje broja članova predstavničkih tijela nerazmjerno. Smanjenje je predloženo u visini od cca 10% u odnosu na važeći broj članova. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je poseban zakon kojim se uređuju osnovna mjerila za plaće službenika i namještenika te plaće i naknade općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, koji u ovom trenutku nije predmet izmjena.
12	Ante Fuzul	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, Čitam ovdje veliki broj komentara i prijedloga i svi oni kreću od toga da se smanji broj vijećnika, pa da se smanji iznos naknada i slične stvari. Cilj je postići financijske uštede i cijela mudrost je u tome da se to napravi na način da se ne naruši kvaliteta demokratskog postupka uz istodobno smanjenje financijskih izdataka. Ja imam iskustva kao vijećnik i potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru i osobno sam više puta rekao da dobar dio vladajućih vijećnika možemo slobodno zamijeniti njihovim maketama jer je razina njihove komunikacije u vijeću i želja da se potakne razmjena mišljenja u cilju postizanja boljih rješenja takva da netko iz oporbe predloži i donese lijek koji liječi Covid19 i da uklanja sve posljedice istog, oni ne bi ni saslušali taj prijedlog jer su dobili zadatak glasati za ono što je lokalni šerif naredio. To je razina demokracije koju danas imamo i nažalost ne postoji nikakvo zakonsko rješenje da se to spriječi, riješi ili onemogući na bilo koji način. No imamo to što imamo. Smanjenje troškova koje su najavljivali izmjenom ovog zakona od 100 milijuna kuna smanjenjem broja vijećnika i smanjenjem broja zamjenika gradonačelnika, načelnika i župana već u startu su prepolovili jer se umjesto najavljenih 20% smanjenja broja vijećnika isto smanjilo za svega 10% što je opet pogodovanje članstvu vladajućih upravo zbog naknada koje isti primaju. Ja općenito ne vidim zbog čega bi vijećnik u gradu od recimo 100.000 stanovnika primao veću naknadu od recimo vijećnika u gradu do 10.000 stanovnika. Jel taj vijećnik po nečemu važniji i bitniji od ovog potonjeg iz manjeg mjesta? Svi vijećnici bi se trebali time baviti volonterski jer je to povremena funkcija koja je prije svega časna funkcija i isplaćivanje tih naknada bi trebalo biti regulirano kroz stranke, a ne kroz općine i gradove, odnosno županije. Stranka koja je predložila vijećnika neka isplaćuje naknadu za njegov angažman. Time bi smo dobili da u radu vijeća sudjeluju samo oni kojima je stvarno stalo da njihov grad ili općina napreduje i oni kojima je do općeg dobra. Stranke za svoj politički rad dobivaju naknade iz proračuna gradova i općina te ostalih jedinica lokalne samouprave i iste imaju iz čega isplaćivati takve naknade. One mogu isplaćivane npr. Grad Biograd daje 19.000 kn godišnje po muškom vijećniku ili 21000 kn po ženskom vijećniku stranci iz koje je isti došao, te je to iznos iz kojeg se naknade mogu isplaćivati. Ista je stvar i sa odlaskom sa radnog mjesta na sjednicu i dogovorom sa poslodavcem. Treba poticati jedinice lokalne samouprave da se sjednice održavaju u popodnevnim satima ili čak i subotom kako bi se potakao dolazak na sjednice u cilju kvalitetnije rasprave o pojedinim pitanjima i razmjene mišljenja unutar kojeg bi se našla kvalitetnija rješenja od onih koja se predlože. Ovako je problem vijećnicima posebice oporbenim jer se recimo sjednice vijeća organiziraju upravo u vrijeme kad je istima zbog poslovnih obaveza nemoguće doći na iste. Slažem se također sa stavom da je previsoka granica od najmanje 20% građana čijim potpisima se treba pokrenuti izjašnjavanje o nekom pitanju putem refenduma jer je to nemoguća misija. Smatram da bi se upravo u manjim sredinama trebalo omogućiti izjašnjavanje građana putem referenduma o pitanjima poput prostornog ili urbanističkog plana, pokretanja projekata koji su od važnosti za JLS i slično. Ono što smatram najvažnijim, a što vidim da nitko u ovom zakonu ni ne spominje je ograničavanje broja mandata lokalnim šerifima jer su neki od njih već preko 20 godina na vlasti i upravo u tim sredinama se učestalo piše o korupciji, nepotizmu i raznim aferama. Čak je i predsjedniku republike ograničen broj mandata na 2, pa ne vidim nijednog zdravog razloga zašto bi lokalni dužnosnici poput župana, gradonačelnika i načelnika bili povlašteniji po tom pitanju. Smatram da bi se upravo ograničavanjem broja mandata na maksimalno 2 mandata smanjila razina nepotizma prilikom zapošljavanja u svrhu održavanja na vlasti, smanjila korupcija u javnoj nabavi i megaprojektima koji se izvode po nebuloznim cijenama i sl. Smatram da bi trebalo dodati članak koji bi ograničio broj mandata na maksimalno 2 uz opasku da se ta odredba odnosi i na lokalne dužnosnike koji trenutno obnašaju te dužnosti. Ante Fuzul	Nije prihvaćen	Vezano uz smanjenje broja vijećnika i ograničavanje visine naknada vidjeti očitovanje uz komentare sličnog sadržaja. Naknada vijećnicima za njihov rad u vijeću i radnim tijelima ne može se poistovjetiti s financiranjem političkih stranaka. Što se tiče ograničavanja broja mandata, ovim se Zakonom ne ograničava broj mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana pa tako ni njihovih zamjenika. S tim u vezi postavlja se pitanje opravdanosti takvog rješenja. Naime, ograničavanje broja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana može predstavljati zapreku za izražavanje volje birača, kojima se daje na volju da za svoje predstavnike i čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima, pa tako i one koje su već imali prilike birati i s čijim su radom upoznati. Osim toga, u slučaju ograničenja broja mandata, isto bi trebalo jasno precizirati što znači maksimalno dva mandata. Jesu li to dva uzastopna redovna mandata, ili dva mandata ukupno, neovisno o kontinuitetu, što s mandatom ostvarenim na prijevremenim izborima i dr. Unutar redovnog mandata općinski načelnik, gradonačelnik i župan može u međuvremenu biti izabran na prijevremenim izborima, slijedom čega njegov mandat neće biti „puni“ četverogodišnji mandat. Nakon toga općinski načelnik, gradonačelnik i župan može biti izabran na sljedećim redovnim izborima (pa obnašati dužnost ukupno npr 6,5 godina umjesto 8 u dva mandata), čime se otvara prostor prigovoru diskriminatornosti takvog rješenja. Ujedno, postavlja se pitanje opravdanosti ograničavanja broja mandata za samo jednu izbornu dužnost, odnosno za izvršno tijelo, a ne i za članove predstavničkih tijela.
13	VIKTOR ŠIMUNIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, ovim zakonom, ovom kozmetičkom reformom troškovi će se sigurno smanjiti, ali to smanjenje neće biti ni blizu najavljenoj procjeni od 100 milijuna kuna. Bit će približno 50 - 60 milijuna kuna. Što pozdravljam, ali kad se već nešto radi treba napraviti kak spada. Kvalitetna reforma lokalne samouprave će potrajati nekoliko godina, međutim ukoliko će se ovakvi zakoni predlagat reforme nikad neće biti. Kada se je već odlučila raditi reforma, mogli ste ujedno promijeniti i zakon o financiranju političkih aktivnosti. Godišnje se izdvaja preko 100 milijuna kuna samo na to. Više od 45 milijuna kuna "preko vijećnika" od kojih svako "vrijedi" od 1000 kn pa do vrtoglavih 88 tisuća kuna. Jednim potezom bi se moglo dodatno uštedjet 45 milijuna kuna - razmislite o tome. S poštovanjem nezavisan gradski vijećnik grada Oroslavja Viktor Šimunić	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Reforma je dugotrajan proces u kojem je potrebno analizirati postojeće stanje i iznaći najbolja rješenja. U ovome trenutku nije planirana izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
14	Marin Žafran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, Ovim putem iskazujem podršku najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Međutim, smatram kako su neki dijelovi Zakona ostavljeni zapostavljeni, odnosno neuređeni jer stanje u praksi je malo drugačije. Jedan takav dio odnosi se na mogućnost izvršnog tijela da odlučuje hoće li dužnost na koju je izabran obavljati profesionalno. Naime, predmetna odredba nije sporna u situacijama u kojima će gradonačelnici i župani i dalje imati zamjenike, dok će u jedinicama lokalne samouprave u kojima načelnici i gradonačelnici neće imati zamjenike izazvati poprilične poteškoće ukoliko isti odluče kako dužnost neće obavljati profesionalno. Dužnost izvršnog tijela, neovisno o veličini općine/grada/županije, iziskuje mnogo truda, vremena, koncentracije i smatram da je isto nemoguće obavljati kao tzv.'' dodatni posao'' uz svoje redovno zanimanje, posebno u situaciji kada više nema zamjenika. Argumente za navedeno izvodim iz situacije koja se ove godine dogodila u Općini Brckovljani (zamjenik koji je obavljao dužnost načelnika nije stizao uz svoj redovni posao izvršavati svoje dužnosti što je dovodilo do blokada u radu te je podnio ostavku), a što je rezultiralo prijevremenim izborima za načelnika. U praksi je to stvarno tako da se ne stigne sve samostalno i kvalitetno a uz to još i volonterski uz posao u većini slučajeva nikako. Stoga predlažem da se članak 90. Zakona izmijeni na način da se mogućnost izvršnog tijela da odluči hoće li dužnost na koju je izabran obavljati profesionalno propiše isključivo za gradonačelnike i župane koji će imati zamjenike, a da za načelnike i gradonačelnike koji nemaju zamjenike ne postoji takva mogućnost, odnosno da za njih postoji obveza da dužnost obavljaju profesionalno. Sve to iz razloga što smatram da naši sugrađani zaslužuju da su svom načelniku/gradonačelniku na prvom mjestu, da je posvećen prvenstveno radu za boljitak svoje općine/grada, a ne da mu je to sporedna obveza nakon što mu završi radno vrijeme. Isto tako, u drugom slučaju dužnosnik (načelnik/gradonačelnik) ne stigne uvijek sve svoje obveze obavljati samostalno zbog mnogobrojnih obveza pa mu je tu potrebna povremena pomoć zamjenika, stoga predlažem da se zamjenici nužno ne ukinu već da se uštede u jedinicama lokalne samouprave ostvare zakonskim reguliranjem obnašanja zamjeničke dužnosti volonterski i bez prava na naknadu ili uz minimalnu mjesečnu naknadu propisanu Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na temelju broja stanovnika čime se postiže željena ušteda. Potreba je i čast pomagati i služiti svojoj lokalnoj zajednici u kojoj živimo bilo uz naknadu ili bez nje. S poštovanjem, Marin Žafran	Nije prihvaćen	Osobe koje odluče prihvatiti se obavljanja javnih dužnosti trebaju prije svega biti svjesne što to nosi sa sobom. Sasvim je demokratski prepustiti izvršnom tijelu odluku o tome hoće li dužnost obavljati profesionalno ili volonterski. Obavljanje dužnosti zasigurno iziskuje puno truda i vremena, neovisno o tome na koji način se ta dužnost obavlja. Situacija navedena za primjer ne upućuje na potrebu propisivanja profesionalnog obavljanja dužnosti jer isto nije jamstvo da bi osoba koja se nađe u takvoj situaciji bila spremna prihvatiti i profesionalno obavljanje dužnosti.
15	ivo bakalić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Poštovani, Povodom objavljenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iznosim svoje primjedbe kako slijedi. Prvenstveno iznosim načelnu primjedbu koja je sadržajno vezana uz ovu materiju. U proljeće ove godine, nakon što je stožer civilne zaštite uslijed krize uzrokovane pandemijom corona virusa donio odluku o ograničenom kretanju postalo je razvidno da sadašnji ustroj gradova i općina nije bio primjeren takvoj vrsti krize te su se otvorile rasprave o reformi ustroja gradova i općina, a mnogi relevantni znanstvenici su iskazivali da bi taj broj trebalo smanjiti na oko 150 jer je kriza pokazala da u Republici Hrvatskoj postoji otprilike toliko regionalnih centara, sve sukladno podacima o izdanim propusnicama koji po količini predstavljaju primjeren statistički uzorak. Međutim, iako je ustroj gradova i općina reguliran Zakonom o područjima županija, gradova i općina sasvim je izvjesno da su se najave o reformi ustroja u međuvremenu izgubile, a za pretpostaviti je da u to pitanje nitko ne želi ozbiljnije krenuti iako je sadašnji ustroj ozbiljna prepreka budućeg kvalitetnijeg razvoja društva u cjelini. U odnosu na predloženi Nacrt zakona ukazujem na članak 4. nacrta kojim se mijenja članak 24.a. u dijelu kojim je propisano da se raspisivanje referenduma može ostvariti na podlozi prijedloga 20% ukupnog broja birača u jedinici. Kod činjenice da je za raspisivanje referenduma na državnoj razini taj postotak 10%, držim da je zadržavanje postojećeg prijedloga na 20% ukupnog broja birača preveliki postotak koji će stvarno u praksi onemogućiti bilo koju referendumsku inicijativu, a potvrda tome je dosadašnji izostanak takvih inicijativa na lokalnoj razini . Napr. za raspisivanje referenduma na području Grada Splita po predloženoj odredbi trebalo bi prikupiti gotovo 30.000 potpisa birača što je iz iskustava prikupljanja potpisa za ranije referendume objektivno nemoguće. Postotak od 20% ne može zadovoljiti niti jednostavni test razmjernosti koji kriterij Ustavni sud primjenjuje kod ocjene povrede temeljenih sloboda i prava pa se stoga može s pravom zaključiti da je previsoko određeni postotak od 20% protivan ostvarenju ustavnog prava na referendum iz članka 87. stavak 3. Ustava RH. S poštovanjem Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Utvrđivanje optimalnog broja jedinica lokalne samouprave potrebno je temeljiti na nizu stručnih analiza, a ne na paušalnim procjenama. Podaci o izdanim propusnicama mogu biti jedan od pokazatelja, ali zasigurno ne i jedini. Što se tiče eventualnog smanjenja broja općina i gradova u Republici Hrvatskoj, odnosno spajanja manjih općina, to je iznimno složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup te angažiranost širokog kruga stručnjaka. Za takvu reformu potrebna je cjelovita i detaljna priprema u koju su uključeni svi relevantni akteri. U tom kontekstu pokrenut je projekt „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“, čiji je opći cilj unaprjeđenje učinkovitosti sustava javne uprave kroz optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave. Namjera je jedinicama propisati jasne kriterije za obavljanje poslova iz njihova djelokruga te mjere za poboljšanje učinkovitosti obavljanja istih, izraditi mehanizme suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te procijeniti potencijal suradnje i povezivanja (okrupnjavanje jedinica) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga kako bi se postigla optimizacija troškova i drugih kapaciteta. Člankom 4. mijenjaju se odredbe članka 24.a važećeg Zakona samo radi nomotehničke usklađenosti tako da se članak 24. važećeg Zakona „dijeli“ u dvije odredbe. Tako su u članak 24.a Nacrta prijedloga zakona prenesene posebne odredbe koje se odnose na raspisivanje referenduma i odlučivanje te mogu biti predmetom uređenja posebnog zakona. Znači, u ovome trenutku nije se prišlo uređivanju odredaba o lokalnom referendumu na drugačiji način negoli je to uređeno u važećem Zakonu, a iz razloga što se ta pitanja planira urediti zakonom kojim će se urediti referendum u cjelini. Što se tiče propisanih veličina, odnosno utvrđivanja potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma i promjene istih o istome je potrebno provesti širu javnu raspravu, također u kontekstu cjelovitog uređivanja pitanja referenduma.
