Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUGA HRVATSKIH MJENJAČA NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM Udruga hrvatskih mjenjača koja broji 43 člana ovlaštenih mjenjača koji posluju u Republici Hrvatskoj (dalje:RH), predlaže da i ovlašteni mjenjači sudjeluju u postupku zamjene kuna u eure za građane, odnosno fizičke osobe rezidente i nerezidente, u okviru svojih ovlasti za obavljanje mjenjačkih poslova, koje su propisane odredbama Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“ br.96/2003,149/2005, 132/2006, 150/2008, 92/2009, 133/2009, 153/2009, 145/2010 i 76/2013) (dalje:Zakon) i Odlukom o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove („Narodne novine“ br.85/2019 i 1010/2020) (dalje:Odluka). Ističemo da su ovlašteni mjenjači temeljem odredaba Zakona i Odluke ovlašteni obavljati mjenjačke poslove, otkupa i prodaje strane gotovine, s fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, a što svakako uključuje i zamjenu kuna u eure za građane koja je definirana ovim Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune u eure (dalje:Nacionalni plan). Stoga nema zakonske osnove da ovlašteni mjenjači budu isključeni iz postupka i razdoblja zamjene kuna u eure za građane koji su definirani ovim Nacionalnim planom. Nadalje, s aspekta omogućavanja što jednostavnijeg i lakšeg postupka zamjene kuna u eure za građane, ističemo da fizičke osobe rezidenti i nerezidenti imaju dugogodišnju naviku da mjenjačke poslove obavljaju kod ovlaštenih mjenjača, na brz i jednostavan način. Ovlašteni mjenjači imaju rasprostranjeniju mrežu svojih poslovnica, odnosno mjenjačkih mjesta, koja su dostupnija građanima, odnosno fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, u odnosu na poslovnice banaka, Hrvatske pošte i Fine, jer se nalaze u gotovo svim trgovačkim centrima, središtima svih gradova na području RH, ali i na svim drugim frekventnim lokacijama na području RH. Također, mjenjačka mjesta ovlaštenih mjenjača imaju prilagođenije radno vrijeme, od poslovnica banaka, Fine i Hrvatske pošte, na način da rade tijekom poslijepodnevnih i večernjih sati, kada građani u većoj mjeri mogu obavljati svoje privatne obaveze. Omogućavanjem da ovlašteni mjenjači sudjeluju u postupku zamjene kuna u eure tijekom razdoblja prvih šest mjeseci od uvođenja eura u RH, a kada će biti i najveće potrebe za zamjenom kuna u eure, građanima, odnosno fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, bi se omogućio veći broj mjesta na kojima mogu izvršiti zamjenu kuna u eure na području cijele RH, pri čemu bi se smanjio pritisak obavljanja poslova zamjene kuna u eure na banke, Finu i Hrvatsku poštu.Isto tako, omogućavanjem da ovlašteni mjenjači sudjeluju u postupku zamjene kuna u eure tijekom razdoblja drugih šest mjeseci od uvođenja eura u RH te nakon proteka 12 mjeseci od uvođenja eura, građanima, odnosno fizičkim osobama rezidentima i nerezidenti omogućila bi se zamjena kuna koje nisu stigli zamjeniti u prethodnom razdoblju ili su ih naknadno pronašli, također na većem broju mjesta na području RH, pri čemu građani ne bi morali putovati do poslovnica banaka i sjedišta Hrvatske narodne banke. Stoga predlažemo da ovlašteni mjenjači u okviru svojih ovlasti za obavljanje mjenjačkih poslova koje su propisane Zakonom i Odlukom obavljaju zamjenu kuna u eure za građane koja je definirana ovim Nacionalnim planom tijekom sljedećih razdoblja, i to na način: -Razdoblja dvojnog optjecaja, od dana uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj, uz banke, Finu i Hrvatsku poštu, bez naknade, obavljaju zamjenu kuna u eure, fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, -Razdoblja nakon završetka dvojnog optjecaja, dva tjedna nakon uvođenja eura a tijekom prvih 6 mjeseci, uz banku, Finu i Hrvatsku poštu, bez naknade, obavljaju zamjenu kuna u eure, fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, -u razdoblju drugih 6 mjeseci nakon uvođenja eura, uz banku, s naknadom, pružaju uslugu zamjene kuna u eure, fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima, -u razdoblju nakon proteka 12 mjeseci od uvođenja eura, uz Hrvatsku narodnu banku, s naknadom, pružaju uslugu zamjene novčanica kuna u eure neograničeno a kovanica do isteka tri godine od uvođenja eura, fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima. Nije