Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | $Saša $Malović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 2 | 6. MAJ d.o.o. | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 75. | Stavak 1. dodati točku 3. koja glasi: Kada korisnik ne dostavi davatelju usluge Izjavu, ne koristi uslugu a nije se očitovao o trajnom ne korištenju nekretnine. Obrazloženje: u praksi se dešava da korisnici ne preuzmu spremnik, ne dostave izjavu i koriste nekretninu a otpad odlažu nepropisno. | Nije prihvaćen | Zakonom su propisane prekršajne odredbe za navedeno |
| 3 | 6. MAJ d.o.o. | Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. | Da li zakonodavac stvarno smatra normalnim da je cijena minimalne javne usluge jedinstvena za sve korisnike privrede tj. za korisnike kategorije korisnici koji nisu kućanstvo (čl.73. stv. 3. toč.2.). Minimalna javna usluga zahtjeva minimum sredstva koja su potrebna za rad sustava što obuhvaća sve fiksne troškove kao što su nabavka vozila, opreme, troškovi deponije, troškove djelatnika, servisiranje vozila i sl. kao i one koje sam Zakon nameće: izgradnju pretovarnih stanica, garaža, reciklažnih dvorišta, sanacija deponija i sl. Ovakvom formulacijom zakona, zakonodavac bitno povećava račune manjim poduzetnicima i obrtnicima, dok smanjuje velikim poduzetnicima. Npr. „Arena centar“ ili bilo koji drugi trgovački centar će plaćati istu minimalnu uslugu kao npr. postolar, Auto kamp kapaciteta 10.000 ljudi će plaćati istu cijenu minimalne javne usluge kao Auto Kamp u vlasništvu OPG-a, kapaciteta 12 ljudi….. Iako npr. trgovački centri troškovno bitno više utječe na poslovanje komunalnih poduzeća u troškovima minimalne javne usluge, nego npr. postolar. Sukladno prijedlogu zakona zakonodavac te troškove svjesno prebacuje na manje poduzetnike iako ih oni ne stvaraju. Ako čl.73. stv. 3. toč.2. ostane sukladno predloženom, zakonodavac je propisao da će „postolar“ sufinancirati poslovanje „trgovačkog centra“. Prijedlog čl.73. stv. 3. toč.2. : davatelj usluge propisati će cjenik za cijenu minimalne javne za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo. | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS |
| 4 | 6. MAJ d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 71. | Dodati stavak 10. u kojem se navodi: Ukoliko korisnik nije dostavio Izjavu, i ne koristi uslugu a nije se očitovao da trajno ne koristi nekretninu, Korisniku će se dodijeliti spremnik (ukoliko ga nema) i obračunavati će mu se cijena obvezne minimalne javne usluge. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 75. |
| 5 | 6. MAJ d.o.o. | Ugovorna kazna , Članak 70. | Predlažemo brisanje stavka 5. Problemi će se pojaviti prilikom računovodstvenog praćenja koji dio računa je podmiren u slučaju kada korisnik plaća samo dio iznosa na računu, a što je čest slučaj. Za očekivat je da će se u praksi često događati da će naplata ugovorne kazne imati za posljedicu mnoge Prigovore i Reklamacije. Bolje je da to bude zasebna faktura, po potrebi potkrijepljena dokazima i sl. | Nije prihvaćen | Zakon traži zasebnu stavku što se može postići i izdavanjem zasebnog računa. |
| 6 | 6. MAJ d.o.o. | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Uz stavak 5. postavlja nam se pitanje jesu li iznajmljivači postelja, soba i apartmana u turizmu, te OPG-i u smislu ovog Nacrta zakona kućanstva ili ne-kućanstva? Ukoliko su ne-kućanstva, ovo će u praksi generirati komunalni nered kojega JLS neće moći razriješiti sukladno svojim nedovoljnim ovlastima po drugim zakonima. | Primljeno na znanje | Odredba dopunjena. |
| 7 | 6. MAJ d.o.o. | Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. | U stavku 1. točki 6. smatramo da cijena minimalne javne usluge treba biti u cjeniku javne usluge, a ne u odluci JLS. Ne može politika određivati nešto što je isključivo ekonomska kategorija. Na ovaj način gradonačelnik osobno odgovara za nešto u čijem donošenju nema baš nikakvog utjecaja. Umjesto „iznos“ ovdje bi trebalo pisati „kriteriji za izračun“. Tekst „s obrazloženjem načina na koji je određena“ posljedično treba brisati. | Nije prihvaćen | Odbijeno. |
| 8 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. ZATO NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!!!! | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 9 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!!! Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemijekoronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje naknade gospodarenja otpadom za određene proizvode urediti će se podzakonskim aktima. |
| 10 | Adelina Ivković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnovaza zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 11 | Adelina Ivković | Primjena pravne stečevine Europske unije, Članak 2. | Vezano uz Članak 2.,u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvuvrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 12 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije korona virusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 13 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International CoastalCleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 14 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: NielsenDatasets at theKiltsCenter for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenjedokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 15 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatratiDirektiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 16 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Optiplast je tvrtka u kojoj je zaposleno više od 80 ljudi , te bi se usvajanjem ovakvog prijedloga zakona kojim se zabranjuju plastične vrećice debljine 15-50my direktno ugrozila radna mjesta zaposlenika. Mi radimo u jednoj od ekonomski najnerazvijenijih županija, Sisačko-moslavačkoj županiji, u gradu Sisku i jedna smo od rijetkih tvrtki koje su uspjele opstati na ovom području. Ovako formuliran zakon direktno dovodi naš opstanak u pitanje. Ističemo da Ministarstvo gospodarstva nije napravilo niti jednu stručnu studiju o štetnosti plastičnih vrećica i utjecaju na okoliš. Jedina stručna studija koja je napravljena je Ekspertiza s FSB-a koja upravo govori u prilog plastičnim vrećicama, a tu su i stručne studije Danskog Ministarstva zaštite okoliša, te Engleske i Walesa. Na znanstveno utemeljenim činjenicama jasno je predočeno da je utjecaj plastičnih vrećica na okoliš neusporedivo manji od utjecaja platnenih i papirnatih vrećica . Izrada papirnate vrećice guta više energije i pije 15 puta više vode od izrade plastične, transportni troškovi su daleko veći jer je papir teži, jedna papirnata vrećica proizvodi četiri puta više krutog otpada od tanke plastične, a tijekom njezine proizvodnje emitira se 142 posto više štetnih plinova. Još prije desetak godina Agencija za zaštitu okoliša Ujedinjenog Kraljevstva (UKEA) objavila je istraživanje o potrošnji resursa za različitu vrstu vrećica i zaključila da one izrađene od polietilena visoke gustoće (HDPE) imaju najmanji utjecaj na okoliš, nasuprot pamučnima koje traže najviše resursa za njihovu proizvodnju i distribuciju. Jedna studija australske vlade kaže da je potencijal pamučnih vrećica za globalno zagrijavanje 10 puta veći od utjecaja bilo koje druge vrste vrećica. Nadalje Europska komisija u svojoj direktivi nije tražila nikakvo ukidanje, već smanjenje potrošnje plastičnih vrećica, što se postiglo njihovom naplatom. Mi smo upravo na strani ovakve direktive koja traži razvoj kružnog gospodarenja otpadom, kružnu ekonomiju, koja omogućava stavljanje recikliranih proizvoda u ponovni postupak proizvodnje. Slijedom navedenog ne vidimo razloge da bi se u Sisku, gradu Hrvatskih pobjeda, ugasila jedna tvrtka koja zapošljava preko 80 ljudi prosječne starosne dobi većine od 21-40 godina koji su u naponu svojih radnih i kreativnih sposobnosti. Zato predlažemo sljedeći tekst ugraditi u novi Zakon o gospodarenju otpadom: Zabranjuje se stavljanje na tržište plastičnih vrećica za nošenje čija stjenka je deblja od 15 do 50 mikrometara, osim onih vrećica koje nose 'HGK znak', odnosno drugi ekvivalentan znak kojim se može temeljem neovisne ocjene garantirati minimalni udio reciklata: - za plastične vrećice debljine od 15 do 30 mikrometara u konačnom proizvodu od 50% - za plastične vrećice debljine od 31 do 50 mikrometara u konačnom proizvodu od 80%. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 17 | Adelina Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 2.,u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvuvrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 18 | Aida Bajrektarević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlažem brisanje u st.3. čl.16. ovog Zakona Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 19 | Aida Bajrektarević | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlažem brisanje u st.3. čl.16. ovog Zakona Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 20 | Aileen Marinčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 21 | Albert Kapić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 22 | Albert Kapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 23 | Albert Kapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 24 | Albert Kapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 25 | Albert Kapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 26 | Albert Kapić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 27 | Albert Kapić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 28 | Albert Kapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 29 | Aldina Burić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam potpunu zabranu korištenja plastičnih vrećica, a posebno onih za jednokratnu uporabu. Uvjerena sam da danas postoje mnoge kvalitetne alternative, a također vjerujem da bi se i proizvođači takvih ambalažnih materijala uz pomoć nadležnih mogli preorijentirati na drugu, ekološki prihvatljivu proizvodnju. Iako boravim na otoku na kojem je inače more zaista vrlo čisto, ljeti ipak često u moru naiđem na plastičnu ambalažu, a ponekad se ona toliko raspada (stvaranje mikroplastike pred našim očima) da je nemoguće rukama ugrabiti ostatke koje bi se moglo odložiti u kante za otpatke. Vjerujem da ćete donijeti ispravnu odluku koja će povoljno utjecati na budućnost naše prirode i naše djece. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 30 | Aleksandar Marsavelski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Kao docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao sam u istraživanju o "Odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela protiv okoliša", čiji su rezultati objavljeni 2017. godine u publikaciji "Kaznenopravna zaštita okoliša" u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a koji ukazuju na to da okoliš treba primarno štiti odgovarajućom regulacijom u široj društvenoj sferi. Jedna takva regulatorna potreba zaštite okoliša je i pokretanje transpozicije Direktive 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. To je važan korak naprijed u eliminaciji jednokratne plastike, gdje plastične vrećice stvaraju najveće onečišćenje koje se ne može spriječiti na drugi način nego ograničavanjem odnosno zabranom njihove široke upotrebe. Stoga podržavam komentare i prijedloge koje su prvenstveno uputili Zelena akcija i Greenpeace, a i brojni građani koji podržavaju zabranu uporabe jednokratnih proizvoda od plastike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | ALEKSANDAR MATIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 32 | Alen Kasaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 33 | Alma Sokol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 34 | Alojzije Tolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI!!!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stoga se odbija prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona. |
| 35 | ANA BABIĆ JURKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! | Nije prihvaćen | Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 36 | Ana Gućanac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 37 | Ana Jelenić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja bilo kakvih plastičnih vrećica- od najtanjih do najdebljih od najmanjih do najvećih. Probudimo se, ‘minuta do ponoći je’ za poduzeti nužne korake u zaštiti okoliša prvenstveno zakonom o gospodarenju otpadom | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 38 | Ana Kardum | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA - ako želimo sačuvati okoliš! Predlažem brisanje stavka 3. članka 16. ovog Zakona. Sve činjenice o plastičnim vrećicama i njihovim alternativama, 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice ……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više ……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000 - Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog odbija se prijedlog brisanja članka 16. stavka 3. ovog prijedloga Zakona. |
| 39 | Ana Kardum | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIV ZABRANE plastičnih vrećica! Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. Stoga NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 40 | Ana Kardum | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIV ZABRANE plastičnih vrećica! Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. Stoga NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 41 | Ana Kardum | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije koronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Prijedlog odgode usvajanja Zakona se ne prihvaća jer bi se provedbom istoga prekršili rokovi za prijenos odredbi EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo. |
| 42 | Ana Kardum | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Umjesto zabrane stavljanja na tržište lakih plastičnih vrećica za nošenje, predlaže se uporaba ekološkog znaka koji garantira uporabu recikliranog materijala. Ukoliko dođe do zabrane te vrećice se moraju zamijeniti nekim drugim proizvodom. Ukoliko ih zamijene papirne vrećice za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid, a ukoliko se zamijene platnenim za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. OVAJ ZAKON BI DONIO VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI ZA OKOLIŠ! Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica). | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Prijedlog odgode usvajanja Zakona se ne prihvaća jer bi se provedbom istoga prekršili rokovi za prijenos odredbi EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Prijedlog obveze sadržaja reciklata te postavljanja „znaka“ na vrećice nije prihvatljiv jer bi se time uveli dodatni troškovi za takve vrećice međutim iste bi se i dalje stavljale na tržište što je protivno namjeri prijedloga. |
| 43 | Ana Kardum | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Umjesto zabrane stavljanja na tržište lakih plastičnih vrećica za nošenje, predlaže se uporaba ekološkog znaka koji garantira uporabu recikliranog materijala. Ukoliko dođe do zabrane te vrećice se moraju zamijeniti nekim drugim proizvodom. Ukoliko ih zamijene papirne vrećice za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid, a ukoliko se zamijene platnenim za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. OVAJ ZAKON BI DONIO VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI ZA OKOLIŠ! Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica). | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 44 | Ana Marcija Schneider | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 45 | ANA MARIA GACIK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 46 | Ana Marija Mileusnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Za početak, smatram kako prijedlog Zakona prenosi tek osnovni minimum mjera iz EU Direktiva te svojom neambicioznošću održava na životu brojne neprihvatljive prakse i potiče sustav protivan javnom interesu i zaštiti okoliša. Ovakav prijedlog Zakona ne donosi dovoljno mjera za unaprjeđenje sustava te degradira već postojeće pozitivne odredbe. Primjerice, cilj recikliranja od 60 & do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom gospodarenja otpadom (2017.-2022.), zamjenjuje se slabijim ciljem od 55% do 2025. godine. Ovakvo derogiranje ciljeva nikako ne može poboljšati zaštitu okoliša, odnosno sustav zaštite okoliša. Što se tiče utjecaja preventivnih mjera na smanjenje otpada od jednokratne plastike, potrebno je postaviti i kvantificirati cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Također je nužno propisati zakonsku obvezu uporabe višekratnog posuđa za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte jer je višekratno posuđe znanstveno dokazano višestruko održivije od jednokratnog. Dodatno, potrebno je propisati obvezujuću razinu ponovnog punjenja za pivo i bezalkoholna pića najkasnije do 2023. Kao mjera za prevenciju otpada potrebno je i za sve ugostiteljske objekte propisati obvezu da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. Uz to nedostaje mehanizam za prevenciju otpada od plastičnih boca i spremnika za napitke. U pogledu dizajna plastičnih proizvoda, sukladno članku 6. Direktive Republika Hrvatska mora osigurati da spremnici za napitke zapremine do 3 litre navedeni u dijelu C Priloga (npr. boce za napitke, višeslojna (kompozitna) ambalaža za napitke), koji imaju čepove i poklopce izrađene od plastike, mogu staviti na tržište samo ako ti čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni za spremnike tijekom faze predviđene uporabe proizvoda. Direktivom je predviđena i obveza europskih organizacija za normizaciju da do 3. listopada 2019. razviju usklađene norme u pogledu zahtjeva vezanih uz pričvršćivanje. Time se znatno olakšalo uvođenje jasnih i unificiranih pravila za proizvođače takvih proizvoda. Prijedlog Zakona unatoč tome ne propisuje nikakva pravila kojima bi se osiguralo poštovanje ovog standarda. Drugi bitan zahtjev u pogledu dizajna odnosi se na udio reciklirane plastike u plastičnim bocama koje se stavljaju na tržište:-od 2025. PET boce moraju sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike-od 2030. PET boce moraju sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike. Kako bi se osiguralo pravovremeno ispunjenje ove obveze, potrebno je već sada postaviti pravila kojima se proizvođačima promjene stavljaju na znanje te im se ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu proizvodnog procesa. Dodatni preventivni mehanizam kojeg se ne dotiče ZOGO, a predviđa ih Direktiva jesuzahtjevi u pogledu označavanja određenih jednokratnih plastičnih proizvoda. Članak 7.i Prilog D Direktive tim mehanizmom obuhvaćaju sljedeće proizvode: • Higijenski ulošci,tamponi i aplikatori za tampone • Vlažne/ prethodno ovlažene maramice za osobnu njegu i uporabu u domaćinstvu • Duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima • Čaše za napitkePrijedlog ZOGO-a ne predviđa konkretne mjere već samo člankom 85. sav otpad od jednokratne plastike stavlja u Posebnu kategoriju otpadaza koju propisuje obvezu dodatnog uređenja kroz podzakonske akte. S obzirom na to da se ovaj članak odnosi na fazuu kojoj je otpad već nastao, a ne na preventivnu fazu te da je člankom 180. predviđen rok od čak godine dana za donošenje potrebnog pravilnika postoji opravdana bojazan da da se još dugo neće uvesti odgovarajuća pravila za označavanje proizvoda od jednokratne plastike, premda sukladno članku 17. stavku 1. alineji 3. države članice moraju primijeniti odredbe potrebne za usklađivanje s člankom 7. Direktive najkasnije do 3. srpnja 2021. graničenja stavljanja proizvoda na tržište Članak 16.(3) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje–one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoješirokodostupne alternative. Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnihvrećica za nošenje te ne popustiti pod pritiscima interesnih skupina.Procjene utjecaja životnog ciklusa proizvoda na okoliš na koje se pozivaju zagovornici jednokratnih plastičnih vrećica plastike metodološki su manjkave te ostavljaju prostora manipulaciji informacijama. Za što preciznije rezultateza analizu sekao parametrinajčešće se uzimaju faze životnih ciklusa: proizvodnja, korištenjei zbrinjavanje, odnosno gospodarenje otpadom. U slučaju laganih plastičnih vrećica većina analiza ne uzima u obzir ekstrakciju fosilnih goriva i emisije koje nastaju u toj fazi, kao niti zagađenja od primjerice plastičnih peleta u procesu prije same proizvodnje. Također, ne uzimaju u obzir onečišćenje (npr. oceana), onešišćenje mikroplastikom i emisije koje nastaju prilikom akcija čišćenja budući da ne postoji precizna metodologija koja bi to mogla mjeriti. Pored toga, istraživanja koja pokazuju kako bi se platnena vrećica trebala koristiti više od deset tisuća puta kako bi se njihovo korištenje isplatilo, temelje se na podacima o proizvodnji pamuka iz ranih 90-ih godina kada još nije došlo do zabrane kemikalija koje oštećuju ozonski omotač. Ako bi se utjecaj na ozon izuzeo čak iz takve manjkave analize, ispravni podaci bili bi da bi se ona trebala koristit između 50 i 3.800 puta, što znači između 3 mjeseca i 17 godina,24 puta tjedno. S obzirom da su ostali parametri manjkavi (primjerice analizira se korištenje dvije platnene vrećice za isti sadržaj u usporedbi s jednom jednokratnom laganom plastičnom vrećicom) ti brojevi su mnogo manji. Pored toga, analiza podrazumijeva da se komunalni miješani otpad baca u takvoj vrećici prije nego ide na spaljivanje što nije slučaj s platnenim vrećicama budući da se ne koriste za odlaganje otpada. Osim toga, kada se lagane vrećice uspoređuju s drugim materijalimau tzv. analizi osjetljivosti, ne uzima se u obzir parametar udjela recikliranog u alternativi što samo prividno povećava prednost jednokratnih plastičnih materijala. Ne uspoređuju se primjerice s recikliranim papirom ili tekstilom, koji ima visoki potencijal za zamjenu te bi mogao utjecati na smanjenje spaljivanja milijuna tona tekstila od strane modne industrije. Također je važno spomenuti da vrećice od tekstila, pa čak i od deblje plastike, puno duže zadržavaju svoja korisna svojstva te samim time rijetko završavaju u okolišu. Što se tiče higijenske ispravnosti i korištenja alternative, ni ti argumenti nisu validni budući da je istraživanje“The New England Journal of Medicine” od ove godine pokazalo je da COVID-19 na plastičnim površinama u stabilnom obliku može ostati i do između 2 i 3 dana,što plastične vrećice definitivno ne čini zdravstveno sigurnijom opcijom od alternative.Uz sve navedeno, lagane plastične vrećice u kružnom gospodarstvu imaju dostupnu alternativu za ponovno korištenje koja odgovara higijenskim standardima u doba pandemije te ima manji utjecaj na klimatske promjene od laganih plastičnih vrećica. Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu Članak 54.(1) Radi recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odvojeno se moraju sakupiti slijedeće mase otpadnih boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana: -77 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2025. godine i-90 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2029. godine.Cilj za 2025. je već postignut, nužno je postaviti što viši cilj kako bi se osiguralo da investicije ne odu u pogrešnom smjeru. S obzirom na trenutne dobre rezultate s odvojenim skupljanjem boca za napitke potrebno je za cilj postaviti najmanje 95% odvojeno sakupljenih plastičnih predmeta obuhvaćenih sustavom povratne naknade. Također, sustav povratne naknade potrebno je proširiti i na druge vrste ambalaže poput kozmetike, deterdženata i sredstava za čišćenje, ne samo boce za napitke, Članak 88.(1) Potrebnoje dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus -ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine.Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom, a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Glede primjedbi vezanih uz proširenu odgovornost proizvođača, napominjemo da će se daljnje odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača, uključujući i odredbe o eko modulaciji naknada detaljnije propisati odgovarajućim propisom kojim se uređuje obveza proširene odgovornosti proizvođača za određene grupe/kategorije proizvoda uključujući i jednokratne plastične proizvode navedene u Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Odbija se prijedlog u svezi zabrane stavljanja na tržište plastičnih vrećica debljine stjenke manje od 15 mikrometara. Pitanja proširenja vrsta ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade kao i precizno uređivanje načina izračuna i visine naknade gospodarenja otpadom (modulacija naknade) urediti će se podzakonskim propisima. |
| 47 | Ana Marija Mileusnić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Članak 16. (1); Zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj slijedećih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu Pozdravljam zabranu te itekako smatram kako je opravdana, ali s obzirom na to da su istraživanja pokazala kako je Jadransko more treće po redu najzagađenije more u Europi, a 80% otpada u moru čini plastika, smatram kako je broj zabranjenih predmeta nedovoljan, a transpozicija EU Direktive od 5. lipnja 2019. godine u kroz prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom ne odgovara alarmantnosti situacije vezane uz utjecaj proizvodnje, potrošnje, odlaganja i onešišćenja okoliša jednokratnim plastičnim proizvodima. Navedeni zabranjeni jednokratni plastični predmeti su minimum koji mora sadržavati prijedlog Zakona, međutim, neke države članice EU koje imaju ozbiljniji pristup u borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja plastikom taj su popis proširile i na predmete koje su se pokazale kao najveći zagađivači, a nažalost nisu predmet Direktive.Takvim predmetima su se pokazale čaše za tople ili hladne napitke napravljene od papira, s PLA premazom, uključujući njihove poklopce, namijenjene konzumaciji unutar prodajnog objekta ili "za van", konfeti, te vrećice za pakiranje začina. Predlažem proširenje zabrane i na te predmete - jednokratne čaše napravljene od papira s PLA premazom namijenjene konzumaciji unutar prodajnog objekta koji poslužuje pića ili "za van", konfete te vrećice za pakiranje začina. Članak 16. (3) -Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje Podržavam prijedlog te predlažem da se proširi na vrlo lagane plastične vrećice. Smatram kako su plastične vrećice proizvod čija je proizvodnja, distribucija i potrošnja uzela previše maha u posljednjih 30 godina te je stvorila iznimne probleme u okolišu; kako za staništa i živote biljnih i za životinjskih vrsti, tako i za ljudsko zdravlje. To je proizvod čije korištenje nema opravdanu svrhu budući da postoji alternativa koja se može višekratno koristiti i izraditi od recikliranih materijala, a na kraju vijeka korištenja može puno adekvatnije uklopiti u kružni sustav gospodarstva od samih jednokratnih plastičnih proizvoda čije je recikliranje skupo i neučinkovito te predstavlja zadnji stup obrane od posljedica zagađenja. Komentari pobornika plastične industrije protive se zabrani umjesto da se okrenu/ zauzmu za proizvodnju održivih proizvoda. Ti komentari svode se na citiranje studija koje pokazaju određenu prednost jednokratnih plastičnih vrećica u odnosu na alternativu, a prepune su metodoloških nedostataka. Tzv. „Danska studija“ o životnom ciklusu vrećica za nošenje nije uzela u obzir onečišćenje okoliša smećem od plastičnih vrećica, što u samoj studiji jasno piše na nekoliko mjesta – „The environmental assessment does not take into account the effects of littering„. To je u potpunom raskoraku sa stanjem u stvarnosti.Također, studija uspoređuje plastične vrećice s pamučnima za koje pak ne uzima u obzir da mogu biti od recikliranog materijala i same biti reciklirane na kraju životnog vijeka. Za ovu studiju postoje brojne javno dostupne kritike, primjerice kritička analiza danske organizacije Plastic Change koja uz gore navedene točke spominje i korištenje podataka o proizvodnji pamuka iz devedesetih godina, prije no što su kemikalije štetne po ozon bile zabranjene. Poveznica: https://drive.google.com/file/d/11pawlpf58G3NV26EhAgCvDhM3KrvjY--/view Navoditi ovu studiju s toliko metodoloških nedostataka i rađenu za drugu zemlju, s drugačijim pristupom gospodarenju otpadom, podacima itd. kao argument protiv zabrane plastičnih vrećica u Hrvatskoj je potpuno promašeno. Plastične vrećice treba zabraniti. Materijali za višekratnu upotrebu su rješenje. Što se pak tiče utjecaja plastike na ljudsko zdravlje; plastika sama po sebi nije nikakav sanitarni, higijenski materijal koji će nas zaštititi od pandemije koronavirusa. Istraživanje objavljeno u časopisu New England Medical Journal govori kako novi koronavirus može biti detektiran na plastičnim površinama 2–3 dana: https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973 Jedan drugi znanstveni članak govori o tome da su slični virusi preživjeli na plastici 2–9 dana: https://www.journalofhospitalinfection.com/article/S0195-6701(20)30046-3/fulltext Studija „Plastika i zdravlje: skriveni troškovi plastičnog planeta“ (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet) razmatra utjecaj svake faze životnog ciklusa plastike na zdravlje ljudi od samog početka – od ekstrakcije fosilnih goriva. Studija pokazuje da plastika u svakoj fazi svog životnog ciklusa (proizvodnja, upotreba, odlaganje) predstavlja značajne rizike po ljudsko zdravlje. https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/02/Plastic-and-Health-The-Hidden-Costs-of-a-Plastic-Planet-February-2019.pdf Povrh onečišćenja okoliša, plastika i značajno doprinosi klimatskim promjenama. Studija “Plastika i klima – skriveni troškovi plastičnog planeta” procjenjuje da se u 2019. proizvodnjom i spaljivanjem plastike emitiralo 850 milijuna tona stakleničkih plinova u atmosferu (što bi bio ekvivalent emisijama 189 termoelektrana na ugljen od 500 MW) - https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/05/Plastic-and-Climate-FINAL-2019.pdfEmisije stakleničkih plinova iz životnog ciklusa plastike prijetnja su dostizanju globalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova.Nikako ne bi bilo dobro da se popusti pritisku industrije s obzirom na to da se prelaskom na sustave na ponovnu uporabu mogu otvoriti brojna zelena radna mjesta. Također predlažem da se zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje proširi na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona, i ovdje je riječ o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 48 | ANA MILJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 49 | Ana pilat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | ZA ZABRANU PLASTICNIH VRECICA! ZA ZIVOT ! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 50 | Ana Pušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabraniti plasticne vrecice!!!! | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 51 | Ana Robb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podrzavam zabranu laganih plasticnih vrecica i apsolutno podrzavam i prijedlog da se prosiri zabrana i na vrlo lagane vrecice. Alternative postoje, i to ne u smislu alternativnih jednokratnih materijala kao sto su bioplastike ili papir (koji doprinosi sjeci suma i time klimatskoj krizi) vec se trebamo okrenuti prema dugotrajnim alternativama kao sto su platnene torbe, kosare i cekeri. Jednokratno koristenje bilo cega doprinosi kulturi bacanja te nepotrebno crpi dragocjene resurse, ukljucujuci i energiju. Akcije ciscenja plaza, suma i sl. su kao brisanje poda usred poplave u kuhinji, umjesto da se zatvori glavni ventil - prozivodnja materijala koji izaziva toliko zagadjenje te dovodi u opasnost ne samo zivotinje vec i ljude. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 52 | Ana Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 53 | Ana Špionjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Treba: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom, a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 54 | Ana Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu.Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja.Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 55 | Anamarija Dedović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrečice treba zabraniti kao i vrlo lagane. Plastika je najveći problem za očuvanje okoliša. Jednom kada dođe u okoliš pretvara se u tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina ugrožavajući cijeli eko sustav, a recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike reciklirano. Uz navedenu zabranu smatram da je nužno postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu, poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja te osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 56 | Anamarija Vučina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 57 | Andrej Korica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 58 | Andreja Tomljenovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | “Pa šta ima veze, to je samo jedna plastična vrećica...” kaže nekoliko milijardi ljudi svaki dan. Već debelo kasnimo sa konkretnim odgovorima na temu otpadne plastike i njenog zbrinjavanja. Treba se odmaknuti od percepcije da je očuvanje okoliša dužnost samo nekolicine aktivista. Politička elita treba biti svjesna odgovornosti da svojim odlukama danas izravno utječu na izgled budućnosti koju ostavljamo generacijama koje dolaze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | Anđela Dražić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Životinje je mogu zamijeniti za hranu, progutati te uginuti, ili se mogu zaplesti u nju i ugušiti. K tome, plastika ima sposobnost da na sebe veže druge toksične tvari i prenosi ih u organizam životinje koja je proguta. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje je važno, ali podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo – recikliranje ne može biti glavno i pouzdano rješenje. Trebamo stati na kraj jednokratnoj plastici i okrenuti se materijalima i predmetima za višekratnu upotrebu, poput višekratnih vrećica za kupovinu | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Pitanje plastičnih vrećica kao i proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 60 | ANETA RADOŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne slažem se sa zabranom jer neće imati pozitivan utjecaj na okoliš a dovesti će do ukidanja radnih mjesta koja su nam prijeko potrebna. Zabrana nije nikad dobro rješenje, potrebno je educirati stanovništvo kako bi se pravilno razdvajao otpad iako plastične vrećice čine manji dio kućnog otpada. Što je s plastičnom ambalažom, igračkama koje se neumjereno kupuju i vrlo brzo bacaju? Lagane plastične vrećice nije potrebno zabraniti i zato jer se mogu energijski uporabiti ili reciklirati. Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj za razliku od plastičnih što dodatno ugrožava domaću proizvodnju i rada mjesta. Papirnate vrećice kao ni tekstilne nisu bolji odgovor na zaštitu okoliša od plastičnih. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. Zabrana bi negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Molim zakonodavca da ne zabranjuje plastične vrećice bez dodatnog savjetovanja proizvođača plastičnih vrećica, korisnika, zainteresirane javnosti i struke jer se ne vidi bolja i kvalitetnija alternativa a gašnje bilo kakve proizvodnje u situaciji u kojoj se nalazi gospodarstvo RH je jako loše. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. |