16	Varaždinska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Podržavajući potrebu Izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima te Izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s ciljem optimizacije sustava i ostvarivanja ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i jačanju transparentnosti u trošenju javnog novca iznosimo sljedeći stav: Stupanjem na snagu Odluke o raspisivanju sljedećih redovnih lokalnih izbora, koji će se održati 16.05.2021. a prema prihvaćenim predloženim izmjenama Zakona bit će drastično smanjen broj lokalnih dužnosnika (sa aktualnih 671 na 53, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana). Predloženim izmjenama župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika i nadalje ima dva zamjenika. Župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika i gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika, i gradu sjedištu županije, prema prijedlogu zakona imat će jednog zamjenika. Podržavajući racionalizaciju sustava i činjenicu da bi smanjenje broja lokalnih dužnosnika doprinijelo znatnim uštedama u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama te uređenju sustava na logički dosljedan i cjelovit način, u nastavku iznosim Prijedlog kojim se redefinira način obavljanja dužnosti na koju su zamjenici izabrani. Prema postojećem izbornom sustavu zajedno sa općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran je ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana, koji dužnost mogu obavljati profesionalno ili volonterski. Uvažavajući vrlo širok djelokrug i nadležnost županija, kao i ulogu koju zamjenici imaju posebno u protokolarnom segmentu dostavljamo Prijedlog kojim bi se i nadalje uz župana birala dva zamjenika župana uz zakonsko utvrđenje da samo jedan zamjenik svoju dužnost obnaša profesionalno, odnosno da za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruje pravo na plaću i na druga prava iz rada, te se vrijeme obavljanja dužnosti uračunava u staž osiguranja, dok bi drugi zamjenik župana dužnost mogao obnašati isključivo volonterski (ostvarujući pravo na naknadu za rad). Na predloženi način postigle bi se uštede u proračunu, kako zbog smanjenja broja dužnosnika koji dužnost obnašaju profesionalno tako i zbog ušteda koje proizlaze iz prava po prestanku obnašanja dužnosti. Naime, po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti dužnosnici ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti (ili kraće ako su dužnost obavljali profesionalno manje od 6 mjeseci). Na predloženi način postigla bi se racionalizacija sustava ali bi se istovremeno osigurao funkcionalni kontinuitet obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa.	Nije prihvaćen	Vezano uz propisivanje obvezatnog volonterskog načina obavljanja dužnosti zamjenika, osim same opravdanosti takvog rješenja skreće se pozornost i na moguće probleme u provedbi. Naime, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik koji odluči da će dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja. Navedena prava općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik ostvaruju u jedinici u kojoj obavljaju dužnost. U slučaju volonterskog obavljanja dužnosti, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik imaju pravo na naknadu u jedinici, a svoja prava vezana uz radni odnos ostvaruju negdje drugdje. Ovdje se ukazuje na institut nespojivosti dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika koji je u našem pravnom sustavu postavljen vrlo striktno. Nespojivost dužnosti priječi općinskom načelniku, gradonačelniku, županu i njihovom zamjeniku istovremeno obavljanje neke druge dužnosti (ili posla), neovisno o tome obavlja li dužnost općinskog načelnika profesionalno ili volonterski. Nadalje, Zakon o sprječavanju sukoba interesa također postavlja određena ograničenja za lokalne dužnosnike, što isto može biti ograničavajući faktor u obavljanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, kao i njihovih zamjenika. Imajući u vidu navedeno smatra se da će se efekt uštede u lokalnim proračunima ostvariti upravo ukidanjem, odnosno smanjenjem broja zamjenika, a ne bezuvjetnim propisivanjem obvezatnosti volonterskog načina obnašanja dužnosti zamjenika.
17	Ivica Kruhoberec	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	st 1 članka 68.a dopuniti, tako da glasi: Općina, grad i županija dužne su na svojim mrežnim stranicama javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava, odnosno naziv svake fizičke ili pravne osobe kojoj se isplaćuje proračunski novac te iznos, datum i svrhu isplate, izuzev isplata socijalnih pomoći, i to na način da te informacije budu lako dostupne i pretražive. Dakle, predlažem da se u Prijedlog doda "odnosno naziv svake fizičke ili pravne osobe kojoj se isplaćuje proračunski novac te iznos, datum i svrhu isplate, izuzev isplata socijalnih pomoći, i to" kako bi se točno utvrdilo što treba objavljivati, čime bi se izbjegla mogućnost da se ne objavljuju informacije o svim računima, odnosno pojavljuju različite interpretacije pojma "informacije", što se već vidi u praksi. Tako npr Grad Bjelovar daje informacije o svim računima (izuzev socijale), dok nper Grad Varaždin daje one koje sam odredi.	Nije prihvaćen	Isto nije predmet uređenja ovoga Zakona. Vidjeti obrazloženje uz komentare sličnoga sadržaja.
18	BOJAN DADASOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predložena izmjena jest nesporno kozmetičke naravi u dijelu ograničavanja broja zamjenika gradonačelnika i župana. Naime, predlagatelj je pogrešno primjenio odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi te bez stvarne činjenične analize kao niti pravne osnove predložio limit od 35.000 stanovnika za određivanje dodatnog zamjenika pritom ne ulazeći u suštinu da pojedini gradovi preko 35.000 stanovnika imaju malo stanovništva u naselju koje je sjedište grada. Također, predlagatelj nije analizirao fiskalne kapacitete jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je kaznio fiskalno jake jedinice gdje zamjenici nisu "šminkeri" kao u pojedinim županijama i velikim gradovima već su operativci koji rade na projekta. Stoga kažnjavanje gradova srednje veličine sa ovakvom odredbom bez detaljnje analize jest i protuustavno o čemu treba pokrenuti i ocjenu zakonitosti navedene odredbe sa Ustavom. Svakako je za pozdraviti smanjivanje broja vijećnika u predstavničkim tijelima kao jedinu dobru odredbu u predloženim izmjenama. Također ne bi bilo loše urediti sustav odgovornosti izvršnih čelnika za "pogreške u radu" koje rezultiraju velikom materijalnom štetom za jedinice lokalne samouprave pa recimo limitirati iznose odgovornosti kao jedan od razloga razrješenja...pa tako npr. uvesti odredbu da se gradonačelnik razrješuje dužnosti ako pričini materijalnu štetu jedinici lokalne samouprave u nekom postotku odnosno fiksnom iznosu (kao kod određivanja raspolaganja imovinom). Bojan Dadasović	Nije prihvaćen	Važeći Zakon definira velikim gradovima gradove koji imaju više od 35.000 stanovnika, a iste ovlasti kao ti gradovi imaju i gradovi sjedišta županija. Nejasno je navođenje “da pojedini gradovi preko 35.000 stanovnika imaju malo stanovništva u naselju koje je sjedište grada”, kada Zakon ne promatra jedinice lokalne samouprave po broju stanovnika u pojedinom naselju već u jedinici u cjelini. Ne može se govoriti ni o kakvom kažnjavanju, a ocjenu suglasnosti s Ustavom može dati jedino Ustavni sud RH. Uređivanje sustava odgovornosti izvršnih čelnika na predloženi način bilo bi poprilično dvojbeno. U kom smislu “pričini materijalnu štetu jedinici” i tko će i na temelju kojih pokazatelja utvrditi da je šteta počinjena?
19	Željko Lacković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predlažem da se izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ukine pravo predstavničkom tijelu da samostalno odlučuje o novčanoj naknadi za rad članovima predstavničkih tijela, te da se Zakonom regulira sudjelovanje u radu predstavničkog tijela volonterski bez naknade ili da se samim Zakonom propiše simbolična naknada jedinstvena za cijelu RH. Na ovaj način postižu se ciljevi kao i smanjivanjem broja članova predstavničkog tijela koje se sada predlaže, a što bi moglo imati za posljedicu još manju izlaznost na izborima. Predlažem da ako se ne ukinu zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana neovisno o broju stanovnika, da se uštede za lokalni proračun ostvare zakonskim reguliranjem obnašanja zamjeničke dužnosti volonterski i bez prava na naknadu čime se postiže očekivani efekt uštede za lokalni proračun. Predlažem i uvođenje mogućnosti da se sve dužnosti načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika mogu obnašati volonterski i bez naknade, odnosno da se izbjegne obračun volonterske naknade sukladno važećem aktu o plaćama dužnosnika i zamjenika ukoliko izabrani dužnosnik odluči volontirati i ne primati za to nikakvu novčanu naknadu.	Nije prihvaćen	Ukidanje prava predstavničkog tijela na odlučivanje o naknadi članova toga tijela dvojbeno je s obzirom na ustavno određenje slijedom kojega jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Važećim Zakonom propisano je da članovi predstavničkih tijela svoju dužnost obavljaju počasno te imaju pravo na naknadu sukladno odluci predstavničkog tijela. Dakle, članovi predstavničkog tijela ne obavljaju dužnost „volonterski“, a pravo na naknadu za obavljanje počasne dužnosti o čijoj visini odlučuje samo predstavničko tijelo, sasvim je prikladno. Vezano uz propisivanje obvezatnog volonterskog načina obavljanja dužnosti i to bez naknade, osim same opravdanosti takvog rješenja skreće se pozornost i na moguće probleme u provedbi. Naime, općinski načelnik i gradonačelnik (kao i župan i njihovi zamjenici) koji odluči da će dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja. Navedena prava općinski načelnik i gradonačelnik ostvaruju u jedinici u kojoj obavljaju dužnost. U slučaju volonterskog obavljanja dužnosti, općinski načelnik i gradonačelnik imaju pravo na naknadu u jedinici, a svoja prava vezana uz radni odnos ostvaruju negdje drugdje. Ovdje se ukazuje na institut nespojivosti dužnosti općinskog načelnika i gradonačelnika, koji je u našem pravnom sustavu postavljen vrlo striktno. Nespojivost dužnosti priječi općinskom načelniku i gradonačelniku istovremeno obavljanje neke druge dužnosti (ili posla), neovisno o tome obavlja li dužnost općinskog načelnika profesionalno ili volonterski. Stoga se postavlja pitanje gdje će općinski načelnik ili gradonačelnik ostvarivati pravo na plaću i staž osiguranja ako je npr. zaposlen na „dužnosti“ koja je nespojiva s dužnošću općinskog načelnika i gradonačelnika??!! U tom slučaju mora dati ostavku, odnosno prestati obavljati tu drugu dužnost (ili posao). Hoće li zato što je odlučio obavljati dužnost izvršnog tijela biti „nezaposlen“, bez ikakvih prihoda te bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja? Nadalje, Zakon o sprječavanju sukoba interesa također postavlja određena ograničenja za lokalne dužnosnike, što isto može biti ograničavajući faktor u obavljanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, kao i njihovih zamjenika. Stoga se smatra da će se efekt uštede u lokalnim proračunima ostvariti upravo ukidanjem, odnosno smanjenjem broja zamjenika.
20	Čedomir Tatalović	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Vezano uz čl. 9 Prijedloga, kojim se mijenja čl. 31 Zakona, tj. briše se riječ "neplaćeni", dužan sam, kao trenutni županijski i gradski vijećnik grada Karlovca, prema svojem iskustvu i saznanjima, napomenuti slijedeće: Koristim neplaćeni dopust već tri godine u svrhu prisustvovanja sjednicama. Kako su sjednice dvaput mjesečno (jedna županijska i jedna općinska) ostajem bez 10% plaće već tri godine. Za to primam naravno naknadu od grada tj. županije. U razgovoru s nekim vijećnicima vladajuće stranke, saznao sam da oni ne koriste neplaćeni dopust niti godišnji odmor kako bi prisustvovali sjednicama. Većina ih je zaposlena po gradskim poduzećima. Ujutro u 8 dođu na posao, piše im se da taj dan rade, da bi u 9 došli na sjednicu. Ovo "sukladno sporazumu s poslodavcem" može samo ozakoniti takvu nepoštenu, koruptivnu praksu. Praksa uzimanja godišnjeg odmora nije moguća jer je po većini kolektivnih ugovora dan godišnjeg moguće uzeti samo dvaput godišnje. Uostalom, nitko ne bi htio trošiti cijeli godišnji odmor na prisustvovanja vijeću, čak i da se ta stavka promijeni. Prema ovoj izmjeni više ne bi bilo moguće uzeti neplaćeni dopust. "Sporazumjeti s poslodavcem" je totalno neprecizna uputa, koja asocira na dogovor gazde i šegrta, ukoliko se prije toga ne usklade svi kolektivni ugovori u državi. Znači , prvo bi valjalo učiniti potrebne izmjene u kolektivnim ugovorima, kako - pa tako da se ne diraju prava zagarantirana njima, tj. da se ne dira plaća zbog ove časne obaveze, kao ni godišnji odmori. Savjesno i redovno obavljanje vijećničke funkcije zahtjeva puno truda i mora postojati način refundacije privatnim poslodavcima zbog ove obaveze. Izmjena zakona ne spominje sastanke vijeća i radnih tijela van radnog vremena, tj. navečer, čime bi se dobrim dijelom riješio taj problem, a prakticiraju ga neki gradovi (Oroslavje npr.) Također, zasjedanja raznih Odbora koji traju najviše pola sata, morala bi se održavati također van radnog vremena. Npr. netko tko je član nekog županijskog odbora u Karlovačkoj županiji mora prisustvovati sastanku odbora u Karlovcu, živi u Ogulinu, a odbor se sazove s početkom u podne, potroši cijeli dan na 15 do 30 minuta sastanka.	Nije prihvaćen	Vezano uz pravo na opravdani izostanak s posla vidjeti očitovanja uz komentare istoga sadržaja. Nije točno da prema ovoj izmjeni više ne bi bilo moguće uzeti neplaćeni dopust, ako se član predstavničkog tijela upravo na taj način sporazumije sa svojim poslodavcem. Izmjene kolektivnih ugovora ne spadaju u područje primjene ovoga Zakona, kao ni “refundacija privatnim poslodavcima”.
21	Narodna stranka-reformisti	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	Podržavajući potrebu Izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima te Izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s ciljem optimizacije sustava i ostvarivanja ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i jačanju transparentnosti u trošenju javnog novca iznosimo sljedeći stav: Stupanjem na snagu Odluke o raspisivanju sljedećih redovnih lokalnih izbora, koji će se održati 16.05.2021. a prema prihvaćenim predloženim izmjenama Zakona bit će drastično smanjen broj lokalnih dužnosnika (sa aktualnih 671 na 53, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana). Nastavno na predložene izmjene i dopune podržavajući racionalizaciju sustava i činjenicu da bi smanjenje broja lokalnih dužnosnika doprinijelo znatnim uštedama u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama te uređenju sustava na logički dosljedan i cjelovit način, u nastavku iznosimo Prijedlog kojim se redefinira način obavljanja dužnosti na koju su zamjenici izabrani. Uvažavajući ulogu koju zamjenici župana/gradonačelnika/načelnika imaju posebno u protokolarnom segmentu, ali i njihovu političku ulogu dostavljamo Prijedlog kojim bi se i nadalje uz župana/gradonačelnika/načelnika birali zamjenici uz zakonsko utvrđenje da zamjenik ili najmanje jedan od zamjenika svoju dužnost obnaša volonterski. Na predloženi način postigle bi se uštede u proračunu, kako zbog smanjenja broja dužnosnika koji dužnost obnašaju profesionalno tako i zbog ušteda koje proizlaze iz prava po prestanku obnašanja dužnosti. Naime, po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti dužnosnici ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti (ili kraće ako su dužnost obavljali profesionalno manje od 6 mjeseci). Na predloženi način postigla bi se racionalizacija sustava ali bi se istovremeno osigurao funkcionalni kontinuitet obavljanja poslova od lokalnog odnosno područnog (regionalnog) interesa.	Nije prihvaćen	Vezano uz propisivanje obvezatnog volonterskog načina obavljanja dužnosti zamjenika, osim same opravdanosti takvog rješenja skreće se pozornost i na moguće probleme u provedbi. Naime, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik koji odluči da će dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja. Navedena prava općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik ostvaruju u jedinici u kojoj obavljaju dužnost. U slučaju volonterskog obavljanja dužnosti, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenik imaju pravo na naknadu u jedinici, a svoja prava vezana uz radni odnos ostvaruju negdje drugdje. Ovdje se ukazuje na institut nespojivosti dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika koji je u našem pravnom sustavu postavljen vrlo striktno. Nespojivost dužnosti priječi općinskom načelniku, gradonačelniku, županu i njihovom zamjeniku istovremeno obavljanje neke druge dužnosti (ili posla), neovisno o tome obavlja li dužnost općinskog načelnika profesionalno ili volonterski. Nadalje, Zakon o sprječavanju sukoba interesa također postavlja određena ograničenja za lokalne dužnosnike, što isto može biti ograničavajući faktor u obavljanju dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, kao i njihovih zamjenika. Imajući u vidu navedeno smatra se da će se efekt uštede u lokalnim proračunima ostvariti upravo ukidanjem, odnosno smanjenjem broja zamjenika, a ne bezuvjetnim propisivanjem obvezatnosti volonterskog načina obnašanja dužnosti zamjenika.
