Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Andreja Španović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Očito je da je ovakav nacrt Zakona daleko od interesa malih uzgajivača (bilo da su OPG-i ili mali privatni vrtovi ili udruge), ekoloških uzgajivača, kao i svih nas ostalih koji želimo jesti naše izvorno, domaće, zdravo i na bolesti otporno, a netretirano pesticidima bilje. Bilje koje još uvijek nije na popisu sortnih lista, a s obzirom na postupak koji bi ga mogao do toga dovesti, vjerojatno nikada neće niti biti. Takvo bilje uzgajaju ekološki osviješteni ljudi/udruge, te njima se za sjeme obraćaju isti takvi; koji znaju što žele jesti (i za sebe uzgajati) i koji potiču očuvanje bioraznolikosti naše zemlje. Možemo im samo biti zahvalni jer su oni zaslužni da danas možemo sijati i saditi „kvalitetno proizveden poljoprivredni reprodukcijski materijal“ (koji ovim Zakonom želite postići) kakav su sijali naši preci (otporan na bolesti i prilagođen našem podneblju), a ne im onemogućiti da od svojega truda i rada ne mogu pošteno i zaraditi. Ukidanjem opcije prodaje takvoga sjemena ili sadnog materijala, kao i ograničavanje količine koju mogu na svojoj zemlji sijati/saditi izravno utječete na opstanak onih koji se tim uzgojem bave, ali i oduzimate svima drugima (konzumentima) mogućnost da do toga bilja dođu – da ga uzgajaju i za potrebe svoje obitelji, posljedično utječete i na bioraznolikost. Sve su opcije bolje od one koja se nudi u ovom nacrtu Zakona. Primjerice moglo se ići u smjeru olakšanja upisa takvoga bilja na sortne liste ili jednostavno ostaviti ljudima pravo izbora da se nastave baviti onime čime se uspješno bave desetljećima, a da pojedinci biraju žele li kupiti takvo sjeme/sadnice ili ne.…ovakav nacrt Zakona očito je predviđen da ide na korist uvoza i na štetu domaćega uzgoja; što je dugoročno štetno za sve. Zanemarimo li da ograničavate količinu uzgojenog necertificiranog bilja za vlastite potrebe i ukidate mogućnost njegove prodaje; što je samo po sebi dovoljno da svatko od nas reagira, uvođenjem propisane „Dorade sjemena“ čl. 17. , činite još jednu kardinalnu grešku. U čl. 17. (1) stoji da u doradu sjemena spada i „tretiranje sredstvima za zaštitu bilja“. Znači li to da će svako sjeme biti tretirano prije stavljanja u prodaju? Veličina današnjih europskih pokreta za očuvanje bioraznolikosti, starih biljnih sorti, pa i zdravog načina življenja, upravo je u tome da se može kupiti sjeme stare sorte (onakvo kakvo je, nepromijenjeno) i ono koje nije tretirano, te da je ljudima dan izbor. Ovim načinom je taj izbor ukinut. Nitko ne dovodi potrebu za uređenjem tržišta biljnim materijalima u pitanje, ona postoji. Međutim, ovakav pristup istoj nije rješenje. Primljeno na znanje Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji koji se temelji se na međunarodnim metodama, odnosno shemama. Sjeme koje se stavlja na tržište mora ispuniti uvjete propisane EU direktivama, odnosno sjeme koje se stavlja na tržište mora biti proizvedeno pod stručnim nadzorom i prema metodama certifikacije. Za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja, već se uvode pojednostavljenja vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
2 Kruno Beštak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Kao mladom čovjeku koji se ovo proljeće misli baviti permakulturom, tj organskim uzgojem voća i povrća posve mi je neprihvatljivo da moram koristiti sjeme koje je tretirano tko zna s čime, tj da moram koristiti sjeme koje je registrirano u nekakvoj izmišljenoj "bazi" sjemena koja ne pokazuje od kud je sjeme poteklo, s čim je tretirano itd. Ovo utječe na sve nas, dakle i na vas i na vašu djecu. Što će vaša djeca jesti? Jeste li se zapitali to prije nego ste počeli pisati ovaj nacrt zakona? Ovaj nacrt zakona je totalno izvan okvira zakona Europske unije te je stoga i pravno nevažeći. Država bi trebala poticati organsku proizvodnju jer je to sadašnjost i budućnost naše svakodnevne prehrane, a ne destimulirati proizvodnju iste. Država bi trebala biti na usluzi građanima, a ne obrnuto. Država se, nažalost trenutno ponaša kao neka mega korporacija koja ne mari za prosperitet svojih zaposlenika. Molim da napokon netko misli o tome jer bez promjene uobičajenog načina razmišljanja u razmišljanje otvorenog uma nema ni duhovnog ni materijalnog napretka. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
3 Leo Hrs NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog novog Zakona budi zabrinutost, jer bi primjena njegovih odredbi, kojima se ograničava i uvjetuje korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, dodatno ugrozilo već ugroženu gensku raznolikost tradicijskih poljoprivrednih sorti te značajno ugrozio opstanak malih obiteljskih gospodarstava i život u ruralnim područjima, koji su temelj za očuvanje postojeće bioraznolikosti, agrobioraznolikosti i prirodnih resursa Hrvatske. U cijelom svijetu pa tako i kod nas udruge za očuvanje i razvoj genske raznolikosti imaju značajnu ulogu. Spoj stručnih znanja i hobističkog entuzijazma idealna je kombinacija i svatko u njoj može dati bitan doprinos očuvanju ovog važnog dijela baštine i resursa za budućnost i stabilnost našeg zajedničkog prehrambenog sustava, čija je važnost sve naglašenija kroz različite ugroze u posljednje vrijeme (u okviru klimatskih promjena, širenja različitih patogena, globalnog sužavanja kvalitetnih resursa i dr.). Zbog toga smatramo da se pojam „sjeme poljoprivrednog gospodarstva“ i sve odredbe vezane uz taj pojam izbrišu iz ovog Zakona te tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl. 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Pozdravljamo poticanje prikupljanje podataka o genskoj raznolikosti, ali kroz pozitivnu stimulaciju, a ne ovakva nedobronamjerna, ugrožavajuća ograničenja, jer je za očuvanje agrobioraznolikosti, ključno održavanje populacija i gena in situ i on-farm korištenjem i razvojem sorti i pasmina specifično prilagođenih ekološkim uvjetima podneblja. Nacionalni plan očuvanja i održive uporabe biljnih genskih izvora pokrenuta je inicijativa, ali program nije u cijelosti proveden te se zabranom korištenja vlastitog sjemena dovodi u pitanje njegova realizacija očuvanja biljne genske raznolikosti, ali i temeljni smisao ovog Nacionalnog plana. Izostale su upravo aktivnosti in situ i on farm očuvanja kao temelj održivog korištenja biljnih genskih resursa te potpora radu Udruga koje ih istražuju i sudjeluju u njihovom očuvanju. Smatramo da je Zakonom potrebno osigurati obavezu provođenja i transparentnost provedbe Nacionalnog plana. Potrebno je javnosti učiniti dostupnima stručne opise uzoraka iz kolekcije Banke biljnih gena kako bi se osigurao cilj osiguravanja informacija proizvođačima koji žele pokrenuti proizvodnju čuvanih sorata, a time i pokrenuti postupak njihovog stavljanja na sortnu listu. Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije je moguće provesti bez povijesnog dokaza i stručne podrške nadležnih institucija te je nerealno očekivati da ovaj proces prijave pada na leđa udruga ili OPG-ova. Primjenom ovog zakona sav taj genski materijal biti će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje. Ovakva odredba je i zakonski neutemeljena, jer je Republika Hrvatska obavezna poštivati: 1. Konvenciju o bioraznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.), a koju je Republika Hrvatska ratificirala 1996. godine. U Anexu 1 Konvencije, izrijekom se u točki 2 navodi kako se potpisnice obvezuju da će u okviru bioraznolikosti vršiti identifikaciju i monitoring za: „Vrste i zajednice koje su: ugrožene; divlje srodnike pripitomljenih ili uzgajanih vrsta (pasmina i sorti); vrste (sorte) ljekovitog, poljoprivrednog ili drugog bilja koje ima ekonomsku vrijednost; ili društveni, znanstveni ili kulturni značaj…“ 2. Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima zemljoradnika i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, donesenu i ratificiranu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije između ostalog navodi se „pravo poljoprivrednika da čuva, koristi, razmjenjuje i prodaje sjeme i biljni reproduktivni materijal, pravo na održavanje, kontrolu, zaštitu i razvitak sjemenja te da je Država dužna prepoznati prava poljoprivrednika da se oslanjaju na vlastito ili lokalno dostupno sjeme po izboru i da sami odlučuju koje svojte žele uzgajati.“ Nadalje, u članku 20. navedene Deklaracije, navodi se: „Država je dužna prikladnim mjerama, u skladu sa relevantnim međunarodnim obavezama, spriječiti iscrpljivanje i osigurati konzervaciju i održivu uporabu bioraznolikosti, u cilju promicanja i zaštite punog uživanja prava zemljoradnika i drugih ljudi što rade u ruralnim područjima.“ 3. Direktive Europske unije (2010/60/EU, 2009/145/EC, 2008/90/EC, 2008/62/EC, 2002/56/EC 2002/55/EC, 2002/54/EC) koje omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala na način da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu neprofesionalnim krajnjim korisnicima izuzmu iz potrebe registracije. Lokalna cirkulacija olakšava pristup domaćem sjemenu vrtlarima, hobistima „neprofesionalnim korisnicima“, ne ugrožava sjemenarsku industriju niti proizvodnju, a može doprinijeti očuvanju genske raznolikosti i omogućiti izvor prihoda malim obiteljskim gospodarstvima. Primljeno na znanje Ovim Nacrtom prijedloga Zakona prenose se odredbe tzv. marketinških direktiva Europske unije koje reguliraju proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Također, zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
4 zoran zatezalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Nije prihvaćen Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
5 Zoran Vujić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
6 Ivana Klinčić Bartolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, molim Vas da uvažite dopis poslan Ministarstvu u kojem stoji :"... smatramo da je zakonom potrebno osigurati obavezu provođenja i transparentnost provedbe Nacionalnog plana, a ukoliko je potrebno, osigurati dodatna sredstava da se plan provede u cijelosti. Pored opisne sortne liste za sorte koje već jesu na Nacionalnoj sortnoj listi kao čuvane sorte ili sorte bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojene za određene namjene, potrebno je javnosti učiniti dostupnima stručne opise uzoraka iz kolekcije Banke biljnih gena kako bi se osigurao cilj osiguravanja informacija proizvođačima koji žele pokrenuti proizvodnju čuvanih sorata, a time i pokrenuti postupak njihovog stavljanja na sortnu listu. Direktive Europske unije omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala na način da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu neprofesionalnim krajnjim korisnicima izuzmu iz potrebe registracije. U ovom zakonu lokalna cirkulacija je omogućena za sadni materijal, a trebalo bi otvoriti tu mogućnost i za sjeme. Lokalna cirkulacija olakšava pristup domaćem sjemenu vrtlarima, hobistima „neprofesionalnim korisnicima“, ne ugrožava sjemenarsku industriju niti proizvodnju, a može doprinijeti očuvanju genetske raznolikosti i omogućiti izvor prihoda malim obiteljskim gospodarstvima. U nadi da ćete postupiti u interesu svih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i u skladu s europskim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima obavezujućim za Republiku Hrvatsku, molimo Vas da korigirate spomenuti zakon." Srdačan pozdrav, Ivana Klinčić Bartolić Primljeno na znanje Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
7 Rusalka Majer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Iako je Ministarstvo u reagiranju na Dopis Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača, Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i Udruzi Biovrt - u skladu s prirodom iskazalo namjeru da uveži neke od primjedbi i zahtjeva koje su udruge iskazale u svojem Dopisu smatram da bi navedene promjene trebale biti uvedene u novi Zakon u smislu članaka te jasno u sklopu Zakona navesti izuzeća koja se spominju umjesto da se uvode obaveze propisivanja podzakonskih akata te pravilnika ministarstava. https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/odgovor-hrvatskom-savezu-udruga-ekoloskih-proizvodjaca-udruzi-obiteljskih-poljoprivrednih-gospodarstava-zivot-i-udruzi-biovrt/4317?fbclid=IwAR1rQQAUN3iKspEcGoZAdw40pknX5TkgQJ8H5aJF8e14XFE5XmfKQGwur2k Time bi Minstarstvo pokazalo razumijevanje problematike proizvodnje hrane na malim OPG-ima te važnost očuvanja i daljnje proizvodnje hrane za vlastite potrebe kao i u komercijalne svrhe na malim OPG-ima te uvažilo njihove posebnosti i potrebe na nivou zakonske regulative. Čekanje na donošenje podzakonskih akata i pravilnika iziskuje vremena pogotovo sa današnjom hrvatskom birokracijom, a za to vrijeme ti mali poljoprivrednici trebali bi se pridržavati važećeg zakona. Kroz to vrijeme mnoge sorte mogle bi biti zauvijek izgubljene. Također, promjene istih rade se puno lakše nego promjene Zakona samog što bi se bojim se moglo u nekoj doglednoj budućnosti i dogoditi pod utjecajem kojekakvih lobija. Nadalje, na to Vas obavezuje i Deklaracija UN o pravima seljaka te razne Uredbe EU koje su već i navedene u komentarima na ovaj prijedlog. Prihvaćen Prihvaćeni su komentari vezani uz ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje u Banku biljnih gena je trenutno pohranjeno 4.233 primke, te smatramo da je većina autohtonih i tradicijskih sorti pohranjena u Banku biljnih gena.