| 61 | Ankica Ceković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE zabrani! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 62 | Ankica Ceković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE zabrani! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 63 | Ankica Ceković | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE zabrani! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 64 | Ante Sucic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 65 | Ante Tičić | Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. | Cijena MJU nije usluga budući se ne iskazuje kao rezultat jasno definirane poslovne aktivnosti - usluge, jedinicim mjere i količinom iste. De facto OMJU je čisti paušal kojim se naplaćuje nešto što se ne može dokazati. Svrha naplate OMJU moraju se pokrivati iz cijene usluge prema količini proizvedenog i predanog MKO i/ili BRO. Uostalom, OMJU nije sukladna ni odredbama EU, koliko je nama poznato. Nadalje, su svi korisnici usluga (pravne i fizičke osobe, op.a) izjednačeni u pravima i obvezama, sukladno odredbi DIREKTIVE 2008/98/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA, od 19. studenoga 2008. proizvođači otpada, i ako je UMJU jedinstveno utvrđena za kućanstva i oni koji to nisu poušajte pojasniti oporavdanost utvrđivanja različite cijene MJU. Na kraju, pokušajte dati prihvatljivo obrazloženje zašto bi, na primjer, osoba koja obavlja usluge iznajmljivanja kapaciteta u turizmu od cca 60 dana "moraju" plaćati po cijeni OMJU za pravne osobe i to ne 60 dana nego 365 dana. Zašto imamo osjećaj da nas administracija uporno guši koje-kakvim paušalima ... | Primljeno na znanje | „obvezna minimalna javna usluga“ nije usluga već iznos sredstava… kako je i navedeno u stavku 2. |
| 66 | Ante Tičić | Cijena Javne usluge, Članak 72. | Nositelj izrade Nacrta prijedloga novog ZOGO ne predlaže jasni kriterije za utvrđivanju cijene OMJU – čitaj: PAUŠAL. Međutim, iz Nacrta ZOGU ne postoji svrhu plaćanje PAUŠALA, definirano općim nabrajanjem (da bi se opravdao namet u obliku PAUŠALA, op.a) svrhe: osigurati obavljanje javne usluge na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, javnost rada i onečišćivač plaća, kako bi se osiguralo i poticalo odvojeno sakupljanje otpada bez ikakvih kriterija ne prihvatljivo je, | Primljeno na znanje | Pitanje se uređuje Odlukom JLS. |
| 67 | Ante Tičić | Ugovorna kazna , Članak 70. | Predlaže se brisanje stavka 4. Obrazloženje: Odredba je nerealna budući korisnici koji koriste zajednički spremnik nemaju ovlaštenje uredovati na javnoj površini, niti mogu biti odgovorni za eventualno nastalu štetu. | Nije prihvaćen | Zajedničko korištenje spremnika podrazumjeva i zajedničku odgovornost, ako se ne ustanovi drugačije, dok se pitanje „kamera“ i dr. može urediti sporazumom korisnika. |
| 68 | Ante Tičić | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Predlaže se dopuna točke 8. stavka 4. kako slijedi: Iza riječi nastanka, dodati riječi: osim ako korisnik javne usluge biološki ili kompostirani komunalni otpad koristi za potrebe svog kućanstva. | Nije prihvaćen | Prijedlog je već obuhvaćen odredbom o kompostiranju na mjestu nastanka . |
| 69 | Ante Tičić | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Predlaže se brisanje odredbe točke 4. stavka 4. Obrazloženje: Odredba nerealno obvezuje korisnike usluga zajedničkog spremnika da „zajedno s ostalim korisnicima usluge odgovaraju za obveze u slučaju kada ti korisnici usluge zajednički nastupaju prema davatelju usluge“ Naime, korisnici korištenja zajedničkog spremnika koji se nalazi na javnoprometnoj površini nemaju instrumente zaštite spremnika niti ovlaštenje za djelovanje na javnoprometnoj površini. Odredba bi bila „prihvatljiva“ uvođenjem „građanskih policija po kvartovima“, ako već to „nije“ nadležnost djelatnika komunalnih redara i drugih ovlaštene službe ....... | Nije prihvaćen | Zajedničko korištenje spremnika podrazumjeva i zajedničku odgovornost, ako se ne ustanovi drugačije, dok se pitanje „kamera“ i dr. može urediti sporazumom korisnika. Dodatno, korištenje javne površine se uređuje Odlukom JLS. |
| 70 | Ante Tičić | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Predlaže se brisanje stavka 2. Obrazloženje: Sukladno odredbi članka 3. točka 5. Direktive i 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. „proizvođač otpada” znači svaka (fizička ili pravna, op.a) osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač otpada) ili svaka osoba koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada. Dakle, nepošteno je, pa i ekonomski neopradano da se naplaćuje, u pravilu veće cijene javne usluge (miješani ili biorazgradivi komunalni otpad), te predstavlja očito diskriminirajuć odnos prema pravnim osobama. S druge strane, ako je društveni interes stimulativno selektiranje i odvajanje potencijalne sirovine diskriminirajući odnos nije društveno opravdan. | Nije prihvaćen | Cijena se ne određuje Zakonom. |
| 71 | Ante Tičić | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Za dio odredbe stavka 2. traži se obrazloženje: Koji su to komercijalni uvjeti za spomenute usluge za korisnike koji nisu kućanstvo. Da li to znači da OMJU ili za količinu predanog otpada bude veća za 10 i više puta (kao sada). | Primljeno na znanje | Radi se ovjetima koji nisu dio javne usluge već ovise o tržištu. |
| 72 | Ante Tičić | Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. | Iza stavka 2. ovog članka predlaže se novi stavak: 2.a: Iznos OMJU ne može biti veći od 2% od ukupne cijene javne usluge Obrazloženje: Iako je cijena OMJU suprotna odredbi članka 63. Općeg poreznog zakona budući svaki račun obvezno sadrži, među ostalim, i „količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga“, a minimalna (ma koliko minimalno bila) javna usluga nije usluga. Predlaže se brisanje točke 12. stavka 1. to iz razloga što je cijena ugovorne kazne sastavni dio ugovora zaključenog između davatelja i korisnika javne usluge, sukladno odredbi članka 350. Zakona o obveznim odnosima. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno Odlukom JLS. |
| 73 | Ante Tičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Splitski potrošač Split Zakon o otpadu iz 2010.godine je prvi zakon koji je najavio društveno ekonomski prihvatljivo uređenje sitimulativno gospodarenje otpadom, i to odredbom članka 17. Zakona kojima je uspostavljen sustav provedbe principa „onečišćivač plaća“ na način da su korisnici stimulirani na smanjenje predaje otpada. Naime primjenom navedenog principa korisnicima je određeno da se cijena usluga određuje prema količini predanog otpada. Drugim riječima, smanjenje otpada a više selektiranja potencijalno korisne sirovine od interesa je za korisnike, a nadasve za racionalno korištenje sirovine iz otpada – mišljenje građanina – korisnika usluga. Budući davatelji javne usluge, očito podržani od lokalnih močnika i neadekvatnim mjerama nadležnog ministarstva, osim veoma malog broja: Krk, Crikvenica, Čakovec .... velika večina davatelja usluga nisu primjenili zakonske odredbe pa je nakon tri godine došlo do usvajanja ZOGO kojeg su korisnici prihvatili gotovo bez primjedbi, koliko je nama (udruge potrošača, op.a) poznato. Naime, postojeći ZOGO, po nama gotovo da nije trebalo mijenjati da nisu gospoda iz Vlade RH, na prijedlog resornog ministarstva donijeli Uredbu (2013.g) koja je u dijelu određivanja cijene javne usluge, bez utemeljenja u Zakonu, napravila rošomon. Rezultat pravne gimnastike je u: povećanju cijena >100%, da je pritom paušal po nazivom OMJU cca90% od ukupne cijene, i potpuno nestimulativni sustav gospodarenja otpadom. Ovaj Nacrt prijedloga ZOGO je miks postojećeg Zakona i Uredbe o gospodarenju otpadom koji uz malo posložene odredbe, tek je ozakonio odredbe Uredbe uz nestimulativno gospodarenje otpadom na štetu korisnika usluga. Bojimo se da ni ovaj Zakon neće osigurati optimalno gospodarenje otpadom. Na kraju valja konstatirati da će Ustavni sud i Visoki upravni sud RH usvajanjem ovog zakona odahnit. Jednostavno će na nekoliko stotina sudskih postupaka odgovoriti: Postupak se obustavlja jer je u međuvreneu usvojen novi ZOGU. Ipak, ostaje gorki okus svim korisnicima koji su, posebice od lipnja 2017.g. do donošenjnovog zakona, provedbenih propisa ..... plaćali i > 100% veću cijenu, i hoće li to izazvati sudske sporove za naknadu štete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Antea Vladušić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 75 | Antea Vladušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 76 | Antea Vladušić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 77 | Antea Vladušić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu |
| 78 | Antea Vladušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 79 | Antonela Joza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | GreenpeaceIzbornik Promijenite obrazac za pretraživanje VIJEST Ne plastici #JadranBezPlastike #JednokratnaPlastika #NećuVreću Pet minuta za promjenu – pridruži se kreiranju novog Zakona o gospodarenju otpadom Greenpeace u Hrvatskoj 07. 12. 2020. | 12 Podijeli na Whatsapp Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter Podijeli putem Email U tijeku je javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o gospodarenju otpadom, kojim se može zabraniti upotreba plastičnih vrećica, kao i poduzeti drugi koraci za značajno smanjenje jednokratne plastike i poticanje višekratne upotrebe. Otvoreno je do 13. prosinca, sad je pravi trenutak da se uključiš i jasno kažeš #NećuVreću! Prošli tjedan predali smo peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koju je potpisalo čak 65000 građanki i građana. Ovaj sljedeći korak može doprinijeti da se ta zabrana uistinu i dogodi te da pređemo na lako dostupne alternative i koristimo višekratne vrećice za kupovinu. Odvoji 5 minuta, prati naše upute i pridruži se javnom savjetovanju! Upute za javno savjetovanje: Otvori stranicu e savjetovanja U gornjem desnom kutu klikni na “Prijavi se” ili “Registriraj se” Ispuni podatke za prijavu ili registraciju (registraciju je potrebno potvrditi emailom, čak i ako ste ranije koristili sustav E-građani) Otvori stranicu na kojoj je Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom Klikni “Komentiraj” Kopiraj predloženi komentar ili napiši svojim riječima Klikni “Dodaj” Objavi ovu stranicu na društvenim mrežama i pozovi prijatelje da se uključe Predloženi komentar Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 80 | ANTONIA PLAZONIĆ PARAĐINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NećuVreću | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | Antonija Aljinović | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI !!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 82 | Antonija Aljinović | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 83 | Antonija Aljinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 84 | Antonija Arnautović | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 85 | Antonio Crnić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 86 | Antonio Crnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 87 | Antonio Crnić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 88 | Antonio Crnić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 89 | Antonio Crnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 90 | Antonio Knežević Grubišič | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 91 | Antonio Knežević Grubišič | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 92 | Armin Protulipac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 93 | Augustin Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Zabrane proizvoda nisu rješenje. Ako ljudi ginu češće na motociklima, da li zbog toga motocikle treba zabraniti? Naravno da NE. Potrebno je regulirati ponašanje sudionika u prometu. Treba li onda zabraniti vrećice ili regulirati ljudsko ponašanje? Pametnom dosta.. Ne Zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 94 | Augustin Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM se zabrani plastičnih vrećica! Korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta osigurava se sigurnost i higijena, što ne možemo zanemariti u tijeku pandemije, a može ih se nabaviti jeftino i zbrinuti odmah nakon upotrebe, puno jednostavnije i okolišno prihvatljivije od mnogih drugih vrsta otpada. Mnoge države odustaju od namjeravane zabrane korištenja dijela plastičnih vrećica, a neke čak povlače ranije odluke o zabrani njihovog korištenja. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. |
| 95 | Augustin Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI VREĆICA! Zamjene su daleko štetnije! Koristimo li više papirnatih vrećica, sjeći ćemo više šuma. Njihova proizvodnja guta više energije i pije 15 puta više vode od izrade onih plastičnih. Da bi proizvodnja pamučne torbe imala jednako nizak utjecaj na okoliš kao izrada plastične, trebali biste je koristiti do 7000 puta. Plastika je definitivno 'zelenija'. Ono što treba je opetovano educirati ljude, educirati djecu u školama i vrtićima, stvoriti kvalitetan sustav prikupljanja i oporabe, te time razviti gospodarstvo, a ne ga uništavati. To se ne odnosi samo na vrećice već za sve proizvode, od bilo kojeg materijala bili izrađeni. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 96 | Augustin Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI VREĆICA – PADA NAM KONKURENTNOST Ovo je jedan od rijetkih proizvoda gdje je naša domaća industrija bila konkurentna inozemnoj. Potencijalnim zabranama ovog tipa se smanjuje proizvodne količine, a time i konkurentnost naših proizvođača, kako na domaćem tako i na ino tržištu. Zabranom ovog tipa našim proizvođačima pada konkurentnost i na ostalim proizvodima! Budimo pametni, nemojmo sami sebi raditi štetu! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 97 | Augustin Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI VREĆICA! SVI GUBE! Gube obični ljudi jer će bilo kakvu zamjenu platiti više! Gubi priroda jer je svaka zamjena daleko štetnija! Gube radnici jer se zatvaraju radna mjesta! Gube reciklažeri jer će se smanjiti potražnja za njihovim proizvodima! Gubimo svi kao durštvo! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 98 | Augustin Babić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Umjesto da budemo pametni i zaposlimo više ljudi kroz cirkularno gospodarstvo (odvajanje, prikupljanje i oporaba) mi zatvaramo radna jesta! Većina vrećica danas sardži veliki postotak recikliranih materijala. ČVRSTO NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 99 | Barbara Radaković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 100 | Barbara Radaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 101 | Barbara Zrnić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 102 | Barbara Zrnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 103 | Barbara Zrnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE UKIDAJMO PLASTIČNE VREČICE!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 104 | Barbara Zrnić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 105 | Barbara Zrnić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 106 | Barbara Zrnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 107 | Bio-Mi d.o.o | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Smatramo da je svaka zabrana loša, a posebice zabrane koje ne nude alternativu. Stoga, na temelju Članka 4, stavka 1, točke 1., 2. i 3., tražimo da se u Članku 16, stavka 3 ide napomena da se zabrana ne odnosi na biorazgradive i kompostabilne lagane vrećice za nošenje, koje su certificirane prema EN13432 od ovlaštenih certifikatorskih tijela i ovlaštenih laboratorija , a sve temeljem detaljnih znanstvenih metoda, analiza i kontrola. U slučaju da ovaj prijedlog ne uzmete u obzir, RH će biti presedan, tj. prva i jedina zemlja u EU i na svijetu koja je zabranila bio-materijale i proizvode nastale na bazi bio-materijala čiji je životni vijek „od kolijevke do groba“ dokazan i utemeljen na znanstvenim činjenicama, te taj proizvod umjesto da završi među otpadom i postane problem, stvara novu vrijednost, potiče kružno gospodarstvo i postaje rješenje. Politike usmjerene kružnom gospodarstvu i maksimalnom iskorištavanju potencijala svih resursa kojima zemlja raspolaže (pa čak i otpad!) su nužan preduvjet svakog društva koje želi napredak, održivi razvoj i čišći okoliš. | Primljeno na znanje | Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 108 | Bio-Mi d.o.o | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Naša tvrtka se bavi istraživanjem, razvojem ali i proizvodnjom biorazgradivih i kompostabilnih termoplastičnih materijala na bio osnovi. Osim proizvodnje materijala, naša tvrtka proizvodi mnoge proizvode od vlastite sirovine u obliku fleksibilnih filmova, među kojima su i lagane vrećice od 15-50 mikrometara. Mnoge napredene zemlje EU, na koje se ugledamo, su prepoznale potencijal i prednosti bio materijala te svoje okolišne politike i smjernice usmjerile ka zamjeni tradicionalnih materijala na fosilnoj osnovi sa novim i zelenijim opcijama. Smatramo da je svaka zabrana loša, a posebice zabrane koje ne nude alternativu. Stoga, na temelju Članka 4, stavka 1, točke 1., 2. i 3., tražimo da se u Članku 16, stavka 3 ide napomena da se zabrana ne odnosi na biorazgradive i kompostabilne lagane vrećice za nošenje, koje su certificirane prema EN13432 od ovlaštenih certifikatorskih tijela i ovlaštenih laboratorija , a sve temeljem detaljnih znanstvenih metoda, analiza i kontrola. U slučaju da ovaj prijedlog ne uzmete u obzir, RH će biti presedan, tj. prva i jedina zemlja u EU i na svijetu koja je zabranila bio-materijale i proizvode nastale na bazi bio-materijala čiji je životni vijek „od kolijevke do groba“ dokazan i utemeljen na znanstvenim činjenicama, te taj proizvod umjesto da završi među otpadom i postane problem, stvara novu vrijednost, potiče kružno gospodarstvo i postaje rješenje. Politike usmjerene kružnom gospodarstvu i maksimalnom iskorištavanju potencijala svih resursa kojima zemlja raspolaže (pa čak i otpad!) su nužan preduvjet svakog društva koje želi napredak, održivi razvoj i čišći okoliš. Nadalje, potrebno je spomenuti da kompostabilni materijali odnosno proizvodi nastali od ovih materijala se mogu kompostirati putem aerobne i anaerobne digestije te jednom upotrijebljena tanka vrećica za nošenje (15-50 mikrometara) dobiva svoj drugi život ponovnom upotrebom u odvojenom prikupljanju bio otpada. Upravo ovakav pristup je pomogao mnogim članicama EU, među kojima prednjači Italija, da u pojedinim regijama stopa oporabe otpada iznosi preko 85% (grad Milano koji ima više stanovnika nego cijela RH 65% oporabe). Osim toga, treba spomenuti da je RH članica EU te da ćemo uskoro biti DUŽNI odvojeno prikupljati i OPORABLJATI bio otpad. Studije su pokazale da upravo biorazgradivi i kompostabilni materijali uvelike pomažu jer se razgrađuju zajedno sa bio otpadom ( a ne posebno kako se tvrdi) u kompost ili bioplin (ovisi je li riječ o aerobnoj ili anaerobnoj digestiji). Uvjerenja smo, kao i milijuni stanovnika koji koriste ovakve vrećice, da su one savršeni primjer cirkularnosti temeljene na znanstvenim činjenicama i spoznajama. Također, zalažemo se i za recikliranje tradicionalne plastike, no problem je u tome što se samo nekoliko posto ovih proizvoda reciklira zbog mnogih ograničenja koja se javljaju. Neka od njih se javljaju kod prikupljana i odvajanja plastike od strane ovlaštenih tijela, loših politika gospodarenja otpadom, te strogih propisa i pravnih ograničenja koja su usko vezana uz oporabu. Loše sortiranje prikupljene plastike, pogotovo višeslojne i njezino recikliranje, stvara granulat smanjenih svojstava koji je daleko od originalnog materijala te se može koristiti u iznimno malom postotku. | Primljeno na znanje | Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 109 | Boris Leskovar | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. | Primljeno na znanje | Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 110 | Boris Leskovar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 111 | Boris Leskovar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije koronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje naknade gospodarenja otpadom za određene proizvode urediti će se podzakonskim aktima. |
| 112 | Boris Leskovar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 113 | Boris Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PROIZVODNJE PLASTIČNIH VREĆICA NE JEDNOSTRANIM ODLUKAMA NA UŠTRP INDUSTRIJE Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice | Nije prihvaćen | Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 114 | Boris Prpić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 115 | Boris Prpić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PROIZVODNJE JEDNOKRATNIH PLASTIČNIH VREĆICA NE NOVIM PROBLEMIMA NE NOVIM OTKAZIMA I PADU INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Vrijeme je da se odgovorni zauzmu za proizvodnju, potaknu i podrže razvoj kružnog gospodarstva. ZA KVALITETAN ZAKONSKI OKVIR, PODRŠKU I DIJALOG, A NE ZA STVARANJE NOVIH PROBLEMA! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu |
| 116 | Boris Prpić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 117 | Boris Prpić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | ZABRANE NIŠTA NE RJEŠAVAJU Nastavno na članak 16. točka 10 (3), a gledano iz sigurnosnih razloga zabrana laganih plastičnih vrerćica za nošenje nije higijenski opravdana. Transport povrća, voća, mesa, ribe i drugih mokrih ili krvavih namirnica od trgovine, tržnice ili OPG-a nema alternativu u papirnoj ambalaži ili nosiljkama od tkanina, što zbog curenja, što zbog potencijalnog širenja zaraze i neugodnih mirisa. NE ZABRANJIVATI, NEGO EDUCIRATI | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 118 | Boris Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na neodgovorno ponašanje. Pa i brojna istraživanja pokazuju da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Zauzimajmo proaktivan stav o kružnoj ekonomiji i održivom gospodarenju otpadom, jer otpad ne nastaje sam od sebe. Za svako neselektivno odbacivanje plastičnog otpada zaslužan je ponajprije čovjek. Ali ako imamo kvalitetnu alternativu za svoja postupanja i snažnu infrastrukturu u vidu sustava za selekciju i prikupljanje razvrstanog otpada, a ujedno kad čovjek dobije informaciju o problemu odbačenih plastičnih vrećica onda to prestaje biti problem i ulazi u polje gospodarenja resursima koji se mogu reciklirati. Zabrana ne pridonosi podizanju svijesti o otpadu, ne uklanja naslijeđena ponašanja po pitanju otpada i ne rješava smanjenje odbačenih plastičnih vrećica. Jer, nije vrećica kriva zbog neispravnog postupanja (s njom i čitav lanac proizvodnje i opskrbe), ali pospješuje novi proces gubitka radnih mjesta, što pogotovo u ovoj krizi nikom nije u interesu. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 119 | Boris Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 120 | Boris Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 121 | Boris Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 122 | BORNA FÜRST-BJELIŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom, a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 123 | Borna Matić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 124 | Borna Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 125 | Borna Matić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 126 | Borna Matić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 127 | Borna Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. ZATO NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!!!! | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 128 | Božana Kelam | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 129 | Božica Grđan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 130 | Božica Grđan | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 131 | Božica Grđan | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. |
| 132 | Božica Vranešić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 133 | Božica Vranešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 134 | Božica Vranešić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 135 | Božica Vranešić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 136 | Božica Vranešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. NE ZABRANI | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 137 | Božidar Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!!!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 138 | Božidar Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!!!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 139 | Božidar Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!!!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 140 | Božidar Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!!!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 141 | Božidar Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!!!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 142 | Branimir Hainš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Čitam masu gluposti i ne istina kojima ljudi zastrašuju da će se izgubiti radna mjesta itd. Postoji konoplja od koje se može napraviti cca. 20000 proizvoda. Imamo i bambus. Sva plastična ambalaža u kojoj su proizvodi je zamjenjiva odmah danas sa ekološkom razgradljivom ambalažom. Stoga lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 143 | Branimir Lukačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 144 | Branimir Radeljić | Pojmovi, Članak 4. | Predlažem u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 74. definirati postupke koji koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. | Nije prihvaćen | Postupci gospdoarenja otpadom će se dodatno urediti podzakonskim aktima. |
| 145 | Branimir Radeljić | Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Članak 105. | Predlažemo da se planom gospodarenja otpadom definiraju i organizacijski aspekti te raspodjela odgovornosti između javnih i privatnih partnera, odnosno da se izjednače prava istih. | Primljeno na znanje | Pitanje će se obraditi, prema potrebi, prilikom izrade PGO RH |
| 146 | Branimir Radeljić | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo da se, u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 19, kao "materijalna oporaba", navede i postupak oporabe iz kojega nastaje gorivi otpad s primjesama drugih vrsta neopasni otpad koji se uporabljuje za nasipavanje iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju; Predlažemo da se u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 23, doda i pojam "nasipavanje odlagališta otpada" kao postupak oporabe "nasipavanje otpada"; | Nije prihvaćen | Pojam „materijalna oporaba“ je preuzet iz direktive 2008/98 Pojedinosti postupaka će se uređivati podzakonskim aktima. |
| 147 | Branimir Radeljić | Pojmovi, Članak 4. | Vezano uz odredba Članka 4., stavak 1., točka 16., predlažemo definirati pojam "raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata ". | Nije prihvaćen | Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98 |
| 148 | Branimir Radeljić | XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 179. | Predlažemo da se u odredbama Članka 179., stavak 2 taksativno navedu odredbe Zakona s kojima se ovlaštenik treba uskladiti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 149 | Bratislav Lučin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: - Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. - Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 150 | Bruno Škvorc | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE zabrani! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 151 | Bruno Škvorc | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 152 | Bruno Škvorc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 153 | CE-ZA-R d.o.o. | Odlaganje otpada, Članak 37. | Članak 37. (4) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. POTREBNO JE DEFINIRATI KOJI TOČNO POSTUPAK OBRADE | Primljeno na znanje | Pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom. |
| 154 | CE-ZA-R d.o.o. | Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. | DOPUNA Članak 92. (1) Osoba koja namjerava sklopiti ugovor s Fondom za obavljanje usluge obrade otpada radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom dužna je pribaviti ovlaštenje . (2) Ministarstvo raspisuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje ovlaštenja. (3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva, te sadrži uvjete kojima treba udovoljavati osoba kojoj će se izdati ovlaštenje i rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovlaštenja. (4) Zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu. (5) O zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje. (6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada na području Republike Hrvatske kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva: 1. novi proizvod ili proizvod upisan u očevidnik ukidanja statusa otpada 2. sirovinu za novi proizvod odnosno otpad koji se dobiva postupkom oporabe otpada 3. energiju odnosno energetsku oporabu otpada ili preradu otpada u materijal koji se koristi kao gorivo (7) Ovlaštenje sadrži dopuštenje za sklapanje ugovora s Fondom za obavljanje usluge obrade otpada radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom te način i uvjete obavljanja te usluge. (8) Ovlaštenje se daje se na rok od 10 do 20 godina. (9) Ovlaštenje se ne može prenijeti na drugu osobu. (10) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (11) Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka i koja može osigurati sakupljanje odgovarajućeg otpada na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Osoba koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka ima ovlasti definirati specifikaciju prihvatljive kvalitete sakupljenog otpada preuzetog na sakupljanje i obradu te uspostaviti sustav financijskih terećenja prema proizvođačima i sakupljačima otpada ovisno o stupnju kvalitete sakupljenog otpada. (12) Ako postoji više osoba koje su ishodile ovlaštenje za istu uslugu obrade otpada, Fond je dužan odrediti količine i vrste otpada koje će obraditi pojedina osoba uz primjenu reda prvenstva iz stavka 6. ovoga članka (13) Iznimno od stavka 11. ovoga članka Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenom Javnom pozivu za iskaz interesa. Za otpad sakupljen na taj način Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka za određenu vrstu otpada. (14)Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kada je potrebno osigurati dostatne kapacitete oporabe otpada, može se primijeniti uvjet da osoba koja je podnijela zahtjev za ishođenjem ovlaštenja može osigurati oporabu odgovarajućeg otpada izvan RH kad odgovarajuća oporaba u RH nije dostupna, te dokazati da postrojenje za oporbu izvan RH zadovoljava iste uvjete kao i postrojenja za oporabu u RH | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 155 | CE-ZA-R d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | IZMJENA Članak 67. (1) 8. predati sakupljeni reciklabilni komunalni otpad koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže osobi koju odredi Fond odnosno organizacija, u skladu sa sporazumom s Fondom odnosno organizacijom AKO DAVATELJ JAVNE USLUGE IMA PRAVO NE POTPISATI UGOVOR S FONDOM ILI ORGANIZACIJOM, VEĆ IMA SLOBODU RASPOLAGANJA RECIKLABILNIM OTPADOM, ISTO PRAVO IMAJU I SVE PRAVNE OSOBE PROIZVOĐAČI OTPADA. TOM MOGUĆNOSTI SUSTAV PROŠIRENE ODGOVORNOSTI I PKO, KOJI VODI FOND I/ILI ORGANIZACIJA ĆE FUNKCIONIRATI SAMO U TRENUCIMA KADA GENERIRANI OTPAD NEMA VRIJEDNOST TJ. KADA TREBA PLATITI OBRADU, TADA ĆE SE PREDAVATI U SUSTAV, U TRENUCIMA KADA OTPADU PORASTE VRIJEDNOST, IZGRAĐENI SUSTAV ĆE OSTATI BEZ OTPADA JER ĆE ISTI BITI PRODAN NA TRŽIŠTU. OSNOVNA PRETPOSTAVKA SUSTAVA JE DA POSTOJE KONTINUIRANE KOLIČINE OTPADA ZA KOJE JE USPOSTAVLJEN SUSTAV. | Primljeno na znanje | Odredba izmijenjena. |
| 156 | CE-ZA-R d.o.o. | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članak 90. potrebno je dopuniti i definirati uvjete za Organizaciju, tko mogu biti vlasnici Organizacije, obavezni članovi proizvođači, sakupljači i/ili obrađivači i sl. | Nije prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 157 | CE-ZA-R d.o.o. | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | DOPUNA Članak 88. (1) 8.može imenovati pravnu ili fizičku osobu koja će u rh ispunjavati obaveze proširene odgovornosti proizvođača za toga proizvođača proizvoda POTREBNO DA BI SE IZJEDNAČILA PRAVA I OBAVEZE DOMAĆIH I STRANIH PROIZVOĐAČA | Nije prihvaćen | „Može“ i ako to ne propisuje zakon. |
| 158 | CE-ZA-R d.o.o. | Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju, Članak 26. | IZMJENA Članak 26. (1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada za koju za koju je izdana ta dozvola. SAKUPLJANJE OTPADA TREBA BITI KAO I DO SADA REGULIRANO DOZVOLOM, A NE UPISOM U OČEVIDNIK. SAKUPLJANJE UKLJUČUJE I PRIVREMENO SKLADIŠTENJE I OBA PROCESA MORAJU BITI UVJETOVANA I ODOBRENA KROZ DOZVOLU. UZ IZMJENU OVOG ČLANKA POTREBNO JE PROMIJENITI I OSTALE VEZANE ČLANKE KOJI NAVODE DA JE ZA DJELATNOST SKUPLJANJE POTREBAN SAMO UPIS U OČEVIDNIK | Nije prihvaćen | Smatramo da u postojećim okolnostima nije nužno za sakupljanje otpada ishoditi dozvolu. |
| 159 | CE-ZA-R d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | IZMJENA Članak 12 (3)Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugu građevinu za obradu miješanog komunalnog otpada sukladno Planu gospodarenja otpadom RH, a sve sukladno sporazumu ili ugovoru koje je Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno potpisati s pripadajućim centrom za gospodarenje otpadom ili drugom građevinom za obradu miješanog komunalnog otpada iz Plana gospodarenja otpadom RH kojim uređuju odnose u vezi predaje miješanog komunalnog otpada | Nije prihvaćen | Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima. |
| 160 | CE-ZA-R d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | IZMJENA POJMOVA: 37. »Organizacija« je pravna osoba koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu usluga gospodarenja otpadom za vrste otpada za koje nije uspostavljen sustav proširene odgovornosti proizvođača, odnosno za one vrste otpada za koje sustav nije uspostavio FOND, a sukladno obvezama propisanim Uredbom iz članka 84. stavka 7. ovog Zakona. Organizacija treba poduzeti sve aktivnosti s ciljem postizanja nacionalnih ciljeva oporabe. Obvezna je sav otpad sakupljen na teritoriju Republike Hrvatske tu i obraditi, a sakupljeni otpad može iznositi i/ili izvoziti u slučaju nedostatnih kapaciteta obrade na teritoriju Republike Hrvatske. 63. sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada kod proizvođača otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu | Djelomično prihvaćen | Definicija i odredbe o organizaciji su dorađene, međutim definicijom se ne bi trebala propisivati prava i obveze. |
| 161 | CUP UP SYSTEM D.O.O. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | DA ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA Jedino rješenje protiv onečišćenja plastikom i za zaštitu Jadranskog mora je zabrana plastičnih vrećica i korištenje jednostavne i lako dostupne alternative: višekratnih vrećica. U nedavno provedenom istraživanju plastike na Jadranu, od 658 identificiranih plutajućih plastičnih predmeta oko velikih gradova i slivova rijeka, najveći udio (29%) činile su plastične vrećice - https://bib.irb.hr/datoteka/958986.Floating_litter.pdf Trebamo zaštititi naš Jadran, i okoliš općenito, od negativnih utjecaja i plastičnih vrećica i druge jednokratne plastike. Slažem se sa zabranom laganih plastičnih vrećica za nošenje i smatram da zabranu treba proširiti na vrlo lagane vrećice. Lagane plastične vrećice koristimo kratko, u većini slučajeva samo jedanput. Nakon toga ih se baca u otpad, potom im trebaju stoljeća da se razgrade na odlagalištima, a svakim danom smo svjedoci koliko ih završava u okolišu. Sve to uzrokuje velike probleme za okoliš i moramo djelovati po tom pitanju. Nadam se da će Hrvatska donijeti odgovornu odluku te zaista zaštititi naš okoliš i more zabranom plastičnih vrećica. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: • Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. • Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. • Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 162 | Dajana Jaklin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 163 | Dajana Krnek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 164 | DAJANA MOGOROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 165 | DAJANA MOGOROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 166 | Dalibor Barbalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Koliko vremena predviđate da će ovaj Zakon izdržati do novoga Prijedloga Zakona ? | Primljeno na znanje | Trenitno nije planirana izrada „novog prijedloga zakona“. |