22	Franjo Golubić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Predlažem da se u Zakon ugradi obveza osiguranja zadovoljavanja prava stanovništva na cijelom području RH kako je propisano posebnim zakonima, a koja bi glasila: "Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti u stanju zadovoljiti potrebe i interese svojih stanovnika i ispunjavati druge zadatke u skladu sa Zakonom i Ustavom Republike Hrvatske." Primjećujem da pojedine jedinice ne obavljaju sve svoje poslove koji su propisani posebnim zakonima, posebno u ruralnim područjima, čime se stanovništvo na području RH u tim jedinicama dovodi u diskriminirajuću položaj uskratom prava koja im jamči Ustav i Zakoni RH, a što dobrim dijelom potiče iseljavanje stanovništva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
23	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA	Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024., u okviru prioriteta 4. Osnažena državnost predviđen je cilj Učinkovita, transparentna i otporna država koji se među ostalim namjerava postići smanjenjem broj lokalnih dužnosnika. Upitno je postiže li se predloženim smanjenjem broja lokalnih dužnosnika proklamirani cilj učinkovitosti, transparentnosti, odnosno otpornosti države. Ni ovaj Prijedlog zakona ne sadrži odrede o decentraliziranju poslova i nadležnosti na gradove, što ocjenjujemo neprihvatljivim. Gradovi imaju potencijala, organizacijskog i ljudskog, da mnoge zadaće obavljaju bolje i uspješnije no što ih danas obavljaju državna i druga tijela s javnim ovlastima te smatramo da je to činjenica koju bi zakonodavac i Vlada Republike Hrvatske trebali imati u vidu kad se radi o normativnom zadiranju u lokalnu samoupravu. Udruga gradova godinama se zalaže da decentralizaciju no ona izostaje. Ono što dodatno brine jest da izostaje i pojednostavljenje postupka za preuzimanje obavljanja decentraliziranih poslova te isto i nadalje podliježe velikom stupnju arbitrarnosti. Predlažemo stoga u ovom Zakonu propisati obavezu predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, županijskih skupština, na obvezatno povjeravanje poslova iz samoupravnog djelokruga županija onim jedinicama lokalne samouprave koje su za kvalitetno, kontinuirano i uspješno obavljanje istih osigurale dostatne prihode. Uz iznijeti prijedlog za izmjenama odredbe članka 22. osnovnog Zakona, podržavamo i nastavak decentraliziranja poslova najavljenog nakon što su određene ovlasti i poslovi ureda državne uprave prenijeti županijama u samoupravni djelokrug. Brine nas također, a na to već godinama ukazujemo, i konstantan prijenos obaveza gradovima te predlažemo u Poglavlje VIII. Zakona ili u sam članak 68. Zakona dodati obavezu prema kojoj bi država bila dužna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati sredstva za provedbu novih poslova propisanih posebnim zakonima, povećanog opsega ili standarda pružanja javne usluge te decentraliziranih funkcija.	Nije prihvaćen	Člankom 22. važećeg Zakona propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje. Ova odredba višekratno je konzumirana te se ne nalazi potrebnim propisati obvezatnost povjeravanja poslova iz samoupravnog djelokruga županije u ovome trenutku. Što se tiče prijedloga da se u Poglavlje VIII. Zakona ili u sam članak 68. Zakona dodati obavezu prema kojoj bi država bila dužna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati sredstva za provedbu novih poslova propisanih posebnim zakonima, povećanog opsega ili standarda pružanja javne usluge te decentraliziranih funkcija, ukazuje se da je isto već propisano odredbama važećih zakona. Člankom 23. važećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se troškovi povjerenih poslova državne uprave koje obavljaju upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju iz državnog proračuna. Člankom 9. Zakona o sustavu državne uprave (“NN”, br. 66/19) propisano je da se sredstva za obavljanje povjerenih poslova državne uprave osiguravaju u državnom proračunu, ako zakonom nije drukčije propisano.
24	Nezavisna lista Zagreb	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA	Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., u okviru Cilja Učinkovita, transparentna i otporna država utvrđena je mjera Transparentnost javnih financija. Molimo da u obavezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave posebno istaknete obavezu transparentnog, stručnog i učinkovitog upravljanja projektima, posebno investicijskim projektima. Projekti koji su sada daleko učestaliji u poslovanju lokalne i regionalne samouprave (između ostalog zahvaljujući ESI fondovima) postali su značajni kanal u odljevu sredstava iz lokalnih proračuna. Dok se troškovima poput plaća zaposlenika da upravljati na način da se ograniče na 20% ili 15% ukupnih rashoda, te se naknade predstavnicima ograniče na maksimalni dozvoljeni iznos, projekti su područje koje uopće nije regulirano. To znači da se često predstavnička tijela informiraju o projektima – samo u sklopu prijedloga godišnjih proračuna ili u sklopu usvajanja strateških planova razvoja i to u ukupnim iznosima i popisima, ne postoji obaveza da se prezentiraju pojedinačno, niti postoji obaveza da se o velikim projektima redovito izvještava predstavnicima. Na taj način predstavnici nemaju cjelovitu sliku i ne mogu informirano odlučivati o npr. podizanju dodatnih kredita za financiranje projekata ili prebacivanju upravljanja projektima na druge organizacije u vlasništvu grada (kao što je to bio slučaj sa Zagrebačkom žičarom). Gore spomenuti primjer Zagrebačke žičare, zorno prikazuje, kako na projektima dolazi do probijanja i rokova i projektnih proračuna, a ako su tvrdnje u nedavno javno objavljenom 7-satnom videu o tom projektu točne, onda uštede na pravilnom, transparentnom i stručnom upravljanju projektima daleko premašuju uštede koje izmjene ovih zakona procjenjuju. Radi se o gotovo 100 milijuna kuna na jednom jedinom projektu koji je sumjerljiv cjelokupnoj godišnjoj uštedi na razini RH koja se procjenjuje za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tek projekti financirani iz ESI fondova dobe svoje točke na dnevnom redu sjednica predstavničkim tijelima i nešto se transparentnije provode zbog procedura koje su uvela nacionalna i EU nadležna tijela za provedbu projekata.	Nije prihvaćen	Materija upravljanja projektima nije predmet ovoga Zakona.
25	Željko Matić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA	Procjena financijskog učinka je potpuno neutemeljena na stvarnoj situaciji odnosa lokalnih dužnosnika prema racionalnom trošenju sredstava iz lokalnih proračuna. Revizije pokazuju da se i do 30% sredstava lokalnih proračuna dodjeljuje bez natječaja, ugovora i dokaza o obavljenom poslu. Već su krenuli natječaji za savjetnike, sistematizacije,... koje će omogućiti trajno zapošljavanje svih onih na kojima ovaj prijedlog izmjena zakona kao želi uštedjeti. Nema novčanog učinka jer će većina "podobnih" zamjenika načelnika sad prijeći u stalne zaposlenike u obliku savjetnika, voditelja,... A kako se vrlo često radi o osobama s niskim razinama obrazovanja, nesklonim usvajanjima novih znanja i kompetencija, ovim nepotpunim i nedorečenim izmjenama se potiče nova devastacija sustava lokalnih samouprava.	Nije prihvaćen	Komentar nije vezan uz odredbe predloženog Zakona.
26	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 1.	Predlažemo da se u članku 1., s kojim je Zakonu dodan članak 9.a stavak 1., riječi: „o pitanjima proizašlim iz“ zamijene s riječima: „koji nastaju provedbom“. Nakon predložene izmjene dodani članak 9.a stavak 1. bi glasio: „Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija koji nastaju provedbom ovoga Zakona.“, što je po našem mišljenju puno jasnija odredba od sadašnje iz prijedloga Ministarstva pravosuđa i uprave koja glasi: „Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovoga Zakona.“. Naime na temelju sadašnje formulacije članka 1. Prijedloga, se može tumačiti kako provedbom Zakona nastaju određena (sporna) pravna pitanja o kojima nadležno državno tijelo vodi evidenciju (novi članak 9.a stavak 1. Zakona), a iz obrazloženja koje je dano za navedeni članak proizlazi da je intencija, kako je navedeno: „ustrojiti evidenciju o općinama, gradovima i županijama u kojoj bi bili sadržani svi opći (administrativni) podaci koji proizlaze iz sustavnog Zakona kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što su: sjedište, naselja, grb i zastava, suradnja s drugim jedinicama (domaća, međunarodna, sudjelovanje u Europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju), lokalni referendumi, izvršno tijelo (stranačka pripadnost, način obnašanja dužnosti, plaća/naknada, promjene tijekom mandata), predstavničko tijelo (sastav, stranačka pripadnost, promjene tijekom mandata, naknada), mjesna samouprava (osnivanje, izabrana tijela vijeća mjesnih odbora) , upravna tijela (ustrojstvo, radna mjesta, službenici – broj, kvalifikacija, spol, dob; zajedničko obavljanje poslova), nadzor obavljen nad radom i općim aktima (rad predstavničkog tijela – poništenje sjednica, zakonitost općih akata – obustave), raspuštanje predstavničkog tijela (razlozi), razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, istovremeno raspuštanje i razrješenje, imenovanje povjerenika, prijevremeni izbori…“. Vezano uz članak 1., želimo napomenuti kako je člankom 22. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj 29/19. i 98/19.) predviđena uspostava „jedinstvenog registra jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, čiji bi se sadržaj preklapao sa sadržajem evidencije iz predloženog novog članka 9.a Zakona. Prema našem mišljenju umjesto da se temeljem nekoliko zakona ustrojavaju posebne evidencije i registri, s istim podacima, bilo bi bolje oformiti samo jednu evidenciju ili registar iz kojeg bi se svim nadležnim državnim tijelima ili drugim fizičkim i pravnim osobama dostavljali određeni podaci, sukladno zakonu ili njihovom pravnom interesu.	Nije prihvaćen	Ne radi se ni o kakvim spornim pitanjima, već upravo o namjeri da na jednom mjestu budu objedinjeni svi opći, administrativni podaci jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu transparentnosti i bolje dostupnosti istih. Pri tome se ne radi o registru u smislu odredaba Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Registar kao javna evidencija podliježe određenim pravilima vezanim uz uspostavu registra, vrsti i načinu upisa činjenica te pravnim posljedicama nastalim upisom tih činjenica.
27	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 4.	Predlažemo da se iza članka 24.a doda novi članak 24.b te da sada predloženi članak 24.b postane članak 24.c. Članak 24.b bi glasio: „Ako raspisivanje referenduma predlažu birači, osnovat će organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (u daljnjem tekstu Organizacijski odbor). Organizacijski odbor donosi odluku o pristupanju izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, koja sadrži: jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma, rok unutar kojeg će se sakupljati potpisi birača koji traže raspisivanje referenduma koji ne može biti duži od 15 dana.“ Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09, 100/16 i 73/17) u glavi II. uređuje pitanje raspisivanja referenduma kada to zatraže birači, ali samo za državni referendum te je stoga to pitanje potrebno urediti upravo ovim Zakonom. U Nacrtu Zakona u članku 24. koji se predlaže mijenjati u stavku 3. zadnjoj rečenici propisuje da protiv odluke tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH. Postavlja se pitanje tko može biti podnositelj u ime grupe birača, ako se to ne uredi u ovom Zakonu?	Nije prihvaćen	Člankom 4. mijenjaju se odredbe članka 24.a važećeg Zakona samo radi nomotehničke usklađenosti tako da se članak 24. važećeg Zakona „dijeli“ u dvije odredbe. Tako su u članak 24.a Nacrta prijedloga zakona prenesene posebne odredbe koje se odnose na raspisivanje referenduma i odlučivanje te mogu biti predmetom uređenja posebnog zakona. Znači, u ovome trenutku nije se prišlo uređivanju odredaba o lokalnom referendumu na drugačiji način negoli je to uređeno u važećem Zakonu, a iz razloga što se ta pitanja planira urediti zakonom kojim će se urediti referendum u cjelini. Što se tiče propisivanja postupka izjašnjavanja birača, odredbama važećeg Zakona, kao i ovoga, propisano je da se na postupak provođenja referenduma odgovarajuće primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma te se odgovarajuće primjenjuju i odredbe članaka 8.a do 8.f važećeg Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Što se tiče pokretanja upravnih sporova iz članka 24.važećeg Zakona, o istome postoji sudska praksa stvorena slijedom tužbi podnesenih od organizacijskih odbora osnovanih od birača.
28	Željko Matić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 4.	Za referendum treba spustiti postotak ukupnog broja birača koji predlažu raspisivanje referenduma sa 20% na 10%. Objašnjenje: Ako je izlazak na izbore svega 40%-50%, nepristojno je tražiti čak 20% potpisa za raspisivanje referenduma. Predloženih 20% je čak 40% do 50% od onih koji uopće izlaze na izbore (50%-60% građana često nije uopće zainteresirano ni za što jer "ne mogu ništa promijeniti"). Postotak treba biti 10% ako predlagač ima imalo poštene namjere s izmjenama ovog zakona. Rok utvrđivanja ispravnosti podnesenog prijedloga za tijelo državne uprave treba smanjiti na 30 dana. U suprotnom, referendumi će često izgubiti svaki smisao jer će kasniti barem 5 mjeseci u odnosu na vrijeme od početka inicijative. Često referendumi žele zaustaviti neka postupanja koja znatno narušavaju život u lokalnoj zajednici a ovo kašnjenje može dovesti do toga da referendum prođe a da njegov učinak više nije moguće postići, tj. ono zahtijevano referendumom više se neće moći ostvariti jer je nastala nepovratna šteta (po mišljenju i izjašnjavanju većine stanovnika).	Nije prihvaćen	Člankom 4. mijenjaju se odredbe članka 24.a važećeg Zakona samo radi nomotehničke usklađenosti tako da se članak 24. važećeg Zakona „dijeli“ u dvije odredbe. Tako su u članak 24.a Nacrta prijedloga zakona prenesene posebne odredbe koje se odnose na raspisivanje referenduma i odlučivanje te mogu biti predmetom uređenja posebnog zakona. Znači, u ovome trenutku nije se prišlo uređivanju odredaba o lokalnom referendumu na drugačiji način negoli je to uređeno u važećem Zakonu, a iz razloga što se ta pitanja planira urediti zakonom kojim će se urediti referendum u cjelini. Što se tiče propisanih veličina, odnosno utvrđivanja potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma i promjene istih o istome je potrebno provesti širu javnu raspravu, također u kontekstu cjelovitog uređivanja pitanja referenduma.
29	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 5.	Predlažemo da se u članku 5. Prijedloga, u stavku 3. novog članka 24.b Zakona, iza riječi: „Zborovi građana“ dodaju riječi: „iz stavka 2. ovog članka“ ili da se spoje stavci 2. i 3. novog članka 24.b Zakona, na sličan način na koji je to napravljeno u stavku 5. novog članka 24.b Zakona za zborove građana koje saziva općinsko ili gradsko vijeće. Naime kako se stavkom 5. novog članka 24.b Zakona propisuje nešto drukčiji teritorijalni opseg područja za koje općinsko ili gradsko vijeće može sazvati zbor građana, stoga se odredba stavka 3. novog članka 24.b Zakona, o području za koje se saziva zbor građana odnosi samo na vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara iz stavka 2. novog članka 24.b Zakona. Vezano uz članak 5. Prijedloga, stavci 3. i 5. novog članka 24.b Zakona, s kojima se propisuje područje za koje se saziva zbor građana, su u koliziji s člankom 61. stavkom 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07., 38/09., 100/16. i 73/17.) prema kojem se: „Zborovi građana sazivaju se za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu odvojenu od drugih dijelova naselja (dio naselja, stambeni blok i sl).“, a ne: za cijelo područje mjesnog odbora, za cijelo područje ili za dio područja općine ili grada, pojedina naselja ili dijelove naselja na području općine ili grada. Prema pravilu lex specialis derogat legi generali, područje za koje se može sazvati zbor građana bi se trebalo utvrđivati prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji kao posebni zakon ima prednost u primjeni pred općim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.	Nije prihvaćen	Nema zapreke da se ovim Zakonom ojača participativna demokracija na lokalnom nivou te detaljnije urede pitanja koja se odnose na istu.