prihvaćen Organizacijom zamjene kune za euro na način da se zamjena vrši u bankama te poslovnicama Hrvatske pošte d.d. i Fine osigurat će se potpun i jednostavan pristup građana usluzi zamjene gotovog novca u svim dijelovima zemlje. Stoga, iz perspektive dostupnosti ove usluge, nije potrebno uključivati dodatne poslovne subjekte u postupak. Vezano za obujam konverzije gotovog novca, očekujemo da će se glavnina konverzije zapravo obaviti putem konverzije depozita na računima, čemu će pridonijeti i javna kampanja kojom će se građane pozvati da u mjesecima prije dana uvođenja eura višak gotovog novca kuna pohrane na kunske račune kod banaka, što će pridonijeti tome da priljev gotovog novca u banke i ostale uključene subjekte tijekom prvih tjedana konverzije bude manji. Konverzija gotovog novca logistički je zahtjevniji posao od konverzije depozita, pa se kampanjom želi postići to da u trenutku uvođenja eura u optjecaju bude što je moguće manja količina kunskoga gotovog novca. Dodatno, svi subjekti koji će sudjelovati u konverziji gotovog novca, trebat će udovoljiti određenim tehničkim zahtjevima koji proizlaze iz pravnog okvira EU-a kao što su pravila o pohranjivanju novčanica i kovanog novca nacionalne valute odnosno eura, reviziji, inspekciji i izvješćivanju te preuzimanju rizika i odgovornosti, što utječe na troškove sudjelovanja u tom procesu. Vezano za rokove za zamjenu gotovog novca, unatoč vrlo dugim rokovima definiranima prijedlogom Nacionalnog plana zamjene, očekuje se da će zamjena kunskoga gotovog novca biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura odnosno tijekom razdoblja dvojnog optjecaja. Uzimajući u obzir pravni okvir EU-a i iskustva država članica koje su već uvele euro, vrijedi dodati da se konverzija u drugim državama mogla obaviti u bankama i poštanskim uredima.
2 Goran Perožić NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM Na predstavljanju Nacionalnog plana 11. studenog 2020. navedeno je da je to strateški dokument koji se nadovezuje na Eurostrategiju. Predlažem da taj podatak bude naveden u Uvodu ili drugom adekvatnom dijelu Nacionalnog plana kako bi se označilo važnost ovog dokumenta u odnosu na navedenu Strategiju. Prihvaćen Na odgovarajućem mjestu u dokumentu dodat će se informacija kako se Nacionalni plan zamjene nadovezuje na Eurostrategiju.
3 Goran Perožić NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM Kompletan tijek procesa zamjene valute, kao i vremenski raspored informacijskih pa i ostalih aktivnosti, trebao bi se odnositi na razdoblje nakon usvajanja i stupanja na snagu Nacionalnog plana. Naime, sadašnji prijedlog, primjerice, predviđa da prva faza informacijskih aktivnosti započne nakon ulaska RH u ERM II., dakle navodi vrijeme koje je već prošlo, odnosno dogodilo se prije predlaganja i usvajanja Nacionalnog plana, što je pomalo nespretno i nepraktično. Po tome bi ispalo da je ta faza počela već prije otprilike pet mjeseci iako Nacionalni plan još nije usvojen. Također, trebalo bi navesti kada počinje primjena Nacionalnog plana. Primljeno na znanje Opisane faze u kojima će se provoditi aktivnosti informiranja odnose se na duža vremenska razdoblja i, primjerice, početak faze I. koja se odnosi na razdoblje od pristupanja tečajnom mehanizmu do odluke o uvođenju eura nije vezan uz specifičnu točku u vremenu. Od pristupanja u tečajni mehanizam ERM II intenzivirane su aktivnosti informiranja javnosti o uvođenju eura u Hrvatskoj, posebice vezano za sami ulazak u ERM II i prijedlog Nacionalnog plana zamjene. Za planiranje, praćenje i koordinaciju provedbe svih aktivnosti u procesu uvođenja eura bit će zaduženo nekoliko koordinacijskih tijela koje će, nakon što Vlada usvoji dokument, Nacionalno vijeće za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj ustrojiti. U radu tih odbora sudjelovat će predstavnici institucija nadležnih za provedbu aktivnosti iz djelokruga rada odbora. Pritom će svaki koordinacijski odbor imati svoju vodeću instituciju koja će predložiti ustrojavanje koordinacijskog odbora, imenovanje glavnoga koordinatora odbora te će biti zadužena za osiguravanje administrativne potpore za rad odbora. Svaki će koordinacijski odbor u svom području koordinirati izradu akcijskog plana i provedbu aktivnosti predviđenih tim planom, a sve s ciljem uspješnog uvođenja eura.