8 OPG Dražen Sirotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
9 HRVATSKA UDRUGA RASADNIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Hrvatska Udruga Rsadničara se slaže i podržava predloženi Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu ,sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na potpori
10 Kristijan Puškarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA GSU Hrvatsko sjeme, krovna udruga domaćih tvrtki koje se bave oplemenjivanjem bilja, stvaranjem novih kultivara, čuvanjem biljnih genetskih resursa Hrvatske, organizacijom proizvodnje, proizvodnjom sjemena, doradom sjemena te distribucijom sjemena, podržava ovaj Nacrt. Smatramo da je konačno stvoren okvir u kojemu svi sudionici proizvodnje, prometa i uporabe biljnog reprodukcijskog materijala mogu funkcionirati na dobar način... od "malih proizvođača", onih koji se bave ekološkom proizvodnjom, uzgojem autohtonih kultivara i slično pa sve do komercijalnih proizvođača. Naravno da u pripadajućim Pravilnicima koji će slijediti treba definirati sve navedene specifičnosti kako bi se stvorio pravičan sustav u kojemu se nitko ne bi morao osjećati zakinut ili ugrožen. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na potpori
11 Lidija Japec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Nije jasno što je zakonodavac želio postići ograničavanjem korištenje vlastitog sjemena u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ne vidimo kako to doprinosi održanju bioraznolikosti, samoodrživosti u proizvodnji hrane ili poticanju ekološke proizvodnje hrane a smatrali smo da su to strateški ciljevi razvoja poljoprivrede i u našoj zemlji. Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima! Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država. Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon Primljeno na znanje Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
12 UEZ - Udruga za ekonomiju zajednistva NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, Udruga za Ekonomiju zajedništva zabrinuta je da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Također smatramo važnim da spomenuta deklaracija bude prevedena na Hrvatski jezik kako bi bila dostupna i razumljiva svima koji su je dužni poštivati i čija prava ona štiti. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
13 Ekološki osviještene Konavle NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Bioraznolikost se svakim danom sve više smanjuje. Rijetko tko će se odlučiti na uvođenje svojih starih sorti na sortne liste da bi ih legalno mogli uzgajati, jer je to dugotrajan i komplicirani postupak za koji je između ostalog potrebna podrška institucija i povijesni pisani dokaz. Istovremeno, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata, Nacionalni program čuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa u prošlom razdoblju nije u potpunosti ostvaren, izostale su planirane aktivnosti očuvanja genetske raznolikosti na gospodarstvima kao i potpora/suradnja s udrugama. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o bankama gena, doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju, mogu naći samo najupućeniji – CPGRD. Pitamo se da li poljoprivrednici uopće mogu doći do uzoraka i opisa tih kolekcija. Na ovaj način ostati ćemo bez velikog broja sorti koje trenutno ljudi uzgajaju na svojim imanjima, a nisu uvrštene u sortne liste ili pohranjene u bankama gena. Zašto uredba EUo označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) nije uključena u ovaj zakon a obavezna je za sve članice? Ona naglašava potrebu omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje, te predviđa pojednostavljene postupke registracije i stavljanje na tržište što u novom zakonu nije prepoznato. Kako je njena implementacija obavezna do siječnja 2022., tražimo njeno uključenje u ovaj Zakon. Imamo i primjedbe na sljedeće članke: 2 – Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 – Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 – Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 – Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nadamo se da će primjedbe koje su na ovom javnom savjetovanju izložene biti i uvažene Nije prihvaćen Zakonom je reguliran postupak upisivanja čuvanih sorti na sortnu listu. Također Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
14 SLOBODAN MENIĆANIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Uopce ne vidim smisao ovog zakona. Prirodno se stvorila raznovrsnost biljnog I zivotinjskog svijeta sukladno okolisu u kojem se nalazi. Uplitanje u prirodne procese se uvijek pokazalo kontraproduktivno. S druge strane otvara se vrata stvaranju monopola gdje se nece moci saditi izvorne vrste iz prikupljenog sjemena nego ce se svake sezone morati kupovati registrirane. Primljeno na znanje Ovim Zakonom se uređuje proizvodnja, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra stavljanjem na tržište.
15 Lana Jošt NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra stavljanjem na tržište. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
16 Ivan Franić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, zar morate i poslijednje poljoprivrednike (OPG-ovce) dotući. Što ćemo jesti kada uništite zadnje proizvođače kvalitetne i zdrave hrane u ovoj zemlji? Baš Vas jako boli kad netko generacijama čuva i sadi svoje sjeme, strašna je vaša zloba i vaš antirazum.... vi na svoju djecu i unuke očito ne mislite... Ne možete prirodu patentirati pa morate izmisliti nešto što možete? Sramite se Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke
17 Nikolina Barjaktarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.Zakonom je predviđena izrada Nacionalnog programa za očuvanje biljnih genetskih izvora,.
18 Ana Vorkapić Marošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Nečuveno je da pokušavate ograničiti ili zabraniti sve što je prirodno i ne možete to registrirati, patentirati i na tome zaraditi. Svatko, od pojedinca do OPG-a, bi trebao imati mogućnost korištenja svojeg sjemena, jer zabrana plodova prirode u bilo kojem obliku je kriminal i zločin protiv čovjeka. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
19 Ivana Francišković Olrom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Kategoriju sjeme s obiteljskog gospodarstva izbaciti kao štetnu za poticanje očuvanja i razmjene starih i autohtonih sorti. Zakon treba učiniti iznimku i ne stavljati OPG-e u standarde primjenjive na komercijalnu upotrebu sjemena. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke
20 Hrvatska poljoprivredna komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Hrvatska poljoprivredna komora predlaže sljedeće: 1) Izuzeti od dorade ili omogućiti vlastitu doradu sjemena onim poljoprivrednim gospodarstvima koja sjeme koriste za vlastite potrebe i nisu tržišno usmjerena, 2) Izuzeti od obaveze doradu sjemena zaštićenih, autohtonih i čuvanih sorti, 3) Izuzeti od obaveze dorade sjemena i sadnog materijala ekoloških proizvođača sukladno EU Uredbi 2018/848. Djelomično prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
21 ZVONIMIR MAGDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Na razini Europske unije svi zakoni o sjemenu odnose se isključivo na tržište sjemenom dok su mali poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe izuzeti iz zakona i svih ostalih ograničenja, stoga smatram da je uvođenje pojma "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" i sva ograničenja koja se time uvode neopravdana. Nema nikakve osnove da hrvatsko zakonodavstvo donosi strože propise i nameće veća ograničenja svojim proizvođačima nego to imaju ostali proizvođači EU. Nametanje takvih ograničenja posebno pogađa najranjivije, često socijalno ugrožene skupine malih proizvođača i dodatno ugrožava njihovu egzistenciju. S obzirom da zakon u ovom obliku ne predviđa nikakva izuzeća za male proizvođače ili male količine upitna je uopće provedivost organiziranja dorade kod ovlaštenih dorađivača za sve što gospodarstva proizvode za vlastite potrebe. Dodatan problem je ekološko sjemenarstvo kojeg u ovom trenutku u Hrvatskoj uopće nema pa time nema ni mogućnosti ekološke dorade. Za svakog ekološkog proizvođača strojeve bi prije postupka dorade trebalo očistiti od ostataka sjemena prethodne kulture i rezidua pesticida bez obzira na količine što bi teško bilo isplativo. Zbog toga bi zakonom trebalo pronaći rješenja i odrediti izuzeća za ekološko sjemenarstvo barem u prvom razdoblju dok se ono ne pokrene do razine gdje je isplativo i gdje se proizvode dovoljne količine da se može organizirati i ekološka dorada i postaviti sve potrebne standarde. Takva proizvodnja je strateški interes i treba ju poticati, a ne u startu ograničavati. Zakoni o biljnom zdravstvu odnose se na pojedine kulture i pojedine postupke u zaštiti od karantenskih patogenih organizama. Pravno ne postoji opravdanje nametanja restrikcija svima i za sve kulture. Djelomično prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
22 Barbara Daničić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je 'država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati'. Zbog toga zahtijevam da se pojam 'sjeme poljoprivrednog gospodarstva' i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
23 Ivana Gorički Bionda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2 – Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 – možete slobodno iskopirati ovaj tekst (copy-paste), urediti ga ili napisati svoj argument: Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 – Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 – Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Odredbe Direktive 2008/90, koje su preuzete u članku 46. Zakona, propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje
24 Draženka Matas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2 Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Odredbe Direktive 2008/90, koje su preuzete u članku 46. Zakona, propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
25 AZRA BOŠKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2-Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3-Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. članak 14- Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Odredbe Direktive 2008/90, koje su preuzete u članku 46. Zakona, propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
26 Nina Demetra Kasavica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Nina Demetra Kasavica Jako sam zabrinuta za opstanka autohtonog sjemena jer svi znamo da su autohtona sjemena najbolja i najkavlitetnija, najzdravija i najcjelovitija i za zdravlje čovjeka i za Majku Zemlju i sve njezine stanovnike, a dužni smo ih sačuvati za pokoljenja koja dolaze. Stoga tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom . Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90, koje su preuzete u članku 46. Zakona, propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje
27 Rahela Jurčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA 📣📣 VAŽNO!! VAŽNO! Šteta bi bila velika, nemojte prihvatiti u ime svih nas i naše djece!!!!!! " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