30	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 5.	Ne vidimo razloga da se organskim propisom uređuje na tako detaljan način postupak izjašnjavanja građana na zborovima. Mišljenja smo da treba lokalnim jedinicama prepustiti da same, svojim općim aktima, propisuju potankosti, sve ovisno o specifičnim, lokalnim prilikama. Podredno, ukoliko se ipak pristupi razradi i propisivanju materije, predlažemo da se stavak 4. nadopuni na način da pravo sazivanja zbora građana ima i gradonačelnik. Smatramo da bi gradonačelnik, pored mjesnih odbora i predstavničkog tijela, svakako trebao imati ovo pravo tako da bi prije utvrđivanja prijedloga koji upućuje gradskom vijeću na donošenje, mogao zatražiti mišljenje zbora građana. Sukladno naprijed iznijetom prijedlogu, predlažemo dopunu izvršiti i u stavku 5. Nadalje, predlažemo brisanje stavka 6. kojim se propisuje tko vodi zbor građana jer se zadnjim stavkom propisuje da se način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana uređuje se općim aktom općine ili grada u skladu sa zakonom i statutom. Ako se ne briše stavak tada treba dodati tko vodi zbor građana kada zbor građana saziva predstavničko tijelo. Neke jedinice lokalne samouprave nemaju osnovane mjesne odbore ili nemaju pokriveno cijelo područje jedinice lokalne samouprave te o toj činjenici treba voditi računa. Iz svega iznijetoga, i dalje smo stava da je ovu problematiku dovoljno prepustiti lokalnim jedinicama na uređivanje. Uostalom, o zborovima građana postoji već ustanovljena i godinama verificirana praksa pa istu treba poštivati i nadograđivati. Prenormiranje nikada nije postiglo cilj, čemu svjedočimo u mnogim situacijama od kojih je Zakon o savjetima mladih („Narodne novine“, broj 41/14) samo jedan od zornih primjera na čije smo posljedice i nelogičnosti u primjeni ukazivali od rane faze njegove izrade.	Djelomično prihvaćen	Djelomično prihvaćen Stavak 4. nadopunjava se na predloženi način, a stavak 6. briše se, tako da članak 5. sada glasi: Članak 5. Iza članka 24.a dodaje se članak 24.b koji glasi: „Članak 24.b Zborovi građana mogu se sazvati radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada te raspravljanja o potrebama i interesima građana od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. Zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara, u skladu sa statutom općine ili grada. Zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu. Zborove građana može sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće te općinski načelnik, odnosno gradonačelnik radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad. Kada zborove građana saziva općinsko, odnosno gradsko vijeće ili općinski načelnik, odnosno gradonačelnik zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja općine ili grada, pojedina naselja ili dijelove naselja na području općine ili grada, a mogu se sazvati i za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu. Na zboru građana odlučuje se javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju. Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor, gradsku četvrt ili gradski kotar, a savjetodavno za općinsko, odnosno gradsko vijeće te općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana uređuje se općim aktom općine ili grada u skladu sa zakonom i statutom.“.
31	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 6.	U članku 6. vezano uz novi članak 25. stavak 2. Zakona, predlažemo da se riječi: „deset posto birača upisanih u registar birača općine, grada ili županije“ zamijene s riječima: „10% od ukupnog broja birača u jedinici“, radi pojmovnog usklađivanja s člankom 4. ovog Prijedloga u kojem se koristi pojam: „20% ukupnog broja birača u jedinici“, a budući da se postotak birača i u članku 4. i u članku 6. ovog Prijedloga utvrđuje prema ukupnom broju birača upisanih u registar birača općine, grada ili županije.	Prihvaćen	Prihvaćen Članak 6. sada glasi: Članak 6. Članak 25. mijenja se i glasi: „Građani imaju pravo predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predlagati donošenje općeg akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga te podnositi peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. O prijedlogu i peticiji iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% od ukupnog broja birača u jedinici te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga. Prijedlozi i peticije iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije. Način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanja o njima i druga pitanja uređuju se općim aktom općine, grada ili županije u skladu sa zakonom i statutom.“.
32	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 6.	Odredbom se predviđa da će se način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanja o njima i druga pitanja urediti općim aktom općine, grada ili županije u skladu sa zakonom i statutom te se na takav način, samim zakonom, uvodi još jedan opći akt. Mislimo da takvo dodatno normiranje nije potrebno, posebice stoga što su procedure i postupanja propisani detaljno i kvalitetno poslovnicima o radu gradskih vijeća. Podredno, ukoliko se članak i njime predloženo rješenje ipak nađu u konačnom tekstu budućeg Zakona, predlažemo da se u članku 25. doda novi stavak 3. koji glasi: „Nadležni upravni odjel za poslove općinskog, odnosno gradskog vijeća po primitku peticije iz stavka 2. ovog članka dostavlja zaprimljeni prijedlog nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba za vođenje registra birača radi utvrđivanja je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača.“ Ovime se pitanje utvrđivanja pravovaljanosti prijedloga ili peticije u odnosu na provjeru upisa birača propisuje na odgovarajući način. Registar birača vodi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba kao povjereni posao državne uprave, dok gradovi i općine ne mogu niti izvršiti provjeru upisa u registar birača da bi utvrdili je li prijedlog potpisalo 10% upisanih birača.	Nije prihvaćen	Ovim se člankom jača participativna demokracija. Nije jasno zašto bi bio problem donošenje općeg akta kojim će se propisati navedena pitanja, uz napomenu da je i poslovnik opći akt te nema zapreke da isto bude uređeno i poslovnikom (također u skladu sa zakonom i statutom). Istodobno, sasvim je jasno tko vodi registar birača i tko može izvršiti provjeru te nema zapreke da isto bude i učinjeno, sve u propisanom roku od tri mjeseca od podnošenja prijedloga i peticija.
33	Željko Matić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 6.	Predloženo: "O prijedlogu i peticiji iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u registar birača općine, grada ili županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga." zamijeniti sa: "O prijedlogu i peticiji iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u registar birača općine ili grada do 10 000 stanovnika, najmanje pet posto birača upisanih u registar birača općine ili grada preko 10 000 stanovnika, najmanje pet posto birača upisanih u registar birača županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja prijedloga." Obrazloženje: Predloženi postotci u stvarnosti onemogućavaju bilo kakav doprinos birača, sputavaju u startu sve građanske inicijative, i obećavaju budućnost daljnjih niskih postotaka izlaznosti birača na izbore.	Nije prihvaćen	Člankom 25. važećeg Zakona propisano je da građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga te da o tom prijedlogu predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača općine ili grada, odnosno županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga. Predmetna odredba do sada se nije pokazala ograničavajućom.
34	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 7.	Predlažemo da se u članku 7. riječi: „općine, grada, odnosno županije“ zamijene s riječima: „jedinice lokalne samouprave“, radi pojmovnog usklađivanja s člankom 26. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak, 123/17 i 98/19), koji već sad koristi pojmove: „jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“ (stavak 1.) i „jedinice lokalne samouprave (stavak 2.) te mu nisu potrebne još i općine, gradovi i županije u novom stavku.	Prihvaćen	Prihvaćen Članak 7. izmijenjen je te sada glasi: Članak 7. U članku 26. stavku 2. iza riječi: “lokalne” dodaju se riječi: “i područne (regionalne)”. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „Predstavke i pritužbe iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima jedinice.“.
35	Nezavisna lista Zagreb	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Moramo skrenuti pozornost da su predloženom raspodjelom članova predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u Članku 8. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, građani grada Zagreba dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu da druge stanovnike Republike Hrvatske. Broj stanovnika koje jedan zastupnik u Gradskoj skupštini grada Zagreba zastupa višestruko je veći nego na primjer u gradu Splitu prvom sljedećem gradu po veličini. Razmjeri toga su sljedeći: - Grad Split, broj stanovnika 178.102 (2011), broj članova predstavničkog tijela 35, svaki član sada zastupa 5.089 građana, a predlaže se smanjene na 31 člana gradskog vijeća i time bi u buduće svaki član zastupao 5.745 građana Grada Splita. - Grad Zagreb, broj stanovnika 790.017 (2011), sadašnji broj članova predstavničkog tijela je 51 i svaki član zastupa 15.491 građana, a smanjenjem članova na 47 zastupnika rezultiralo bi da svaki član gradske skupštine zastupa 16.809 građana grada Zagreba. Predloženim smanjenjem broja zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba stavljaju se građani Grada Zagreba u još nepovoljniji položaj u odnosu na sadašnje stanje. Osim toga građanin Splita također može biti zastupan i u Splitsko–dalmatinskoj županiji, što ne vrijedi za građanina Zagreba, te time ostvaruje više prava nego građanin Zagreba u procesima odlučivanja. Iz gornjih je podataka vidljivo da građani grada Zagreba imaju daleko manje biračko pravo od ostalih građana Republike Hrvatske, kao pravo da budu zastupani u predstavničkom tijelu mjesne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.	Nije prihvaćen	Vezano uz smanjivanje broja članova predstavničkih tijela svih jedinica pa tako i Grada Zagreba ne može se govoriti o dovođenju u neravnopravan položaj i manjem biračkom pravu građana Grada Zagreba. Specifičnost Grada Zagreba i jest upravo u tome da istodobno ima i položaj županije, a građani Grada Zagreba biraju svoje predstavnike u Gradsku skupštinu i na taj način ostvaruju svoje pravo da budu zastupani u predstavničkom tijelu
36	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Predlažem da se u čl.28. st.1. točka 2. prijedloga izmjena i dopuna Zakona izmjeni broj članova predstavničkog tijela za JLS-e u aleji 8.i 9. tako da iste glase: - s više od 5 000 do 10 000 stanovnika, ima 13 članova - s više od 1 000 do 3 000 stanovnika, ima 9 članova te predlažem dodati novu alineju 10. koja glasi: - s više od 3 000 do 5 000 stanovnika, ima 11 članova, dok alineja 10. postaje alineja 11. Na predloženi način bolje bi se uvažilo načelo razmjernosti u izboru broja članova predstavničkog tijela u odnosu na broj stanovnika pojedine JLS te bi se omogućilo da dođe do smanjenja broja članova predstavničkog tijela i u manjim općinama koje imaju niske prihode po glavi stanovnika. U tom smislu ukazujem na činjenicu da bi prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona JLS-e koje imaju između od 2500 do 5000 stanovnika i nadalje imale isti broj članova predstavničkih tijela 13, dok je kod svih drugih jedinica došlo do smanjenja broja te stoga kod istih ne bi došlo do smanjenja troškova poslovanja. Istovremeno predlažem povećanje broja stanovnika u odgovarajućoj grupi JLS sa 2500 stanovnika na 3000 stanovnika jer se isti broj stanovnika primjenjuje i u drugim posebnim zakonima koje propisuju obveze JLS-e, na primjer Zakon o održivom gospodarenju otpadom.	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom predloženo je smanjenje broja članova predstavničkih tijela za ukupno cca 10%.
37	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	U članku 8. kod novog članka 28. točke 2. prve podtočke Zakona, u dijelu koji glasi: „stanovnika – ima 47 članova“ crticu treba zamijeniti sa zarezom, kao što je to napravljeno i u svim ostalim podtočkama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Ispravljeno
38	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Članak 8. sadrži očite nomotehničke pogreške koje treba ispraviti. Naime točke se ne dijele na podstavke već na podtočke, koje se ne označavaju crticom već „rednim brojevima ili malim slovima abecede, različito od oznake točke“, sukladno članku 30. stavku 1. točki d) i članku 34. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkim pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Dakle novi članak 28. Zakona, bi trebao imati točku 1. s podtočkama a), b), c), d) i e) te točku 2. s podtočkama a) do j)	Prihvaćen	Prihvaćen Usklađeno s nomotehničkim pravilima: Članak 8. Članak 28. mijenja se i glasi: „Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo: 1. županije a) s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 37 članova d) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 31 člana e) do 60.000 stanovnika, ima 27 članova; 2. općine i grada a) s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana d) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 27 članova e) s više od 35.000 do 60.000 stanovnika, ima 21 člana f) s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 19 članova g) s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 15 članova h) s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 13 članova i) s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 9 članova j) do 1.000 stanovnika, ima 7 članova.“.
39	Ante Fuzul	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Poštovani, Potičem zakonodavca da ovdje provede prvotnu zamisao od 20% smanjenja broja vijećnika jer su ovakva vijeća prevelika uz neke izmjene grupa spajanjem pojedinih grupa i to na slijedeći način: Članak 8. Članak 28. mijenja se i glasi: „Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo: 1.županije - s više od 300.000 stanovnika, ima 43 članova - s više od 150.000 do 300.000 stanovnika, ima 37 članova - s više od 80.000 do 150.000 stanovnika, ima 31 člana - do 80.000 stanovnika, ima 25 članova; 2.općine i grada - s više od 300.000 stanovnika – ima 43 članova - s više od 150.000 do 300.000 stanovnika, ima 35 članova - s više od 80.000 do 150.000 stanovnika, ima 29 članova - s više od 30.000 do 80.000 stanovnika, ima 21 članova - s više od 10.000 do 30.000 stanovnika, ima 15 člana - s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 11 članova - s više od 1.000 do 4.000 stanovnika, ima 9 članova - do 1.000 stanovnika, ima 7 članova.“. Obrazloženje: na ovaj način bi se dodatno smanjio iznos financijskih izdataka uz prebacivanje troškova na same stranke. Iste dobivaju financijsku naknadu zbog sudjelovanja u radu vijeća putem isplata iz proračuna JLS koje se doznačuju na račune stranaka za svakog vijećnika kojeg imaju u sastavu vijeća. Nadalje, jedinici od 1000 stanovnika nije potrebno 7 vijećnika, no smatram da je 5 vijećnika ipak premalo, a da ih se stavi u istu grupu sa 4.000 stanovnika i 9 vijećnika je ipak previše. Općenito sam mišljenja da bi takve jedinice lokalne samouprave ispod 1000 stanovnika trebalo ukinuti i pripojiti većim jedinicama. Za jedinice koje su veće od 300000 stanovnika nemaju potrebe za većim brojem vijećnika od predloženog. sa poštovanjem	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom predloženo je smanjenje broja članova predstavničkih tijela za ukupno cca 10%.
40	VIKTOR ŠIMUNIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Kako bi se provela prava reforma, potrebna je dubinska analiza trenutnog stanja. No pošto ste odlučili raditi reformu, predlažem smanjenje vijećnika prema sljedećem: Članak 28. mijenja se i glasi: „Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo: 1.županije - s više od 300.000 stanovnika, ima 31 članova - s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 25 člana - s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 23 članova - do 100.000 stanovnika, ima 21 člana 2.općine i grada - s više od 200.000 stanovnika – ima 41 članova - s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana - s više od 35.000 do 100.000 stanovnika, ima 21 člana - s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 13 članova - s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 9 članova - s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, ima 7 članova - do 5.000 stanovnika, ima 5 članova.“. Ovakvim prijedlogom, prepolovio bi se broj vijećnika, te bi stvarne uštede bile znatne. Minimalno 29 milijuna kuna neto manje nego što su trenutni troškovi za naknade vijećnika. Obzirom da imamo previše JLS, smatram kako bi ovo bio prvi korak dubinskoj reformi koja nam je potrebna, kako bi dugoročno naš sustav lokalne uprave bio održiv a narodu koristan. Naravno ovaj prijedlog je nadovezan i sa naknadama vijećnika. Koji ću priložiti u članku niže.	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom predloženo je smanjenje broja članova predstavničkih tijela za ukupno cca 10%. Vrlo je upitno bi li se drastičnim smanjenjem broja članova postigli reformski ciljevi kao i smisao odlučivanja na razini predstavničkih tijela.
41	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Cijenimo namjeru predlagatelja da se smanjenjem broja vijećnika postignu ozbiljne i mjerljive uštede na lokalnoj razini no nismo sigurni je li smanjivanje broja članova lokalnih parlamenata, uistinu jedini potreban i učinkovit način prema postizanju ušteda.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
42	Željko Matić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 8.	Broj članova predstavničkih tijela za županije može ostati kao u prijedlogu. Broj članova predstavničkih tijela za općine i gradove treba ostati kao i do sada, tj. izbrisati prijedlog s novim brojevima za općine i gradove. Obrazloženje: Ove predložene izmjene su isključivi razlog zašto se išlo u promjene zakona. Vladajućim "šerifima" u lokalnim zajednicama, gradovima, županijama smetaju vijećnici koji stalno primjećuju nepotizam, korupciju, pogodovanje,... U većini općina vijećnici su volonteri i ne generiraju nikakve troškove za lokalni proračun. Ako se htjelo smanjiti troškove onda bi se odredilo da vijećnici mogu biti isključivo volonteri (barem u mjestima do 5000 ili do 10000 stanovnika). Ovim izmjenama se nastoji dodatno smanjiti broj neovisnih vijećnika kako bi ostali većinom vijećnici iz dvije glavne partije koje većinom dobro surađuju i "razumiju politiku". Ovi prijedlozi su jedan od najgorih napada na demokraciju u Hrvatskoj. Ionako korupcijom inficirane mnoge općine i gradovi ovim prijedlogom će postati male i velike Sicilije. Već smo na dnu Europe po transparentnosti, demokratičnosti, slobodama govora, otvorenosti sustava prema građanima. Sve razine vlasti su duboko prožete pipcima raznih pretežno kriminalnih skupina. Ovim prijedlog se žele zatvoriti sva vrata i prozori, ugasiti svjetla kako građani ne bi više ništa znali što se događa na bilo kojoj razini vlasti.	Nije prihvaćen	Nije jasno na čemu se temelji navedeno razmišljanje. Vijećnici po prirodi stvari svoju dužnost obnašaju počasno i za to ne primaju plaću, a nisu volonteri. Nije točno da se predloženim rješenjem nastoji smanjiti broj neovisnih vijećnika, jer će se smanjenje u najvećoj mjeri odraziti na one strukture koje imaju većih broj članova predstavničkih tijela, neovisno o političkoj pripadnosti.