| 167 | Damir Ercegovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjjjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom, a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 168 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. | Potrebno je predvidjeti ekonomske poticaje za uspostavu modela ponovnog punjenja i drugih sustava višekratne uporabe. Pokretanje novih, zelenih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje osiguravaju višekratnu uporabu doprinijet će sprečavanju nastanka otpada. | Primljeno na znanje | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 169 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus – ne samo za troškove skupljanja, nego pokrivanje troškova: – mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, – skupljanja otpada, prijevoza i obrade, – čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, – prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratnih alternativa te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a – do kraja 2021. godine. | Prihvaćen | Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 170 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA, Članak 13. | Propisati obvezujuću razinu ponovnog punjenja za pivo i bezalkoholna pića najkasnije do 2023. Za sve ugostiteljske objekte propisati obvezu da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 171 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu, Članak 54. | S obzirom na trenutne dobre rezultate s odvojenim skupljanjem boca za napitke potrebno je za cilj postaviti najmanje 95% odvojeno sakupljenih plastičnih predmeta obuhvaćenih sustavom povratne naknade. Sustav povratne naknade proširiti na druge predmete, ne samo boce za napitke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 172 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Postaviti i kvantificirati cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Propisati zakonsku obvezu uporabe višekratnog posuđa za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte. | Primljeno na znanje | Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 173 | DAMIR ŠOKČEVIĆ | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 174 | Damjan Gerin | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 175 | Damjan Gerin | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 176 | Damjan Gerin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 177 | Damjan Gerin | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 178 | Damjan Gerin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 179 | Dana Sliskovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam absolutno zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). Zalosno bi bilo, da mi kao napredna EU drzava, nemamo hrabrosti uciniti ono sto je u nekim africkim drzavama vec standard. Import, eksport, proizvodnja i koristenje plasticnih vrecica su zabranjene vec godinama u: Ruandi, Maurentaniji, Marokku, Keniji, Tansaniji. I svi su prezivjeli i nasli bolja rjesenja! | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 180 | Danijel Drčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica. Predlaže se brisanje stavka 3. Članka 16. ovog Zakona koji glasi: „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“ Plastične vrećice prema istraživanjima zauzimaju svega 0,03% prostora na odlagalištima otpada, stoga je pitanje da li plastična vrećica predstavlja najveći ekološki problem? Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnovaza zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica, odnosno torba, potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. Za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema). Da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode te oko 3,5 tone drveta. Mišljenje Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju također ide u prilog laganim plastičnim vrećicama, kao i mnoga strana istraživanja. Najlakše je biti u trendu i mrziti plastiku. No problem treba sagledati sveobuhvatno. Alternative koje se nude su vrlo često ekološki nepovoljnije, opasnije, nehigijenskije i skuplje. Umjesto tankih i laganih vrećica od polietilena visoke ili niske gustoće, u trgovinama se sada nude deblje, teže i skuplje jednokratne papirnate te višekratne platnene torbe. Na kraju se postavlja pitanje – jesu li ponuđena alternativna rješenja u konačnici bolja? Kako za potrošače, a posebno za okoliš. Stoga NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 181 | Danijel Drčić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIVIM SE ZABRANI stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica. Predlaže se brisanje stavka 3. Članka 16. ovog Zakona koji glasi: „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“ Plastične vrećice prema istraživanjima zauzimaju svega 0,03% prostora na odlagalištima otpada, stoga je pitanje da li plastična vrećica predstavlja najveći ekološki problem? Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnovaza zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica, odnosno torba, potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. Za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema). Da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode te oko 3,5 tone drveta. Mišljenje Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju također ide u prilog laganim plastičnim vrećicama, kao i mnoga strana istraživanja. Najlakše je biti u trendu i mrziti plastiku. No problem treba sagledati sveobuhvatno. Alternative koje se nude su vrlo često ekološki nepovoljnije, opasnije, nehigijenskije i skuplje. Umjesto tankih i laganih vrećica od polietilena visoke ili niske gustoće, u trgovinama se sada nude deblje, teže i skuplje jednokratne papirnate te višekratne platnene torbe. Na kraju se postavlja pitanje – jesu li ponuđena alternativna rješenja u konačnici bolja? Kako za potrošače, a posebno za okoliš. Stoga NE ZABRANI! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 182 | Danijel Drčić | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona |
| 183 | Danijel Mavrinac | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 164. | Uz novčanu kaznu predviđenu čl.164.st.1.t.6., a u sveti čl.19.st.1. koji se odnosi na odbacivanje otpada u okoliš potrebno je predvidjeti i mogućnost strože kazne, kazna zatvora, za osobe koje ponavljaju prekršaj. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno kazennim zakonom |
| 184 | Danijel Mavrinac | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 164. | Uz novčanu kaznu predviđenu čl.164. st.1 t.6 u svezi osobe koja je odbacila otpad u okoliš (iz čl.19.st.1.) treba predvidjeti mogućnost isključenja vozila, ukoliko je isto korištenu u počinjenju prekršaja protuzakonitog odbacivanja otpada u okoliš, iz prometa do podmirenja svih novčanih obveza nastalih izricanjem novčane kazne i zbrinjavanja tog otpada ili do odluke nadležnog suda. Obrazloženje: Dosadašnja praksa je pokazala da osobe koje su počinile prekršaj, a nemaju stalne izvore prihoda, u pravilu ne plate novčanu kaznu, a ovrha u tom slučaju i nije moguća ili ode u zastaru. Ovakvo rješenje bi dovelo do toga da bi se onemogućilo korištenje vozila do ispunjenja novčanih obveza što bi za posljedicu imalo i značajno smanjenje količine protuzakonito odbačenog otpada u okoliš. | Djelomično prihvaćen | Usvojeno za pošiljke u prekograničnom prometu otpadom |
| 185 | Danijel Mavrinac | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. | Uz novčanu kaznu predviđenu čl.162. st.1 t.5 u svezi osobe koja prevozi otpad, a nema ispunjeni Prateći list (iz čl.21.st.3.) treba predvidjeti mogućnost isključenja vozila, kojim se prijevozi otpad, iz prometa do podmirenja svih novčanih obveza nastalih izricanjem novčane kazne i zbrinjavanja tog otpada ili do odluke nadležnog suda. Obrazloženje: Dosadašnja praksa je pokazala da osobe koje su počinile prekršaj, a nemaju stalne izvore prihoda, u pravilu ne plate novčanu kaznu, a ovrha u tom slučaju i nije moguća ili ode u zastaru. Ovakvo rješenje bi dovelo do toga da bi se onemogućilo korištenje vozila do ispunjenja novčanih obveza što bi za posljedicu imalo i značajno smanjenje količine protuzakonito odbačenog otpada u okoliš. | Djelomično prihvaćen | Usvojeno za vozila u prekograničnom prometu otpadom |
| 186 | Danijel Ocvirek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje naknade gospodarenja otpadom za određene proizvode urediti će se podzakonskim aktima. |
| 187 | Danijel Ocvirek | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 188 | Danijel Ocvirek | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 189 | Danijel Ocvirek | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Ne zabrani plastičnih vrećica! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona |
| 190 | Danijel Ocvirek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 191 | Danijela Glavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 192 | Danijela Zec Gossain | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 193 | Darija Pušeljić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | #nećuvreću KRATKO I JASNO!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 194 | DARKO BIZJAK | Količina otpada koja se smatra neznatnom prometu otpadom, Članak 8. | Predmetni čl. 8 očito se referira na čl. 196 Kaznenog zakona kojim se određuje što se smatra kaznenim djelom ilegalne pošiljke otpada ako se radi o količini koja je veća od neznatne: “(1) Tko protivno propisima u jednoj ili više naizgled povezanih pošiljaka izvrši nedozvoljeni promet otpadom u količini koja je veća od neznatne, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko protivno propisima odbacuje, odlaže, sakuplja, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uopće gospodari ili postupa na naĉin koji može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.“ Čl. 8 nacrta Zakona o gospodarenju otpada (ZOGO) nastoji se razgraničiti koja bi se ilegalna pošiljka smatrala kaznenim djelom, a koja bi se pošiljka smatrala prekršajnim djelo. To se čini na način da se određuje da se neznatnom količinom otpada smatra ilegalna pošiljka otpada “do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.” Iz čl. 8 st.2 ZOGOa. Pritom se u čl. 8 st.1 ZOGOa navodi da da je neznatna količina otpada ona koja “ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi.” Ova dva članka su očito kontradiktorna, jer zdravim razumom se može zaključiti da primjerice 900 kg ilegalno prevezenog opasnog otpada ili 9000 kg ilegalno prevezenog neopasnog otpada može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi. Čl. 8 ZOGOa je posebno osjetljiv jer bi se njime odredilo postupanje državnih odvjetništva, policije kao i prekršajnih i kaznenih sudova prilikom procesuiranja ilegalnih pošiljaka otpada i odlučivanja što će smatrati prekršajnim a što kaznenim djelom ilegalne pošiljke otpada. Ovim člankom se zapravo preciznije definira pravni standard “neznatne” količina otpada iz čl. 196 Kaznenog zakona. Stoga, postavljam pitanje na koji način se i iz kojih se razloga došlo do toga da se neznatnom količinom smatra ilegalna pošiljka otpada do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada? Smatram da je navedena količina otpada postavljena kao prevelika količina, te da bi se i manje količine ilegalno opasnog i neopasnog prevezenog otpada trebale tretirati kao kazneno djelo, iz razloga što i manje količine otpada mogu trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi. | Primljeno na znanje | Odredba je na snazi od 2015. godine i propisana je Pravilnikom o katalogu otpada, a primjedba ne sadrži jasni i provedivi prijedlog. |
| 195 | DARKO RUNDEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Zato smatram da upotrebu sve jednokratne plasike i ambalaže treba HITNO zabraniti i razviti načine trgovanja gdje kupac dolazi sa svojom ambalažom i kupuje na mjeru! Tkako je bilo prije pedesetak godina i dobro je funkcioniralo pa ne znam zašto ne bi i sad. Darko Rundek | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 196 | David Katić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: - Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. - Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 197 | Davor Dobrovodski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom, a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 198 | Davor Dukaric | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 199 | DAVOR SKROZA | DODATAK VI, OBRAČUN CIJENE ZA KOLIČINU PREDANOG MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA | ČISTOĆA - VARAŽDIN DODATAK VI. CIJENA ZA PRIMOPREDAJU (ZBRINJAVANJE) MKO - VARIJABILNI DIO ukupna količina MKO - svi tereni 12.000,00 tona/god troškovi zbrinjavanja MKO - prosjek 600,00 kn/t ukupni troškovi zbrinjavanja godišnje 7.200.000,00 kn/god ukupni volumen posuda (svi tereni) 5.000.000,00 lit cijena za količinu predanog MKO 1,44 kn/lit/god cijena za 1 pražnjenje - (prosjek 18 pražnjenja godišnje po korisniku) 0,080 kn/lit spremnik 120 litara 9,60 kn/pražnjenje NAPLATA OVOG DIJELA CIJENE ISKLJUČIVO KAD JE SPREMNIK U CIJEOSTI POPUNJEN, A ŠTO MOŽE BITI JEDNOM MJESEČNO ILI JEDNOM U 3 MJESECA ...ovisno o smanjivanju količina MKO i primarnoj selekciji (odvojenom sakupljanju). DODATAK VII. Izračun cijene OMJU (primjer izračuna jediničnih cijena) A GODIŠNJI TROŠKOVI POSLOVANJA DAVATELJA JU: 24.000.000,00 kn/god B GODIŠNJI BROJ PRIMOPREDAJA KOMUNLNOG OTPADA (svi JLS-i): 3.000.000,00 C JEDINIČNA CIJENA ZA JEDNU PRIMOPREDAJU (JC) 8,00 kn/primopredaji D TROŠKOVI RECIKLAŽNIH DVORIŠTA (svi JLS-i) ukupni godišnji troškovi rada RD i MRD 2.500.000,00 kn/god ukupni broj korisnika 33.000,00 jedinična cijena RD po korisniku 75,76 kn/god jedinična cijena RD po korisniku 6,31 kn/mj Cijena obvezne minimalne javne usluge određuje se prema izrazu: COMJU = (JC x BUOG) / 12 pri čemu je: • COMJU – cijena obvezne minimalne javne usluge u kunama za jedan mjesec • JC – jedinična cijena za mogućnost jedne primopredaje komunalnog otpada na obračunskom mjestu, kojom se osigurava ekonomski održivo poslovanje, sigurnost, redovitost i kvaliteta pružanja usluge sustava skupljanja komunalnog otpada na određenom području putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. • BUOG – broj učestalosti odvoza godišnje po vrstama komunalnog otpada u sklopu sustava skupljanja. Broj učestalosti odvoza godišnje utvrđuje se Odlukom o načinu pružanja javnih usluga. NAPLATA OVOG DIJELA CIJENE JE IDENTIČNA ZA SVE KORISNIKE PODJEDNAKO I NAPLAĆUJE SE NA MJESEČNOM RAČUNU (FIKSNI DIO). Ova cijena pokriva sve troškove javne usluge osim zbrinjavanja MKO koje nije javna usluga. | Primljeno na znanje | Nije jasno što se predlaže |
| 200 | DAVOR SKROZA | Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5.: (5) Cjenik se donosi za područje pružanja javne usluge i sadrži cijenu u kunama ovisno o kriteriju obračuna količine otpada iz članka 65. ovoga Zakona za masu ili volumen preuzetog spremnika miješanog komunalnog otpada... i CIJENU U KUNAMA ZA OMJU OVISNO O BROJU PRIMOPREDAJA KOMUNALNOG OTPADA PROPISANIH ODLUKOM O NAČINU PRUŽANJA JAVNIH USLUGA. | Nije prihvaćen | Pitanje ser uređuje Odlukom JLS |
| 201 | DAVOR SKROZA | Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 2.: primjerenost spremnika potrebi pojedinog korisnika - nebitna kategorija ako se obračunava prema volumenu i broju pražnjenja. Pojašnjenje u članku 65. stavk 3.: dodati: te članova domaćinstva ..... dva nesavjesna člana domaćinstva mogu više proizvesti MKO od 5 savjesnih članova domaćinstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 202 | DAVOR SKROZA | Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. | ČISTOĆA - VARAŽDIN - naslov je pogrešan CJENIK JAVNE USLUGE sadrži : - cijenu OMJU odnosno jediničnu cijenu za jednu primopredaju komunalnog otpada koji se sakuplja u sklopu javne usluge i usluge povezane sa javnom uslugom - jediničnu cijenu za količinu predanog MKO NAPOMENA: - zašto cijena OMJU sadržava i troškove prikupljanja i obrade biootpada jer u tom slučaju što je sa korisnicima koji sami kompostiraju biootpad ...oni MORAJU solidarno sudjelovati u troškovima onih korisnika koji ne žele kompostirati unatoč uvjetima koje imaju (okućnice). Stoga je potrebno podijeliti korisnike iz kategorije kućanstvo na one koji kompostiraju i na one koji ne kompostiraju...predloženi način je diskriminirajući za one koji kompostiraju svoj biootpad. | Nije prihvaćen | Pitanje se može urediti Odlukom JLS |
| 203 | DAVOR SKROZA | Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 2.: u tekstu umjesto minimum sredstava upisati IZNOS sredstava dodati stavak 5.: Dodatkom VII ovog Zakona određuje se način izračuna cijene OMJU | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 204 | DAVOR SKROZA | Cijena Javne usluge, Članak 72. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5.: OMJER cijene za količinu predanog MKO i cijene OMJU koji je PRIHVATLJIV omjer ovih dviju cijena 30:70, 40:60, 50:50, ili 0:100...? zbog ovog stavka potrebno je definirati način obračuna obje cijene. Što čini cijenu za količinu predanog MKO? Nije li to volumen spremnika odnosno cijena zbrinjavanja otpada tog volumena i broj pražnjenja. Ako je to to, onda je najbolji omjer za RH 0:100 što znači da na području RH više nema MKO...to je valjda i osnovni cilj. Ako u cijeni treba biti OMJER onda točno treba napomenuti što je struktura prve cijene, a što je struktura druge cijene. Ako dio troškova OMJU prebacite u varijabilni dio (radi omjera npr. 40:60) tada će u slučaju da korisnici ne stave spremnike na pražnjenje neće moći naplatiti tih 40% cijene...nije baš logično??? Ukoliko će to biti obveza davateljima JU onda će se, na žalost korisnicima, morati uračunati gubici po ovoj osnovi....Cijena obvezne minimalne JU treba obuhvaćati sve troškove poslovanja davatelja JU osim zbrinjavanja MKO koji troškovi čine varijabilni dio cijene. Uskoro rastu cijene zbrinjavanja MKO pa će, bez brige, omjer ovih cijena biti zakonodavcu prihvatljiv (primjer Marinščina..omjer je dobar, a građani se bune). CIJENA JAVNE USLUGE mora biti takva da se davateljima javnih usluga omogući pokrivanje troškova poslovanja po toj osnovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 205 | DAVOR SKROZA | Ugovorna kazna , Članak 70. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5.: umjesto ODMJERENE upisati razmjeran za svako pojedinačno postupanje | Djelomično prihvaćen | Odredba izmijenjena. |
| 206 | DAVOR SKROZA | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5: ...a korištenje ostalih usluga iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona propisuje JLS odlukom o načinu pružanja javnih usluga. | Nije prihvaćen | Propisano je što se uređuj odlukom JLS. |
| 207 | DAVOR SKROZA | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. | stavak 2. ...te za jednu ili više usluga iz članka 62. stavka 3. ...nema smisla – na koji način će se formirati cijena pojedinih usluga ako isto pružaju druge pravne osobe...potrebno je definirati…po tome bi se moglo dogoditi da će na jednom području biti 4 davatelja javnih usluga…tko će od njih upravljati RD..? | Primljeno na znanje | U JLS davatelj javne usluge je jedan. |
| 208 | DAVOR SKROZA | Kriterij obračuna količine otpada, Članak 65. | ČISTOĆA - VARAŽDIN kriterij obračuna količine KOJE VRSTE OTPADA... (pretpostavljamo da se radi o MKO) ...u RH praksa je da se otpad obračunava na ovaj drugi način. Što znači volumen spremnika. Koji bi volumen spremnika bio najprimjereniji potrebama korisnika....da li je to 120, 80, 60, 40, 20, ili 5 litara za jedno pražnjenje...možda je nekome i 5 litara preveliki spremnik. Ako je spremnik čipiran onda volumen uopće nije bitan. Korisnik stavlja spremnik na pražnjenje onda kada je POPUNJEN u cijelosti. Dakle, korisnik ga može napuniti 1x mjesečno, 1x u dva mjeseca ili 1x u tri mjeseca. Nije obveza korisnika da spremnik mora biti stavljen za pražnjenje prilikom svakog prolaza vozila. Kad se napuni stavi se uz javnu prometnicu, u terminu odvoza, ima čip, očita se volumen i gotovo. Čemu trošiti sredstva na spremnike različitih veličina jer, ponavljamo, koja je to zapremina koja bi odgovarala korisnicima koji ''NE PROIZVODE MKO''. Sva komunalna društva imaju na raspolaganju spremnike 120 ili 80 litara...Malo njih ima čipove. Cijenu OMJU korisnik mora platiti bez obzira da li stavi ili ne stavi spremnik na pražnjenje. Kad stavi spremnik onda je to dodatni trošak. Da li će korisnik svaki mjesec plaćati taj dodatni trošak 5,00 kuna ili jednom u 3 mjeseca 15,00 kuna ...gdje je razlika??? Treba li ići na vaganje otpada..? Dodatno stavljati precizne mjerne instrumente na kamione smećare,..? Opet troškovi. Zakonodavac treba odlučiti da li je MKO roba. Platiti koliko se proizvede? Ako će, a hoće, uskoro cijene odlagališta znatno porasti, a s time i cijene varijabilnog dijela cijene JU, gdje je računica građanima da prijavljuju i odlažu i predaju otpad davateljima JU jer to moraju platiti. Ako se nešto TREBA platiti onda zašto bi ako to mogu odložiti u obližnji potok ili šumu, a ako se nešto MORA platiti onda nema potrebe za bacanjem u prirodu i okoliš. Koji cilj je prioritetan: platiti koliko proizvedeš ili zaštititi okoliš...? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 209 | DAVOR SKROZA | Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 1.: 1. kriterij obračuna količine otpada...kojeg otpada??? MKO, papira, plastike biootpada, glomaznog otpada ili zajedno svih vrsta otpada...u tom slučaju treba evidentirati količine svih vrsta otpada prikupljenih na obračunskom mjestu korisnika...dakle, mjerenje podizanja svih vrsta otpada...OPRAVDANI TROŠAK...??? 2. kriterij obračuna obvezne minimalne javne usluge stavak 2.: 2. kriterij za umanjenje cijene javne usluge za pojedine korisnike...koji su to pojedini korisnici.??? gradonačelnik, direktori javnih poduzeća, doktori, epidemiolozi, socijalni slučajevi, samačka domaćinstva (npr. gradonačelnik živi sam, što u tom slučaju)...tko bi im trebao umanjiti cijenu...davatelj javne usluge...to su NEOPRAVDANI ILI OPRAVDANI TROŠKOVI....tko će platiti za te korisnike ako bi javna usluga morala biti ekonomski održiva i učinkovita. ..ako davatelj javne usluge mora umanjiti cijenu prema korisnicima onda ovo treba izbrisati | Djelomično prihvaćen | Odbija se prijedog propisivanja dodatnih kriterija za obračun cijene obvezne minimalne javne usluge jer cijenu određuje JLS Pitanje umanjenja cijene se uređuje odlukom predstavničkog tijela JLS |
| 210 | DAVOR SKROZA | Financiranje Javne usluge, Članak 63. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 1....definirati koji su to drugi izvori da ne proizađe da se javna usluga može financirati iz obavljanja drugih djelatnosti koje obavlja davatelj javnih usluga (zbrinjavanje otpada, čišćenje javnih površina, održavanje groblja , pogrebna djelatnost, taxi služba, donacije...i sl.) stavak 2....Fond bi trebao financirati troškove ne samo za otpadnu ambalažu nego i za ostale vrste reciklabilnog otpada koji je u sustavu naplate prilikom stavljanja na tržište, a ako nije potrebno je isto ustrojiti (npr. tekstil) | Nije prihvaćen | Pitanje Fondovog financiranja će se urediti podzakonskim propisima. |
| 211 | DAVOR SKROZA | Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada , Članak 62. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 3.: iz navedenog je očito da javna usluga ne uključuje oporabu i zbrinjavanje otpada te prijevoz do osoba za navedeno...pa ako se to ne uključuje onda je cijena javne usluge je u biti cijena obvezne minimalne javne usluge. Što je onda cijena javne usluge? Potrebno je izmijeniti izraz CIJENA JAVNE USLUGE jer ne odgovora stvarnom stanju i prije sveg zbunjuje kako građane tako i institucije (npr. Ministarstvo financija - PDV), a također i komunalna društva...ili treba uvesti definiciju da javna usluga obuhvaća i OPORABU, ZBRINJAVANJE I PRIJEVOZ....veći dio reciklabilnog otpada koji se prikupi ima troškove obrade i oporabe, sav MKO ima troškove zbrinjavanja i prijevoz otpada do osobe za obradu i zbrinjavanje je trošak... sve to mora biti u cijeni javne usluge, a javna usluga to ne uključuje...nije li to sve skupa malo zbunjujuće?? stavak 4.: dodati u tekstu ODRŽIV ....ekonomski održiv i učinkovit način....a izbrisati u tekstu : izbjegavajući neopravdano visoke troškove, ...što to znači neopravdano visoke troškove..??? da li su to plaće radnika, troškovi goriva, čipovi na kantama, GPS sustav, zaštitna oprema za radnike, informatika...što je tu neopravdano...definirati izraz NEOPRAVDANO i OPRAVDANO...proizlazi da davatelji javnih usluga obavljaju poslove stihijski, bez ikakvih planova, vrte se u krug, ne znaju što se koji dan sakuplja, kamo se odvozi, tko odvozi...molimo izbrisati navedeno jer ovim ponižavate davatelje javnih usluga. stavak 5.: izbrisati ILI DIO PODRUČJA JLS- a koje čini prostornu cjelinu dodati stavke: (7) Javna usluga uključuje obavljanje djelatnosti sakupljanja, prijevoza i oporabe, ali ne uključuje obavljanje djelatnosti zbrinjavanja otpada. (8) javna usluga obavlja se kao javna služba, a usluge koje se pružaju od općeg su interesa. (9) javna usluga ne obavlja se radi stjecanja dobiti, već radi osiguravanja isporuke tih usluga korisnicima prema načelima održivog razvoja propisanim ovim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Nije propisano da javna usluga obuhvaća oporabu odnosno zbrinjavanje otpada, ali obuhvaća njihove troškove kako je to i navedeno u članku 77. Odbijen prijedlog dodavanja stavaka 7.8. i 9. jer se ne radi o javnoj službi već o djelatnosti koju obavljaju pravne osobe. Prihvaćena primjedba u svezi stavka 5. |
| 212 | DAVOR SKROZA | Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta, Članak 45. | ČISTOĆA - VARAŽDIN u stavku 6. dodati podstavak 3: 3. u slučaju kada više JLS-a zajednički koristi stacionarno RD, davatelj javne usluge koji upravlja tim RD dužan je zasebno voditi evidenciju o količinama prikupljenog otpada za svaku JLS zasebno. | Nije prihvaćen | Odbijeno. |
| 213 | DAVOR SKROZA | Odlaganje otpada, Članak 38. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 2. dodati: Porez na dodanu vrijednost na cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada na odlagalištima mora biti podjednak za sve. Naime, ako je osoba koja upravlja odlagalištem ujedno i davatelj javne usluge onda mora i drugim davateljima javne usluge obračunavati istu stopu poreza na zbrinjavanje MKO (obveza prijave poreza prema državi za istu uslugu ne može biti različita). | Primljeno na znanje | Ovim propisom se ne uređuje PDV. |
| 214 | DAVOR SKROZA | Odlaganje otpada, Članak 37. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 4. (4) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja...prethodnom obradom otpada smatra se i ''primarna selekcija'' odnosno odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka (čl. 7. st. 1. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada)…ako je stopa odvojenog sakupljanja 30% i više. | Primljeno na znanje | Pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom. |
| 215 | DAVOR SKROZA | Prateći list, Članak 21. | ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 3. (3) Osoba koja prevozi otpad dužna je uz pošiljku otpada imati ispunjeni i ovjereni Prateći list. (primijeniti članak 39. st. 4. Pravilnika o gospodarenju otpadom) | Nije prihvaćen | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom. |
| 216 | DAVOR SKROZA | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | ČISTOĆA - VARAŽDIN dodati stavke: (6) građevine od lokalnog značaja: – sortirnice – reciklažna dvorišta – ostale građevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog značaja (7) građevina za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada (sortirnica reciklabilnog otpada) je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju reciklabilnog otpada. (8) jedinica lokalne samouprave povjerava upravljanje sortirnicom davatelju jave usluge (TD u vlasništvu JLS-a) ...isto je definirano PGO RH. | Nije prihvaćen | Odredbe o prostornim planovima su brisane. |
| 217 | DAVOR SKROZA | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 10. | ČISTOĆA - VARAŽDIN dodati stavak 3. obzirom se radi o javnom interecu (3) jedinice lokalne samouprave MOGU odlukom predstavničkog tijela trgovačkim društvima u svom vlasništvu koji su davatelji javnih usluga povjeriti vršenje javnih ovlasti u obavljanju JAVNE USLUGE SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA. (4) javne ovlasti iz stavka 3. ovoga članka obuhvaćaju rješavanje u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima i obvezama fizičkih i pravnih osoba. Obzirom je javna usluga, usluga od javnog interesa, a koja usluga je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku što u biti odgovara pojmu javne službe logično je da bi davatelji javnih usluga (TD u vlasništvu JLS-a) mogli obavljati javne ovlasti čime bi se ubrzalo i pojednostavnilo pružanje javnih usluga u onom dijelu poslova koje je u nadležnosti JLS-a. | Djelomično prihvaćen | Odredba je propisana člankom koji uređuje davatelja javne usluge. |
| 218 | DAVOR SKROZA | Pojmovi, Članak 4. | 16. »komunalni otpad«: - je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj...... kao i sve vrste otpada koje je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati 25. »nekretnina koja se trajno ne koristi« je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi temeljem očitovanja vlasnika nekretnine i kad je potrebno temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način.....provjeriti definiciju NEKRETNINE (nekretnina može biti i zemljište) pa je možda primjereniji izraz GRAĐEVINA ili ZGRADA namijenjena za boravak ljudi i/ili za obavljanje poslovne djelatnosti... 53. »prethodna obrada otpada prije odlaganja« je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.....Prethodnom obradom otpada smatra se i ''primarna selekcija'' odnosno odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka (čl. 7. st. 1. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada), ako je stopa odvojenog sakupljanja 30% i više. 57. »reciklabilni komunalni otpad« je otpadni papir i karton, otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, uključujući otpadnu ambalažu, iz kućanstva koji su komunalni otpad...uključujući i otpadni tekstil | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 219 | DAVOR SKROZA | Područje primjene Zakona, Članak 1. | TD ČISTOĆA d.o.o. Varaždin 7. Dodatak VII. Obračun cijene obvezne minimalne javne usluge | Nije prihvaćen | Nejasna primjedba. |
| 220 | Davor Smolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 221 | Denis Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 222 | Dijana Peras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 223 | Dijana Požgaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | U potpunosti zabraniti uporabu plastičnih vrećica kako bi se izbjegao problem mikroplastike. Zamijeniti vrećice za kupovinu voća i povrća papirnatim vrećicama. Donošenje mjera za ograničenje upotrebe mikroplastike na temelju na temelju Međusektorskog sporazuma za sprečavanje otpuštanja mikroplastike u vodni okoliš tijekom pranja sintetičkih tekstila 2018. Implementirati Direktivu o smanjenju jednokratne plastike u zadanom roku. Pronaći rješenja za razvoj biorazgradive plastike i plastike koja se može kompostirati. Maknuti fokus s odgovornosti potrošača na proizvođače - na njima je odgovornost ambalaže proizvoda koje plasiraju; poticanje zelene ambalaže. SUSTAV POTICANJA INDUSTRIJE u inovativnosti da ide ka zelenim rješenjima, poticanje Zero waste dućana; poticaj tvrtkama koje koriste višekratnu ambalažu; razviti infrastrukturu dovoza, odvoza i ponovnog punjenja; višekratne čaše – prikupljanje, servisi za pranje; poticaji za gradove i općine za infrastrukturu zbrinjavanja; mijenjanje radnih mjesta – zelenija radna mjesta; edukacije građanstva u cilju razvijanja Zero waste modela. Poticaji hotelima, festivalima, ustanovama koji su ili će zabraniti su upotrebu jednokratne plastike (npr. stakleni spremnici za vodu). U skladu s novim pravilima, do 2021. zabraniti jednokratne plastične tanjure, pribor za jelo, slamke, štapiće za balone i štapići za uši. Uvezi obvezu pokrivanja troškova gospodarenja otpadom i čišćenja za proizvođače omota, filtra za duhanske proizvode, vlažnih maramica i sl. (takozvana proširena odgovornost proizvođača, EPR). Gospodarstvo i održivi razvoj u ingerenciji su istoga Ministarstva - održivi razvoj ispred interesa gospodarskih subjekata. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu . Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 224 | Dijana Požgaj | Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. | Nastavno uz stavak 4. u cilju smanjenja jednokratne plastike poticati otvaranje Zero waste dućana; potpore za tvrtke koje koriste ambalažu koja se ponovno puni (višekratna ambalaža) – razviti infrastrukturu dovoza, odvoza i ponovnog punjenja; poticati tvrtke koje vrše dostavu hrane da izbace plastičnu ambalažu pri pakiranju narudžbi, višekratne čaše – prikupljanje, servisi za pranje; poticaji za gradove i općine za infrastrukturu zbrinjavanja; mijenjanje radnih mjesta – zelenija radna mjesta. | Primljeno na znanje | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 225 | Dino Franic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 226 | Dolores Kovačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podrzavam zabranu koristenja plasticnih vrecica, i onih vrlo laganih od 15 mikrona. Stovise, smatram da bi se svi oblici plasticnih vrecica trebali ukinuti, kao i one biorazgradive jer ni one nisu puno bolja alternativa. Krajnje je vrijeme da se odgovornije pocnemo ponasati prema prirodi i zajednici na koju odnos prema prirodi izravno utjece. Kolektivna je odgovornost da usvojimo alternative koje nisu stetne ni za okolis u smislu otpada i ugrozavanja zivotinjskih vrsta, a i ljudi i cijelog okolisa spaljivanjem plastike i nastanka staklenickih plinova. Zagovaram i ukidanje sve jednokratne plastike i usvajanje novih alternativnih savjesnih metoda i predmeta, kao sto su platnene visekratne vrecice, pribor za jelo iz prirodnih materijala i sl. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 227 | Domagoj Drcic | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 228 | Domagoj Drcic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 229 | Dominik Radoš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 230 | Dominik Radoš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se zabrani plastičnih vrećica te predlažem brisanje st.3.čl.16 ovog Zakona. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. Ukidanjem vrećica nanjela bi se dodatna šteta okolišu te bi se bespotrebno ugrozilo oko 800 radnih mjesta u Hrvatskoj, što u koroni i trenutnoj situaciji nikako ne bi bilo dobro. Danas je potrebno zadržati svako mjerno mjesto, a pogotovo kada postoji drugo rješenje a to je proizvodnja vrećica od recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 231 | Dominik Radoš | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Protivim se zabrani plastičnih vrećica te predlažem brisanje st.3.čl.16 ovog Zakona. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. Ukidanjem vrećica nanjela bi se dodatna šteta okolišu te bi se bespotrebno ugrozilo oko 800 radnih mjesta u Hrvatskoj, što u koroni i trenutnoj situaciji nikako ne bi bilo dobro. Danas je potrebno zadržati svako mjerno mjesto, a pogotovo kada postoji drugo rješenje a to je proizvodnja vrećica od recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 232 | Dora Dunatov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 233 | Dora Rukavina | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PROIZVODNJE JEDNOKRATNIH PLATIČNIH VREĆICA. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu |
| 234 | Dora Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PROIZVODNJE JEDNOKRATNIH PLATIČNIH VREĆICA. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. |