4 Goran Perožić NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM Predlažem da se 1. siječnja 2023. odredi kao ciljani datum uvođenja eura u RH i kao takav uvrsti u Nacionalni plan. Naime, iako se taj datum već od predstavljanja Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, a naročito od ulaska RH u ERM II. spominje kao najraniji mogući datum uvođenja eura, ipak je na predstavljanju Nacionalnog plana 11. studenog 2020. uvođenje eura 1. siječnja 2023. navedeno u ciljanom vremenskom horizontu te je spomenuto da je cilj sve pripremiti za uvođenje eura toga dana. Stoga, Nacionalni plan bi trebao biti prvi službeni dokument u kojemu će biti i naveden taj ciljani datum uvođenja eura, makar ga se naknadno bude trebalo mijenjati. Primljeno na znanje Aktivnosti predviđene Nacionalnim planom zamjene potrebno je provesti na način da svi segmenti društva budu pravno, administrativno i logistički spremni za uvođenje eura već 1. siječnja 2023., što je najraniji datum kad Hrvatska može uvesti euro. Iako se ciljani datum uvođenja eura ne navodi izrijekom u dokumentu, jasno je da će se u svim pripremnim aktivnostima koje slijede, jednako kao i kad je riječ o ispunjavanju kriterija konvergencije i provedbi reformskih mjera na koje se Hrvatska obvezala prilikom pristupanja tečajnom mehanizmu ERM II, nastojati ostvariti scenarij uvođenja eura u najkraćem roku.
5 DANIJEL LEŠ NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM Fizičku zamjenu gotovinskog novca kuna za euro nije realnost bez javnog iskazivanja mišljenja građana kroz referendum Primljeno na znanje Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze, uključujući obvezu uvođenja eura, već je održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji.
6 ZORAN SAMBOL NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM, Sadržaj Ostaviti mogućnost zamjene kuna (novčanica i kovanica) eurima bez ikakvih provizija u bankama u većinskom vlasništvu RH (Republike Hrvatske) poput HPB i u HNBu tijekom narednih 30 godina. Stroga kontrolirati povećanje cijena poslovnim subjektima kako se ne bi dogodilo da vrijednost roba/usluga od 5 kuna ne bi postala 1 euro. Definirati kazne za takvo ponašanje i pojačati državni/financijski inspektorat. Prema ovom Planu bi se zaokruživalo na 1 cent, što znači, 8 kuna treba postati prema središnjem paritetu (1EUR=7,53450 Kn, tržišni tečaj na dan ulaska u ERM II) je 1,061782467317008 EUR, sa zaokruživanjem 1 euro i 6 centa. To ima smisla za depozite na poslovnim bankama, no ima li smisla za fizičke osobe koje će nakon 10 godina donijeti novčanicu od 100 kuna? Stoga nakon određenog vremena treba definirati zaokruživanje koje ne smije biti iznosa većeg od 5 euro centa, sa zaokruživanjem na veći iznos. Već danas zemlje EU smatraju kako bi trebalo povući iz uporabe kovanice od 1 i 2 centa. Primljeno na znanje Građani će nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura novčanice kuna moći besplatno zamijeniti za eure kod HNB-a u bilo kojem trenutku u budućnosti jer neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica. Dakle, ako netko bude želio zamijeniti novčanice kuna u eure i nakon 30 godina to će moći učiniti bez bilo kakvog troška u HNB-u. S druge strane, kovanice kuna i lipa moći će se zamijeniti, također besplatno, kod HNB-a do isteka 3 godine od dana uvođenja eura. Zamjena kovanica kuna i lipa bit će vremenski ograničena iz razloga što se u kovanicama ne drži ušteđevina te je stoga rok od 3 godine i više nego dovoljan za zamjenu, a istovremeno se na taj način smanjuju manipulativni troškovi povezani sa skladištenjem i uništavanjem tih kovanica. Unatoč vrlo dugim rokovima za zamjenu, očekuje se da će zamjena kunskoga gotovog novca biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura odnosno tijekom razdoblja dvojnog optjecaja. Zaštiti potrošača posvetit će se velika pozornost u razdoblju prije i nakon uvođenja eura. Nadležna tijela nadzirat će poštuju li trgovci, ugostitelji i drugi poslovni subjekti obvezu dvojnog iskazivanja cijena i pravila o preračunavanju cijena te će upozoravati, i po potrebi sankcionirati, one subjekte koji su neopravdano povećali cijene ili ih neispravno preračunali u eure (npr. pri konverziji su koristili pogrešan tečaj konverzije ili su cijene pogrešno zaokružili). Potrošači će i sami moći podnositi pritužbe na trgovce i druge subjekte za koje utvrde da su manipulirali cijenama pri konverziji. Istovjetni mehanizmi zaštite potrošača u drugim državama članicama EU koje su već uvele euro pokazali su se vrlo efikasnim u sprečavanju rasta cijena uslijed samog uvođenja eura. Stoga, očekujemo slijedom njihovih pozitivnih iskustava da niti u Hrvatskoj samo uvođenje eura neće utjecati na iole signifikantan rast cijena. Pitanje preračunavanja i zaokruživanja cijena precizno je uređeno pravnim okvirom EU-a. Nakon što se iznos u nacionalnoj valuti podijeli (ili pomnoži, kao što je bio slučaj u Latviji) s fiksnim tečajem konverzije koji se mora koristiti u njegovom punom brojčanom iznosu odnosno sa svim decimalama, dobiveni iznos zaokružuje se na najbliži cent. Isti pristup primijenit će se i u Hrvatskoj. Do promjene tog pristupa može doći jedino ako se u međuvremenu pravni okvir EU-a promijeni. Naime, Europska komisija je obvezna periodično ispitati korištenje različitih denominacija novčanica i kovanica eura uzimajući u obzir kriterije troška i