43	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 9.	Vezano uz članak 9. predlažemo da se briše i riječ: „opravdani“ kao suvišna jer će se član predstavničkog tijela jedinice samouprave po ovom prijedlogu s poslodavcem dogovarati o izostancima s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela te o pravima i obvezama iz radnog odnosa koja ima temeljem toga. Naime u članku 31. stavku 3. Zakona, su kao dva razloga izostanka s posla izričito navedeni sudjelovanje u radu predstavničkog tijela i radu njegovih radnih tijela te stoga ne postoje neki drugi „opravdani“ razlozi na temelju kojih bi član predstavničkog tijela mogao izostati s posla pozivajući se na Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.	Nije prihvaćen	To bi značilo da je izostanak s posla neopravdan.
44	Jasna Martinec	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 9.	Sukladno odredbama članka 133. Ustava RH, građanima se jamči pravo na lokalnu i području (regionalnu) samoupravu, a to se pravo ostvaruje preko lokalnih odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela. Nadalje, člankom 137. Ustava, u obavljaju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Predlagatelj je ovakvom formulacijom stavka 3. članka 31. doveo u pitanje ostvarivanje prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i samostalnost tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga stavljajući ta dva ustavna instituta pod izravan utjecaj poslodavaca kod kojih su članovi predstavničkih tijela zaposleni. Članu predstavničkog tijela obavljanje njegove dužnosti na koju je izabran na slobodnim i tajnim izborima ni na koji način ne smije biti uvjetovano. Stoga bi predlagatelj trebao pronaći ustavno prihvatljivo i za poslodavce poticajno rješenje ovog pitanja.	Nije prihvaćen	Komentar nije jasan, odnosno ukazuje da predloženo rješenje nije shvaćeno. Naime, s obzirom da je opravdani neplaćeni izostanak s posla do sada prouzročio niz prijepora i problema u primjeni i u izvjesnoj mjeri članovima predstavničkih tijela, umjesto da im olakša, otežao situaciju u odnosu na njihova prava kao zaposlenika, iako intencija odredbe članka 31. stavka 3. Zakona zasigurno nije bila onemogućavanje osoba izabranih za članove predstavničkih tijela u ostvarivanju njihovih prava iz radnog ili službeničkog odnosa, već omogućavanje ostvarivanja njihovih prava na sudjelovanje u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela, predloženo je izmijeniti predmetnu odredbu i uputiti na pravo na opravdani izostanak s posla sukladno sporazumu s poslodavcem, što znači da se član predstavničkog tijela i njegov poslodavac mogu sporazumjeti o tome na koji način će se „pravdati“, odnosno evidentirati izostanak s posla člana predstavničkog tijela radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela.
45	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 10.	Predlažem da se novi čl.31.a uskladi sa odredbom st.2.čl.7. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, a koji glasi: "Omogućit će se odgovarajuća financijska naknada troškova nastalih u obavljanju njihove funkcije kao i, kada je to potrebno, naknada za izgubljenu zaradu ili naknada za obavljen posao, uz odgovarajuće socijalno osiguranje." Smatram da predloženi čl.31.a nije sukladan st.2.čl.7 EU Povelje o lokalnoj samoupravi jer isti članak ne predviđa pravo na financijsku naknadu troškova nastalih u obavljanju funkcije, koji su različiti po pojedinom članu predstavničkog tijela te ne uvažava činjenicu da se navedena naknada isplaćuje za obavljeni posao ili izgubljenu zaradu, a ne kao stalna mjesečna naknada bez obzira na stvarno utrošeno vrijeme u obavljanju poslova člana predstavničkog tijela. Smatram da se radi o diskriminaciji kada se visina naknade veže uz status i broj stanovnika pojedine jedinice te predlažem da se godišnja visina naknade jedinstveno ograniči u visini posljednjeg službeno objavljenog podatka o visini neto plaće u RH, i to u visini jedne plaće jer se osnovano može očekivati da vrijeme za obavljanje poslova člana predstavničkog tijela neće efektivno trajati duže od 1 mjesec tokom godine dana. Smatram da za rad potpredsjednika predstavničkog tijela ne treba određivati posebno uvećanje naknade za rad jer istom, u slučaju da mijenja predsjednika, pripada ista naknada za rad kao i predsjedniku predstavničkog tijela.	Nije prihvaćen	Predloženo rješenje smatra se opravdanim.
46	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 10.	Članak 10. sadrži nomotehničke pogreške koje treba ispraviti. Naime u novom članku 31.a Zakona se numerirani podstavci 1) i 2) ne mogu dijeliti na (pod)podstavke označene s crticom, jer se podstavci dijele na točke koje se označavaju „arapskim brojem sa točkom iza njega ili malim slovom abecede bez točke ispred teksta odredbe, a iza slova stavlja se zatvorena zagrada“, sukladno članku 30. stavku 1. točki c) i članku 33. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkim pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Naš je prijedlog da se u novom članku 31.a Zakona, podtočke označe s malim slovima abecede ili da se članak podijeli na točke a) i b) te da se podtočke numeriraju rednim brojevima, sukladno člancima 33. i 34. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkim pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.).	Prihvaćen	Prihvaćen Usklađeno s nomotehničkim pravilima: Članak 10. Iza članka 31. dodaje se članak 31.a koji glasi: „Članak 31.a Naknada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona može se odrediti za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela, a određuje se u neto iznosu po članu predstavničkog tijela tako da ukupna godišnja neto naknada po članu predstavničkog tijela ne smije iznositi više od: 1) u županiji a) s više od 300.000 stanovnika - 16.000,00 kuna, b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika - 15.000,00 kuna c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika - 14.000,00 kuna d) do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna; 2) u općini i gradu: a) s više od 300.000 stanovnika – 16.000,00 kuna b) s više od 100.000 do 300.000 stanovnika - 14.000,00 kuna c) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika - 13.000,00 kuna d) s više od 35.000 do 60.000 stanovnika - 12.000,00 kuna e) s više od 20.000 do 35.000 stanovnika - 11.000,00 kuna f) s više od 10.000 do 20.000 stanovnika - 10.000,00 kuna g) s više od 5.000 do 10.000 stanovnika - 8.000,00 kuna h) s više od 1.000 do 5.000 stanovnika - 6.000,00 kuna i) do 1.000 stanovnika - 4.000,00 kuna.“. Naknada za predsjednika predstavničkog tijela može se odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50%, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30% pripadajuće naknade utvrđene stavkom 1. ovoga članka.“.
47	VIKTOR ŠIMUNIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 10.	Naknada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona može se odrediti za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela, a određuje se u neto iznosu po članu predstavničkog tijela tako da ukupna godišnja neto naknada po članu predstavničkog tijela ne smije iznositi više od: 1) u županiji svi vijećnici do 10.000,00kuna 2) u općini i gradu: - s više od 100.000 stanovnika – 10.000,00 kuna - s više od 10.000 do 100.000 stanovnika - 8000,00 kuna - do 10.000 stanovnika - 4.000,00 kuna.“. Naknada za predsjednika predstavničkog tijela može se odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50%, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30% pripadajuće naknade utvrđene stavkom 1. ovoga članka.“. U svakom predstavničkom tijelu maksimalno može postojati 1 zamjenik predsjednika vijeća Smatram kako rad vijećnika treba biti plaćen, međutim u smislenom i produktivnom sustavu. Smatram kako bi se zakonom moralo definirati da vijeća ne mogu imati 2 zamjenika predsjednika vijeća, jer se to koriti za političku kupovinu, te se stvara dodatan trošak. Iako ćete smanjiti broj vijećnika, ovim zakonom omogućujete znatno veće troškove vijećničkih naknada. Vašim prijedlogom zakona, omogućit ćete brojnim JLS koje na papiru imaju više stanovnika nego što će sljedeći popis stanovništva pokazati, veće naknade. Samim time i veći trošak. Nadalje, smatram kako nije korektno prema vijećnicima određivat plaću prema broju stanovnika. Zašto bi vijećnik u manjoj županiji vrijedio manje nego u većoj?? Mogu prihvatiti razliku između mjesta sa 1000 stanovnika i preko 10 tisuća stanovnika...ali Vi ovdje radite razliku između susjednih sela, koja je razlika između čovjeka koji je vijećnik u selu od 900 stanovnika, te sela od 1500 stanovnika??	Nije prihvaćen	Na ovaj način, osim što se ograničava najviši dopušteni iznos naknade, osigurat će se ujednačavanje u određivanju naknada članovima predstavničkih tijela. Istodobno, ovim Zakonom se predlaže smanjenje broja članova predstavničkih tijela. O tome koliki će biti iznosi naknada unutar propisanog ograničenja odlučit će samo predstavničko tijelo u skladu s potrebama i mogućnostima pojedine jedinice.
48	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 10.	Ne ocjenjujemo primjerenim niti opravdanim organskim Zakonom određivati naknade gradskim vijećnicima, i to u apsolutnim kunskim iznosima. Smatramo da to čak može biti i kontraproduktivno jer postoji mogućnost da dio vijećnika zatraži i veće naknade no što ih prima sada, sve kako bi se približili zakonskim limitima.	Nije prihvaćen	Na ovaj način, osim što se ograničava najviši dopušteni iznos naknade, osigurat će se ujednačavanje u određivanju naknada članovima predstavničkih tijela. Istodobno, ovim Zakonom se predlaže smanjenje broja članova predstavničkih tijela. O tome koliki će biti iznosi naknada unutar propisanog ograničenja odlučit će samo predstavničko tijelo u skladu s potrebama i mogućnostima pojedine jedinice.
49	Željko Matić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 10.	Da predlagač ima poštene namjere s izmjenama ovog zakona onda ne bi smanjivao broj vijećnika nego najviši iznos godišnjih naknada koje se mogu dodijeliti po vijećniku ili ih ukinuti u potpunosti za jedinice s manjim brojem stanovnika. Moj prijedlog: 1) u županiji - s više od 300.000 stanovnika - 10.000,00 kuna, - s više od 200.000 do 300.000 stanovnika - 9.000,00 kuna - s više od 100.000 do 200.000 stanovnika - 8.000,00 kuna - do 100.000 stanovnika - 7.000,00 kuna; 2) u općini i gradu: - s više od 300.000 stanovnika – 10.000,00 kuna - s više od 100.000 do 300.000 stanovnika - 9.000,00 kuna - s više od 60.000 do 100.000 stanovnika - 8.000,00 kuna - s više od 35.000 do 60.000 stanovnika - 7.000,00 kuna - s više od 20.000 do 35.000 stanovnika - 6.000,00 kuna - s više od 10.000 do 20.000 stanovnika - 5.000,00 kuna - s više od 5.000 do 10.000 stanovnika - 4.000,00 kuna - s više od 1.000 do 5.000 stanovnika - 3.000,00 kuna - do 1.000 stanovnika - 1.000,00 kuna.“. Obrazloženje: Ova naknada, za općinske i gradske vijećnike, je prevelika u bilo kojem iznosu a naročito u predloženom. Vijećnici dobivaju sve materijale. Nemaju potrebe za bilo kakvim sredstvima. Možda za nekoliko olovki i nekoliko listova praznog papira a to bi mogla osigurati općina ili grad bez da radi isplate ogromnih iznosa. Navedeni iznosi u biti ne služe za potrebe rada vijećnika nego za potrebe njihovih stranaka i tako se u većini i troše a što je nenamjensko i protuzakonito trošenje sredstava jer nema veze s redovitim radom vijeća. I moji predviđeni iznosi su preveliki, no smatrat ću ih kompromisom.	Nije prihvaćen	Najviši dopušteni iznosi naknada predloženi ovim Zakonom odnose se na naknadu za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela, a određuje se u neto iznosu po članu predstavničkog tijela i to na godišnjoj razini. Pravo na naknadu vijećnici imaju i sada, a na ovaj način, osim što se ograničava najviši dopušteni iznos, osigurat će se ujednačavanje u određivanju naknada članovima predstavničkih tijela. Ova naknada ne odnosi se na financiranje političkih aktivnosti.
50	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 11.	Predlažem da se na kraju novog st.5 u čl.37. Zakona na kraju rečenice umjesto točke stavi zarez te da se nastavno doda sljedeći tekst: "ukoliko su za isto osigurani tehnički i drugi uvjeti koji omogućuju članovima predstavničkog tijela potpuno i nesmetano obavljanje svih svojih prava i obveza propisanih zakonom i općim aktima predstavničkog tijela. Ukoliko isti uvjeti nisu osigurani, izuzetno, sjednice predstavničkih tijela mogu se održavati i osobnim izjašnjavanjem članova predstavničkog tijela dopisnim putem prema načinu i postupku propisanom poslovnikom o radu predstavničkog tijela."	Nije prihvaćen	Predmetno će se urediti poslovnikom o radu predstavničkog tijela
51	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 11.	Vezano uz članak 11. predlažemo da se iza riječi: „elektroničkim putem“ dodaju riječi: „ili tako da sjednicama predstavničkog tijela dio članova predstavničkog tijela prisustvuje osobno, a dio iz opravdanih razloga i na svoj zahtjev elektroničkim putem“, jer bi se na taj način, održavanjem kombinirane sjednice predstavničkog tijela, omogućilo osobama koje su iz opravdanih razloga spriječene fizički prisustvovati sjednici predstavničkog tijela (npr. zbog izrečene mjere samoizolacije ili izolacije, blokade prometa i tome slično), da joj prisustvuju elektroničkim putem i sudjeluju u raspravi i glasovanju. Na primjer ako se sjednica predstavničkog tijela, u razdoblju povoljne epidemiološke situacije, može održati uz pridržavanje svih epidemioloških mjera tako da joj članovi prisustvuju osobno, a jedan ili dva člana predstavničkog tijela o čijim glasovima ovisi donošenje općih akata su u samoizolaciji ili izolaciji bilo bi praktičnije njima dopustiti da sjednici prisustvuju elektroničkim putem, nego cijelu sjednicu zbog njih održavati elektroničkim putem ili dovesti predstavničko tijelo u situaciju da ne može donositi akte iz svoje nadležnosti.	Nije prihvaćen	Predmetno će se urediti poslovnikom o radu predstavničkog tijela
52	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 11.	Odredbom se predviđa mogućnost održavanja sjednica predstavničkih tijela elektroničkim putem, no jedino u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti. Postavlja se pitanje tko na lokalnoj razini proglašava ovakvo izvanredno stanje, odnosno nastup posebnih okolnosti te određuje vijeme njihova trajanja? Dodatno, čemu uopće priječiti i/ili ograničavati održavanje sjednica elektroničkim putem kad je činjenica da se radi o najučinkovitijem načinu uštede sredstava i vremena. Posebno predlažemo ovo razmotriti u kontekstu „duha zakona“ budući je jedna od proklamiranih svrha donošenja upravo u racionaliziranju/smanjivanju troškova. Moguće je, doduše, da se u stavku 5. propiše tko donosi odluku o nastupu posebnih okolnosti. U Zakonu o komunalnom gospodarstvu odluku donosi ministar nadležan za graditeljstvo, a ovdje bi mogao biti ministar pravosuđa i uprave. U protiv može se dogoditi da općine i gradovi same proglašavaju posebne okolnosti, što ne bi bilo dobro za pravnu sigurnost.	Nije prihvaćen	Nastup posebnih okolnosti proglašava se, prije svega, na državnom nivou (vidi članak 6. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima), a što je više nego evidentno u posljednjih 8 mjeseci od kada je proglašena epidemija bolesti COVID-19, koja još uvijek traje. Proglašavanje epidemije ili nekog drugog stanja koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti uređuje se posebnim propisima. Što se tiče ograničavanja održavanje sjednica elektroničkim putem, ukazuje se da je upravo u “duhu zakona” da predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela (članak 36. stavak 1. važećeg Zakona), a što je ujedno osim u duhu, i u smislu samoga Zakona, s obzirom da se radi o tijelu sastavljenom od većeg broja članova koje radi i odlučuje na sjednicama! Stoga se mogućnost održavanja sjednica elektroničkim putem propisuje kao iznimka, upravo zato da jedinice ne bi način rada predstavničkih tijela “liberalizirale” do te mjere da isti bude nezakonit. O tome kako će se sjednice predstavničkog tijela održavati iznimno elektroničkim putem, odlučit će samo predstavničko tijelo svojim poslovnikom, a u skladu s preostalim odredbama članka 37. važećeg Zakona.