| 235 | Dora Sivka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Za početak, smatram kako prijedlog Zakona prenosi tek osnovni minimum mjera iz EU Direktiva te svojom neambicioznošću održava na životu brojne neprihvatljive prakse i potiče sustav protivan javnom interesu i zaštiti okoliša. Ovakav prijedlog Zakona ne donosi dovoljno mjera za unaprjeđenje sustava te degradira već postojeće pozitivne odredbe. Primjerice, cilj recikliranja od 60 & do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom gospodarenja otpadom (2017.-2022.), zamjenjuje se slabijim ciljem od 55% do 2025. godine. Ovakvo derogiranje ciljeva nikako ne može poboljšati zaštitu okoliša, odnosno sustav zaštite okoliša. Što se tiče utjecaja preventivnih mjera na smanjenje otpada od jednokratne plastike, potrebno je postaviti i kvantificirati cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Također je nužno propisati zakonsku obvezu uporabe višekratnog posuđa za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte jer je višekratno posuđe znanstveno dokazano višestruko održivije od jednokratnog. Dodatno, potrebno je propisati obvezujuću razinu ponovnog punjenja za pivo i bezalkoholna pića najkasnije do 2023. Kao mjera za prevenciju otpada potrebno je i za sve ugostiteljske objekte propisati obvezu da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. Uz to nedostaje mehanizam za prevenciju otpada od plastičnih boca i spremnika za napitke. U pogledu dizajna plastičnih proizvoda, sukladno članku 6. Direktive Republika Hrvatska mora osigurati da spremnici za napitke zapremine do 3 litre navedeni u dijelu C Priloga (npr. boce za napitke, višeslojna (kompozitna) ambalaža za napitke), koji imaju čepove i poklopce izrađene od plastike, mogu staviti na tržište samo ako ti čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni za spremnike tijekom faze predviđene uporabe proizvoda. Direktivom je predviđena i obveza europskih organizacija za normizaciju da do 3. listopada 2019. razviju usklađene norme u pogledu zahtjeva vezanih uz pričvršćivanje. Time se znatno olakšalo uvođenje jasnih i unificiranih pravila za proizvođače takvih proizvoda. Prijedlog Zakona unatoč tome ne propisuje nikakva pravila kojima bi se osiguralo poštovanje ovog standarda. Drugi bitan zahtjev u pogledu dizajna odnosi se na udio reciklirane plastike u plastičnim bocama koje se stavljaju na tržište:-od 2025. PET boce moraju sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike-od 2030. PET boce moraju sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike. Kako bi se osiguralo pravovremeno ispunjenje ove obveze, potrebno je već sada postaviti pravila kojima se proizvođačima promjene stavljaju na znanje te im se ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu proizvodnog procesa. Dodatni preventivni mehanizam kojeg se ne dotiče ZOGO, a predviđa ih Direktiva jesuzahtjevi u pogledu označavanja određenih jednokratnih plastičnih proizvoda. Članak 7.i Prilog D Direktive tim mehanizmom obuhvaćaju sljedeće proizvode: • Higijenski ulošci,tamponi i aplikatori za tampone • Vlažne/ prethodno ovlažene maramice za osobnu njegu i uporabu u domaćinstvu • Duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima • Čaše za napitkePrijedlog ZOGO-a ne predviđa konkretne mjere već samo člankom 85. sav otpad od jednokratne plastike stavlja u Posebnu kategoriju otpadaza koju propisuje obvezu dodatnog uređenja kroz podzakonske akte. S obzirom na to da se ovaj članak odnosi na fazuu kojoj je otpad već nastao, a ne na preventivnu fazu te da je člankom 180. predviđen rok od čak godine dana za donošenje potrebnog pravilnika postoji opravdana bojazan da da se još dugo neće uvesti odgovarajuća pravila za označavanje proizvoda od jednokratne plastike, premda sukladno članku 17. stavku 1. alineji 3. države članice moraju primijeniti odredbe potrebne za usklađivanje s člankom 7. Direktive najkasnije do 3. srpnja 2021. graničenja stavljanja proizvoda na tržište Članak 16.(3) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje–one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoješirokodostupne alternative. Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnihvrećica za nošenje te ne popustiti pod pritiscima interesnih skupina.Procjene utjecaja životnog ciklusa proizvoda na okoliš na koje se pozivaju zagovornici jednokratnih plastičnih vrećica plastike metodološki su manjkave te ostavljaju prostora manipulaciji informacijama. Za što preciznije rezultateza analizu sekao parametrinajčešće se uzimaju faze životnih ciklusa: proizvodnja, korištenjei zbrinjavanje, odnosno gospodarenje otpadom. U slučaju laganih plastičnih vrećica većina analiza ne uzima u obzir ekstrakciju fosilnih goriva i emisije koje nastaju u toj fazi, kao niti zagađenja od primjerice plastičnih peleta u procesu prije same proizvodnje. Također, ne uzimaju u obzir onečišćenje (npr. oceana), onešišćenje mikroplastikom i emisije koje nastaju prilikom akcija čišćenja budući da ne postoji precizna metodologija koja bi to mogla mjeriti. Pored toga, istraživanja koja pokazuju kako bi se platnena vrećica trebala koristiti više od deset tisuća puta kako bi se njihovo korištenje isplatilo, temelje se na podacima o proizvodnji pamuka iz ranih 90-ih godina kada još nije došlo do zabrane kemikalija koje oštećuju ozonski omotač. Ako bi se utjecaj na ozon izuzeo čak iz takve manjkave analize, ispravni podaci bili bi da bi se ona trebala koristit između 50 i 3.800 puta, što znači između 3 mjeseca i 17 godina,24 puta tjedno. S obzirom da su ostali parametri manjkavi (primjerice analizira se korištenje dvije platnene vrećice za isti sadržaj u usporedbi s jednom jednokratnom laganom plastičnom vrećicom) ti brojevi su mnogo manji. Pored toga, analiza podrazumijeva da se komunalni miješani otpad baca u takvoj vrećici prije nego ide na spaljivanje što nije slučaj s platnenim vrećicama budući da se ne koriste za odlaganje otpada. Osim toga, kada se lagane vrećice uspoređuju s drugim materijalimau tzv. analizi osjetljivosti, ne uzima se u obzir parametar udjela recikliranog u alternativi što samo prividno povećava prednost jednokratnih plastičnih materijala. Ne uspoređuju se primjerice s recikliranim papirom ili tekstilom, koji ima visoki potencijal za zamjenu te bi mogao utjecati na smanjenje spaljivanja milijuna tona tekstila od strane modne industrije. Također je važno spomenuti da vrećice od tekstila, pa čak i od deblje plastike, puno duže zadržavaju svoja korisna svojstva te samim time rijetko završavaju u okolišu. Što se tiče higijenske ispravnosti i korištenja alternative, ni ti argumenti nisu validni budući da je istraživanje“The New England Journal of Medicine” od ove godine pokazalo je da COVID-19 na plastičnim površinama u stabilnom obliku može ostati i do između 2 i 3 dana,što plastične vrećice definitivno ne čini zdravstveno sigurnijom opcijom od alternative.Uz sve navedeno, lagane plastične vrećice u kružnom gospodarstvu imaju dostupnu alternativu za ponovno korištenje koja odgovara higijenskim standardima u doba pandemije te ima manji utjecaj na klimatske promjene od laganih plastičnih vrećica. Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu Članak 54.(1) Radi recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odvojeno se moraju sakupiti slijedeće mase otpadnih boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana: -77 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2025. godine i-90 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2029. godine.Cilj za 2025. je već postignut, nužno je postaviti što viši cilj kako bi se osiguralo da investicije ne odu u pogrešnom smjeru. S obzirom na trenutne dobre rezultate s odvojenim skupljanjem boca za napitke potrebno je za cilj postaviti najmanje 95% odvojeno sakupljenih plastičnih predmeta obuhvaćenih sustavom povratne naknade. Također, sustav povratne naknade potrebno je proširiti i na druge vrste ambalaže poput kozmetike, deterdženata i sredstava za čišćenje, ne samo boce za napitke, Članak 88.(1) Potrebnoje dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus -ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine.Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Glede primjedbi vezanih uz proširenu odgovornost proizvođača, napominjemo da će se daljnje odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača, uključujući i odredbe o eko modulaciji naknada detaljnije propisati odgovarajućim propisom kojim se uređuje obveza proširene odgovornosti proizvođača za određene grupe/kategorije proizvoda uključujući i jednokratne plastične proizvode navedene u Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Dopunjene su odredbe o označavanju određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu. Pitanje proširenja obuhvata ambalaže u sustavu povratne naknade će se urediti podzakonskim propisom. |
| 236 | DORA VRAGOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 237 | Dorotea Odak | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 238 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena (oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 239 | Dorotea Odak | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 240 | Dorotea Odak | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!!! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 241 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 242 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 243 | Dorotea Odak | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 244 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 245 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije koronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje naknade gospodarenja otpadom za određene proizvode urediti će se podzakonskim aktima. |
| 246 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 247 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena (oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. | Primljeno na znanje | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 248 | Dorotea Odak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 249 | Dorotea Rožanković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIVIM SE ZABRANI O UKIDANJU PLASTIČNIH VREĆICA! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 250 | Dorotea Rožanković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 251 | Dorotea Rožanković | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 252 | Dorotea Rožanković | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 253 | Dorotea Rožanković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 254 | Dorotea Rožanković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. | Primljeno na znanje | Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 255 | Dragan Dajaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. ZATO NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!!!! | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. |
| 256 | Dragan Dajaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA!! Plastične vrećice ne zagađuju okoliš. Nemarom i neznanjem čovjeka odbačene u okoliš, onečišćuju ga i ružno izgledaju. Ali to nije krivnja vrećica. Valja navesti usporedbu papirnatih i plastičnih vrećice po tragovima (e. footprint). Za proizvodnju 1000 plastičnih vrećica određene veličine treba 200 L a za papirnate 3800 L litara vode, dakle 17 puta više. Na efekt staklenika utječu papirnate vrećice 10 puta više. Međutim tijekom proizvodnje papirnatih vrećica razvijaju se štetni kemijski spojevi: fosfati i nitridi. Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 257 | Dragan Dajaković | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA!! Plastične vrećice ne zagađuju okoliš. Nemarom i neznanjem čovjeka odbačene u okoliš, onečišćuju ga i ružno izgledaju. Ali to nije krivnja vrećica. Valja navesti usporedbu papirnatih i plastičnih vrećice po tragovima (e. footprint). Za proizvodnju 1000 plastičnih vrećica određene veličine treba 200 L a za papirnate 3800 L litara vode, dakle 17 puta više. Na efekt staklenika utječu papirnate vrećice 10 puta više. Međutim tijekom proizvodnje papirnatih vrećica razvijaju se štetni kemijski spojevi: fosfati i nitridi. Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 258 | Dragan Šurlan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Tražim zabranu korištenja svih plastičnih vrećica. To je minimum koji se može učiniti kako bi umanjili unos štetne "mikroplastike" u naša mora. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 259 | Dragutin Drčić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlažem brisanje stavka 3. u članku 16. ovog Zakona. Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 260 | Dragutin Drčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlažem brisanje stavka 3. u članku 16. ovog Zakona. Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 261 | Dražan Bilokapić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | stavak 10. bi trebalo dopuniti: "10. čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, POLISTIRENA (PS) i POLIPROPILENA (PP), uključujući .. " Obrazloženje: U Hrvatskoj se po nekim procjenama (od prije par godina) godišnje proda oko 600 milijuna komada PP, PS EPS čaša za jednokratnu uporabu za vodu, kavu, pivo, pića i napitke. Kava i napitci se dobrim dijelom već sada poslužuju u papirnatim čašama, a za njima dobrano slijede i drugi. Ako se ovaj stavak ne dopuni, sve se vraća na stanje od prije par godina i 600 milijuna plastičnih jednokratnih čaša godišnje. Valja napomenuti da su čaše od espandiranog polistirena (EPS-stiropor) tu zastupljene sa malim udjelom te ako se samo one zabrane nema značajnijeg koraka naprijed. One su već uglavnom i zabranjene na adventima diljem RH. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište čaša za napitke izrađenih od polistirena i polipropilena nije propisana Direktivom (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te stoga nije razmatrana tijekom izrade ovog prijedloga Zakona. |
| 262 | Dražen Grgić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Plastika je nažalost toliko ušla u naše živote da se sada kada se pokušava ograničiti njeno korištenje neki doživljavaju gotovo apstinencijeske krize. Njena praktičnost je toliko zavodljiva, a tek niski troškovi i jednostavnost proizvodnje, da je izuzetno teško odoljeti njenom iskušenju. S druge strane, štetnost plastike na okoliš preuzela je tolike razmjere a cijena koju ćemo jednom platiti na razne načine već danas je gotovo nemjerljiva. Plastiku treba bezrezervno izbaciti iz upotrebe gdje god je to moguće. Reciklaža jednostavno nije dovoljno učinkovita. Treba utjecati na stvaranje novih korisnih navika čiji dio su i predložene mjere ograničavanja stavljanja proizvoda na tržište. Vjerujem da će se ovaj članak s vremenom samo popunjavati novim kategorijama. Sada kada smo potpuno svjesni štetnog utjecaja plastike na okoliš bilo bi krajnje neodgovorno uzmicati od naše odgovornosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 263 | Dražen Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. |
| 264 | Dražen Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 265 | Dražen Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: NielsenDatasets at theKiltsCenter for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenjedokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 266 | Dražen Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 267 | Dražen Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 268 | Dražen Radelja | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life CycleAssessmentofGroceryCarrierBags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristijednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, ani u kojem slučajune bi trebalo biti dopuštenonaplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. | Primljeno na znanje | Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo |
| 269 | Dražen Radelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. | Primljeno na znanje | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 270 | DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. | Financiranje Javne usluge, Članak 63. | Prijedlog dopune iza stavka 3.: Iz sredstava prikupljenih naplatom naknade gospodarenja otpadom, Fond financira troškove odvojenog sakupljanje otpada koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže i drugim pravnim i fizičkim osobama koje su ovlaštene skupljati takav otpad i obavljaju uslugu skupljanja otpada od ambalaže. Obrazloženje: Veliki broj skupljača uspješno organizira odvojeno skupljanje otpada te se time znatno pridonosi ispunjenju cilja. Također otpad koji skupljaju specijalizirane pravne osobe daleko je više kvalitete i s manjim stupnjem onečišćenja. Svim pravnim subjektima bi se trebao osigurati ravnopravan položaju na tržištu te bi se za istovrsnu uslugu "skupljanja i predaje reciklabilnog otpada" financiranje troškova trebalo omogućiti svima koji sudjeluju u navedenom postupku. U cilju povećanja količina skupljenog otpada i otvorenosti tržita, razmisliti o mogućnosti da Fond utvrdi troškove (stavak 4.) te da se svim ovlaštenim osobama omogući sudjelovanje u pružanju usluge skupljanja, npr. putem javnog natječaja, te da se reciklabilni otpad što više "odvoji" od komunalnog otpada. | Nije prihvaćen | Pitanje se ne uređuje u sklopu javne usluge već podzakonskim aktom koji uređuje posebne kategorije otpada. |
| 271 | DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | čl. 4. točka 63. »sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu Prijedlog: izbaciti riječ "prethodno" kao nepotrebnu Obrazloženje: Skupljanje otpad obuhvaća njegovo preuzimanje na lokaciji, te razvrstavanje koje obuhvaća najprije izdvanjanje svih nečistoća, a nakon toga razvrstavanje otpad jedne kategorije npr. papira ili plastike prema vrstama koje su pogodne za daljnju obradu pojedinim proizvođačima. Upravo navedena definicija koja skupljanje određuje kao tri povezana segmenta : preuzimanje, razvrstavnje i skladištenje do predaje na obradu, razlikuje skupljanje od prijevoza, ali i od obrade. | Nije prihvaćen | Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98. |
| 272 | Dubravka Lenuzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 273 | dubravka vitali čepo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | U IME INICIJATIVE "ZNANSTVENICI ZA KLIMU HRVATSKA" OPĆI KOMENTARI: Prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom (dalje Zakon) neće omogućiti sustavnu promjenu dosadašnjeg neodrživog gospodarenja otpadom jer je u svojoj srži nedovoljno ambiciozan te u ovom obliku doprinosi održavanju postojećih loših praksi te ne može pridonjeti vidljivom unaprijeđenju trenutnog sustava niti zaštiti okoliša. Novi zakon predviđa primjenu obveznog minimuma sadržanog u EU direktivama bez potrebnih dodatnih ambicija koje pokazuju ostale zemlje EU (Slovenija, Austrija, Francuska, Irska). Bitno je napomenuti da se Zakonom dodatno smanjuju predviđen ciljevi sadržani u odredbama trenutno važećeg Plana gospodarenja otpadom (dalje Plan) - primjerice smanjenje stope recikliranja od 60% do 2022. na 55% do 2025. godine. Ključni nedostaci Zakona odnose se na činjenicu da on ne propisuje konkretne i učinkovite direktive o smanjenju stvaranja otpada što bi trebao biti temelj ambicioznog Zakona koji će zaista rezultirati pozitivnim pomacima u kontekstu smanjenja okolišnog opterećenja. To se najbolje vidi na primjeru odredbi koje se tiču mjera za smanjenje jednokratne plastike, a svedene su isključivo na zabranu određenih proizvoda. Također, smatramo da je nužno proširiti broj proizvoda koji će biti obuhvaćeni zabranom, što se posebno odnosi na lagane plastične vrećice kao jedan od najvećih zagađivača. Također, suprotno odredbama EU Direktive, za one proizvode koji se ne zabranjuju, ne propisuju se nikakvi ciljevi smanjenja. Nadalje, zakonom se ne definiraju mehanizmi kojima će se osigurati ispunjavanje predviđenih minimalnih ciljeva, što je apsolutno nužno, ako uzmemo u obzir dosadašnje prakse nepridržavanja propisa i neučinkovitog sankcioniranja prekršitelja. Nadalje, nejasno artikulirani članci Zakona ostvaruju mogućnost značajnog povećanja nameta krajnjim korisnicima Ukoliko se Zakon usvoji u predloženom obliku RH u slijedećem razdoblju neće značajno poboljšati sustav gospodarenja otpadom, a na štetu okoliša, bioraznolikosti te zdravlja stanovništva. SPECIFIČNI KOMENTARI: 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona „Ukida se obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapošljavaju 50 i više osoba, te se ukida za te osobe obveza ishođenja potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom kao i za direktora odnosno fizičku osobu koja upravlja davateljem javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada“ Navedeno smatramo degradacijom postojećih mjera predviđenih važećim nacionalnim Planom gospodarenja otpadom (2017-2022). Smatramo da je obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom propisana (koja uključuje adekvatnu izobrazbu) doprinosi odgovornijem i održivijem postupanju s otpadom u tvrtkama te se protivimo ukidanju ove obveze. III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA Sprečavanje nastanka otpada bi trebao biti ključan i osobito ambiciozan dio novog Zakona što bi se prvenstveno trebalo ostvariti kroz niz mjera poticanja ponovne/višekratne uporabe kao, znanstveno dokazano, najodrživijeg obrasca. U svom sadašnjem obliku Zakon je upravo u tom kontekstu vrlo manjkav i nedorečen. Stoga predlažemo (i) propisati zakonsku obvezu uporabe višekratnog posuđa za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte jer je višekratno posuđe znanstveno dokazano višestruko održivije od jednokratnog; (ii) za sve ugostiteljske objekte propisati obvezu osiguravanja vode za piće iz slavine (ii) postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu i jednokratnu plastičnu ambalažu; (iii) potrebno je kvantificirati ciljeve smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu i jednokratnu plastičnu ambalažu (50% do 2025. i 80% do 2030.); (iv) definirati mehanizme i propisati mjere za prevenciju otpada od plastičnih boca i spremnika za napitke. Prijedlog Zakona ne propisuje nikakva pravila kojima bi se osiguralo poštovanje standarda vezanih uz dizajn plastičnih proizvoda, a koje propisuje Direktiva: (i) Republika Hrvatska mora osigurati da spremnici za napitke zapremine do 3 litre navedeni u dijelu C Priloga koji imaju čepove i poklopce izrađene od plastike, mogu staviti na tržište samo ako ti čepovi i poklopci ostaju pričvršćeni za spremnike tijekom faze predviđene uporabe proizvoda. (ii) od 2025. PET boce moraju sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike - od 2030. PET boce moraju sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike ( potrebno je već sada postaviti pravila kojima se proizvođačima promjene stavljaju na znanje, radi pravovremenog izvršenja). (iii) Zakon se ne dotiče označavanja određenih jednokratnih plastičnih proizvoda, što je u suprotnosti s Direktivom. Članak 11 (1) Obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i centar za gospodarenje otpadom od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku. U kontekstu zbrinjavanja opasnog otpada Zakon predviđa isključivo postupke obrade postupkom spaljivanja i odlaganja. Nužno je zakonom predvidjeti i dalje podzakonskim aktima definirati sustave ponovne uporabe i recikliranja opasnog otpada sa ciljem smanjenja negativnih učinaka na okoliš, te smanjenja potreba za rijetkim sirovinama i energijom. Obrada postupkom spaljivanja i odlaganja savim sigurno nije od posebnog interesa za RH. Naime, suspaljivanje u cementarama i termoelektranama, što je trenutno u planu u svim postojećim i planiranim CGO, povećava se mogućnost neagtivnih učinaka na okoliš i zdravlje ljudi, osobito u kontekstu nedostatnog monitoringa i sankcioniranja u slučaju nepoštivanja minimalni odredbi. Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište (Članak 16) Slažemo se sa zabranom stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje te tražimo proširenje odredbe na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje koje predstavljaju još veći problem, osobito u kontekstu ekološkog opterećenja i potencijalnih učinaka na zdravlje, a za njih su dostupna adekvatna održivija alternativna rješenja. U nastavku bismo se željeli osvrnuti na najčešće argumente interesnih skupina koje se protive navedenoj zabrani, a koji su u svojoj suštini krivi i neutemeljeni. Najčešći argument koji se koristi je da je ugljični otisak lagane plastične vrećice manji od one papirnate pa čak i platnene te se krivo izvodi zaključak da su plastične vrećice zapravo najekološkije u navedenoj skupini. Pri tome je bitno naglasiti slijedeće: (i) Metodologija koja se koristi u procjeni ugljičnog otiska nekog proizvoda vrlo je kompleksna te je moguće pronaći brojne podatke koje se temelje na metodološki krivim i manjkavim postavkama, a s krajnjim ciljem manipulacije krajnjih potrošača i donosioca odluka. Tako se u slučaju laganih plastičnih vrećica u analizu uzimaju faze proizvodnja, korištenja i zbrinjavanja, odnosno gospodarenje otpadom, dok se namjerno ne uzimaju u obzir emisije koje nastaju prije samog procesa proizvodnje (ekstrakcija fosilnih goriva, zagađenje od plastičnih peleta u procesu prije same proizvodnje itd); (ii) nasuprot tome, kada se ugljični otisak plastične vrećice uspoređuje sa npr. platnenom ili papirnatom, ne uspoređuju se primjerice s recikliranim papirom ili tekstilom, koji ima visoki potencijal za zamjenu te bi mogao utjecati na smanjenje spaljivanja milijuna tona tekstila od strane modne industrije. Također je važno spomenuti da vrećice od tekstila, pa čak i od deblje plastike, puno duže zadržavaju svoja korisna svojstva te samim time rijetko završavaju u okolišu. (iii) u slučaju plastičnih vrećica nedovoljno je uzeti u obzir samo ugljični otisak, već je nužno problem sagledati šire, u kontekstu ukupnog ekološkog otiska gdje su posljedice plastičnog otpada koja završava u okolišu nesagledive te predstavljaju jedan od vodećih uzročnika rapidnog smanjenja globalne bioraznolikosti (a što se danas direktno odražava na sigurnost i zdravlje ljudi). I na kraju, cilj zabrane jednokratne plastike nije zamjena plastike drugim jednokratnim materijalima već početak sustavne tranzicije ka višekratnim rješenjima i razvijanju modela kružnog gospodarstva. Stoga, bilo kakve daljnje usporedbe sa npr. papirnatim vrećicama postaju bespredmetne. Čest argument interesnih skupina koje se protive ovoj zabrani je naglašavanje podataka o ukupnoj (maloj) masi nastalog otpada (od plastičnih vrećica) te mogućnosti njihovog recikliranja. U tom smislu moramo naglasiti da masa nastalog otpada ne odražava njegov potencijal negativnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi te samim time predstavlja nebitnu informaciju. Što se tiče učinkovitog recikliranja, ono je teoretski moguće, ali je u praksi neprovedivo, upravo zbog nemogućnosti adekvatnog razdvajanja otpada, velikog broja različitih plastičnih polimera i neisplativosti. Dakle, bez obzira na teoretsku mogućnost, te se plastične vrećice neće reciklirati već će završiti kao otpad. Posljedica navedenog je akumulacija enormnih količina plastike u prirodi (osobito u moru) te , kako je pokazao velik broj recentnih znanstvenih istraživanja, značajan trend kontinuiranog porasta količine mikro- i nanoplastike u vodi i hrani. U takvom obliku, plastika prestaje biti inertani i siguran materijal te posljedično rastuća izloženost ljudi (putem nanoaerosola,kože i gastrointestinalnog sustava) otvara mogućnost pojave štetnih učinaka na ljudsko zdravlje. Primjerice, prema nedavnom istraživanju, čak 81% analiziranih uzoraka vode iz slavine te 93% uzoraka flaširane vode je onečišćeno mikroplastikom. Istraživanja učinaka izloženosti na ljudsko zdravlje na samom su početku, a rezultati do sada provedenih istraživanja ukazuju na (proupalno) prooksidativno i citotoksično djelovanje uz potpuno neistražene učinke kronične izloženosti. Upravo zbog toga potrebno je uložiti najveće napore kako bi se što brže i što učinkovitije smanjila količina plastike u okolišu, i u kontekstu očuvanja okoliša te ljudskog zdravlja. Protivnici zabrane plastičnih vrećica osobito naglašavaju optimalnu higijensku ispravnost plastičnih vrećica te prednosti u odnosu na alternative, a u kontekstu trenutne epidemiološke situacije. Takve tvrdnje nisu znanstveno utemeljene obzirom da COVID-19 na plastičnim površinama u stabilnom obliku preživljava između 2 i 3 dana, što plastične vrećice definitivno ne čini zdravstveno sigurnijom opcijom od alternative. Članak 52. (2) U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve: 3. najmanje 55 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine 4. najmanje 60 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i 5. najmanje 65 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine. Ovaj članak zakona predstavlja korak unazad odnosno degradaciju postojećih propisa s obzirom da je Planom gospodarenja otpadom RH 2017-2022 propisan zakonski cilj od 60% recikliranja komunalnog otpada do 2022. godine. Smatramo da bi stoga za 2025. trebalo definirati minimalno 65% recikliranja, za 2030. minimalno 70%, a za 2035. minimalno 75%, kao što je to definirano i zahtjevima Europskog Parlamenta u Rezoluciji o prelasku na cirkularnu ekonomiju. Članak 54. (1) Radi recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odvojeno se moraju sakupiti slijedeće mase otpadnih boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana: - 77 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2025. godine i - 90 % mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljenih na tržište u godini dana, do 2029. godine. Cilj za 2025. je već postignut te je nužno je postaviti što viši cilj i to obzirom na učinkovtost sustava povratne naknade na 95%. Također smatramo da bi sustav povratne naknade trebalo proširiti izvan kategorije boca za napitke, na druge vrste platične ambalaže (plastični spremini za kozmetiku, deterdžente, sredstava za čišćenje itd.) Članak 67 (12). Davatelj usluge je dužan predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu Na temelju iskustava sa sadašnjim CGO smatramo da je potrebno omogućiti JLS da miješani otpad obrađuju i u lokalnim modularnim postrojenjima koja sa ekološki prihvatljivom tehnologijom zbrinjavaju miješani otpad u industrijsku sirovinu i inertni ostatak. Članak 81. (1) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, električne i elektroničke opreme, baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući otpadne madrace i namještaj na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka te uslugu prijevoza glomaznog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge. Tražimo dopunu članka kojom će se osigurati odvojeno sakupljanje mora osigurati ne samo putem reciklažnih dvorišta, već i skupljanjem na kućnom pragu te individualiziranom naplatom koja potiče ljude da više odvajaju. Članak 88. (1) Radi poticanja ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada, recikliranja i općenito oporabe otpada, te doprinosa postizanju nacionalnog cilja gospodarenja otpadom, u sklopu proširene odgovornosti proizvođača proizvođač proizvoda dužan je: 1. preuzeti rabljeni proizvod 2. osigurati preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda 3. osigurati provedbu usluga gospodarenja otpadom 4. platiti naknadu gospodarenja otpadom 5. osigurati javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati 6. označiti proizvod odnosno ambalažu i priložiti uputu i 7. registrirati se i dostavljati podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti. Potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a.-do kraja 2021. godine Nadalje smatramo da bi novim Zakonom trebali biti definiralni ekonomske instrumente gospodarenja otpadom, što je od iznimne važnosti za prevenciju plastičnog onečišćenja okoliša jer bi predvidjeli specifične odredbe koje bi predstavljale bitan poticaj na uspostavu sustava koji promiče višekratna rješenja kao zamjenu za jednokratne plastične proizvode te doprinose stvaranju kružnog gospodarstva.To bi bilo u skladu s Direktivom o jednokratnoj plastici koja jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima napravljenim od nekog različitog materijala (papira i slično). | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Prijedlog propisivanja obveze uporabe višekratnog posuđa u ugostiteljskim objektima kao i osiguranja vode za piće iz slavine nije prihvaćen jer se istim ograničava poslovanje, a nije razvidan opseg koristi koji bi se time ostvario. Prijedlog u svezi dizajna plastičnih proizvoda je djelomično usvojen te su odredbe usklađene sa direktivom 2019/904. Odbija se prijedlog zabrane stavljanja na tržište plastičnih vrećica debljine stjenke tanje od 15 mikrometara iz razloga nužne provedbe higijenskih mjera prilikom postupanja s hranom. Pitanje proširenja obuhvata sustava povratne naknade za ambalažu će se riješiti kroz podzakonske akte. |
| 274 | Duje Maroš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 275 | Duje Maroš | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 276 | Duje Maroš | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 277 | Duje Maroš | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 278 | Duje Maroš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI!!!! Vezano uz Članak 58., ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. | Djelomično prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 279 | Duje Matešan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 280 | duje reljić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se formulaciji čl.72.st.5. kako je predloženo-nema jednoznačno određenog kriterija za utvrđenje cijene obvezne minimalne javne usluge čime se omogućuje paušalno određenje cijene prema volji pružatelja usluge i izbjegavanje dosljedne primjene načela onečišćivač plača. Predlažem odrediti da pružatelj usluge koncem poslovne godine javno objavi podatak o postotku u kojemu su troškovi koji se financiraju iz cijene/sredstava obvezne minimalne javne usluge sudjelovali u sveukupnom poslovanju pružatelja usluge na razini tekuće poslovne godine. Potom bi se cijena javne usluge za svako zbrinjavanje predane količine komunalnog otpada u slijedećoj godini trebala izračunati na način da se iznos dobiven kao umnožak predane količine otpada i utvrđene jedinične cijene (za masu ili volumen) uveća za ranije spomenuti postotak u kojemu su fiksni troškovi sudjelovali u poslovanju pružatelja usluge. Tako bi korisnici usluge znali objektivno kolike su im obveze i zašto, a načelo onečišćivač plača bilo bi dosljedno primijenjeno jer bi korisnik usluge koji ima potrebu zbrinuti veću količinu otpada više sudjelovao i u kumuliranju novčanih sredstava obvezne minimalne javne usluge! A i odredba da će cijena obvezne minimalne javne usluge biti ista za istu kategoriju korisnika biti će zadovoljena jer će rečeni postotak korekcije iznosa zbrinjavanja određene količine otpada biti svima - isti! | Primljeno na znanje | JLS upravlja sustavom gospodarenja komunalnim otpadom te je OMJU u nadležnosti predstavničkog tijela, a „cijena odvoza“ je u nadležnosti izvršnog tijela JLS, a davatelj usluge može dati prijedlog. Obveza davatelja javne usluge da objavi izvješće je propisana, kao i obveza da se o cjeniku vodi javna rasprava te da se obrazloži predložena cijena. |
| 281 | Dukat d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlažem da se definicija iz čl. 4, točka 67."stavljanje na tržište" zamijeni s definicijom iz Uredbe 178/2002, čl.3, točka 8, pa bi trebala glasiti kako slijedi: „stavljanje na tržište” znači držanje hrane ili hrane za životinje s ciljem prodaje, uključujući ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, te prodaju, distribuciju i druge oblike prijenosa kao takve; Ovom definicijom se definira da proizvođači mogu proizvode koje proizvedu do 30.06.2021. prodavati do isteka zaliha. | Nije prihvaćen | Prenesena je difinicija iz direktive 2019/904 |
| 282 | Dunja Dujmović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 283 | Dunja Igrec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: •Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. •Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. •Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 284 | Dunja Ribarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 285 | Edvin Osmanagić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 286 | Edvin Osmanagić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | PROTIVIM SE ZABRANI stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 287 | Edvin Osmanagić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 288 | Edvin Osmanagić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva. |