prihvatljivosti, a posebnu pozornost pridaje ocjeni učinka nastavka izdavanja kovanica od 1 i 2 euro centa. Europska komisija je u rujnu 2020. pokrenula javnu raspravu u okviru analize korištenja kovanica od 1 i 2 centa i ocjene učinka uvođenja novih pravila o zaokruživanju u gotovinskom plaćanju u europodručju. Informacije o javnoj raspravi su dostupne na poveznici https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12566-Uniform-rounding-rules-for-cash-payments tj. na poveznici https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12566-Uniform-rounding-rules-for-cash-payments/public-consultation Odluku o tome hoće li započeti s izradom pravnih prijedloga za uvođenje pravila o zaokruživanju u gotovinskim transakcijama koje može dovesti do povlačenja navedenih kovanica Komisija treba donijeti do kraja 2021. godine. Ako se donese odluka o jedinstvenim pravilima za zaokruživanje u gotovinskim plaćanjima i povlačenju kovanica od 1 i 2 centa, to će podrazumijevati i izmjenu pravila o preračunavanju odnosno zaokruživanju cijena kod uvođenja eura kao nacionalne valute jer će se u tom slučaju cijene u eurima zaokruživati na najbližih 5 centi (umjesto na najbliži cent).
7 HRVATSKA UDRUGA BANAKA NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM, 2.GLAVNI POJMOVI I TIJEK PROCESA ZAMJENE VALUTE Plan je u nekim dijelovima jako detaljno razrađen dok su neka područja samo naznačena. Smatramo da bi plan kao strateški dokument trebao predstaviti strategiju, odnosno ako se razrađuje onda predlažemo sva područja jednako detaljno razdraditi. Primljeno na znanje Nacionalni plan zamjene je krovni dokument koji utvrđuje glavna načela i opisuje najvažnije aspekte postupka zamjene valute, dok će se detaljni akcijski planovi po pojedinim područjima izraditi u okviru šest koordinacijskih odbora koji će se uspostaviti ubrzo nakon službenog donošenja Plana.
8 Dunja Novak 1.1.Glavni pojmovi, Konverzija depozita i kredita Čitajući Prijedlog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, najvažnije da s obzirom na životni standard većine hrvatskih građana, dužnici kredita neće biti dodatno pogođeni, kao što se to događalo s "švicarcima". U članku Konverzije depozita i kredita, jasno je vidljivo, kako će troškove s eventualnom izmjenom Ugovora o kreditu, snositi banke, a ne klijenti (stvarni dužnici). Na taj način građanima se ulijeva povjerenje u hrvatski bankarski sustav. Primljeno na znanje Točno. Konverzija kunskih kredita bit će potpuno besplatna za klijente banaka.
9 Ivo Mišur 2.2.Tijek procesa zamjene valute, Razdoblje dvojnog optjecaja Poštovani, planovi za razdoblje dvojnog optjecaja su preambiciozni te bi takvi rokovi mogli stvoriti probleme građanima. Prijelaz bi bio lakši ako bi se razdoblje od dva tjedna u kojem kuna i euro imaju status zakonskog sredstva plaćanja produžilo na mjesec dana. Također razdoblje od 6 mjeseci u kojem se može vršiti zamjena gotovog novca u bankama produžiti na 9 mjeseci. Lijep pozdrav Ivo Mišur Primljeno na znanje Sukladno iskustvima država članica koje su uvele euro, dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja smatra se optimalnim. Pokazalo se kako su dva tjedna dovoljna za dvojni optjecaj, a bilo kakvim dužim trajanjem razdoblja dvojnog optjecaja povećali bi se manipulativni troškovi, posebice kod trgovaca i pružatelja usluga, povezani s pohranom i čuvanjem gotovog novca. Unatoč vrlo dugim rokovima definiranima prijedlogom Nacionalnog plana zamjene, očekuje se da će zamjena kunskoga gotovog novca biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura. HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Naime, nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati kod HNB-a. Središnja banka će uslugu zamjene gotovog novca obavljati bez naknade, i to novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanog novca do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 3.PRAVNA OSNOVA, 1.1.Zakonodavni okvir Europske unije Smatramo nužnim i ključnim donošenje regulatornog okvira (Zakona i podzakonskih akata) tako da se zakon donese najkasnije u roku od 6 mjeseci od usvajanja prijedloga Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Tako se može osigurati kvalitetna provedba Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom u roku, budući da implementacija svih izmjena zahtjeva značajne resurse i vrijeme svih dionika procesa. Istovremno smatramo bitnim uskladiti sve propise koji će biti relevantni za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Predlažemo da se u strategiji navede kada će se navedene odredbe početi primjenjivati s datumom uvođenja eur kao nacionalne valute ili ranije. Djelomično prihvaćen Koordinacijski odbor za prilagodbu zakonodavstva, odnosno nadležne institucije koje će sudjelovati u radu tog odbora, počet će s izradom nacrta zakona koji će urediti postupak uvođenja eura ubrzo nakon uspostavljanja odbora, ali donošenje tog zakona uslijedit će u godini koja prethodi uvođenju eura. Naime, uobičajena je praksa da se takav zakon donosi u trenutku kada je već izvjesno da će Vijeće EU-a donijeti odluku da je država članica ispunila sve uvjete i da 1. siječnja sljedeće godine uvodi euro. U odnosu na drugi dio komentara napominje se kako je isti prihvaćen. Na odgovarajućem mjestu u Nacionalnom planu zamjene navest će se da će se navedene uredbe početi primjenjivati od dana uvođenja eura.