53	Nada Badurina	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 11.	Mišljenja sam da termin elektroničkim putem nije dovoljno precizan. Već sada se susrećemo da se pod termninom elektronička sjednica smatra sjednica u kojoj se članovima tijela elektroničkom poštom dostavljaju materijali te prijedlog odluke na koju se član moe izjasniti "za" ili "protiv. Istim terminom koriste se i za naziv sjednice na kojoj su putem odogovarajuće aplikacije članovi tijela prisutni na daljinu (online) te je mogućeno jedno od temeljnih načela. načelo raspravljanja. Ministarstvo pravosuđe i uprave moglo bi izmjenama ovog zakona uvesti odgovarajuće nazive kojom će razlikovati ova dvije vrste sjednica pa i treća kada je dio članova izravno prisutan a dio na daljinu (online). Na taj način zakonodavac će moći uvesti jedinstvenu terminologiju, a ne prepustiti da se elektronički put u poslovnicima tumači različito.	Nije prihvaćen	Termin elektroničkim putem vrlo je širok, a koji put, način i tehnologiju će pojedino predstavničko tijelo pri tome koristiti, o istome će odlučiti samo svojim poslovnikom.
54	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 12.	Iza članka 12. bi trebalo dodati novi članak koji bi glasio: „U članku 40. riječi: 'i njihov zamjenik' zamjenjuju se riječima: 'te zamjenik gradonačelnika i župana'.“, sukladno sličnoj izmjeni u člancima13. i 14. Prijedloga.	Nije prihvaćen	Prijedlog je pogrešan. Članak 40. je opća odredba, a treba imati na umu da se i nadalje biraju zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.
55	Silva Milić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 12.	U slučaju postojanja dva zamjenika, a zbog izbjegavanja mogućih različitih tumačenja bilo bi potrebno precizno utvrditi "obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika, odnosno župana."	Nije prihvaćen	To je propisano člankom 40.d
56	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 12.	Jedinstveno je i nepodijeljeno stajalište Udruge gradova da gradonačelnik treba imati zamjenika koji će ga zamjenjivati u određenim, Zakonom i/ili općim aktom definiranim situacijama. Priroda obnašanja dužnosti gradonačelnika, kao i rastući opseg obaveza lokalne samouprave zahtijevaju da uz gradonačelnika u gradu djeluje i njegov zamjenik. Mnogi zamjenici obavljaju brojne odgovorne dužnosti, a to je posebno vidljivo tijekom „pandemijske“ 2020. godine jer su upravo zamjenici ujedno i vodeći ljudi stožera civilne zaštite. Dodatno, mogućnost da zamjenike imaju samo gradonačelnici velikih gradova i gradova sjedišta županija, njima bi omogućila da nastave uspješno obnašati dužnost saborskih zastupnika. No takvo bi rješenje unijelo nejednakost u odnosu na gradonačelnike manjih gradova i načelnike općina budući oni ne bi mogli nastaviti obnašati dužnost saborskog zastupnika. Smatramo, nadalje, da gradonačelnicima neće uvijek biti realno ni moguće pronaći u okviru gradskih uprava osobe koje će ih zamjenjivati u slučaju kolidiranja termina događanja i/ili raznih drugih obaveza. Iluzorno je pa i nekorektno očekivati od službenika koji je profesionalac i nije prošao „izbornu verifikaciju“ da obavlja, de facto, poslove svojstvene dužnosti zamjenika gradonačelnika. Nastavno na već iznijeto i obrazloženo stajalište da u svim jedinicama treba ostaviti zamjenika, ovakvo rješenje kakvo se predlaže u članku 19., imalo bi smisla da se izvršno tijelo bira od strane predstavničkog tijela i iz njegovih redova kao što je to bilo ranije. Možemo spomenuti primjer jednog grada u kojem gradonačelnik uopće nije ni imao „svoju“ listu za gradsko vijeće, a time naravno niti jednog „svog“ vijećnika, međutim, građani su izabrali upravo njega za izvršnog čelnika svoga grada. Nije nebitno i treba uzeti u obzir da se nerijetko radi i o suprotnim političkim opcijama predstavničkog tijela u odnosu na izvršno tijelo čime se, potencijalno, može dovesti u pitanje inicijalno izražena volja birača na lokalnim izborima. Povjerenika Vlade Republike Hrvatske, ukoliko se usvoje predložena rješenja, trebalo bi se imenovati puno češće kako bi se izbjegla mogućnost da se za privremenog zamjenika imenuje vijećnik koji nema potrebne kompetencije za obavljanje poslova izvršne vlasti. Nije uputno ni opravdano da član predstavničkog tijela obavlja izvršne ovlasti, makar i privremeno, s obzirom da se čelnici izvršne vlasti na izborima biraju neposredno. Definitivno bi nastupilo preklapanje ovlasti koje valja razgraničiti i na lokalnoj razini premda se, strogo ustavnopravno gledano, dioba vlasti odnosi na državnu vlast, a ne na lokalne vlasti. Kao jedno o potencijalnih, mada ne i posve zadovoljavajućih rješenja, moguće je da zamjenika gradonačelnika određuje sam gradonačelnik koji i odgovara za odluke zamjenika neovisno od toga što ga on samo zamjenjuje. Upravo gradonačelnik potpisuje izjavu o fiskalnoj odgovornosti i nije oslobođen odgovornosti, sve ako je odluku i donio zamjenik. Ovakvim reguliranjem određivanja zamjenika kao što se to predlaže ovim Nacrtom zakona, dovodi se u pitanje uopće institut gradonačelnika. Možda pomalo apsurdna usporedba no rješenja u dijelu nalikuju na određivanje staratelja za osobe kojima je djelomično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost. Postavlja nam se i niz praktičnih primjera s aspekta svakodnevnog redovnog i neometanog funkcioniranja, primjerice što predstavlja dužu odsutnost ili drugi razlog spriječenosti? Kako se te činjenice utvrđuju? Tko ih utvrđuje? Kojom bi se većinom u gradskom vijeću određivao zamjenik? Ovo posebno molimo promotriti u kontekstu činjenice i ranijeg tumačenja Ministarstva uprave prema kojem gradonačelnici nemaju pravo na godišnji odmor. Pitanje je i što bi to bili nužni i redovni poslovi? Ukoliko se već tako nešto propisuje može se preuzeti odredba članka 10.c iz Zakona o postupku primopredaje vlasti („Narodne novine“, broj 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13) u kojem su propisana ograničenja za gradonačelnika nakon što je stupila na snagu odluka Vlade RH o raspisivanju lokalnih izbora. Nadalje, smatra li se spriječenošću ukoliko je gradonačelnik na službenom putu izvan Republike Hrvatske u trajanju od dva ili tri dana? Primjera ima bezbroj, no nadamo se da smo uspjeli zorno prikazati probleme u praksi koje će, uvjereni smo, prouzročiti predložena rješenja. Treba napomenuti i da će se, u slučaju usvajanja predloženih rješenja, lokalni izbori provoditi mnogo češće te se niti na taj način neće moći govoriti o financijskim uštedama, već posve suprotno. Posljedice po neometano odvijanje EU projekata, po odaziv birača na takve, potencijalno višekratno ponavljane izbore te na uvjerljivost i povjerenje u lokalne vlasti pa i lokalnu samoupravu da niti ne spominjemo.	Nije prihvaćen	Iz komentara proizlazi da smisao predložene regulacije uopće nije shvaćen. S obzirom da izvršno tijelo (za razliku od predstavničkog) nije ustavna kategorija, o tome hoće li i koliko zamjenika imati općinski načelnik i gradonačelnik, ovlašten je odlučiti isključivo zakonodavac. Što se tiče vodećih ljudi stožera civilne zaštite, člankom 7.Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite (“NN”, br. 17/20) propisano je da se načelnik i zamjenik načelnika stožera civilne zaštite u pravilu imenuju iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite, zamjenika izvršnih tijela ili pročelnika upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodno provedene konzultacije i prihvaćanje raspoređivanja na te dužnosti. Ovdje se ukazuje i na činjenicu da, prema posljednjim raspoloživim podacima, u ovome trenutku šesnaest općinskih načelnika i gradonačelnika obavlja dužnost bez svojih zamjenika, kojima je mandate prestao iz različitih razloga. Prema tome, situacija da u pojedinim jedinicama nema zamjenika nije nepoznata ni trenutno. Što se tiče očekivanja od službenika da de facto obavlja poslove svojstvene zamjeniku gradonačelnika, ukazuje se da isto nije moguće ni de facto ni de iure. Imenovanje privremenog zamjenika od strane predstavničkog tijela i iz reda njegovih članova ima smisla, neovisno o tome što se izvršno tijelo ne bira od strane predstavničkog, upravo iz razloga što članovi predstavničkog, tijela iako nisu izabrani neposredno nego s liste, imaju izborni legitimitet. To što “gradonačelnik nema svoju listu i nijednog svog vijećnika” nije nikakav argument, naročito u višestranačkom demokratskom sustavu. U situaciji u kojoj većina općinskih načelnika i gradonačelnika neće imati zamjenika, zasigurno je potrebno premostiti eventualnu mogućnost njegove spriječenosti u obavljanju dužnosti te nastavno i odrediti osobu koja će biti privremeni zamjenik. Članu predstavničkog tijela koji bi bio imenovan za privremenog zamjenika, dužnost u predstavničkom tijelu će mirovati tako da neće istodobno obavljati predstavničke i izvršne ovlasti, niti će doći do njihovog preklapanja, a kamoli dovođenja u pitanje trodiobe vlasti koja se odnosi na državnu vlast. Imenovanje zamjenika gradonačelnika od strane samoga gradonačelnika više je nego upitno te otvara niz pitanja iznesenih upravo u komentarima. Dovođenje u vezu određivanja zamjenika gradonačelnika koji je onemogućen u obavljanju svoje dužnosti s određivanjem staratelja za osobe kojima je djelomično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, više je nego apsurdna i potpuno neprimjerena. Pitanja vezana uz praktične primjere s aspekta svakodnevnog redovnog i neometanog funkcioniranja uređena su ovim Zakonom. Nije jasno kakve veze ima dovođenje u vezu “tumačenje” prema kojem gradonačelnici nemaju parvo na godišnji odmor (što je točno, jer ga nemaju ni ministri, ni saborski zastupnici ni čitav niz državnih dužnosnika). Spriječenost ukoliko je gradonačelnik na službenom putu izvan RH u trajanju od dva ili tri dana zasigurno se ne može smatrati nastupom okolnosti zbog kojih je gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti. Što se tiče učestalosti provođenja prijevremenih lokalnih izbora, isto se ne može prejudicirati, a slučajevi u kojima se takve situacije pojave zasigurno imaju utjecaja na funkcioniranje jedinice, a u kojem slučaju se onda obavljaju samo nužni i neophodni poslovi (kao i dok je imenovan povjerenik Vlade).
57	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 15.	Vezano uz članak 15. primjećujemo kako je odredba izmijenjenog članka 40.d stavka 7. Zakona u koliziji s odredbom članka 19. Prijedloga (izmijenjenim člankom 43.a stavkom 8. Zakona) prema kojoj o prestanku mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika predsjednik predstavničkog tijela u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Dakle članke 15. i 19. Prijedloga je potrebno uskladiti vezano uz to tko (pročelnik nadležan za službeničke odnose ili predsjednik predstavničkog tijela) koga (Vladu Republike Hrvatske ili tijelo državne uprave nadležno za lokalnu samoupravu) i u kojem roku (u roku od osam dana ili „bez odgode“) obavještava o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.	Nije prihvaćen	Radi se o potpuno različitim situacijama i nema nikakve kolizije.
58	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 15.	Predlažemo da se u članku 15., u dijelu koji se odnosi na članak 40.d stavak 7. Zakona, riječi: „i njihovih zamjenika“ zamijene s riječima: „te zamjenika gradonačelnika i župana“ jer se taj izraz koristi u ostatku ovog članka i u člancima 13. i 14. Prijedloga.	Prihvaćen	Prihvaćen Obrazloženje uz sljedeći komentar
59	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 15.	Predlažemo da se u članku 15. iza stavka 3. izmijenjenog članka 40.d Zakona doda novi stavak koji bi glasio: „Ako gradonačelnik, odnosno župan u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ima više zamjenika, dužnost gradonačelnika, odnosno župana, obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika, odnosno župana.“, zato što je člankom 16. Prijedloga (s kojim je promijenjen članak 41. Zakona) propisano da: „U županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradu koji ima više od 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.“.	Prihvaćen	Prihvaćen Dodana je odredba tako da članak sada glasi: Članak 15. Članak 40.d mijenja se i glasi: „Ako prije isteka mandata prestane mandat općinskom načelniku i gradonačelniku koji nemaju zamjenika, u toj jedinici lokalne samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika i županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako nakon isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika, odnosno županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Ako gradonačelnik, odnosno župan u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ima više zamjenika, dužnost gradonačelnika, odnosno župana, obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika, odnosno župana. Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku koji je izabran s njim, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika gradonačelnika, odnosno zamjenika župana. Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana iz stavka 3. ovoga članka, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“.
60	Silva Milić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 15.	U predloženim stavcima 2. i 3. zanemarena je mogućnost postojanja dva zamjenika, stoga predlažem da ostane modificirana ranija formulacija: "Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka ima više zamjenika, dužnost gradonačelnika, odnosno župana, obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana."	Prihvaćen	Prihvaćen Obrazloženje kao uz prethodni komentar.
61	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 16.	Vezano uz članak 16. predlažemo da se izmijenjenom članku 41. Zakona doda stavak 3. koji bi glasio: „U Općini i gradu do 35.000 stanovnika koji nije sjedište županije općinski načelnik i gradonačelnik nemaju zamjenike.“, jer smatramo da treba propisati i tko nema zamjenike kako se to ne bi moralo posredno izvoditi iz drugih članaka Prijedloga te kako bi se izbjegle interpretacije da ti dužnosnici mogu imati zamjenika budući da zakonom nije nigdje izričito propisano da ga nemaju.	Nije prihvaćen	Takvo propisivanje nije uobičajeno, tim više što je sasvim jasno propisano u kojim jedinicama zamjenici postoje.
62	branko spajić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 16.	Članak 16, stavak dva mijenja se i glasi: U županiji koja ima do 250.000 stanovnika, gradu koji ima 35.000 do 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.	Nije prihvaćen	Gradovi sjedišta županija (neovisno o broju stanovnika) uvršteni su u predmetnu odredbu Zakona iz razloga što sukladno odredbama članka 19.a važećeg Zakona obavljaju iste poslove kao i veliki gradovi, tj. gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika.
63	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 18.	Predlažemo da se u članku 18. doda stavak s kojim bi se propisalo koji zamjenik zamjenjuje gradonačelnika i župana koji ima dva zamjenika, odnosno redoslijed zamjenjivanja s obzirom na mjesto na kandidacijskom listi prilikom izbora za gradonačelnika ili župana (prvi zamjenik, drugi zamjenik).	Nije prihvaćen	U skladu sa statutom.
64	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 19.	Vezano uz članak 19. predlažemo da se izmijenjeni članak 43.a stavku 8. Zakona, briše jer je riječ o materiji koja je već uređena člankom 15. Prijedloga (izmijenjenim člankom 40.d stavkom 7. Zakona) ili da se on uskladi s člankom 15. Prijedloga (izmijenjenim člankom 40.d stavkom 7. Zakona) prema kojem: „O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“. Dakle potrebno je otkloniti koliziju između članaka 15. i 19. Prijedloga tako što će se točno propisati tko (pročelnik nadležan za službeničke odnose ili predsjednik predstavničkog tijela) koga (Vladu Republike Hrvatske ili tijelo državne uprave nadležno za lokalnu samoupravu) i u kojem roku (u roku od osam dana ili „bez odgode“) obavještava o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.	Nije prihvaćen	Radi se o različitim situacijama i nema nikakve kolizije.
