Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA U čl. 1. st. 1. navedeno je da zgrade u kojima se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge moraju ispunjavati uvjete kao zgrade javne namjene. Mišljenja smo da za zgradu koja je obiteljska kuća u kojoj se pružaju usluge obiteljskog doma i organiziranog stanovanja ne mogu biti toliko rigorozni kriteriji, jer neće moći (niti mora) ispuniti uvjete za ishođenje dozvole za zgrada javne namjene. Za zgradu u kojoj se pruža takav oblik smještaja predlažemo propisati da mora ispunjavati uvjete sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta (uporabna dozvola, rješenje o legalizaciji, rješenje o izvedenom stanju). U čl. 1. st. 2. podst. 7. potrebno je jasnije definirati što znači da pružatelj usluge mora imati važeće isprave kako se ne bi interpretiralo da se „važeće“ odnosi na valjani datum, a ne ispravnost ispitivanja. U čl. 1. st. 6. predlažemo propisati obvezu izvođenja sustava za dojavu požara i za pružatelje usluge organiziranog stanovanja u stambenoj jedinici. U čl. 3. navedeno je brisanje čl. 10. st. 2. pa je potrebno ili izmijeniti ili brisati s njim povezani i st. 3. koji glasi: „Iznimno, ako se zgrada nalazi u neposrednoj blizini javnog parka ili ako se u zgradi pružaju usluge prihvatilišta ili prenoćišta, površina neizgrađenog zemljišta iz stavka 2. ovog članka ne mora imati predviđenu zelenu površinu.“. U čl. 4. st. 5. navedeno je da se za pripremu i vođenje evidencije te čuvanje dokumentacije i arhive u pravilu osigurava zasebna prostorija, a iznimno se može koristiti i drugi primjereni prostor. Mišljenja smo kako je potrebno definirati pojam primjerenog prostora s obzirom na to da je ovako navedeno preopćenito. U čl. 5. st. 1. podst. 6. predlažemo da se jasno definira pojam kuhinje za sve pružatelje usluga smještaja, izuzev obiteljske domove, na način da kuhinja mora biti u skladu s HACCP standardima ukoliko nemaju sklopljen ugovor s vanjskim pružateljem usluge. Za pružanje usluga prehrane korisnika, moraju imati odgovarajući prostor za posluživanje obroka, a ako se pripremaju obroci, moraju imati kuhinju, te prostoriju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića, sukladno pravilniku kojim se uređuje razvrstavanje i minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati ugostiteljski objekti iz skupina »Restorani«, te sanitarnim propisima. U čl. 5. st. 1. podst. 8. potrebno je jasno definirati potreban broj zahoda s predprostorom za radnike. Pojam odgovarajućeg broja ne upućuje na temelju čega se određuje. U čl. 5. st. 1. podst. 9. nejasno je određuje li se jedan zahod i za korisnike usluge boravka neovisno o njihovom broju i spolu. U čl. 5. st. 1. podst. 11. predlažemo propisati obvezu da skladišni prostor mora imati osiguranu prirodnu ili umjetnu ventilaciju. Predlažemo da se u čl. 7. donese odredba kojom se briše postojeći čl. 15. st. 2. kojim je definirano da „uz stambene jedinice iz stavka 1. ovog članka, usluge organiziranog stanovanja za starije osobe mogu se pružati u stambenim jedinicama apartmanskog ili hotelskog tipa.“. Brisanje je predloženo zbog nejasnoće što obuhvaća stambena jedinica apartmanskog ili hotelskog tipa. Ovako navedeno, u praksi upućuje da se socijalna usluga može pružati i u objektu koji ima uporabnu dozvolu za hotel. U čl. 9. i 10. predloženo je da se iznimno osiguravaju noćni ormarići i noćne svjetiljke ovisno o potrebama korisnika. Mišljenja smo kako je u trenutku licenciranja nemoguće znati potrebe korisnika. Također, mišljenja smo kako je nužno da svaki korisnik ima noćni ormarić i noćnu svjetiljku što bi trebao biti minimum namještaja koji služi korisniku za odlaganje osobnih stvari. U čl. 9. predložen je nerazumno kratak rok za prilagodbe i isprave koje su nužne za usklađivanje s ovim Pravilnikom o izmjenom i dopunom Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (uvođenje vatrodojave, uporabna dozvola za zgrade javne namjene). Ovim putem dostavljamo i komentar vezano za primjenu Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga koji se ne odnosi na predložene izmjene i dopune, a vezano je za obiteljske domove. Zbog zlouporaba pokazalo se nužnim jasno definirati (ne)mogućnost registracije dva obiteljska doma na istoj adresi ukoliko je zgrada etažirana. Djelomično prihvaćen Prihvaćaju se primjedbe te su uređene člankom 7. ovoga Pravilnika, osim u dijelu koji se odnosi na zlouporabu mogućnosti/nemogućnosti registracije dva obiteljska doma na istoj adresi, jer navedeno nije predmet izmjena i dopuna ovoga Pravilnika.
2 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Smatramo da navedene izmjene Pravilnika neće riješiti probleme o kojima smo Vas izvještavali, te da bi trebalo pristupiti detaljnoj analizi stanja i izradi novog pravilnika koji bi bio razumljiv, pregledan i sadržajno jednostavniji za njegovu primjenu. Izmjene i dopune Pravilnika trebaju ići u smjeru poboljšanja kvalitete smještaja i usluga za korisnike. Treba jasno i nedvojbeno definirati koji su to uvjeti i koji su dokumenti potrebi za dobivanje licencije za pružanje socijalnih usluga kako bi bila ujednačena praksa na području cijele RH. Predložene izmjene će dovesti do većeg broja zatvaranja obiteljskih domova, manjeg kapaciteta za smještaj te povećanih cijena smještaja. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
3 Sonja Juričić Cvitan PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA U članku 124. Pravilnika predlaže se stavak 2. izmijeniti tako da glasi: „Tiflotehničku obuku iz stavka 1. ovoga članka provodi rehabilitator ili osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju asistivne tehnologije kojom se koriste slijepe i slabovidne osobe pri izvođenju različitih aktivnosti u svakodnevnom životu.“ Obrazloženje: Osim kategorije osoba koje su završile preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada ili psihologije ili završen diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, pedagogije ili logopedije, mišljenja sam da postoje i druge kategorije osobe koje imaju odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju asistivne tehnologije kojom se koriste slijepe i slabovidne osobe pri izvođenju različitih aktivnosti u svakodnevnom životu i sposobna je provoditi navedenu obuku. Primjerice, slijepa ili slabovidna osoba koja ima vještine, znanja i sposobnosti u korištenju asistivne tehnologije kojom se ona sama koristi i koristeći se time, usavršava te vještine, znanja i sposobnosti u svakodnevnom životu dugi niz godina ili cijeli život te, pritom, poučava druge slijepe i slabovidna osobe, sasvim sigurno ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti da provodi tiflotehničku obuku sukladno ovom Pravilniku. Ili primjerice, stručnjak iz područja tehničkih znanosti ili druga osoba koja posjeduje odgovarajuće digitalne vještine, znanja i sposobnosti, s obzirom na razvoj digitalne tehnologije, koji se specijalizirao za asistivne tehnologije kojima se koriste slijepe i slabovidne osobe i ima iskustvo u poučavanju drugih, također, također može imati odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti da provodi tiflotehničku obuku sukladno ovom Pravilniku. Radi dokazivanja odgovarajućih vještina, znanja i sposobnosti, predlaže se predvidjeti potvrde poslodavaca o obavljanju poslova, odnosno potvrde primatelja usluga o urednom izvršenju poslova, iz područja korištenja asistivne tehnologije kojom se koriste slijepe i slabovidne osobe pri izvođenju različitih aktivnosti u svakodnevnom životu u trajanju od najmanje godinu dana. Slijedom navedenog, radi jednakog pristupa i položaja na tržištu rada svim stručnim osobama, jednakog pristupa i položaja svih pružatelja socijalnih usluga u sustavu socijalnih usluga, koji zapošljavaju odgovarajuće stručnjake, te omogućavanja stručne i kvalitetne tiflotehničku obuke slijepih ili slabovidnih osoba predlaže se navedena dopuna. Nadalje, u članku 125. predlaže se stavak 2. izmijeniti tako da glasi: „Obuku za brajicu iz stavka 1. ovoga članka provodi rehabilitator ili osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju brajice.“ Obrazloženje: Isto kao i obrazloženje za članak 124. Pravilnika Osim toga, u članku 146. predlaže se izmijeniti stavak 1. tako da glasi: (1) Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba obuhvaća: uređenje okućnice (košnja trave uže okućnice, čišćenje snijega i sl.), tehničke poslove (cijepanje drva, obavljanje sitnih popravaka u kući koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja i sl.), organiziranje kućne dokumentacije i proizvoda (npr. pomoć pri čitanju i ispunjavanju dokumenata, pomoć pri označavanju i razvrstavanju dokumenata ili proizvoda te drugi slični oblici pomoći koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja), pratnju pri nužnim izlascima iz kuće (liječnički pregled i dr.) i posredovanje u komunikaciji za gluhe i/ili gluhoslijepe osobe (korištenje hrvatskog znakovnog jezika ili drugih sustava komunikacije za gluhe i/ili gluhoslijepe osobe i dr.) (2) Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba iz stavka 1. ovoga članka provodi pomoćni radnik, osim posredovanja u komunikaciji za gluhe i/ili gluhoslijepe osobe koje provodi komunikacijski posrednik. Obrazloženje: Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, kao podskupina socijalne usluge pomoći u kući, u okviru kategorije osoba s invaliditetom, može obuhvatiti i neke druge aktivnosti koje su nužne određenim kategorijama osoba s invaliditetom, na primjer slijepim ili slabovidnim osobama, kao na primjer pomoć pri čitanju i ispunjavanju dokumenata, pomoć pri označavanju i razvrstavanju dokumenata ili proizvoda te drugi oblici pomoći koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja, odnosno gluhim ili gluhoslijepim osobama, kao na primjer, posredovanje u komunikaciji za gluhe i/ili gluhoslijepe osobe, koje nisu predviđene u ovom Pravilniku. Organiziranje kućne dokumentacije može podrazumijevati organiziranje dokumentacije u papirnatom i digitalnom obliku. Slijedom navedenog, radi jednakog pristupa i položaja, bilo korisnika usluga, bilo pružatelja navedenih usluga, u sustavu pružanja socijalnih usluga predlaže se navedena dopuna. Ukoliko se prihvati prijedlog izmjene članka predlaže se dopuna članka 159. teko da se doda nova alineja, u skladu s definicijom iz članka 13. Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, koja glasi: „ - komunikacijski posrednik – ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na hrvatskome jeziku.“ Isto tako, u članku 181. Pravilnika predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: (1) Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba obuhvaća: uređenje okućnice (košnja trave uže okućnice, čišćenje snijega i sl.), tehničke poslove (cijepanje drva, obavljanje sitnih popravaka u kući koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja i sl.), organiziranje kućne dokumentacije (npr. pomoć pri čitanju, ispunjavanju, označavanju i razvrstavanju dokumenata te drugi slični oblici pomoći koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja) i pratnju pri nužnim izlascima iz kuće (liječnički pregled i dr.) (2) Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba iz stavka 1. ovoga članka provodi pomoćni radnik. Obrazloženje: Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, kao podskupina socijalne usluge pomoći u kući, u okviru kategorije starijih i nemoćnih osoba, može obuhvatiti i neke druge aktivnosti koje su nužne starijim i nemoćnim osobama slabijeg vida ili, primjerice, slabijih sposobnosti u snalaženju u digitalnom okruženju, kao na primjer pomoć pri čitanju i ispunjavanju dokumenata, pomoć pri označavanju i razvrstavanju dokumenata te drugi oblici pomoći koji ne zahtijevaju specifična stručna znanja. Organiziranje kućne dokumentacije može podrazumijevati organiziranje dokumentacije u papirnatom i digitalnom obliku. Slijedom navedenog, radi jednakog pristupa i položaja, bilo korisnika usluga, bilo pružatelja socijalnih usluga, u sustavu pružanja socijalnih usluga predlaže se navedena dopuna. Nije prihvaćen Ne prihvaćaju se primjedbe, jer navedeno nije predmet izmjena i dopuna ovoga Pravilnika.
4 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA općenite primjedbe - pravilnik se donosi „ad hoc“ kao reakcija na nesretne događaje koji su se dogodili u obiteljskim domovima, a ne kao provedbeni akt Zakonu o socijalnoj skrbi kojeg je prvog trebalo izmijeniti - izmjenama Pravilnika trebale su prethoditi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koji također propisuje osnovne uvjete za obiteljske domove ali i za trgovačka društva i ostale pružatelje usluga koji usluge mogu pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici temeljem članka 169. Zakona. U Istarskoj županiji imamo sve više zahtjeva trgovačkih društava (od strane novih osoba ali i npr. dosta predstavnika obiteljskih domova je zatražilo rješenje o prestanku pružanja usluga kako bi u obliku trg. društva mogli pružati usluge za više od 20 korisnika) za izdavanje rješenja za pružanje usluga do i iznad 20 korisnika. U ovom dijelu smatramo da postoji velik problem jer nije propisano da se moraju ispitivati posebni uvjeti za odgovornu osobu trgovačkog društva kao npr. nekažnjavanje, zdravstvena sposobnost i sl. ukoliko pruža usluge do 20 korisnika, dok je za npr. predstavnika obiteljskog doma to jasno propisano. Predlažemo da se za svakog pružatelja socijalnih usluga propišu uvjeti koji se trebaju ispitati za odgovornu osobu. - predložene izmjene Pravilnika su pretjerano stroge i financijski zahtjevne (obiteljski domovi se samofinanciraju te ne ostvaruju prihode iz proračuna kao ostale ustanove) za obiteljske domove te ih se gotovo izjednačava s ustanovama socijalne skrbi, što svakako nije bila početna intencija te se time gubi smisao obiteljskog doma kao posebnog oblika skrbi za korisnike - obzirom na specifičnosti koje postoje kod pružanja usluga od strane obiteljskih domova, možda bi zaista bilo bolje, jasnije i preglednije da se donese poseban pravilnik za obiteljske domove, kao što je i prije donošenja ovog Pravilnika bio na snazi Pravilnik o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme, stručnih i drugih radnika (»Narodne novine« br. 52/10). - potrebno je precizno definirati primjenu posebnih propisa na koje se ovim izmjenama upućuje, jer nije razvidno što je sve potrebno uzeti u obzir prilikom izdavanja licencije, odnosno što je točno primjenjivo na obiteljske domove - kod utvrđivanja uvjeta potrebnog kadra u trenutku provedbe postupka i izdavanja rješenja nije moguće točno propisati potreban broj kadra već samo fiktivno u odnosu na dostavljeni zahtjev, obzirom da se kadar procjenjuje po stupnjevima korisnika što je promjenjivo gotovo na dnevnoj bazi. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
5 Irena Ivanković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani ministre,smanjenjem broja korisnika doveli bi u velike probleme vlasnike(predstavnike)obiteljskih domova,a također i korisnike te njihove obitelji,osobno smatram da broj korisnika treba ostati 20 u obiteljskom domu,treba se uvesti pojačan nadzor,tako da onda nebi radili ilegalni domovi,također bilo bi dobro educirati djelatnike,a na taj način bi poboljšali kvalitetu usluge u obiteljskim domovima.Nadam se da ćete donijeti ispravnu,kvalitetnu i poštenu odluku,te da nećete smanjivati broj korisnika,lp Irena.I. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
6 Obiteljski dom za starije i nemoćne "EVA" PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Postovani! Vlasnica sam obiteljskog doma 12 korisnika, kao sto vidim po prijedlogu pravilnika to bi trebao postati broj korisnika u obiteljskim domovima. Definiciju "obiteljski dom" tumačim kao i Vi. To su ljudi koji zive s nama i čine nasu obitelj. Kao djete zivila sam u kući sa bratom, sestrom, roditeljima. U jednom trenutku nasoj obitelji pridružila se sestra moga oca i roditelji mojih roditelja. Znaci zivjelo je nas 10,majka se brinula o 5 starih ljudi. Ako su nasi korisnici dio nase obitelji u kojoj brinemo o njima molim da mi odgovorite na slijedeća pitanja : Zasto trebamo med. sestru obitelji vode svoje starije clanove lijecnicima nemaju sestre.? Zasto vodim evidenciju njihovih obroka u obitelji jede tko koliko zeli? Zasto moji korisnici ne mogu u kuhinju uzet nesto iz frizidera ili skuhat si kavu, caj kad zeli kao sto je to smila moja baka u nasoj kući? Zasto moje korisnice ne mogu pripremati rucak sa mnom, peći kolače kao sto to u obitelji smiju? I još puno imam zasto? Definirate obiteljske domove kao kućnu atmosferu, a uveli ste nam pravilnike, evidencije i trazite od nas sve sto imaju Zupanijski domovi cak mozda i više. Neznam da obitelji imaju sanitarne iskaznice, kisik, skalamobil, dizalice.. Pa očito više iz silnih tumačenja i prepiski, izmjena pravilnika ste nas nekako "pogubili". Više ni sami ne znamo gdje pripadamo ni sto trebamo, a sto ne. Nadam se da kad budete odlučivali o novom pravilniku imat ce te u vidu i nasu financijsku stranu i stvoriti pravilnik isključivo za OBITELJSKE DOMOVE koji nismo ni udomiteljstva ni ustanove i mnogi nas svrstavaju kako kome pase. Molim odgovor na gore navedena pitanja. S poštovanjem, Svjetlana Jukić! Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
7 HELENA BANDALOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA : Generalne primjedbe : - Obzirom na važnost problematike, učestale nesreće koje se događaju u Obiteljskim domovima, na osjetljivu skupinu osoba na koje se odnosi, na trajan rast za potrebom institucionalnog smještaja starijih i nemoćnih osoba, očekivalo se pristupanje zakonskoj regulaciji na bolji i sustavniji način nego li opetovanim izmjenama i dopunama Pravilnika. Izmjene se, nažalost, događaju u pravilu po nastupu nekog nesretnog događaja. To je dakle, gašenje požara (figurativno i stvarno), a ne unaprijed jasno organiziran i normiran sustav. - Sustavan pristup prvenstveno podrazumijeva zaseban Pravilnik za Obiteljske domove. Vidimo da se oni masovno otvaraju za razliku od smještaja drugih kategorija iz sustava soc. skrbi i da ih otvaraju fizičke osobe (privatnici), a radi čega nego li radi profita !!! To jest legitimno, ali mora biti strogo zakonski uređeno. Ne mogu se usluge pružati ispod neke razumne (ekonomske) cijene na uštrb standarda. - kao i u dosadašnjim izmjenama i ovaj put se upućuje na primjenu nekih drugih propisa bez jasnog određenja koje se konkretne propise mora primijeniti i bez jasne definicije „dokumenta“ iz tih posebnih propisa koji su potrebni za dobivanje licencije Primjerice : „posebni propis iz područja zaštite od požara“ – ovdje je nemoguće odrediti što primijeniti na Obiteljski dom (obiteljsku kuću), koji elaborat; dokument; potvrdu / od strane kojeg tijela kao izdavatelja / koje dobnosti – npr.ne starije od 6. mj. ili od 1. g. i sl. Pored toga izrada pojedinih elaborata u postupku košta cca 40.000, kn …. „isprave za valjanu uporabu i održavanje….“ – točno koje isprave i koje ročnosti. Na primjer ima objekata koje imaju uporabnu dozvolu, ali je ona iz 1978. g. Jeli to važeće? itd. - Dakle, kada je ovako važna problematika u pitanju i kada se već godinama u Obiteljskim domovima događaju nesreće i to najčešće požar, onda treba potpuno precizirati koji to dokument i kojega tijela je potrebno imati kao dokaz u postupku utvrđivanja uvjeta za dobivanje licencije. U protivnom ostaje kao i do sada pravni voluntarizam na terenu da se u jednoj Županiji traži jedan dokument, a u drugoj drugi i sl. - Precizno zakonsko uređenje tehničko-sigurnosnih uvjeta kojima objekt mora udovoljavati držimo primarnom zadaćom koju Pravilnik treba jasno i nedvojbeno regulirati !!! To i jest zadaća Pravilnika kao podzakonskog normativnog akta. - Nadalje, potrebno se osvrnuti i na uvjete kadrova. Krajnje je neprimjenjiv način kojim se kadrovi vezuju za broj izvršenih usluga, a ne na broj korisnika. Upravo obrnuto, potrebno je broj i vrstu potrebnog kadra vezati za korisnika i samo pobrojati koje im se sve usluge moraju pružati, a koje se mogu pružati kao nad standard. Također, treba imati na umu da u momentu licenciranja nije najbolje poznata (ili nije uopće poznata) kategorija (stupanj usluge) korisnika koja će se zaprimati kao i da se stanje korisnika može promijeniti u jednom danu. Što na primjer uraditi sa korisnikom koji radi moždanog udara u jednom danu prijeđe iz prvog u četvrti stupanj usluge koji zahtjeva više standarde u pogledu prostora, opreme i kadra. - Potrebno je precizirati broj i vrstu kadra koji će biti dostatan za rad u sve tri smjene. - Potrebno je uvesti licenciranje stručnog kadra, edukacije i provjere - Same usluge se preopširno opisuju, a neke se same po sebi podrazumijevaju (obroci, higijena, slobodno vrijeme…). Naglasak treba biti na uslugama koje pruža medicinsko osoblje i njegovatelji (dežurstvo, praćenje zdravstvenog stanja, vizualni nadzor korisnika u težem stanju, evidencije, terapija i dr.). Zaključno: Najmanje odredbi se odnosi na dio kojim se reguliraju Obiteljski domovi. Uostalom kao i dosada, nakon požara i tragičnog gubitka života mijenja se i navodno postrožuje Pravilnik. Tresla se brda rodio se miš. Napomena, za smanjenje kapaciteta sa 20 na 12 korisnika, koje se pompozno najavljivalo, moguće je samo izmjenama Zakona, a ne Pravilnika. Uostalom sam broj korisnika nije presudan već uvjeti u Domu : prostor, kadrovi, oprema. Sigurnost prostora svakako je na prvom mjestu (zaštita od požara ; udar groma; visina ograda; pragovi; prepreke ; instalacije …). Kadrovi – potreban je dovoljan broj za rad u smjenama, stručnost, periodične provjere – licencije, edukacije … Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
8 Maja Bjelan PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, vezano za djelatnost obiteljskih domova, mislim da je potrebno postrožiti uvjete što se tiče osoba zaposlenih u domovima jer se ne smije dopustiti da osoba koja vrši higijenu nemoćnih osoba u smislu presvlačenja, kupanja, previjanja i sl. nakon takve radnje odlazi u kuhinju pripremati obroke,a što je čest slučaj te sam se imala priliku s time susresti u više domova, obzirom da imam bolesnu osobu koja je bila smještena u obiteljskim domovima. Nadalje, ne može se dopustiti da njegovanje štićenika vrši osoba koja nema kvalifikacije njegovateljice nego je zaposlena u svojstvu čistačice ili kuharice. Mislim da ne treba nužno smanjivati broj korisnika u obiteljskim domovima već treba staviti naglasak na stručnim kvalifikacijama osoblja koje radi u obiteljskim domovima, time da Ministarstvo treba osigurati konstantnu edukaciju i osposobljavanja zapsolenika koji rade u obiteljskim domovima. Nadalje, ako je riječ o obiteljskim domovima, tada treba vršiti kontrolu da li doista osobe koje imaju registriran takav dom tamo i žive, jer u praksi to nije baš tako. Najveći problem obiteljskih domova je nedovoljan i nekvalitetan nadzor od strane institucija. Kako je moguće da dozvolu za rad ima dom u kojemu korisnici spavaju u sobama u kojima je prisutna plijesan po zidovima? Kako je moguće da dozvolu za rad ima dom u kojemu po sobi hodaju miševi i ostavljaju svoj izmet po noćnim oramirićima i drugim površinama? Kako je moguće da dozvolu ima dom u kojemu su pohabani i neravni podovi što predstavlja izravnu opasnost za sigurnost i zdravlje teže pokretnih korisnika? Apsolutno treba postrožiti minimalne tehničke uvjete koji se direktno tiču zaštite zdravlja, higijene i kvalitete života korisnika u domovima, a što je djelomice zadovoljeno izmjenom čl. 11. Pravilnika, gdje bih svakako predložila i obavezno ograđivanje dvorišta i placa čime bi se korisnicima omogućilo slobodno kretanje i suzbilo krajnje ponižavajuću praksu vezanja korisnika za stolce i sl. u cilju sprječavanja bježanja. Predlažem da se u čl.11. ugradi odredba da posteljina na krevetima korisnika mora biti obučena u primjerene navlake koje se mogu odkuhavati na visokim temperaturama, a čime bi se spriječilo korištenje prastarih neopranih deka koje su podloga grinjama, a što je još jedan od lapsusa u pojedinim domovima. Predlažem da se propišu drakonske kazne za one nositelje obiteljskih domova koji ne poštuju odredbe minimalnih tehničkih uvjeta i ne vode adekvatnu i primjerenu skrb o štićenicima, a što su osnovne i bitne stavke ugovora o pružanju usluga skrbi i koji propusti predstavljaju direktno kršenje odredbi Ugovora. Sustav kontrole od strane nadzornih tijela i Ministarstva kao krovnog tijela mora biti primjeren, brz i adekvatan. Ne smije se dopustiti da se prigovori na rad domova ignoriraju. Osobno sam podnijela prigovor na rad jednog obiteljskog doma i nakon 8. mjeseci još uvijek nisam dobila obavijest o provedenoj kontroli na terenu. To je poražavajuće! Što se tiče prenamjene obiteljskih kuća u zgrade javne namjene, mislim da se time neće riješiti postojeći problemi već će se nositelje obiteljskih domova dodatno opteretiti nepotrebnom papirologijom i administracijom. Svaka zgrada mora biti građevinski i tehnički ispravna, uključujući i obiteljske zgrade, a to se dokazuje uporabnom dozvolom. Eventualno bi se moglo propisati zadovoljenje uvjeta energetskog razreda učinkovitosti za starije obiteljske zgrade, izgrađene za vrijeme propisa kada to nije bio uvjet. U cilju unaprijeđenja svih socijalnih usluga, svakako treba staviti naglasak nadzora nad institucijama koje provode nadzor, ali i nad institucijama u kojima se provodi nadzor. Upravno neadekvatan, neprimjeren i neučinkoviti nadzor vodi kršenju materijalnih propisa, analogno i nastanku štetnih događaja i nepoštivanja ustavnih prava korisnika socijalnih usluga. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
9 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA 1. Prijedlog izmjene članka 37. stavka 6.,7. i 8 .Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14,66,15 i 56/20) „ Članak 10. a U članku 37. stavak 6. mijenja se i glasi: (6) Radom ustrojstvene jedinice iz stavaka 3.,4 i 5. ovog članka rukovodi voditelj. brišu se stavci 7. i 8. „ 2. Prijedlog izmjene i dopune članka 102. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14,66/15 i 56/20) „Članak 17a U članku 102. stavku 2. podstavak 4. mijenja se i glasi: „ odgajatelj - završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij iz područja društvenih znanosti – polja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalne djelatnosti, kineziologije, logopedije, pedagogije i psihologije .“ 3. U ustanovama socijalne skrbi koje obavljaju djelatnosti njege odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osjetilnim ili višestrukim oštećenjima), za njegu odraslih osoba s lakšim invaliditetom (lakim i/ili umjerenim tjelesnim, umjerenim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama na smještaju u domu i dr. / centar za rehabilitaciju, dnevni centar za rehabilitaciju, dom za dugotrajnu intenzivnu skrb, dom za odrasle osobe, dom za starije osobe, dnevni centar za starije osobe, centar za pomoć u kući, centar za pružanje usluga u zajednici i dr. / - glava 3.4. i 3.5. Pravilnika , a s obzirom na pružene usluge , potrebno je uvrstiti izvršitelja – servirka OBRAZLOŽENJE: 1. Članak 37. Sukladno odredbama Zakona o radu radnika nije moguće jednostrano rasporediti na druge poslove jer su ugovori o radu dvostrani akti i ne mogu se mijenjati jednostranom odlukom jedne ugovorne strane. Ako poslodavac želi radniku ponuditi rad na nekim drugim poslovima, potrebno je izmijeniti odredbu ugovora o radu o poslovima koje radnik obavlja. Isto tako nastavno na odredbe Zakona o ustanovama i Zakona o socijalnoj skrbi koji uređuje da se u sustavu socijalne skrbi donose odluke o imenovanju samo ravnatelja i predstojnika. Posebno skrećemo pozornost da su Uredbom o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 57/18) člankom 8. uređeni posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi između ostalog radna mjesta : voditelj odjela, voditelj stručne cjeline , voditelj ustrojbene jedinice i voditelj odsjeka. Stoga s obzirom na gore navedeno odredbe članka 37. stavci 6. 7. i 8. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14,66/15 i 56/20) nisu u skladu s gore navedenim. 2. Članak 102. stavak 2. podstavak 4. S obzirom da se radi o aktivnostima za sve oblike smještaja, boravka i organiziranog stanovanja i za korisnike poludnevnog boravka u školi što između ostalog obuhvaća sportske aktivnosti (odražavanje i povećavanje mišićne snage, povećavanje izdržljivosti, razvijanje i poboljšanje koordinacije pokreta, povećanje brzine pokreta, učenje pravilnom držanju tijela, korekcija položaja tijela, poboljšanje funkcije drugih organskih sustava, sudjelovanje u pojedinačnim i ekipnim natjecanjima); organizacija zdravog života u prirodi; posjećivanje športskih priredbi, u uvjete koje radnici za obavljanje poslova odgajatelja treba u uvrstiti i uvjet završenog preddiplomskog ili diplomskog sveučilišnog studija iz područja društvenih znanosti – polje kineziologije 3. Dosadašnjom organizacijom rada u ustanovama socijalne skrbi , a sukladno ovom Pravilniku koji ne predviđa poslove odnosno izvršitelje za posao servirke taj posao obavljaju medicinske sestre i njegovateljice (ponekad i čistačice) što nije u skladu s pravilima struke , a niti potrebama u ustanovama. Nije prihvaćen Ne prihvaćaju se primjedbe, jer navedeno nije predmet izmjena i dopuna ovoga Pravilnika.
10 Osječko-baranjska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Vezano za predloženu izmjenu članka 6. Pravilnika sukladno kojoj i obiteljski domovi moraju ispunjavati uvjete kao zgrade javne namjene povlači se pitanje kako će to utjecati na kvalitetu usluga koje se u istima pružaju korisnicima. Da li je takva prenamjena objekta moguća sukladno urbanističkim planovima. Isto tako, ishođenje takve građevinske dozvole iziskuje duže vremenske rokove i izdašna financijska sredstva koja bi dovela predstavnike obiteljskih domova do prestanka pružanja usluge ili znatnog povećanja cijena smještaja. U gotovo svim objektima, ako je u istima to uopće moguće, predloženo iziskuje znatne građevinske radove i prilagodbu sukladno posebnim propisima koji se odnose na osobe s invaliditetom, izradu energetskog certifikata i ostale obveze objekta javne namjene što opet dovodi do povećanih troškova, a koje je potrebno početi provoditi u još uvijek aktualnoj zdravstvenoj krizi. Isto tako, nije vidljivo niti jasno koja bi sve dokumentacija bila potrebna u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta. Ovakva prenamjena daleko udaljava od prvotne ideje i zakonske regulative da se usluga smještaja pruža u sklopu obiteljske kuće u krugu članova obitelji. Nadalje, stavkom 6. izmijenjenog članka 6. stoji kako se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima te da je obvezna ugradnja sustava za dojavu požara. Osim što će i ova odredba dovesti do upitne opstojnosti obiteljskih domova zbog, uz gore navedeno, troškova izvedbenog projekta i same ugradnje, ponovno se upućuje na široki spektar propisa što može dovesti do različite primjene. Do sada su predstavnici domova prilagali dokaz o postojanju i ispravnosti gromobrana, a ukoliko ga objekt nije imao ili nije trebao imati svakako su osigurani vatrogasni aparati. Prijelaznim i završnim odredbama postavljeni rok od 60 dana za usklađivanje s novopropisanim uvjetima je prekratak i u potpunosti neizvediv za pružatelje usluga koji bi tako trebali implementirati vatrodojavni sustav i osigurati zaštitu na radu, a posebno provesti građevinske radove te ishoditi izmijenjenu građevinsku dozvolu. Uz navedeno, smatramo nužnim detaljnije definirati primjenu drugih propisa na koje se ovim izmjenama upućuje, jer nije razvidno što je sve potrebno uzeti u obzir prilikom izdavanja licencije, odnosno što je točno primjenjivo na obiteljske domove. Takve nedorečene odredbe Pravilnik već predviđa, što je dovelo i do različite prakse u županijama. Uz to, kako je u pripadajućem Katalogu socijalnih usluga broj izvršitelja opsega socijalnih usluga vezan brojem korisnika a time i za stupanj usluge koja se korisnicima pruža, u praksi takav pristup stvara dodatne nejasnoće i probleme jer je stanje korisnika promjenjivo iz dana u dan. Iako se u tom slučaju najsigurnije voditi nekom sredinom, pružatelji usluga su skloni nakon dobivanja licencije zaposliti potreban broj radnika za pružanje prvog stupnja usluge a kasnije nedostatak potrebnog broja izvršitelja pravdati deficitom istih na tržištu rada (poznata problematika nedostatka medicinskih sestara/tehničara). To znači da i broj izvršitelja svakodnevno varira jer je moguće promjenjiv i stupanj usluge kod svakog pojedinog korisnika. Smatramo potrebnim stabilnije definirati broj i vrstu izvršitelja svake pojedine aktivnosti u opsegu usluge. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
11 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Generalno i nevezano za pojedine odredbe Nacrta pravilnika, držimo da je predloženi dokument očito plod reakcije na nemile događaje iz bliže ili dalje prošlosti (nekoliko tragedija u obiteljskim domovima), a ne plod strateškog promišljanja potreba RH u području socijalne skrbi. Ministarstvu je dobro poznato da je Primorsko-goranska županija već nekoliko puta predlagala uvođenje strožih uvjeta za rad obiteljskih domova, koje su bile i realnije i daleko blaže u odnosu na ove sada predložene. Postavlja se pitanje zbog čega gotovo niti jedan takav prijedlog nije prihvaćen, a sada se odjednom uvode daleko stroža, u sadašnjoj situaciji čak i drakonska pravila? Predloženim dokumentom gotovo da se izjednačuju uvjeti za rad obiteljskih domova i ostalih pružatelja socijalnih usluga (npr. ustanova), tako da i njihovo postojanje kao zasebnog instituta gubi smisao. Ukoliko je nadležno ministarstvo zauzelo stav da su obiteljski domovi (ipak) promašaj našeg sustava (na što je predlagatelj upozoren već bezbroj puta, jer su obiteljski domovi tipični „hrvatski proizvod“, nepoznati institut u bilo kojoj uređenoj zemlju EU), bilo bi primjereno da takav stav onda jasno i izrazi, kroz odgovarajuće akte. Uostalom, ne vidimo razloga zašto obiteljski domovi u budućnosti ne bi obavljali svoju djelatnost u nekom drugom organizacijom obliku (obrt, trgovačko društvo i sl.), ako su im uvjeti za rad gotovo isti? Čemu onda uopće obiteljski domovi? Barem bi se na taj način broj organizacijskih oblika pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi sveo na razumnu mjeru. Ujedno, skrećemo pažnu na činjenicu da bi ovo bila već treća izmjena temeljnog akta (pravilnika), da je vrlo teško pratiti sve izmjene/dopune i da bi bilo nomotehnički primjerenije pristupiti izradi posve novog akta, koji bi bio bolje sistematiziran i jednostavniji za primjenu od postojećeg. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
12 Ivana Mikan Fiolić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Obračam Vam se u vezi izmjene Pravilnika.U čl.1 navodi se izmjena obiteljske kuće u zgradu javne namjene. Zanima me kako ste to zamislili? Dali je Vama prihvatljivo da jedna obitelj ne živi više u stambenom prostoru nego u zgradi javne namjene? Ljepota Obiteljskog doma je da naši štićenici žive sa našom obitelji i da se osjećaji kao dio te obitelji, a ne u nekakvoj zgradi ili da imaju osjećaj kao da su u bolnici. Molila bih Vas da mi objasnite zašto to radite u vrijeme Covid-19 pandemije kada je nama iovako jako teško,kada se borimo svim snagama da zaštitimo svoje korisnike,kada smo iscrpljeni i na kraju snaga,Vi radite izmjenu pravilnika.Zašto??? Koji rok nam dajete,60 dana? U vrijeme zabrane posjeta,kada smo skoro izolirani u svojim domovima, kako da pustimo građevinske radnike da nam rade izmjene prostora koje Vi očekujete?I koje radnike?Danas građevinskih radnika niti nema,Čekamo mjesecima kada trebamo njihove usluge,tako da ste tu već svjesni da nećemo uspjeti! Većina nas predstavnika domova podigli smo već velike kredite kako bi mogli zadovoljiti sve potrebne uvijete pri otvaranju obiteljskog doma. Nama nitko financijski ne pomaže,mi nemamo sufinanciranje države.Mi nemamo novaca za svaku Vašu izmjenu. Mislim da netko tko donosi takve odluke nije upoznat sa našim radom.Voljela bih kad bi se s nama sastali,našim predstavnicima županija.Poslušajte nas,naše mišljenje,razmišljanja,pomozite nam,nemojte nam odmagati! Imam još pitanje u vezi sustava za dojavu požara.Zašto smatrate da ju moramo imati? Zašto nisu dovoljni dimni senzori?Obiteljski dom je pokriven 24-satnim nadzorom zaposlenika i naše obitelji,tako da ne vidim svrhu sustava za dojavu požara.Ili je to još jedan razlog kako da nas se lakše riješite, pošto ste svjesni da malo tko to od nas može financijski ispoštovati, te da ćemo biti prisiljeni zatvoriti dom. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Predstavnik Obiteljskog doma Anita Mahić Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
13 Silvija Godinić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani! U svezi sa člankom 1. ovog prijedloga morala sam Vam se obratiti te Vas pitati kako mislite da krenem u prenamjenu zgrade koja nije moja. Naime ja sam vlasnica Obiteljskog doma u unamljenom objektu odnosno kući u kojem trenutno borave štićenici i moja obitelj. Znači ako vlasnik kuće odbije dati meni suglasnost da njegova privatna imovina pređe u javnu ustanovu ja sam prisiljena zatvoriti obiteljski dom. Ovom izmjenom pravilnika ugrozili ste egzistenciju mene i moje obitelji, te egzistenciju mojih djelatnika i na kraju mojih štićenika koji borave u ovom objektu više godina. Brinete se za očuvanje radnih mjesta, a šta je sa nama? Zar mi nismo državljani RH? Žalosna je još jedna činjenica, moj suprug je stvarao ovu zemlju kao i većina branitelja a sada će zajedno sa svojom obitelji gladovati. SRAMOTA!! Toliko od mene, hvala Vam gospodo. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
14 Marijana Lovreković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, molim Vas da mi odgovorite na pitanja. Zanima me da li ste svjesni da ljudi (oni koji zbilja jesu ljudi i koji su otvorili obiteljske domove kako bi zbilja omogućili svojim korisnicima dostojanstvene posljednje dane) koji su otvorili obiteljske domove predani tom poslu? Zanima me da li je po Vama u redu stavljati obiteljske domove koji su na lošem glasu ili koji ilegalno rade u isti koš sa obiteljskim domovima koji rade posao kako treba i trude se oko svojih korisnika, koji su im na prvom mjestu? Nakon gore postavljenih pitanja molim Vas i odgovor na ovo: Zar zbilja mislite da neki od obiteljskih domova mogu samo tako krenuti u prenamjenu (najčešće) SVOJE KUĆE u zgradu javne namjene, sa npr. 20 korisnika? U pravilu to je jedan jako veliki "projekt". U ovom svemu što sam pročitala rastužuje me to što zapravo ne mislite na korisnike tih obiteljskih domova zbog toga što neki od obiteljskih domova rade npr. godinu dana i nemaju možda dovoljno sredstva da podmire tu svu dokumentaciju i prenamjene i biti će prisiljeni zatvoriti obiteljski dom, a tu najviše ispaštaju korisnici koji su se već naučili na okolinu i obitelj kod koje se nalaze skupa sa radnicima. Ne slažete li se sa mnom? Prihvaćen Komentar se prihvaća.
15 Ana Gumbas PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, U svezi sa člankom.1 ovog prijedloga upitno je što se mislilo pod time da obiteljske kuće u kojima predstavnici žive sa svojim obiteljima i u kojima egzistiraju obiteljski domovi za starije da trebaju postati zgrade javne namjene. Istraživanjem tog pojma shvatilo se koliko je to opseg potrebnih preinaka, građevinskih radova i stručnjaka koje bi trebalo uključiti. Razumljivo je da je krajnji cilj da obiteljske kuće u kojima su obiteljski domovi imaju dokaz o legalnosti i održavanju nekretnine. Predlažem da umjesto zgrada javne namjene, da se pruže dokazi o legalnosti i održavanju objekta jer u suprotnom će to značiti da obitelji predstavnika žive u poslovnom prostoru. Hvala Prihvaćen Komentar se prihvaća.
16 Martina Jarnević PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Martina Jarnević Poštovani Ovim svojim komentarom odnosno moglo bi se reći sugestijom kao predstavnik obiteljskog doma željela bi istaknuti da zbog nepravilnosti kojim smo bili svjedoci koje su se dogodile kod pojedinih Domova i zbog kojih smo vjerovatno sjeli na dnevni red Državi i Ministarstvu te nažalost cijeloj javnosti i medijima. Htjela sam istaknuti kao i komentatori prije mene da nas cijela javnost smatra kao domove koji se bogate i vode luksuz na račun tih starih djedica i bakica koji su smješteni kod nas u Obiteljskim domovima a da pri tome nitko nije pridodao pažnju da tih maksimum 20 ljudi koji su smješteni kod nas svih imaju pravu skrb i njegu možda bolju nego u nekim javnim ustanovama koje su specijalizirane za takvu životnu dob. Gospodine ministre da krenem na novo nastalu problematiku 1.Smanjenje kapaciteta na 12 osoba tj. štićenika -Što se toga tiče mislim da je to problem jer s cijenom smještaja od maks. 4000 kn ali doslovno maksimum i s kadrom postojećim je ekonomski nerealno zaokružiti tu priču i s time se mora računati na velik broj zatvaranja Domova te stvorit će se problem s korisnicima,skrbnicima te bliža obitelj skrbnika,problem otpuštanja radnika,nelikvidnost postojećih kreditnih zaduženja itd itd. -Moja sugestija je da se zakon spusti na lokalnu vlast i da ista odlučuje o problemu zbrinjavanja starijih i nemoćnih ljudi kojih nažalost ima sve više i to je problematika grada,županije i u koncu države. Kapacitet smještaja u Obiteljskim domovima mislim da bi trebao biti po kapacitetu samog objekta.Mislim da bi svaki vlasnik obiteljskog doma ako bi trebalo i sam pristane na formiranu komisiju koja bi odredila maksimalni smještaj pa tako bi netko imao 23 korisnika a netko možda 29 a ne kao do sad 20 maksimalno. 2.Što se tiče vatro dojave i ugradnje takvih sistema mislim da je to ok ali opet mislim da bi samo interni senzori za dim bili dovoljni jer zbog opet kažem raznolikog područja pokrivenosti vatrogasnih službi neki put sam čin čovjeka,susjeda, njegovateljice u tom nesretnom trenutku požara pomaže i riješava trenutno a dok dolazak vatrogasca neki put može biti i koban (mislim nisu svi u gradu i pretežito je jedna vatrogasna postaja i manjim sredinama) 3.Prenamjena objekta u javnu ustanovu -Mnogi obiteljski domovi su u iznajmljenoj kući zato što su ljudi iznajmili kuću za život i krenuli u obavljanju ovakve djelatnosti i sad se povlači da stvarni vlasnik kuće (objekta) mora dati suglasnost da njegova privatna imovina prijeđe u javnu ustanovu zbog nečeg nebitnog jer ljudi su postali nepovjerljivi jedni prema drugima ,prema državi,prema banci prema svima i to je jedan od problem društva ali to nije za ovu temu. -Javna ustanova onda na kraju mora imati i portira tj. zaštitara naravno na našem platnom spisku šta u ovom slučaju je smiješno da na bakice i djedice čuvaju zaštitari. S poštovanjem Martina Jarnević Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
17 GORAN GVOZDEN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani ministe Aladrović. Ovom porukom želim Vam reći da novi pravilnik o obiteljskim domovima donosi dosta toga što je dobro i sa tim se slažemo u potpunosti. Nemojte tražiti da obiteljske kuće pretvaramo u zgrade (poslovne prostore) jer naši korisnici su kod nas u domu baš zbog obiteljske atmosfere i osjećaja pripadnosti obitelji. Mi smo jedna velika obitelj, žalosni smo kad nas naš korisnik napusti (suosjećamo se sa obitelji i ostajemo u kontaktu s njima). Mislim da u velikim domovima sa puno korisnika nije moguće stvoriti obiteljsku atmosferu. Radio sam u Njemačkoj kao medicinski tehničar u staračkom domu sa 100 korisnika - 3000 eura mjesečni ulaz - nema obiteljske atmosfere. U Slavoniji za 3000-3500 kuna, nakon bolnice se osjećaju voljeno i sigurno kao da su u svojoj obitelji. Prije par mjeseci u emisiji Treća dob jedna gošća je spomenula da se bogatimo sa tri prekobrojna korisnika "TO JE SRAMOTNO" jer se lako može izračunati koliko se sa 70.000 kuna i osam djelatnika može izaći na kraj mjeseca. Mi u Slavoniji ne možemo preko 4.000 kuna dobiti za korisnika. Sve ostalo je naučna fantastika. Gospodin Čorluka je rekao da su u HUP-u izračunali da ispod 20 korisnika Dom nije profitabilan, mislio je na 5000 kuna smještaj. To Vam kaže da sa 18 ili 19 korisnika smo u minusu. Zamislite obiteljsku kuću preuređivati u poslovni prostor, sustav dojave požara i slično, da bi to učinili korisnike moramo iseliti (a nemamo gdje), te nam ti zahvati iziskuju nove troškove za koje bismo morali podizati nove kredite. Postoje i drugi načini dojave požara, npr dojavljivači dima koji su povoljniji od sustave dojave požara. Pozdrav od "Obiteljski dom Grim i Grim2" Vinkovci. Prihvaćen Prihvaća se primjedba vezano uz obiteljsku kuću kao građevinu javne namjene, ostalo se prima na znanje.
18 Anja Aničić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Možete li nam odgovoriti jeste li ikada proveli 24 sata u jednom obiteljskom domu i znate li kako on funkcionira u cjelosti? Zasto ignoritate naše pozive na sastanak sa vama? Zašto ignorirate sastanak sa strukom koja bi vam mogla predočiti svu našu problematiku sa terena pa ne bi donosili ovakve prijedloge zakona! JAVNO NA TELEVIZIJI STE REKLI DA ĆE TE SE KONZULTIRATI SA PREDSTAVNICIMA OBITELJSKIH DOMOVA I PROBATI DONIJETI NEKI PRAVILNIK NA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO!!!!!!!!!! Zasto nas onda ignorirate???? Prijedlog nas je da nas saslusate, ali sada, ne kada se prijedlog usvoji i kada veću većinu nas stavljate u problem jer ste svjesni da uvjeti koje ste postavili i suludi rok od 60 dana prilagodbe je nemoguće ispoštovati. Sa poštovanjem, Anja Aničić Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
19 Valentina Pavlaković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, U vezi prijedloga izmjene pravilnika o pružanju socijalnih usluga smatram da ima puno neizvedivih stavki i suludih ideja,bit ću slobodna tako se izraziti.kao prvo čula sam na vijestima da se intenzitet ulične rasvjete mora smanjiti za 50% za uz rok od 12 GODINA!!! a Vi tražite od Nas takve promjene i izmjene u samo 60 dana!!!!!!! Da li shvačate razliku,znate li uopće Vi sami koliko je potrebno za izvedbu takvih radova, izmjene iz stambenog u poslovni prostor???? Nadam se da se ovaj pravilnik neće usvojiti jer OBITELJSKI DOM JE SA PUNIM PRAVOM TE RIJEČI ,OBITELJSKI DOM!!!!!!!Izgleda da je to Vama samo tako posao ko posao ali evo pozivam Vas sve da nam se pridružite koji dan i provedete sa nama 24h pa možda uvidite da to nije samo tako. da u našim domovima, OBITELJSKIM DOMOVIMA ima puno ljubavi, pažnje i brige jedni za druge. znate li ,uvedete li takav zakon više od pola domova će se zatvoriti te ćemo moji kolege kao i ja sam posao morati potražiti izvan lijepe naše!!! Razmišljate li Vi uopće gdje će završiti svi ti stariji ljudi????? Tko će se brinuti o njima?????? Izgleda da Vas to nije briga,i da baš zato uvodite takve pravilnike,jer zapravo niti ne znate kako je to u domovima. U iovako jadnoj i opustošenoj državi želite napraviti još goru sliku i situaciju.Nadam se da se ovaj pravilnik neće usvojiti i da ćemo i dalje živjeti u svojim kućama a ne u poslovnim prostorima. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
20 Matea Kovačević PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Osjećam se prilično zbunjeno. Ne zbog trenutne situacije jer smo gotovo svi tokom svoga radnoga staža naučili da se obrazovanje, znanje i sposobnosti ne nagrađuju već kažnjavaju. Voljela bih kada bi u izradi novog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih uvjeta sudjelovalo stručno osoblje koje radi i predstavlja vrstu takve usluge. Tko može bolje odrediti što bi bilo najbolje za korisnike i djelatnike od samo predstavnika? Nemojte nas ponižavati! Nemojte misliti da nam je u životu jedino novac važan. Nemojte nas gledati kao zlo i dno dna društva. Dali ste svjesni da zbog svoga neznanja ljude bacate u očaj? Emocije su pomiješane i to je dugogodišnji i veliki problem. Zbog neodgovornih pojedinaca, kažnjavate vrijedne i požrtvovane osobe. Znate li da Obiteljski dom ne smije i ne može biti u prostoru zgrade javne namjene? Mi živimo zajedno! Pritom ne mislim samo da se, eto vidimo svaki dan i eventualno jedemo zajedno! Vjerovali, ili ne, mi se zajedno smijemo, veselimo, šalimo, igramo, razgovaramo, gledamo TV. Zajedno tugujemo, plačemo, tješimo jedni druge. Mi smo uglavnom posljednji koje vide prije nego li zauvijek zatvore oči. Mi smo ti u koje se oni uzdaju i traže nas očima u tuzi, muci ili boli. Mi smo ti koji idu zapaliti svijeću njihovim pokojnicima ako oni nisu u mogućnosti. Naša djeca poskrivečke jedu sa bakama bombone! Ti naši starci su ih naučili tablicu množenja..... Ne otimajte nama i njima to malo radosti iz ovoga surovog života. Mi Vas ne tražimo ništa nerealno. Molimo Vas da uzmete u obzir takav način života i prilagodite tome pravilnik. Smatrate li da je moguć takav život, po novom pravilniku što se tiče prostora? Ako ne možete takvo što predočiti u svojim mislima, molim Vas pitajte predstavnike predstavnika obiteljskih domova! Znate li koliko je stavki iz pravilnika o minimalnim uvjetima opasno po život za korisnike? Znate li, ukoliko se ovaj pravilnik usvoji što će se dogoditi? Dali ste svjesni da pod ovim kovid uvjetima mi nismo u mogućnosti, niti financijskoj, niti moralnoj prilagoditi prostore. Svjesni ste da bi u tom slučaju u ovom nemilom trenutku, među nama i našim korisnicima trebala biti hrpa radnika? Ukoliko se ne prilagodimo pravilniku, a nećemo biti u mogućnosti, mi ćemo svi morati potražiti posao van lijepe naše. što će biti sa našim djelatnicima? Što će biti sa našim korisnicima? Što će biti, u tom slučaju, sa obiteljima i djecom naših korisnika? S poštovanjem, Matea Kovačević Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
21 MOD 2018 d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Smatramo da je za implementaciju odredbi iz "Novog Pravilnika", ako dođe do promjene i izmjene, rok od 60 dana premali. Ja ću navesti svoj slučaj. U svibnju 2019.godine dobili smo licencu za rad. Čekali smo 2 mjeseca na izlazak povjerenstva, od trenutka kada smo predali svu traženu dokumentaciju. Nakon toga slijedeća 4 mjeseca da bi dobili licencu. Mi smo svjesni da objekt u kojem pružamo uslugu smještaja nije u reprezentativnom stanju. Objekt trenutno zadovoljava sve standarde, ali mi kao vlasnici želimo bolje i više. Početkom 2020. godine krenuli smo u izradu Poslovnog plana s namjerom da kod HAMAG BICRO dobijemo kredit od 50.000,00€ za uređenje objekta i povećanje kapaciteta, trenutno imamo 15 korisnika, želimo 20 korisnika. Zbog prvog "lockdown"-a izrada Poslovnog plana trajala je do 30.06.2020. i koštalo je 13.500,00kn. Poslovni plan je predan u HAMAG 01.07.2020. Do današnjeg dana mi nemamo pojma u kojem je statusu naš predmet. Sutra je 5 mjeseci od dana predaje zahtjeva. HAMAG se bavi COVID-om, ostalo je navodno na čekanju. Slažem se da treba uvijek težiti boljem i kvalitetnijem. Nitko od nas ne traži da nam se nešto pokloni, ali dozvolite i omogućite nam povoljne kredite i dajte razuman rok da se izmjene naprave i udovolji Pravilniku. Danas sam čuo na vijestima da se intenzitet ulične rasvjete mora smanjiti mora smanjiti za 50% za uz rok od 12 GODINA!!! To je samo jedan od primjera. S poštovanjem, Daniel Tkalec Moslavački Dom u Voloderu Prihvaćen Komentar se prihvaća.
22 Obiteljski dom za starije i nemoćne "EVA" PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Postovani, javljam se primjedbom na novi pravilnik. Većinu navedenog je nemoguće izvesti u normalno vrijeme, a kamoli u vrijeme COVID 19.. Razočarana načinom kojim postupate sa nama, a isto te uvjete ne ispunjavaju ni Vasi (drzavni, zupanijski, gradski) domovi.. Uzet cu za primjer sebe. Moj mjesecni prihod nije dostatan za uvesti vatro dojavu (mislim sa su i dimni senzori dovoljni) , a kamoli za izbijanje vrata, prenamjenu stambenog objekta u poslovni itd.. I nisam jedina, mnoge moje kolege ce zatvoriti. Naši objekti nisu lego kockice da kad god vi u pravilniku mijenjate (visine, sirine, dodatne prostorije) za cas to ispremjestamo i dozidamo.. Strasno je sto se događa i ljudi koji su izgorili i nemar,međutim u svakom poslu postoje takvi koji neodgovorno rade posao a još strasnije je sto "packe" dobiju oni koji odgovorno rade svoj posao i placaju uredno svoje obveze. Kao naše ministarstvo bar ja tako mislim tu ste da nam pomognete da što kvalitetnije obavljamo svoj posao. I u ovakvoj situaciji u kojoj se kako tko snalazimo sami i s obzirom na broj OD mislim da smo vrlo uspjesni ne treba nam presing s Vase strane nego pomoć. Radila sam i u zupanijskom domu tako da dobro sam upucena u veličinu prostorija, zgrade odavno ne ispunjavaju uvjete koje trazite od nas jer su davno građene. Mnoge sobe bi trebale biti jednokrevetne i tako upolovile broj korisnika, a s time se ne bi mogli pokriti izdaci. Manjak osoblja u bolnicama, Vasim domovima kao i izjave ravnatelja po RH da si financijski ne mogu priuštiti veci broj djelatnika je ok, ali mi MORAMO sve ispoštovati. Nećete smanjiti broj korisnika, ali cete nas ovakvim pravilnicima natjerati da zatvorimo sto je isto. Šaljemo mailove ignorirate nas, bilo bi ok da sjednete s nama da čujete kako to funkcionira u stvarnosti. Znate li da nekad spustamo cijene jer nam nemaju odakle platiti, a ne zelimo ih ostaviti na ulici, znate li da poneki nemaju ni za lijekove pa im nekad mi kupimo iz svog đepa, znate li da im nekad kupimo odjeću, obuću, probamo ih obradovat nekim sitnicama iz naših đepova jer neki su sami imaju mirovine male ali ih imaju pa tu socijalni rad odmah se ogradi jer nemaju nekretnine ni mogućnosti da im se sufinancira privatni dom, a o drzavnom mogu samo sanjati.. Rade li i Vasi domovi tako? Da, to nam je posao, ali i ljudi smo zato nasi domovi imaju srce i dušu. Ne izbacujemo ih zbog 500,1000kn koje bi mogli dobiti od novog korisnika, ne zazmirimo ako im treba kupiti lijek, papuce, vestu nego to napravimo i ne hvalimo se time. Sto dalje, sve više papira koji nam uzimaju vrijeme za kvalitetniji rad sa korisnicima.Znate u mome domu nikad nitko pa ni gdje sam radila nije umro sam, uvjek sam tu drzeći za ruku jer nasa smirenost daje im spokoj da lakse odu.Za to nam treba snage, a ne za hrpu evidencija u koju svatko moze ispisati sto god. Strasno zalosna jer nisam jedina takva,mnoge moje kolege se trude olakšati im nemoć i starost. Ne znate sto je sreca kad nekome izliječite rane i ustane na noge. Zato Vas molim da ne donosite pravilnike koje ce mnoge ostaviti bez posla (nas i naše djelatnike) i mnoge na ulici (naše korisnike kojima je mnogima to jedini dom). Dajte nam priliku da Vas upoznamo sa nasom svakodnevicom i da skupa s nama donesete pravilnike koji su realni.Mnogi su digli kredite, zaduzili se da bi osigurali bolji smjestaj zato pitanje koje mene zanima i vecinu mojih kolega. Da li Vam je u interesu da zatvorimo? Ako je budite posteni pa recite, mi cemo Vam pomoći necemo se uvlačiti u nova zaduživanja da bi ispostovali pravilnike ponavljam koje ni Vasi domovi ne zadovoljavaju onda cemo svi zatvoriti. Jer tako tesko odvojiti vrijeme da čujete i nas i nase posjete i lijecnike s kojima surađujemo i da se upoznate sa radom u nasim domovima? Lijep pozdrav od jedne "majke" sa 12-ero djece koji gledajući tv nemaju mira jer neznaju gdje ce biti sutra! S postovanjem Svjetlana Jukić Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
23 Antonija Vukelić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Iako je u prethodnom eSavjetovanju navedeno da će se dolje predložene promjene razmotriti prilikom promjene pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga, isto se nije dogodilo. S obzirom da se predlažu promjene vezano za druge struke u 159. stavku, ponavljam svoje prijedloge za poboljšanje Pravilnika. 2017. godine započelo je izvođenje Poslijediplomskog studija Kreativne terapije pri sveučilištu Josip Juraj Strossmayer u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Medicinskog fakulteta u Osijeku. Nakon završetka studija specijalizanti stječu naziv sveučilišni specijalist kreativne terapije (univ.spec.art.therap.) s naznakom jednog od četiri smjera (art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija ili dramaterapija). Prethodno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo izvođenje ovog studija. Stoga je tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a sadašnje Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebalo prepoznati da se školuju stručnjaci koji se zapošljavanju upravo u ustanovama socijalne skrbi. S obzirom na to da se propustilo uvrstiti stručnjake iz područja kreativne terapije kao one koji mogu provoditi muzikoterapiju i druge kreativne terapije, promijeniti definiciju koja ima svojih nedostataka te osvijestiti da je muzikoterapija znanstvena disciplina utemeljena na dokazima koja nema velikih poveznica s glazbenom pedagogijom predlažem sljedeće: Predlažem da se uvrsti muzikoterapeut odnosno muzikoterapija u usluge rane intervencije. Stoga bi članak 130. stavak 2. u Djelatnosti i vrstama usluga trebao glasiti: (2) Ranu intervenciju iz stavka 1. ovoga članka provode rehabilitator, logoped, psiholog, socijalni radnik, fizioterapeut, radni terapeut i muzikoterapeut. Predlažem izmjenu članka 134. i stavka 1. i 2. u Djelatnosti i vrstama usluga: Stavak 1. Muzikoterapija je terapijski usmjereno i na dokazima utemeljeno korištenje muzičkih intervencija za postizanje individualiziranih ciljeva u terapijskom odnosu od strane ovlaštenog stručnjaka koji je završio odobreni program muzikoterapije (AMTA). Muzička iskustva (pjevanje, sviranje, pokret, slušanje glazbe, stvaranje pjesme) osmišljena su kako bi utjecala na pozitivne promjene u ponašanju, stjecanju vještina, razmišljanju i izražavanju emocija (Peters, 2000) Aktivna muzikoterapija uključuje korisnike u glazbene aktivnosti poput sviranja, pjevanja i/ili skladanja pjesama, a receptivna muzikoterapija podrazumijeva aktivno i usredotočeno slušanje odabrane glazbe radi postizanja terapijskih ciljeva (Katušić, Burić, Ivanuša, 2020.). Objašnjenje: Važeća definicija iz Pravilnika glasi: Glazboterapija i glazbene aktivnosti uključuju: pasivno slušanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, glazbena stimulacija, razvijanje vještina aktivnog sudjelovanja, pridržavanja predmeta i opuštanja dijelova tijela. Primjer pasivnog slušanja glazbe je kada radni instruktor u svojoj grupi za vrijeme aktivnosti pusti glazbu. Muzikoterapeut koristi receptivnu muzikoterapiju u kojoj promišlja koju vrstu glazbe će koristiti kako bismo se susreli s potrebama naših korisnika te zahtjeva aktivno slušanje glazbe. U muzikoterapijskom procesu ne razvijaju se samo vještine aktivnog sudjelovanja, mogu se razvijati socijalne, komunikacijske, kognitivne, motoričke, emocionalne i druge vještine ovisno o ciljevima koji su određeni za korisnika. Pridržavanje predmeta bi trebalo formulirati na način da se koriste instrumenti kako bi korisnik radio na finoj i gruboj motorici. S obzirom na to da muzikoterapeut radi s različitim korisnicima koji ne moraju nužno imati motoričke teškoće, cilj ne može biti jedinstven za sve primatelje usluga. Stavak 2. Glazboterapiju (muzikoterapiju) i glazbene aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi muzikoterapeut. Objašnjenje: Tražimo da se glazbeni instruktor izuzme iz provođenja muzikoterapije i da mu se dodjele samo glazbene aktivnosti. Sukladno uvjetima upisa studija muzikoterapije, osoba koja se može prijaviti na studij mora imati završen diplomski studij. Upravo zbog toga osoba sa završenom srednjom glazbenom školom ne može provoditi muzikoterapiju. Članak 149. (2) Predlažem promjenu: Muzikoterapija i glazbene aktivnosti pružaju se 90 minuta, a provode se individualno i grupno. Važno je uvrstiti individualne muzikoterapijske seanse u zakonski okvir upravo jer muzikoterapeut radi s vrlo različitim populacijama, odnosno korisnicima koji imaju različite potrebe. Individualan rad omogućit će korisnicima da dobiju adekvatnu uslugu i da napreduju odnosno ostvaruju predviđene ciljeve. To se posebno odnosi na korisnike s poremećajima iz spektra autizma. Stoga bi se trebalo omogućiti muzikoterapeutima da prema svojoj procijeni uključe korisnike u individualne, odnosno grupne muzikoterapijske seanse. Individualne muzikoterapijske seanse bi trebale trajati od 30 do 45 minuta. Članak 159.: Aktivnosti iz članka 115. ovoga Pravilnika mogu pružati izvršitelji koji zadovoljavaju sljedeće minimalne uvjete: – glazbeni terapeut (muzikoterapeut) – završen Poslijediplomski specijalistički studij kreativne terapije, smjer muzikoterapija Objašnjenje: S obzirom da se studijski program provodi od 2017. godine, a prvi studenti su završili studij 2019. godine, tražimo da se priznaju i prepoznaju stručnjaci i uvrste u zakon. Jedino u sustavu socijalne skrbi postoji radno mjesto glazbenog terapeuta (muzikoterapeuta), stoga nam je vrlo važno da osvijestite da postoje stručnjaci koji se školuju kako bi radili ovaj posao i pružili korisnicima adekvatne usluge. Stručnjaci koji su završili sveučilišni studij glazbene pedagogije/glazbene umjetnosti u svom planu i programu nemaju muzikoterapijske predmete, a cilj njihovoj studija je podučavanje glazbe djece urednog razvoja što se uvelike razlikuje od ciljeva muzikoterapije. U muzikoterapiji se radi na NE glazbenim vještinama (socijalnim, kognitivnim, emocionalnim, motoričkim, komunikacijskim, spoznajnim i dr.). Studijski program kreativne terapije koji se provodi na Akademiji za umjetnost i kulturu ima obvezne medicinske kolegije (Klinička medicina i rehabilitacija, Razvoj ličnosti, Psihopatologija, Psihoterapijske tehnike (relevantne teorije), Grupnu analiza, Trening grupe (psihoterapijske grupe), umjetničke kolegije (Harmonija na klaviru, Improvizacija u glazbi, Žanrovi i stilovi, Vokalne tehnike, Sviranje na drugom instrumentu, Klavir obligatno) i umjetničko-terapeutsku grupu kolegija koje se odnose na specifičan smjer. Muzikoterapijski predmeti su: Teorijske osnove muzikoterapije 1,2 Istraživanje u muzikoterapiji, Tehnike muzikoterapije 1,2,3,4, Planiranje u muzikoterapiji 1,2, Psihologija glazbe, Metode procjene u muzikoterapiji, Orff muzikoterapija, Receptivna muzikoterapija. Studenti također imaju obveznih od 200 do 400 sati direktnog kliničkog rada pod supervizijom muzikoterapeuta s različitim populacijama u grupnom ili individualnom formatu, a također su i u individualnoj psihoterapiji tijekom studija prema standardima koje propisuju krovna međunarodna profesionalna udruženja u Europi i SAD-u. Molim Vas da uzmete u obzir da postoje muzikoterapeuti koji su stručni u ovom području i da kod donošenja pravilnika za ovu struku kontaktirate muzikoterapeute. Zahvaljujem se na pažnji i nadam se da ćete uvrstiti predložene promjene u novi Pravilnik. S poštovanjem, Antonija Vukelić, mag. mus.,univ.spec.art.therap Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
24 Ivana Čupo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Poštovani, Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu navodi: Članak 3. 1) Udžbenik je obvezni obrazovni materijal u svim predmetima, izuzev predmeta s pretežno odgojnom komponentom, koji služi kao cjelovit izvor za ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda utvrđenih predmetnim kurikulumom, kao i očekivanja međupredmetnih tema za pojedini razred i predmet. Sadržaj i struktura udžbenika mora omogućavati učenicima samostalno učenje i stjecanje različitih razina i vrsta kompetencija, kao i vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja međupredmetnih tema. (2) U smislu ovoga Zakona, predmetima s pretežno odgojnom komponentom smatraju se likovna, glazbena, tehnička te tjelesna i zdravstvena kultura. Nastavno na prethodno citiran Članak 3. točku 1. i 2., kao dugogodišnji učitelj i voditelj predmeta Likovne kulture apeliram da se uoči i revidira činjenica da je nastavni predmet Likovna kultura izgubila obvezan udžbenik nakon desetljeća kvalitetnog korištenja u nastavi. Uvredljivom činjenicom smatram da se predmeti, koji već dugi niz godina imaju naziv „kultura“, smatraju za predmete s pretežnom odgojnom komponentom. Pozivam Vas da pogledate predmetni kurikulum Likovne kulture koji je jasno i cjelovito razrađen ishodima i razinama usvojenosti znanja i kompetencija. U novije vrijeme likovna kultura je u svijetu prepoznata kao važan dio obrazovanja u suvremenom konceptu učenja i poučavanja. Kreativno mišljenje ima vodeću važnost u razvoju učenika i njegovim budućim kompetencijama. Kurikularni dokumenti to potvrđuju dok je i dalje marginaliziran status nastavnog predmeta s minimalnom satnicom. Kroz brojne reforme očekivalo se da se usklade načinjene nepravedne i neutemeljene razlike u statusu i važnosti predmeta umjetničkog područja. Još jedan odgovor na neusklađenost Kurikularnog dokumenta i prakse bio Zakon o udžbenicima i gubitak obveznog udžbenika u nastavi. Unatoč tome što su neiscrpne snalažljivosti i kreativnosti učitelja Likovne kulture, u potpunosti podržavam izmjene Zakon i pozivam Vas da se revidira odluka u koju, pored neobveznog udžbenika, likovna mapa također ne spada u dodatni obrazovni materijal nastavnog predmeta Likovne kulture. Ivana Čupo, profesor savjetnik Nije prihvaćen Navedena primjedba nije predmet izmjena i dopuna ovoga Pravilnika već drugog propisa koji nije u našoj nadležnosti.
25 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. (1)Potrebno je precizirati pojam „zgrade javne namjene“ – koje to troškove i procedure iziskuje, te je li provedivo za obiteljske kuće, predlažemo da se obiteljski domovi izuzmu (6) zaštita od požara – točno navesti što podrazumijeva – što pružatelj usluge mora imati i kojom dokumentacijom to dokazuje Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća, osim u dijelu koji se odnose na procedure koje su uređene drugim propisima.
26 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. stavak 1. Svjesni smo da postoji problem kod određenih obiteljskih domova i predstavnika koji, nakon što se dovrši postupak licenciranja, ne vode adekvatno obiteljski dom i ne brinu se na odgovarajući način za korisnike i razumijemo namjeru da se osigura što veća sigurnost korisnika. Primarno pitanje je tumačenje ovog članka u smislu da li je potrebno ishodovati novo rješenje da se radi o zgradi javne namjene ili zgrada mora ispunjavati uvjete sukladno propisima iz područja graditeljstva kao zgrada javne namjene. Povjerenstvo je i do sada provjeravalo dokaz legalnosti postojeće građevine (uporabna dozvola, rješenje o izvedenom stanju, rješenje o legalizaciji) i to nije ništa novo. Smatramo da propisivanje uvjeta da se radi o zgradi javne namjene nije najbolji način rješavanja problema koji postoji kod obiteljskih domova i to iz razloga jer je rigorozan i nije usklađen sa prvobitnom idejom usluga obiteljskog doma, tim više što zakon propisuje da predstavnik i članovi obitelji moraju živjeti na toj adresi. Kod nas, a vjerujemo i u ostalim županijama, ima obiteljskih domova koji zasigurno neće moći ispuniti navedene uvjete. Naime, do sada nije bio propisan takav uvjet za obiteljske domove te se, obzirom i na definiciju iz zakona, u postupcima izdavalo rješenja bez da se radilo o zgradama javne namjene, te većina ili skoro svi obiteljski domovi nemaju taj uvjet i upitno je bi li ga uopće mogli zadovoljiti. To bi moglo dovesti do zatvaranja obiteljskih domova ili do toga da rade bez da zadovoljavaju uvjete. Treba napomenuti da usluga smještaja u obiteljskim domovima svakako značajno doprinosi ukupnoj skrbi za starije osobe u Istarskoj županiji budući da svi zajedno smještavaju cca 150 starijih osoba. Također, u težak položaj se dovodi predstavnike obiteljskih domova koji su se već počeli baviti takvom djelatnošću i na taj način osiguravati svoju egzistenciju, imali određena ulaganja i dr. (a da prije nije bio propisan taj uvjet), a sad je upitno uz koje troškove i bi li ga uopće mogli ispuniti. Veliki je problem također što većina predstavnika obiteljskih domova nisu ujedno i vlasnici objekata u kojima pružaju usluge, pa je upitno kako će i da li će uopće moći provesti prenamjenu objekata ukoliko vlasnici objekta ne daju suglasnost za prenamjenu. Stoga smatramo da se sigurnost korisnika u obiteljskim domovima treba osigurati na drugi način (npr. u propisima postrožiti određene uvjete i/ili sankcije ili npr. donijeti poseban pravilnik za obiteljske domove) te je također važno osigurati češći i efikasniji nadzor. stavak 2. podstavak 7. Istarska županija je i do sada tražila potvrde, zapisnike, izvješća, uvjerenja za sve instalacije koje su ugrađene osim gromobrana. Ovo je jedna dodatna sigurnost za objekt i korisnike, ali će biti i dodatni trošak za pružatelja usluga. stavak 4. Zgrada mora imati osigurana parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom. Trebalo bi nadopuniti sa konkretnim kriterijem npr. „1 parkirno mjesto na svakih .... korisnika u okolišu zgrade ili max na udaljenosti od 100 m od zgrade ili neposrednoj blizini zgrade.“ U starogradskoj jezgri (zbijena gradnja) naselja moguće je to riješiti na izdvojenim parkiralištima /garažama ili ugovorom za parkirališta/garaže. stavak 6. Zgrada mora imati izveden sustav za dojavu požara. Ovo je dodatna sigurnost za objekt i korisnike, ali će biti i dodatni trošak za pružatelja usluga. Mi smo do sada tražili da zgrada ima vatrogasne aparate, 1 aparat na cca 50 - 100m2, ovisi o razvedenosti objekta. Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća, osim u dijelu koji se odnose na procedure koje su uređene drugim propisima te procjenu troškova izvedbe, a dio odredbe koji se odnosi na parkirna mjesta je primljen na znanje.
27 Udruga Glas poduzetnika PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, smatramo da je potrebno istaknuti činjenicu da predstavnici obiteljskih domova žive u objektima, odnosno obiteljskim kućama u kojima se pruža usluga obiteljskog doma te da je samim time nelogično predlagati prenamjenu u zgradu javne namjene. Ako namjera izmjene ove odredbe članka nije propisivanje obveze ishođenja dokumenata kojima bi se izvršila prenamjena obiteljske kuće u građevinu javne namjene, odnosno obvezno posjedovanje dozvole za uporabu kao zgrada javne namjene, a sukladno obrazloženom na sastanku članova Odbora za socijalnu skrb sa smještajem UGP-a s predstavnicima Ministarstva, to je potrebno dodati naglasiti i definirati. Također, potrebno je izdvojiti uvjete za obiteljske kuće u kojima se pruža usluga smještaja u obiteljskom domu kao objekte na koje se odredba ovog članka ne odnosi. Predlažemo da se jasno definira koje isprave županijska povjerenstva za ispitivanje minimalnih uvjeta trebaju zatražiti od pružatelja usluge prilikom utvrđivanja minimalnih uvjeta. Smatramo da će se na taj način izbjeći različita tumačenja i postupanja u praksi, što trenutno uvelike pridonosi nejednakostima prilikom otvaranja domova. Osim toga, dovodi se u pitanje legalnost i usklađenost pružatelja usluga s pravilnikom. Ističemo da navedeno stvara lošu sliku socijalne skrbi i kvalitete usluge. Nadalje, predlažemo da se doda novi članak u kojem bi se punim nazivom definirale isprave koje sukladno posebnim propisima izdaju ovlašteni izdavatelji. Navedene popise isprava neki županijskih Ureda za socijalnu skrb objavljuju na svojim web stranicama, kao primjerice Upute za postupanje prilikom osnivanja obiteljskog doma. Smatramo da se ovakav prijedlog može veoma jednostavno implementirati upravo zbog navedenog primjera. Smatramo da je dobar prijedlog popis Zagrebačke županije uz korekciju, naime smatramo da se Procjena rizika i edukacija iz područja zaštite na radu treba izbaciti. Prema Zakonu o zaštiti na radu obaveza izrade ove dokumentacije postoji kada se osnuje pravna osoba i kada se zaposli minimalno jedan radnik; do tog trenutka nema definirane zakonske niti smislene obaveze. Nadalje, stavka 6, obveza ugradnje vatrodojavnog sustava iziskuje pribavljanje projekta izrađenog od ovlaštenog projektanta. Radovi se moraju izvesti od strane ovlaštenih izvođača tehničkih sustava, kao i što se mora ispitati ispravnost. Osim visoke cijene izrada projekata, kupovine sustava, kasnijeg održavanja, servisiranja i ispitivanja ispravnosti, smatramo da su zahtjevi za obiteljske kuće u kojima se pruža usluga obiteljskog doma previsoki. Uz to, dodajemo da je navedeno nemoguće provesti u predloženom roku od 60 dana. Predlažemo da se ovaj članak preformulira na način da se naglasi da obiteljske kuće nemaju obvezu ugradnje vatrodojavnog sustava. Naime, Zaštita od požara za obiteljske kuće definirana je propisima iz područja graditeljstva i konačna potvrda (uporabna dozvola ili drugi važeći dokument) jest dokaz da su provedeni svi zahtjevi struke vezani na zaštitu od požara. Ovim putem, moramo istaknuti i da je do katastrofalnih posljedica u pojedinim građevinama (obiteljskim i sličnim domovima) došlo zbog nepoštivanja općih procedura za sigurnost i legalnost doma (poglavito rad u neprijavljenim i neprovjerenim građevinama). Marijan Sarkotić koordinator Odbora za socijalnu skrb za smještajem Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća, osim u dijelu koji se odnose na procedure koje su uređene drugim propisima.
28 HELENA BANDALOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Članak 1.: (1) precizirati pojam „zgrade javne namjene“ – jer djelatnost Obiteljskog doma se u pravilu obavlja u obiteljskim kućama. Koje to troškove i procedure iziskuje ; postoji li uopće mogućnost prenamjene obiteljske kuće u zgradu javne namjene (4) koliko najmanje parkirališnih mjesta za invalide (6) zaštita od požara – iz ovog Pravilnika je nemoguće odrediti što primijeniti na Obiteljski dom (obiteljsku kuću), koji elaborat; dokument; potvrdu / od strane kojeg tijela kao izdavatelja / koje ročnosti – npr. : ne starije od 6. mj. ili od 1. g. i sl. Upućivanje na druge propise koji su preopširni i u stalnim izmjenama i dopunama je veoma loše rješenje i otvara mogućnost objektivnih propusta kao i pravnog voluntarizma. Pored toga izrada pojedinih elaborata u postupku košta cca 40.000, kn …. Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća, osim u dijelu koji se odnose na procedure koje su uređene drugim propisima te procjenu troškova izvedbe, a dio odredbe koji se odnosi na parkirna mjesta je primljen na znanje.
29 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. 1. Predlagatelj namjerava posve izmijeniti dosadašnji članak 6. Pravilnika glede osnovnih tehničko-prostornih uvjeta građevine u kojoj se mogu pružati socijalne usluge. Prijedlog prema kojem zgrada mora biti javne namjene (stavak 1.) podrazumijeva da će takva zgrada morati imati i dozvolu za uporabu kao zgrada javne poslovne/namjene, što zahtijeva od korisnika/vlasnika zgrade izmjenu brojne dokumentacije, radi izdavanja odgovarajuće uporabne dozvole. Pitanje je da li će isto biti uopće moguće provesti uzimajući u obzir urbanističke planove uređenja pojedinog područja u kojem se konkretna zgrada nalazi. Ovakvu odredbu možemo podržati što se tiče domova kao ustanova, pa čak i ostalih pružatelja socijalnih usluga iz članka 169. Zakona. Međutim, obiteljski domovi su od početka bili zamišljeni kao manje formalni oblici pružanja socijalnih usluga u obiteljskoj kući/domu, a sada bi odjednom takva kuća/zgrada trebala postati zgrada javne namjene? Također, iz iskustva na terenu možemo uočiti da se kod najmanje 80% obiteljskih domova (barem u našoj županiji) radi o iznajmljenim kućama/zgradama, pa je vrlo upitno da li bi vlasnici uopće dozvolili takve prenamjene. Postavlja se i pitanje kakva bi se kvalitetna promjena postigla samom činjenicom da neka zgrada više nije stambene već poslovne namjene? Da li bi to bila garancija kvalitetnog pružanja usluga? Smatramo da ne bi, te da je ovakva odredba u odnosu na obiteljske donove nelogična i suviše stroga. Što se tiče potrebnih atesta instalacija (stavak 2.), podržavamo iste, ali treba napomenuti da većina sadašnjih objekata obiteljskih domova nema gromobransku instalaciju, pa se ne može za prilagodbu novim uvjetima iz pravilnika ostaviti tako kratak rok (60 dana). Odredba o zaštiti od požara (stavak 6.) može se generalno smatrati doprinosom većoj sigurnosti, ali treba imati na umu da ista zahtijeva veliku investiciju u postojećim objektima, a opet uz prekratak rok prilagodbe (60 dana), koji je u trenutnim uvjetima naprosto nemoguće ispoštivati. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
30 Željko Serezlija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, možete li objasniti koji je razlog zašto bi obiteljski domovi morali biti objekti javne namjene? Osobno mislim da je to izuzetno loše za sve korisnike i obitelj predstavnika doma, zato što javni objekat svojom definicijom dozvoljava nesmetan ulazak osobama koji nemaju apsolutno nikakvu poveznicu sa domom, što znači da svi slučajni prolaznici mogu koristiti tersu, toalet i sl, što mislim da je apsurdno. Drugi problemi nastaju u prenamjeni objekta iz stambene u javnu namjenu iz razloga što veliki broj prostornih planova općina i gradova jednostavno u tim zonama gdje se domovi trenutno nalaze ne dopušta prenamjenu jel je istim drugačije predviđeno, i još niz drugih zapreka. Nadam se da ćete još jednom razmotritii sve lose strane koje javni objekti nose obiteljskim domovima. S poštovanjem Željko Serezlija Prihvaćen Komentar se prihvaća.
31 Božica Petković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani ministre, sve promjene Pravilnika koje idu u SMJERU POBOLJŠANJA KVALITETE USLUGE, podržavam. Članak 1. Pravilnika kojim bi se obiteljska kuća trebala prenamjeniti u ZGRADU JAVNE NAMJENE, svakako ne ide u tom smjeru, te je apsolutno neizvedivo u 80% postojećih Obiteljskih domova. Po pročitanim komentarima zaključujem da i ostali predstavnici OD dijele isto mišljenje. Ne želim sad ponavljati sve već navedeno. Moja molba i prijedlog: OBITELJSKI DOM = OBITELJSKA KUĆA ( sa svim potrebnim dokumentima koje smo, sigurna sam, svi mi već priložili prilikom otvaranja) u kojoj živimo mi sa članovima obitelji i naši korisnici, također članovi naše obitelji. S poštovanjem, Božica Petković,OBITELJSKI DOM PETKOVIĆ Prihvaćen Komentar se prihvača.
32 Edoardo Giudici PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, slažemo se s gore navedenim uvjetima. Pretpostavljamo da ih svi obiteljski domovi zadovoljavaju, jer ne znamo kako bi inače dobili odgovarajuće dozvole za rad. Nadam se da će ljudi koji pošteno i predano obavljaju svoj posao i dalje moći raditi. Pitamo se samo što podrazumijevate pod "zgradom javne namjene"? Nadam se Vašem brzom odgovoru. S poštovanjem Dr. med. Edoardo Giudici Prof. dr. sc. Barbara Buršić - Giudici Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
33 Manuela Čakarević PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, Po mom stručnom i skromnom mišljenju ne bi se trebalo pričati o zgradi javne namjene; jer je dom lijep, prostran, imamo sve moguće uvjete za rad, isto tako nadam se da ih i drugi imaju. Mi smo sa našim korisnicima kao velika obitelj, poznajemo ih i oni nas. Zašto svaki mjesec, svake godine nova pravila i novi uvjeti; ovi ljudi žele samo provesti u miru svoje najstarije dane. Sa vašim uvjetima opterećujete naše korisnike, njihove obitelji i nas; to sutra mogu biti vaši roditelji, najmiliji ili jednoga dana vi sami. Idete protiv samih sebe. Hvala na razumijevanju. Lp Manuela Čakarević tehn. fizioterapeut Team Villa Elisa Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
34 Ivana Mikan Fiolić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, U doma najveće krize i pandemije s kojom se borimo Vi nam namećete izmjenu i dopunu pravilnika o MTU za koji pojedini članci stvarno nemaju logiku. Komentirala bih čl.1 prenamjena obiteljske kuće u zgradu javne namjene i to u roku od 60 dana.Smatram da to nema nikakvog smisla i nevidim koja je svrha da se obiteljska kuća prenamjeni u poslovni prostor.Zato se i otvaraju Obiteljski domovi a ne zdravstvene ustanove ili poduzeća,jer ovu toplinu i bliskost sa korisnicima samo mi imamo.Molim da dobro promislite koji je to trošak i koliko treba vremenski da se to prenamjeni.Znači neizvedivo je,šta financijski,šta vremenski.Šta ministarstvo dobiva sa time,jako me zanima Vaš odgovor? Dali smatrate da će korisnici onda biti sigurniji,imati bolju uslugu ako se to prenamjeni,zašto to želite napraviti? Sada bih se nadovezala na čl.1 st 6.Smatram da obiteljski dom gdje živi predstavnik doma i ima 24- satni nadzor šta djelatnika,šta predstavnika nije potreban sustav o dojavi požara(ili ti vatrodojava) već da su sasvim dovoljni vatrogasni aparati te dimni senzori. Molim da stanete jednom na našu stranu jer ovo nije laki POZIV(ili posao kako ga neki nazivaju) te donesete odluku u našu korist i poslušate nas i naše prijedloge. Sastanite se sa našim predstavnicima Obiteljskih domova i čujte njihov glas,dajte im da kažu svoje mišljenje o svemu tome.Olakšajte nam posao sada kada radimo u najtežim uvjetima zbog Covida -19,ne otežavajte nam.Nije nam ni psihički,ni fizički ni financijski lako. Obiđite malo državne domove,pogledajte njihove uvjete,njih nitko ne spominje,šta su oni nebitni,samo smo mi bitni i samo se po nama gazi.Budite uz nas a ne protiv nas! Zahvaljujem na odgovoru. L.p. Ivana Mikan Fiolić Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
35 ANA-MARIJA TUTIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, molim Vas da mi odgovorite na pitanja. Zanima me da li ste svjesni da ljudi (oni koji zbilja jesu ljudi i koji su otvorili obiteljske domove kako bi zbilja omogućili svojim korisnicima dostojanstvene posljednje dane) koji su otvorili obiteljske domove predani tom poslu? Zanima me da li je po Vama u redu stavljati obiteljske domove koji su na lošem glasu ili koji ilegalno rade u isti koš sa obiteljskim domovima koji rade posao kako treba i trude se oko svojih korisnika, koji su im na prvom mjestu? Nakon gore postavljenih pitanja molim Vas i odgovor na ovo: Zar zbilja mislite da neki od obiteljskih domova mogu samo tako krenuti u prenamjenu (najčešće) SVOJE KUĆE u zgradu javne namjene, sa npr. 20 korisnika? U pravilu to je jedan jako veliki "projekt". U ovom svemu što sam pročitala rastužuje me to što zapravo ne mislite na korisnike tih obiteljskih domova zbog toga što neki od obiteljskih domova rade npr. godinu dana i nemaju možda dovoljno sredstva da podmire tu svu dokumentaciju i prenamjene i biti će prisiljeni zatvoriti obiteljski dom, a tu najviše ispaštaju korisnici koji su se već naučili na okolinu i obitelj kod koje se nalaze skupa sa radnicima. Ne slažete li se sa mnom? Prihvaćen Komentar se prihvaća.
36 ANA-MARIJA TUTIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, želite da se obiteljski domovi prenamijene u zgrade javne namjene i da sve to ispoštujemo u roku od 60 dana? Svi znamo da je nemoguće od strane države i svih ministarstava od kojih trebamo dobiti dozvole za prenamjenu u spomenutom roku dobiti iste (ne samo ministarstava, već i nadležnih za izdavanje atesta za spomenuto u člancima). Prihvaćen Komentar se prihvaća.
37 Vedran Ostojić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, Postavio bih Vam pitanje u vezi izmjene Pravilnika. U članku 1. se navodi izmjena obiteljske kuće u zgradu javne namjene, pa me zanima dali ste svjesni da je to apsurdno iz više razloga. Naime velika večina objekata koji su sad trenutno obiteljske kuće nemoguce je prenamjeniti zbog lokacijskih uvjeta(mjesta gdje su isključivo stambeni objekti) što mi je i potvrdio arhitektonski ured koji sam kontaktirao. U mjestima gdje bi to i moglo biti izvedivo postavlja se pitanje isplativosti, jer sama izmjena uz sve potrebne projekte, kao i vatro dojava košta previše za naše prihode, a buduci da imam nekoliko kredita(kao i većina predstavnika)nisam u mogućnosti ići na još koji. Uz to rizik mi je ići u dodatno zaduživanje je neznam koje izmjene će ići u sljedećem pravilniku i do kad ću moći izdržati financijski pritisak koji se nameće. Dakle, stvarno ne vidim svrhu izmjene u zgradu javne namjene, niti za državu, niti za moje šticenike, niti za mene samog, jedino što bi moja obitelj, šticenici i ja kao predstavnik živili u zgradi javne namjene (meni je to malo čudno). Volio bih objašnjenje zašto se ide u tu izmjenu i iz kojeg razloga tj.šta konkretno država ima od toga. U nastavku bi želio izraziti svoje nezadovoljstvo zbog učestalih izmjena koje je teško pratiti uz posao koji radim, pa se tu otvara mogućnost za kažnjavanje, te slabog dijaloga od strane zakonodavaca, a to sve rezultira moju nesigurnost u ovaj posao koji obavljam s ljubavlju. Žao mi je u kojem smijeru ove izmjene idu jer znam kao predstavnik Obiteljskog doma da će velika većina domova zbog ovakvih promjena zatvoriti, a onda će na državi biti da riješi problem smještaja tisuća starijih osoba kao i problem nezaposlenih radnika i nas predstavnika. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Vedran Ostojić Predstavnik Obiteljskog doma "Vedran Ostojić" Prihvaćen Komentar se prihvaća.
38 Irena Ivanković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani,moram komentirati prijedlog izmjene pravilnika,te vas odmah demantirati da taj vaš prijedlog nema smisla,smisao obiteljskih domova je to da se djelatnost obavlja u obiteljskoj kući,a ne u javnoj ustanovi,jel velika je razlika između JAVNE USTANOVE-(Poslovni Prostor)i obiteljske kuće,svi mi koji smo se upustili u taj posao ispunuli smo uvjete za obiteljske domove,također naš posao obavljamo savjesno i odgovorno,zato vam predlažem da ne mjenjate pravilnik ,te da se djelatnost sa 20 korisnika, obavlja i dalje u OBITELJSKIM KUĆAMA.Većina nas nemamo uvjete za rekonstrukcije naših kuća,to su veliki građevinski zahvati koje nije moguće izvesti na našim kućama,te većina kuća se nalaze u ZONI OBITELJSKIH KUĆA,tako da nije moguće ishoditi dokumentaciju za POSLOVNO STAMBENI OBJEKAT..Uvjereni smo u zdrav razum našeg ministra gos.Aladrović te vjerujemo da ćemo naš posao OD sa 20 korisnika i dalje raditi u našim Obiteljskim Kućama,lp Ivanković.I Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
39 Jelena Došen PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani ministre, vezano za vaše izmjene, da li nam možete objasniti što je sa našim postojećim (uporabnim dozvolama , rješenjima o legalizaciji, rješenjima o izvedenom stanju ) jer prije nekoliko godina je to bio jedan od uvjeta koji smo morali ispoštovati ako smo htjeli i dalje raditi ovaj posao. Obiteljski dom nije zgrada javne namjene nego DOM koji smo otvorili da primimo ljude koji nisu u mogućnosti boraviti u svom vlastitom domu. Njihove obitelji su ih povjerile nama jer im taj oblik smještaja u OD odgovara, njihovi roditelji , djedovi i bake se ne osjećaju odbačeno jer su nekoj zgradi punoj nepoznatih ljudi koji se neprestano izmjenjuju pa im ne mogu popamtiti niti imena. To su obiteljske kuće koje su stvarne a ne virtualne , pa da zidove pomičemo svakih nekoliko mjeseci kako Vi mijenjate zakone koje mi iskreno ne stignemo ni pratiti. U ovoj situaciji sa epidemijom u kojoj je tako teško raditi jer NE SMIJEMO ovo, ni ono, nego sve po epidemiološkim mjerama , kako očekujete da odradimo te neke radove kada nam u dvorište ne smije nitko ući a gdje li u prostor gdje borave korisnici. Da li ste u kojem od silnih zakona razmislili o osjećajima i potrebama tih ljudi ili je sve samo slovo na papiru i naši korisnici su samo brojke , a mi samo tamo neki ljudi koji su tu eto ne znaju šta će sa sobom pa otvorili domove da popune prazne prostore. Molim Vas dajte nam priliku da iznesemo svoje mišljenje, da sagledate sve i sa naše strane, dajte nam priliku da živimo i mi i naše obitelji. Mi smo mali, ali smo veliki. Unaprijed hvala Obiteljski dom Jelena Došen Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
40 Cultro projekt d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, analizom zahtjeva koji su postavljeni temeljem ovog prijedloga Pravilnika skrenuli bi pozornost na neke novodefinirane odredbe. Ispunjavanje uvjeta "zgrada javne namjene" je, prema nama dostupnim informacijama, dosta složen postupak koji se u pravilu izjednačava sa izmjenom i dopunom građevinske dozvole; dakle potrebno je izraditi glavni projekt sa svim pripadajućim mapama (pojedinih struka) te je potrebno pribaviti dozvolu nadležnog tijela graditeljstva. U ovom postupku prisutni su problemi: 1. svakako cijena; prema cjeniku HKIA izrada glavnog projekta se kreće od oko 20 eura / m 2; obiteljski domovi u prosjeku imaju površinu od oko 400 m2 što čini ukupnu cijenu od oko 60.000 kn. Moguće je ostvariti i određeni popust, no to bih prepustili osobnim dogovorima vlasnika obiteljskih domova i projektanata. Ovo je svakako značajan iznos. Posebno je bitno da danas radi zakonitosti tržišta i potražnojm gotovo nije moguće izraditi projektnu dokumentaciju u vremenu kraćem od tri mjeseca. Samo izdavanje dozvole provlači se u višemjesečni posao (bez obzira što se promovira "izdavanje u par dana" - to je tek formalni postupak izdavanja dokumenta za koji je potrebno pribaviti potvrde nadležnih tijela, a to traje... 2. građevina odnosno lokacija mora biti gruntovno i katastarski usklađena i "čista" (što u praksi nije slučaj sa svim postojećim obiteljskim domovima). Postupak promjene može biti vrlo složen a ponegdje i nemoguć za provesti. 3. urbanističkim planovima mora biti predviđena predmetna vrsta javne namjene; zasigurno ćemo imati područja jedinica lokalne samouprave gdje nisu na području postojećih obiteljskih kuća predvidjele zgrade javne namjene. Promjena nije nemoguća no izrazito je složena i dugotrajna. 4. pri izradi Glavnog projekta potrebno je primjeniti trenutno važeća pravila: - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 078/2013) - Pravilnik Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 029/2013, 87/2015) Oba pravilnika postavljaju specifične zahtjeve koji će gotovo sigurno rezultirati rekonstrukcijom građevina (npr. širina hodnika ili sigurnosno stubište). Prilagodba obiteljskih kuća bila bi prema našim procjenama vrlo veliki trošak, a ponegdje i nemoguć za provedbu u odnosu na prostorne parametre (npr. širi se hodnik no smanjuje se površina soba ispod minimalno propisane površine) 5. obaveza ugradnje vatrodojavnog sustava je postupak u kojem je potrebno pribaviti projekat vatrodojavnog sustava (izrađen po ovlaštenom projektantu), izvesti isti od strane ovlaštenih izvođača tehničkih sustava (cijena u ovisnosti o kvalitete opreme može značajno odstupati cca 15.000-30.000 kn), obaviti ispitivanje ispravnosti od strane ovlaštene pravne osobe. Moguće je ugraditi bežični sustav što povisuje cijenu izvedbe, ili je potrebno u sve prostorije (osim sanitarija) postaviti instalaciju za javljače požara što povlači izvedbu (nadžbuknu-vizualno neprihvatljivo ili podžbuknu-građevinski radovi). Sustav je potrebno u narednim godinama servisirati dva puta godišnje te jednom godišnje ispitati ispravnost. Zaključno, smatramo da su postavljeni zahtjevi vrlo visoki, a moguće i neprovedivi u dijelu postojećih obiteljskih domova; i prije svega svakako čine značajnu financijsku investiciju. Ujedno su neprovedivi u definiranom roku, i to ne samo radi volje vlasnika domova već poglavito radi izdavanja propisane dokumentacije od strane javnopravnih tijela. Kao višegodišnji tehnički suradnik u pripremanju građevina za obavljanje poslova obiteljskog doma i kao bivši suradnik u komisiji za tehničke preglede obiteljskih domova molim ponovno razmatranje danog prijedloga. Osobno smatram da imamo dovoljno čvrstih pravila samo je potrebno sustavno poraditi na provođenju istih. Srdačan pozdrav! Mario Beber, dipl.ing.univ.spec. sudski vještak zaštite od požara stručnjak zaštite od požara i zaštite na radu ovlaštena osoba za izradu Elaborata zaštite od požara ovlašteni ispitivač stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
41 Filip Juhart PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, Pišem ovo prvotno kao kreditno zadužena osoba, a tek onda kao predstavnik Obiteljskog doma. 2018. godine sam otvorio Obiteljski dom prema važećim zakonima Republike Hrvatske, prema: Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga NN 40/14 i 66/15, te Zakonu o socijalnoj skrbi NN 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16. Da bi osoba radila ovaj posao mora imati nekretninu, puno nas je uzelo kredite, kupilo nekretnine, te ih adaptiralo prema važećim pravilnicima i zakonima. Vrijednost nekretnina u Zagrebu, ukoliko imate kapacitet za 20 osoba, ili drugim riječima objekt od minimalno nekih 400-tinjak m2, premašuje nekoliko stotina tisuća eura, ovisno o mikrolokaciji same nekretnine. To su iznosi kredita koje smo uzeli da bi se posao pokrenuo. Ako dobro shvaćam, izmjenom članka 6. naši objekti prestaju biti adekvatni za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem, te bi mi trebali krenuti u prenamjenu prostora u zgradu javne namjene, čime se na nas odnosi Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 78/13. Nažalost, naši stambeni objekti nisu od lego kocaka, nego od betona i cigle, te je visine, širine i dužine teško ili vrlo često nemoguće izmjeniti. 90% Obiteljskih domova, uključujući i moj nemaju građevinske mogućnosti, uz svu najbolju volju, da u potpunosti ispoštuju taj pravilnik, što znači da ne mogu dobiti uporabnu dozvolu, što u koncu znači ključ u bravu. Rok od 60 dana uopće nema ni smisla komentirati jer i Vi i mi znamo da je to apsurdan rok za takve izmjene, pogotovo u vrijeme Covid pandemije, kad umjesto nagrada za našu požrtvovnost, prekovremene, brigu i rad dobivamo od našeg Ministarstva pljusku i poruku da se naše zalaganje i trud uopće ne cijeni. Apeliram i molim da prevlada razum, te da se iz Nacrta Pravilnika makne zahtjev prenamjene prostora jer i mi i Vi znamo da je to u velikoj većini slučajeva neizvedivo. Moja pitanja koja imam za vas su: 1. Jesam li dobro shvatio da bi se u ovom slučaju na nas odnosio Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 78/13? 2. Postoji li mogućnost, ukoliko se i odlučite za ovaj nevjerojatni potez, da se on primjenjuje na buduće Obiteljske domove, bez obaveze usklađivanja trenutnih Obiteljskih domova? 3. Da li ćete Vi preuzeti moj kredit koji sam ja uzeo za nekretninu pod važećim zakonima i pravilnicima za obavljanje djelatnosti smještaja starijih i nemoćnih osoba, te koju sad želite obezvrijediti i onemogućiti mi u njoj poslovanje? 4. Mislite li da će ijedan Obiteljski dom od njih par koji bi se upustili u proces i ulaganje prenamjene prostora, stići to izvršiti u roku od 60 dana, te je li onda uopće imalo smisla čuvati se od Covida-19 pošto su vrlo velike vjerojatnosti da pri adaptaciji prostora jedan od velikog broja majstora donese Covid u dom? 5. Kome se trebamo javiti ukoliko se u roku od 60 dana ne uspijemo uskladiti s novim Pravilnikom, te gdje ćete smjestiti tih 8.000 ljudi iz Obiteljskih domova? U nadi prevladavanja zdravog razuma i daljnje suradnje, Vas pozdravljam i želim vam svako dobro u 2021. Godini. S poštovanjem, Filip Juhart Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
42 Anja Aničić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, obraćam vam se vazano za članak 1. izmjene zakona o socijalnoj skrbi. Obiteljski dom je zamišljen da mi, kao predstavnici domova, živimo u zajednici sa našim štićenicima. Želite li nam reći da izmjenom ovog članka mi sa svojom obitelji bi trebali živjeti u zgradi javne namjene? Jeste li se konzultirali sa strukom i što to znači za nas i za naše obitelji koji savjesno radimo ovaj posao. Nije korektno da zbog nekolicine pojedinaca koji nisu radili po zakonu ispaštamo svi ostali, a u većini smo, koji rade svoj posao savjesno, koji imamo sve potrebito što dosadašnji pravilnik zahtjeva, mi koji živimo ovaj posao. Tu su djelatnici i njihove obitelji, tu je 20 štićenika kojima smo mi druga obitelj, tu su obitelji štićenika koji su također u panici što će biti sa obiteljskim domovima kao takvima ako se usvoji ovaj prijedlog zakona jer su svjesni da većina nas, ne što ne želi, već NEĆE BITI U MOGUĆNOSTI prilagoditi se ovom pravilniku. Što je sa obiteljskim kućama koje, zbog svojeg mjesta gdje se nalaze, uopće neće moći postati zgrada javne namjene jer na tom prostoru to nije prostornim planom uopće moguće? Što je sa kućama koje se građevinski neće moći prilagoditi uvjetima koji su potrebiti za iziskivanje svih dozvola za zgradu javne namjene? A financijskim izdacima da ne pričamo. Nećemo biti licemjeri i reći da mi od našeg posla ne živimo, jer bi inače bili humanitarci i radili bi pro bono, ali ovaj posao nije samo novac, MI GA ŽIVIMO! Drugim riječima, na fino ste nam poručili, niste nam bitni, radna snaga nam nije bitna, štićenici nisu bitni,želimo vas se riješiti i ključ u bravu! U najmanju ruku nekorektno i nehumano. Pustite nas da radimo svoj posao u kućama u koje smo uložili, u obiteljskim kućama, jer mi smo OBITELJSKI DOMOVI! Sa poštovanjem, Aničić Anja Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
43 vuk maričić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Možete li javno objaviti imena i prezimena ljudi/radne skupine zaslužne za pisanje ovog pravilnika? Zanima me tko su grobari obiteljskih domova u Hrvatskoj ukoliko se ovakav pravilnik usvoji. Pa mogli ste mene pitati za savjet, zapravo još ste na vrijeme....pro bono ću vam to odraditi. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
44 Martina Kelek PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, vezano za Članak 1 stavak 6, ako sam dobro shvatila mi ćemo morati imati vatrodojavni sustav? Ispravite me ako nisam dobro razumjela. Činjenice: - imamo vatrogasne aparate, redovno testirane prema uputi Zaštite na radu. Broj određen kvadraturom - imamo dimne senzore - kroz obiteljsku kuću, do svakog korisnika u 24 sata u sklopu rasporeda radnji, prođemo 16 puta. I to je minimum. Računajte da kod svih njih dodatno idemo još nekoliko puta iz čisto ljudskih razloga - vatrodojavni sustav košta otprilike 30 000 do 50 000 Kn. Za njega je potreban atest svakih 6 mjeseci ( takve informacije imam) podijeljeno na 20 korisnika - kada se oglasi alarm u dežurnoj vatrogasnoj ispostavi, oni ne kreću nego prvo zovu predstavnika vatrogasaca lokalne zajednice da im da odobrenje da krenu. Tako mi je rečeno u općini Smatram da smo pokriveni zaštitom na radu po toj strani Imaju li sve bolnice i ustanove za starije i nemoćne u vlasništu države takav sistem vatrodojave? Sigurnost svih nas nam je najvažnija, prva sam za to, no pitanje je sljedeće: Hoće li nam država subvencionirati sistem vatrodojave? Mi ga nemamo iz čega platiti. Hvala Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
45 Antonio Giudici PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani naslove, cuo sam se s novoizabranim procelnikom u opcini i spomenuo sam mu prije svega clanak 1. i cinjenicu da bi kucu trebali preurediti u zgradu javne namjene. Odgovorio je da mora provjeriti ali da mu se na prvu cini da je to nemoguce jer takve ustanove u ovom dijelu naselja nisu predvidene! Sto cemo sad? Uostalom mi smo sve moguce i nemoguce uvjete dosad zadovoljili i imamo prelijepu kucu u kojoj se pruza usluga smjestaja starijih korisnika pa ne vidimo ni razloga da se uopce razmislja o zgradi javne namjene. Inace, u potpunosti se slazemo da treba zastiti i korisnike i djelatnike i prihvacamo sve prihvatljive izmjene u korist njihove i nase sigurnosti! Srdacno, Antonio Giudici Obiteljski dom Villa Elisa PS: predlazemo da se odustane od najavljenog pretvaranja obiteljske kuce u zgradu javne namjene... hvala Prihvaćen Komentar se prihvaća.
46 Martina Kelek PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, molim Vas da mi objasnite što konkretno znači da GRAĐEVINSKI OBJEKT koji je OBITELJSKA KUĆA i koja je registrirana kao OBITELJSKI DOM, čija je namjena da u njoj živi OBITELJ i prima ljude u tu svoju OBITELJ uz novčanu participaciju, da se za njih brinu kao OBITELJ i da se osjećaju da im je to druga OBITELJ najednom treba postati ZGRADA javne namjene? Da li to znači da će OBITELJ službeno postati JAVNA ZAJEDNICA koju čine određeni članovi, a korisnici JAVNI KORISNICI? Znači li to da će bilo tko i bilo kada, u prolazu, slučajno ili ciljano moći svratiti, uzeti i koristiti sve što ta JAVNA ZAJEDNICA ima? Korisnici, njihove obitelji i moja obitelj ne mislimo tako. U razgovoru sa njima, jasno su rekli da su ciljano u OBITELJSKIM DOMOVIMA iz razloga što će 24 sata biti sa ljudima koji će se brinuti o njihovim potrebama (hrana, higijena, zdravlje, razgovor, ugođaj obiteljskog življenja....), a ne da jednom tjedno možda prođe čistačica koja će im očistiti sobu . Oni ciljano ne žele biti na nekom katu, između 50-200 ljudi gdje moraju koristiti lift ako žele jesti npr ili sići u dvorište, gdje moraju sami ići doktoru i sami uzimati terapiju, gdje neće dobiti zagrljaj, raspravu i društvo bez da moraju proći njima daleke daljine u nekom drugom dijelu zgrade. Naravno, i uz cijenu koju si mogu priuštiti. Tko može fizički i financijski, odabere ustanovu ili državni dom. Zašto sada želite da u prenamjenu OBITELJSKE KUĆE u kojoj korisnici žive kao ČLANOVI OBITELJI damo sigurno preko 100 000 Kn i da uokvirimo to rješenje te ga svaki dan gledamo dok ručamo ili se družimo? Za te novce svi ćemo jednom godišnje imati nove madrace, dodatne električne krevete koji su velika pomoć i bolesnicima i djelatnicima, za te novce ćemo iznajmiti bend i jednom mjesečno organizirati roštilj u dvorištu, za te novce ćemo kupiti ležaljke i ljenčariti na suncu, za te novce ćemo si priuštiti puno toga što će nas razveseliti, olakšati nam bolesti, pomoći da izradimo poklone za Božić njihovim obiteljima, i još puno toga ..... Da su htjeli ili da imaju mjesečno od 2000 do 5000 Kn viška, oni bi odmah otišli u ustanove ili se upisivali u državne domove. Sami su odabrali ovakvu vrstu smještaja s razlogom. Imaju još jednu obitelj, skrb 24 sata koju si financijski mogu priuštiti. Molim Vas da mi odgovorite zašto im želite uzeti 5000 do 10000 Kn (svakom korisniku) i zašto želite da obiteljsku kuću pretvorimo u gradilište sljedećih godinu dana? Nekima je to zadnja godina. Trebaju li je provesti uz zvuk hiltija, brusilica, mješalice, vječite prašine, stranih ljudi koji ih izbjegavaju, nedostupnosti nekih dijelova kuće, zatvaranja vodovoda ili gašenje struje jer je potrebno zbog radova, kamione u dvorištu, hrpe građevinskog materijala novog i za otpad... Na kraju krajeva života u skučenim prostorima dok ne završimo građevinske radove, jer da bi se moglo rušiti, bušiti i zidati moramo se maknuti jer smetamo mi njima i oni nama... Molim Vas da mi odgovorite i na pitanje: hoćete li propisati i pravilnik gdje obitelji kojih ima u kući 15-30 osoba isto moraju svoju kuću također prenamjeniti u JAVNU ZGRADU? Takvih obitelji ima jako puno na našem području i u velikim gradovima.Ili će oni morati sagraditi više kuća pa se raseliti? S poštovanjem! Martina Kelek, Obiteljski dom za smještaj i skrb starijih i nemoćnih Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
47 Dražen Jarec PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani,u ovo vrijeme epidemije kad se borimo da nam virus ne uđe u dom,kad sve napore ulažemo da našim korisnicima ublažimo to što nemogu vidjeti svoje već mjesecima, nismo ni financijski ni fizički spremni na ovakve promjene pravilnika i to u 60 dana. Neznam tko je davao ovaj prijedlog ali nije dovoljno upoznat kako obiteljski dom funkcionira, ali očito po ovom pravilniku više niti nebude obiteljskih domova nego ustanove.Ne slažem se sa prijedlogom da zgrada (kuća) mora ispunjavati uvjete za zgradu javne namjene (koja kuća to ispunjava), jer ako niste upućeni Obiteljski domovi se nalaze u našim kućama.Sustav za dojavu od požara - tko ima financijsku mogućnost to napraviti sada pogotovo kada imamo velike izdatke kako bi osigurali dovoljne količine zaštitne opreme, dezinficijensa i ostalog.Moj prjedlog je da nas pozovete da zajedno sjednemo i da nađemo zajednički put, jer moje pitanje je kuda ćete sa svim korisnicima kada obiteljski domovi stave ključ u bravu jer nisu u mogučnosti ovaj pravilnik ispoštivati i to u roku od 60 dana.Kod mene će 8 djelatnika ostati bez posla, 8 obitelji plus moja koje ostaju bez prihoda.Vjerujem da ćemo naći zajednički put kojim ćemo nastaviti za to Vas lijepo molim pozovite nas na razgovor. S poštovanjem Dražen Jarec,Obiteljski dom Zelingrad Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća, što je uređeno člankom 7., a ostale primjedbe se primaju na znanje .
48 JOZO PEZER PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Članak 1, stavak 6 Suglasni smo da je sigurnost korisnika na prvom mjestu, no za nas obiteljske domove sustav za dojavu požara nije neophodan s obzirom da i sada imamo senzore i protupožarne aparate. Dali se sustavi za dojavu požara ugrađuju u obiteljske kuće? Predlažemo provođenje i primjenu zaštite na radu. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
49 JOZO PEZER PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Poštovani, Obiteljski dom nije zgrada javne namjene.Obiteljski dom je oblik pružanja smješaja ili boravka za pet do 20 odraslih korisnika(Zakon o socijalnoj skrbi). U Zakonu o graditeljstvu Članak 3,točka 40 kaže što je zgrada javne namjene, stoga molim da mi se pojasni što znači za obiteljski dom koji svoju djelatnost obavlja u obiteljskoj kući stavak 1, Članak 1. "prostorije u kojima se pružaju usluge mora ispunjavati uvjete sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva kao zgrada javne namjene..."naime mi svoju djelatnost obavljamo u obiteljskoj kući ne u dijelu zgrade ili nekoliko prostorija. Dali obitelj može živjeti u zgradi javne namjene? Kako obiteljsku kuću prenamijeniti u zgradu javne namjene, što to podrazumijeva u praksi? Predlažem da uz članke Pravilnika dodate tumačenje ili upute na zakone koji se primjenjuju. Obiteljski dom, obrt, d.o.o ili ustanova nemaju iste uvjete i to treba biti vidljivo u Pravilniku. Predlažem uz stručne ljude koji pišu zakone i pravilnike u ministarstvu da budu uključeni i ljudi sa terena koji poznaju i znaju problematiku u praksi. Prihvaćen Odredba je uređena člankom 7. ovog Pravilnika.
50 Domagoj Sušanj PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 1. Stupanjem na snagu ovog pravilnika dovodi se u pitanje opstanak OD koji smještavaju osobe s invaliditetom i starije i nemoćne osobe, gubi se smisao OD kao i odredbi trenutnoga Pravilnika koji kaže da će predstavnik sa svojom obitelji živjeti u prostoru u kojem pruža socijalne usluge sa smještajem. Prema prijedlogu iz ovog članka, stavka 1, ispada da bi stupanjem na snagu predstavnici i njihove obitelji živjeli u POSLOVNIM OBJEKTIMA u najmanju ruku što mijenja draž i smisao OD. Vatrodojavni sustavi u objektima ograničenog kapaciteta koji je zadovoljio min.teh. uvjete nema nikakvoga smisla, poglavito što trenutni Pravilnik već predvida poštivanje Zakona zaštite od požara i zaštite na radu, kao i ine druge Zakone i ispitivanja prije samog ishodovanja Licencije za pružanje socijalnih usluga. Ova odredba osim što iziskuje opsežnu rekonstrukciju postojećih objekata, dovodi u pitanje i legitimnost ovakve izmjene obzirom da je to kompleksan posao koji je upitno da li je moguć prema GUPU kojem kotira pojedini postojeći objekat/obiteljska kuća u kojoj se temeljem postojećeg pravilnika Licencijom obavljaju socijalne usluge sa smještajem. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
51 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. (1)… zaštita na radu … „prema posebnim propisima“ – precizirati što to podrazumijeva i kojom dokumentacijom se dokazuje Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
52 Udruga Glas poduzetnika PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. Poštovani, nastavno na naše obrazloženje u čl. 1. ovih izmjena i dopuna, a vezano za pojmove obiteljska kuća i zgrada javne namjene, predlažemo da se ovom članku iza riječi “zgrada ili dio zgrade” doda sljedeće: “ kao i obiteljske kuće.” Marijan Sarkotić koordinator Odbora za socijalnu skrb za smještajem Nije prihvaćen Odredba je sustavno riješena člankom 7. ovoga Pravilnika.
53 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. Predlagatelj namjerava izmjenom članka 8. Pravilnika pravila o zaštiti na radu i samim time minimalne uvjete zaštite na radu jednako primjenjivati za sve pružatelje usluga. Držimo da je ovo opet prestroga norma u pogledu obiteljskih domova i nije jasno u kakvoj je korelaciji ova odredba s poboljšanjem kvalitete pružanja usluga, što bi trebalo biti osnovna vodilja pri izradi pravilnika. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
54 JOZO PEZER PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. Smatram da obiteljski dom do 20 korisnika treba ostati u obiteljskoj kući. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
55 Domagoj Sušanj PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 2. Temeljeno maksimalnom broju od 20 štićenika, umjesto zgrada javne namjene, preporuka bi bilo ostati na obiteljskoj kući koja opravdava osnovni smisao naziva OBITELJSKI DOM i realno zadovoljava sve što je potrebno za obavljanje usluge u takvom obliku. Prihvaćen Odredba je sustavno riješena člankom 7. ovoga Pravilnika.
56 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 3. Ostala je nomotehnička greška, briše se u članku 10. Pravilnika stavak 2., a ostaje stavak 3. koji se poziva na brisani stavak 2., stoga je potrebno brisati i 3. stavak ili ga izmijeniti. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
57 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. (4) stubište mora imati ogradu i rukohvate cijelom dužinom- rukohvati bi trebali biti svugdje gdje se korisnici kreću Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
58 Udruga Glas poduzetnika PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Poštovani, smatramo da prijedlog i nova odredba koja definira prostoriju za pohranu dokumentacije otežava poslovanje. Naime, upravljanje arhivom danas se može urediti putem poslovnih aplikacija, izradom digitalnih arhiva i mikrofilmiranjem. Čak i FINA, putem svoje usluge e-Arhiv omogućava arhiviranje svih oblika poslovnih dokumenata, nastalih u materijalnom ili digitalnom obliku. Iz ovih razloga tražimo da se predloženi članak odbaci. Marijan Sarkotić koordinator Odbora za socijalnu skrb za smještajem Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
59 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Ne podržavanmo predloženu izmjenu članka 11. (u stavku 6. – prostorija za dokumentaciju) jer nije u duhu modernih tehnologija rada, a niti suvremenih koncepata pružanja socijalnih usluga (usmjerenost na korisnika, a ne na administriranje). Dakle, posebna prostorija za pohranu dokumentacije ne može predstavljati minimalni uvjet za dobivanje licencije. Svaki pružatelj treba samostalno procijeniti da li mu je takva prostorija potrebna ili nije, ali to ne može biti minimalni uvjet za licenciju Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
60 Valentina Merkaš PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Poštovani, prvo pitanje koje mi se postavlja čitanjem ovog pravilnika je da me uistinu zanima, kako je osoba koja je pisala ovaj pravilnik zamislila samo jedan obiteljski dom sa npr. 20ak korisnika preko noći prenamjeniti u zgradu javne namjene? U tim kućama žive vlasnici tih domova, sa svojim obiteljima i sa svojim korisnicima. Kako je tako velika prenamjena moguća u tako kratkom vremenu? Obiteljski dom NIJE i ne može biti ZGRADA. Mislim DA JE POTREBNO sjesti sa predstavnicima obiteljskih domova, čuti njihovu stranu priče, SASLUŠATI IH I U DOGOVORU S NJIMA DONIJETI PRAVILNIK! Nemojte stavljati sve domove u isti koš. Neka se čuje ona strana dobrih domova, lijepa strana domova i lijepe priče naših starijih, vjerujte, im ih puno više nego onih loših. Najgore od svega je to, što vjerujem jako malo ljudi zna kako se zaista radi u obiteljskim domovima. Jako malo ljudi je zaista upućeno koliko je tu uloženo svakodnevnog smijeha, ljubavi i truda prema našim štićenicima. Znate, mi Vam svi zapravo činimo jednu veliku obitelj. Mi Vam svi proživljavamo zajedno sreću i tugu, zdravlje i bolest. Pogotovo u vrijeme ove pandemije, tim je ljudima oduzeto sve, a raznoraznom papirologijom i evidencijama koje smo dužni voditi, oduzimate im i naše vrijeme koje smo provodili s njima, a njima to znači beskrajno mnogo. S poštovanjem Valentina Merkaš Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
61 Marijana Lovreković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Poštovani, puno ljudi bi se složilo sa mnom u tome da bi obiteljske domove trebalo rasteretiti nekih od evidencija. Možda bi Vas zapravo trebalo opteretiti evidencijama o ilegalnim domovima kako bi obiteljski domovi koji su predani svom radu i brizi o korisnicima, i koji su legalni, bili rasterećeni svakojakih optužba. Što kažete na to? Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
62 Matijević Brigita PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Poštovani Kao vlasnica obiteljskog doma za stare i nemoćne, imam nekoliko pitanja: Može li mi netko odgovoriti, kako da u 60 dana, nešto što je bilo i ostalo obiteljski i "moj" dom se pretvori u nešto zvano ZGRADA??? Ja u toj zgradi živim sa svojom obitelji i da sam htjela imati zgradu- kupila bi stan!! Drugo moje pitanje je- u kojoj je to županiji moguće prenamjenu gradjevinske i uporabne dozvole napraviti u 60 dana?? Što je cilj ovog pravilnika? Da li se ovim pravilnikom i u kom pogledu poboljšavaju uvijeti života korisnicima obiteljskog doma??? Ovaj posao sam počela raditi jer ga volim, nažalost, više vremena provedem vodeći raznorazne evidencije, liste, pišem grame i kilograme ili čitam novonastale pravinike u nadi da nisam ništa pogriješila. Umjesto toga bi bila sretnija i ja a i moji korisnici kad bi to vrijeme mogla potrošit na njih pogotovo u ovo vrijeme pandemije gdje im je sve oduzeto pa nažalost i naši osmjesi. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
63 vuk maričić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. Za pripremu i vođenje evidencije te čuvanje dokumentacije i arhive u pravilu ne bi trebala posebna prostorija da nas rasteretite nepotrebnih evidencija. Iz vlastitog iskustva, a i u razgovoru sa svojim kolegama (vlasnicima obiteljskih domova), predlažem vam da ukinete 'Evidenciju aktivnog provođenja vremena korisnika' i 'Evidenciju dnevnog utroška namirnica'. Umjesto da su nam ruke slobodne mi u lijevoj ruci imamo evidenciju gdje zapisujemo svaki pokret korisnika tokom dana, a u desnoj nosimo vagu i mjerimo što nam korisnici jedu tokom 3 glava obroka + 2 međuobroka (a ne jedu svi isto). Umjesto da provodimo vrijeme s njima, mi ih moramo dokumentirati kao da su pokusni kunići. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
64 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. Članak 5. i članak 8. – uskladiti broj sanitarnih čvorova i kupaonica s obzirom na broj korisnika, a ne vrstu pružatelja socijalne usluge. Ako je određeno koliko je minimalno potrebno sanitarnih čvorova i kupaonica za određeni broj ljudi (korisnik) u obiteljskom domu onda je za pretpostaviti da taj broj sanitarnih čvorova i kupaonica može zadovoljavati isti broj korisnika i ako se oni nalaze u zasebnoj organizacijskoj jedinici. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
65 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. Predloženim novim člankom 11a. predlagatelj je predvidio strukturu prostorija u zgradi potrebnih za pružanje socijalnih usluga, ali to smatramo suvišnim jer su uvjeti prostora i opreme u Pravilniku već propisani po poglavljima (korisničkim skupinama). Tako da ovaj prijedlog dodatno zbunjuje u pogledu moguće implementacije u praksi. Npr. člankom 22. Pravilnika sada je propisano da obiteljski dom mora imati kuhinju i kuhinjsku opremu, a predloženim člankom 11a. više neće biti sigurno treba li imati ili može imati, što je velika razlika („...treba imati kuhinju, ako nema sklopljen ugovor s pružateljem usluga prehrane“). Kako će ovlaštena tijela koja izdaju dozvole za rad tumačiti ovu koliziju u odredbama? Nije prihvaćen Primjedba se na prihvaća jer se članak 11.a ne odnosi na obiteljski dom.
66 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. 1) …zgrada javne namjene-predlažemo da se od javne namjene izuzmu obiteljski domovi koji moraju imati stambenu namjenu (3)….ili uz suglasnost korisnika- ovom odredbom lako se manipulira, a ako se ne radi o članu obitelji nikako nije u redu da osobe različitog spola dijele sobu jer na taj način se dovodi u pitanje njihovo dostojanstvo budući da se u tim prostorijama korisnici, oblače, presvlače, zadovoljavaju dio higijenskih potreba, mijenjaju im se pelene, pruža zdravstvena njega i sl. Djelomično prihvaćen Primjedba koja se odnosi na dijeljenje sobe različitog spola se ne prihvaća, jer je ova odredba iznimka u odnosu na članove obitelji.
67 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 7. Predloženo uvođenje novog stavka 3. u članak 15. Pravilnika ne podržavamo u ovom obliku, iz razloga navedenih pod točkama 1. i 2 Prihvaćen Komentar se prihvaća.
68 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 8. čl.18. stavak 1. podstavak 1. U ovom dijelu pogoršava se standard sanitarnih uvjeta. Jedan zahod i kupaonica (zahod može biti u sklopu kupaonice) sa današnjih najviše 6 korisnika povećava na 7 korisnika. Predlažemo da se standard ne pogoršava već da se poboljša na 5 korisnika. Smatramo da će se povećanjem korisnika za kupaonicu stvarati „redovi“. Ipak su to stariji ljudi sa specifičnim potrebama. Briše se stavak koji je dozvoljavao da u obiteljskom domu površina spavaonica mora iznositi najmanje 4m2 po korisniku, što podržavamo. Ističemo kako se postojeći pružatelji usluga trebaju uskladiti s izmjenama Pravilnika, što znači da će kod nekih obiteljskih domova biti potrebno smanjiti broj korisnika (obzirom da sad ostaju propisani uvjeti za starije osobe po stupnjevima usluge, a prema kojem površina spavaonica treba iznositi najmanje 6m2 - za 1. stupanj i 7m2 - za 2. i 3. stupanj). Znači li to da će ponovno trebati podnijeti zahtjev za licenciranje? Izmjene to ne propisuju. Čak i ako bi se propisalo da ukoliko im se mijenjaju uvjeti moraju podnijeti zahtjev, ostaje neriješeno pitanje što ako ga ne podnesu, te bi tada postojeće rješenje (licencija) ostalo neusklađeno s novim uvjetima. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
69 HELENA BANDALOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 8. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Članak 8.: (1) … zaštita na radu .. „prema posebnim propisima“ – precizirati što točno iz posebnih propisa. Koji uvjeti zaštite na radu, koji dokument; potvrdu / od strane kojeg tijela kao izdavatelja / koje ročnosti – npr. : ne starije od 6. mj. ili od 1. g. i sl. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
70 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 9. Ne treba smanjivati standarde, nužno je da svaki korisnik ima ormarić i svjetiljku. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
71 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 9. čl. 20. stavak 1. podstavak 2. Ovdje se još jednom smanjuju standardi. Predlažemo da noćni ormarići i svjetiljke ostanu obvezni kako je i do sada bilo propisano Pravilnikom, jer to zaista predstavlja minimalni standard uvjeta opreme. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
72 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. -…“ iznimno noćnim ormarićima i noćnim svjetiljkama….“- nužno je da svatko ima svoje -….“na razumnoj udaljenosti“- potrebno točno navesti na kojoj udaljenosti Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
73 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. Ne treba smanjivati standarde, nužno je da svaki korisnik ima ormarić i svjetiljku, te bi trebalo precizno definirati kolika je potrebna udaljenost, a ne koristiti termin "na razumnoj udaljenosti". Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
74 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. Članak 22. stavak 1. podstavak 8. Ovim člankom se smanjuju standardi u odnosu na noćne ormariće i noćne svjetiljke u spavaonicama korisnika te predlažemo da noćni ormarići i svjetiljke ostanu obvezni kako je i do sada bilo propisano Pravilnikom, jer to zaista predstavlja minimalni standard uvjeta opreme. Ovim člankom također se predviđa brisanje odredbe kojom je propisan potreban razmak između ležajeva u spavaonici od najmanje 65 cm. Smatramo da je razmak između ležajeva od 65 cm korektan normativ te bi ga možda trebalo i povećati na 90 cm, a ne propisivati da ležajevi moraju biti „na razumnoj udaljenosti“. Teško je utvrditi koja je razumna udaljenost i na koji način će se to procjenjivati,. Smatramo da bi bilo bolje propisati potreban razmak, čime bi se osiguralo da jednako pravilo vrijedi za sve i da ne postoji različita praksa i načini primjene ove odredbe. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
75 Udruga Glas poduzetnika PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. Poštovani, iako se iz ovako definiranog članka može zaključiti da je zakonodavac odlučio da razmak između kreveta, kao i postavljanje noćnih ormarića ovisi o potrebi svakog korisnika, što bi bilo u skladu s definicijom pojma “razumna prilagodba” pravobraniteljice za osobe s invaliditetom: “Razumna prilagodba je pojedinačna mjera prilagođena potrebama pojedine osobe. Ovisno o oštećenjima osobe, prilagodbe okoline mogu biti različite.” No, nejasno je tko donosi odluku o tome što je razumna udaljenost, pružatelj usluge ili zakonodavac prilikom utvrđivanja minimalnih uvjeta ili inspektor prilikom inspekcijskog nadzora? Što u slučaju ako se razumna udaljenost pružatelja usluga i razumna udaljenost inspektora ministarstva ne podudaraju? Predlažemo jasno definiranje kriterija u svrhu smanjenja mogućih manipulacija i pogrešnih tumačenja. Marijan Sarkotić koordinator Odbora za socijalnu skrb za smještajem Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
76 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 12. Točno i precizno definirati koliki je to dostatan razmak za nesmetano kretanje i uporabu opreme. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
77 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 12. čl. 77. stavak 3. Ovim člankom predviđa se izmjena odredbe kojom je propisano da razmak između ležajeva u spavaonicama mora biti najmanje 65 cm, na način da se propiše da razmak između ležajeva mora biti „dostatan za nesmetano kretanje i uporabu opreme“. Pitanje je tko je nadležan za tumačenje što je dostatan razmak i na koji način će se to tumačiti te ovakvo propisivanje dozvoljava mogućnost različite prakse. Smatramo da je Pravilnikom potrebno precizno propisati koliko mora biti potreban razmak, čime bi se osiguralo da jednako pravilo vrijedi za sve i da ne postoji različita praksa i načini primjene ove odredbe. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
78 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. Točno i precizno definirati koliki je to dostatan razmak za nesmetano kretanje i uporabu opreme. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
79 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. Ovim člankom predviđa se izmjena odredbe kojom je propisano da razmak između ležajeva u spavaonicama mora biti najmanje 65 cm, na način da se propiše da razmak između ležajeva mora biti „dostatan za nesmetano kretanje i uporabu opreme“. Pitanje je tko je nadležan za tumačenje što je dostatan razmak i na koji način će se to tumačiti, te ovakvo propisivanje dozvoljava mogućnost različite prakse. Smatramo da je Pravilnikom potrebno precizno propisati koliko mora biti potreban razmak, čime bi se osiguralo da jednako pravilo vrijedi za sve i da ne postoji različita praksa i načini primjene ove odredbe. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
80 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. Trebalo bi točno i precizno definirati koliki je to dostatan razmak za nesmetano kretanje i uporabu opreme, jer navedeni stavak svatko može tumačiti na svoj način. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
81 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. Ovim člankom predviđa se izmjena odredbe kojom je propisano da razmak između ležajeva u spavaonicama mora biti najmanje 65 cm, na način da se propiše da razmak između ležajeva mora biti „dostatan za nesmetano kretanje i uporabu opreme“. Pitanje je tko je nadležan za tumačenje što je dostatan razmak i na koji način će se to tumačiti, te ovakvo propisivanje dozvoljava mogućnost različite prakse. Smatramo da je Pravilnikom potrebno precizno propisati koliko mora biti potreban razmak, čime bi se osiguralo da jednako pravilo vrijedi za sve i da ne postoji različita praksa i načini primjene ove odredbe. Djelomično prihvaćen Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na djecu bez odgovarajuće skrbi i djecu s problemima u ponašanju uzimajući u obzir potrebe djece.
82 Sonja Juričić Cvitan PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. U prijedlogu članka 159. podstavka 15. umjesto riječi „te završen tečaj ili edukacija korištenja hrvatskog znakovnog jezika.“ predlaže se ostaviti riječi iz važećeg Pravilnika „ili ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika.“ odnosno predlaže se odustati od predložene izmjene članka 159. podstavka 15.. Obrazloženje: Prema važećoj odredbi pravilnika osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika ispunjava uvjete za instruktora znakovnog jezika, što je logično. Međutim, predloženom izmjenom se ova odredba značajno mijenja i ograničava se određenom krugu osoba pristup tržištu rada, odnosno ograničava se pristup osobi koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, ali nema završen neki od navedenih studija jer uvjet više nije postavljen alternativno, nego kumulativno. Osim toga, predloženom izmjenom omogućava se osobi koja ima završen odgovarajući studij te završen tečaj ili edukaciju korištenja hrvatskog znakovnog jezika da bude instruktor, iako završen tečaj ili edukacija korištenja hrvatskog znakovnog jezika (primjerice I. stupanj u trajanju od nekoliko mjeseci) nije pokazatelj da osoba ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika. Primjerice, temeljem članka 13. Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, komunikacijski posrednik je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na hrvatskome jeziku. Nije logično da se za komunikacijskog posrednika zahtjeva „odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti“, a za instruktora znakovnog jezika u sustavu socijalnih usluga je dovoljno „završen tečaj ili edukacija“. Radi dokazivanja odgovarajućih vještina, znanja i sposobnosti, predlaže se predvidjeti potvrde poslodavaca o obavljanju poslova, odnosno potvrde primatelja usluga o urednom izvršenju poslova, iz područja korištenja hrvatskog znakovnog jezika, u trajanju od najmanje godinu dana. Alternativno, ukoliko bi za konkretnu socijalnu uslugu bilo potrebno imati dodatna znanja iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalne djelatnosti, kineziologije, logopedije, pedagogije i psihologije, a ako je to bio razlog za ovaj prijedlog izmjene, predlaže se onda uz odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika predvidjeti, primjerice, uvjet pedagoških kompetencija (što je obično uvjet za nastavnika koji je završio nenastavnički smjer za rad u obrazovnom sustavu) ili druga odgovarajuća dodatna znanja koja su zajednička svim navedenim područjima (edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, socijalna djelatnost, kineziologija, logopedija, pedagogija i psihologija), odnosno ona znanja koja kvalificiraju bilo koju osobu koja je završila bilo koji od navedenih smjerova da bude instruktor znakovnog jezika. Slijedom navedenog, radi jednakog pristupa i položaja na tržištu rada svim stručnim osobama, jednakog pristupa i položaja svih pružatelja socijalnih usluga u sustavu socijalnih usluga, koji zapošljavaju odgovarajuće stručnjake, te omogućavanja stručne i kvalitetne prenošenja znanja hrvatskog znakovnog jezika predlaže se navedena dopuna. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
83 Krapinsko-zagorska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Rok od 60 dana svakako je prekratak za usklađenje s Pravilnikom. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
84 Virovitičko-podravska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Rok od 60 dana za usklađivanje s novo propisanim uvjetima je kratak i neizvediv, jer procedura za ishođenje potrebnih dozvola i izvedbe potrebnih radova zahtjeva više vremena. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
85 Istarska županija - Regione Istriana PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Smatramo da je rok od 60 dana prekratak i kao takav neprimjeren za provedbu svih potrebnih radnji, te je razvidno da je u istom roku nemoguće provesti cijeli postupak prenamjene objekta. Pogotovo u vrijeme aktualne epidemije koronavirusa kada se ionako svi postupci otežano provode. U isto vrijeme nije propisano što ako se pružatelji usluga u tom roku ne uspiju uskladiti? Zatvarati ćemo obiteljske domove? Što s korisnicima? Tko će njima to objasniti i gdje će se oni zbrinuti kada su liste čekanja već ionako ogromne? Prihvaćen Komentar se prihvaća.
86 Udruga Glas poduzetnika PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Poštovani, postavljanje roka za prilagodbu od 60 dana govori u prilog činjenici da se izmjene i dopune pravilnika donose bez konzultiranja svih dionika u sustavu. Osim toga, zanemaruje se trenutna situacija u kojoj se nalazimo, a koja je posljedica pandemije virusa COVID-19. Iako su neki službeni rokovi u nadležnim službama za pribavljanje dozvola i uvjerenja uistinu do 60 dana, oni su u praksi daleko dulji. Ističemo da se u obzir nisu uzele ni sve predradnje, koje je potrebno pribaviti za bilo kakve potvrde. Bilo koje razdoblje prilagodbe manje od 12 mjeseci smatramo neprimjerenim, stoga je ovaj članak potrebno urediti na način da se rok prilagodbe produži na najmanje godinu dana od dana stupanja na snagu. Štoviše, upitom prema tijelima graditeljstva utvrđeno je da su rokovi i višestruko duži ukoliko se zadire u urbanističko uređenje. Marijan Sarkotić koordinator Odbora za socijalnu skrb za smještajem Prihvaćen Komentar se prihvaća.
87 HELENA BANDALOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Članak 19.: Rok od 60 dana svakako je prekratak za usklađenje sa Pravilnikom Prihvaćen Komentar se prihvaća.
88 Primorsko-goranska županija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Predloženi rok za prilagodbu novim odredbama Pravilnika (članak 19. Nacrta pravilika) ne podržavamo jer je prekratak obzirom na investicije koje će morati poduzeti pružatelji socijalnih usluga. Rok za prilagodbu od 1 godine možemo smatrati donekle optimalnim Prihvaćen Komentar se prihvaća.
89 Martina Kelek PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Poštovani, predlažem da ovih nekoliko prijedloga koje ste naveli u izmjeni pravilnika, prvenstveno prenamjena u javne zgrade, te najmodernija varijanta vatrodojavnog sustava ugurano u 60 dana usklade izbrišete i napišete realne zahtjeve. Ostavite ljude da žive u OBITELJSKIM KUĆAMA sa OBITELJIMA. Moji korisnici se pitaju zašto nama i njima to radite? Zašto im ne dozvoljavate da uživaju u svojim starim danima na mjestu i okruženju gdje se osjećaju dobro? Oni su svojom voljom u obiteljskim domovima. Ako smo u liberalnoj verziji kapitalizma, gdje potrošač sam bira usluge i robe koje će koristiti za novac koji je u mogućnosti izdvojiti, ako to sve funkcionira, ako postoji potražnja i ponuda kojom država ni u jednom trenutku nije oštećena već naprotiv ima dobit od toga što nisu na teret države već si sami plaćaju smještaja u drugoj obitelji koje se brinu o njima a sami nisu više sposobni biti niti ne žele biti sami, ako se državi plaćaju sva potraživanja (70-80% svega što prođe mjesečno kroz obiteljske domove putem plaća, PDV-a, raznih atesta i kontrola,...)zapošljavanjem radnika čak i u malim sredinama gdje nema puno radnih mjesta, na kraju krajeva i članova obitelji koji nisu na birou i ne traže pomoć države, ako se na taj način rasterete patronažne sestre, gerontodomaćice, sanitetski i hitni prijevoz jer ih se ne zove za najmanje sitnice koje sami odrađujemo i sami vozimo korisnike, ako se uredno plaćaju krediti koji su podignuti kako bi se poboljšao prostor i sredstva za rad gdje sami vidimo da je to potrebno a uništavanjem svega toga došlo bi do novih blokada i gubitaka svega što se godinama stvaralo, zašto sve to treba uništiti zahtjevima koji su apsolutno nerealni? Kome smetaju OBITELJSKI DOMOVI? Zanima me da li ćete svim hotelima npr. dati zahtjeve koje moraju ispuniti u roku 60 dana i postati hoteli 5 zvjezdica? Na taj način ćete uzeti mogućnost 80% ljudi da se ne mogu odmarati na moru, planini, ruralnom dijelu... za vrijeme svog godišnjeg odmora jer nemaju količinu novca da plate hotel 5 zvjezdica, a druge kategorizacije ćete izbrisati tim pravilnikom. Ostavite OBITELJSKE DOMOVE, kategorizirajte ih, tražite da kuća ima građevinsku i uporabnu dozvolu, tražite da žive u kući sa obitelji, tražite čvrsti objekt, ali molim vas, razmislite da su oni najpristupačniji većini starih i nemoćnih. Ustanove već postoje, prenatrpane patronažne sestre i gerontodomaćice već postoje, državni domovi već postoje, ljudi koji nemaju djece i rodbine postoje, ljudi koji imaju obitelj ali se ne može ili ne zna brinuti za njih s obzirom na fizičke ili psihičke prepreke postoje...dakle sve što vi sada želite nametnuti već postoji no ljudi sami biraju OBITELJSKE DOMOVE koji su na tržistu, legalno. Potreba za OBITELJSKIM DOMOVIMA koji su cijenom pristupačni postoje i velika je potražnja za njima. Da, cijenom smo pristupačni jer ne moramo plaćati direktora(ne treba nam kao ni jednoj obitelji), socijalnog radnika(imamo ga u domicilnim centrima), fizijatra (imamo ga u domicilnim ustanovama), domara (sami krečimo, prenosimi stvari, sadimo cvijeće, kosimo travu, brinemo se oko kuće kao i svaka druga obitelj, povezani smo sa majstorima za struju, vodu, grijanje, popravak veš mašina itd itd), doktora (imamo naše doktore opće prakse koji izlaze na teren i kod kojih vozimo naše korisnike), kuhare (kuhamo svaki dan kao i sve obitelji za sve, veće količine i svi jedu skuhani obrok, obitelj i korisnici iz istog lonca), dostavljača (kada idemo u nabavu kupimo 100 l mlijeka, 5 kg soli, 20 kg mesa, 5 kg banana, 2 kg mrkve, 50 kg krumpira.....), pralju (prljavi veš stavimo u veš mašinu, dok ona pere kupamo dalje, kada završi prebacimo ga u sušilicu), dakle cijela obitelj je uključena u to u određenim dijelovima dana, tjedna ili mjeseca i na taj način smo cijenom pristupačni ljudima koji imaju 2000-2500 Kn mirovinu, a kojih je vjerujem preko 500 000 u HR. Sankcionirajte tih nekoliko koji se bave ovime u nekom negativnom i nehumanom smislu, ali pustite nas koji doista živimo stvaran život sa osobama treće životne dobi dostojanstveno. U svakoj gospodarskoj, socijalnoj i drugim djelatnostima postoje kukolji, no nije razumno kazniti sve. Da li je razumno oduzeti vozačku dozvolu svim punoljetnim osobama u Republici Hrvatskoj ili ih tjerati da polažu za pilota zrakoplova ili kapetana broda, nakon što se dogodi 5 saobraćajnih nesreća? Molim Vas, razgovarajte sa našim predstavnicima, poslušajte ih, pošaljite nekoga 1 tjedan da živi u stvarnom obiteljskom domu, razmislite da ćete i vi jednom biti u potrebi skrbi 24 sata za sebe ili nekog svog i da je za tu uslugu u ustanovi potrebno izdvojiti 5000 do 10000 Kn mjesečno i da ćete još morati sami voziti svoje doktoru i nadoplačivati im ako žele jesti u sobi, nadoplačivati im frizera, pedikera, sami im podizati i naručivati lijekove, voziti ih doktoru na pregled itd, a za 3000 do 5000 Kn u OBITELJSKOM DOMU će to sve imati i još će sjediti za stolom sa obitelji i ništa im neće nedostajati. Taj isti OBITELJSKI DOM će vam skuhati kavu i ponuditi kolače kada dođete u posjetu ili kada vam dođu u posjetu. Taj isti OBITELJSKI DOM će vam doista biti drugi dom. Sa žamorom, suosjećanjem, pomoći i prisutnošću. Hvala što ste odvojili vrijeme za ovo razmišljanje i molbe! Razgovarajte sa našim predstavnicima. Nemojte nas ignorirati. Saslušajte. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
90 Marijana Lovreković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Poštovani, zar zbilja mislite da je moguće da u roku od 60 dana obiteljski domovi pribave svu potrebnu dokumentaciju i prenamjene SVOJE KUĆE u zgrade javne namjene? Od kuda obiteljskim domovima toliko sredstava da isto podmire? Zbog ove situacije sa koronavirusom je praktički nemoguće podići kredit, a potreban je za financiranje takvog podhvata?! Prihvaćen Komentar se prihvaća.
91 Antonio Giudici PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Gospodo draga, i da dode do tih izmjena (a duboko se nadamo da nece) rok mora biti mnogo duzi... Mi se dva mjeseca spremamo kad trebamo krenuti u sparuge, a kamoli za uskladiti prostor, poslovanje i drugo, sa svim korisnicima unutra... Realno bi nam trebalo oko dvije godine, a ne dva mjeseca... Hvala vam na uvažavanju našeg mišljenja! Još jednom srdačan pozdrav, Antonio Giudici Obiteljski dom Villa Elisa PS: predlazemo da se drzava ukljuci sa sufinanciranjem spomenutih pothvata jer je nama ovo pretesko financijski popratiti! nije lako ni organizacijski, ali sa sufinanciranjem bi se mozda nekako i snasli! hvala Prihvaćen Komentar se prihvaća.
92 Domagoj Sušanj PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. Obzirom da ovaj Pravilnik predvida prenamjenu obiteljskih kuća u kojima svi predstavnici koji posjeduju Licenciju pruzaju socijalne usluge sa smještajem, u ZGRADE JAVNE NAMJENE, to iziskuje niz predradnji prije same prenamjene, zadire u gradjevinske radove, teh.prijeme i slično što je nemoguće izvesti u 60 dana stoga je moje pitanje: TKO PIŠE OVAKVE PRIJEDLOGE IZMJENA I S KOJIM CILJEM? DA LI STE SE KONZULTIRALI S GRADEVINSKOM STRUKOM I DA LI ZNATE ŠTO SVE VLASNICI OBITELJSKIH KUĆA MORAJU PREDRADNJAMA URADITI DA BI PRENAMJENILI KUĆE U KOJIMA SU DO SADA PRAVILNICIMA MOGLI PRUŽATI SOCIJALNE USLUGE SA SMJEŠTAJEM KAKO BI KUĆE POSTALE ZGRADE JAVNE NAMJENE?? Dakle, jednom riječju NE IZVEDIVO!! Za takav poduhvat bi realnije bilo 2-3 godine ! Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
93 vuk maričić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. 60 dana za usklađivanje sa gore navedenim izmjenama, za koje se duboko nadam da neće sve biti usvojene, je jako kratko. Da živimo u idealnom svijetu i u idealnim uvjetima možda bi se uspjeli uskladiti u tom roku. A s obzirom na situaciju s koronom, gdje smo bili prisiljeni zabraniti posjete našim korisnicima da bi ih sačuvali, ne možete očekivati da ćemo tek tako pustiti izvođače radova da nam se šetaju po domu. Prihvaćen Komentar se prihvaća.