11 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 3.PRAVNA OSNOVA, 2.2.Euro u nacionalnom zakonodavstvu U planu nisu spomenute kartične transakcije za koje bi trebalo definirati postupanje i način konverzije. Potrebno je regulirati mjenjačko poslovanje. Smatramo potrebnim formalizirati angažman Zagrebačke burze. Djelomično prihvaćen Pitanje vezano za kartične transakcije raspravljat će se u okviru Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava. Izmjene regulatornog okvira za mjenjačko poslovanje ne pripadaju ključnim aktivnostima u postupku zamjene valute, pa nisu obuhvaćene Nacionalnim planom zamjene. Isto će se raspraviti u okviru Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava. U odnosu na formaliziranje angažmana Zagrebačke burze, napominje se kako će se u popis članova Koordinacijskog odbora za prilagodbu financijskog sustava uključiti predstavnika Zagrebačke burze.
12 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 4.ZADACI I ODGOVORNOSTI POJEDINIH DIONIKA, 1.1.Koordinacija pripremnih aktivnosti za uvođenje eura Banke su predviđene u radu Koordinacijskog odbora za zamjenu gotovog novca a HUB u Koordinacijskom odboru za prilagodbu financijskog sustava, no smatramo da je angažman banaka koje će imati središnju ulogu u postupku konverzije, odnosno HUBa neophodan i u Koordinacijskom odboru za zakonodavstvo, Koordinacijskom odboru za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te Koordinacijskom odboru za komunikaciju. Prihvaćen Predstavnici banaka bit će uvršteni u popise članova koordinacijskih odbora za zakonodavstvo, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju.
13 NENAD MIKŠA 2.2.Hrvatska narodna banka, 4.2.1. Organizacija zamjene valute Vezano za rečenicu: "HNB je nositelj aktivnosti povezanih s nabavom odnosno *proizvodnjom* novčanica i kovanog novca eura, opskrbom banaka gotovim novcem eura, povlačenjem kuna iz optjecaja i njihovim zbrinjavanjem." Zanima me hoće li i u kojoj mjeri HNB moći utjecati na proizvodnju euronovčanica? Naime, u studiji iz 2019. godine (https://aricjournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/2047-2994-2-22), pokazano je da materijal od kojeg su izrađene novčanice kune je jako nepogodan za razvoj najčešćih bakterija - dosta bolji od materijala od kojeg su izrađene novčanice eura i američkog dolara te puno bolji od materijala od kojeg su izrađene novčanice rumunjskog leu-a. Citat iz zaključka spomenute studije: "The Croatian Kuna was found to, unexpectedly, not allow growth of any of the multi-drug resistant microorganisms tested. While we could not find further information on the content and make-up of this currency, it could be interesting for other countries who want to eliminate banknotes as a source of bacterial transmission." Dakle, hoće li moći HNB utjecati na proizvodnju euronovčanica na način da koristi isti materijal koji je korišten za izradu kune? Ako ne, može li HNB nakon uvođenja eura i prestanka korištenja kune javno objaviti popis materijala za izradu novčanica kune kako bi bili dobar primjer drugim zemljama, a i ESB-u? Naime, korištenje materijala koji su nepogodni za život bakterija i virusa u izradi novčanica može uvelike utjecati na brzinu širenja raznih bolesti i prevenciju budućih epidemija. Primljeno na znanje Način izrade novčanica eura standardiziran je na razini europodručja, što znači da one moraju biti potpuno identične bez obzira na to koja ih nacionalna središnja banka pušta u optjecaj. Iz tog razloga ni jedna članica europodručja – pa tako ni Hrvatska, jednom kada zadovolji kriterije za uvođenje eura – ne može samostalno odlučivati o tome od kojeg će se materijala novčanice eura proizvoditi. No, jednom kada Hrvatska uđe u eurozonu HNB-ovi stručnjaci će ravnopravno sudjelovati na internim sastancima Eurosustava na kojima će se raspravljati između ostalog i o pitanjima vezanim uz proizvodnju euronovčanica. U tom kontekstu još vrijedi spomenuti da Europska središnja banka vodi računa o problematici kvalitete euronovčanica i surađuje s laboratorijima gdje se vrše ispitivanja mogućnosti prijenosa bakterjja i virusa putem novčanica. Uvjereni smo da će sami rezultati tih ispitivanja jednom kada budu završeni biti javni i da će dati poticaj za daljnje usavršavanje euronovčanica.