| 289 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. | Predlažemo izmjenu stavka 6., 11. i 13. članka 92. na način da glasi: (6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada u Republici Hrvatskoj, kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva: 1. novi proizvod 2. sirovinu 3. energiju. (11) Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga lanka, uz primjenu reda prvenstva iz stavka 6. ovog članka. (13) Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenom Javnom pozivu za iskaz interesa i uslugu sakupljanja otpada u skladu s člankom 62. ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: Predložene izmjene članka 92. u skladu su s ranije predloženim izmjenama i dopunama (čl. 62. i čl. 67). S obzirom da je Fond provedbeno tijelo Vlade Republike Hrvatske u dijelu učinkovitog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, smatramo kako bi predloženim izmjenama Fond imao kontrolu nad cijelim sustavom gospodarenja Republike Hrvatske te da bi se primjenom ovih odredbi učinkovitije realizirali nacionalni ciljevi gospodarenja otpadom. | Nije prihvaćen | Prijedlog je protivan nakani koja se želi postići odredbama, što uključuje usmjeravanje napora kroz ugovore na postizanje ciljeva reciklaže, a logistička pitanja transporta otpada većinom nije potrebno provoditi kroz FZEOU . |
| 290 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo izmjenu točke 8. stavka 1. članka 67, na način da glasi: 8. predati sakupljeni reciklabilni komunalni otpad koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže osobi koji odredi Fond odnosno organizacija, u skladu sa sporazumom s Fondom odnosno organizacijom OBRAZLOŽENJE: Predlaže se brisanje riječi, …ako takav sporazum postoji…, s obzirom da isto nije u skladu sa stavkom 1. članka 62. ovog Zakona. Naime, svaka odgovorna strana, odnosno davatelj usluga dužan je sklopiti ugovor s Fondom temeljem kojeg će sam obavljati uslugu sakupljanja ili će za takvu uslugu angažirati podizvođača. Troškovi sakupljanja bit će podmireni iz naknade gospodarenja otpadom kako je i predviđeno točkom 1. stavka 5. članka prijedloga ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično usvojeno. |
| 291 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada , Članak 62. | Predlažemo dopunu stavka 3. članka 62. novom točkom 3. na način da glasi: (3) Javna usluga uključuje slijedeće usluge: 1. uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge: - miješanog komunalnog otpada - biootpada - reciklabilnog otpada i - glomaznog otpada jednom godišnje, te 2. uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu 3. uslugu prijevoza do ovlaštene osobe za obradu otpada u Republici Hrvatskoj OBRAZLOŽENJE: Stavkom 1. člankom 62. već je predviđeno da javna usluga sakupljanja komunalnog otpada uključuje i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Ovim prijedlogom dopune jasno se propisuje kako će javna usluga uključivati i prijevoz do obrađivača, čiji trošak će se pokrivati iz naknade gospodarenja otpadom kako je i predviđeno točkom 1. stavka 5. članka 100. prijedloga ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 292 | Eko.-Adria d.o.o. | Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. | Stavak 2. Određuje li se pri preuzimanju volumena miješanog komunalnog otpada jedinična cijena (kn/l, svi spremnici imaju jednaku jediničnu cijenu) ili cijena preuzimanja spremnika (kn po spremniku, svaki spremnik ima definiranu svoju zasebnu cijenu)? | Primljeno na znanje | „jedinična cijena za preuzimanje jednog volumena spremnika MKO“, dakle cijena u cjeniku se određuje prema zapremini spremnika za MKO |
| 293 | Eko.-Adria d.o.o. | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Spadaju li iznajmljivači u 1. ili 2. kategoriju Korisnika javne usluge ukoliko koriste nekretninu samo za iznajmljivanje – obavljanje djelatnosti? | Primljeno na znanje | Odredba izmijenjena. |
| 294 | Eko.-Adria d.o.o. | Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, Članak 22. | Stavak 3. Osoba čijim obavljanjem djelatnosti nastaje samo neopasni otpad nije dužna voditi ONTO za neopasni otpad? | Primljeno na znanje | Da. |
| 295 | Eko.-Adria d.o.o. | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 165. | Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj izvršno tijelo Grada Zagreba i jedinice lokalne samouprave koja: 1. ako inspektor na temelju sadržaja prijave ocjeni opravdanim na svom području ne osigura uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom (članak 9. stavak 4.) Odluku donosi predstavničko tijelo i u slučaju da Odluka nije donesena Predstavničko tijelo odgovara ako ne osigura uvjete i provedbu propisanih mjera? | Primljeno na znanje | Prekršanja odredba se ne odnosi na predtsavničko tijelo |
| 296 | Eko.-Adria d.o.o. | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 163. | Stavak 1. točka 1: obavlja djelatnost i poslove centra za gospodarenje otpadom i ne primjeni istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom (članak 12. stavak 4.) .... Dodati: Odlagalištem otpada do otvaranja centra za gospodarenje otpadom | Djelomično prihvaćen | Djelomićno prihvaćen |
| 297 | Eko.-Adria d.o.o. | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 162. | Stavak 4. - Tko kažnjava fizičke osobe – komunalno redarstvo, Ministarstvo, Davatelj usluge? | Primljeno na znanje | Općenito – komunalni redar, no nadležnosti u propisane člancima 132.-134. |
| 298 | Eko.-Adria d.o.o. | Inspekcijski nadzor povodom prijave, Članak 160. | Stavak 2. - Izbaciti: ako inspektor na temelju sadržaja prijave ocjeni opravdanim | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 299 | Eko.-Adria d.o.o. | Ovlasti inspektora u postupku inspekcijskog nadzora i predmet inspekcijskog nadzora, Članak 136. | Stavak 1. - Dodati: Komunalni redar može za utvrđivanje identiteta prekršitelja koristiti dokaze koje je prikupio sam, dokaze (fotografije i /ili video zapise) koje je prikupila treća osoba (fizička osoba i/ili druge osobe) | Nije prihvaćen | Radi se o upravnom postupku na kojega se primjenjuje ZUP kojim je navedeno već uređeno |
| 300 | Eko.-Adria d.o.o. | XI. EKONOMSKI INSTRUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM, Naknada zbog blizine odlagališta | Naknada i za blizinu centra za gospodarenje otpadom koji imaju u svom sastavu i odlagalište inertnog otpada i bioreaktorsku plohu | Primljeno na znanje | Odrdbe se odnose na odlagališta, neovisno u sklopu čega se nalaze |
| 301 | Eko.-Adria d.o.o. | Reciklažno dvorište, Članak 83. | Stavak 2., točka 1. - za glomazni otpad dodati : Besplatno do količine koja je propisana Odlukom | Nije prihvaćen | Za otpad iz kućanstva ne bi trebala biti propisana ograničavajuća količina |
| 302 | Eko.-Adria d.o.o. | Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, Članak 81. | Stavak 1. - Predstavničko tijelo donosi Odluku pa prema tome je dužno i osigurati odvojeno prikupljanje otpada. Brisati Izvršno tijelo i umjesto toga napisati Predstavničko tijelo | Nije prihvaćen | Izvršenje obveza se povjerava izvršnom tijelu. |
| 303 | Eko.-Adria d.o.o. | Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. | Stavak 2. Što znači primjerenost? Potrebno je jasno definirati da je Odlukom potrebno omogućiti korištenje spremnika od 60, 120, 240, 750 i 1100 litara | Primljeno na znanje | Pitanje spremnika se uređuje Odlukom JLS, a odabira spremnika Izjavom korisnika |
| 304 | Eko.-Adria d.o.o. | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 75. | Stavak 1. - dodati točku 3. Kada korisnik ne dostavi davatelju usluge Izjavu, ne koristi uslugu a nije se očitovao o trajnom ne korištenju nekretnine | Nije prihvaćen | Provedbom predloženog ugovor bi sklopio korisnik koji ne koristi uslugu niti koristi nekretninu jer je npr. iselio, pokojan itd. |
| 305 | Eko.-Adria d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 71. | Dodati stavak 10. u kojem se navodi: Ukoliko korisnik nije dostavio Izjavu, i ne koristi uslugu a nije se očitovao da trajno ne koristi nekretninu, Korisniku će se dodijeliti spremnik (ukoliko ga nema) i obračunavati će mu se cijena obvezne minimalne javne usluge Dodati stavak 11. Korisnik usluge dužan se je u Izjavi očitovati što je za njega primjeren način dostave obavijesti, računa i ostalih postupaka vezanih za korištenje javne usluge | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 75. |
| 306 | Eko.-Adria d.o.o. | Ugovorna kazna , Članak 70. | Stavak 2. Brisati: „mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja“ | Nije prihvaćen | Radi se ugovornoj kazni, a ostalo je uređeno propisom koji uređuje obvezne odnose. |
| 307 | Eko.-Adria d.o.o. | Nekretnina koja se trajno ne koristi, Članak 69. | Stavak 1. - Dodati: ili se neće koristiti u narednom razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci Stavak 3. - Dodati: Uzastopno ne koristi u razdoblju od najmanje 12 mjeseci Dodati stavak 4. Ukoliko se nekretnina započinje koristiti prije isteka od 12 mjeseci, vlasnik nekretnine dužan je platiti cijenu obvezne minimalne javne usluge za protekli period u kojem se ista nije plaćala na temelju Izjave vlasnika o nekorištenju nekretnine. | Nije prihvaćen | Odredbom je određeno 12 mjeseci što je dostatno jasno. |
| 308 | Eko.-Adria d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Stavak 1., točka 7. - Dodati da se pojedinačnim korištenjem javne usluge smatra posjedovanje vlastitog spremnika i/ili mogućnost odlaganja otpada u spremnik sa otpadomjerom | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS. |
| 309 | Eko.-Adria d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Stavak 1. - Treba jasno definirati koji su to postupci zbrinjavanja otpada za koje se ne mora planirati lokacija dokumentom prostornog uređenja Stavak 4. Trgovačko društvo dužno je primiti miješani komunalni otpad iz kojeg je prethodno izdvojen biootpad i reciklabilni komunalni otpad u maksimalnim količinama koje su potpisane sporazumom između Izvršnog tijela JLS i trgovačkog društva koje upravlja centrom za gospodarenje otpadom. Treba jasno definirati što sporazum treba sadržavati (sastav MKO, maksimalne količine) | Nije prihvaćen | Odredbe o prostornim planovima su brisane. Sporazumom se uređuje provedba propisane obveze, te smatramo da se pojedinosti provedbe obveze trebaju obaviti putem sporazuma, a ne kroz Zakon. |
| 310 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. | Predlažemo dodati članak 2. i 3. Ukoliko se utvrdi da pravna osoba ne ispunjava uvjete i obveze propisane ovim Zakonom istoj se ne može izdati nova dozvola za gospodarenje otpadom na drugoj lokaciji niti se dozvola za gospodarenje može izdati pravnoj osobi u kojoj je odgovorna osoba ili vlasnik osoba koja je bila vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi kojoj je ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom zbog nepoštivanja zakonskih propisa. Zabrana izdavanja dozvole traje najmanje 2 godine od ukidanja ili poništenja dozvole. | Nije prihvaćen | Zabranu obavljanja djelatnosti može kao mjeru izreći sud, te ne vidimo potrebu navedeno provoditi putem tijela koja izdaju dozvolu |
| 311 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | Predlažemo izmijeniti stavak 7. na način da isti sada glasi: (7) Tijelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će izvršiti uvid u sudski registar, obrtni registar i registar udruga te će pribaviti uvjerenje da podnositelju zahtjeva, krajnjem vlasniku (fizičkoj osobi) te odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije pravomoćno izrečena kazna zabrane obavljanja djelatnosti. Ukoliko je nekoj od navedenih osoba izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva ne može ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom najmanje 2 godine od pravomoćno izrečene kazne ili ukidanja dozvole. Smatramo da je navedena odredba izuzetno bitna kako bi se shvatila važnost poštivanja propisa iz područja gospodarenja otpadom te spriječila mogućnost manipulacija | Nije prihvaćen | Odredba sličnog sadržaja prijedlogu je propisana u Zakonu o održivom gospdoarenju otpadom, međutim istu ej relativno lagano moguće zaobići, te smatramo da ista predstavlja neopravdano administrativno opterećenje. Za kršenje odredbi propisa predviđene su prekršajne i kaznene odredbe. |
| 312 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | Molimo izmijeniti točku 4. stavka 4. na način da ista sada glasi: 2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom pri čemu u slučaju najma (zakupa) dozvola za gospodarenje otpadom ne može biti izdana na duži rok od roka na koji je zaključen ugovor o najmu (zakupu). | Nije prihvaćen | Propisano je obveza dostave informacija o promjeni uvjeta. |
| 313 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 165. | Predlažemo izmjenu članka 165. točke 2. na način da ista sada glasi: 2. ne osigura da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugoj pravnoj osobi koja je ovlaštena za obradu otpada sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (članak 12. stavak 3.) | Djelomično prihvaćen | Odredbe dorađene |
| 314 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. | Predlažemo brisati točku 43. | Nije prihvaćen | Obveza je propisana i njeno neizvršenje povlači prekršajnu sankciju |
| 315 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. | Članak 162. točka 34. Brisati kratku uputu | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 316 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge, Članak 131. | Molimo pojasniti temeljem kojih kriterija donosi navedenu odluke, te da li je davatelja javne usluge dužan uslugu pružati po cijenama koje odredi JLS | Primljeno na znanje | Kriterij su propisani: Zakon i Ustav Obračun cijene je propisan Dodatkom IV, a OMJU propisuje predstavničko tijelo JSL |
| 317 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | Molimo definirati uvjete koje mora zadovoljiti Organizacija | Prihvaćen | Uvjet je da se uspostavom Orgaizacije unaprijedi sustav gospdoarenja PKO |
| 318 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Reciklažno dvorište, Članak 83. | Molimo izmjenu ove odredbe, naime obveza raspolaganja građevinom ne može biti na upravitelju RD već na vlasniku reciklažnog dvorišta, odnosno jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | U opisanom slučaju pretpostavlja se ograničeno raspolaganje temeljem ugovora s vlasnikom. |
| 319 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. | Predlažemo izmijeniti odredbu članka 78. stavka 2. na način da isti glasi: (2) Standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora se odrediti na način da je spremnik primjeren potrebi pojedinog korisnika i odgovara ekonomskim mogućnostima davatelja javne usluge | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS |
| 320 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. | Molimo brisati odredbu članka 74. stavka 3. obzirom da je ista posebice u slučajevima dodjele koncesije gotovo neizvediva. Cijena javne usluge je predmet natječajnog postupka u kojem slučaju smatramo da je bespredmetno naknadno savjetovanje o cijeni obzirom da se ista ne bi smjela mijenjati u odnosu na onu dostavljenu u natječajnom postupku. | Nije prihvaćen | Natječaj treba biti u skladu sa zakonom. |
| 321 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Ugovorna kazna , Članak 70. | Molimo propisati koje dokaze treba osigurati davatelj javne usluge da može naplatiti ugovornu kaznu | Primljeno na znanje | Pitanje se uređuje odlukom JSL |
| 322 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Ugovorna kazna , Članak 70. | Predlažemo brisati a najviše do iznosa godišnje cijene obvezne minimalne javne usluge obračunate korisniku usluge iz stavka 1. ovog članka. Trošak uklanjanja posljedica može daleko premašiti iznos minimalne javne usluge zbog čega smatramo kako visinu iste ne treba ograničiti | Nije prihvaćen | Radi se ugovornoj kazni, a ostalo je uređeno propisom koji uređuje obvezne odnose. |
| 323 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Nekretnina koja se trajno ne koristi, Članak 69. | Predlažemo izmijeniti članak 69. stavak 2. na način da isti sada glasi: (2) Ukoliko je potrebno, trajno nekorištenje nekretnine može se dokazivati i temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, plina, ili pitke vode, ili na drugi način. Ukoliko korisnici ne prilože propisanu dokumentaciju u obvezi su plaćati cijenu minimalne javne usluge za predmetno obračunsko mjesto. | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje izjavom, a ako je potrebno na drugi način, a izjavom se pristupa i ugovoru. |
| 324 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Predlažemo izmjenu stavka 4. točke 9. na način da ista glasi: 9. dostaviti davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge te osobne podatke nužne za uredno vođenje Evidencije i izdavanja računa | Nije prihvaćen | Podzakonskim aktom će se urediti pitanje Izjave. |
| 325 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | Predlažemo izmjenu članka 68. stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Korisnik javne usluge na području pružanja usluge (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika te korisnici nekretnine koji nisu zemljišno – knjižni vlasnici nekretnine, ali imaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine za koju se obračunava javna usluga , a upisani zemljišno – knjižni vlasnik nije poznat. | Nije prihvaćen | Odbijeno. |
| 326 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo izmjenu stavka 1., točke 12. na način da ista sada glasi: 12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugu pravnu osobu ovlaštenu za obradu miješanog komunalnog otpada | Nije prihvaćen | Odbijeno. |
| 327 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo brisati „kratku uputu“ | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 328 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo izmjenu članka 1. točke 6. na način da ista sada glasi: 6. osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja te u slučaju da otpad ne odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja, davatelj javne usluge nije u obvezi preuzeti spremnik | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno odredbama o ugovornoj kazni. |
| 329 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo izmjenu stavka 1. točke 5. na način da isti glasi: 5. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge i to odvojeno miješani komunalni otpad, biootpad, reciklabilni komunalni otpad i glomazni otpad, osim u slučaju da vrsta otpada ne odgovara spremniku u koji je odložen | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno odredbama o ugovornoj kazni. |
| 330 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlažemo izmjenu stavka 1. točke 4. na način da ista sada glasi: 4. osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada pri čemu je korisnik prilikom primopredaje spremnika davatelju javne usluge dužan dati na uvid osobni identifikacijski dokument korisnika koji je potpisnik Izjave iz članka 65. ovog Zakona | Nije prihvaćen | Odbijeno. |
| 331 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. | Predlažemo izmjenu stavka 1., točke 2. na način da ista sada glasi: 2. pružati javnu uslugu u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 64. ovoga Zakona, osim za obračunsko mjesto za koje se ne vrši redovno plaćanje cijene javne usluge | Nije prihvaćen | Pitanje „ne plaćanja“ i dugovanja se ne rješava „uskratom“ javne usluge. |
| 332 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. | Predlažemo izmijeniti točku 1. stavka 1. na način da ista sada glasi: Predlažemo brisati točku 1. stavka 1. Navedenom odredbom kako je ista definirana u nacrtu zakona se u potpunosti diskriminiraju privatni koncesionari. Naime, smatramo da bi navedena mogućnost mogla eventualno biti dopuštena na način da isključivo JLS koja ima trgovačko društvo u svom većinskom vlasništvu može Odlukom dodijeliti obavljanje javne usluge tom društvu dok druge JLS koje nemaju većinski udio ili uopće nisu suvlasnici javnu uslugu moraju regulirati putem koncesije. Predlažemo izmjenu na način da točka glasi: 1. trgovačko društvo, koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem jedinica lokalne samouprave drži većinski dio dionica ili udjela temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ili | Nije prihvaćen | Iznesene su kontradikcije, te nije razvidno što je prijedlog |
| 333 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. | Predlažemo izmjenu točke 6. na način da ista glasi: 6. kriterije za određivanje cijene minimalne javne usluge Smatramo kako predstavnička tijela JLS nemaju uvid u troškovnu stranu pružanja javne usluge iz kojeg razloga nisu u mogućnosti određivati iznos cijene minimalne javne usluge | Djelomično prihvaćen | Dodana je odredba o kriterijima za umanjenje cijene javne usluge . |
| 334 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Gospodarenje komunalnim otpadom, Članak 61. | Predlažemo za ispunjenje ove odredbe onemogućiti odlaganje otpada bez prethodne oporabe | Primljeno na znanje | Pitanje je regulirano drugim člankom. |
| 335 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | VII. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, Ciljevi za komunalni otpad | Molimo isključiti mogućnost odstupanja od obveze oporabe otpada kako bi se omogućilo postizanje ciljeva iz ovog članka | Prihvaćen | Odbijeno. |
| 336 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Očevidnik sakupljača i oporabitelja, Članak 44. | Molimo izmijeniti točku 2. članka 4. na način da isti sada glasi: 2. oporabitelj ako podnese zahtjev i ako raspolaže dozvolom za gospodarenje otpadom, uređajima i opremom za oporabu otpada, građevinom u kojoj se obavlja oporaba za koju je izdan akt za uporabu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja te financijskim jamstvom sukladno članku 34. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Radi se o oporabi za koju se ne izdaje dozvola stoga tražiti kao preduvjet dozvolu nema smisla. |
| 337 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Očevidnik sakupljača i oporabitelja, Članak 44. | Molimo izmijeniti točku 1. stavka 4. na način da isti sada glasi: 1. sakupljač otpada koji podnese zahtjev i ako raspolaže dozvolom za gospodarenje otpadom, skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba i financijskim jamstvom u skladu s člankom 34. ovoga Zakona i | Nije prihvaćen | Radi se o sakupljanju za koje se ne izdaje dozvola stoga tražiti kao preduvjet dozvolu nema smisla. |
| 338 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Odlaganje otpada, Članak 38. | Članak 38.stavak 2. Molimo jasno definirati koje su to „određene“ Jedinice lokalne samouprave | Primljeno na znanje | Vidjeti „Dinamika zatvaranja odlagališta“. |
| 339 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Odlaganje otpada, Članak 37. | Predlažemo izmijeniti stavak 4. na način da isti sada glasi: (4) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje isključivo otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. | Nije prihvaćen | Dodavanjem riječi „isključivo“ ne mijenja se smisao. |
| 340 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Postupak izdavanja dozvole, Članak 30. | Predlažemo izmjenu točke 2. stavka 1. na način da ista sada glasi 2. da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja ili je za istu građevinu već ranije izdana dozvola za gospodarenje otpadom | Nije prihvaćen | Dozvola za gospodarenje otpadom je dozvola za obavljanje djelatnosti i ne zamjenjuje akt o uporabi građevine |
| 341 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju, Članak 26. | Molimo propisati uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi se osoba upisala u očevidnik sakupljača i oporabitelja bez dozvole. Smatramo kako za sakupljače i dalje jedan od uvjeta mora biti dozvola za gospodarenje otpadom | Prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 46. |
| 342 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Preuzimanje otpada u posjed, Članak 24. | Molimo definirati uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi osoba stekla svojstvo oporabitelja bez dozvole | Primljeno na znanje | Pitanje je uređeno člankom 46. |
| 343 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Prateći list, Članak 21. | Predlažemo izmjenu točke 1. alineje 1. na način da ista sada glasi: - fizička osoba (građanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge ili u reciklažno i mobilno reciklažno dvorište | Nije prihvaćen | Usluga preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu je dio javne usluge koju obavlja davatelj javne usluge |
| 344 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Osiguravanje obrade otpada, Članak 18. | Predlažemo izmjenu stavka 6. na način da isti sada glasi: (6) Kad je otpad potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugi postupak oporabe, otpad se mora sakupljati odvojeno ili se zajedničkim sakupljanjem mora onemogućiti miješanje otpada te se ne smije miješati s drugim otpadom i tvarima koja imaju drugačija svojstva. | Nije prihvaćen | Zajedničkim sakupljanjem bi se mogla zaobilaziti zabrana miješanja. |
| 345 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Osiguravanje obrade otpada, Članak 18. | Predlažemo izmjenu članka 18. stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Proizvođač ili posjednik otpada dužan je osigurati obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, prethodnom obradom, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a u slučaju kad navedeno nije moguće, posjednik otpada je dužan osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način sukladno članku 5. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Nije razviodno što je prethodna obrada te smatramo da isto u općem slučaju nije postupak gospodarenja otpadom. |
| 346 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Predlažemo izmjenu stavka 5. na način da isti sada glasi: (5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, koja je vlasnik trgovačkog društva koje upravlja centrom za gospodarenje otpadom ili druga osoba koja ima dozvolu za obradu miješanog komunalnog otpada, dužno je osigurati provedbu obveze iz stavka 3. ovoga članka. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 347 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Predlažemo izmjenu stavka 4. na način da isti sada glasi: (4) Trgovačko društvo, koje obavlja djelatnost i poslove centra za gospodarenje otpadom ili druga pravna osoba koja ima dozvolu za obradu miješanog komunalnog otpada dužno je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom ili drugu pravnu osobu koja ima dozvolu za obradu miješanog komunalnog otpada | Djelomično prihvaćen | Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima. |
| 348 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Predlažemo izmjenu stavka 3. na način da isti sada glasi: (3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugoj pravnoj osobi koja ima dozvolu za obradu miješanog komunalnog otpada, a sve sukladno sporazumu kojim je Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno urediti odnose u svezi predaje miješanog komunalnog otpada. | Djelomično prihvaćen | Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima. |
| 349 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Predlažemo izmjenu stavka 2. na način da isti sada glasi: (2) Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u privatnom vlasništvu, u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave. Sve u cilju ravnopravnosti tržišnog natjecanja koje načelo je propisano Ustavom RH | Nije prihvaćen | Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima. |
| 350 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | Predlažemo izmjenu stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Lokacija centra za gospodarenje otpadom, odlagališta, spalionice ili drugog energetskog postrojenja moraju biti planirana dokumentom prostornog uređenja ili imati ovlaštenje nadležnog ministarstva, a lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost obrade, oporabe odnosno zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene. | Nije prihvaćen | Odredbe o prostornim planovima su brisane. |
| 351 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Hijerarhija gospodarenja otpadom, Članak 6. | Predlažemo izmjenu točke 1. stavka 2. na način da ista sada glasi: 1. i odlučuje se između dvije ili više mjere prioritet se mora dati mjeri koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od hijerarhije gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada i pri čemu je za odstupanje potrebna prethodna suglasnost nadležnog ministarstva | Nije prihvaćen | Odredba je prijenos direktive 2008/98. |
| 352 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Hijerarhija gospodarenja otpadom, Članak 6. | Predlažemo izmjenu točke 4. stavka 1. na način da ista sada glasi: 4. postupci prethodne obrade i oporabe npr. energetska oporaba | Nije prihvaćen | Odredba je prijenos direktive 2008/98. |
| 353 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu točke 53. na način da ista sada glasi: 53. »prethodna obrada otpada prije odlaganja« je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje rezanje, usitnjavanje, baliranje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada | Nije prihvaćen | Pitanje će se ureditit podzakonskim aktom |
| 354 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu točke 52. na način da ista sada glasi: 52. »postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada i sakupljanje otpada u reciklažnom dvorištu, postupci prethodne obrade (razvrstavanje, sortiranje, rezanje, baliranje, usitnjavanje), oporabe i zbrinjavanja otpada, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom i prijevoz otpada | Nije prihvaćen | Smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom |
| 355 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu točke 48. na način da ista sada glasi: 48. »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen u istu ili u neku korisnu svrhu | Nije prihvaćen | Definicija je prenesena iz direktive 2008/98 |
| 356 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu točke 30. na način da ista sada glasi: »obrada otpada« su postupci prethodne obrade, oporabe ili zbrinjavanje, uključujući i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja | Nije prihvaćen | Smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom |
| 357 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Molimo da se nasipavanje otpada uz prethodnu obradu uvrsti u dodatak II | Nije prihvaćen | Pojedinosti postupaka će se urediti podzakonskim aktima, no smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom |
| 358 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmijeniti točku 21. na način da ista sada glasi: 21. »mobilni uređaj za obradu otpada« je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 Smatramo kako se koristeći mobilni uređajem (šreder) može dobiti SRF pogodan za upotrebu u npr. cementarama | Nije prihvaćen | Smatramo da se mobilnim uređajem „šrederom“ ne može obavljati odlaganje otpada (D1) |
| 359 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Molimo dodati točku 5.a koja glasi: „djelatnost obrade otpada uključuje obavljanje poslova obrade“ | Nije prihvaćen | Propisana je djelatnost, oporabe, zbrinjavanj itd.. mo ne i obrade jer ista obuhvaća oporabu i zbrinjavanje |
| 360 | EKO-FLOR PLUS d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu točke 4. na način da ista sada glasi: 4. »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada na jednoj ili više lokacija | Nije prihvaćen | Pitanje lokacije CGO-a se ne bi trebalo rješavati definicijom CGO-a. |
| 361 | EKO-OZRA d.o.o. | Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 89. | uz stavak 4 Nije jasno na koje se tehničke poslove odnosi. Ukoliko se propisuju odredene obveze, potrebno je jasno navesti koje | Primljeno na znanje | Odnos FZOEU – Fina će se urediti ugovorom |
| 362 | EKO-OZRA d.o.o. | Povratna naknada, Članak 99. | Sustave povratnih naknada trebaju voditi Organizacije u skladu sa obvezama proizišlim iz proširene odgovornosti proizvođača | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 363 | EKO-OZRA d.o.o. | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | U Direktivi o otpadu jasno se navodi da ukoliko na teritoriju države članice postoji više organizacija koje ispunjavaju obveze proširene odgovornosti proizvođača u ime proizvođača proizvoda, predmetna država članica za nadzor provedbe obveza u pogledu proširene odgovornosti proizvođača imenuje barem jedno tijelo neovisno od privatnih interesa ili tu zadaću povjerava javnom tijelu Nisu navedeni kriteriji po kojima se odbija uspostava statusa Organizacija Nejasno je na temelju kojih kriterija će Ministarstvo uskratiti uspostavu Organizacije jer se time narušava tržišno natjecanje . Ministarstvo isto tako može ukinuti rješenje statusa Organizaciji ako procijeni da krši odredbe sporazuma sa FZOEU I Ministarstvom. Koje su posljedice za FZOEU ukoliko ne ispuni ciljeve to Zakon ne propisuje.Organizacije su ovim Zakonom stavljene u neravnopravan i nepovoljniji položaj na tržištu u odnosu na FZOEU jer se člankom 100. St 2. sve naknade za gospodarenje otpadom plaćaju na račun Fonda. Nadalje, člankom 93. propisano je osnivanje Savjeta za posebnu kategoriju otpadom koje sadrži 11 članova (od toga 3 predstavnika FZOEU i 2 predstavnika MInistarstva) koji će imati pravo na naknadu a koju osigurava FZOEU iz prihoda od naknade gospodarenja otpadom | Primljeno na znanje | Pitanja u svezi donošenja rješenja o uspostavi organizacije su propisana člankom 91. |
| 364 | EKO-OZRA d.o.o. | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Prijedlog uz točku 2 st.2 Podatke o vlasništvu i članstvu prozvođača osnivača organizacija za ispunjavanje obveza proširene odgovornosti proizvođača | Djelomično prihvaćen | Odredba izmijenjena |
| 365 | EKO-OZRA d.o.o. | Članak 88., Registar proizvođača s proširenom odgovornosti | Novi članak Proizvođač proizvoda može obvezu iz stavka 1. ovog članka ispuniti na način da osniva trgovačka društva (u daljnjem tekstu: Organizacije) koja za svoje članove preuzima obveze koje se odnose na proizvod sklapa ugovor s trgovačkim društvima koja obavljaju poslove sakupljanja i oporabe proizvoda vode evidencije o otpadu nastalom iz PKO svojih članova, organiziraju edukaciju stanovništva o postupanju s PKO i surađuju s nadležnim tijelima državne uprave i lokalne samouprave u pitanjima vezanim uz PKO i imaju prava i obveze propisane ovim zakonom ( uredbom ili pravilnikom) i ugovorom o osnivanju ili posebnim ugovorima sa svojim članovima. 8) Proizvođač proizvoda koji nije član Organizacije iz stavka 7. ovoga članka, a u mogućnosti je neposredno izvršavati sam poslove, ima prava i obveze propisane odredbama ovog članka. (9) Proizvođač koji nije uključen u Organizaciju ili nema dokaza da sam ispunjava ciljeve skupljanja i obrade PKO od proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske za sve proizvode uplaćuje naknada na račun Fonda zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ( Fond) | Nije prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 366 | EKO-OZRA d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | definiciju br 37 dopuniti sa "Organizacija je neprofitna organizacija koju osnivaju proizvođači čija je zadaća prikupljanje naknada od proizvođača i preuzimanje obveze ispunjavanja ciljeva u njihovo ime" definiciju br 66 dopuniti sa "Proizvođači proizvoda obveze iz programa proširene odgovornosti proizvođača mogu ispuniti pojedinačno ili skupno." | Djelomično prihvaćen | Definicija je dorađena. |
| 367 | EKO-OZRA d.o.o. | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 100. | Člankom 90. St. 2 navodi se da su FZOEU I Organizacija dužni raspolagati odgovarajućim financijskim I organizacijskim sredstvima za ispunjavanje obveza proširene odgovornsoti proizvođaća a onda članak 100.st. 2 obvezuje uplaćivanje naknada isključivo u FZOEU. Time se narušava tržišno natjecanje | Primljeno na znanje | Nije predviđeno tržišno natjecanje između FZEOU i Organizacije |
| 368 | EKO-OZRA d.o.o. | Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. | Direktiva predlaže da država za nadzor provedbe obveza u pogledu proširene odgovornosti proizvođača imenuje barem jedno tijelo neovisno od privatnih interesa ili tu zadaću povjerava javnom tijelu | Primljeno na znanje | Prijedlog je da se navedeno povjeri Ministarstvu |
| 369 | Ekoplanet d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 370 | Elizabet Noršić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE zabrani! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 371 | Elizabet Noršić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. | Primljeno na znanje | Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pitanje stavljanja na tržište biorazgradivih plastičnih vrećica za nošenje dodatno će se urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s DIREKTIVOM (EU) 2015/720 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 372 | Elsa Demark | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 373 | Emanuel Čondić | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija. |
| 374 | Emanuel Čondić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 375 | Eva Janeković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 376 | Filip Luka Vuletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 377 | Filip Luka Vuletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Ne zabrani! Puno radnih mjesta će se ukinuti, a to nam u ovim vremenima zaista nije potrebno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 378 | Filip Pandža | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. | Nije prihvaćen | Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 379 | Financijska agencija | XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 180. | Predlažemo da se doda i Pravilnik čije donošenje smo predložili u članku 89. Zakona te da se propiše rok za njegovo donošenje, a imajući u vidu da su tehničke pojedinosti koje bi bile propisane Pravilnikom nužne za tehničko ustrojavanje i funkcioniranje Registra. Također, skrećemo pozornost da je u članku 180. stavku 1. Nacrta Zakona naveden rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za donošenje Uredbe iz članka. 88. stavka 8. Nacrta Zakona, a kojom bi se uredio opseg obveze proizvođača proizvoda i način izvršenja te obveze. Što se tiče RPPO-a, to bi značilo bi se tom Uredbom propisala obveza i opseg obveze proizvođača proizvoda vezano za registraciju i dostavu podataka u RPPO, a što pokazuje da bi i taj rok trebalo uskladiti s prije navedenim rokovima (s rokom za uspostavu RPPO-a iz članka 170. Nacrta Zakona i rokom za donošenje Pravilnika iz članka 89. Nacrta Zakona). . | Prihvaćen | Djelomično prihvaćen |
| 380 | Financijska agencija | XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 170. | U odnosu na stavak 1. ukazujemo kako je rok uspostave RPPO-a šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te da bi Pravilnik (čije smo donošenje predložili u članku 89.) bilo potrebno donijeti u primjerenom roku od stupanja na snagu Zakona, s obzirom na to da su tehničke pojedinosti koje bi bile propisane Pravilnikom nužne za tehničko ustrojavanje i za funkcioniranje Registra. Slijedom navedenog, predlažemo da se razmotri duljina roka za izvršenje poslova vezanih za uspostavu Registra. Predlažemo propisati obvezu Fonda i Fine da sporazumom osim "tehničkih poslova" urede i naknade za te poslove te da se umjesto pojma "tehnički poslovi", navede kako smo predložili u članku 89. Nacrta Zakona (poslovi ustroja i operativnog vođenja RPPO-a). Slijedom navedenog, predlažemo da st. 2. glasi: "2) Fond i Fina dužni su sklopiti sporazum o provedbi poslova ustroja i operativnog vođenja Registra proizvođača s proširenom odgovornosti iz članka 89. ovoga Zakona kao i o naknadama Fini za poslove ustroja i operativnog vođenja Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ | Djelomično prihvaćen | Navedena pitanja se uređuju ugovorom |
| 381 | Financijska agencija | Članak 88., Registar proizvođača s proširenom odgovornosti | Predlažemo dodati nove odredbe i korigirati postojeće radi jasnoće i preciznijeg normiranja materije vezane za ustroj i vođenje RPPO-a. U odnosu na stavak 1. ovoga članka, kojim se definira RPPO, predlažemo dodati da je RPPO elektronička baza podataka, te da isti glasi: „(1) Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (u daljnjem tekstu: RPPO) je elektronička baza podataka o proizvođačima proizvoda koji su dužni izvršavati obveze iz sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, o proizvodima i količinama proizvoda stavljenim na tržište i o ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom.“ U odnosu na stavak 2. ovog članka koji glasi"(2) Podaci iz RPPO su javno dostupni, osim podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu.“ i kojim je propisana javnost odnosno tajnost podataka u RPPO, ukazujemo da nije jasna namjera predlagatelja u dijelu kojim se propisuje da nisu javno dostupni podaci iz RPPO koji predstavljaju poslovnu tajnu. Definicija RPPO iz stavka 1. ovoga članka je preširoka da bismo mogli pretpostaviti što bi (osobito sa stajališta proizvođača) moglo predstavljati poslovnu tajnu i tko bi podatke označavao kao poslovnu tajnu. Stoga predlažemo jasno definiranje javnih i nejavnih podataka u Zakonu ili da se u Zakonu jasno propiše koji podaci iz RPPO bi bili javno dostupni, a da se okvirno odredi koji podaci neće biti javno dostupni (ostali podaci) i Pravilnikom se detaljnije propiše koji su to podaci U odnosu na stavak 4. umjesto formulacije: „(4) Tehničke poslove u vezi RPPO obavlja Financijska agencija - FINA.“ predlažemo detaljnije propisati koje poslove bi Fina obavljala u ime i za račun Fonda, pa umjesto stavka 4. predlažemo dva stavka koji bi glasili: : „ (4) Poslove ustroja i operativnog vođenja RPPO, u ime i za račun Fonda obavlja Financijska agencija . (5) Pod operativnim vođenjem RPPO-a iz prethodnog stavka ovoga članka podrazumijeva se održavanje i upravljanje RPPO-om, prikupljanje, evidentiranje i arhiviranje podataka iz RPPO-a , te daljnji razvoj RPPO-a“ Predlažemo propisati kojim tijelima bi nejavni podaci iz ovog Registra bili dostupni, a što je nužno kako se u budućnosti ne bi pojavljivala pitanja u pogledu dostave nejavnih podataka tijelima koja imaju eventualni pravni interes za uvid u nejavne podatke upisane u registar, ali postoje dvojbe u pogledu njihovog ovlaštenja za isto: „(x) Podaci iz RPPO-a koji nisu javni daju se na pisani zahtjev suda ili drugog nadležnog tijela.“ ...uz sud, potrebno definirati kome bi još na pisani zahtjev bilo dozvoljeno dostaviti podatke koji nisu javni Predlažemo da se definira kome se podaci daju bez naknade dodavanjem novog stavka: „(x) Podaci iz RPPO-a daju se _________________________, bez naknade . „ Predlažemo propisati u novom stavku i mogućnost da se za potrebe RPPO-a mogu preuzimati određeni podaci iz baze podataka Ministarstva, Fonda i drugih tijela: „(x) Financijska agencija ovlaštena je u svrhu vođenja RPPO-a preuzimati podatke iz sudskog registra, podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti, kao i podatke iz službenih evidencija Porezne uprave, Fonda i Ministarstva, bez naknade.“ ...te je potrebno navesti ukoliko će za potrebe RPPO-a biti potrebno koristiti još neku bazu podataka drugih tijela. Predlažemo nužno dodati i odredbu kojom bi se propisalo donošenje Pravilnika o načinu vođenja RPPO-a i dostavi podataka u RPPO, sadržaju i strukturi podataka koji se upisuju u RPPO, načinu upisa i sadržaju upisa, te naknadi za upis, obliku i načinu popunjavanja obrasca za registriranje i dostavu podataka u RPPO, te načinu davanja i korištenja podataka iz RPPO-a, kao i vrsti i visini naknada Financijskoj agenciji te davanje i korištenje podataka iz RPPO-a.: „(x) Način vođenja RPPO-a i dostave podataka u RPPO, sadržaj i strukturu podataka koji se upisuju u RPPO, podatke koji nisu javno dostupni (ovisno o promjenama u st. 2.), način upisa i sadržaj upisa, te naknadu za upis, oblik i način popunjavanja obrasca za registriranje i dostavu podataka u RPPO, te način davanja i korištenja podataka iz RPPO-a, kao i vrste i visine naknada Financijskoj agenciji za davanje i korištenje podataka iz RPPO-a, ministar propisuje pravilnikom“ Također, ukoliko se uvaže izmjene u članku 89. i propiše donošenje Pravilnika potrebno je nužno propisati i rok donošenja toga Pravilnika, a vodeći računa o roku za ustroj Registra iz članka 170. stavka 1. i 2. Nacrta Zakona i roku za donošenje Uredbe iz čl. 88. stavka 8. Nacrta Zakona. | Djelomično prihvaćen | Mišljenja smo da nije potreban zasebni pravilnik. |
| 382 | Financijska agencija | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | U st. 1. t. 7. predlažemo propisivanje roka za registraciju u RPPO i roka za daljnju dostavu podataka u RPPO. Naime, ukoliko obvezniku upisa nije propisan rok za upis u RPPO i za daljnju dostavu podataka njegova obveza nije dovoljno određena, koja činjenica bi bila problematična i u odnosu na članak 163. stavak. 1. točku. 26. Zakona budući je vrijeme počinjenja prekršaja nužni sastojak optužnog prijedloga/prekršajnog naloga. | Nije prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom. |
| 383 | Frančeska Eterović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Podržavam zabranu plastičnih vrećica. Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: 1. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. 2. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. 3. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 384 | Gabriela Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 385 | GLORIA OLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Slažem se sa zabranom laganih plastičnih vrećica te smatram da zabranu treba proširiti i na vrlo lagane vrećice. Također, vjerujem da jednokratne plastične vrećice ne treba zamjenjivati drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, već materijalima za višekratnu upotrebu. Jednokratne plastične vrećice negativno utječu na okoliš, a simbolična naplata istih nije pridonijela smanjenom korištenju. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. |
| 386 | GORAN GREGUREK | Reciklažno dvorište, Članak 83. | Ne znam kako je moguće u mobilnom reciklažnom dvorištu prikupljati krupni (glomazni) otpad!? Mobilno reciklažno dvorište nije dobro rješenje jer se samo stvara "iluzija činjenja", a koja je usput, i veoma skupa. Ako ništa drugo, moglo bi se barem u ovom članku definirati što se skuplja u "fiksnom reciklažnom dvorištu", a što u "mobilnom reciklažnom dvorištu, ali da to ima neke veze sa stvarnošću. p.s. Prema službenim podacima za 2019.g. u MRD-ima se prikupilo 0,003% otpada! | Primljeno na znanje | RD i MRD su važni elementi odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz kućanstava |
| 387 | GORAN GREGUREK | Cijena Javne usluge, Članak 72. | Predlažem brisanje čl.5 iz jednostavnog razloga što će u praksi biti mnogo "ispravnog tumačenja pojma odmjerenosti". Čak i kod istog davatalja javne usluge, u jednoj općini će taj odnos biti odmjeren na jedan način, dok u drugoj općini ili gradu isti kriteriji neće više biti primjereni. | Nije prihvaćen | Upravo jer su znatne razlike u okolnostima između JLS javna usluga se uređuje na razini JLS. |
| 388 | GORAN GREGUREK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Za početak: Čini mi se da je ispravno reći "sprečavanje", a ne "sprječavanje" odnosno onako kako je u naslovu odlomka. Ovdje ću komentirati pojam: "količine biootpada koji nastaje u domaćinstvu i koji se zbrinjava putem vlastitog kompostiranja". Naime, službeno je tumačenje da se radi o procesu "sprečavanja nastanka otpada", a ne odvojeno prikupljenom otpadu. O količinama organiziranog skupljanja biootpada davatelji javne usluge vode evidenciju i ta količina ulazi u ukupnu količinu odvojeno prikupljenog otpada. Međutim, o količinama biootpada koji korisnici sami kompostiraju ne postoji evidencija i ne ulazi u količinu odvojeno prikupljenog otpada. Ova činjenica nas dovodi do toga da u ruralnim područjima, gdje gotovo da nema organiziranog skupljanja biootpada, takve JLS-e nikada neće moći prijeći prag od 50% odvojeno prikupljenog otpada s obzirom da prema svim pokazateljima udio tog otpada u ukupnoj količini otpada čini 30-35%. Smatram stoga da bismo trebali jednako tretirati istu vrstu otpada u smislu odvojeno prikupljenih količina jer ako se pogledaju statistički podaci o prikupljenom MKO na mrežnim stranicama Ministarstva, jasno je da se u malim JLS-ovima prikupi čak i do dvostruko manje MKO nego u gradovima, iako su već neki gradovi kao prešli tu magičnu granicu od 50% odvojeno prikupljenog otpada. Mora se pronaći način kako istu vrstu otpada jednako tretirati makar i kroz provedbene propise. | Nije prihvaćen | Provedeno je ujednačavanje izraza koji se koriste u Zakonu. Smatramo da oba izraza („sprečavanje“ i „sprječavanje“) mogu biti prihvatljivi , a radi ujednačenosti korištenja izraza u Zakonu odabran je jedan i to „sprječavanje“. Komunalni biootpad, kojega građani sami kompostiraju, ne može se smatrati prikupljenim u sklopu javne usluge jer isti nije ni predan davatelju javne usluge, niti je obrađen zajedno sa drugim prikupljenim otpadom, međutim količine tako kompostiranog komunalnog biootpada doprinose smanjenju ukupne količine komunalnog otpada, smanjenu količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje, te smanjenju troškova za prikupljanje i obradu komunalnog biootpada koji se financiraju iz prihoda javne usluge. |
| 389 | GORAN GREGUREK | Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. | Predlažem da se izbrišu st 2. i 3. Obrazloženje: "Primjerenost potrebe" je stalno promjenjiva kategorija kako se mijenja broj članova kućanstva. | Primljeno na znanje | Pitanje spremnika se uređuje Odlukom JLS, a odabira spremnika Izjavom korisnika |
| 390 | GORAN GREGUREK | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 75. | U praksi se događaju slučajevi da "potencijalni korisnici" ne žele ništa od navedenog u st.1 točkama 1. i 2. Stoga predlažem da se davatelju javne usluge na neki način omogući naplata MJU u slučaju kada se neposredno na licu mjesta utvrdi da se nekretnina koristi. O toj činjenici se takav vlasnik/korisnik obavijesti pisanim putem te ga se, još jednom, pozove da regulira svoj odnos s davateljom usluge na jedan od navedenih načina. | Primljeno na znanje | Zakonom su propisane rekršajne odredbe |
| 391 | GORAN GREGUREK | Ugovorna kazna , Članak 70. | Predlažem da se st.5 izbriše. Obrazloženje: Problem je računovodstvenog praćenja koji dio računa je podmiren u slučaju kada korisnik plaća samo dio iznosa na računu, a što je čest slučaj. Za očekivat je da će se u praksi često događati da će naplata ugovorne kazne imati za posljedicu mnoge Prigovore i Reklamacije. Bolje je da to bude zasebna faktura, po potrebi potkrijepljena dokazima i sl. | Nije prihvaćen | Zakon traži zasebnu stavku što se može postići i izdavanjem zasebnog računa. |
| 392 | GORAN GREGUREK | Nekretnina koja se trajno ne koristi, Članak 69. | Kao što sam komentirao u čl.4, predlažem da se uvede pojam "Nekretnina koja se povremeno koristi" te da se taj pojam definira novim člankom 70. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 69. |
| 393 | GORAN GREGUREK | Financijsko jamstvoza gospodarenje otpadom, Članak 34. | Trenutno je naša tvrtka u fazi izdavanja nove dozvole za gospodarenje otpadom. Potrebno je i financijsko jamstvo koje je definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadom (N.N.81/20). Pokušali smo dobiti ponudu od banke s kojom imamo sklopljen ugovor , međutim nismo dobili nikakav odgovor. Neslužbena informacija koju smo dobili je da ukoliko bi takvo jamstvo banka i izdala, ono bi bilo veoma skupo. Pribavili smo zatim Policu osiguranja od jedne osiguravajuće kuće koja je jedina htjela dati policu od više njih i to samo zato što s njima imamo sklopljene druge police osiguranja. Međutim, oni imaju svoja pravila i ne pristaju na policu staviti tekst na kojoj piše da se radi o "financijskom jamstvu". Sada smo u "pat poziciji". Niti možemo dobiti Dozvolu za gospodarenje otpadom niti osiguravajuće društvo koje je jedino htjelo izdati policu želi mijenjati tekst. I na koncu, ne znam niti jedan slučaj da su razlozi zbog kojih se traže takva jamstva do sada bili negdje problem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 394 | GORAN GREGUREK | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | U st.1.t.4 te vezano t.10, zatim st.3 trebalo bi izmijeniti odnosno dopuniti tekst. Radi se o tome da su u nizu jedinica lokalne samouprave spremnike one same osigurale, odnosno oni su u njihovom vlasništvu. Također su i natpisi na spremnicima već tome prilagođeni. Smatram također da nije dobro rješenje u st.1. t.10 i st.3 propisivati "održavanje natpisa" i "uputa" na samom spremniku, jer se to i do sada često mijenjalo iz razno-raznih razloga. Lijepiti nove naljepnice na tisućama spremnika nema nikakvog smisla. Informiranje korisnika letcima, putem web stranica i/ili facebooka je zadovoljavajuća forma. | Prihvaćen | Odredba brisana. |
| 395 | GORAN GREGUREK | Pojmovi, Članak 4. | Predlažem uvođenje pojma: "Nekretnina koja se povremeno koristi" nastavno na pojam: "Nekretnina koja se trajno ne koristi". Obrazloženje: Praksa je pokazala da je status "Povremenog korisnika" opravdano uvoditi Definicija pojma bi mogla biti: Nekretnina koja se povremeno koristi, smatra se onaj stambeni objekt čiji vlasnik (korisnik) u njemu povremeno boravi (rad u inozemstvu, kuća za odmor i sl.). Da bi mogao ostvariti status povremenog korisnika, vlasnik (korisnik) treba priložiti dokaz o prebivalištu na drugoj adresi od adrese na kojoj se vrši primopredaja otpada. U članku 68. ovog prijedloga zakona imamo pojam "povremeno korištenje", a čl. 69 definiran je pojam "Nekretnina koja se trajno ne koristi". Stoga bi trebalo ubaciti novi članak i definirati pojam "Nekretnina koja se povremeno koristi". Alternativa: Ostaviti jedinicama lokalne samouprave da kroz svoje Odluke preciznije definiraju pojam, a kroz ovaj Zakon samo omogućiti takav status. | Djelomično prihvaćen | Pojam je uvršten u definicije. |
| 396 | Goran Krnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane i vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti! Predstavljaju kako ekološki, tako i estetski problem, osobito u državi poput Hrvatske u kojoj je ekološka osvještenost građana vrlo niska. Dovoljan je letimični pogled na naše ulic ei ceste, igrališta, a na žalost sve više i šume i vode, da se vidi koliko je velik problem plastičnih vrećica. U slučaju kad građani nemaju osvještenost, a u cilju očuvanja naše prirode, okoliša, tla i voda za buduće naraštaje, Država je ta koja mora podići osvještenost o problemima ekologije, između ostalog i zabranom korištenja svih neprihvatljivih proizvoda koji imaju ekološku alternativu. Plastične vrećice svakako ulaze u tu skupinu. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 397 | Gordana Gecan | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu |
| 398 | Gordana Gecan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! | Nije prihvaćen | Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 399 | Gordana Gecan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 400 | Gordana Gecan | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 401 | Gordana Gecan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA!!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 402 | Gordana Gecan | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 403 | Gordana Gecan | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 404 | Gordana Gecan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | NE ZABRANI PLASTIČNIH VREČICA! Vezano uz Članak 2., u pravni poredak Republike Hrvatske nužno je potrebno prenijeti i Direktivu (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje koja donosi mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica. Pritom, Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, a vrećice nisu predmet te Direktive koja se bavi plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke, štapići za uši, tanjuri i drugo. Smanjenje potrošnje vrećica regulirano je Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje iz koje proizlazi da se u EU zakonodavstvu vrećice smatraju ambalažom. Zbog toga se može smatrati da vrećice mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu ili nekim podzakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, u brojnim su se istraživanjima pokazale kao, i po okoliš, bolja opcija od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala, stoga u ovom Nacrtu ničime nije predstavljen temelj za odluku njihove zabrane. | Djelomično prihvaćen | Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. |
| 405 | Grad Karlovac | Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge, Članak 131. | st.1. Potrebno odrediti duži rok zbog potrebe priprema izmjene odluke, rokove za sazivanje odbora Gradskog vijeća i sjednice Gradskog vijeća, posebno ukoliko je izmjenu odluke potrebno staviti na savjetovanje s javnošću. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da je rok primjeren |
| 406 | Grad Karlovac | Glomazni otpad, Članak 82. | st.2 - potrebno je uključiti i korisnike kategorije koji nije kućanstvo jer ionako plaćaju cijenu prijevoza i obrade glomaznog otpada. | Nije prihvaćen | Pitanje se rješava na tržištu u sklopu komercijalnih usluga |
| 407 | Grad Karlovac | Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. | Pojam "primjerenosti potrebe pojedinog korisnika" potrebno je konkretno definirati jer u protivnom će se stvoriti veliki problem prilikom donošenja odluka JLS. | Primljeno na znanje | Pitanje spremnika se uređuje Odlukom JLS, a odabira spremnika Izjavom korisnika |
| 408 | Grad Karlovac | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 75. | St.4. - nepotrebno da se ova obveza nalaže izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave budući da je ugovor o korištenju javne usluge pravni posao između davatelja i korisnika usluge. Jedinica lokalne samoupravae ionako je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku, link na Zakon i dr. | Primljeno na znanje | JLS je bitni faktor u navedenom pravnom poslu |
| 409 | Grad Karlovac | Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. | čl.68. st.5. molimo obrazloženje - da li znači da javne ustanove (škole, vrtići, muzeji), kao i mali iznajmljivači (koji koriste objekt i za iznajmljivanje i za stanovanje/odmor) moraju plaćati komercijalnu cijenu za odvojeno prikupljeni reciklabilni otpad. Navedeno je protivno čl.62.st.3. gdje je točno definirano što je uključeno u javnu uslugu a na ovaj način se cijela kategorija korisnika izuzima iz korištenja velikog dijela javne usluge.Korisnici koji nisu kućanstvo ionako će plaćati veću cijenu obvezne minimalne javne usluge, a na ovaj način će imati znatno povećane troškove. | Primljeno na znanje | Škola, vrtić i muzeji nisu „kućanstvo“. |
| 410 | Grad Karlovac | Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada , Članak 62. | U pojmovniku je naveden pojam obračunsko mjesto no nije jasno što znači lokacija obračunskog mjesta( čl.62.st.3.točka 1.) naročito ako uzmemo u obzir da se u čl.68. st.4 točka 2. spominje pojam “mjesto primopredaje” koje također nije nigdje definirano. Spominju se dakle tri pojma koja nisu jasno definirana. Da li su pojmovi "lokacija obračunskog mjesta" i "mjesto primopredaje" istovjetni? Da li javna usluga uključuje i sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta i putem spremnika na javnim površinama? Ukoliko se isključi mogućnost da se staklo, metal prikuplja na javnim površinama obavljanje javne usluge neće biti moguće osigurati na ekonomski održiv način. | Primljeno na znanje | Pojmovi su propisani člankom 4. |
| 411 | GRAD LEPOGLAVA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LEPOGLAVA Antuna Mihanovića 12 42250 Lepoglava Predmet: Javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom - očitovanje na nacrt, dostavlja se Ovim putem ističu se primjedbe na objavljeni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom (dalje u tekstu: Zakon) i to kako slijedi: Odredbom članka 62. stavka 4. Zakona je izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave nametnuta obveza osigurati funkcioniranje sustava na propisan način, a to se odnosi na sustav kojim u cijelosti upravlja davatelj usluge na koji izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave nikako ne može utjecati. Odredbom članka 67. stavka 1. točke 4. Zakona propisana je obveza davatelja usluge da korisniku usluge osigura spremnike za primopredaju komunalnog otpada, no prihvatljivi prijavitelji na relevantne natječaje za spremnike su jedinice lokalne samouprave. Bilo bi potrebno definirati i da je davatelj usluge dužan korisniku usluge osigurati spremnike odgovarajuće veličine obzirom da svim korisnicima nisu nužni spremnici iste veličine. Odredbom članka 67. stavka 5. Zakona je propisano da je davatelj usluge dužan predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, a temeljem navedenih izvješća jedinice lokalne samouprave pripremaju izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom za koja je rok dostave jedinici područne (regionalne) samouprave isto do 31. ožujka, pa nije izvediva kvalitetna i točna priprema propisanih izvješće jedinica lokalne samouprave. Iako prijedlogom Zakona više nema obveze jedinice lokalne samouprave na donošenje Plana gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, pa time niti podnošenja izvješća, prijelaznim i završnim odredbama je predviđeno da je obveza podnošenja izvješća i dalje na snazi, do prilagođavanja Planova gospodarenja otpadom jedinica područne samouprave. Odredbom članka 69. stavka 3. Zakona je propisano što se smatra nekretninom koja se trajno ne koristi. Smatramo da navedena formulacija nije primjenjiva u slučajevima smrti samca ili odlaska istog na smještaj u nekretnini u kojoj nakon odlaska posjednika više nitko ne živi, pa nema smisla postojanje obveze posjedovanja spremnika za komunalni otpad u stambenom prostoru u kojem nitko ne živi, niti se povremeno koristi. Odredbom članka 73. stavka 4. Zakona je propisano da ako se na istom obračunskom mjestu isti korisnik može razvrstati i u kategoriju kućanstvo i u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, korisnik je dužan plaćati samo cijenu obvezne minimalne javne usluge obračunatu za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, pa je u tom slučaju nejasno na koji se način onda za kategoriju kućanstvo zbrinjavaju ostale vrste otpada koje za kućanstvo ulaze u cijenu minimalne javne usluge, a za korisnika koji nije kućanstvo se ugovara pod komercijalnim uvjetima (članak. 68. stavak. 5. Zakona) time da nije pripisana nužnost ugovaranja za ostale kategorije otpada niti da li se mora ugovarati sa davateljem usluge na konkretnom području ili se radi o slobodnom odabiru korisnika koji nije kućanstvo. U praksi, u takvim slučajevima može doći do situacije da kućanstvo nema osigurano prikupljanje i odvoz odvojenog otpada reciklabilnog otpada sa kućnog praga, a što ulazi u cijenu minimalne javne usluge. Odredbom članka 74. stavka 7. Zakona je propisano da se izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno očitovati u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti na cjenik odnosno izmjenu cjenika, a taj rok se ukazuje izrazito kratkim, obzirom da ima jedinica lokalne samouprave koje imaju osnovan Savjet za zaštitu potrošača javnih usluga koje je nužno upoznati sa navedenom problematikom, kao i zatražiti njihovo mišljenje, a za što je potrebno određeno vrijeme radi organizacije i usklađivanja svih članova, sve u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Odredbom članka 74. stavka 8. Zakona se propisuje obveza izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave da provjeri da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje reciklabilni i biootpad od miješanog komunalnog otpada te da kompostira, pa se nameće pitanje na koji na način izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave može provjeriti da li su cijene poticajne za odvojeno predavanje otpada te kako postupiti kada se jedinica lokalne samouprave i davatelj usluge ne slažu oko ocjene da li pojedini cjenik potiče korisnika na odvojeno predavanje otpada ili ne. Odredbom članka 75. stavka 4. Zakona je propisana obveza izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave i davatelju usluge da putem sredstava javnog informiranja osigura da korisnik usluge upoznat sa odredbama ugovora, pa se nameće pitanje iz kojeg je razloga navedena obveza nametnuta izvršnom tijelu JLS-a, obzirom da je navedeno da se akti JLS-a objavljuju na službenim stranicama i službenom vjesniku JLS-a, čime se čine dostupnima javnosti, a svako je nepotrebno dodatno obvezu nametati izvršnom tijelu JLS-a. Ako je nužno dodatno propisati istu obvezu onda je nužno obvezati JLS. Odredbom članka 78. stavka 2. Zakona je propisano da se standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora odrediti na način da je primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge, no nije navedeno tko određuje veličinu spremnika, predstavničko tijelo, davatelj usluge ili korisnik usluge? Odredbom članka 79. stavka 4. Zakona propisuje da podaci iz Evidencije o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika moraju biti dostupni na uvid korisniku usluge na njegov zahtjev, predlažemo dopuniti na način da je evidencija dostupna i jedinici lokalne samouprave na zahtjev. Odredbom članka 81. stavka 1. Zakona propisana je obveza izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave da osigura odvojeno prikupljanje otpada uz funkcioniranje reciklažnog dvorišta i usluge prijevoza glomaznog otpada, a nejasno je iz kojeg je razloga obveza nametnuta izvršnom tijelu, obzirom da relevantne opće akte donosi predstavničko tijelo, a obavljanje javne usluge se dodjeljuje davatelju usluge na čije poslovanje izvršno tijelo ne može utjecati na drugi način osim upozorenjima i molbama. Odredbom članka 83. Zakona su propisane obveze vezane uz reciklažno dvorište, a vezano uz vođenje evidencije ističe se da je trenutno uspostavljenim sustavom sve količine prikupljene u stacionarnom reciklažnom dvorištu prijavljuju da su prikupljene na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi reciklažno dvorište, neovisno o tome da postoji mogućnost zajedničkog korištenja reciklažnog dvorišta od strane više jedinica lokalne samouprave, te se ostalim jedinicama ne uračunava otpad prikupljen putem stacionarnog reciklažnog dvorišta. Odredbom članka 85. stavka 2. Zakona je propisana obveza izvršnom tijelu da osigura provedbu propisanih mjera u sustavu sakupljanja posebnih kategorija otpada, iako je nejasno i podložno tumačenju na koji način se isto osigurava, kao i iz kojeg je razloga nametnuta izvršnom tijelu a ne jedinici lokalne samouprave. Odredbom članka 96. Zakona je propisana poticajna naknada. Predlaže se prilagođavanje rokova za donošenje rješenja i objavu izvješća uz rokove za izradu i donošenje prijedloga proračuna jedinica lokalne samouprave, a u kojima je nužno predvidjeti sredstva za podmirenje poticajne naknade, obzirom da je propisano da se prijedlog proračuna predstavničkom tijelu podnosi do 15. studenog te uzevši u obzir sve rokove za definiranje ključnih podataka za izračun poticajne naknade i donošenje rješenje (ne dostava jedinicama lokalne samouprave, već rokovi za donošenje rješenja) nije moguće planirati navedeni rashod proračuna. Dodatno se ističe da su obveznici podmirenja poticajne naknade jedinice lokalne samouprave, a temeljem podataka koje iste ne daju, ne prikupljaju, niti nad istima imaju mogućnosti kontrole ili provjere sve do objave neslužbenih podataka. Odredbom članka 150. Zakona se propisuje da inspektor zaštite okoliša naređuje izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguranje uvjeta i provođenje propisanih mjera gospodarenja otpadom, kao i da osigura da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom, uz prijetnju novčanom kaznom. Navedena odredba je potpuno nejasna obzirom da je nejasno iz kojeg se razloga naređuje izvršnom tijelu osiguranje postupanja koje je u cijelosti u nadležnosti davatelja usluge na kojeg izvršno tijelo, nema niti može imati utjecaja. Za provođenje navedenih mjera nikako nema smisla ni utjecaja naređivanje istih izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave, pa time niti izricanje novčanih kazni, na koje osoba koju se kažnjava nikako ne može utjecati, ako na isto dobrovoljno ne pristane davatelj usluge. Odredbom članka 165. Zakona je predviđeno izricanje novčanih kazni izvršnom tijelu jedinica lokalne samouprave. Navedenom odredbom se predviđa kažnjavanje jedinica lokalne samouprave i izvršnog tijela jedinica za postupanje i poslovanje davatelja usluge i drugih pravnih osoba na čije postupanje izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave ne može utjecati. Ima i komunalnim društava koja su u suvlasništvu više JLS-a sa različitim suvlasničkim omjerima te je utjecaj nekih na poslovanje zanemariv, a propisano je izricanje kazni ako davatelj usluge ne postupa na određen način. Navedeno je svakako u suprotnosti sa svrhom kažnjavanja kojom se kažnjava za određeno ponašanje, odnosno želi potaknuti na određeno ponašanje u skladu sa relevantnim odredbama. Nužno je izricanje novčanih kazni prilagoditi na način da se iste izriču tijelima koje ne postupe u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, a ne kažnjavati jedne za ponašanje drugih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 412 | GRAD ZAGREB | DODATAK V, IZRAZI ZA OBRAČUN NAKNADA | Predlaže se u Dodatku V, točka 3.. izmijeniti naslov da glasi: „Naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže radi usklađivanja naslova s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 413 | GRAD ZAGREB | DODATAK III, POPIS DJELATNOSTI I POSTUPAKA GOSPODARENJA OTPADOM ZA KOJE SE IZDAJE DOZVOLA ZA GOSPODARENJE OTPADOM | U Dodatku III, postupke djelatnosti oporabe otpada (R3, R4 i R5) potrebno je uskladiti s Direktivom EU 2018/851. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se djelatnosti oporabe otpada (R3, R4 i R5) uskladile s Direktivom EU 2018/851. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 414 | GRAD ZAGREB | Uklanjanje otpada, Članak 140. | Predlaže se u članku 140. stavku 1. dodati točku 4. „Nije nakon prestanka obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom provela mjere određene Elaboratom gospodarenja otpadom.“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se dodatno osiguralo da će pravna/fizička osoba-obrtnik ukloniti preostali otpad na lokaciji gospodarenja otpadom nakon prestanka obavljanja djelatnosti. | Nije prihvaćen | Pitanje se namjerava rješavati korištenjem financijskog jamstva |
| 415 | GRAD ZAGREB | Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge, Članak 131. | U stavku 1. predlaže se umjesto roka od 15 dana propisati rok od 30 dana. Obrazloženje: Mišljenja smo kako je potrebno propisati duži rok za otklanjanje nedostataka u Odluci prvenstveno zbog same procedure donošenja Odluke od strane predstavničkog tijela, a koja procedura podrazumijeva izradu materijala o ispravcima Odluke sukladno uputi Ministarstva, upućivanje istoga predstavničkom tijelu, raspravu o napravljenim ispravcima Odluke sukladno uputi, te glasanje o istima na sjednici predstavničkog tijela, te bi za sve navedeno rok od 15 dana bio prekratak. | Prihvaćen | Djelomićno prihvaćen |
| 416 | GRAD ZAGREB | XV. UPRAVNI NADZOR, Članak 130. | U stavku 2. na kraju rečenice umjesto točke staviti zarez, te dodati riječi: „ako postoji velika vjerojatnost da je do povrede došlo isključivom krivnjom. Obrazloženje: Navedeno se predlaže iz razloga što se u radu pojedinih službenika koji primjenjuju Zakone i druge propise dešavaju neiskrivljene povrede istih, a čija je kontrola osigurana u žalbenom postupku, odnosno u postupku pred upravnim sudovima. | Nije prihvaćen | Odredba propisuje ovlast koja će se primjenjivati u skladu s ostalim propisima |
| 417 | GRAD ZAGREB | Akcija prikupljanja otpada, Članak 110. | Predlaže se u članku 110. stavku 3. izmijeniti tekst „Nadležni upravni odjel dužan je“, da glasi „Nadležno tijelo dužno je“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 110. stavka 3. Zakona uskladile s odredbama članka 14. stavka 2. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Članak 14. stavak 2. se odnosi na županije i Grad Zagreb, a ovaj članak se odnosi na JLS i Grad zagreb |
| 418 | GRAD ZAGREB | Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. | Predlaže se u članku 107., stavku 7. zamijeniti pojam „zemljišnoknjižni sud“ odgovarajućim tijelom sudbene vlasti. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji zemljišnoknjižni sud. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 419 | GRAD ZAGREB | Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. | Predlaže se u članku 107., stavku 6. zamijeniti pojam „zemljišnoknjižni sud“ odgovarajućim tijelom sudbene vlasti. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji zemljišnoknjižni sud. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 420 | GRAD ZAGREB | Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Članak 105. | Predlaže se u stavku 1. točki 16. podtočki g) zamijeniti riječ „domaćinstvima“ riječju „kućanstvima“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se izbjeglo korištenje pojma „domaćinstvo“ obzirom da se kroz cijeli Zakon koristi ispravni pojam „kućanstvo“. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 421 | GRAD ZAGREB | Povratna naknada, Članak 99. | Predlaže se u članku 99. stavku 1. iza teksta „Povratna naknada je“ dodati riječ „poticajna“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se naglasilo da je povratna naknada mjera kojom se potiče odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada. | Nije prihvaćen | Naziv ove naknade se koristi preko 10 godina te smo mišljenja da ga ne treba mijenjati radi naglašavanja opće poznate činjenice. |
| 422 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 5. predlaže se izmijeniti tekst „dokaz da vlasnik nekretninu koristi za stalno stanovanje“, navesti „dokaz da vlasnik nekretnine ima prijavljeno prebivalište u toj nekretnini te da u njoj stalno boravi“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 5. Zakona uskladile s odredbama Zakona o prebivalištu (NN 144/12, 158/13). | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 423 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 4. iza teksta „na čijem području se nalazi“ dodati riječ „neusklađeno“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 4. Zakona uskladile s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe se ne odnose samo na „neusklađena“ odlagališta |
| 424 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 3. iza teksta „pravna osoba koja upravlja“ dodati riječ „neusklađenim“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 3. Zakona uskladile s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe se ne odnose samo na „neusklađena“ odlagališta |
| 425 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 2. iza teksta „Vršna točka katastarske čestice na kojoj se nalazi“ dodati riječ „neusklađeno“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 2. Zakona uskladile s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe se ne odnose samo na „neusklađena“ odlagališta |
| 426 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 1. iza teksta „vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi“ dodati riječ „neusklađeno“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 1. Zakona uskladile s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe se ne odnose samo na „neusklađena“ odlagališta |
| 427 | GRAD ZAGREB | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. izmijeniti naslov da glasi: „Naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže radi usklađivanja naslova s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Odredbe se ne odnose samo na „neusklađena“ odlagališta |
| 428 | GRAD ZAGREB | Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. | Predlaže se u članku 94. stavku 1. točki 5. izmijeniti tekst da glasi: „kućno kompostiranje i recikliranje biootpada“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se izbjeglo korištenje pojma „domaćinstvo“ obzirom da se kroz cijeli Zakon koristi ispravni pojam „kućanstvo“. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 429 | GRAD ZAGREB | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | Predlaže se u članku 91. stavku 5. izmijeniti tekst „stavka 88.“ u „članka 90.“. Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto „članka 90.“ naveden je „stavka 88.“. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 430 | GRAD ZAGREB | Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada , Članak 84. | Predlaže se u članku 84., stavku 4. definirati „odgovarajuća postrojenja“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže jer nije razvidno na koja se odgovarajuća postrojenja navedena odredba odnosi. | Primljeno na znanje | Pitanje se može urediti, ako je potrebno, podzakonskim aktom. |
| 431 | GRAD ZAGREB | Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada , Članak 84. | Predlaže se u članku 84. stavku 3. izmijeniti tekst „stavka 3.“ u „stavka 1.“. Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto broja „1“ naveden je broj „3“. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 432 | GRAD ZAGREB | Glomazni otpad, Članak 82. | Predlaže se u članku 82. stavku 2. „Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo osigurati preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza i obrade tog otpada.“ prije zareza dodati: “i nakon obavljenog jednog preuzimanja bez naknade, u istoj kalendarskoj godini“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se naglasilo da uz preuzimanje glomaznog otpada jednom godišnje bez naknade u sklopu javne usluge, postoji i mogućnost preuzimanja glomaznog otpada na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo više puta u kalendarskoj godini, ali u tom slučaju, uz naknadu. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da je obveza jasno propisana, te da se dodatnim naglašavanjem ne će postići veća jasnoća. |
| 433 | GRAD ZAGREB | Obavijest o sakupljanju komunalnog otpada , Članak 80. | U stavku 2. točki 2. iza riječi: „sakupljanja“ dodati riječ: „reciklabilnog“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže iz razloga da bi se napravila distinkcija u odnosu na spremnike na obračunskom mjestu korisnika usluga za mješini komunalni otpad i spremnike za biorazgradivi otpad koji se zbog prostornih mogućnosti moraju nalaziti na javnoj površini, jer u protivnom bez umetanja pojma reciklabilnog isto može značiti da informacija iz stavka 2. točke 2. članka 80. Zakona mora sadržavat i takve spremnike koje su dodijeljene korisnicima usluga a koji se zbog prostornih mogućnosti nalaze na javnim površinama. | Nije prihvaćen | Predloženo tumačenje odredbe je vjerojatno praktično neprovedivo |
| 434 | GRAD ZAGREB | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 75. | U stavku 4. na kraju stavka predlaže se brisati riječi: „pravnim posljedicama“ ili barem konkretizirati sa kojim pravnim posljedicama treba upoznati korisnike usluge. Obrazloženje: Naime nije jasno sa kojim konkretnim pravnim posljedicama treba upoznati korisnike usluga, obzirom je u ovom kontekstu pojam preopćenit i preširoko određen jer ovisno o različitim postupanjima ili ne postupanjima korisnika usluga pravne posljedice mogu biti različite pri čemu pravne posljedice zapravo ovise o određenom postupanju ili ne postupanju korisnika usluga sukladno Zakonu, pod zakonskim propisima, Odluci, odnosno Ugovoru, te je nemoguće generalno upoznati sve korisnike usluga sa svim mogućim pravnim posljedicama koje mogu proizlaziti iz navedenih zakonskih i pod zakonskih akata, Odluke, odnosno Ugovora. Osim toga samom objavom navedenih akata omogućava se korisnicima usluge da se upoznaju sa pravnim posljedicama koje za njih mogu proisteći zbog nepridržavanja navedenih zakonskih i pod zakonskih akata, Odluke, odnosno Ugovora. | Nije prihvaćen | Misli se na iste pravne posljedice na koje se odnose odredbe Zakona o održivom gospdoarenju otpadom i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom |
| 435 | GRAD ZAGREB | Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. | U stavku 6. točki 6. potrebno je brisati ponavljanje teksta: “te razloge”. Obrazloženje: Očitom omaškom je ponovljen isti tekst. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 436 | GRAD ZAGREB | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. | Predlaže se u članku 67. stavku 1. točki 12. navesti na koji se Plan navedena odredba odnosi. Obrazloženje: U članku 67. stavku 1. točki 12. nije razvidno na koji se Plan navedena odredba odnosi. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 437 | GRAD ZAGREB | Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. | Predlaže se u članku 66. stavku 6. iza teksta „odlukama o načinu pružanja“ dodati riječ „usluge“. Obrazloženje: Očitom omaškom izostavljena je riječ „usluge“ . | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 438 | GRAD ZAGREB | Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. | U stavku 1. točki 7. predlaže se da se riječ: „lokacija“ zamjeni množinom te riječi i navede riječ: „lokacije“ Obrazloženje: Kako je već prethodno navedeno, s obzirom na samo određenje pojma mobilnog uređaja u članku 4. Zakona, odnosno da se mobilnim uređajem otpad može obrađivati na više različitih lokacija, mišljenja smo kako je Odlukom iz članka 64. stavka 1. Zakona moguće odrediti više različitih lokacija na kojima se može obrađivati glomazni otpad mobilnim uređajem. | Nije prihvaćen | U stavku 1. točki 7. ne nalazi se riječ „lokacija“. Odredba iz stavka 2. točke 7. odnosi se na svaku pojedinu lokaciju, odnosno smatramo da nema zapreke u ovoj odredbi da se, u slučaju potrebe, odredi više lokacija |
| 439 | GRAD ZAGREB | Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 49. | U stavku 11. potrebno je pozvati se na članak 48. stavak 2. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden članak 46. stavak 2., umjesto 48. stavak 2.. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 440 | GRAD ZAGREB | Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 49. | U stavku 1. točkama 10. i 12. i stavku 4. potrebno je pozvati se na članak 46. stavak 11. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden članak 46. stavak 10., umjesto 46. stavak 11.. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 441 | GRAD ZAGREB | Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 48. | U članku 48. stavku 10. potrebno se pozvati na članak 46. stavak 11.. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. članka 46., umjesto stavak 11.. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 442 | GRAD ZAGREB | Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 47. | U stavku 8. članka 47. potrebno se pozvati na stavak 11. iz članka 46. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. članka 46., umjesto na stavak 11. ovoga članka. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 443 | GRAD ZAGREB | Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 47. | U stavku 1. članka 47. potrebno se pozvati na stavak 3. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 3. umjesto stavak 5. ovoga članka. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 444 | GRAD ZAGREB | Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 46. | U stavku 7. članka 46. potrebno se pozvati na stavak 11. ovoga članka. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. umjesto stavak 11. ovoga članka. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 445 | GRAD ZAGREB | Očevidnik sakupljača i oporabitelja, Članak 44. | Iza stavka 7. predlaže se dodati novi stavak koji bi glasio: „ Prije donošenja rješenja iz prethodnog stavka tijelo koje rješava o zahtjevu za upis u očevidnik pribavit će od nadležnog tijela za prostorno planiranje podatak o tome nalazi li se skladište iz stavka 4. točke 1. u području namjene u kojem je prema važećem prostornom planu dopušteno sakupljati otpad. Obrazloženje: Imajući u vidu da se rješenja o izvedenom stanju koja su donesena temeljem propisa kojim se uređuje ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina, smatraju po istom tom propisu uporabnim aktom, a da je praksa pokazala da je za mnoge građevine izdano takvo rješenje u kojima je za iste kao namjena određeno skladište te da se takve građevine nalaze i u području namjene u kojima po važećim prostornim planovima nije dopušteno sakupljati otpad, primjerice u zaštitnom zelenom pojasu i sl, mišljenja smo kako je nužno da se pribavi dokaz nadležnog tijela o tome nalazi li se skladište u području namjene u kojoj se prema važećem prostornom planu mogu obavljati postupci sakupljanja otpada. | Nije prihvaćen | Postupkom se ne obavlja nadzor provedbe propisa o gradnji i prostornom uređenju. |
| 446 | GRAD ZAGREB | Odlaganje otpada, Članak 38. | U stavku 3. potrebno se pozvati na članak 37. stavak 8. ovoga Zakona. Obrazloženje: U stavku 3. članka 38. prijedloga poziva se na članak 36. stavak 9. ovoga Zakona, koji se odnosi na pravne lijekove. Stoga, je potrebno se pozvati na članak 37. stavak 8. ovoga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 447 | GRAD ZAGREB | Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. | Predlaže se dodati novu točku 4. koja bi glasila: „ ne obavijesti tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom o promjeni propisanog uvjeta za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom i akta temeljem kojih mu je izdana dozvola za gospodarenje“ Obrazloženje: Iako je za neobavještavanje o promjeni propisanih uvjeta za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom i akata temeljem kojih je ona izdana predviđena sankcija u prekršajnim odredbama Zakona, smatramo da bi se propisivanjem mogućnosti ukidanja dozvole zbog propusta osobe kojoj je izdana dozvola za gospodarenje otpadom da u propisanom roku obavijesti tijelo koje joj je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom bolje utjecalo na poštivanje navedene obveze, obzirom je praksa pokazala da se svi oni kojima je izdana dozvola za gospodarenje otpadom ne pridržavaju navedene dužnosti ili se ne pridržavaju propisanog roka za dostavu obavijesti a sve to s obzirom da se radi se o značajnoj obvezi osobe kojoj je izdana dozvola za gospodarenje otpadom, te ponekada o promjenama propisanih uvijete i akata na temelju kojih je ona izdana ovisi i sama mogućnost obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, te da u praksi postoje situacije da o nekim promjenama propisanih uvjeta i akata temeljem kojih je izdana dozvola za gospodarenje otpadom, tijelo koje je izdalo dozvolu ponekad dozna iz drugih izvora, primjerice da osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarenje otpadom više ne raspolaže građevinom za gospodarenje otpadom jer joj nije produžen zakupni odnos i sl. | Nije prihvaćen | Obuhvaćeno stavkom 1. točkom 1. |
| 448 | GRAD ZAGREB | Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. | U stavku 1. predlaže izmijeniti tekst da glasi: “Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem će ukinuti ili poništiti dozvolu na zahtjev nadležnog Državnog inspektorata Republike Hrvatske i u sljedećim slučajevima, ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom:…..” Obrazloženje: Prijedlogom dopune odredbe biti će jasnije u kojim slučajevima tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom može donijeti rješenje o ukidanju ili poništenju dozvole, obzirom na prijedlog iz točke 3. istog članka i stavka. | Nije prihvaćen | Propisan je slijedni niz događaja (zahtjev inspektora iz kojega slijedi utvrđivanje ispunjenja uvjeta). |
| 449 | GRAD ZAGREB | Financijsko jamstvoza gospodarenje otpadom, Članak 34. | U stavku 2, predlaže se umjesto riječi: „produžiti važeće financijsko jamstvo ili pribaviti novo financijsko jamstvo“ zamijeniti riječima: „prije isteka roka na koje je izdano financijsko jamstvo isto produžiti ili pribaviti novo financijsko jamstvo i dostaviti ga tijelu koje je izdalo dozvolu.“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže radi uspostave boljeg mehanizma kontrole, odnosno s obzirom na svrhu samog financijskog jamstva koji služi za pokriće eventualnih šteta proizašlih iz obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, da se zbog eventualnog nemara pojedinih osoba kojima je izdana dozvola ne dogodi da ista ne raspolaže valjanim financijskim jamstvom niti jedan dan. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 450 | GRAD ZAGREB | Postupak izdavanja dozvole, Članak 30. | Predlaže se u članku 30. stavku 1. dodati točku „rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša za zahvat za koji je propisana obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 30. Zakona uskladile s odredbama članka 49. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Postupci propisani ovim propisom ne služe kontroli provedbe obveza propisanih drugim propisima. |
| 451 | GRAD ZAGREB | Postupak izdavanja dozvole, Članak 30. | U stavku 1. iza točke 4. potrebno je dodati novu točku 5. koja glasi: „da zapošljava osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom“. U stavku 1. iza točke 5. potrebno je dodati novu točku 6. koja glasi: „ da se građevina u kojoj će se obavljati djelatnost oporabe, odnosno zbrinjavanja nalazi prema važećem prostornom planu na području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene.“ U stavku 2. točki 2. predlaže se riječ: „lokacija“ zamijeniti množinom te riječi te navesti riječ: “lokacije“. Iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak koji glasi: „Nadležno tijelo iz članka 29. ovog Zakona pribavit će po službenoj dužnosti očitovanje nadležnog tijela za prostorno planiranje o ispunjavanju uvjeta iz članka 30. stavka 1. točke 5., osim za mobilni uređaj.“ Obrazloženje: Imajući u vidu da je odredbom članka 12. stavka 1. Zakona propisano da se djelatnost oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada može obavljati samo na području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene, mišljenja smo kako je prijeko potrebno u postupku nedvojbeno utvrditi da se građevina u kojoj se namjerava obavljati takva djelatnost nalazi u spomenutim namjenama, te se stoga predlaže obvezu utvrđenja navedenog u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom propisati u novoj točki 5. stavka 1., kako je gore predloženo, a što je jedan od bitnih uvjeta, odnosno da se dozvolom za gospodarenje otpadom može dozvoliti gospodariti otpadom samo i isključivo na područjima namjene koje su propisane samim Zakonom. Nadalje, s obzirom na samo određenje pojma mobilnog uređaja u članku 4. Zakona, odnosno da se mobilnim uređajem otpad može obrađivati na više različitih lokacija, mišljenja smo kako je Odlukom iz članka 64. stavka 1. Zakona moguće odrediti više različitih lokacija na kojima se može obrađivati glomazni otpad mobilnim uređajem, te se stoga predlaže da se u stavku 2. točki 2. zamjeni riječ „lokacija“ množinom te riječi, odnosno s riječju „lokacije“. S obzirom na predloženo da se u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom mora utvrditi nalazi li se građevina u kojoj će se obavljati djelatnost oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada prema važećem prostornom planu na području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene, smatramo da je navedeno jedino moguće pribavim po službenoj dužnosti o tome mišljenja od nadležnog tijela za prostorno planiranje, koje jedino kako takvo kompetentno za davanje takvog mišljenja, obzirom da tijelo koje izdaje dozvolu za gospodarenje otpadom nema stručnih znanja i sposobnosti pravilno iščitavati prostorne planove, njihove kartografe, te pratiti izmjene istih. | Nije prihvaćen | Pitanje odgovornosti u pravnoj osobi je uređeno drugim propisima. Postupkom propisanim ovim Zakonom ne uređuje se pitanje kontrole provedbe akata i propisa koji uređuju prostorno uređenje. |
| 452 | GRAD ZAGREB | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | U stavku 10. predlaže se da se iza riječi: „dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem“, dodaju riječi: „izdanu dozvolu za gospodarenje otpadom s klauzulom pravomoćnosti, osim ako se zahtjev podnosi tijelu koje je izdalo dozvolu“ Obrazloženje:: Mišljenja smo kako je potrebno propisati da ukoliko se zahtjev za izdavanje suglasnosti podnosi tijelu koje nije izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom za mobilni uređaj, da je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti takvu dozvolu s klauzulom pravomoćnosti tijelu koje nije izdalo tu dozvolu, obzirom da se bez valjanje i pravomoćne dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem ne može niti izdati suglasnost. Ukoliko se zahtjev podnosi onom tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem, tada će tijelo kojem je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti moći uvidom u svoj spis predmeta utvrditi da podnositelj zahtjeva za izdavanje suglasnosti raspolaže sa valjanom i pravomoćnom dozvolom za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem. | Nije prihvaćen | Pitanje „pravomoćnosti“ rješenja odnosno dozvole već je uređeno posebnim propisom koji uređuje opći upravni postupak |
| 453 | GRAD ZAGREB | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | Predlaže se brisanje stavka 8. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da se izdavanjem dozvole za gospodarenje mobilnim uređajem utvrđuje između ostalog da je Elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu sa Zakonom i pravilnikom te raspolaganje financijskim jamstvom, a koji se odnose upravo na lokaciju određenom dozvolom, a ne i novom lokacijom predviđenom za izdavanje suglasnosti. Za pretpostaviti je da se sa izdavanje suglasnosti određuje osim lokacije i vrsta i količina otpada, koja nije obuhvaćena ranije izdanom dozvolom za gospodarenje mobilnim uređajem. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 454 | GRAD ZAGREB | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | U stavku 7. predlaže se dodati tekst: „Tijelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će pribaviti mišljenje nadležnog tijela za prostorno planiranje o ispunjavanju uvjeta da se građevina nalazi u odgovarajućoj zoni sukladno odredbi iz članka 12. stavka 1. ovog prijedloga Zakona.“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom nadležno tijelo utvrdilo ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom iz članka 12. stavka 1. ovog prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Pitanje nadzora provedbe posebnih propisa koji uređuju gradnju te prostorno uređenje ne uređuju se ovim propisom. |
| 455 | GRAD ZAGREB | Dozvola za gospodarenje otpadom, Članak 27. | U članku 27. predlaže se propisati odredbu roka važenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem za oporabu građevnog otpada. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se propisala odredba roka važenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem za oporabu građevnog otpada, koji bi bio vezan za rok izvođenja radova, sukladno dokumentaciji iz koje je razvidan rok izvođenja radova. | Djelomično prihvaćen | Propisan je rok od 10 godina. |
| 456 | GRAD ZAGREB | Kategorizacija otpada, Članak 17. | U stavku 6. predlaže se brisanje:”…iz članka 14. stavka 9. ovog Zakona”. Obrazloženje: Navedeno se predlaže jer se članak 14. stavak 9. odnosi na nusproizvod i to na pojedinosti dokaza, kriterije za nusproizvode i izvješće. | Nije prihvaćen | Odredbom se propisuje kojim pravilnikom će se urediti pitanje. |
| 457 | GRAD ZAGREB | Kategorizacija otpada, Članak 17. | Na kraju stavka 3. predlaže se dodati „iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014 i Priloga Uredbe (EU) br. 2017/997“. Obrazloženje: U prilozima navedene Uredbe je popis mogućih svojstva otpada koja ga mogu činiti opasnim. | Nije prihvaćen | Pitanje će se ureditit podzakonskim aktima. |
| 458 | GRAD ZAGREB | Centar za ponovnu uporabu, Članak 15. | Predlaže se dopuniti članak uvjetima za stjecanje statusa Centra za ponovnu uporabu. Obrazloženje: Navedeno se predlaže jer u članku 15. nisu propisani uvjeti na koji način građevina ili dio građevine stekne ili se proglasi Centrom za ponovnu uporabu, ili odredba da će se isto propisati podzakonskim aktom. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da propisi koji uređuju građenje u dostatnoj mjeri uređuju pitanje građevina za ove namjene te da u ovome trenutku nije nužno to pitanje dodatno regulirati. |
| 459 | GRAD ZAGREB | II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. | U stavku 1. predlaže se zamijeniti pojam „spalionica“ pojmom „energana“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se terminologija uskladila s pojmom „energetska oporaba“ koji se koristi u prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | Spaljivanje može biti i zbrinjavanje. |
| 460 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točka 59. predlaže se izmijeniti tekst da glasi: „Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 58. ovoga stavka.“ Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto broja „58“ upisan je broj „57“. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 461 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točka 26. predlaže se umjesto teksta „je otpad koji nije opasni otpad“ navesti opširnije da je „otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe Komisije (EU) br. 1357/2014 od 18. prosinca 2014.. o zamjeni Priloga III. Direktivi 2008/98 EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu i stavljaju izvan snage određenih direktiva (SL L 365, 19.12.2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1357/2014) i Priloga Uredbe Vijeća (EU) 2017/997 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Priloga III Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu opasnog svojstva HP 14 »ekotoksično« (SL L 150, 14.6.2017.). Obrazloženje: Navedeno se predlaže, kako je propisano Prilozima Uredbe. | Nije prihvaćen | Definicija je prenesena iz direktive 2008/98, opasna svojstva će se dodatno urediti podzakonskim aktom. |
| 462 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | Uz članak 4. Zakona U stavku 1. točki 15. predlaže se izmijeniti tekst da glasi: „glomazni otpad“ je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u okviru usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07. Obrazloženje Očitom omaškom napravljena je tipografska greška u dijelu teksta „…i određen te je u Katalogu…“ | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 463 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točki 12. iza teksta „centar za gospodarenje otpadom“ potrebno je dodati tekst „centri za ponovnu uporabu“. Obrazloženje: Obzirom da se u centrima za ponovnu uporabu može provesti dekategorizacija statusa otpada predane robe, ako se utvrdi da roba ispunjava namjenu za koju je prvobitno napravljena, time se u njima zapravo obavlja postupak oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade. Stoga se centri za ponovnu uporabu mogu smatrati građevinama za gospodarenje otpadom. | Nije prihvaćen | Poslovanje CPU spada pod sprečavanje nastanka otpada, a ne gospdaorenje otpadom. |
| 464 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točki 11. predlaže se dodati “i djelatnost trgovanja otpadom”. Obrazloženje Navodno se predlaže jer je člankom 4. stavkom 1. točkom 9. ovog prijedloga Zakona propisan je pojam djelatnosti trgovanja otpadom. | Nije prihvaćen | Pitanje je obuhvaćeno izrazom „radnje koje poduzima trgovci otpadom“. |
| 465 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točki 11. predlaže se brisati tekst „uključujući razvrstavanje“. Obrazloženje Nepotrebno navoditi, jer su postupci oporabe jasno definirani Dodatkom II. ovog prijedloga Zakona. Isto tako, člankom 4. točkom 63. pojam sakupljanja otpada podrazumijeva i prethodno razvrstavanje otpada. | Nije prihvaćen | Definicija je prenesena iz direktive 2008/98. |
| 466 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | U stavku 1. točka 10. iza teksta „uključuje obavljanje postupka zbrinjavanja otpada“ predlaže se dodati tekst „propisane Dodatkom I. ovog Zakona“. Obrazloženje: Nejasno je na koje se postupke postupka zbrinjavanja djelatnost zbrinjavanja otpada odnosi. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 467 | GRAD ZAGREB | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se u pojmovniku definirati pojmove (pretovarna stanica, centar za ponovnu uporabu, granične količine miješanog komunalnog otpada, energana). Obrazloženje: Navedeno se predlaže jer nedostaju pojmovi koji se u Zakonu koriste. | Nije prihvaćen | Definirani su nužni pojmovi kao i pojmovi koji čine prijenos direktiva, a predloženo će se, ako bude potrebno, razrađivati podzakonskim aktima. |
| 468 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Predlaže se dodatno razmotriti ovlasti komunalnog redara, obzirom na posebne propise koji reguliraju obvezu predočenja osobnog identifikacijskog dokumenta. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 469 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Danska LCA analiza (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) Tzv. „Danska analiza“ životnog ciklusa vrećica za nošenje bazira se na nizu upitnih pretpostavki. Analiza nije uzela u obzir onečišćenje okoliša smećem od plastičnih vrećica, što u samoj studiji jasno piše na nekoliko mjesta – „The environmental assessment does not take into account the effects of littering”. To je u potpunom raskoraku sa stanjem u stvarnosti, barem u većini zemalja. Svjedoci smo plastičnih vrećica na brojnim lokacijama u okolišu, dospijevaju do mora, usitnjavaju se u mikroplastiku, ugrožavaju životinjske organizme itd. Također, studija uspoređuje plastične vrećice s pamučnima za koje pak ne uzima u obzir da mogu biti od recikliranog materijala, a i same biti reciklirane na kraju životnog vijeka. Za ovu studiju postoje brojni javno dostupni kritički osvrti koji ističu niz problema s metodologijom, korištenim podacima i interpretacijom rezultata, među kojima su najistaknutije kritike na način računanja utjecaja na ozonski omotač - zbog vrlo upitne tehničke pretpostavke su najvećim dijelom pamučne vrećice dovedene u nepovoljni položaj u odnosu na plastične. _____ Plastika i koronavirus / zdravlje Plastika sama po sebi nije nikakav sanitarni, higijenski materijal koji će nas zaštititi od pandemije koronavirusa. Istraživanje objavljeno u časopisu New England Medical Journal govori kako novi koronavirus može biti detektiran na plastičnim površinama 2–3 dana: https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973 Izjava zdravstvenih stručnjaka u kojoj ističu da je sigurno koristiti predmete i sustave za ponovnu upotrebu, ukoliko se primjene osnovne higijenske mjere: https://www.greenpeace.org/static/planet4-international-stateless/2020/07/0c3a6a32-health-expert-statement_updated.pdf Studija „Plastika i zdravlje: skriveni troškovi plastičnog planeta“ (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet; CIEL) razmatra utjecaj svake faze životnog ciklusa plastike na zdravlje ljudi i upozorava da je potrebno postupati po načelu predostrožnosti. Jedan od zaključaka studije je da plastika predstavlja rizike po ljudsko zdravlje u svakoj fazi svog životnog ciklusa (ekstrakcija materijala, proizvodnja, upotreba, odlaganje). https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/02/Plastic-and-Health-The-Hidden-Costs-of-a-Plastic-Planet-February-2019.pdf _____ Plastika i klima Većina plastike izrađuje se iz fosilnih goriva, a do emisija stakleničkih plinova dolazi u svakoj fazi životnog ciklusa plastike. Studija “Plastika i klima – skriveni troškovi plastičnog planeta” (“Plastic and Climate: the hidden costs of a plastic planet”, CIEL) iznosi procjene da je samo u 2019. godini, na globalnoj razini, proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada emitiran ekvivalent emisija stakleničkih plinova 189 termoelektrana na ugljen. Studija također iznosi alarmantne procjene o tome da bi, ako se sadašnji trendovi nastave, do 2050. proizvodnja plastike mogla imati udio od 20% globalne godišnje potrošnje nafte. Sažetak studije: https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/05/Plastic-and-Climate-Executive-Summary-2019.pdf Cijela studija: https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/05/Plastic-and-Climate-FINAL-2019.pdf ______ Treba napraviti otklon od plastike za jednokratnu upotrebu i okrenuti se materijalima za višekratnu upotrebu, kao i sustavima za višekratnu upotrebu i ponovno punjenje. Mjera naplate (od početka 2019.) laganih plastičnih vrećica za nošenje koja je stupila na snagu kroz Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (listopad 2017.), ne donosi značajan pomak prema smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi. To je vidljivo i po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o potrošnji plastičnih vrećica za nošenje u 2019. godini. Jedino zabrana može bitno popraviti situaciju. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. |
| 470 | Greenpeace | Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. | Potrebno je predvidjeti ekonomske poticaje za uspostavu modela ponovnog punjenja i drugih sustava višekratne uporabe. Pokretanje novih, zelenih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje osiguravaju višekratnu uporabu doprinijet će sprečavanju nastanka otpada. | Primljeno na znanje | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 471 | Greenpeace | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, nego pokrivanje troškova: - mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, - skupljanja otpada, prijevoza i obrade, - čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, - prikupljanja podataka i izvješćivanja. | Prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom. |
| 472 | Greenpeace | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratnih alternativa te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. | Prihvaćen | Odredba o obvezi FZOEU da provodi informativne kampanje je dopunjena. |
| 473 | Greenpeace | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a - do kraja 2021. godine. | Primljeno na znanje | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 474 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Postaviti i kvantificirati cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. | Primljeno na znanje | Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 475 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Propisati zakonsku obvezu uporabe višekratnog posuđa za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte. | Primljeno na znanje | Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 476 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Za sve ugostiteljske objekte propisati obvezu da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. | Primljeno na znanje | Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 477 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA | Propisati obvezujuću razinu ponovnog punjenja za pivo i bezalkoholna pića najkasnije do 2023. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 478 | Greenpeace | Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu, Članak 54. | Sustav povratne naknade proširiti na druge predmete, ne samo boce za napitke. | Primljeno na znanje | Pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom. |
| 479 | Greenpeace | Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu, Članak 54. | S obzirom na trenutne dobre rezultate s odvojenim skupljanjem boca za napitke potrebno je za cilj postaviti najmanje 95% odvojeno sakupljenih plastičnih predmeta obuhvaćenih sustavom povratne naknade. | Nije prihvaćen | Pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom. |
| 480 | Greenpeace | Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. | Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnih vrećica za nošenje. Treba brisati alineju 6. i 7. stavka 1. članka 58. s obzirom na zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje. | Prihvaćen | Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona. |
| 481 | Greenpeace | Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. | Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 482 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljamo pokretanje transpozicije Direktive 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (dalje: Direktiva o jednokratnoj plastici, SUP Direktiva) u hrvatsko zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom (dalje: Prijedlog ZGO-a), ali smatramo da transpozicija mora biti ambicioznija i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Potrebno je dopuniti Prijedlog ZGO-a ambicioznijim mjerama koje bi zajamčile konkretan zaokret prema ustrojavanju sustava gospodarenja otpadom utemeljenog na načelu prevencije, a ne otklanjanja nastale štete. Prijedlog ZGO-a donosi priliku za dugo očekivani sustavni odgovor na problem onečišćenja okoliša plastikom. Odgovor na institucionalnoj razini dolazi nakon brojnih inicijativa građanki i građana, jedinica lokalne samouprave i poslovnih organizacija u Hrvatskoj koje već godinama samoinicijativno i marljivo provode mjere za smanjenje onečišćenja plastikom. Koliko je građanima ova tema važna pokazuje i Greenpeaceova peticija za zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje (tanjih od 50 mikrona) koju je potpisalo čak 65 000 građana - act.gp/NecuVrecu. Pregledom Prijedloga ZGO-a utvrdili smo nekoliko načelnih smjernica, kao i niz detaljnijih preporuka koje bi dovele do obuhvatnijeg i kvalitetnijeg uređenja. NAČELNE SMJERNICE Ponavljamo dvije načelne smjernice već poslane resornom Ministarstvu, kojima smo naglašavali da učinkovita implementacija SUP Direktive na nacionalnoj razini znači: 1. Imati jasan obavezan cilj smanjenja na izvoru, odnosno, cilj smanjenja svih predmeta od jednokratne plastike, ne samo posuda za hranu i piće - 50% do 2025. i 80% do 2030. za jednokratnu ambalažu te jednokratne plastične predmete, s izuzetkom onih procijenjenih kao nužnih. Jasni i obvezujući kvantitativni ciljevi daju veću sigurnost investitorima u razvoju novih poslovnih modela. 2. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. U svjetlu Prijedloga ZGO-a dodajemo i dodatne preporuke: 3. Staviti još veći fokus na postavljanje kvalitetnog sustava prevencije nastanka plastičnog otpada, uz usvajanje svih pravila predviđenih Direktivom o jednokratnoj plastici (pravila o označavanju pojedinih plastičnih proizvoda, o njihovom dizajnu te o mjerama podizanja svijesti). 4. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. PREPORUKE: 1. Bitno je osigurati značajan i mjerljiv pomak fokusa sustava gospodarenja otpadom s otklanjanja nastalog onečišćenja plastikom prema preventivnim mehanizmima. Premda čini prve korake za uvođenje preventivnih mehanizama Prijedlog ZGO-a još se uvijek više fokusira na zbrinjavanje otpada nego na smanjenje nastanka otpada. Dobre mjere koje pozdravljamo su mjere ograničenja stavljanja na tržište za plastične proizvode iz SUP Direktive. Pozdravljamo i proširenje zabrane na lagane plastične vrećice za nošenje. Kako bi se uspostavio kvalitetan i održiv sustav gospodarenja otpadom temeljen na načelu sprečavanja nastanka plastičnog otpada potrebno je uvesti ambicioznije mehanizme i mjere koje Prijedlog ZGO-a trenutno ne predviđa. 2. Bitno je u ZGO unijeti ambiciozne odredbe za odvojeno sakupljanje i ponovno punjenje. Sustav povratne naknade za plastične boce pokazao se odličnim za postizanje visoke stope odvojenog skupljanja ambalaže od pića. S obzirom na ove rezultate sustav povratne naknade treba proširiti na druge plastične proizvode koji neće biti obuhvaćeni zabranom. Uz to, Prijedlog ZGO-a ne propisuje nikakve preventivne mjere koje bi ciljale na ponovno punjenje čime bi se spriječilo stvaranje otpada na izvoru. 3. Bitno je uspostaviti sustav proširene odgovornosti proizvođača (POP) koji će biti usmjeren preventivno, a ne samo na uklanjanje nastalog onečišćenja. Kod pravila kojima se uvode mjere POP-a nedostaje potrebna razina ambicioznosti. Predložena pravila transponiraju primarno pravila o POP-u predviđena Direktivom 2008/98/EZ o otpadu koja postavlja temeljni okvir za POP. No potrebno je ta pravila dopuniti dodatnim mjerama POP iz Direktive o jednokratnoj plastici, koja predviđa niz obveza vezanih uz specifičnu odgovornost proizvođača za plastični otpad koji nastane od njihovih proizvoda te koja kroz POP osigurava financijska sredstva za preventivno djelovanje. 4. Bitno je postaviti pravni temelj za ekonomske instrumente za uspostavu sustava višekratne uporabe koji bi prevenirali onečišćenje plastikom. Uvođenje nove glave XI. koja uređuje Ekonomske instrumente gospodarenja otpadom vrlo je bitno za postizanje prevencije plastičnog onečišćenja okoliša. Premda su jednokratni plastični proizvodi tek jedan segment ovog sustava, potrebno je predvidjeti specifične odredbe koje bi predstavljale značajan poticaj na uspostavu sustava koji promiču višekratna rješenja kao zamjenu za jednokratne plastične proizvode te doprinose stvaranju kružnog gospodarstva. Direktiva o jednokratnoj plastici jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima napravljenim od nekog različitog materijala (papira i slično). 5. Bitno je postaviti kvalitetan sustav nadzora i odvraćajuće sankcije za prekršitelje. Kako bi se osigurala provedba pravila u praksi vrlo je bitno da upravni i inspekcijski nadzor bude popraćen adekvatnim ljudskim i materijalnim resursima za praćenje primjene novih pravila te pravovremeno upozorenje i, prema potrebi, sankcioniranje prekršitelja putem odvraćajućih novčanih kazni. | Primljeno na znanje | Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. Glede primjedbi vezanih uz proširenu odgovornost proizvođača, napominjemo da će se daljnje odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača, uključujući i odredbe o eko modulaciji naknada detaljnije propisati odgovarajućim propisom kojim se uređuje obveza proširene odgovornosti proizvođača za određene grupe/kategorije proizvoda uključujući i jednokratne plastične proizvode navedene u Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. |
| 483 | GUMIIMPEX-GRP d.o.o. | Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. | Članak 93 stavak 2 Mišljenja smo da Savjet za otpadna vozila i gume treba podijeliti na dva savjeta. Osim što su gume sastavni dio vozila, način njihova prikupljanja, priprema za oporabu i sam postupak oporabe otpadnih guma, gledano kroz tehnologiju i troškove gospodarenja, ne mogu se usporediti s gospodarenjem otpadnim vozilima. | Nije prihvaćen | Pitanje će se, prema potrebi urediti poslovnikom. |
| 484 | GUMIIMPEX-GRP d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | Predlažemo izmjenu definicije pod točkom 37. na sljedeći način: 37. »Organizacija« je pravna osoba koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu usluga gospodarenja otpadom za one vrste otpada za koje nije uspostavljen sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, odnosno za one vrste otpada za koje sustav nije uspostavio Fond. Smatramo da definicija „organizacije“ na ovaj način preciznije opisuje organizaciju koja je u nacrtu prijedloga zakona opisana kao alternativa za Fond. | Djelomično prihvaćen | Definicija organizacije je dorađena. |
| 485 | GUMIIMPEX-GRP d.o.o. | Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta, Članak 45. | Članak 45 stavak 6 Na koji način će osoba upisana u evidenciju potvrđivati namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini? | Primljeno na znanje | Predviđeno je na slični način kako je to riješeno i u važećem zakonu. |
| 486 | GUMIIMPEX-GRP d.o.o. | Ukidanje statusa otpada, Članak 43. | Članak 43 stavak 1 točka 1 Možda bi trebalo opisati pojam „posebna namjena“ ili umjesto toga navesti npr. da se "tvar ili predmet koji nastaje može upotrebljavati umjesto primarne sirovine“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično usvojeno. |
| 487 | GUMIIMPEX-GRP d.o.o. | Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. | U članku 35 je navedeno da zahtjev za ukidanje ili poništenje dozvole za gospodarenje otpadom podnosi državni inspektorat. U alineji 3 se spominje postupak provjere okolnosti vezane uz dozvolu. Na koji način će inspekcija biti uključena u postupak provjere okolnosti? | Primljeno na znanje | Brisan postupak provjere okolnosti. |
| 488 | Hana Ahmetović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Slažem se sa zabranom laganih plastičnih vrećica za nošenje i smatram da zabranu treba proširiti na vrlo lagane vrećice. Lagane plastične vrećice koristimo kratko, u većini slučajeva samo jedanput. Nakon toga ih se baca u otpad, potom im trebaju stoljeća da se razgrade na odlagalištima, a svakim danom smo svjedoci koliko ih završava u okolišu. Sve to uzrokuje velike probleme za okoliš i moramo djelovati po tom pitanju. Jednokratne plastične vrećice postale su simbolom brzog i rasipnog trošenja prirodnih resursa. Po ovom, kao i drugim pitanjima vezanim uz kulturu bacanja, treba mijenjati navike. Ali ne može sav teret biti na pojedincima, treba postaviti drugačije zakonske okvire! | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 489 | HANA GLUŠICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba hitno i strogo zabraniti, ali i proširiti zabranu na vrlo lagane. Zbog loše kvalitete plastične vrećice se kratko koriste, zbog niske cijene dijele se nekontrolirano, okolišu i posljedično svima nama nanose štetu, a jednostavno ih je zamijeniti alternativama za višekratnu upotrebu. Simbolična naplata nije riješila ovaj problem i jedino će zabrana laganih plastičnih vrećica značajnije popraviti situaciju. | Nije prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| 490 | Hedera Perhaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 491 | Helena Ivetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Uz navedenu zabranu, smatram da je nužno: Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 492 | HELENA VOJNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM | Pozdravljam pokretanje prenošenja Direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo, kroz Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom, ali smatram da prenošenje mora biti ambicioznije i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Smatram da je nužno: Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Postaviti cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Poduprijeti navedeno smanjenje mjerama proširene odgovornosti proizvođača – kroz obaveze postizanja ciljeva za smanjenje i ponovno korištenje te kroz transparentnost poslovanja. Osmisliti nacionalna pravila vodeći se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. | Djelomično prihvaćen | Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Glede Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz zabranu stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda osigurati ovim Zakonom a provedba ostalih odredbi koje su predmet ove Direktive aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona. |
| 493 | HGK | XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 170. | Hrvatska gospodarska komora predlaže uskladiti predmetni članak s prijedlogom izmjena članka 89. Obrazloženje: U cilju racionalizacije troškova za tvrtke te ubrzavanje postupaka kreiranja registra, a uz uvažavanje činjenice kako HGK ima razvijenu platformu koja može poslužiti za kreiranje predmetnog Registra, predlažemo da isti vodi HGK. HGK je spremna detaljno predstaviti način realizacije prijedloga stručnim službama Ministarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 494 | HGK | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 163. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK pitaju se na koji će se način posjednik otpada ispuniti obveze navedene u stavku 1. točci 19., odnosno kako će provjeravati o kojoj kategoriji otpadnog ulja je riječ, kada posjednik otpada više nije dužan izraditi analize otpadnog ulja? | Primljeno na znanje | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 495 | HGK | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 163. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje kada je pravna osoba dužna ispuniti obveze navedene u stavku 1. točci 18., odnosno obraditi otpadno ulje i koje tehnologije mora posjedovati za obradu istoga? U zakonskim odredbama navedeno nije jasno definirano. | Primljeno na znanje | Zakonom se ne propisuje obveza korištenja određene trehnologije, a pojedinosti se, ako je potrebno urediti podzakonskim aktom |
| 496 | HGK | XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako će posjednik otpada teško izvršiti kategorizaciju propisanu u stavku 1. alineja 1., kada za pojedine posebne kategorije otpada za koje je isto nužno, nije u obvezi izvršiti analizu otpad (npr. za otpadna ulja). | Primljeno na znanje | Pitanje će se dodatno urediti podzakonskim aktom |
| 497 | HGK | Inspekcijski nadzor povodom prijave, Članak 161. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako opcija navedena u stavku 3. nije predviđena odredbama Zakona o državnom inspektoratu niti Zakonom o općem upravnom postupku. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. | Primljeno na znanje | Navedeno je i razlog propisivanja ovim Zakonom |
| 498 | HGK | Pravni lijek, Članak 157. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u stavku 2. iza riječi 'članka', izbriše riječ 'ne'. Naime, potrebno je tvrtkama omogućiti pravni lijek bez uzrokovanja nepotrebnih troškova i opterećivanja sudova nepotrebnim postupcima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 499 | HGK | Zastara izvršenja rješenja putem treće osobe, Članak 156. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz predmetnog stavka u suprotnosti s člankom 135. stavkom 3. ZOUP. Ovako definirane odredbe značile bi kako nikada ne bi mogla nastupiti zastara izvršenja. Članice predlažu preformulirati. | Primljeno na znanje | U skladu je sa člankom 3. stavkom 1. ZUP-a |
| 500 | HGK | Izvršenje inspekcijskog rješenja, Članak 155. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 5. protuzakonit. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. Obrazloženje: Postupanje zemljišnoknjižnog suda određuje isključivo Zakon o zemljišnim knjigama i ne može se drugim propisom odrediti dužnost suda da uvaži nečiji prijedlog. | Nije prihvaćen | Odredba propisuje način određivanja troškova izvršenja |
| 501 | HGK | Izvršenje inspekcijskog rješenja, Članak 155. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ističu kako je stavak 4. ovog članka u koliziji s člankom 143. ZOUP-a koji kaže (2) Tijelo nadležno za izvršenje zaključkom će naložiti izvršeniku da unaprijed položi novčani iznos potreban za podmirenje troškova izvršenja. O iznosu troškova izvršenja putem trećih osoba odlučuje se rješenjem. Članice ističu kako iz ovako formuliranih odredbi proizlazi da se troškovi izvršenja moraju unaprijed znati, a ne nakon izvršenja. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. | Primljeno na znanje | Odredba uređena |
| 502 | HGK | Izvršenje inspekcijskog rješenja, Članak 155. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 3. ovog članka protuzakonit. Članice ističu kako iz ovako formuliranog stavka proizlazi kako je naplata moguća samo na temelju rješenja kojim se donosi mjera. Članice predlažu preoblikovanje predmetnog stavka. | Nije prihvaćen | Radi se o zakonu stoga nije razvidno kako odredba može biti protuzakonita, no, po donošenju, moguće je provjeriti ustavnost odredbi. |
| 503 | HGK | Nadzor pošiljaka otpada, Članak 147. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u stavku 1. ovog članka iza riječi 'otpada' doda sljedeći tekst 'na mjestu utvrđivanja sumnje'. Naime temeljem iskustva u praksi, ne treba se dozvoliti, ukoliko se sumnja utvrdi na granici, ulazak predmetne pošiljke otpada u RH. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 504 | HGK | Zabrana obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, Članak 146. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK smatraju odredbe iz stavka 5. predmetnog članka izrazito restriktivnom. Mnogi operateri, a zbog dugotrajnosti postupka ishođenja dozvola, možda neće biti u mogućnosti pravovremeno izvršiti usklađivanje. Članice predlažu da se umjesto privremene obustave koristi instrument rješenja kojim se propisuje rok za usklađivanje elaborata s novim Zakonom. Tek nakon iskorištavanja ovakvih mjera treba se pribjeći obustavi obavljanja djelatnosti. | Nije prihvaćen | Obavljanje djelatnosti bez odgovarajjućeg propisanog akta predstavlja nelojalnu konkurenciju svih osobama koje su ishodiel taj akt. |
| 505 | HGK | Uklanjanje otpada, Članak 142. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je stavak 1. predmetnog članka nedorečen. Naime, nije jasno na koga se točno odnose ove odredbe, ukoliko su to „nadzirane osobe“, to je potrebno jasno specificirati. U protivnom iz stavka proizlazi da su nadležni i inspektori i komunalni redari za istu stvar. | Primljeno na znanje | Odredbe se odnose na JLS |
| 506 | HGK | Izrada, vođenje i dostava propisane dokumentacije te prijava u odgovarajuće registre, Članak 139. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno korigirati odredbe stavka 3. predmetnog članka. Članice Zajednice predlažu, sukladno ovom komentaru, ispraviti sve istovjetne navode u Zakonu. Obrazloženje: Naime, navodi ovog stavka trenutno su u sukobu sa Zakonom o općem upravnom postupku, koji kaže kako prisilno izvršenje novčanom kaznom može izreći „javnopravno tijelo koje provodi izvršenje (čl. 142. ZOUP)“, što nije inspektor. Po čl. 138. ZOUP, 1) Izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju. (2) Ako je propisano da izvršenje ne može provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlašteno tijelo, izvršenje provodi prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta izvršenika ili prema sjedištu pravne osobe ako je izvršenik pravna osoba. Tijelo kojeg se rješenje izvršava dužno je na rješenje koje se izvršava staviti potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje. | Primljeno na znanje | Nismo suglasni s danim tumačenjem odredbi ZUP-a jer državni inspektorat jest javnopravno tijelo. |
| 507 | HGK | Izrada, vođenje i dostava propisane dokumentacije te prijava u odgovarajuće registre, Članak 139. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK pitaju se zbog čega se u stavku 1. predmetnog članka obvezuje operatera na dostavu dokumentacije za sakupljanje posebne kategorije otpada u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kada se sva dokumentacija koja se dostavlja već nalazi e-ONTU. Predlažu da se iskoriste obrasci koji se dostavljaju u ONTO kako za potrebe Fonda tako i za Ministarstvo i Državni inspektorat. Ovime bi se umanjilo administrativno opterećenje na tvrtke. | Primljeno na znanje | U narednom razdoblju planirana je dogradnja e-ONTo koja će obuhvatiti i ovo pitanje |
| 508 | HGK | Inspekcijske mjere, Članak 138. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se odredbe iz stavka 4. predmetnog članka dodatno usklade s odredbama ovog Zakona u dijelu vezanom uz ovlasti komunalnog redara, budući da su sada one u koliziji sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. | Primljeno na znanje | Ovaj zakon i ZKG uređuju različita područja |
| 509 | HGK | Inspekcijske mjere, Članak 138. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se tekst iz stavka 1. predmetnog članka '(u daljnjem tekstu: nadzirana osoba)', premjesti u članak 137. Zakona u kojem se navedeno prvi put spominje. | Nije prihvaćen | U člancima se koristi različiti izričaj |
| 510 | HGK | Ovlasti inspektora u postupku inspekcijskog nadzora i predmet inspekcijskog nadzora, Članak 136. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK pitaju se sukladno kojem postupku i postupanju kojeg suda se traži nalog naveden u stavku 4. i za koje akcije? Članice Zajednice mišljenja su kako je predmetna odredba u koliziji sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji uređuje ovlasti postupanja komunalnih redara. | Primljeno na znanje | Ovaj Zakon također uređuje ovlasti komunalnog redara |
| 511 | HGK | Izvješćivanje, Članak 127. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje na koji će se način određivati odredbe iz stavka 10., tj. ima li otpad opasno svojstvo ili ne? | Primljeno na znanje | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 512 | HGK | XIII. PREKOGRANIČNI PROMET OTPADOM, Obavijest o namjeravanom prekograničnom prometu pošiljki otpada | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje zbog čega u Zakonu nisu definirane odredbe za pošiljke bez notifikacije? Hoće li se odredbe koje su danas na snazi ukinuti ili će ih se propisati neki drugim aktom? Članice Udruženja predlažu da se Zakonom navede što će biti s takvim pošiljkama. | Primljeno na znanje | Pitanje je uređeno Uredbom 1013/2006 |
| 513 | HGK | Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 5. predmetnog članka protuzakonit. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. Obrazloženje: Postupanje zemljišnoknjižnog suda određuje isključivo Zakon o zemljišnim knjigama i ne može se drugim propisom odrediti dužnost suda da uvaži nečiji prijedlog. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen |
| 514 | HGK | Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu jasnije definiranje odredbi ovog članka. Obrazloženje: Članice Zajednice naime, mišljenja su kako u situaciji kada sanaciju određuje i provodi Republika Hrvatska, navedeno znači da vlasnik nekretnine nema pravo izbora i ne može ni odrediti hoće li npr. sam sanirati, ili da li će možda naći nekog drugog (jeftinijeg) izvođača od onog kojeg odredi Fond, nema utjecaja na rokove i mjere (način sanacije), a u obvezi je snositi trošak sanacije. Članice Zajednice navedenu odredbu smatraju izrazito nezakonitom. | Primljeno na znanje | Mišljenja smo da odredbe dostatno uređuju pitanje |
| 515 | HGK | Naknada gospodarenja otpadom, Članak 100. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK zalažu se za izmjenu stavka 2. predmetnog članka na način da se na kraju doda sljedeći tekst: 'Proizvođači koji imaju Ugovor sa Organizacijom, dužni su naknadu gospodarenja otpadom plaćati Organizaciji po računu Organizacije'. Obrazloženje: Organizacije koje već sada djeluju u Republici Hrvatskoj pribavile su mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja je izdala mišljenje kako je svaki oblik propisivanja naplate naknade drugačiji od njihovog rješenja kršenje tržišnog natjecanja (Klasa: 034-08/2014-01/391Urbroj: 580-12/26-15-011Zagreb, 17. srpnja 2015.) | Nije prihvaćen | Pitanje će se urediti podzakonskim aktom |
| 516 | HGK | Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno pojasniti zašto je obveznik plaćanja ove naknade iz stavka 3. pravna osoba koja upravlja odlagalištem? Članice predlažu da se donositelj propisa odredi drugog obveznika plaćanja. Obrazloženje: Smještaj odlagališta i smještaj stambenih i poslovnih zgrada ovisi o prostorno-planskim dokumentima i dobivanja lokacijske dozvole od JLS, a nije odluka upravitelja odlagališta. | Primljeno na znanje | Jer osoba koja urpavlja odlagalištem otpada na isto odlaže otpad |
| 517 | HGK | Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je u stavku 2. potrebno za svaku od ključnih posebnih kategorija otpada osnovati i zaseban Savjet. Stoga predlažu da tekst u navedenom stavku glasi: 'Savjeti iz stavka 1. ovoga članka su: Savjet za otpadna vozila, i Savjet za otpadne gume, Savjet za otpadne baterije, i Savjet za EE otpad i Savjet za otpadnu ambalažu.' Sustavi za svaki od navedenih posebnih kategorija otpada imaju svoje specifičnosti, drugačije postupke oporabe i tehnologije koje primjenjuju. Stoga članice Udruženja predlažu osnivanje zasebnih Savjeta za svaku od kategorija otpada. | Nije prihvaćen | Pitanje će se, prema potrebi urediti poslovnikom. |
| 518 | HGK | Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK pitaju se zbog čega je odredba iz stavka 12. uvedena u Zakon i predlažu njezino brisanje. Budući da se unaprijed određuje količina i vrste otpada, a ukoliko će biti više ovlaštenika za istu uslugu obrade otpada, na ovaj se način omogućava Fondu da pogoduje jednom gospodarskom subjektu. Ovakva odredba suprotna je i ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Članice Udruženja stoga predlažu omogućavanje svim ovlaštenicima za istu uslugu obrade otpada obavljanje djelatnosti sukladno vlastitim mogućnostima i kapacitetima, bez ograničavanja. | Nije prihvaćen | Radi se primjeni reda prvenstva koja je obvezna kod ovakvih odluka. |
| 519 | HGK | Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje je li ovlaštenje iz stavaka 1., 2. i 3. različito od dozvole koju oporabitelji imaju? Zbog čega je potrebno dodatno ovlaštenje ukoliko tvrtka već posjeduje dozvolu? Dodatno, postavljaju pitanje zbog čega je potrebno raspisivati javni poziv? Zbog čega Ministarstvo nema otvorenu mogućnost upućivanja takvog zahtjeva od strane oporabitelja u bilo kojem trenutku? Što će se dogoditi kada se javni poziv zatvori? Ovime se ograničava tržišna utakmica i potencijalne investicije u nova postrojenja za oporabu budući da će gospodarstvenici biti ograničeni periodom objave javnog poziva. | Primljeno na znanje | Dozvolom se dopušta rad, a ovlaštenjem se dopušta sklapanje ugovora s FZEOU. |
| 520 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno u stavku 6. iza riječi 'Temeljem' dodati riječ 'pravomoćnog'. | Nije prihvaćen | Izvršnost i pravomoćnost rješenja su uređeni Zakonom o općem upravnom postupku |
| 521 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja HGK mišljenja su kako u ovom trenutku nije moguće odrediti provedivost odredbi iz stavka 5. predmetnog članka. Naime, nije poznat sadržaj buduće Uredbe, koja će institucija i na koji način biti zadužena za provedbu odredbi. Stoga članice Zajednice predlažu doradu odredbi Zakona vezano uz pitanje Organizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 522 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je odredba iz stavka 3. predmetnog članka u potpunosti nedorečena. Ostavlja se dojam diskrecione ocjene pojedinca za dodjelu statusa 'Organizacije'. Članice Zajednice predlažu doradu navedenog stavka i definiranje jasnih, transparentnih i provjerljivih kriterija za odobravanje zahtjeva za uspostavu Organizacije. | Primljeno na znanje | Odredbe dorađene |
| 523 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se odredbe iz stavka 7. predmetnog članka propisuju Pravilnikom, a ne Uredbom. Obrazloženje: Uredbe za primjenu ili izvršenje zakona služe da Vlada RH na temelju Ustava propisuje samo tehničke pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 524 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje na koji će se način realizirati ugovorni odnos između oporabitelja i navedenih organizacija opisan u stavku 5. predmetnog članka? Iz zakonodavnog okvira to nije jasno. Potrebno je odredbe vezane uz rad Fonda i Organizacije detaljnije propisati. | Djelomično prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 525 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je tekst naveden u stavku 2., alineji 4. protivan Ustavu i zakonu. Naime, navedeni podatci predstavljaju poslovnu tajnu. Članice Zajednice stoga predlažu brisanje navedene alineje. | Primljeno na znanje | Radi se o prijenosu odredbi direktive |
| 526 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, mišljenja su kako je u stavku 2., alineji 2., navedena odredba nepotreban administrativni trošak. Članice Zajednice predlažu brisanje navedene alineje. Obrazloženje: Podaci o vlasnicima već su vidljivi u sudskom registru i registru stvarnih vlasnika FINE. Stoga je nepotrebno tražiti upis navedenog i u ovom Registru. | Primljeno na znanje | Radi se o prijenosu odredbi direktive |
| 527 | HGK | Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK predlažu da se u stavku 2., alineji 1. na kraju teksta doda i sljedeće tekst: 'i otpadna ulja'. | Nije prihvaćen | Radi se o prijenosu odredbi direktive |
| 528 | HGK | Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 89. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu jasnije opisati obvezu: 'ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom'. Članicama nije jasno na što se ova odredba odnosi. Ukoliko je riječ o plaćanju, članice Zajednice mišljenja su kako je riječ o nezakonitoj objavi podataka. Članice stoga predlažu brisanje navedenog teksta. | Nije prihvaćen | Za obvezu vođenja RPPO zadužila bi se FINA |
| 529 | HGK | Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 89. | Hrvatska gospodarska komora predlaže u predmetni članak u stavak 3. na kraju doda i sljedeći tekst: 'a RPPO vodi Hrvatska gospodarska komora'. Obrazloženje: U cilju racionalizacije troškova za tvrtke te ubrzavanje postupaka kreiranja registra, a uz uvažavanje činjenice kako HGK ima razvijenu platformu koja može poslužiti za kreiranje predmetnog Registra, predlažemo da isti vodi HGK. HGK je spremna detaljno predstaviti način realizacije prijedloga stručnim službama Ministarstva. | Prihvaćen | Odredbe dorađene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 530 | HGK | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, vezano uz stavak 8., predlažu da se predmetne odredbe propisuju Pravilnikom, a ne Uredbom. Obrazloženje: Uredbe za primjenu ili izvršenje zakona služe da Vlada RH na temelju Ustava propisuje samo tehničke pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona. Stoga članice Zajednice predlažu da se predmetne odredbe propisuju pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 531 | HGK | I. OPĆE ODREDBE, Pojmovi | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, vezano uz stavak 5., pitaju se zbog čega se proizvođača proizvoda tjera da zadovolji sve uvjete iz stavka 1.? Proizvođaču se nameću veliki troškovi, a pri tome se ne radi na uspostavi sustava i infrastrukture za obraditi i recikliranje. Članice Zajednice zalažu se za ekonomično upravljanje sredstvima koja su uplatile u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Potrebno je sustav gospodarenja posebnim tokovima otpada uspostaviti u suradnji sa svim dionicima sustava kako bi se osigurala njegova učinkovitost. | Nije prihvaćen | U nacrtu ne postoji stavak 5. ovoga članka. Pitanje upravljanja FZOEU-om uređeno je Zakonom o FZEOU. |
| 532 | HGK | X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša HGK predlažu da se vezano uz stavak 1. točku 1. nadopuni članak 4. ovog Zakona s definicijom pojam 'rabljeni proizvod'. Obrazloženje: Članice Zajednice naglašavaju kako proizvođač proizvoda ne može snositi odgovornost za proizvode koji su djelomično iskorišteni ili neiskorišteni, kojima je istekao rok valjanosti, dozvola i slično u čitavom lancu prodaje i distribucije. Odgovornost i trošak sakupljanja i zbrinjavanja za takve proizvode snosi posjednik otpada, onaj kod koga su se zatekla takva sredstva. | Nije prihvaćen | Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom |
| 533 | HGK | IX. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, Članak 85. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je potrebno jasno naznačiti u stavku 3. rok u kojem je predmetni pravilnik potrebno usvojiti. | Prihvaćen | Pitanje uređeno prijelaznim i završnim odredbama |
| 534 | HGK | Ciljevi za otpadno ulje, Članak 60. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK zalažu se za propisivanje obveze izrade analize od strane posjednika s ciljem lakšeg određivanja kategorije otpadnog ulja i lakšeg određivanja njegove odgovarajuće obrade. | Nije prihvaćen | Specifične obveze o posebnim kategorijama otpada uređuju se podzakonskim aktom. |
| 535 | HGK | Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 48. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ističu kako u stavku 1. nije jasno tko mora imati dozvolu. Da li svi moraju imati dozvolu? Nadalje, obzirom da je Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije sastavni dio Dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, pitanje je imamo li obvezu ishodovati i Dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije za sve lokacije koje moraju imati Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije? Ako je, raditi će se o stotinama dozvola. Postoji li eventualno mogućnost da se Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije izdaje za npr. proizvodne regije kako bi se smanjio broj? | Primljeno na znanje | Radi se prijenosu odredbi direktive. |
| 536 | HGK | Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 46. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK pitaju se jesu li tvrtke koje se bave eksploatacijom ugljikovodika u obvezi izrade Plana za bušotine, uključujući i istražne ili samo na razradne/proizvodne? Molimo pojasniti. | Primljeno na znanje | Obveza izrada plana gospdoarenja otpadom je propisana ovim prijedlogom kao i važećim propisima. |
| 537 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, VI. OTPAD IZ RUDARSKE INDUSTRIJE | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se jasnije definira na koje se djelatnosti odnosi predmetna glava Zakona. Naime, nije jasno uključuje li navedeno samo čvrste mineralne sirovine ili uključuje i npr. Ugljikovodike. Obrazloženje: Zakon o rudarstvu odnosi se samo na sekundarne mineralne sirovine. Iz ovako definiranih odredbi nije jasno jesu li tvrtke koje se bave crpljenjem nafte i plina obveznici predmetnih odredbi. Stoga članice predlažu da se jasnije definira na koje se djelatnosti Glava VI. Zakona odnosi. | Primljeno na znanje | Pitanja će se dodatno urediti podzakonskim aktom. |
| 538 | HGK | Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta, Članak 45. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK postavljaju pitanje na koji će način prijevoznik otpada potvrđivati namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini propisanu stavkom 6. točkom 1.? Predlažemo da se ovo pitanje doradi na način na koji je sada uređeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. | Primljeno na znanje | Predviđeno je na slični način kako je to riješeno i u važećem zakonu. |
| 539 | HGK | Miješanje opasnog otpada, Članak 40. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK pitaju se na koji način će biti ispoštovati odredbe iz stavka 7. predmetnog članka i odrediti koje je otpadno ulje pogodno za regeneraciju, ili spriječiti da dođe do miješanja otpadnih ulja koja imaju različita svojstva, kad ovim zakonskim propisom nije posjedniku propisana obveza izrade analize otpadnog ulja? Dodatno, članice se pitaju na koji način će se provjeravati pridržavaju li se posjednici otpada navedenih odredbi Zakona bez obveza izrade analize? | Primljeno na znanje | Propisana je nadležnost za nadzor i prekršajna odredba. |
| 540 | HGK | Miješanje opasnog otpada, Članak 40. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je odredbe stavka 5. predmetnog članka potrebno drugačije formulirati. Članice Udruženja mišljenja su kako se u primarnoj selekciji moraju izdvojiti sve opasne tvari, budući da onog trenutka kada je otpad u procesu obrade više nije potrebno iz njega izdvajati ništa. Članice Udruženja također se pitaju odnosi li se ovaj stavak na otpad iz uvoza? Kako bi se nedvosmisleno razumjelo na što se stavak odnosi, članice predlažu drugačije formulirati tekst. | Nije prihvaćen | Radi se o prijenosu odredbe Okvirne direktive. |
| 541 | HGK | Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako nije jasno iz predmetnog članka postaje li Državni inspektorat stranka u predmetu. Pozivamo donositelja propisa da predmetne odredbe jasnije propiše. | Primljeno na znanje | Pitanje stranke u postupku uređeno je ZUP-om. |
| 542 | HGK | Financijsko jamstvoza gospodarenje otpadom, Članak 34. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je u stavku 2. potrebno navesti i rok u kojem je potrebno osigurati predmetno jamstvo. Predlažu nadopunu sljedećim tekstom: 'najmanje 30 dana prije isteka valjanog financijskog jamstva'. | Primljeno na znanje | Pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom. |
| 543 | HGK | Informiranje i sudjelovanje javnosti, Članak 33. | Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je potrebno jasnije propisati odredbe navedenog članka. Obrazloženje: Članice Udruženja pitaju se znači li predmetna odredba da prvo tvrtka može nešto promijeniti u poslovanju pa tek onda u roku od 30 dana izvijestiti nadležno tijelo? Članice Udruženja mišljenja su kako je potrebno jasnije definirati način postupanja tvrtki prije nastupanja određenih okolnosti. | Primljeno na znanje | Propisan je krajnji rok za izvršenje obveze. |
| 544 | HGK | Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu nadopunu točaka navedenih u stavku 5., a kako bi se omogućilo ishođenje dozvole i onim gospodarskim subjektima kojima gospodarenje otpadom nije primarna djelatnost. | Nije prihvaćen | Stavak 5. ure |