65	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 19.	Vezano uz članak 19. predlažemo da se propiše da privremeni zamjenik općinskog načelnika ili gradonačelnika mora, ako je to moguće, biti izabran iz one koalicije ili političke stranke koja je kandidirala općinskog načelnika ili gradonačelnika, odnosno s kandidacijske liste grupe birača ako se na njoj nalazio i općinski načelnik ili gradonačelnik. Naime postoje brojni slučajevi u kojima oprečne političke opcije moraju kohabitirati jer jedna drži izvršno, a druga predstavničko tijelo. Kako bi se u takvim slučajevima osiguralo da politička opcija koja je osvojila mjesto gradonačelnika ili općinskog načelnika može provoditi svoj program trebalo bi predvidjeti da gradonačelnika ili općinskog načelnika zamjenjuje član predstavničkog tijela koji pripada njegovoj političkoj opciji, ako je to moguće s obzirom na sastav predstavničkog tijela.	Nije prihvaćen	Ne smatra se oportunim propisivati obvezatnost stranačke pripadnosti osobe koju predstavničko tijelo imenuje privremenim zamjenikom. Ni dok je vijeće biralo gradonačelnika (i poglavarstvo) nije bilo propisano iz koje političke opcije trebaju biti izabrani!
66	IRENA STRMEČKI	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 19.	Grad Jastrebarsko prigovara i daje mišljenje o članku 19. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz razloga kako slijedi: Predloženom odredbom članka 43. a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno je da, ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat će privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova. Član predstavničkog tijela iz stavka 1. ovog članka je privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost. Privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada. Vezano uz citirane odredbe Zakona, ističemo da je člankom 78. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“ broj 144/12, 121/16, 98/19 i 42/20) određeno da član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik, koja nespojivost dužnosti je, smatramo, odredbom članka 43. a nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, derogirana. Na opisani način, član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave istovremeno obavlja poslove izvršnog tijela u općini odnosno gradu, što je izrijekom zabranjeno Zakonom o lokalnim izborima. Nespojivost dužnosti proizlazi i iz obrazloženja navedene odredbe Zakona, u kojoj se navodi: „Na taj način osigurava se da u takvim, izvanrednim, okolnostima koje mogu dovesti do toga da općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost, a mandat mu nije prestao, dužnost izvršnog tijela u općini, odnosno gradu obavlja osoba koja ima određeni izborni legitimitet. Iako se ne radi o neposrednom izboru kao za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, radi se o članu predstavničkog tijela izabranom u to tijelo na izborima.“ Međutim, ukoliko privremeni zamjenik nije izvršno tijelo (budući da isti nije naveden u odredbi članka 12. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi) i ne obavlja izvršne poslove (budući da isti nije naveden u odredbi članka 44. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), postavlja se pitanje tko je onda izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ako nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, odnosno zaključuje se da u tom slučaju izvršno tijelo grada odnosno općine niti ne postoji, što smatramo potpuno promašenim budući da se unutarnje ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od predstavničkih tijela, izvršnih tijela i upravnih tijela. S tim u vezi, citiranom odredbom Zakona propisano je da će, u slučaju da nastupe gore opisane okolnosti, predstavničko tijelo imenovati privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova. Za razliku od imenovanja privremenog zamjenika, za koje imenovanje je, sukladno nacrtu prijedloga Zakona nadležno predstavničko tijelo (koje odluku donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela – članak 36. Zakona), općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici se, sukladno članku 94. Zakona o lokalnim izborima, biraju većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje. Najveća prednost takvog sustava glasovanja je legitimnost izravno izabranog vodstva: jasnija razlika između izvršne i predstavničke vlasti, jer načelnici općina odnosno gradonačelnici imaju samostalnije djelovanje bez stranačke politike, a općinsko odnosno gradsko vijeće je neovisnije od izvršne vlasti čime im je ojačana kontrola, što kod imenovanja privremenog zamjenika koji obavlja i redovne poslove općinskog načelnika odnosno gradonačelnika nije slučaj. Osim navedenog, valja istaći da je odredbom članka 12. stavka 4. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno: „Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi: „Zamjenik iz stavka 2. 3. i 4. ovoga članka koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnosti gradonačelnika, odnosno župana.“ Istovremeno, privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove. S tim u vezi, propisujući da je, u slučaju da nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, privremeni zamjenik ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove, u većini jedinica lokalnih samouprava, odnosno općinama i gradovima koji imaju do 35.000 stanovnika, dovodi se u pitanje kvalitetno i učinkovito poslovanje i funkcioniranje navedenih gradova i općina te su navedene jedinice lokalnih samouprava dovedene u nejednak položaj u odnosu na gradove koji imaju više od 35.000 stanovnika. Osim navedenog, postavlja se pitanje koji su to redovni i nužni poslovi kojima će se osigurati nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada, a koje će obavljati privremeni zamjenik, odnosno tko će utvrditi nužne i redovne poslove koje je privremeni zamjenik ovlašten obavljati. Pitanje je da li će u tom slučaju svaki pojedini privremeni zamjenik vlastitim nahođenjem određivati koje će poslove obavljati za vrijeme trajanja duže odsutnosti općinskog načelnika odnosno gradonačelnika. Postavlja se i pitanje da li su prijave projekata i programa jedinica lokalnih samouprava kojima se unaprjeđuju i ostvaruju određene europske politike (primjerice, regionalni razvoj, zapošljavanje, socijalno uključivanje, istraživanje i inovacije) na natječaje iz EU fondova redovni poslovi. S obzirom na ne baš najbolje financijsko stanje brojnih općina i gradova, izuzetno je značajno što većim korištenjem EU sredstava poboljšavati životni standard građana u svim jedinicama lokalnih samouprava, što se ovakvim zakonskim određenjem svakako dovodi u pitanje.	Nije prihvaćen	Vezano uz imenovanje privremenog zamjenika vidjeti očitovanje uz komentare istoga sadržaja. Izvršno tijelo je samo i jedino gradonačelnik. Ni povjerenik Vlade koji je imenovan za obavljanje poslova izvršnog tijela u zakonom određenim slučajevima, nije izvršno tijelo, kao ni zamjenik kojemu gradonačelnik povjeri obavljanje određenih poslova.
67	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 20.	Predlažem da se na kraju novog st.4. u čl.56. Zakona nastavno doda nova rečenica koja glasi: "Izuzetno, jedinica lokalne samouprave može povjeravanje stručnih poslova iz svojeg djelokruga povjeriti i vanjskim stručnim i ovlaštenim pravnim i fizičkim osobama ukoliko na isti način osigurava jeftinije i kvalitetnije obavljanje stručnih poslova iz svojeg samoupravnog djelokruga." Smatram da se ne smije u potpunosti ograničiti mogućnost sklapanja ugovora o povjeravanju poslova vanjskim izvršiocima, posebno za manje JLS, iz razloga što je takva mogućnost već i propisana posebnim zakonima, npr. Zakon o proračunu, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i slično.	Nije prihvaćen	Tendencija i jest upravo suprotna
68	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 20.	Smatramo da je predloženi članak suprotan odredbama Ustava RH (odredbe članaka 129.a do 131.), odredbama članaka 18. do 23. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i odredbi članka 105. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku. Treba brisati riječi "ili sa županijom na čijem se području nalaze", zbog dvostupnjevitosti pojedinih postupaka i mogućnosti da isto upravno tijelo odlučuje u prvom i drugom stupnju.	Prihvaćen	Prihvaćen Predloženi članak 20. izmijenit će se tako da glasi: „Članak 20. U članku 56. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka u okviru svojih upravnih tijela. Jedinice lokalne samouprave koje nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela dužne su osigurati obavljanje tih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave.“. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.“
69	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 20.	Podržavamo namjeru predlagatelja da se i zakonski jedinice motiviraju na međuopćinsku suradnju te napominjemo da se za njezino istinsko zaživljavanje u praksi Udruga gradova zalaže već godinama. Dodatno, gradski upravni odjeli već godinama služe kao svojevrsni „servisi pravne i stručne pomoći“ okolnim lokalnim jedinicama slabijeg ljudskog kapaciteta.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
70	IRENA STRMEČKI	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 20.	Grad Jastrebarsko prigovara i daje mišljenje o članku 20. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz razloga kako slijedi: Predloženom odredbom članka 56. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka u okviru svojih upravnih tijela. Jedinice lokalne samouprave koje nemaju mogućnost osigurati obavljanje upravnih i stručnih poslova u okviru svojih upravnih tijela dužne su osigurati obavljanje tih poslova zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili sa županijom na čijem se području nalaze.“ Vezano uz citirane odredbe Zakona, ističemo da je nesporno da je u Republici Hrvatskoj velik broj općina i gradova koji ne mogu pružiti kvalitetne javne usluge svojim građanima te da je intencija ovog članka da sve općine i gradovi pružaju svojim građanima visoku kvalitetu javnih usluga. Međutim, postavlja se pitanje svrhe postojanja jedinica lokalnih samouprava koje nisu u mogućnosti osigurati obavljanje upravnih, stručnih i ostalih poslova u tijelima jedinica lokalnih samouprava. Odnosno, postavlja se pitanje da li je upravo smanjenje broja takvih jedinica lokalnih samouprava trebalo biti okosnica reforme lokalne samouprave i postizanja cilja Učinkovita, transparentna i otporna država, a ne smanjivanje broja lokalnih dužnosnika.	Nije prihvaćen	Programom Vlade RH za razdoblje 2020.-2024. utvrđeno je da će se, pored već smanjenog broja ministarstva, prepoloviti broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina u okviru reforme javne uprave i da će se u prvoj polovici mandata uspostaviti bazu podataka o financijskim i administrativnim kapacitetima i poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave te definirati mehanizme suradnje radi njihovog povezivanja u funkcionalne cjeline. Dakle, temeljni je cilj analizirati postojeće kapacitete svih jedinica te ih potaknuti na funkcionalno povezivanje u obavljanju poslova, a ne paušalno procijeniti potrebu smanjenja broja jedinica.
71	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 21.	Predlažem da se na kraju st.2 novog čl.68.a Zakona umjesto točke stavi zarez i nastavno doda slijedeći tekst: "te sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i drugih posebnih zakonskih i pod zakonskih propisa." Predlažem da se u novom čl.68.a nastavno doda novi st.3. koji glasi: "Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno područne (regionalne) samouprave dužno je na mrežnim stranicama jedinice objaviti sve opće akte i druge akte, odluke i zaključke koje donosi iz svoje nadležnosti, i to najkasnije u roku od osam dana od datuma donošenja."	Nije prihvaćen	Komentar se odnosi na članak 22., a ne 21. Izvršno tijelo ne donosi opće akte.
72	Nezavisna lista Zagreb	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 22.	Molimo da se uvede obaveza da i proračuni, planovi nabave te registri ugovora također budu dostupni i pretraživi (što u većini slučajeva sada nisu). Predlaže se i sljedeća dopuna teksta: „Informacije iz stavka 1. ovog članka moraju biti objavljene na način da su jasno povezane i s godišnjim proračunom, s javno objavljenim planovima nabave, te obveznim registrom ugovora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Molimo predlagatelja zakona da predvidi i kazne za nepridržavanje odredbi ovog članka. Također predlažemo da s obzirom da sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštovati jedinstvenu strukturu i sadržaj proračuna, planova nabave te registra ugovora, da se razmotri mogućnost uvođenja jedinstvenog nacionalnog sustava za objavu svih gornjih obaveznih dokumenata, te definira rokove za njegovu implementaciju.	Nije prihvaćen	Predloženo nije materija koja se uređuje ovim Zakonom. I iz članka 22. je vidljivo da se za informacije o trošenju proračunskih sredstava upućuje na odredbe zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije.
73	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 22.	U članku 22. treba na kraju članka stavit znak zatvorenih navodnika točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
74	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 22.	Podržavamo donošenje odredbe kojom se lokalne jedinice obvezuju na javno objavljivanje informacija o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama, i to na lako dostupan i pretraživ način. Transparentnost je načelo kojeg se već danas u poslovanju istinski poštuje većina gradova te smo uvjereni da će i ova odredba pridonijeti razbijanju stigme o neplanskom i, uvjetno rečeno, neracionalnom trošenju javnog novca za što se gradonačelnike i prečesto, a neosnovano optužuje u medijima. Skrećemo pozornost da je Udruga gradova u komentaru na Nacrt prijedloga zakona o proračunu predložila da se iz EU sredstava razvije sustav za integraciju državne i lokalne riznice u izvještajnom smislu kako bi se omogućila transparentnost uz istovremeno ukidanje obveze izrade svih mjesečnih i kvartalnih izvještaja za državu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
75	Željko Matić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 22.	Ovo je općenito i namjerno ostavlja prostor daljnjoj netransparentnosti u trošenju proračunskih sredstava. Isto kao i pravo na informacije: "Građaninu se mora dostaviti tražena informacija". No, malo koji načelnik, pročelnik će bilo kome dostaviti neki kompromitirajući materijal jer eto "kao slučajno" zakon nije predvidio i kaznu ako općina, grad, .... ne dostavi traženu informaciju. Zato mogu svaki zahtjev s osmijehom odmah proslijediti u koš za otpad. Informacije o potrošenim proračunskim sredstvima moraju biti detaljne, sa svim stavkama (natječaj, ugovor, naziv dobra/usluge, dobavljač cijena,...). Mora biti vidljiv apsolutno svaki podatak. Mora se omogućiti preuzimanje podataka u najučestalijim formatima uredskih aplikacija koji se mogu naknadno pretraživati, organizirati (npr. xls/xlsx/ods,...), a nikako ne u obliku slika, PDF-a,... Treba postaviti i rok objave / javne dostupnosti na 15-30 dana od dana plaćanja.	Nije prihvaćen	Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je sustavni propis kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava ne sadrži kaznene odredbe niti se tim Zakonom kazne propisuju pa stoga nije “slučajno” što u tom Zakonu nisu predviđene kazne. Točno je da se ovim Zakonom “općenito” propisuje navedena obveza jedinicama, no pritom se upućuje na primjenu Zakona o proračunu, kojim se inače uređuju pitanja vezana izvješćivanje o trošenju proračunskih sredstava uz primjenu načela transparentnosti, a kojim će se i navedeno pitanje detaljno urediti. Istodobno, Zakonom o proračunu mogu se propisivati i kaznene odredbe.
76	Franjo Golubić	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 23.	Predlažem da se u čl.70.st.2.predložena dopuna teksta koja glasi:" te drugog ovlaštenog predlagatelja utvrđenog poslovnikom predstavničkog tijela" zamijeni riječima: " te članova predstavničkog tijela kao ovlaštenih predlagatelja." Smatram da se na jedinstven način svim članovima predstavničkih tijela treba dati mogućnost da mogu predložiti odluku o privremenom financiranju proračuna sukladno zakonskim odredbama jer u protivnom neće biti regulirano na jedinstven način na teritoriju cijele RH. Na predloženi način može se možda i spriječiti nepotrebno raspuštanje predstavničkog tijela i ponavljanje izbora.	Nije prihvaćen	Ta se pitanja uređuju poslovnikom. Pravo svakog člana predstavničkog tijela je i predlaganje donošenja općih akata (osim onih za koje su izričito određeni drugi ovlašteni predlagatelji). I bez predložene dopune to će pitanje biti uređeno poslovnikom.
77	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 23.	U članku 23. bi trebalo točno propisati tko može biti drugi predlagatelj donošenja odluke o privremenom financiranju (osim općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i povjerenika Vlade Republike Hrvatske), no ako se to ne želi propisati zakonom onda bi se predlagatelj tako važnog općeg akta trebao utvrditi statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ne poslovnikom njenog predstavničkog tijela. Ili bi se morao utvrditi kumulativno i statutom i poslovnikom.	Nije prihvaćen	Zanimljivo je da takvih dvojbi nije bilo u vrijeme dok je istovjetna odredba egzistirala, do 2017. godine. Poslovnikom se, naime, utvrđuje postupak donošenja akata predstavničkog tijela i njihovog predlaganja.
78	Udruga gradova u RH	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 23.	Detaljnije se uređuju odredbe Zakona u dijelu koji se odnosi na predlaganje odluke o privremenom financiranju te se proširuje krug predlagatelja na ovlaštene predlagatelje utvrđene poslovnikom predstavničkog tijela, što pozdravljamo i podržavamo.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje
79	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 24.	U članku 24. koji se odnosi na novi članak 70.a Zakona, su riječi: „iz članka 43.a ovoga Zakona“ suvišne budući da je i bez toga jasno na koga se pojam: „privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika“ odnosi te da se on razlikuje od pojma: „zamjenika gradonačelnika, odnosno župana“.	Nije prihvaćen	Nije suvišno.