28 Zrinka Kljaic Pintarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Također smatram važnim da spomenuta deklaracija bude prevedena na Hrvatski jezik kako bi bila dostupna i razumljiva svima koji su je dužni poštivati i čija prava ona štiti. Nadalje, razočarana sam što zakon nije uzeo u obzir odredbe nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848). Uredba također navodi da se ekološka poljoprivreda temelji na posebnim načelima, između ostalog: "ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe (EZ) br. 2100/94 i nacionalna oplemenjivačka prava na biljnu sortu dodijeljena u skladu s nacionalnim pravom države članice, na mogućnosti da se poljoprivrednici služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje;". Ista uredba obavezuje i na davanje mogućnosti registracije heterogenog materijala s ekološkog gospodarstva i njegovo stavljanje na tržište kao i pokretanje sedmogodišnjeg privremenog eksperimenta usmjerenog razvijanju ekoloških sorata posebne otpornosti na bolesti i prilagođene lokalnim uvjetima. Kako bi se novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uskladio s pravnom stečevinom Europske Unije, potrebno je zakon dopuniti spomenutim stavkama iz Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Iako pozdravljam otvaranje prilika za korištenje biljnih genetskih resursa kroz in situ očuvanje i on farm korištenje (što je i obveza koja proizlazi iz Nacionalnog plana očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa), na temelju dosadašnjih iskustava izražavam sumnju u praktičnu primjenu spomenutih odredbi i smatram da su one uz zabranu korištenja vlastitog sjemena nedovoljne za očuvanje biljne genetske raznolikosti. Hrvatska banka biljnih gena do sada nije objavljivala informacije, izvještaje o svom radu i provedbi Nacionalnog plana niti uvid u popise kao ni opise uzoraka koji se čuvaju u kolekciji, dostupne prosječnom korisniku. Iako su takvi podaci javni i dostupni na webu, nema dostupne informacije gdje ih je moguće pronaći za nekoga tko ne zna za postojanje CPRGD baze. Na stranicama Ministarstva poljoprivrede nismo pronašli ništa o Banci biljnih gena. Također, Nacionalni plan nije u cijelosti proveden. Izostale su upravo aktivnosti in situ i on farm očuvanja kao temelj održivog korištenja biljnih genetskih resursa te potpora radu udruga koje također sudjeluju u njihovom očuvanju što je u Nacionalnom planu navedeno: "Brojne kampanje vezane uz očuvanje bioraznolikosti provode se i u organizaciji različitih nevladinih udruga te institucija koje do sada nisu bile uključene u Nacionalni program. U programskom razdoblju potrebno je ostvariti suradnju s takvim institucijama, kako bi zajednički usmjerili napore prema što kvalitetnijem informiranju javnosti na svim razinama." Smatram da je zakonom potrebno osigurati obavezu provođenja i transparentnost provedbe Nacionalnog plana, a ukoliko je potrebno, osigurati dodatna sredstava da se plan provede u cijelosti. Pored opisne sortne liste za sorte koje već jesu na Nacionalnoj sortnoj listi kao čuvane sorte ili sorte bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojene za određene namjene, potrebno je javnosti učiniti dostupnima stručne opise uzoraka iz kolekcije Banke biljnih gena kako bi se osigurao cilj osiguravanja informacija proizvođačima koji žele pokrenuti proizvodnju čuvanih sorata, a time i pokrenuti postupak njihovog stavljanja na sortnu listu. Direktive Europske unije omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala na način da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu neprofesionalnim krajnjim korisnicima izuzmu iz potrebe registracije. U ovom zakonu lokalna cirkulacija je omogućena za sadni materijal, a trebalo bi otvoriti tu mogućnost i za sjeme. Lokalna cirkulacija olakšava pristup domaćem sjemenu vrtlarima, hobistima „neprofesionalnim korisnicima“, ne ugrožava sjemenarsku industriju niti proizvodnju, a može doprinijeti očuvanju genetske raznolikosti i omogućiti izvor prihoda malim obiteljskim gospodarstvima. U nadi da ćete postupiti u interesu svih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i u skladu s europskim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima obavezujućim za Republiku Hrvatsku, molim Vas da korigirate spomenuti zakon. S poštovanjem, Zrinka Kljać Pintarić Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Stoga ne vidimo potrebu za uvođenjem lokalna cirkulacije za sjeme. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Podatci o primkama upisanim u Banku biljnih gena su javni i nalaze se na internetu. Moramo, također naglasiti da je provođenje rada banke biljnih gena pod nadzorom Povjerenstva za biljne genetske izvore čija je je jedna članica iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.
29 Suzana Semen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
30 Ivana Moro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Zakon predviđa derogaciju za ekološke proizvođače, koji će biti izuzeti obveze dorade vlastitog sjemena. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
31 Ivica Markovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Također Zakon predviđa i derogaciju za ekološke proizvođače, koji će biti izuzeti obveze dorade vlastitog sjemena. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
32 Peter Fabjan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, Javljamo Vam se povodom aktualne rasprave o nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja želeći i ovim putem izraziti svoje mišljenje. Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Također smatramo važnim da spomenuta deklaracija bude prevedena na Hrvatski jezik kako bi bila dostupna i razumljiva svima koji su je dužni poštivati i čija prava ona štiti. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Također Zakon predviđa i derogaciju za ekološke proizvođače, koji će biti izuzeti obveze dorade vlastitog sjemena. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Prijevod Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesene 2018. godine na Hrvatski jezik nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede ni tema ovog Zakona.
33 Doroteja Nikolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Kao nositeljicu malog OPG-a najviše boli onaj dio gdje piše da se može imati svoja sorta sjemena koja je na popisu, ali se mora poslati njima u ovlaštenu "kuću" na doradu. Oprostite, na doradu čega?! Sjeme pomidore koje je obiteljska tradicija kod moje obitelji već sigurno 50-60 godina, sjeme koje je otporno na bolesti i štetnike oni bi nešto dorađivali. Eto, hvala im, ali mi zadovoljni s takvim pomama koje samo vodu traže, malo rastvora od koprive i budu oko 800-1200g. I predpostavka je da bi ta dorada odnosno pečat na dnu dolje desno nehumano naplatili. I opet nalazite način da što više isisate poljoprivrednika koji vas hrani. Dok je vrijeme stanite na kraj europskim suludim idejama. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
34 KORINA HUNJAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Prijevod Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesene 2018. godine na Hrvatski jezik nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede ni tema ovog Zakona.
35 Ivana Petrošanec-Pišl NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ograničavanje malog proizvođača u izboru sadnog materijala u korist uvoza nije dobra. Zakon će imati dugoročne posljedice na bioraznolikost našeg agroekosustava i utjecat će na naš prehrambeni suverenitet. Hrana je geostrateško pitanje, stoga se i u tom pitanju treba postaviti mudro i zaštitnički. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
36 Maja Bojić Drinovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
37 IVANA ZUBAK ČIŽMEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
38 Željka Skeja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA "Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati." Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
39 Mario Juretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Bavim se ekološkom poljoprivredom i očuvanjem starih sorti sjemena s kojima ujedno i hranim svoju živad. Sjeme kukuruza koje sam imao na početku, Osmoredac, Stodanac i Bordo crveni upisani su mi kao "vlastito sjeme" U drugoj godini dolazim do još jedene stare sorte naziva "Starinski"i kao takva mi se ne prizna za "sjemensku robu" koju bi mogao prijaviti kao takvu, prema navodima Bioinspekta d.o.o. po meni kao agronomu to nije nikakvo sjeme kojemu su potrebna "oplemenjivačka prava" i nekakvi certifikat, tko je pitao prije 50 godina naše starce za kakve certifikate, zbog njih je sjeme i sačuvano! Nadalje proizvodnja takve vrste sjemena bila bi pod nazivom "Standardno sjeme" bez ikakvih križanja i oplemenjivanja, potpuno prirodno, upravo onako, ponavljam kako su ih generacijama koristili naši preci. Stare sorte predstavljaju dominaciju nad hibridima u svim elementima, nutritivno su bogatiji, prilagođeni našem klimatu, i što je najvažnije zadržavaju sposobnost reprodukcije i održavanje stabilnosti proizvodnje i prinosa bez ili s minimalnom primjenom kemijskih sredstava. Palavra d.o.o. koje je jedino Demeter gospodarstvo kod nas, dobilo je odobrenje za sortno sjeme kukuruza od najstrožeg Demeter sustava kontrole i odobrenja za sjetvu, ali naš pravilnik to ne dopušta. Molim Vas da razmotrite navedenu situaciju i stojim vam na raspolaganju za sve ono što znam kako bi našu poljoprivredu oplemenili starom baštinom na koju sam iznimno ponosan! OPG Mario Juretić, 098/672-481 Hvala! Primljeno na znanje Biljna sorta je zaštićena dodjeljivanjem oplemenjivačkog prava, kojim oplemenjivač ima ekskluzivno pravo na korištenje sorte. Za stare sorte oplemenjivačko pravo se ne može dodijeliti jer ne ispunjavaju jedan od kriterija za dodjelu, odnosno, nisu nove. Stare, autohtone sorte mogu se upisati u Sortnu listu kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“. Za detaljnije informacije oko upisa takvih sorti upućujemo Vas u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
40 Lara Oršanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
41 JkcPct NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Primjena odredbi ovog zakona bi djelovala štetno na mala obiteljska gospodarstva. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
42 Anita Grbić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova
43 Nina Ahel NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 osigurat će se propisima kojima se uređuje ekološka poljoprivreda.
44 Ivana Jurin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
45 IVANA FUIS NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 osigurat će se propisima kojima se uređuje ekološka poljoprivreda.
46 Jelena Feregja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Izglasavanje ovog Zakona unišilo bi ovo malo domaćeg sjemena i OPGova koji zaista žive za očivanje tradijcije, ali što je najvažnije zdravlja. Zahvaljujući njima, imam u koga kupiti nešto da nije GMO i da nije otrovano pesticidima, kristalonima i inim... Zapravo bila bi sramotno, cak i genocidno da izglasate ovaj zakon. Tako dajete, ne samo prednost, nego monopol uvozu koji je uglavnom GMO. Stvarno ne vidim nikakvu korist od ovoga za ljude koji žive u Hrvatskoj! Uništavanje vam dobro ide, ali ostavite nam bar ovo što jedemo! Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Također je proizvodnja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj strogo zabranjena.
47 Tanja Gutenmorgen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA ” Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”. Zbog toga zahtijevamo da se pojam “sjeme poljoprivrednog gospodarstva” i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. ” To se ne smije uopče dogoditi na ovakav način! Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova
48 pasko burdjelez NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Od obveze dorade biti će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
49 Elvis Krstulović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA "Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje." Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
50 Maja Flajsig NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nadalje, pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. U ovim nesigurnim vremenima, nastojmo očuvati sigurnost ljudi koji nas hrane, kao i kvalitetu te hrane. Nastojmo očuvati bioraznolikost koja je u sve većoj i većoj krizi i koja ima reperkusije na čitavu biocenozu, prirodne ljepote zahvaljujući kojima se i razvijao naš turizam. Srdačno, Maja Flajsig Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
51 Nives Korbar Hmelina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2 Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
52 Savo Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
53 TATJANA PULJIZEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Donošenjem ovakvog zakona puno bi malih OPG-ova financijski stradalo (nakon ove "divne godine" s Coronom i svim njenim posljedicama samo bi to još falilo). Također donošenjem ovakovog zakona učinila bi se nesaglediva ogromna šteta genetskoj raznolikosti poljoprivrednog bilja. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
54 Đurđica Malešević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovaj zakon iz uzima mnoge odredbe UN-a i opće uredbe prava seljaka o korištenju vlastitog sadnog materijala, te time direktno ugrožava opstojanost budućnosti vlastite i neovisne proizvodnje hrane i uzgajanje lokalnih vrsta i očuvanju genskog materijala i biološke lokalne i opće raznolikosti. Smim time ugrožava i našu hranu, prehranu specifičnu našim krajevima. Molim da se hitno razmotrio promjena i dopuna o og prijedloga zakona radi očuvanja hrvatskog ruralnom i tradicijskoj nasljeđa uzgoja hrane. . Primljeno na znanje Ne možemo se složiti sa ovom konstatacijom obzirom da smo sukladno odredbama Direktive 2008/90 koja propisuju mogućnost izuzeća za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala, u ovom Nacrtu prijedloga Zakona propisali izuzeća za „male proizvođače“ člankom 46.,a također u članku 20. Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća. Naime, mali proizvođači izuzimaju se od primjene odredbi ovoga Zakona u pogledu nadzora dobavljača, u pogledu provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. Drugim riječima mali proizvođači mogu u okviru lokalne cirkulacije proizvoditi i stavljati na tržište sorte koje nisu značajne za komercijalnu proizvodnju voća i ne nalaze se na Popisu sorata voćnih vrsta ili na listi državama članicama pod uvjetom da ih prodaju neprofesionalnim krajnjim korisnicima koji nisu profesionalno uključeni u proizvodnju i daljnju trgovinu sadnica. Lokalna cirkulacija je prodaja u kojoj se nalazi mjesto proizvodnje malog proizvođača i područje općine koje s njom graniče. Takve sadnice označavaju se samo osnovnim podacima o proizvodu kao što su vrsta i sorta.
55 Ranko Čerić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram da ovaj zakon mora uzeti u obzir Uredbu Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) u kojoj se izričito naglašava potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. U vrijeme sveopće ekonomske krize kojoj svedočimo ovaj zakon u trenutačnom obliku bi značio da bi OPG-ovi morali nabavljati svo sjeme za svoju proizvodnju što bi za većinu značilo da više ne mogu profitabilno poslovati, drugom riječju, da će ekonomski propasti. Iz gore navedenih razloga smatram ovaj zakon štetnim za ekološku i malu obiteljsku proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj, te samim time u suprotnosti sa nacionalnim interesima. Primljeno na znanje Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
56 Marija Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ministarstvo bi trebalo učiniti sve da zaštiti nacionalne interese. U ovom slučaju je bitno ne ograničavati prodaju sjemenja domaćim OPG-ovima nego naprotiv pomoći im na način da se ozbiljno pristupi poslu prikupljanja i registracije svog autohtonog sjemenja, a OPG-ovima omogućiti da ih proizvode i prodaju. Ne razumijem zašto želite staviti svoj tanjur pod tuđu kontrolu? Primljeno na znanje Ovaj Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu uključuju tradicionalne i moderne sorte poljoprivrednog bilja, oplemenjivački materijal, divlje srodnike kulturnog bilja i sve druge biljke koje se mogu koristiti za osiguranje prehrane. Povjerenstvo za biljne genetske izvore, osnovano u Ministarstvu poljoprivrede, izradilo je Prijedlog Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Cilj Nacionalnog programa je doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.
57 Igor Miošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Od ukupno 986 subjekata upisanih u upisnik dobavljača sjemena 2019. godine samo ih je 188 proizvođača, od kojih je 106 OPG-ova. Kako je ovim prijedlogom zakona onemogučena prodaja sjemena OPG proizvođača, osnovana je sumnja da je ovaj prijedlog zakona skrojen prema mjeri lobija uvoznika sjemena, kako bi im se eliminirala konkurencija koju im čine lokalni proizvođači autohtonog sjemena. Primljeno na znanje Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno nadzora u proizvodnji. sjeme se može staviti na tržište u ujednačenim partijama, originalno pakirano i označeno certifikatom o sjemenu na pakiranju u boji propisanoj za kategoriju sjemena, te mora udovoljavati minimalnim uvjetima kvalitete, pripadati sorti koja se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske ili Zajedničkom katalogu sorata Europske Unije za one biljne vrste za koje je sortna lista obvezna, a dobavljač koji ga stavlja na tržište mora upisan u Upisnik dobavljača poljoprivrednoga sjemena. Upis u navedeni Upisnik nije obavezan za dobavljače sjemena koji se bave isključivo stavljanjem na tržište sjemena na načina da ga samo distribuiraju i prodaju u originalnom pakiranju.
58 Igor Miošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) naglašava potrebu omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorti za ekološku proizvodnju što u prijedlogu zakona ne da nije nije prepoznato, nego je izravno zapriječeno. Primljeno na znanje Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
59 Igor Miošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog zakona je štetan jer ne uvažava temeljna načela ekološke proizvodnje - s jedne strane ugrožava biljnu genetsku raznolikost, a proizvođačima i uzgajivačima na lokalnoj razini oduzima temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu. Primljeno na znanje Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
60 Dragana Gregović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
61 Kristina Podobnik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
62 Rose Fistanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
63 Marija Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 3: Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Pročitajte više na: https://m-blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132 - m-blog.vecernji.hr Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
64 Marija Kovačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pročitajte više na: https://m-blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132 - m-blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 osigurat će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda.
65 Ines Milčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
66 Mia Bogovac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
67 IRENA BASTIJANIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Uz sve konkretne detalje koje sugrađani navode, šokirana sam nemarom i nestručnošću kojom političari na korist velikim lobijima rasprodaju prirodu, zatirući pritom svo prirodno bogatstvo i raznolikost, i uskraćujući generacijama koje dolaze sve ono što nije niti njihovo niti naše, nego nam je samo povjereno na korištenje onoliko koliko imamo biti sreću na ovom divnom Planetu. Pravo na prirodnu hranu jedno je osnovnih ljudskih prava, i pretpostavka za pravo svih prava - Zdravlje, koje sada tako drsko pod okriljem COVID-pandemije oduzimaju svima nama koji smo dio ove generacije. Jednom kad neuki moćnici shvate da se novac, nekretnine, pokretnine, zlatne poluge i preparirane zaštićene životinje u podrumima ne mogu piti, jesti, disati ... bit će prekasno za povratak (prirodi). Možda dogodi se čudo ... ako još niste informirani o prehrambenom suverenitetu, preporučam da guglate Vandanu Shivu. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
68 Andrija Savić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinut sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
69 Ana Skraćič NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
70 Jelena Bužančić Barac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Nažalost, čini se da o ovom prijedlogu zakona sve govori činjenica koju ste u početku teksta naveli: „Donošenjem Zakona o sjemenu, prvenstveno će se osigurati sljedeće: • prenošenje odredbi tzv. marketinških direktiva vezanih uz proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.“ Evo samo nekih pitanja i problema koji iz ovoga proistječu u praksi: 1. Ako ste si vi uzeli za posao da zastupate i provodite europske marketinške direktive, kome je posao da zastupa dobrobit stanovnika i ekosustava Hrvatske? Tko zastupa bioraznolikost i očuvanje hrvatskih autohtonih sorti? Tko bi to trebao napraviti? Briselski birokrati? Neki od 30 000 plaćenih korporativnih lobista (koji inače ovakve zakone i „pomažu“ donijeti)? Tko? Za koga vi, hrvatski zakonodavci, radite i čije interese štitite? 2. Kako će se i kada vlasnici OPG-ova baviti ažuriranjem vaših popisa sorti da bi iste mogli dalje saditi? Kakav je to proces i kako ga hrvatski težaci mogu „izgurati“ do kraja? Bi li se trebali pretvoriti u administratore na vlastitoj zemlji ili pak plaćati administratore da bi servisirali sustav? Ili možda veću vjerojatnost upisa sorti na vaše popise ipak imaju korporacije za koje se ovaj nacrt zakona čini kao naručen? 2.A. Izdvajam „zlatni pokal“ na ovu temu – Poglavlje 3, čl. 54: "(1) Postupak za priznavanje sorti pokreće se podnošenjem zahtjeva Agenciji. (2) Kod podnošenja zahtjeva za priznavanje sorte, podnositelj zahtjeva naznačuje da li je takav zahtjev već predan u nekoj drugoj državi članici Europske unije i ukoliko je predan navesti u kojoj državi te je li odobren..." Je li stvarno mislite da oni koji siju, sade, kopaju, beru, prevoze i prodaju plodove svog rada mogu tražiti tko je predao koji zahtjev u nekoj od članica EU, pa da bi se to vama uklopilo u papire? Možete li molim vas ovo napisati na 24 službena EU jezika jer nam na hrvatskom nije jasno kako ste to mislili? Vidimo se za godinu dana kad završite. 3. Što ako nečega što raste u prirodi (a čija su imanja neizdvojiv dio) nema u vašim popisima? Toga dakle ne bi trebalo biti u prirodi niti na OPG-ovima? Da? Bi li trebalo svoju njivu i okolnu prirodu ažurirati i očistiti prema vašim popisima? Koliko često? Ili bi možda trebalo napraviti obratno? Možda mislite da su papiri važniji od prirode gospodo, ali njih ne možemo jesti. A gle, ne možete ni vi. 4. Što ako od dvije opisane (i stoga „legalne“) vrste paradajza ili neke druge vrste povrća pomoću prirodne oplodnje (uz pomoć još malobrojnih preživjelih pčela) nastane nešto treće, neopisano? Je li u tom trenu ratar to iz korjena čupa i trči pokazati vama? I tko će ustanoviti što je od tih varijacija dopustivo... činovnici koji sa šestarom i metrom šetaju po parcelama, mjere i pišu kazne Majci prirodi? 5. Da biste napravili kvalitetnu hrvatsku banku gena u području poljoprivrede trebali bi prvo shvatiti da ste vi službenici te vrijedne ideje, njezini operativni izvršitelji, te suradnici i serviseri uzvišenih majstora-poljoprivrednika koji je održavaju živom i plodonosnom. S takvim pristupom možda biste i napravili nešto vrijedno za generacije koje dolaze. Koliko vas je s hrvatskim seljacima koji imaju autohtone sorte stupilo u suradnički kontakt pun poštovanja i zahvalnosti? Koliko i kada? 6. Mislite li da se iznos od 338.000 kuna (inače, tisuće se pišu s tri nule a ne dvije), a kojeg ste namijenili za navrtanje ovog GMO zakona na oslabljenu hrvatsku OPG podlogu možda može upotrijebiti pametnije? U ovoj situaciji covid pandemije i ekonomskog ugasnuća poduzetništva pada li vam možda išta važnije na pamet? Naime, možda vama to u državnim uredima nije blisko, ali ljudi ove godine nemaju niti plaću a kamoli božićnicu. Mnogim obiteljima stol je PRAZAN. Objasnite njima da mnoge vrste hrane koju su jeli njihovi djedovi i bake želite napraviti ilegalnom, a ljude koji ih hrane prirodnom i zdravom hranom - kazniti. 7. Otkud je hitno progurati i regulirati i GMO i restrikcije u korištenju prirodom danog sjemena u okolnostima ove pandemije, potresa, ekonomskog kraha i drugih nesreća koje su zadesile vaš narod? Čini se da su samoživost i odnarođenost autora ovog zakona ne europske nego - svjetske. Za kraj: interes mene i više desetaka ljudi s kojima razgovaram jest samo jedan: MOĆI NABAVITI ZDRAVU, LOKALNU, EKOLOŠKU i AUTOHTONU HRANU ZA SEBE I SVOJU OBITELJ. Molimo pustite OPG-ove i seljake na miru, ostavite ih da rade ako im već ne možete pomoći ili ih poštovati. Mi njih trebamo puno više nego vas. Unaprijed hvala! Primljeno na znanje Ovim se Zakonom uređuje proizvodnja, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala određenih skupina bilja, proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti poljoprivrednog bilja, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva. Ovim Zakonom ne uređuje se proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz genetski modificiranoga poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. Također, zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
71 Deniza Marasović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram kako poljoprivrednicima treba omogućiti korištenje vlastitog sjemenja, bez ograničenja, posebice ekološkim proizvođačima. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
72 KATARINA BRIŠKI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
73 SILVIJA BAJZEK SARAPA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog zakona trebao bi biti usmjeren na zaštitu i očuvanje autohtonih i tradicijskih sorti, bogatstva koje trebamo čuvati za buduće generacije. Ne smije se dozvoliti da novim zakonima takvo prirodno bogatstvo nestane. Bilo bi poželjno da novim zakonom država preuzme na sebe certificiranje i očuvanje takvih prirodnih sorti. Kao potrošač, uvijek dajem prednost kupnje domaćeg i prirodnog i želim da mogućnost odabira takvih proizvoda u našoj državi bude i veća. Potrebno je zasigurno dodatno razmotriti prijedlog ovog zakona jer ne smije se dozvoliti da ono što je kvalitetno i danas već rijetko, ubrzo u potpunosti nestane. Primljeno na znanje Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. U sklopu Nacionalnog programa provode se mjere čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Biljni genetski izvori predstavljaju nasljeđe čovječanstva pa je njihovo očuvanje obveza cijelog čovječanstva, odnosno svake države pojedinačno. Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama.
74 HRANJEC MAGDALENA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Novi nacionalni zakon to im onemogućava. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato. Svakako bi se to moralo izmijeniti i uzeti u obzir potrebe malih poljoprivrednih ekoloških gospodarstva, a ne da se ide opet na ruku velikih, tj. dorađivača, koji bi bili dodatni trošak već ionako osiromašenih poljoprivrednih gospodarstva. Primljeno na znanje Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
75 KREŠIMIR GLAVINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine
76 Zvjezdana Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2 Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
77 Alen Cmrečki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog je zabrinjavajući. Valjda su na prvom mjestu građani i njihovi interesi, a tek na kraju interesi korporacija, zar ne? Korigirajte kako je ispod predloženo. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
78 Vedran Vorih NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Kao ekološki proizvođač povrća ali i kao konzument istoga izrazito sam zabrinut ovakvim prijedlogom zakona. Smatram da je cilj ovakvog zakona onemogućavanje proizvodnje i prodaje autohtonih sorti povrća i lokalnih varijeteta i pogodovanje velikim proizvođačima sjemena, te daljnje smanjenje genetske raznolikosti uzgajanih sorata. Članak 2: Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3: Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14: Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl. 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16: Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Prihvaćeni su komentari vezani uz ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
79 Tina Rajić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade bit će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
80 MARIJA KLISURA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade bit će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
81 Josipa Sabol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
82 Marko Cvrlje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
83 Josip Šoletić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
84 Ana Demović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
85 Ankica Dedić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
86 Nadija Mustapic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
87 Sandra Todorić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država. Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato. U Hrvatskoj postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima bez iznimke i izuzeća Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, a to predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. To također znači gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata. Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija. Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal biti će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje. Sav taj materijal je povijesno nasljeđe i identitet podneblja Hrvatske i trebao bi biti od prvorazrednog nacionalnog interesa. Nestankom autohtonih starih sorti, gubimo nasljeđe naših predaka, poljoprivredni i ekološki potencijal, te bogati izvor bioloških posebnosti koje u određenom trenutku mogu biti važne za preživljavanje u smislu prehrane, lijekova i sl. (npr. kod Covida se mnoga znanstvena istraživanja bave djelovanjem lokalnih sorti raznih biljaka na reakcije virusa). Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Također, ne možemo se složiti da je procedura upisa „čuvanih sorti“ u Sortnu listu složena. Sve čuvane sorte mogu se bez ikakve zadrške ili ograničenja proizvoditi na teritoriju Republike Hrvatske, ali na žalost zainteresiranih za proizvodnju sjemena ovih sorata nema.
88 Davor Krajnović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Treba definirati izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
89 Josip Uremovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal.
90 Dalia Gjaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal.
91 Ljubica Vitlov Boban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA smatram da poljoprivrednicima treba omogućiti korištenje vlastitog sjemena bez ograničenja, posebno ekološkim proizvođačima. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
92 Lala Rascic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
93 Štefica Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
94 Benedikt Blagdan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”. Zbog toga zahtijevamo da se pojam “sjeme poljoprivrednog gospodarstva” i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
95 Turistička zajednica Osječko-baranjske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Članak 2 – Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 – Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 – Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 – Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
96 Gordana martić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram da ograničavanje upotrebe domaćeg sjemenja vodi ka osiromašenju bioraznolikosti i omogućavanje monopola velikim poljoprivrednim korporacijama. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
97 Josip Matassi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
98 HRVOJE VITEZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani, Zabrinut sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te Deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona! Također smatram važnim da spomenuta Deklaracija bude prevedena na Hrvatski jezik kako bi bila dostupna i razumljiva svima koji su je dužni poštivati i čija prava ona štiti. Nadalje, razočaran sam što zakon nije uzeo u obzir odredbe nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848). Uredba također navodi da se ekološka poljoprivreda temelji na posebnim načelima, između ostalog: "ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe (EZ) br. 2100/94 i nacionalna oplemenjivačka prava na biljnu sortu dodijeljena u skladu s nacionalnim pravom države članice, na mogućnosti da se poljoprivrednici služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje;". Ista uredba obavezuje i na davanje mogućnosti registracije heterogenog materijala s ekološkog gospodarstva i njegovo stavljanje na tržište kao i pokretanje sedmogodišnjeg privremenog eksperimenta usmjerenog razvijanju ekoloških sorata posebne otpornosti na bolesti i prilagođene lokalnim uvjetima. Kako bi se novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uskladio s pravnom stečevinom Europske Unije, potrebno je zakon dopuniti spomenutim stavkama iz Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Definicija o ekološkom heterogenom materijalu unijeta je u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
99 Ana Radisic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Postovanje ovim putem izrazavam zabrinutost da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga predlažem da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
100 Marija pendo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
101 Zoran Osrečak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga tražim da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
102 Rosa Maria Mascarell Canet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
103 Jasminka Iličić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Kao ekološki proizvođač povrća ali i kao konzument istoga izrazito sam zabrinuta ovakvim prijedlogom zakona. Smatram da je cilj ovakvog zakona onemogućavanje proizvodnje i prodaje autohtonih sorti povrća i lokalnih varijeteta i pogodovanje velikim proizvođačima sjemena, te daljnje smanjenje genetske raznolikosti uzgajanih sorata. Članak 2 - Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 - Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 - Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 – možete slobodno iskopirati ovaj tekst (copy-paste), urediti ga ili napisati svoj argument: Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. . Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Definicija o ekološkom heterogenom materijalu unijeta je u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom.
104 ANA LABUDOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Definicija o ekološkom heterogenom materijalu unijeta je u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom.
105 Ina Divac Pereža NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Definicija o ekološkom heterogenom materijalu unijeta je u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom.
106 Zeleniklik! NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog Zakona ograničava korištenje vlastitog sjemena kod malih poljoprivrednih proizvođača čime se postupa suprotno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) i Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima iz 2018. godine. U članku 19. Deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
107 Vesna Rikić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Naša država, odnosno Vlada bi trebala gledati očima onog koji hranu proizvodi, jer samo tako može stvarno spoznati kolika je to vrijednost za sve nas. Izbor hrane i pravo na vlastito sjeme, posebno starinskih sorti je temeljni izbor! Naša bi država to trebala prepoznati!Potrebno je uskladiti zakone ali oni svakako trebaju služiti NAMA, a ne da MI služimo zakonima koje je netko drugi propisao za nas. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade kao i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
108 Jovana Kozić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Članak 3 – Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Članak 14 – Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Članak 16 – Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
109 Dijana Čebulc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Obiteljska gospodarstva su izrazito bitna za RH, kako zbog samih opg-ovaca tako i zbog nas kupaca koji želimo stare sorte, zdravu hranu i kojima je na prvom mjestu zdravlje i dobrobit stanovnika RH. Stare sorte su naša tradicija, želimo ju očuvati, a ne izbrisati. Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona! Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, uvažena je primjedba u postupku javnog savjetovanja te će se Zakonom propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog heterogenog materijala koji se stavlja na tržište sukladno Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda. Zakon prolazi kroz standardnu proceduru usvajanja kako je propisano Ustavom i Poslovnikom o radu Hrvatskog Sabora te su moguće promjene u nacrtu do konačnog usvajanja.
110 Nebojša Rađenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Poštovani Kao građanin Republike Hrvatske, porezni obveznik, zabrinut sao da dio odredbi ovog zakona ograničavaju korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača?! Zašto se ne koriste pozitivni i afimartivni porezni propisi drugih zemalja nego izmišlja 'topla voda'. Prijedlogom ovakvog zakona ugrožavate mala obiteljska gospodarstva, stavljate ih u zapećak, onemogućavate razvoj i na kraju ishod je poznat. Nestanak malih poljoprivrednih gospodarstava, nestanak malih poljoprivrednika. Nestanak sela. Ovo je samo jedan od primjera u ruralnom razvoju ih ima jako puno, koji uvijek idu na štetu malih, koji bi trebali biti okosnica razvoja. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno u Hrvatskoj nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Jel to nešto govori? Zakon nije uzeo u obzir odredbe nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU) te je zakon potrebno dodatno uskladiti s Uredbom (EU) 2018/848. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“. Definicija o ekološkom heterogenom materijalu unijete ja u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
111 Maja Krpes NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine gdje se, između ostalog, izričito navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
112 Vesna Šafar Šantek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram da je ovakav prijedlog zakona izrazito nepovoljan za nas male poljoprivrednike koji težimo proizvodnji biljaka iz vlastitog sadnog materijala i od autohtonih sorata. Pravo korištenja vlastitog sjemena proizvođačima garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
113 Magdalena Radman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade kao i poljoprivrednih biljnih vrsta koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
114 Lara Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Također Zakon predviđa i derogaciju za biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
115 Zelena mreža aktivističkih grupa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Nije nam jasno kako hrvatsko zakonodavstvo, pogotovo u ovakvom trenutku, donosi strože propise i nameće veća ograničenja svojim proizvođačima nego to imaju ostali proizvođači EU. Primjena odredbi ovog zakona bi ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost populacija bilja. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Zakon nije uzeo u obzir odredbe nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU) i predlažemo da je zakon potrebno dodatno uskladiti s Uredbom (EU) 2018/848. Djelomično prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
116 Saša Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA kao građanin Republike Hrvatske koji ima pravo glasa i pravo odlučivanja u procesima donošenja odluka koje se tiču javnog dobra celog društva, tražim da se u kontekstu novog zakona o sjemenu poštuju sljedeći aktovi EU-a 1.Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. 2.Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. 3. (1) Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. 4. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Odredbe Direktive 2008/90, koje su preuzete u članku 46. Zakona, propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala.
117 Željka Žmire NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram da bi svaka odredba koja dopušta ujednačavanje sjemena i sorti ugrozila bioraznolikost koja je nužna za održavanje kvalitete proizvedenih usjeva i uroda a koja nam jamči zdravu hranu i time zdravlje ljudi. Također, smatram da se ovakvim ograničavanjem korištenja sjemenja i sorata pogoduje uvoznicima (proizvoda upitne kvalitete) i namjerno uništava domaća poljoprivreda, poglavito mala gospodarstva. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
118 Paulina Mandura NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Sama činjenica, da se o ovakavom prijedlogu zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uopće raspravlja, za mene je apsolutno neprihvatljiva. Temeljem kojih valjanih argumenata svi vi želite ograničiti upotrebu sjemena i sorti bilo kome u ovoj zemlji? Znate li vi svi uopće koja su NEOTUĐIVA ljudska prava? Za koga vi svi radite, a plaća vas narod ove zemlje? Zašto sustavno uništavate ljude ove zemlje? Zašto predlažete zakone koji nisu za dobrobit i razvoj svakog Čovjeka? Jeli vi svi uopće shvaćate koliku štetu činite ljudima ovakvim nenormalnim i antičovječnim idejama? Nemate moju suglasnost za ovakav zakon! Jer on je protunarodan. I povrh svega, on je nemoralan i protiv čovjeka. Paulina Mandura Primljeno na znanje Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive.
119 Ivana Mališić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog izmjene zakona je izrazito štetan za našu republiku, a prvenstveno za seljaka s registriranim opg-om. Kako nisam u mogućnosti proizvesti dovoljno voća i povrća za potrebe obitelji, kupujem od malih opg-ova, provjerene kvalitete, povrće starih, otpornih, provjerenih i ZDRAVIH sorti. Molim komentar ZAŠTO smatrate da su izmjene potrebne i što će nam dobroga donijeti? Primljeno na znanje Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive.
120 Goranka Berinac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ako ste imali prilike pogledati dokumentarnu emisiju naziva Sjeme pobune iz 2019 god. ( eng.Seeds of Profit ) ne trebate više ništa znati osim toga nego da se sve vrti oko NOVCA, PROFITA I DOBITI za multi nacionalne kompanije, a ne oko toga kome će ovaj nacrt prijedloga zakona o sjemenu pomoći osim njima. Dok sami uspijemo sačuvati, razmijeniti, ponovno zasijati, posaditi i uzgojiti kako su nas učili naši preci biti ćemo zdravi. Nemam puno za komentirati nego onako po domaći rečeno: sve što se industrijski bude proizvodilo, gubi na kvaliteti proizvoda, hranjive vrijednosti svakog proizvoda kreću od sjemena. Kvalitetno sjeme - kvalitetan plod - kvalitetan urod. Na ovu temu imalo bi se puno toga komentirati, no bitno je reći da nama fizičkim osobama pojedincima ovaj prijedlog Zakona nije namijenjen i dalje ćemo moći razmjenjivati sjeme koje sami uzgojimo, dok svi registrirani poljoprivrednici, OPG-ovi, bez ulaznog računa i podrijetla o sjemenu neće naravno moći raditi, sve se veže jedno za drugo, bez podrijetla o sjemenu koje proizvode OPG-ovi ne možete se javiti Agenciji koja poljoprivrednicima daje poticaje za zasijane kulture itd... i opet se vraćamo na početak moje rečenice - svakako pogledajte emisiju i sve će Vam biti jasnije. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
121 Antun Nikolac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovakav prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te će dodatno osiromašiti raznolikost vrsta i sorata za našu prehranu i mnogo toga će se nepovratno izgubiti. Zabrinut sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. U sklopu Nacionalnog programa provode se mjere čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Biljni genetski izvori predstavljaju nasljeđe čovječanstva pa je njihovo očuvanje obveza cijelog čovječanstva, odnosno svake države pojedinačno. Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
122 Ana Ćosić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
123 TANJA PETROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
124 Nives Čepo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
125 Snježana Kljun NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram izrazito važnim da se čuva staro i vlastito sjeme. To je osnovno ljudsko pravo na uzgoj hrane za vlastite potrebe. U svijetu postoje banke i čuvari sjemena baš radi raznolikosti, što ovim zakonom ograničavate. Ovim prijedlogom se baš svakom OPG-u u Hrvatskoj želi ograničiti upotrebu vlastitog sjemena (Članci 16. i 17. ). U prijevodu, puno bi malih OPG-ova financijski stradalo , a da ne spominjemo štetu koju bi se učinilo genetskoj raznolikosti poljoprivrednog bilja. Smatram da ovaj zakon nikako ne bi bio u interesu hrvatskog seljaka i poljoprivrednika. Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
126 Stanka Bako NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke.
127 Ivana Pozaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram izrazito važnim da se čuva staro i vlastito sjeme. To je osnovno ljudsko pravo na uzgoj hrane za vlastite potrebe. U svijetu postoje banke i čuvari sjemena baš radi raznolikosti, što ovim zakonom ograničavate. Ovim prijedlogom se baš svakom OPG-u u Hrvatskoj želi ograničiti upotrebu vlastitog sjemena (Članci 16. i 17. ). U prijevodu, puno bi malih OPG-ova financijski stradalo , a da ne spominjemo štetu koju bi se učinilo genetskoj raznolikosti poljoprivrednog bilja. Smatram da ovaj zakon nikako ne bi bio u interesu hrvatskog seljaka i poljoprivrednika. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
128 Frane Kekez NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zakon o sjemenu je nakaradan . Nažalost poznajem desetak ljudi koji su sve bliže napuštanju Hrv radi ovakvih i slicnih stvari . Hvala Vladi RH i vama šta ste nam osigurali ovakve stvari Primljeno na znanje Ovim Zakonom se ni najmanje ne želi potaknuti stanovnike na napuštanje Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na poticanju proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive.
129 IVANA PERIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ja kao kupac želim podržati hrvatsku ekološku proizvodnju i ne želim biti u situaciji da nemam mogućnost kupiti zdravi domaći proizvod, stoga u potpunosti dajem potporu njima, našim domaćim proizvođačima. Nadam se da čete i vi uvidjeti da članci 16. i 17. nisu dobri za razvoj naše zemlje. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
130 Maja Ivankovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA U slučaju uvođenja spornih odredbi ovog zakona, bit ću prisiljena razmotriti opcije iseljenja iz Hrvatske.   Najviše čudi što niti jedna druga zemlja Europske unije nema tako stroge restrikcije uz puno značajniju domaću proizvodnju sjemena.   Zabrinuta sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatram ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevam da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona.Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovim Zakonom se ni najmanje ne želi potaknuti stanovnike na napuštanje Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na poticanju proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive, što znači da će biljke imati snažan i zdrav rast te biti prilagođene klimatskim uvjetima, kao i posjedovati karakteristike po kojima su poznate. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
131 Slaven Škaro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram izrazito važnim da se čuva staro i vlastito sjeme. To je osnovno ljudsko pravo na uzgoj hrane za vlastite potrebe. U svijetu postoje banke i čuvari sjemena baš radi raznolikosti, što ovim zakonom ograničavate. Ovim prijedlogom se baš svakom OPG-u u Hrvatskoj želi ograničiti upotrebu vlastitog sjemena (Članci 16. i 17. ). U prijevodu, puno bi malih OPG-ova financijski stradalo , a da ne spominjemo štetu koju bi se učinilo genetskoj raznolikosti poljoprivrednog bilja. Smatram da ovaj zakon nikako ne bi bio u interesu hrvatskog seljaka i poljoprivrednika. Zabrinut sam da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
132 Marko Ban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
133 Vinko Jovanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovaj zakon samo je nastavak uništavanja malih i srednjih poljoprivrednika. Tko to ima pravo da brani čovjeku npr. da ostavlja svoje sjeme boba! Koliko vidim to pravo garantira i UN. Nadam se da će konačni prijedlog biti dobar za nas. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
134 Zlata Šintić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovim prijedlogom Zakona o sjemenu ograničava se temeljno ljudsko pravo mogućnosti slobodnog izbora. Umjesto da se zakonima potiče biološka raznolikost, s tim ograničenjima prijeti nam njezin pad. Uvođenjem pojma „proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ i svim restrikcijama koje se odnose na ovaj pojam, direktno se krši Deklaracija UN-a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska obavezna poštivat. Zakonodavstvo EU u cilju očuvanja bioraznolikosti ne uvodi ovakva ograničenja za korištenje vlastitog sjemenja – već izuzeća iz zakona s ciljem poticanja očuvanja bioraznolikosti kroz uzgoj sjemenja za vlastite potrebe koje ne predstavlja konkurenciju ili ugrožavanje prava oplemenjivača. Izražavam zabrinutost da bi primjena odredbi ovog zakona značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
135 Katarina Mimica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovim prijedlogom se baš svakom OPG-u u Ovim prijedlogom zakona Hrvatskoj želi ograničiti upotrebu vlastitog sjemena (Članci 16. i 17. ). U prijevodu, puno bi malih OPG-ova financijski stradalo , a da ne spominjemo štetu koju bi se učinilo genetskoj raznolikosti poljoprivrednog bilja.Smatram da ovaj zakon nikako ne bi bio u interesu hrvatskog seljaka i poljoprivrednika. " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
136 Nađa Petrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA " Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
137 Amalija Težak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram izrazito važnim da se čuva staro i vlastito sjeme. To je osnovno ljudsko pravo na uzgoj hrane za vlastite potrebe. U svijetu postoje banke i čuvari sjemena baš radi raznolikosti, što ovim zakonom ograničavate. Primljeno na znanje Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. U sklopu Nacionalnog programa provode se mjere čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Biljni genetski izvori predstavljaju nasljeđe čovječanstva pa je njihovo očuvanje obveza cijelog čovječanstva, odnosno svake države pojedinačno. Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama.
138 Sanda Koljatic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade.
139 Anita Bartulović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
140 ALISA BUNJEVAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Treba zaštititi seljaka, poloprivrednika, stare i domaće sorte sjemena, a ne raditi sve da ih se otjerati što dalje od toga. Primljeno na znanje Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, Zakon o sjemenu propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa. Nadalje, zbog jedinstvenog tržišta Europske unije kao i širokog spektra sortimenta sjemena i sadnog materijala našim poljoprivrednicima u svakodnevnoj proizvodnji problem predstavlja i odabir poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji će u klimatskim uvjetima Republike Hrvatske dati najbolje rezultate. Stoga se uvodi izrada opisne sortne liste koju će izrađivati Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na osnovu provedenih poljskih pokusa kako bi se poljoprivrednicima olakšao odabir materijala za sjetvu i sadnju. Također, predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište.
141 Maja Celing Celić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Smatram da se sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, a kojega se spominje u članku 16. stavak 1. ne smije ograničiti samo na vlastite potrebe. Smatram da plodovi nastali iz takvog sjemena imaju dodanu vrijednost. Od bilo kojeg OPG-a bih radije kupila stare, autohtone sorte povrća, voća i dr. Dakle, taj mi je prijedlog kao osobi koja najjčešće kupuje domaće proizvode, od OPG-ovaca, neprihvatljiv. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
142 ANDREA SEMIZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA članak 16. stavak 1. govori o proizvodnji sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe te smatram da se takvo sjeme ne smije ograničiti samo na sorte registrirane u Zajedničkom katalogu sorata EU . članak 16. stavak 2. predviđa doradu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe te smatram da je uz postojanje mehanizama kontrole kvalitete i ispravnosti konačnih poljoprivrednih proizvoda i propisa o sprečavanju širenja nametnika i bolesti biljaka nepotrebno dodatno ograničavati male poljoprivredne proizvođače u korištenju vlastitog sjemena. Uvođenjem obavezne dorade sjemena za vlastito korištenje se nepotrebno komplicira i otežava ionako težak rad malih poljoprivrednika. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
143 Ana Lipanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Pod hitno zastititi domace proizvode, domace sjeme, domaceg seljaka! Ovaj prijedlog je sramota!!! Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
144 Josip Vudrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zasto ograniciti koristenje sjemena starih sorti? Zatrti prirodno sjeme? Da bi se koristilo GMO sjeme? Da bi se pogodovalo velikim kompanijama. Ugurati Monsanto u sve pore naseg zivota. Uvijek smo se hvalili nasim prirodnim ljepotama, nasom kulturom i gastronomijom. Promicemo zdravu prehranu temeljenu na mediteranskoj kuhinji. Sve to pada u vodu bez zdravih prirodnih sorti voca i povrca. Dakle od mene NE ovom zakonu Primljeno na znanje Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Republika Hrvatska je GMO free zemlja, prema tome u Hrvatskoj se ne uzgaja niti proizvodi GMO.
145 Romana Jakaša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim ce se najprije potaknuti ekoloska proizvodnja sjemena te prinaci rjesenja da se sjeme doraduje prema standardima kvalitete ali i prema nacelima ekoloske proizvodnje. Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
146 Udruga oPG-a Agricola NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovim prijedlogom Zakona o sjemenu ograničava se temeljno ljudsko pravo mogućnosti odabira i slobodan izbor. Čak i u SAD-u dopušteno je koristiti sjeme tradicionalnih biljaka u proizvodnji i njihova upotreba u komercijalne svrhe. Prijedlog Udruge OPG-a Agricola je da se smanje ta ograničenja jer u suprotnom prijeti nam pad biološke raznolikosti, koja je i tako smanjena upotrebom hibrida, GMO-a, a cijelokupni "meni" sveden je na tri biljke - kukuruz, pšenica, riža. Hvala! Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
147 ZVONIMIR LUCIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Prijedlog Zakona nepotrebno ograničava korištenje vlastitog sjemena kod malih poljoprivrednih proizvođača. Time se direktno postupa suprotno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) i Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenom 2018. godine. Uz postojanje mehanizama kontrole kvalitete i ispravnosti konačnih poljoprivrednih proizvoda i propisa o sprečavanju širenja nametnika i bolesti biljaka nepotrebno je dodatno ograničavati male poljoprivredne proizvođače u korištenju vlastitog sjemena. Uvođenjem obavezne dorade sjemena za vlastito korištenje se nepotrebno komplicira i otežava ionako težak rad malih poljoprivrednika. Ukratko, dio ovog prijedloga Zakona vezan uz sjeme s poljoprivrednih gospodarstva donosi više štete nego koristi, u suprotnosti je s Uredbom EU i Direktivi UNa, i potrebno je taj dio izbaciti iz konačnog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke.
148 Kristijan Đaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Ovaj nacrt uvelike ograničava malog proizvođača te dugoročno jako šteti hrvatskom prehrambenom suverenitetu. Ne valja, nije dobro i nije za čovjeka, malog proizvođača kojih je još mnogo. Hitno promijeniti! Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
149 Damira Bašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
150 Maja Postoglu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Također smatramo važnim da spomenuta deklaracija bude prevedena na Hrvatski jezik kako bi bila dostupna i razumljiva svima koji su je dužni poštivati i čija prava ona štiti. Nadalje, razočarani smo što zakon nije uzeo u obzir odredbe nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848). Uredba također navodi da se ekološka poljoprivreda temelji na posebnim načelima, između ostalog: "ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe (EZ) br. 2100/94 i nacionalna oplemenjivačka prava na biljnu sortu dodijeljena u skladu s nacionalnim pravom države članice, na mogućnosti da se poljoprivrednici služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje;". Ista uredba obavezuje i na davanje mogućnosti registracije heterogenog materijala s ekološkog gospodarstva i njegovo stavljanje na tržište kao i pokretanje sedmogodišnjeg privremenog eksperimenta usmjerenog razvijanju ekoloških sorata posebne otpornosti na bolesti i prilagođene lokalnim uvjetima. Kako bi se novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja uskladio s pravnom stečevinom Europske Unije, potrebno je zakon dopuniti spomenutim stavkama iz Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine. Prijevod Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesene 2018. godine na Hrvatski jezik nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede ni tema ovog Zakona. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Također Zakon predviđa i derogaciju za ekološke proizvođače, koji će biti izuzeti obveze dorade vlastitog sjemena.
151 Sunčana Pešak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Na razini Europske unije svi zakoni o sjemenu odnose se isključivo na tržište sjemenom dok su mali poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe izuzeti iz zakona i svih ostalih ograničenja, stoga smatram da je uvođenje pojma "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" i sva ograničenja koja se time uvode neopravdana. Nema nikakve osnove da hrvatsko zakonodavstvo donosi strože propise i nameće veća ograničenja svojim proizvođačima nego to imaju ostali proizvođači EU. Nametanje takvih ograničenja posebno pogađa najranjivije, često socijalno ugrožene skupine malih proizvođača i dodatno ugrožava njihovu egzistenciju. S obzirom da zakon u ovom obliku ne predviđa nikakva izuzeća za male proizvođače ili male količine upitna je uopće provedivost organiziranja dorade kod ovlaštenih dorađivača za sve što gospodarstva proizvode za vlastite potrebe. Dodatan problem je ekološko sjemenarstvo kojeg u ovom trenutku u Hrvatskoj uopće nema pa time nema ni mogućnosti ekološke dorade. Za svakog ekološkog proizvođača strojeve bi prije postupka dorade trebalo očistiti od ostataka sjemena prethodne kulture i rezidua pesticida bez obzira na količine što bi teško bilo isplativo. Zbog toga bi zakonom trebalo pronaći rješenja i odrediti izuzeća za ekološko sjemenarstvo barem u prvom razdoblju dok se ono ne pokrene do razine gdje je isplativo i gdje se proizvode dovoljne količine da se može organizirati i ekološka dorada i postaviti sve potrebne standarde. Takva proizvodnja je strateški interes i treba ju poticati, a ne u startu ograničavati. Zakoni o biljnom zdravstvu odnose se na pojedine kulture i pojedine postupke u zaštiti od karantenskih patogenih organizama. Pravno ne postoji opravdanje nametanja restrikcija svima i za sve kulture. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
152 Sunčana Pešak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Zakon je potrebno dodatno uskladiti sa Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda koja navodi: "Istraživanje biljnog reprodukcijskog materijala koji ne odgovara definiciji sorte u pogledu ujednačenosti, koje je provedeno u Uniji, pokazuje da bi upotreba takvog raznovrsnog materijala, osobito u pogledu ekološke proizvodnje, mogla biti korisna, primjerice za smanjenje širenja bolesti i poboljšanje otpornosti te za porast bioraznolikosti. Stoga bi biljni reprodukcijski materijal koji ne pripada određenoj sorti, nego skupini biljaka unutar jedne botaničke taksonomske jedinice s visokom razinom genetske i fenotipske raznolikosti između pojedinačnih reproduktivnih jedinica trebao biti dostupan za upotrebu u ekološkoj proizvodnji. Zato bi se subjektima trebalo dopustiti stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala bez ispunjavanja zahtjeva za registraciju i bez ispunjavanja kategorija certifikacije za predosnovni, osnovni i certificirani materijal ili zahtjeva za druge kategorije navedenih u direktivama Vijeća66/401/EEZ (1),66/402/EEZ (2), 68/193/EEZ (3),98/56/EZ (4), 2002/53/EZ (5), 2002/54/EZ (6), 2002/55/EZ (7), 2002/56/EZ (8), 2002/57/EZ (9), 2008/72/EZ (10) i 2008/90/EZ (11) ili u aktima donesenima na temelju tih direktiva te nadalje: "Kako bi se zadovoljile potrebe ekoloških proizvođača, potaknula istraživanja i razvile ekološke sorte prikladne za ekološku proizvodnju, uzimajući u obzir posebne potrebe i ciljeve ekološke poljoprivrede kao što su poboljšana genetska raznolikost, otpornost ili tolerancija na bolesti i prilagodba različitim lokalnim zemljišnim i klimatskimuvjetima, trebalo bi organizirati privremeni eksperiment u skladu s direktivama 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ. Taj bi se privremeni eksperiment trebao provoditi u razdoblju od sedam godina, trebao bi uključivati dovoljne količine biljnog reprodukcijskog materijala te bi trebao podlijegati godišnjem izvješćivanju. On bi trebao pomoći pri uspostavi kriterija za opis značajki tog materijala te pri utvrđivanju uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište tog materijala." ČL6: U pogledu poljoprivrednih aktivnosti i akvakulture ekološka se proizvodnja osobito temelji na sljedećim posebnim načelima: ... (d) održavanju zdravlja bilja preventivnim mjerama, osobito odabirom odgovarajućih vrsta, sorti ili heterogenog materijala otpornih na štetne organizme i bolesti, odgovarajućim plodoredom, mehaničkim i fizikalnim metodama i zaštitom prirodnih neprijatelja štetnih organizama; (e) upotrebi sjemenja i životinja s visokim stupnjem genetske raznolikosti, otpornosti na bolesti i dugovječnosti; (f) pri odabiru sorti bilja, uzimajući u obzir posebnosti određenih sustava ekološke proizvodnje, na usmjeravanju na agronomske performanse, otpornost na bolesti, prilagodbu različitim lokalnim zemljišnim i klimatskim uvjetima te uvažavanje prirodnih barijera križanja; (g) upotrebi ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala poput biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala i iz ekoloških sorti prikladnih za ekološku proizvodnju; (h) proizvodnji ekoloških sorti s pomoću prirodne reproduktivne sposobnosti i usmjerenosti na zadržavanje unutar prirodnih barijera križanja; (i) ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe (EZ) br. 2100/94 i nacionalna oplemenjivačka prava na biljnu sortu dodijeljena u skladu s nacionalnim pravom države članice, na mogućnosti da se poljoprivrednici služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje;" ČL 13 Članak 13. Posebne odredbe za stavljanje na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala 1. Biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala može se staviti na tržište bez ispunjavanja zahtjeva za registraciju i bez ispunjavanja kategorija certifikacije za predosnovni, osnovni i certificirani materijal ili zahtjeva za druge kategorije koji su navedeni u direktivama 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 98/56/EZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ ili u aktima donesenima na temelju tih direktiva. 