14 Mario Erceg 4.4.Sektor države, 4.4.1. Prilagodbe u području javnih financija Kako će se raditi plan proračuna JLS-a za 2023.g.? Pretpostavljam da će se planiranje, koje će se odvijati tijekom 2022. godine, raditi u kunama, a onda će se 1.1.2023. gotovi plan preračunati u euro i u eurima će se pratiti izvršenje? Jesam li u pravu? Primljeno na znanje Pristup će biti takav da će se financijski dokumenti (financijski izvještaji, proračunski planovi, porezne prijave) izrađivati u valuti koja ima ili koja će imati status službene valute u razdoblju na koje se dokument odnosi. Stoga, ako u 2022. u vrijeme izrade prijedloga proračuna za 2023. bude izvjesno da će Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. uvesti euro i odluka Vijeća Europske unije o tome već bude donesena, prijedlog proračuna za 2023. pripremat će se u eurima.
15 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 4.4.Sektor države, 4.4.3. Administrativne prilagodbe Smatramo da u obvezi dvojnog prikazivanja cijena treba uključiti i obrtnike i slobodna zanimanja. Primljeno na znanje U Nacionalnom planu zamjene, u dijelu 5.2. navodi se: "Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora." Prije toga, u Uvodu, pojašnjava se koji su sve subjekti obuhvaćeni terminom poduzeće: "U dokumentu su navedene i objašnjene aktivnosti koje će trgovačka društva, sve ostale pravne osobe koje pružaju usluge kao i sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ili obrt (nadalje: poduzeća) morati provesti u okviru postupka uvođenja eura."
16 Mario Erceg 4.4.Sektor države, 4.4.3. Administrativne prilagodbe Ovdje piše: "... bit će dužan poštivati obvezu dvojnog iskazivanja CIJENA. IZNOSI će se morati iskazivati u objema valutama u svim dokumentima … i RAČUNIMA za različite usluge …". Je li obveza koja se uvodi obveza iskazivanja cijena ili iznosa? Na jednom računu koji ima više stavka i svaka od njih ima cijenu, količinu, PDV i iznos i ukupni iznos na kraju, što će se morati iskazivati u obje valute? Cijena (svake stavke), iznos (svake stavke), krajnji iznos računa ili sve nabrojano? Što sa općim uplatnicama (HUB obrascima)? Hoće li se na njima do uvođenja eura iznos u kunama iskazivati u polju 'iznos' a iznos u eurima u polju 'Opis plaćanja', a nakon uvođenja eura obrnuto? Primljeno na znanje Način provedbe obveze dvojnog iskazivanja cijena propisat će se zakonom kojim će se regulirati uvođenje eura u Hrvatskoj, a detaljnije će se razraditi u odgovarajućim podzakonskim propisima. Obveza dvojnog iskazivanja odnosit će se na sve stavke na računu (što podrazumijeva jediničnu cijenu stavke i ukupan iznos stavke koji je jednak umnošku jedinične cijene i količine, kao i na ukupan iznos PDV-a i ukupan iznos računa). Kada je riječ o općim uplatnicama, one neće morati sadržavati iznose u objema valutama ako je uz uplatnicu priložen račun na kojemu je zadovoljena obveza dvojnog iskazivanja. Ako račun nije priložen, obveza dvojnog iskazivanja mora biti zadovoljena na uplatnici u polju Opis plaćanja na način na koji ste opisali.
17 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 5.ZAŠTITA POTROŠAČA, 2.2.Dvojno iskazivanje cijena Predlažemo da se u planu pojasni što znači dvojno iskazivanje cijena vezano uz iskazivanje plaća, mirovina, fakture kartičnog poslovanja kao i izvješća o stanju računa - u kom smislu se navedeno navodi kao cijena. Potreba iskazivanja cijena je jasna. Mišljenja smo da je dovoljno na dan konverzije stanje na računima prikazati u eur primjenom fiksnog tečaja, a od početnog stanja u eurima prikazivati promete isključivo u eurima (bez dvojnog prikaza). Poželjno je opisati na koji će se način prikazivati ostali novčani iskazi vrijednosti. Potrebno je definirati/propisati u kojim slučajevima je potrebno mijenjati/aneksirati postojeće ugovore o kreditu. S obzirom na specifičnost poslovanja banaka, predlažemo maknuti iz plana a razraditi kroz koordinacijske odbore/radne grupe. U planu je potrebno pojasniti da li se dvojno iskazivanje cijena odnosi i na poslovanje s poduzećima. Ako se dvojno iskazivanje cijena odnosi na nepotrošače, je li potrebno mijenjati sve formate u kojima se ispisuju naknade? Potrebno je napomenuti da su SEPA formati izvoda s unaprijed definiranim pravilima popunjavanja. Potrebno je predvidjeti način na koji će se davati informacije klijentima, a koje se tiču preračunavanja njihovih potraživanja i obveza u novu valutu (da li HNB predviđa materijal/letak koji će sve banke koristiti u komunikaciji ili će se odluka o načinu informiranja donositi samostalno) kao i da li će biti razlike u informiranju za pravne i fizičke osobe. Primljeno na znanje Iako se za to pravilo najčešće koristi termin dvojno iskazivanje cijena (engl. dual display of prices), ono se uvijek odnosi i na stavke potrošnje (npr. računi za pružene usluge, cjenici u trgovinama i na internetskim stranicama) i na stavke prihoda odnosno imovine (npr. potvrde o isplatama plaća i mirovina, izvješća o stanju na bankovnom računu ili stanju udjela u mirovinskom fondu). U Nacionalnom planu zamjene precizirano je da će se dvojnim iskazivanjem obuhvatiti oba navedena aspekta. To je važno kako bi se građanima omogućio cjelovit uvid u njihov financijski položaj - dakle da i svoje prihode i svoju potrošnju mogu promatrati u obje valute. Pritom neće biti nužno u obje valute prikazivati promete po bankovnim računima jer će građani svoju potrošnju moći pratiti putem računa na kojima će biti zadovoljena obveza dvojnog iskazivanja cijena. Međutim, stanja na bankovnim računima morat će biti prikazana u obje valute tijekom cijelog razdoblja dvojnog iskazivanja cijena. Kada je riječ o pitanju mogućih izmjena ugovora, zakon o euru regulirat će da postojeće ugovore ne treba mijenjati. Zakon koji će urediti postupak uvođenja eura propisat će da se obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosi isključivo na odnose između poslovnih subjekata i građana, jer je svrha tog mehanizma zaštita potrošača. Način informiranja građana o preračunavanju njihove imovine i njihovih obveza razradit će se u akcijskom planu koji će izraditi Koordinacijski odbor za prilagodbu financijskog sustava.
18 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 6.POSTUPAK KONVERZIJE KUNA U EURE, 1.1.Predopskrba banaka i posredna predopskrba poduzeća, Fine i Hrvatske pošte d.d. novčanicama i kovanim novcem eura Molimo da se u strategiji navede da građani, poduzeća i banke nakon uvođenja EUR mogu koristiti postojeće kovanice EUR-a koje posjeduju. Ujedno, predlažemo da se jasno naznači da će se postojeće kovanice EUR mogu koristiti za predopskrbu klijenata. S obzirom na kompleksnost aktivnosti oko punjenja bankomata i komunikacije u dijelu spuštanja prikaza poruka na ekranima bankomata predlaže se definiranje perioda dužeg od 48 sati. Radi lakšeg razumijevanja dajemo primjer: u RH ima 6111 bankomata po podacima HNB na dan 30.09.2020. To znači da bi u 48 sati po satu trebalo zamijeniti kazete i novac u 127 bankomata po satu. Odnosno, trebalo bi minimalno 300 posada (s blindiranim vozilima) bez odmora ići zamjenjivati bankomate koji se u redovitom (ako je sve u redu) režimu rada napune za 20 minuta, bez vremena potrebnog za prijevoz do lokacije bankomata. Također, kod zamjene kazeta (jer HRK i EUR nisu istih dimenzija) potrebno je da dođu djelatnici dobavljača zajedno sa zaštitarima. Apsolutno je nemoguće da se takav posao obavi za 48 sati, pogotovo jer nema toliki broj posada zaštitara, niti servisera dobavljača. Isto tako, postavlja se pitanje osiguranja novca, jer i osiguranje limitira ukupni iznos novca po vozilu, što dodatno smanjuje manevarski prostor i povećava vrijeme izmjene kazeta i novaca po pojedinom bankomatu. Posade za zamjenu niti trezori ne mogu raditi 48 sati bez prestanka jer bi isto predstavljalo kršenje Zakona o radu. Primljeno na znanje U pogledu komentara koji se odnosi na postojeće kovanice eura koje posjeduju građani, poduzeća i banke, u Nacionalni plan zamjene ugradit će se fusnota u kojoj će se navesti da se postojeće kovanice eura mogu nastaviti koristiti nakon što Hrvatska uvede euro. Također, koordinacijski odbor za komunikacije može se u okviru svojih aktivnosti baviti pružanjem takvih informacija. U pogledu pitanja da bi se postojeće kovanice eura mogle koristiti za predopskrbu klijenata, skrećemo pozornost na smjernice Europske središnje banke prema kojima novac namijenjen predopskrbi mora biti strogo odijeljen od ostalog novca koji banka posjeduje. Praktični detalji o primjeni smjernice raspravit će se u okviru Koordinacijskog odbora za zamjenu gotovog novca. Uzimajući u obzir spomenute tehničke odnosno operativne elemente dane u komentaru, želimo naglasiti da je u tekstu Nacionalnog plana zamjene cilj bio potaknuti ("trebali bi"), a ne obvezati banke na prilagodbu bankomata za isplatu eura u što kraćem roku. Kako bi se isto još više naglasilo, u tekstu će se izbrisati riječ "svi", tako da će rečenica glasiti: "Međutim, u roku od 48 sati od uvođenja eura bankomati u zemlji trebali bi biti sposobni isplaćivati eure." Iskustva drugih zemalja su različita - u nekima su banke sve bankomate osposobile unutar jednog dana (Litva, Latvija, Estonija, Malta, Cipar, Slovačka, Austrija, Belgija, Njemačka, Nizozemska, Slovenija, Luksemburg), a u nekima je trajalo više dana (pet dana u Finskoj, sedam u Francuskoj i Španjolskoj, 14 u Grčkoj). U državama gdje su bankomati imali više kazeta i gdje su dimenzije novčanica nacionalne valute bile slične dimenzijama eura prilagodba bankomata je u pravilu kraće trajala.