80	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 24.	Vezano uz članak 24. nejasno je zašto predstavničko tijelo po novom članku 70.a Zakona, „u jedinici u kojoj je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji nema zamjenika onemogućen u obavljanju svoje dužnosti,“ ne može na prijedlog privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika donijeti odluku o privremenom financiranju već mora donijeti odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju inače prema novim člancima 70.b i 70.c Zakona, donosi općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. Kako je člankom 19. Prijedloga (novom članku 43.a stavku 3. Zakona) propisano: „Privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada.“, stoga bi i predlaganje donošenja odluke o privremenom financiranju također spadalo u redovne i nužne poslove kojima se osigurava nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada. Zatim budući da je člankom 23. Prijedloga sada predviđeno da donošenje odluke o privremenom financiranju može predložiti i drugi ovlašteni predlagatelj utvrđen poslovnikom predstavničkog tijela, posve je nejasno zašto se to pravo uskraćuje privremenom zamjeniku općinskog načelnika ili gradonačelnika koji ima i zakonsko ovlaštenje da obavljanja „redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada“. Ne osigurava li se predlaganjem odluke o privremenom financiranju ili donošenjem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka „nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada“ za koje je zadužen privremeni zamjenik?	Nije prihvaćen	Upravo zato što je privremeni zamjenik ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada dana mu je ovlast za predlaganje odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi predstavničko tijelo.
81	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 27.	Vezano uz članak 27. budući da po njemu dužnosnik sam može odrediti kad će započeti s novim načinom obavljanja dužnosti, predlažemo da se propiše da s novim način obavljanja dužnosti započinje prvog dana nakon dana dostave obavijesti, a ne kao što je sada propisano: „prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti“. Ili da se propiše da nadležno upravno tijelo jedinice samouprave, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, mora pozvati dužnosnika da dopuni svoju obavijest glede datuma kojeg želi započeti s novim načinom obavljanja dužnosti, a tek ako to on ne učini u roku koji mu je određen primijeniti će se zakonska odredba o početku novog načina obavljanja dužnosti.	Nije prihvaćen	Odredba je sasvim jasna. U obavijesti će biti naveden dan početka novog načina obavljanja dužnosti, a ako neće onda novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.
82	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 27.	Vezano uz članak 27. moguće su nejasnoće vezane uz to da li dužnosnik može započeti s profesionalnim obavljanjem dužnosti najranije s danom dostave obavijesti nadležnom upravnom tijelu jedinice samouprave ili u obavijesti može navesti neki datum koji prethodi danu dostave obavijesti i onda mu se od ranijeg datuma retroaktivno računa početak mandata. Npr. zamjeniku župana koji volonterski obavlja svoju dužnost je 6. studenoga 2020. godine prestao radni odnos u ustanovi u kojoj je bio zaposlen i on je 20. studenoga 2020. godine dostavio obavijest nadležnom upravnom tijelu županije da želi početi profesionalno obavljati svoju dužnost počevši s danom 7. studenim 2020. godine, i onda se može pojaviti pitanje od kojeg datuma se počinje računati da on profesionalno obavlja dužnost zamjenika župana.	Nije prihvaćen	Odredba je sasvim jasna. U obavijesti će biti naveden dan početka novog načina obavljanja dužnosti, a ako neće onda novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.
83	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 27.	U članku 27. treba dodati novi stavak 1. koji bi glasio: „U članku 90. stavku 1. riječi: 'župan i njihovi zamjenici' treba zamijeniti s riječima: 'župan, zamjenici gradonačelnika i župana te privremeni zamjenici općinskog načelnika i gradonačelnika'“ sukladno pojmovima ranije korištenim u Prijedlogu i jer općinski načelnici i gradonačelnici gradova do 35.000 stanovnika koji nisu sjedišta županija više nemaju zamjenike već ih može zamjenjivat privremeni zamjenik kojeg bira predstavničko tijelo. Isto tako člankom 19. Prijedloga je u stavku 4. novog članka 43.a Zakona propisano kako: „Privremeni zamjenik za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.“, stoga predmnijevam da to uključuje i profesionalno obavljanje dužnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika te pravo na plaću i druga prava iz rada. Dosadašnji stavak 1. članka 27. Prijedloga treba postati stavak 2.	Nije prihvaćen	Nije točno. Pravo iz ovoga članka ostvaruju i zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, znači i zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika koji neće imati zamjenike birane zajedno s njima. Znači, odnosi se i na zamjenike općinskih načelnika (manjinske).
84	Općina Majur	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 27.	Predlažemo izmjenu članka 90. stavak 1. da glasi: "Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno osim zamjenika u jedinicama lokalne samoupravo do 3.000 stanovnika koji svoju dužnost obavljaju volonterski."	Nije prihvaćen	S obzirom da se smanjuje broj zamjenika te u jedinicama do 3.000 stanovnika općinski načelnici i gradonačelnici više neće imati zamjenike sukladno ovome Zakonu (osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina), predloženo rješenje nije svrhovito.
85	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 28.	U članku 28. u novom stavku 8. članka 90.a Zakona riječi: „općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik“ treba zamijeniti s riječima: „osoba iz članka 90. ovoga Zakona“, radi pojmovnog usklađivanja s ostatkom članka 90.a Zakona u kojem se govori o: „osobama“ i „osobama iz članka 90. ovoga Zakona“. Ako se baš želi koristiti naziv dužnosti dužnosnika tada treba navesti: „općinski načelnik, gradonačelnik, župan, zamjenik gradonačelnika i župana te privremeni zamjenik općinskog načelnika i gradonačelnika“ budući da općinski načelnici i gradonačelnici gradova do 35.000 stanovnika koji nisu sjedišta županija više nemaju zamjenike već ih može zamjenjivat privremeni zamjenik kojeg bira predstavničko tijelo, a koji na temelju članka 19. Prijedloga (novog članka 43.a stavka 4. Zakona): „za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.“, stoga predmnijevamo da to uključuje i pravo na naknadu plaće.	Nije prihvaćen	Nije točno. Pravo iz ovoga članka ostvaruju i zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, znači i zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika koji neće imati zamjenike birane zajedno s njima. Odredba je opće naravi i obuhvaća sve osobe koje obavljaju dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika.
86	Grad Koprivnica	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, Članak 28.	U članku 28. u novom stavku 6. članka 90.a Zakona riječi: „općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika“ treba ili brisati ili zamijeniti s riječima: „osobe iz članka 90. ovoga Zakona“, odnosno s riječju: „osobe“ radi pojmovnog usklađivanja s ostatkom članka 90.a Zakona u kojem se govori o: „osobama“ i „osobama iz članka 90.a ovog Zakona“. Ako se baš želi koristiti naziv dužnosti dužnosnika tada treba navesti: „općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, zamjenika gradonačelnika i župana te privremenog zamjenika općinskog načelnika i gradonačelnika“ budući da općinski načelnici i gradonačelnici gradova do 35.000 stanovnika koji nisu sjedišta županija više nemaju zamjenike već ih može zamjenjivat privremeni zamjenik kojeg bira predstavničko tijelo, a koji na temelju članka 19. Prijedloga (novog članka 43.a stavka 4. Zakona): „za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.“, stoga predmnijevamo da to uključuje i pravo na naknadu plaće.	Nije prihvaćen	Nije točno. Pravo iz ovoga članka ostvaruju i zamjenici iz reda pripadnika nacionalnih manjina, znači i zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika koji neće imati zamjenike birane zajedno s njima. Odredba je opće naravi i obuhvaća sve osobe koje obavljaju dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika.
87	Grad Koprivnica	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29.	U članku 29. riječi: „članka 9.a stavka 2.“ treba zamijeniti s riječima: „članka 1.“ budući da ovaj Prijedlog nema članak 9.a, a pravilnik koji treba donijeti se navodi u članku 1. ovog Prijedloga (s kojim je Zakonu dodan članak 9.a, koji ima dva stavka).	Prihvaćen	Prihvaćen Članak 29. izmijenjen je i sada glasi: Članak 29. Pravilnik iz članka 1. ovoga Zakona ministar nadležan za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
88	Grad Koprivnica	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31.	U članku 31. stavku 1. riječ: „ukidam“ treba zamijeniti s riječju: „ukida“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje Pogreška je uočena i ispravljena
89	Grad Koprivnica	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33.	Predlažemo da se u članku 33. iza riječi: „na dan stupanja na snagu odluke“ dodaju riječi: „Vlade Republike Hrvatske“ budući da Vlada RH raspisuje lokalne izbore.	Nije prihvaćen	Jasno je da je Zakonom propisana ovlast Vlade za raspisivanje lokalnih izbora, a u ovoj odredbi isto nije potrebno navoditi.
90	Grad Koprivnica	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33.	Vezano za završnu odredbu članka 33. smatramo da i članci 8. i 16. trebaju stupiti na snagu „na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane“ jer je člankom 8. Prijedloga propisan broj članova predstavničkog tijela, a članak 16. Prijedloga sadrži odredbe o zamjenicima župana i gradonačelnika grada preko 35.000 stanovnika i grada sjedišta županije, što će se moći primijeniti na terenu tek nakon raspisivanja idućih izbora.	Nije prihvaćen	Upravo odredbe članaka 8. i 16. trebaju biti na snazi prije donošenja odluke o raspisivanju sljedećih redovnih lokalnih izbora koji će se raspisati i provesti sukladno odredbama ovoga Zakona. Iz tog razloga propisano je člancima 30. i 31. nastavljanje obavljanja dužnosti osoba zatečenih na dužnosti u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, a odgođena primjena preostalih odredaba.
91	IRENA STRMEČKI	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33.	Grad Jastrebarsko prigovara i daje mišljenje o članku 33. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz razloga kako slijedi: Navedenom odredbom propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 10., 12., 13., 14., 15., 17., 18., 19., 24. i 26. koji stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane. Međutim, u obrazloženju prijedloga za donošenje zakona po hitnom postupku navodi se da se skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20) predlaže donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi se osigurale pretpostavke za daljnje provođenje reformskih mjera racionalizacije i optimizacije javne uprave te stvorili preduvjeti za primjenu poboljšanog sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećem mandatnom razdoblju nakon redovnih lokalnih izbora koji će se održati treće nedjelje u svibnju 2021. godine. Vezano uz gore navedeno, nejasno je iz kojeg razloga se predloženi Zakon donosi po hitnom postupku, budući da se mjere racionalizacije javne uprave temelje ponajviše na odredbama članaka koji se odnose na usklađenje s uređenjem iz ovoga prijedloga Zakona, slijedom kojega općinski načelnici i gradonačelnici u većini gradova više nemaju zamjenike, odnosno članaka 10., 12., 13., 14., 15., 17., 18., 19., 24. i 26. , koji stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane. Osim navedenog, osiguravanje pretpostavki za provođenje mjera racionalizacije javne uprave temelji se na odredbi članka 8. konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom primjenom odredbe se smanjuje broj članova predstavničkih tijela za ukupno cca 10%, te odredbi članka 16. navedenog prijedloga Zakona, kojom primjenom odredbe se broj zamjenika smanjuje za 618, a koje odredbe konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, uz istovremeni odgodni učinak, odnosno njihovo nastavljanje obavljanja dužnosti do isteka tekućeg mandata, a kao što je određeno u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona, odnosno u člancima 30. i 31. Pravo je zakonodavca da u pojedinim specifičnim situacijama zakon donese po hitnom postupku. Međutim, to mora činiti iznimno, kad za to postoje osobito opravdani razlozi. Nužno je pri tome, bez iznimke, relevantne razloge za donošenje zakona po hitnom postupku podrobno obrazložiti u prijedlogu samog zakona. Nije dostatno samo se pozvati na Poslovnik ili potrebu hitnog postupka opravdati neodređenim ili neuvjerljivim razlozima, što smatramo da je u konkretnom predmetu slučaj. Činjenica da se Zakon donosi po hitnom postupku kako bi se osigurale pretpostavke za daljnje provođenje reformskih mjera racionalizacije i optimizacije javne uprave te stvorili preduvjeti za primjenu poboljšanog sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećem mandatnom razdoblju nakon redovnih lokalnih izbora koji će se održati treće nedjelje u svibnju 2021. godine, a da su mjere racionalizacije javne uprave povezane s odredbama članka 10., 12., 13., 14., 15., 17., 18., 19., 24. i 26. (koje odredbe se odnose na usklađenje s uređenjem iz ovoga prijedloga Zakona, a slijedom kojega općinski načelnici i gradonačelnici u većini gradova više nemaju zamjenike), koje članci stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane, pokazuje očitu neopravdanost predlaganja donošenja Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi po hitnom postupku, budući da će u odnosu na te odredbe početi proizvoditi pravne učinke tek na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane. Vezano uz gore navedeno, prigovaramo i skraćenom roku savjetovanja s javnošću pri donošenju gore navedenog zakona, a koje se provodi u trajanju od 08. do 23. studenog 2020.godine, protivno odredbi članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15 – dalje u tekstu: ZPPI). Naime, sukladno odredbi članka 11. stavka 3. ZPPI-a tijela javne vlasti (između ostalih tijela državne uprave) dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. S tim u vezi, ukazujemo na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-120/16-5 od 28. veljače 2017.godine u kojoj se, između ostalog, navodi: „S obzirom da je Zakon kao pravilo trajanja savjetovanja s javnošću odredio 30 dana, odstupanje od pravila dopušteno je samo u iznimnim i opravdanim okolnostima. Suprotno tumačenje odnosno dopuštanje širokog tumačenja iznimke od pravila, moglo bi dovesti u pitanje primjenu propisanog roka uopće“, te „ Sud nadalje napominje kako je Povjerenik za informiranje zbog uočenih kršenja odredbi ZPPI-a prilikom analitičkih praćenja provedbe zakona, uključujući i postupanja prema predstavkama korisnika, donio smjernice za primjenu članka 11. ZPPI-a, klasa: 008-01/14-01/01, urbroj: 401-01/13-16-01 od 21. prosinca 2016. u kojima se u odnosu na trajanje savjetovanja navodi kako savjetovanje s javnošću može trajati kraće od propisanog samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti zbog kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje,“ a koji razlozi za skraćeno trajanje savjetovanja u konkretnom slučaju nisu obrazloženi, niti su nastupili izvanredni uvjeti zbog kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku.	Nije prihvaćen	Što se tiče donošenja Zakona po hitnom postupku i stupanja na snagu Zakona prvoga dana nakon objave kako kako bi se osigurale pretpostavke za daljnje provođenje reformskih mjera racionalizacije i optimizacije javne uprave te stvorili preduvjeti za primjenu poboljšanog sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećem mandatnom razdoblju nakon redovnih lokalnih izbora koji će se održati treće nedjelje u svibnju 2021. godine, isto su sasvim opravdani razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku i skraćeni rok vakacije. Opravdanost razloga u svakom slučaju procijenit će Hrvatski sabor u postupku donošenja istoga. Osim toga, hrvatska parlamentarna praksa poznaje situacije u kojima je donesen ovaj Zakon i koji je stupio na snagu dan nakon objave. Vezano uz odgodu primjene pojedinih odredaba Zakona i navođenje da “koji članci stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane, pokazuje očitu neopravdanost predlaganja donošenja Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi po hitnom postupku, budući da će u odnosu na te odredbe početi proizvoditi pravne učinke tek na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane, točno je da će pojedine odredbe Zakona proizvoditi pravne učinke tek po raspisivanju redovnih lokalnih izbora 2021., no ukazuje se da se izbori trebaju raspisati na temelju odredaba zakona važećih u trenutku njihova raspisivanje. To znači da čitav sustav treba biti spreman prije raspisivanja redovnih izbora koji će se održati u svibnju 2021., a trebaju biti raspisani u roku od najmanje 30, a najviše 60 dana prije održavanja. Što se tiče savjetovanja s javnošću, člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15) propisano je da tijela javne vlasti (između ostalih tijela državne uprave) dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. U konkretnom slučaju, skraćeni rok savjetovanja s javnošću u trajanju od 15 dana sasvim je primjeren I opravdan. Uz to, provedeno je i savjetovanje za OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI u trajanju od 15 dana (od 7. do 22. kolovoza 2020.) te je na isti bilo izneseno 5 komentara.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona