Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SMARTER d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE POLJOPRIVREDNIM I PREHRAMBENIM PROIZVODIMA – Uvodno (ciljevi Zakona): Ovaj Zakon u najvećoj mjeri preuzima odredbe DIREKTIVE (EU) 2019/633 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima Direktiva EP i Vijeća je ostavila zemljama članicama mogućnost da reguliraju nepoštene trgovačke prakse zakonima ali i kodeksima. Cijeli smisao donošenja pravila se svodi na zaštitu poljoprovredno prehrambene proizvodnje u lancu vrijednosti sve do maloprodaje. Premda je poslovni rizik sastavni dio svake gospodarske djelatnosti, poljoprivredna proizvodnja posebno je nesigurna zbog ovisnosti o biološkim procesima i izloženosti vremenskim uvjetima. Ta je nesigurnost dodatno pogoršana time što su poljoprivredni i prehrambeni proizvodi u većoj ili manjoj mjeri pokvarljivi i sezonske su prirode. Razlike u pregovaračkoj moći, koje odgovaraju gospodarskoj ovisnosti dobavljača o kupcu, mogu dovesti do toga da veći gospodarski subjekti nametnu nepoštene trgovačke prakse manjim gospodarskim subjektima. Dinamičnim pristupom koji se zasniva na relativnoj veličini dobavljača i kupca u smislu prometa trebalo bi pružiti bolju zaštitu od nepoštenih trgovačkih praksi onim gospodarskim subjektima kojima je ona najpotrebnija. Nepoštene trgovačke prakse posebno su štetne za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Poduzeća koja su veća od MSP-ova i čiji godišnji promet ne premašuje 350 000 000 EUR također bi trebalo zaštititi od nepoštenih trgovačkih praksi kako bi se izbjeglo prenošenje troškova takvih praksi na poljoprivredne proizvođače. Zakašnjela plaćanja za poljoprivredne i prehrambene proizvode, među ostalim zakašnjela plaćanja za pokvarljive proizvode i otkazivanja uz kratak rok narudžbi pokvarljivih proizvoda negativno utječu na gospodarsku održivost dobavljača, kojima se ne osigurava kompenzacija. Takve prakse stoga bi trebalo zabraniti. U tom kontekstu, za potrebe ove Direktive primjereno je predvidjeti definiciju pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Proizvod bi trebalo smatrati pokvarljivim ako se može očekivati da će postati neprikladan za prodaju u roku od 30 dana nakon što dobavljač obavi zadnju etapu berbe, proizvodnje ili prerade, bez obzira na to je li proizvod dalje prerađivan nakon prodaje i na to je li se nakon prodaje s njime postupalo u skladu s drugim pravilima, poglavito pravilima o sigurnosti hrane. Pokvarljivi proizvodi obično se brzo upotrebljavaju ili prodaju. Plaćanja za pokvarljive proizvode izvršena više od 30 dana nakon isporuke, više od 30 dana nakon isteka dogovorenog razdoblja isporuke ako se proizvodi redovito isporučuju ili više od 30 dana nakon datuma na koji je utvrđen iznos koji treba platiti nisu u skladu s poštenim trgovanjem. Kako bi se poljoprivrednicima i njihovoj likvidnosti pružila veća zaštita, dobavljači drugih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ne bi trebali čekati plaćanje dulje od 60 dana nakon isporuke, dulje od 60 dana nakon isteka dogovorenog razdoblja isporuke ako se proizvodi redovito isporučuju ili dulje od 60 dana nakon datuma na koji je utvrđen iznos koji treba platiti. Otkazivanje narudžbi pokvarljivih proizvoda u roku kraćem od 30 dana trebalo bi smatrati nepoštenim jer dobavljač ne bi mogao pronaći alternativni plasman za te proizvode. Međutim, za proizvode u određenim sektorima čak bi i kraći rokovi za otkazivanje mogli ostaviti dovoljno vremena za dobavljače da prodaju svoje proizvode drugdje ili da ih sami iskoriste. Stoga bi državama članicama trebalo biti dopušteno da u opravdanim slučajevima za takve sektore predvide kraće rokove za otkazivanje. Dobavljači i kupci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda trebali bi moći slobodno pregovarati o prodajnim transakcijama, među ostalim i o cijenama. Takvi pregovori također obuhvaćaju plaćanja za usluge koje je kupac pružio dobavljaču, poput uvrštavanja u ponudu, marketinga i promidžbe. Međutim, ako kupac dobavljaču zaračuna plaćanja koja nisu povezana s određenom prodajnom transakcijom, to bi se trebalo smatrati nepoštenim i trebalo bi biti zabranjeno u skladu s ovom Direktivom. Iako upotreba pisanih ugovora ne bi trebala biti obvezna, njihovom upotrebom u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima može se pomoći da se izbjegnu određene nepoštene trgovačke prakse. Stoga, kako bi se dobavljače zaštitilo od tih nepoštenih praksi, dobavljači ili njihova udruženja trebali bi imati pravo zatražiti pisanu potvrdu uvjeta ugovora o opskrbi ako su ti uvjeti već dogovoreni. U takvim slučajevima, odbijanje kupca da u pisanom obliku potvrdi uvjete ugovora o opskrbi trebalo bi smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. Temeljem tako utvrđenih glavnih postavaki Izmjene i dopune Zakona su koncipirane da smo preuzeli baš sve vidove mogućih kršenja proizvođačkih praksi koje su direktivama navedene. ANALIZA, KOMENTARI I PRIJEDLOZI Članak 2. točka c – značenje pojma poljoprivredno prehrambeni proizvod je bio jasnije definiran dosadašnjim Zakonom. Nova definicija je nejasna i krajnje komplicirana. Nema nikakve potrebe u toj definiciji navoditi Prilog 1 Ugovora o funkcioniranju EU jer se Zakon odnosi na znatno širi krug proizvoda koje svi jednostavno nazivamo hranom ( i poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ako tu još ukljućujemo i pića, vodu, kuhinjski sol i sl. to se treba navesti a ne ovako zakomplicirati) Članak 2. točka i – ukupni godišnji prihod na strani dobavljača se definira na temelju Direktive EU 2019/633(članak 1.stavak 2. alineje a do e), pri čemu su iznosi dosta neprimjereni našoj poslovnoj situaciji i snazi hrvatskih gospodarskih subjekata, pa se predlaže da se isti proporcionalno smanje na način da budu primjereniji snazi i odnosima u hrvatskom gospodarstvu. Članak 5. stavak 4. - *iza riječi zadruga treba dodati i riječ Proizvođačka organizacija ( ako promoviramo udruživanje u proizvođačku organizaciju onda bi pravila vezana uz izuzetke za Zadrugu trebala vrijediti i za Proizvođačke organizacije) Članak 11. stavak 3. - kojim su utvrđeni izuzeci za plaćanje od 30 ili 60 dana za shemu školskog voća i mlijeka, bolnice te za odnose sa dobavljačima mošta i grožđa sukladno Direktivi EP i Vijeća. “Zabrana iz stavka 1. točke 1. podstavak a) ovog članka ne primjenjuje se na plaćanja: — kupca dobavljaču ako su takva plaćanja izvršena u okviru programa u školama na temelju članka 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013; — javnih subjekata koji pružaju zdravstvenu skrb u smislu članka 4. stavka 4. točke (b) Direktive 2011/7/EU: — u okviru ugovora o opskrbi između dobavljača grožđa ili mošta za proizvodnju vina i njihovih izravnih kupaca, pod uvjetom: a) da su posebni uvjeti plaćanja za prodajne transakcije uključeni u standardne ugovore koje je država članica na temelju članka 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 učinila obvezujućima prije 1. siječnja 2019. te da su države članice to proširenje standardnih ugovora obnovile od toga datuma bez ikakvih znatnih promjena uvjeta plaćanja na štetu dobavljačâ grožđa ili mošta; i b) da su ugovori o opskrbi između dobavljača grožđa ili mošta za proizvodnju vina i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ugovori ili postaju višegodišnji ugovori.” *Predlaže se u čl. 11. st. 3. dodati nova alineja – (4) koja bi glasila „ - u okviru ugovora o opskrbi između dobavljača sirovina i kupaca, a koji sirovine koje su sezonskog karaktera, ugrađuju u prerađeni proizvod koji se skladišti i čuva do nove sezone, te stavljaju na tržište u vremenskim okvirima u trajanju do godinu dana. „ *Naime ako se uvažava sezonalitet, te proces prerade i čuvanja vina do prodaje, trebalo bi se ovako uglaviti i za konzervirane proizvode, jer obveza plaćanja sirovine nastupa 30 dana od otkupa, a proizvodi se prerađuju(konzerviraju) i prodaju narednih 10 do 12 mjeseci sukcesivno. Slično je i za trajne suhomesnate proizvode Članak 11. Poglavlje II (Zabranjene nepoštene trgovačke prakse) - ovdje je naveden čitav niz nepoštenih praksi, a *smatramo da bi trebalo dodati i nepoštenu praksu neprihvaćanja cjenika dobavljača, kada za to postoje opravdane okolnosti u smislu rasta cijena sirovina, bitnih inputa, energenata itd. Kupci kod prihvaćanja promjene cijena zahtijevaju najavu novih cijena najmanje 60 dana ranije. Zatim traže od dobavljača da drugi kupci podignu cijene na tržištu, da bi tek nakon monitoringa cijena i potvrde rasta cijena kod ostalih kupaca, prihvatili poskupljenje, odnosno novi cjenik. U praksi se svi kupci ponašaju po ovom modelu i niti jedan kupac ne želi prvi podići prodajne cijene, te tako dobavljača dovode u situaciju da nije u mogućnosti podići cijene proizvoda. Članak 14. stavak 1. alineja 3. i 4. – *predlaže se brisati jer nema realne potrebe za tako drakonskim mjerama Članak 17a i 17b - *predlažem kao nepotrebne i pretjerano stroge koje daju prevelike ovlasti Agenciji brisati. Članak 18. - Ovdje ne postoji rok za otklanjanje povrede odnosno nepoštene trgovačke prakse, te je dana mogućnost stranci da predloži rok u kojem će otkloniti povredu i ispraviti nepoštenu trgovačku praksu. *Predlaže se ostaviti rok od 40 dana kako i postoji u važećem Zakonu, jer se na taj način preciznije definira pitanje obveza stranke koja je obuhvaćena postupkom Agencije, u suprotnom ostaju nedorečeni taj rok, a time i sve sljedeće radnje koje su vezane za taj rok. Članak 20. Stavak 3. – “Protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba , ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH.” Treba imati na umu da je rok za pokretanje upravnog spora tužbom 30 dana, što je više nego rokovi za žalbu (8 ili 15 dana) i već tu se gubi vrijeme. Nakon primanja tužbe i dokumentacije potrebno je opet provoditi dokazni postupak, prije toga je potrebno dodijeliti spis u rad sucu i tako još niz procesnih stvari koje oduzimaju vrijeme. * Ovdje se predlaže osnivanje drugostupanjskog tijela za žalbeni postupak, kako bi cijeli postupak tekao brže i efikasnije. Stavak 4. – “Tužba iz stavka 3. ovog članka ne zadržava izvršenje rješenja , osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru.” To bi konkretno značilo da će se u praksi nakon nekog vremena nagomilati djelomična rješenja ili rješenja koja će samo djelomično biti pravomoćna(ona na koja se ne može podnijeti redovni pravni lijek), a još rjeđe konačna(ona na koje se ne može podnijeti izvanredni pravni lijek) i tu će nastajati situacija u kojoj će se godinama nakon podnošenja prijave na nekim od pravnih instanci raspravljati o tim izrečenim financijskim upravno-kaznenim mjerama. Tu se radi o ozbiljnim iznosima, kako se vidi u samom Zakonu, pa kamate, trajanje postupka i sve skupa ne stvara osjećaj uređenosti i pravne sigurnosti. Osim toga, nakon nekog vremena gubi se smisao specijalne i generalne prevencije jer konačna odluka dolazi prekasno. *Predlaže se kao u prethodnom stavku skratiti postupak i smanjiti zapriječene kazne za prekršaje. Članak 21. - “Rješenja iz članka 20. stavka 1. ovog Zakona Agencija donosi u roku od 60 dana od dana kada utvrdi sve činjenice relevantne za donošenje odluke.” Koji je to trenutak kad su utvrđene sve činjenice? Takav trenutak ne postoji u procesno-pravnom smislu ni terminologiji. Postoji dovršenje dokaznog postupka, zaključenje glavne rasprave, ali ovako nešto ne postoji. Trenutak od kojeg se računa neki rok mora biti točno i formalno određen, inače ne znamo od kad teče rok. *Tu bi trebalo staviti “od zaključenja glavne rasprave”. Osim toga rok je previše dug – 60 dana. Svaki sudac zaključuje raspravu onda kad već zna što će odlučiti, inače je ne bi ni zaključivao. S druge strane postoji mogućnost preotvaranja rasprave i dopune dokaznog postupka. Na sve te mogućnosti odugovlačenja koje postoje, ne treba još i toliki rok ostavljati. Ideja cijelog procesa je da bude brz i da spriječi veću i daljnju moguću štetu za prijavitelja. Zato bi kazne morale biti manje, ali učinkovito naplaćene uz prethodno brzo proveden postupak. Članak 24. - Kazne izgledaju nerealno visoke za gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj. Iz tog razloga se čine i teško naplative bez da utječu na sudbinu cijelog poslovnog subjekta. *Predlaže se da postupak bude brži i efikasniji, a kazne višetruko manje, upravo radi postizanja cilja specijalne i generalne prevencije. Članak 27. stavak 2.“olakotne okolnosti” točka 4. - “dobra suradnja s Agencijom tijekom vođenja postupka.” – *ovo je prilično neodređeno i odluke o tome tko je dobro a tko loše surađivao time postaju arbitrarne. Tu je veliki prostor za manipuliranje i razne utjecaje na članove Agencije. Kazne moraju biti taksativno i precizno navedene. Nije ovo kazneni postupak pa da se ocjenjuju psihološki profili i pristup okrivljenika. Ovo je upravni postupak kojim se treba odrezati financijska kazna. *Predlaže se ukinuti ova točka 4 kod olakotnih okolnosti. točka 5. - “utvrđenje da povreda koja je ugovorena nije primjenjena u poslovnom odnosu između kupca i trgovca.” – *Ovo je opet element koji bi se u kaznenom pravu nazvao kazneno djelo u pokušaju. Upravni postupak ne služi za utvrđenje takvih stvari niti su suci Upravnog suda, a još manje Agencije pozvani na utvrđenje takvih stvari. *Predlaže se ukinuti točka 5. Članak 27.stavak 3. “otegotne okolnosti” točka 3. – “uloga poticatelja drugih na povredu ovog Zakona, odnosno sve radnje poduzete radi osiguranja sudjelovanja drugih u povredi” – ponovno se ulazi u ocjenu namjere i stupnja “krivnje” kroz upravni postupak. Ovdje bi se trebale utvrditi isključivo činjenice iz kojih onda proizlazi financijska kazna. Tu bi trebalo stati svako petljanje u druge grane prava(pogotovo kazneno pravo). *Predlaže se ukinuti točku 3. Članak 31. “troškovi postupka” “U slučaju kada je postupak, koji je Agencija u smislu ovog Zakona pokrenula po službenoj dužnosti, okončan povoljno za stranku, troškove postupka snosit će stranka.” - *čini se da se ovdje radi o situaciji da Agencija sama po službenoj dužnosti pokrene neki postupak (bez traženja stranke ili odobrenja) i onda se to naplati od stranke. Ako je tako, nema nikakvog smisla. Tko bi plaćao za uslugu koju nije tražio? *Potrebno je financiranje postupaka podmiriti kroz prihode Agencije, odnosno naplatu kazni od prekršitelja Zakona. Ukupno gledano, Prijedlog novih izmjena, kao i važeći Zakon, imaju nedostataka i stvara se dojam da se izmjene rade isključivo radi usklađenja sa Direktivama, a bez stvarne namjere da se riješe postojeći problemi u lancu opskrbe. Kazne su neprimjereno visoke (prepisane iz Direktiva koje su rađene prema puno jačim gospodarstvima), metode provođenja kazni su neučinkovite i neprimjerene upravnom postupku, a rezultati vjerojatno neće biti dovoljno vidljivi jer u praksi mjere neće biti moguće provesti do kraja. Pozitivne strane su prihvaćanje novih situacija opisanih kao nepoštena trgovačka praksa. Nije prihvaćen Vezano za značenje pojma poljoprivredno-prehrambeni proizvod i ukupni godišnji prihod na strani dobavljača, komentari se ne prihvaćaju jer su nejasni u odnosu na ciljane odredbe i nisu u skladu s Direktivom (EU) 2019/633. Vezano za izuzetke za plaćanja komentar se ne prihvaća obzirom da je prema konceptu predlagatelja namjera za dobavljače primarnih poljoprivrednih proizvoda osigurati što kraći rok za naplatu predanih proizvoda koji su sirovina. Komentar Prijedlozi za brisanje određenih odredbi prijedloga zakona koji se odnose na postupanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ne prihvaćaju se jer su nejasni u odnosu na ciljane odredbe a prijedlog za promjenu roka za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi se ne prihvaća obzirom da je prema konceptu predlagatelja, rok usklađen s provedbenim tijelom. Prijedlog za osnivanje drugostupanjskog tijela za žalbeni postupak se ne prihvaća obzirom da su prema konceptu predlagatelja postupanja u ostvarivanju drugostupanjske sudske zaštite utemeljena i usklađena s nacionalnim propisima i provedbenim tijelom. Ne prihvaća se prijedlog za promjenu roka za donošenje rješenja Agencije obzirom da su postupanja Agencije u nadzoru usklađena s nacionalnim propisima prema konceptu predlagatelja. Ne prihvaća se obzirom da su kazne usklađene s nacionalnim propisima i općim propisom koji uređuje visinu iznosa kazne za prekršaje za pravne i fizičke osobe (članak 33. stavak 10., Prekršajni zakon (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)). Osim toga zakonom je propisan rok za usklađivanje praksi s odredbama zakona, utjecaj kršenja zakona a kazne su primjerene obzirom da imaju odvraćajući karakter, a utjecaj kršenja zakona je porazan za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju. Ne prihvaća se prijedlog vezano za postupanje Agencije po službenoj dužnosti obzirom da su postupanja Agencije u nadzoru usklađena s nacionalnim propisima (Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/2009)) sukladno primjedbama Ministarstva pravosuđa i prema konceptu predlagatelja. Ne prihvaća se prijedlog vezano za olakotne i otegotne okolnosti obzirom da su postupanja Agencije u nadzoru usklađena s nacionalnim propisima prema konceptu predlagatelja.
2 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 1. Članak 1., stavak 3., prijedloga Zakona: Neprihvatljivo. Zakon ne može imati nadležnost nad subjektima van države, a pogotovo ne van Unije. Na ovaj način bi se domaći dobavljači i kupci doveli u neravnopravan položaj prema dobavljačima i kupcima van granica RH, a pogotovo prema onima van granica EU. Iako je nadležnost Zakona tako definirana i u predmetnoj Direktivi (2019/633), Direktiva je samo smjernica, a ne obveza. Primljeno na znanje Prima se na znanje, ali prijedlog Zakona sukladno Direktivi 2019/633 odnosi se na dobavljače i kupce u EU i trećim zemljama, pri čemu će provedbena tijela surađivati.
3 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 3. Članice Udruženja trgovine HGK smatraju kako je definiranje „krajnje prodajne cijene“ na način predložen točkom 18. u suprotnosti s Direktivom EU br. 2019/633 kojom je u točki 22. utvrđeno sljedeće: „ Dobavljači i kupci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda trebali bi moći slobodno pregovarati o prodajnim transakcijama, među ostalim i o cijenama. Takvi pregovori također obuhvaćaju plaćanja za usluge koje je kupac pružio dobavljaču, poput uvrštavanja u ponudu, marketinga i promidžbe. Međutim, ako kupac dobavljaču zaračuna plaćanja koja nisu povezana s određenom prodajnom transakcijom, to bi se trebalo smatrati nepoštenim i trebalo bi biti zabranjeno u skladu s ovom Direktivom.“ Isto tako članice Udruženja mišljenja su da je riječ o uplitanju u poslovnu politiku tvrtki koje su dužne pri formiranju cijena poštovati pozitivne zakonske propise. Kontrola marži koja se predlaže ovim izmjenama i dopunama Zakona može samo rezultirati povećanjem krajnjih cijena za potrošače, no neće ograničiti ili spriječiti uvoz. Definiranjem 10% marže na nabavnu cijenu proizvoda, bez obzira je li domaćeg ili uvoznog porijekla, uvozni strani proizvod ostat će preferirani, ako je niže cijene. Osim toga, sve odredbe oko kontrole provođenja akcija koje se ovim Zakonom predlažu, na ovaj će način usmjeriti poslovne odnose prema dogovoru isporuke s neto cijenama, a neto cijene u 100% slučajeva ugovaraju se za isporuku roba sa tržišta EU i trećih zemalja. Slijedom navedenoga, članice udruženja smatraju kako kontrola uvoza na ovaj način nije moguća. Članice HGK iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije predlažu novu definiciju u odnosu na sljedeće točke članka 2. važećega Zakona: „20. „Novi proizvod“ je proizvod kojeg dobavljač prvi put stavlja na tržište ili proizvod koji već postoji na tržištu, a prvi put se isporučuje kupcu. 4. „pokvarljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ su svježe voće, svježe povrće, jaja, svježe meso, svježa riba, sirovo mlijeko, svježe mlijeko, svježi sirevi, fermentirani mliječni proizvodi, kruh i svježi pekarski proizvodi, svježi kolači te ostali poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji zbog svoje prirode ili u fazi prerade u kojoj se nalaze postaju neprikladni za prodaju u roku od 45 dana nakon berbe, proizvodnje ili prerade (u daljnjem tekstu: pokvarljivi proizvodi).“ Nije prihvaćen Prijedlozi se ne prihvaćaju obzirom da se određivanje „krajnje prodajne cijene“ za osjetljive proizvode i minimalne marže primjenjuje u nekim zemljama EU zbog utvrđivanja slučajeva prodaje upravo ovih proizvoda na kojima počiva prehrambena sigurnost zemlje ne samo bez marže nego i bez ovisnih troškova nabave. Cijeneći primjedbu, predlagatelj će ažurno pratiti učinke provedbe ove odredbe. Primjedbu u vezi s definicijom „novog proizvoda“ predlagatelj ne prihvaća, jer nije moguće definirati novim onaj proizvod koji već postoji na tržištu i ne dokazuje nikakve promjene bez obzira prodaje li se prvi put pojedinačnom kupcu. Primjedbu u vezi s rokom prema kojem se definiraju „pokvarljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ predlagatelj ne prihvaća jer je rok u prijedlogu Zakona utvrđen Direktivom.
4 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 3. Članak 3., točka 18., prijedloga Zakona: Nije vidljiv način na koji bi takva odredba mogla koristiti dobavljačima. Dapače, postoji mogućnost da to kupci iskoriste za još veći pritisak na dobavljača. Npr. maloprodajni lanac je do sada određeni proizvod prodavao po 8,99 kn/kom s maržom od 2%, dakle nabavljao je taj proizvod po7,80 kn/kom (relativno često kod svježeg voća i povrća). Ako se prihvati ovakva odredba postoji mogućnost da će kupac tražiti dobavljača cijenu 7,23 kn/kom da bi i dalje mogao taj proizvod prodavati po 8,99. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, određivanje „krajnje prodajne cijene“ za osjetljive proizvode i minimalne marže primjenjuje se u nekim zemljama EU zbog utvrđivanja slučajeva prodaje osjetljivih proizvoda bez marže i zavisnih troškova, upravo ovih proizvoda na kojima počiva prehrambena sigurnost zemlje. Cijeneći primjedbu, predlagatelj će ažurno pratiti učinke provedbe ove odredbe.
5 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 3. Članak 3., točka 6. i točka 7. prijedloga Zakona ("..neovisno o poslovnom nastanu.."): Mora biti vezano na područje primjene ovog zakona. Agencija ima jurisdikciju samo nad subjektima na području RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je tijelo koje će u provedbi Zakona u inozemstvu surađivati s inozemnim nadležnim tijelima.
6 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 6. Članak 6., stavak 9., prijedloga Zakona ("..i prilažu se otkupnom bloku.."): Ovakvo što nema smisla jer su otkupnim blokom definirani svi bitni elementi za određivanje cijene predmeta kupoprodaje (količina, cijena, mjesto isporuke,..). Ako se iz nama nepoznatih razloga i nepoznatih benefita za dobavljača inzistira na tako nečemu, onda je bolje da dobavljač potpiše izjavu da je upoznat s uvjetima otkupa kupca, a koja može biti dio prihvaćanja narudžbe, otkupnog bloka ili nekog drugog dokumenta. Djelomično prihvaćen Komentar je djelomično prihvaćen. U odredbu o otkupnom bloku je ugrađeno da je otkupni blok dokument usklađen s poreznim propisima a odredba je i dopunjena elementima koji detaljnije uređuju obvezna postupanja vezana uz korištenje „otkupnog bloka“, odnosno prijem, preuzimanje, obračun i fakturiranje robe.
7 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 6. Članak 6. prijedloga Zakona: Ugovorom između kupca (trgovačke kuće) i dobavljača za svježe voće i povrće nije moguće definirati cijene na godišnjoj razini već se cijene usklađuju pisanom komunikacijom na tjednoj bazi, a po potrebi i češće jer su to burzovne robe. Jednako tako, ugovorom između organizatora proizvodnje i proizvođača se samo definiraju proizvodi s kojima će oni surađivati. Cijene su tržišne i one su element računa ili otkupnog bloka. Ali ako između kupca i dobavljača za svaku isporuku postoji narudžba, potvrda narudžbe, otpremnica i račun, ti dokumenti sadržavaju sve elemente ugovora (količinu, cijenu, rok plaćanja je određen ovim zakonom, rok i mjesto isporuke). Jednako tako, otkupni blok također sadržava sve navedene elemente odnosno ima vrijednost ugovora. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje, međutim u bitnom, ovim člankom nije zadano isključivo preciziranje cijene u apsolutnom iznosu već postoji mogućnost da strane ugovorom odrede način formiranja, odnosno izračuna cijene.
8 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 8. Članak 8., stavak 4., prijedloga Zakona: Dodati na kraju predmetnog stavka: „na kojem će jasno specificirati svaku pojedinu uslugu za koju se naknada plaća“. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
9 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 8. U odnosu na stavak 2. članice HGK iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije smatraju kako je posljednja rečenica suvišna. Dobavljač izdaje račun sukladno posebnim propisima i sklopljenom ugovoru te je odgovoran za sadržaj računa sukladno posebnim financijskim i računovodstvenim propisima. S druge strane, ukoliko se ovaj prijedlog izmjene i dopune referira na sadržaj računa kao posljedicu eventualno protuzakonito dogovorenih naknada i bonusa, tada je logično da će navedeno imati posljedice sukladno Zakonu, a ne da se reflektiraju na analiziranje sadržaja računa. Ukratko, račun se sastavlja sukladno onome što je dogovoreno ugovorom. Slijedom navedenog, predlaže se brisati zadnju rečenicu stavka, tako da isti sada glasi: „(2) Račun koji dobavljač izdaje kupcu, pored bitnih elemenata uređenih poreznim propisima mora sadržavati jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točnu specifikaciju na što se iznosi odnose, u skladu s ugovorom između dobavljača i kupca.“ Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, međutim sadržaj i elementi računa su regulirani poreznim propisima.
10 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 8. U Čl. 7. st.(1) iza: Za isporuku poljoprivrednog ili prehrambenog, dodati: 'i primarnog poljoprivrednog proizvoda'. Nadalje, ovim člankom nije navedeno vrijeme izdavanja otkupnog bloka ili računa. Stoga je potrebno iza: ... mora biti izdan račun ili otkupni blok, dodati: 'odmah nakon prihvata robe u zatvorene prostorije ili otvoreni prostor kupca'. U st. (3) Potrebno dodati: 'Otkupni blok mora jasno i nedvosmisleno sadržavati količinu proizvoda, jediničnu cijenu i novčanu vrijednost robe'. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, naime komentar u dijelu o isporuci primarnog poljoprivrednog proizvoda držimo nepotrebnim budući se prema definicijama iz članka 2. podrazumijeva uključenost „primarnih“ proizvoda, dok je komentar u dijelu vezanom za vrijeme izdavanja otkupnog bloka ili računa djelomično prihvaćen odnosno ugrađen u dopunjenu odredbu o otkupnom bloku koja kaže da je otkupni blok dokument koji se izdaje u skladu s poreznim propisima, a odredbom se detaljnije uređuju obvezna postupanja vezana uz korištenje „otkupnog bloka“, odnosno prijem, preuzimanje, obračun i fakturiranje robe. Otkupni blok nije propisana isprava u poreznim i računovodstvenim propisima koji osim računa i ne propisuju nazive pojedinih isprava nego njihov sadržaj iz kojeg se može zaključiti o biti poslovnog događaja o kojemu isprava svjedoči. Porezni i računovodstveni propisi valjanom ispravom smatraju svaku ispravu koja dokazuje nastanak nekog poslovnog događaja koji je imao za posljedicu iskazivanje prihoda ili troška odnosno povećanje ili smanjenje kapitala. Otkupnim blokom se dokazuje materijalno-financijski učinak nastanka poslovnog događaja, otkupa poljoprivrednih proizvoda od fizičke osobe poljoprivrednog proizvođača koji nije u skladu s poreznim propisima obveznik izdavanja računa. Tako prilikom kupnje na veliko registrirana fizička ili pravna osoba, kupac/otkupljivač koja neposredno od fizičke osobe otkupljuje poljoprivredni proizvod za preradu ili koja kupuje poljoprivredni proizvod radi daljnje prodaje je dužan pri preuzimanju proizvoda izdati otkupni blok i/ili skladišnu primku te evidentirati ulaz proizvoda u svojim poslovnim knjigama radi daljnjeg obračuna.
11 Liszt & Partneri PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Članak 9. stavak (1) točka 12. Hoće li kompenzacija robom i uslugama biti dozvoljena ako su ugovorne strane, pod jasnim i nedvosmislenim uvjetima prethodno u okviru ugovora o isporuci dogovorile mogućnost kompenzacije robom i uslugama. Naime, iz predmetne odredbe proizlazi da je kompenzacija nedopuštena samo ako je ona uvjet za sklapanje ugovora, ali ne i ako je dobrovoljna. Prema tome, predlaže se da se navedena odredba pojasni na način da se jasnije odredi da je kompenzacija dopuštena ako nije uvjetovana i ako je dobrovoljna. Primljeno na znanje Prima se na znanje. Predmetna odredba se ne mijenja prijedlogom Zakona, a svi traženi odgovori i pojašnjenja dana su obavljenim dokumentom Odgovori na pitanja adresata zakona (http://www.aztn.hr/procisceni-tekst-odgovora-na-pitanja-adresata-zakona-o-zabrani-nepostenih-trgovackih-praksi-u-lancu-opskrbe-hranom-zntp/). Prema konceptu predlagatelja pisani ugovor odnosno ugovorni odnos je osnovni temelj odnosa dobavljača i kupca i njime se moraju u ravnopravnom pregovaračkom procesu dogovoriti svi uvjeti dok svako nametanje uvjeta nije dopušteno.
12 Liszt & Partneri PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Članak 9., stavak 1., točka 3. prijedloga Zakona: Iz navedenog nije jasno koja su to “plaćanja koja nisu povezana s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda”. Predlaže se u definicijama ili barem u obrazloženju razjasniti što znači navedena formulacija. Također, zbog lakšeg razumijevanja već u ovoj ranoj fazi, moli se da se navede koji bi bili tipični primjeri ovakvih plaćanja. U suprotnom, ostavlja se nepotrebno velik prostor za pogrešno (možda neželjeno) tumačenje ove odredbe. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje. Predmetnu definiciju pojedine zabranjene nepoštene trgovačke prakse smatramo jasnom i usuglašenom u ovom izričaju, a koji su prema konceptu predlagatelja većinski prihvatile članice radnih tijela za izradu prijedloga zakona. Također, pojasnit će se dopunom dokumenta Odgovori na pitanja adresata zakona (http://www.aztn.hr/procisceni-tekst-odgovora-na-pitanja-adresata-zakona-o-zabrani-nepostenih-trgovackih-praksi-u-lancu-opskrbe-hranom-zntp/).
13 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Članak 9., stavak 1, točke 28. i 29. prijedloga Zakona: Ovoe točke je potrebno izbaciti. Sve trgovačke kuće u pravilu imaju više dobavljača za određeni proizvod pa će samo za akciju smanjiti narudžbu jednom dobavljaču, a povećati od drugog dobavljača. Ovakve odredbe bi najviše značile dobavljačima koji imaju „brand“ koji trgovačke kuće moraju imati. A takvi dobavljači i nisu slabija strana u odnosu kupca i dobavljača. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen; u čl.9. st.1. točka 29. se briše.
14 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Članak 9., stavak 1., točka 14. prijedloga Zakona: Kako je već rečeno u komentaru na Članak 5., narudžba kupca i potvrda narudžbe dobavljača sadrži sve bitne elemente ugovora. Potrebno je ostaviti mogućnost da se novo mjesto isporuke može definirati narudžbom kupca. Nepoštena trgovačka praksa bi u tom slučaju bila penalizacija dobavljač zbog nepristajanja na isporuku na neugovoreno mjesto isporuke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prema konceptu predlagatelja pisani ugovor odnosno ugovorni odnos je osnovni temelj odnosa dobavljača i kupca i njime se moraju u ravnopravnom pregovaračkom procesu dogovoriti svi uvjeti, pa tako i uvjeti vezani uz način, razloge i uvjete redefiniranja mjesta isporuke, dok svako nametanje ili iznenadno mijenjanje uvjeta nije dopušteno.
15 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. U odnosu na točku 2. stavka 1. kojom se pod ostalim nepoštenim trgovačkim praksama smatra: „otkazivanje dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, s obzirom na to da u roku kraćem od 30 dana nije razumno očekivati da će dobavljač pronaći drugi način stavljanja na tržište ili uporabe tih proizvoda,“ članice Udruženja trgovine HGK postavljaju pitanje odnosi li se navedeno na otkazivanje cijele narudžbe ili dijela narudžbe? Ovakvom tvrdnjom, onemogućava se fleksibilnost u naručivanju proizvoda koja bi korespondirala s aktualnim prilikama na tržištu. Točkom 28. istoga stavka regulira se prodaja osjetljivih poljoprivrednih proizvoda po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34% od krajnje prodajne cijene, što uključuje i sniženja cijena na način odgovarajućeg povećanja pakiranja, neto težine proizvoda, bez povećanja krajnje prodajne cijene. Nadalje, i točka 29. istoga stavka kojom se regulira akcijska prodaja osjetljivog poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda određenog dobavljača koji premašuje razinu od 25% količinskog obima ili vrijednosti robe obuhvaćene ugovorom između dobavljača i trgovca. nejasna je za trgovce. U praksi je teško provediva jer se radi o osjetljivoj robi i nejasno je moraju li za svu osjetljivu robu u startu biti ugovorene količine na temelju kojih bi se odredilo 25% količine za akciju? Nejasno je, također, znači li navedeno da se ubuduće svi osjetljivi poljoprivredni proizvodi neće moći prodavati po maloprodajnoj cijeni (uključen PDV) ne nižoj od 34%, uključivši pri tome i sniženje cijene zbog većih pakiranja te da je ograničenje sniženja cijene do maksimalno -25% u vrijeme provođenja akcije manje u odnosu na – 34% kod artikala koji nisu na akciji? Ukoliko je navedeno točno, isto ostaje nelogično sa stajališta kupca. Članice HGK iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije predlažu dodati novu točku u stavku 1. koja glasi: „- Ugovaranje naknada za pozicioniranje, asortiman, posredovanje i razmjenu podataka za sve osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode” Na ovaj način isključila bi se dosadašnja praksa trgovaca koji traže naknade za osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode obzirom za iste proizvode ne postoji nikakva dodatna stvarna i mjerljiva usluga trgovaca. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća; u članku 9., stavak 1. točka 29. se briše.
16 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Poštovani, Kako bi olakšali razumijevanje odredbi ovog prijedloga i unaprijedili usklađenost poslovanja s odredbama koje se planiraju uvesti, ljubazno vas molim dodatno pojašnjenje točaka 27., 28. i 29. Naime, međuodnos točke 27. i 28. nije do kraja jasan, čini se da je točka 28. automatski sadržana u točki 27. Molimo predlagatelja da dodatno pojasni namjeru točke 28. te kako se u primjeni ona razlikuje od točke 27. Također, molim i dodatno pojašnjenje točke 29. koja se tiče akcijske prodaje osjetljivih proizvoda. Znači li ova odredba da je akcijska prodaja osjetljivih proizvoda dozvoljena maksimalno u omjeru 1:4 u odnosu na ukupnu ugovorenu količinu? Kako u ovoj situaciji izaći u susret domaćim proizvođačima kada budu imali višak robe? Molim vas da razmotrite mogućnost uvrštenja ove točke u članak 10., odnosno da dopustite ovu praksu ako je prethodno ugovorena između kupca i dobavljača. Unaprijed zahvaljujem na odgovorima. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje a djelomično se prihvaća; briše se članak 9. stavak 1. točka 29.
17 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Poštovani, ljubazno molimo pojašnjenje vezano uz točku 17., a koja glasi: zahtijeva ili ugovara i/ili naplaćuje dobavljaču naknadu za umanjeni promet, prodaju ili umanjenu maržu kupca zbog smanjene prodaje određenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Konkretnije, zanima me primjenjuje li se ova odredba i kod godišnjih naknada? Znači li da se godišnja naknada neće moći ugovoriti za realizaciju manju od prethodne godine? S obzirom na razlike u poslovnim modelima i praksama kod postojećih aktera u lancu opskrbe hranom, svako preciznije tumačenje odredbi će uvelike olakšati poštivanje novih odredbi i pravilnu prilagodbu na njih. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, sukladno upitu dopunit će se obavljeni dokument Odgovori na pitanja adresata Zakona.
18 LEO PLIŠKO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (N.N. 117/17) utvrđuju se pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, utvrđuju se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu istoga zakona. Cilj i svrha ovoga istoga zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Radi suzbijanja praksi kojima se uvelike odstupa od dobrog poslovnog ponašanja, koje su protivne dobroj vjeri i poštenoj trgovini te koje je jedan trgovinski partner jednostrano nametnuo drugome, usvojenom Direktivom br. 2019/633 uspostavlja se minimalni popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u odnosima između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te se utvrđuju minimalna pravila u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizmi za koordinaciju među provedbenim tijelima. U cilju osiguravanja više razine zaštite, države članice mogu zadržati ili uvesti pravila usmjerena na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi koja su stroža od onih utvrđenih predmetnom Direktivom br. 2019/633, pod uvjetom da su takva nacionalna pravila usklađena s pravilima o funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Iščitavanjem prijedloga Zakona može se steći opći dojam kako trenutno važeći Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (N.N. 117/17) postaje još restriktivniji u odnosu na kupca, te da se njime uvode dodatne birokratske prepreke odnosno, povećava se financijski trošak poslovanja subjekata na koji se isti Zakon primjenjuje, i to kako na strani kupca tako i na strani dobavljača. Cilj i svrha Zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kroz uspostavu pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, a krajnji je cilj zaštita prava i tržišne pozicije dobavljača, u ovom slučaju proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Cilj predloženih izmjena i dopuna te svrha koja se time želi postići nije isključivo ograničena na plaćanja povezana s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljača, već je cilj zakonodavca sveobuhvatno uravnotežiti tržišne i ugovorne odnose između dobavljača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i kupaca istih, uvažavajući poslovne interese predmetnih sudionika u lancu opskrbe hranom. Predmetnom točkom prijedloga Zakona istaknuto je kako je tzv. logistička naknada zabranjena. Ovime valja istaknuti kako je u određenim poslovnim odnosima ista naknada definirana i kao količinska naknada, ali nju kupac isplaćuje dobavljaču pri čemu dobavljač može ostvariti određene uštede isporukom većih količina proizvoda na jedno mjesto isporuke. Imajuću u vidu činjenicu kako tako predložena naknada nije predmetnom reguliranja EU Direktive br. 2019/633 te kako takve odredbe nisu sadržane niti u dijelu Direktive koji se odnosi na apsolutno zabranjene, kao niti u dijelu koji se odnosi na uvjetno zabranjene nepoštene trgovačke prakse, predlaže se razmotriti da se ovaj prijedlog Zakona izmijeni u smjeru iznimnog dopuštanja ovakvih naknada, i to isključivo ukoliko su ugovorene predmetnim Ugovorom između dobavljača i kupca. Naime, tako predloženim člankom predlagatelj Zakona izravno zadire u načela financijskog poslovanja dviju ugovornih strana, dobavljača i kupca te ne postupa u cijelosti u skladu s člankom 1.a. Zakona, odnosno postupa suprotno intenciji predloženih izmjena Zakona u svezi zaštite interesa dobavljača u odnosu na kupca. Regulirajući pitanje naknade za dostavu poljoprivrednih proizvoda na mjesto isporuke, što se u poslovnom odnosu u pravilu odnosi na središnje skladišteno mjesto smješteno na značajnoj udaljenosti od dobavljača, praktički znači povećanje troškova (primjerice ali ne isključivo financijskih, logističkih, materijalnih, troškova ljudskih resursa i sl.) dobavljača kako bi dostavio ugovorene poljoprivredne i prehrambene proizvode na udaljenu lokaciju, čime mu predlagatelj zakona izravno otežava poslovanje na način da povećava troškove, povećava prodajnu cijenu proizvoda, odnosno smanjuje tržišnu konkurentnost dobavljača budući na predloženi način dolazi do povećanje cijene proizvodnje, te samim tim i prodajne cijene istih proizvoda. Imajući u vidu predloženo zakonsko rješenje i intenciju samog predlagatelja Zakona, smatram svrsishodno predložiti da zakonodavac razmotri uvođenje tzv. „ugovornog logističkog bonusa“ za kupca prethodno dogovorenog u okviru predmetnog pisanog ugovora o isporuci, zaključenog između dobavljača i kupca. Takav bi se bonus imao smatrati pravednom naknadom za uslugu prikupljanja i prijevoza ugovorenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na ugovoreno mjesto isporuke, doveo bi do prihvatljivije cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u lancu opskrbe hranom, a što bi ukupno rezultiralo učinkovitijem upravljanjem poslovnim procesima te smanjenju troškova poslovanja, u predmetnom ugovornom odnosu između kupca i dobavljača. Logistički bonus omogućava učinkovitije upravljanje poslovnim procesima i smanjenje ukupnih troškova poslovanja, kako za dobavljača, tako i za kupca, čime se postiže tržišno prihvatljivija cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u lancu opskrbe hranom. Ujedno, zakonodavac bi obvezom unošenja takvog „logističkog bonusa“ u pisani ugovor između sudionika predmetnog poslovnog odnosa osigurao transparentnost istoga. Direktive, odnosno smjernice, su pravni akti Europske unije, kojima se usklađuju pravni poreci država članica. Ubrajaju se u sekundarne izvore prava, budući da ih donose institucije Europske unije temeljem ovlasti koje su im dane osnivačkim ugovorima Valja posebno istaknuti kako načelno Direktive ne proizvode prava i obveze samim građanima EU, već isključivo njihovim državama članicama te su za njih obvezujuće u pogledu ciljeva koje treba ostvariti. Na koji način će pojedina država članica ugraditi cilj Europske unije u svoje domaće zakonodavstvo, prepušteno je svakoj pojedinoj državi da odluči sama. Državama članicama nameće se dužnost da transponiraju svoje obveze koje su im upućene Direktivom, u svoje nacionalno zakonodavstvo te da pritom samostalno izaberu oblik i metodu kojom će to učiniti. Od velike je važnosti da države transponiraju Direktive u nacionalno zakonodavstvo na jasan i konkretan način te da se time ne stvaraju nepogodnosti za pojedinca. Naime, Direktive obvezuju države članice kojima su upućene, što se tiče ciljeva koje treba ostvariti, a nacionalnim vlastima ostavljaju slobodu izbora načina i sredstva koje će upotrijebiti kako bi se postigao zadani cilj. Svrha direktive nije osiguranje jedinstvenog prava Europske unije, kao što je to slučaj primjerice kod uredbi. Činjenica da Europska unija dopušta državama da na način koji smatraju prikladnim ostvare ciljeve koji su određeni Direktivama, govori nam da su Direktive usmjerene na usklađivanje prava država članica, uz poštivanje raznolikosti nacionalnih tradicija i struktura. Direktiva, dakle, neće zamijeniti zakone država članica, već pred njih stavlja obvezu da prilagode svoje nacionalno pravo u skladu s odredbama zajednice. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, to se izloženi prijedlog o izmjeni/dopuni Zakona ima smatrati opravdanim, u skladu Direktivom br. 2019/633 te potrebama nacionalnog zakonodavstva za iznalaženjem rješenja koje će zadovoljiti potrebe našeg tržišta i sudionika takvih poslovnih odnosa. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
19 SAVEZ UDRUGA HRVATSKIH UZGAJIVAČA HOLSTEIN GOVEDA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda predlaže implementaciju odredbe da niti jedan mliječni proizvod koji dolazi na policu trgovačkih lanaca ne smije ići na akcijsku prodaju minimalno 20 dana od stavljanja na policu trgovačkog lanca. Time se želi postići ravnopravnost mliječnih proizvoda na policama, odnosno da prije stavljanja na akciju moraju određeni broj dana biti prodavani po normalnoj cijeni kako bi se izbjegao uvoz proizvoda pri kraju roka trajanja. To je naročito izraženo u mesu gdje dolazi do uvoza nekoliko dana prije isteka roka trajanja po znatno nižim cijenama koja zatim stavlja domaće proizvođače u nepovoljan položaj. Ova mjera bi to spriječila. Također, predlažemo detaljniji sustav deklaracije mliječnih proizvoda, odnosno da se na svakom pakiranju trajnog i svježeg mlijeka nalazi točan podatak koliki je udio vode, mlijeka u prahu, svježeg mlijeka, itd. Nije prihvaćen Prijedlog u vezi s nemogućnošću stavljanja već kupljenog proizvoda na akciju minimalno 20 dana od stavljanja na policu trgovačkog lanca se ne prihvaća jer je u suprotnosti s propisima koji reguliraju slobodu tržišnog natjecanja i vlasnička prava. Prijedlog u vezi sa sustavom deklariranja mliječnih proizvoda će predlagatelj svakako razmotriti u okviru drugih akata koji uređuju spomenuto područje pri čemu ističemo podzakonski akt kojim je ovo područje uređeno 2017. (Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima (NN 64/2017)).
20 Jasminka Futivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. U nepoštene trgovačke prakse kupca treba uvrstiti uvjetovanje da kupac istovremeno bude i dobavljač repromaterijala proizvođaču. U praksi je čest slučaj da proizvođač mora kupovati repromaterijal od svojeg kupca po cijeni koju kupac odredi pod izgovorom da bi se ostvarili određeni standardi kvalitete proizvoda. Standardi kvalitete se mogu određivati ugovorom, ali proizvođač treba imati mogućnost sam birati repromaterijal, osobito kad na tržištu postoje istovrsni proizvodi drugih dobavljača. Na taj način proizvođač ima direktan utjecaj na svoje ulazne troškove i kvalitetu materijala koji nabavlja. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer se u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) ugovorom, primjerice o zajedničkoj proizvodnji mogu detaljno urediti pitanja vezana uz istovjetnost korištenja jednakoga repromaterijala radi olakšanog postizanja ujednačene tržišne kakvoće. Međusobno usuglašavanje takvoga ugovora dio je pregovaračkoga procesa i ukoliko jedna strana kroz pregovore ustanovi da je po nju takav odnos štetan, neće pristupiti ugovoru.
21 Darko Krstić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Č. 11 t 26. prodaja ispod cijene proizvodnje ne bi se smjela odnositi samo na proizvodnju robne marke nego na sve proizvode koji su navedeni. Tu bi trebalo uključiti mogućnost antidumping postupka prena proizvođačima, grupi proizvođača, zemljama ili regija u EU . Iako antidumping procedura nije predviđena unutar jedinstvenog tržišta EU u praksi se često događa (primjer šećera, svinjskog mesa, sira, jabuka, ulja itd) kada veliki proizvođači prodaju ispod proizvođačke cijene svoje proizvode, ne na domicilnim tržištima nego na deficitarnim i za njih perifernim tržištima. Imamo primjer šećera gdje je cijena šećera kod diskontera u Njemačkoj 0,70 €/kg na polici bez PDV-a, a isti taj šećer prodaje se po cijeni 0,42 €/kg na polici bez PDV u Splitu. Kad se ta cijena u Splitu kalkulira unatrag do cijene šećera kod njemačkog proizvođača u silosu od 295 €/t, a istodobno je izvozni paritet šećera na svjetsko tržište oko 350 €/t. Dakle taj njemački proizvođač bi veću zaradu ostvario prodajom tog šećera na svjetskom tržištu, ali ga prodaje ispod tržišne i proizvođačke cijene u Hrvatskoj u cilju uništavanja proizvodnje šećera, a time i repe u Hrvatskoj. Radi se o klasičnom primjeru dumpinga, ali za to u EU nije predviđen postupak. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer je u suprotnosti s konceptom predlagatelja budući su propisima vezanim uz zaštitu tržišnog natjecanja propisani uvjeti predatorskih i ostalih uvjeta tržnih cijena. Osim toga, potrebni podaci za utvrđivanje cijene proizvodnje vlastite robne marke se mogu utvrditi na razini proizvođača međutim to nije slučaj kod svih nabrojanih proizvoda u ostalim uvjetima kupoprodaje u kojima je tek moguće utvrditi odnos nabavne i prodajne cijene. Nadalje, postupanja vezana uz utvrđivanje dampinških uvjeta se ne mogu provoditi na zajedničkom tržištu.
22 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Uz navedeno, potrebno je dodati i sljedeće: manipulira kalibrima - veličinom primarnih poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te prikazuje krive podatke o veličini - kalibru proizvoda, smanjujući pri tom vrijednost proizvoda. Djelomično prihvaćen Djelomično je ugrađeno u dijelu koji se odnosi na kvalitetu u odredbi članka 9. stavak 1. točka 10.
23 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 9. Potrebno dodati stavak: Zahtijeva od dobavljača, ugovara ili dodatkom ugovoru nameće fiktivne potrebe, poput skladištenja i čuvanja robe, za robu koja ne ide na čuvanje, nego u postupke dozrijevanja i slične postupke, sa ciljem ubrzanja pripreme za tržište, a ne produljenja vijeka trajanja. Prihvaćen Prihvaća se i djelomično je ugrađeno u odredbu članak 9. stavak 1. točka 9.
24 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 10. Članak 10., stavak 1., točka 2., prijedloga Zakona: Dosta nejasno navedeno. Smisao ove odredbe je da dobavljač može dati odobrenje za akcijsku cijenu samo za proizvode koji su prodani preko blagajne u dogovorenom trajanju akcije. Na taj način je to mjerljivo i nadležno tijelo to može kontrolirati. Dobavljač cijelo vrijeme zaračunava punu cijenu za svoj proizvod, a po okončanju akcije i dostavljenim količinama prodanima preko blagajne, dostavlja kupcu odobrenje za akcijski popust. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
25 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 10. Članice Udruženja trgovine HGK smatraju kako su točke 1., 2., 3., 4., i 5. u stavku 1., u dijelu u kojem se navodi da se plaćanje ili naknada moraju temeljiti na objektivnim i razumnim procjenama, neprovedive jer nisu jasni kriteriji objektivne i razumne procjene, s obzirom na to da dobavljač i kupac u praksi često imaju različite podloge za takve procjene. Uvažavajući sve navedeno, članice Udruženja trgovine misle da ovakav zakonski prijedlog neće u konačnici postići željeni cilj i namjeru zaštite domaćih poljoprivrednih proizvođača u Republici Hrvatskoj, odnosno mišljenja su kako će se dogoditi upravo suprotno – potaknut će se još veći uvoz iz EU na štetu domaćih proizvođača i dodatno uvesti kompleksne administrativne procedure. U odnosu na stavak 1. točku 2., glede uspostave poštene trgovačke prakse, vezano na akcijsku prodaju na način da kupac proizvode koje je kupio od dobavljača po nabavnim akcijskim cijenama u svrhu prodaje tijekom „akcije” plati dobavljaču po toj akcijskoj (nižoj) cijeni, a da preostalu količinu neprodanih proizvoda tijekom „akcije” plati dobaljaču po redovnoj cijeni („sell in” → „sell out”). Članice HGK iz područja poljoprivredne i prehrambene industrije mišljenja su kako je prethodno navedena točka 2. nejasno i nespretno definirana te se predlaže koristiti defininiciju iz Zakona o kmetijstvu (Uradni list RS, št. 45/08, 57/12, 90/12 – ZdZPVHVVR, 26/14, 32/15, 27/17 in 22/18) kojim se utvrđuje nepoštenom trgovačkom praksom: „ Plaćanje robe dobavljaču koja nije prodana tijekom akcije po nabavnim akcijskim cijenama.” Nadalje, mišljenje je spomenutih članica kako se predloženom točkom 7. u stavku 1. želi u praksi isključiti bilo kakva mogućnost utjecaja kupaca na dobavljače na način dobavljači svojom izričitom suglasnošću pristanu na povrat robe koju kupac nije prodao i time, osim što preuzimaju takvim postupkom rizik kupca za neprodanu robu, snose i troškove zbrinjavanja (uništenja) takve robe. Naime, kupac je taj koji na temelju procjene prodaje proizvoda naručuje proizvod za pojedino razdoblje. Ne postoji objektivan razlog zbog kojeg bi dobavljač/prodavatelj imao interes da izričito traži povrat robe od kupca. Navedena praksa nije podržana niti Direktivom (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Republika Slovenija je Zakonom o kmetijstvu izričito zabranila povrate robe (Zakon o kmetijstvu (Uradni list RS, št. 45/08, 57/12, 90/12 – ZdZPVHVVR, 26/14, 32/15, 27/17 in 22/18). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, a držimo da je predmetna odredba jasna i usuglašena u ovom izričaju s odredbama Direktive (EU) 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te je prema konceptu predlagatelja većinski prihvaćena od članica radnih tijela za izradu prijedloga zakona.
26 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 10. Poštovani, ljubazno molim odgovor na pitanje vezan uz točku 2. u članku 10., a u svrhu boljeg shvaćanja same odredbe i lakše prilagodbe poslovanja nakon donošenja ovog propisa. Za koje se proizvode odobrava akcijski rabat, odnosno odobrava li se akcijski rabat samo za proizvode koji su prodani na akciji? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje, predlagatelj upućuje na objavljeni dokument Odgovori na pitanja adresata Zakona (http://www.aztn.hr/procisceni-tekst-odgovora-na-pitanja-adresata-zakona-o-zabrani-nepostenih-trgovackih-praksi-u-lancu-opskrbe-hranom-zntp/).
27 LEO PLIŠKO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 10. Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (N.N. 117/17) utvrđuju se pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, utvrđuju se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu istoga zakona. Cilj i svrha ovoga istoga zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Radi suzbijanja praksi kojima se uvelike odstupa od dobrog poslovnog ponašanja, koje su protivne dobroj vjeri i poštenoj trgovini te koje je jedan trgovinski partner jednostrano nametnuo drugome, usvojenom Direktivom br. 2019/633 uspostavlja se minimalni popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u odnosima između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te se utvrđuju minimalna pravila u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizmi za koordinaciju među provedbenim tijelima. Radi osiguravanja više razine zaštite, države članice mogu zadržati ili uvesti pravila usmjerena na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi koja su stroža od onih utvrđenih predmetnom Direktivom br. 2019/633, pod uvjetom da su takva nacionalna pravila usklađena s pravilima o funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Iščitavanjem prijedloga Zakona može se steći opći dojam kako trenutno važeći Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (N.N. 117/17) postaje još restriktivniji u odnosu na kupca, te da se njime uvode dodatne birokratske prepreke odnosno, povećava se financijski trošak poslovanja subjekata na koji se isti Zakon primjenjuje, i to kako na strani kupca tako i na strani dobavljača. Ovakvom zakonskom odredbom zakonodavac direktno i negativno utječe na poziciju kupca pri sklapanju predmetnog ugovora s dobavljačem. Uzimajući u obzir činjenicu da EU Direktiva br. 2019/633 ne regulira uvjetno zabranjene prakse na gore predloženi način, zakonodavac je ovakvim prijedlogom Zakona de facto i de iure u potpunosti ograničio kupca da slobodno sudjeluje u pregovorima s dobavljačem. Posebno se ističe kako se ovakvim formuliranjem uvjetno zabranjenih praksi, na način da se mogu ugovoriti samo jasnim, nedvosmislenim i izričitim zahtjevom dobavljača, gubi distinkcija između potpuno zabranjenih i uvjetno zabranjenih trgovačkih praksi. Nadalje, predložena formulacija Zakona stvara nepotrebnu pravnu prazninu, budući je nejasno na koji način će se provjeravati jasnoća i nedvosmislenost tog izričitog zahtjeva dobavljača te što primjerice priječi dobavljača da naknadno tvrdi kako je bio prisiljen od strane kupca i njegove značajne pregovaračke moći. Posebno valja istaknuti da pravna praznina postaje evidentnija budući je nejasno može li kupac sugerirati dobavljaču ugovaranje ovih praksi u procesu pregovora s njim, odnosno, može li kupac kroz pregovore s dobavljačem prezentirati koristi za samog dobavljača i navesti ga da zatraži ugovaranje takvih praksi (opravdano se postavlja pitanje da li će se onda takve prakse smatrati nepoštenim trgovačkim praksama). Ovako predloženi članak Zakona stvara nepotrebne nejasnoće i doprinosi stvaranju nepotrebne pravne praznine, podložne kasnijim tumačenjima, odnosno popunjavanjima iste pravne praznine analogijom i/ili općim pravnim načelima. Predložene zakonska odredba u potpunosti nerazmjerno favorizira dobavljača u procesu zaključivanja ugovora. Stoga se ovime, u cilju nepotrebnog favoriziranja i zadiranja u predmetni poslovni odnos, predlaže da se rečeni stavak Zakona izmijeni na način da rečene prakse moraju biti ugovorene prije isporuke poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kako ih se ne bi smatralo zabranjenim. Direktive, odnosno smjernice, su pravni akti Europske unije, kojima se usklađuju pravni poreci država članica. Ubrajaju se u sekundarne izvore prava, budući da ih donose institucije Europske unije temeljem ovlasti koje su im dane osnivačkim ugovorima Valja posebno istaknuti kako načelno Direktive ne proizvode prava i obveze samim građanima EU, već isključivo njihovim državama članicama te su za njih obvezujuće u pogledu ciljeva koje treba ostvariti. Na koji način će pojedina država članica ugraditi cilj Europske unije u svoje domaće zakonodavstvo, prepušteno je svakoj pojedinoj državi da odluči sama. Državama članicama nameće se dužnost da transponiraju svoje obveze koje su im upućene Direktivom, u svoje nacionalno zakonodavstvo te da pritom samostalno izaberu oblik i metodu kojom će to učiniti. Od velike je važnosti da države transponiraju Direktive u nacionalno zakonodavstvo na jasan i konkretan način te da se time ne stvaraju nepogodnosti za pojedinca. Naime, Direktive obvezuju države članice kojima su upućene, što se tiče ciljeva koje treba ostvariti, a nacionalnim vlastima ostavljaju slobodu izbora načina i sredstva koje će upotrijebiti kako bi se postigao zadani cilj. Svrha direktive nije osiguranje jedinstvenog prava Europske unije, kao što je to slučaj primjerice kod uredbi. Činjenica da Europska unija dopušta državama da na način koji smatraju prikladnim ostvare ciljeve koji su određeni Direktivama, govori nam da su Direktive usmjerene na usklađivanje prava država članica, uz poštivanje raznolikosti nacionalnih tradicija i struktura. Direktiva, dakle, neće zamijeniti zakone država članica, već pred njih stavlja obvezu da prilagode svoje nacionalno pravo u skladu s odredbama zajednice. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, to se izloženi prijedlog o izmjeni Zakona ima smatrati opravdanim, u skladu Direktivom br. 2019/633 te potrebama nacionalnog zakonodavstva za iznalaženjem rješenja koje će zadovoljiti potrebe našeg tržišta i sudionika takvih poslovnih odnosa. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
28 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 11. Članak 11., stavak 5., točka 7. prijedloga Zakona: "...ili se očekuje fizički otpor provođenju nenajavljene inspekcije,.." Ovaj dio je potrebno svakako izbaciti. Ako kupac odbija suradnju, neka onda AZTN angažira MUP koji će im uz sudski nalog osigurati ulazak u prostorije kupca. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su postupanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u nadzoru usklađena s općim propisima koji uređuju ovo područje.
29 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 11. Članak 11., stavak 5., točka 5. prijedloga Zakona: Pečaćenje prostorija potencijalno može nanijeti nesagledivu štetu kupcu možda i veću od vrijednosti eventualne nepoštene trgovačke prakse. Tko će platiti nastalu štetu ako se pokaže da Agencija nije našla ništa protuzakonito ili samo minorne prekršaje? Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su postupanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u nadzoru usklađena s općim propisima koji uređuju ovo područje.
30 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 11. Članak 11., stavak 5., točka 1. prijedloga Zakona: Neodgovoarajuća terminologija. Sam naslov predmetnog članka je "Nenajvljena inspekcija". Onda i ova točka treba glasiti: "1. ući i provesti inspekcijski nadzor u prostorima u kojima stranka, odnosno kupac iz stavka 2. ovog članka obavlja gospodarsku djelatnost, kao i na svakoj drugoj adresi na kojoj taj kupac djeluje". Međutim, način nadzora kao je predložen ovim izjenama Zakona smatramo nedopustivim. Kupac je dužan dati svu traženu dokumentaciju na uvid. U slučaju da kupac odbija suradnju, a dokazi upućuju na protuzakonite radnje, onda je potrebno obavijestiti DORH koji će dalje postupati po pripadajućem zakonu. Inače se pregled prostorija radi isključivo u kaznenom postupku gdje sudac daje nalog za takvu radnju, a temeljem dokaza koji upućuju na kaznene radnje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su postupanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u nadzoru usklađena s općim propisima koji uređuju ovo područje.
31 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 12. U odnosu na novopredloženi članak 17a. stavak 3., a uzevši u obzir da su nenajavljene inspekcije rijetke, a po svojoj prirodi stresne za subjekt koji se nalazi pod nadzorom, članice HGK iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije predlažu zakonskim putem odrediti najviši rok provedbe nenajavljene inspekcije i to do najviše 15 kalendarskih dana. Nesporno je da nenajavljene inspekcije značajno otežavaju redovne radne aktivnosti poduzetnika koji je pod nadzorom, pa se stoga ukazuje svrsishodnim zakonom odrediti najviši rok unutar kojeg se mora provesti nenajavljena inspekcija. U suprotnom, proizlazi da bi ista mogla trajati mjesecima, obzirom da zakon ne propisuje najviši rok trajanja. Slijedom navedenog, predlaže se izmijeniti zadnju rečenicu stavka, tako da isti sada glasi: „(3) Nalog za provođenje nenajavljene inspekcije iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati: 1. oznaku predmeta u okviru kojeg se provodi nenajavljena inspekcija iz stavka 1. ovoga članka 2. pravni temelj za provedbu nenajavljene inspekcije, 3. ovlaštene osobe iz Agencije i druge ovlaštene osobe koje će provesti nenajavljenu inspekciju, 4. rok za provedbu nenajavljene inspekcije, a koji ne može biti duži od 15 kalendarskih dana.“ U odnosu na stavak 4. dosadašnja praksa u provođenju nenajavljenih inspekcija u Hrvatskoj pokazala je određeni stupanj nerazumijevanja međusobnih prava Agencije, predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova te poduzetnika koji su pod nadzorom. Poduzetnik primjerice ima pravo kopirati službene iskaznice Agencije, sve dokumente koji mu se predočuju, a ne predaju, kao i sve dokumente koji se uzimaju iz njegovih prostorija. Jednako tako, poduzetnik ima pravo zatražiti od Agencije da pričeka s početkom nenajavljene inspekcije do dolaska njegovog odvjetnika. Stoga članice HGK iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije predlažu da se navedene odredbe izrijekom uključe u zakonski tekst kako ne bi ostavljale ikakve dvojbe u pogledu međusobnih prava i obveza te osigurale punu zakonitost i transparentnost inspekcije. Slijedom navedenog, predlaže se izmijeniti stavak 4. tako da glasi: „(4) Ovlaštene osobe Agencije provode nenajavljenu inspekciju iz stavka 1. ovoga članka, o čemu stranku, odnosno posjednika prostorija i stvari izvješćuju na mjestu događaja i u trenutku provedbe nenajavljene inspekcije, pri čemu su dužne predočiti stranci u postupku ili posjedniku prostorija i stvari službenu iskaznicu i nalog Vijeća za provedbu nenajavljene inspekcije. U situaciji kada je nenajavljena inspekcija ujedno i prva radnja u upravnom postupku, stranci će se istovremeno, uz nalog Vijeća za provedbu nenajavljene inspekcije uručiti i obavijest o pokretanju upravnog postupka. Oblik i sadržaj službene iskaznice određen je Pravilnikom o službenoj iskaznici Agencije. Ako u nenajavljenoj inspekciji sudjeluju i druge ovlaštene osobe iz stavka 3. točka 3. ovoga članka, stranci u postupku ili posjedniku prostorija su dužne predočiti pisano ovlaštenje Agencije za njihovo sudjelovanje u nenajavljenoj inspekciji. Stranka ima pravo izvršiti kopiju svih dokumenata i službenih iskaznica koje joj se stavljaju na uvid, a ne predaju, kao i svih dokumenata koji se uzimaju iz poslovnog prostora, neovisno o tome planira ih Agencija vratiti ili kopirati. Stranka ima pravo zatražiti od Agencije da pričeka s provođenjem nenajavljene inspekcije do dolaska odvjetnika stranke u poslovne prostorije, na vrijeme ne duže od jednoga sata. Odbijanje ovog zahtjeva mora biti obrazloženo u rješenju u kojem se konačno odlučuje o upravno pravnoj stvari.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se obzirom da su postupanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u nadzoru usklađena s općim propisima koji uređuju ovo područje.
32 Fragaria doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 17. Dosadašnja prakse pokazuje da je AZTN izricala neprimjereno visoke kazne za ono što je ona utvrdila nepoštenom trgovačkom praksom, npr. više puta je naplatila kaznu istom kupcu za istu neodgovarajuću odredbu ugovora (premda je ista ispravljena tijekom postupka), a izrečena kazna je bila i više od 100% veća od ukupnog prometa s predmetnim proizvodom... Zbog toga je potrebno ograničiti kazne razmjerno vrijednosti prometa između dobavljača i kupca za sporni proizvod tj. proizvode. Jedan kupac je kažnjen milijunskom kaznom za ono što po ovom prijedlogu izmjena Zakona više nije prekršaj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kazne imaju odvraćajući učinak, a nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom imaju porazan učinak na prehrambenu sigurnost i poljoprivrednu proizvodnju.
33 Darko Krstić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM , Članak 17. Čl.17, st.3. t.1 - Ne davanje podataka ili informacija koje traži Agencija mora se smatrati težom povredom i moraju kazne biti puno veće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se budući je u suprotnosti s konceptom predlagatelja kojim su definirane razmjerne razine povreda i kazni.
34 Darko Krstić Članak 20., Članak 31.a I za ne suradnju Agencija iz pojedinih zemalja valja odrediti kazne za nadležne Agencije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, budući da se suradnja između istovrsnih agencija odvija uz međusobno uvažavanje, a uređena je Direktivom.
35 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' Stupanje na snagu, Članak 24. Kako berba mandarina kreće krajem rujna, predlažemo da Zakon stupi na snagu do 1. rujna 2021. Upravo kršenje ovoga Zakona, o čemu smo redovito informirali MPS, AZTN, DIRH i sve druge, omogućuje otkupljivačima mandarina, velike manipulacije, krađe i sl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, budući da se stupanje na snagu definira u skladu s rokovima određenim u Direktivi 2019/633.