19 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 2.2.Konverzija gotovog novca, depozita i kredita, Okvir 1. Konverzija kunskih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom s posebnim osvrtom na reguliranje promjenjivih kamatnih stopa nakon uvođenja eura Predlaže se izmjena teksta na način: U tu će se svrhu usporedno s objavom prvih pokazatelja za NRS nakon minimalno 30 dana prije uvođenja eura objaviti povijesni sintetički podaci o "stopljenom" NRS-u koji će agregirati stvarne povijesne podatke o NRS-u za kune i eure. OBRAZLOŽENJE: Kako bi Banka mogla pravovremeno provesti prilagodbu kamatnih stopa po postojećim plasmanima u prvom sljedećem obračunskom razdoblju nakon uvođenja eura potrebno je podatke o „stopljenom“ NRS-u objaviti minimalno 30 dana prije uvođenja eura (npr. ukoliko će uvođenje eura biti 01.01.2023. objava „stopljenog“ NRS-a trebala bi biti do 31.11.2022). Naime, sukladno zakonskoj regulativi obavijest o promjeni kamatne stope Banka je obvezna poslati klijentima 15 dana prije primjene nove kamatne stope. Ako novo obračunsko razdoblje i time nova kamatna stopa po postojećim kreditima počinje od 01.02.2023. Banka treba obavijest o promjeni kamatne stope poslati klijentima najkasnije do 15.01.2023. Sukladno tome, Banka bi trebala imati informaciju o visini „stopljenog“ NRS-a za 3 tromjesečje 2022. najkasnije do 30.11.2022. godine kako bi se visina novog „stopljenog“ NRS-a mogla primijeniti u novom obračunskom razdoblju od 01.02.2023. (nakon uvođenja eura). Prihvaćen Tekst rečenice će se promijeniti i glasit će: "U tu će se svrhu minimalno 30 dana prije uvođenja eura objaviti povijesni sintetički podaci o "stopljenom" NRS-u koji će agregirati stvarne povijesne podatke o NRS-u za kune i eure."
20 HRVATSKA UDRUGA BANAKA 2.2.Konverzija gotovog novca, depozita i kredita, Okvir 1. Konverzija kunskih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom s posebnim osvrtom na reguliranje promjenjivih kamatnih stopa nakon uvođenja eura Smatramo da se definiranje referentne stope za EUR kredite nakon uvođenja EUR-a treba sagledati u svjetlu Uredbe EU o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednost te aktualne reforme istih. U ovom trenutku preuranjeno je definiranje EURIBORa i LIBORa kao jedinih referentnih stopa za nove EUR kredite, te isto ne treba biti sastavni dio Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. Zakonom o EURom ili nekim drugim relevantim propisom (Zakon o potrošačkom kreditiranju) potrebno je jasno propisati odredbe koje se odnose na referentne vrijednosti. Primljeno na znanje U tekst Nacionalnog plana zamjene na odgovarajuće mjesto dodat će se fusnota: "Uređivanje ovog područja bit će usklađeno s važećom Uredbom (EU) br. 2016/1011 i njezinim izmjenama koje se odnose na, između ostaloga, planirani prestanak pružanja LIBOR-a i predviđeno prijelazno razdoblje njegova korištenja (najmanje do 31.12.2023.), kao i s delegiranim aktima Europske komisije kojima će se eventualno odrediti zamjenske stope za slučajeve koji se ne mogu riješiti na drugi način." Također želimo napomenuti da spomenuta Uredba obvezuje (sukladno čl. 28(2)) nadzirane subjekte izraditi i održavati robusne pisane planove radnji koje bi poduzeli u slučaju bitnih promjena ili prestanka referentne vrijednosti koju koriste, a koji uključuju i zamjenske referentne stope.