2. Biljni reprodukcijski materijal iz ekološkog heterogenog materijala kako je naveden u stavku 1. može se staviti na tržište nakon što dobavljač odgovornim službenim tijelima navedenima u direktivama 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 98/56/EZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ podnese obavijest o ekološkom heterogenom materijalu u obliku dokumentacije koja sadržava: (a) podatke za kontakt podnositelja zahtjeva; (b) vrstu i oznaku ekološkog heterogenog materijala; (c) opis glavnih agronomskih i fenotipskih karakteristika koje su zajedničke toj skupini biljaka, uključujući uzgojne metode, sve dostupne rezultate ispitivanja u vezi s tim karakteristikama, zemlju proizvodnje i upotrijebljeni srodni materijal; (d) izjavu podnositelja zahtjeva o istinitosti elemenata navedenih u točkama (a), (b) i (c); i (e) reprezentativni uzorak. Ta se obavijest šalje preporučenim pismom ili bilo kojim drugim sredstvom komunikacije koje prihvaćaju službena tijela, uz zatraženu potvrdu o primitku. Smatra se da je odgovorno službeno tijelo potvrdilo obavijest i njezin sadržaj tri mjeseca od datuma na potvrdi o primitku, pod uvjetom da nisu zatražene dodatne informacije ili da dobavljač nije službeno obaviješten o odbijanju zbog nepotpunosti dokumentacije ili nesukladnosti kako je definirana u članku 3. točki 57. Nakon izričitog ili prešutnog potvrđivanja obavijesti odgovorno službeno tijelo može započeti uvrštenje prijavljenog ekološkog heterogenog materijala na popis. To je uvrštenje na popis za dobavljača besplatno. Uvrštenje ekološkog heterogenog materijala na popis priopćuje se nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji. Takav ekološki heterogeni materijal mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. 3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 54. kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala iz ekološkog heterogenog materijala određenih rodova ili vrsta, u pogledu: (a) opisa ekološkog heterogenog materijala, uključujući relevantne metode uzgoja i proizvodne metode te upotrijebljeni srodni materijal; (b) minimalnih zahtjeva u pogledu kvalitete sjemenskih partija, uključujući identitet, posebnu čistoću, postotak klijavosti i sanitarnu kvalitetu; (c) označivanja i pakiranja; (d) informacija i uzoraka proizvodnje koje trebaju čuvati specijalizirani subjekti; (e) ako je to primjenjivo, održavanja ekološkog heterogenog materijala. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Odredbe Uredbe 2018/848 bit će preuzete propisom kojim regulira ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
153 lada piljac-kosović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA Podržavam odredbe ovog Zakona od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva. Također i odredbe posebnih propisa, kojima se uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima u RH. S poštovanjem Lada Piljac-Kosović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na potpori.
154 Ivana NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Hrvatska ovim zakonom drastično ograničava uzgoj domaćeg sjemena čak i za vlastite potrebe gospodarstva Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
155 JELENA NOVAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda.
156 Udruga Međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, Prijedlogom ovog Zakona kao i mnogih drugih zakona pokušava se uskladiti sa EU Direktivama, ali se zanemaruje pravo svake države članice EU da zaštiti svoje poljoprivredne proizvođače i njihov napor da proizvedu što više zdrave hrane, a pritisak tržišta je da ona bude i što jeftinija. Javljam se iz sektora proizvodnje krumpira. Hrvatska nema vlastitu proizvodnju sjemenskog krumpira, pa se certificirano sjeme može kupiti samo od ovlaštenih uvoznika po cijenama višim 100-200% od cijena u državama koje proizvode sjemenski krumpir. Često dobijemo sjeme upitne kvalitete, koje se vrlo slabo ili nikako ne kontrolira kod ulaska u RH, pa je često prinos po ha isti ili čak i veći od farmerskog sjemena nego od certificiranog. Nadam se da će se ovim Zakonom propisati bolja kontrola uvoza sjemena(ne samo vizualna,nego i laboratorijska). Pokušavali smo stupiti u kontakt sa sjemenskim kućama radi direktne nabave certificiranog sjemena,ali nas oni redovito upućuju na svoje predstavnike u RH. Ovim bi Zakonom trebalo pojednostaviti nabavu sjemena u bilo kojoj državi EU, a ne još više komplicirati. Proizvodnja krumpira je vrlo zahtjevna i traži puno ulaganja, a često se događa kao i ove godine da krumpir ima nenormalno nisku cijenu kojom se ne mogu pokriti ni troškovi proizvodnje sa takozvanim „farmerskim sjemenom“kako se to sada zove( u prijedlogu Zakona to je pojam“sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“), a kamo li da se za cijelu proizvodnju kupuje preskupo certificirano sjeme. Da bi proizvođači krumpira opstali sade 70 % farmerskog sjemena, a certificirano kupuju samo kako bi slijedeće godine mogli ostaviti sjeme za daljnju reprodukciju. Za proizvođače krumpira koji koriste vlastito sjeme sporan je ovaj članak : Kako bi mali poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme morati će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena kao dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama (biljnih patogena, štetnika, korova) u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Sjemenski krumpir nije potrebno tretirati nikakvim fungicidima, a linije za čišćenje, sortiranje i kalibriranje ima svaki proizvođač i to za svoje potrebe može odraditi. Čemu dodatni troškovi dorade i administracije, nepotrepno trošenje vremena i novca. Ovakvim Zakonom će se povećati troškovi proizvodnje krumpira što svakako nikome nije u interesu. Primljeno na znanje Marketinške Direktive trebaju osigurati da je proizvodnja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala jednaka u svim državama članicama.
157 Karmen Kutnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
158 Anita Grbić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda.
159 DRAGICA STJEPANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
160 sven maric NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutnu su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Nadalje, uvažena je primjedba za uvođenje pojma ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal. Ne možemo se složiti sa činjenicom da ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nema, jer u Bazi ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala je vidljivo da postoje određene količine.
161 Ivana NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI zakonom je potrebno osigurati obavezu provođenja i transparentnost provedbe Nacionalnog plana, a ukoliko je potrebno, osigurati dodatna sredstava da se plan provede u cijelosti. Pored opisne sortne liste za sorte koje već jesu na Nacionalnoj sortnoj listi kao čuvane sorte ili sorte bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojene za određene namjene, potrebno je javnosti učiniti dostupnima stručne opise uzoraka iz kolekcije Banke biljnih gena kako bi se osigurao cilj osiguravanja informacija proizvođačima koji žele pokrenuti proizvodnju čuvanih sorata, a time i pokrenuti postupak njihovog stavljanja na sortnu listu. Primljeno na znanje Zakon predviđa donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kroz koji se provode aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora. Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. U sklopu Nacionalnog programa provode se mjere čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Primke koje se čuvaju u Banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora.
162 JELENA NOVAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
163 Mirjam Pušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal mogao stavljati na tržište mora pripadati sorti koja je registrirana, odnosno upisana u neku od sortnih lista. Cilj upisa u sortne liste je omogućiti jasnu identifikaciju sorti. Da bi se sorta registrirala, odnosno upisala u sortnu listu, mora proći određena testiranja koja provode nadležna tijela. Također, postoje određene razlike u upisu sorti sjemena od sorti sadnog materijala, te je ovim Zakonom dorađen postupak priznavanja i održavanja istih. “ Tražimo da se postupci registriranja, testiranja stave u funkciju a liste popune sa 80% dostupnog domaćeg sjemena prije stupanja ovog zakona na snagu. „Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, Zakon o sjemenu propisuje donošenje…“ Tražimo da se najprije poduzmu mjere očuvanja autohtonih, tradicionalnih sorti, prije bilo stupanja zakona na snagu. „Također, po pitanju genetski modificiranih organizama primjenjuje se propisi kojima se regulira navedeno područje.“ Tažimo da i unutar ovog zakona svako GMO sjeme mora biti jasno naznačeno sve do krajnjeg kupca. „Kako bi mali poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, Zakon o sjemenu uvodi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva. Takvo sjeme morati će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena kao dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama (biljnih patogena, štetnika, korova) u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. „ Tražimo brisanje ovog djela članka, jer je u sukobu s idejom očuvanja autohtonih, tradicionalnih sorti što uspješno vrše- jedino i isključivo mala gospodarstva, zbog čega tražimo da se ne donose zakoni koji izravno ili potencijalno ugrožavaju njihov rad kao što je ovaj. Primljeno na znanje Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke, te su podatci o njima dostupni javno kroz bazu Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora. U sklopu Nacionalnog programa provode se mjere čiji je cilj očuvanje biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Zakon predviđa mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište. Nažalost trenutno je samo 27 čuvanih sorti upisano u sortnu listu. Zakon predviđa derogaciju za ekološke proizvođače, koji će biti izuzeti obveze dorade vlastitog sjemena. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
164 Matilda Pijaca NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Primljeno na znanje Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
165 Nikoleta Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
166 Dubravka Klasiček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim zakonom treba se osigurati provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Nadalje, treba brisati 'pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva' s obzirom da isti ne postoji u ovom kontekstu ni u jednom propisu EU. Potrebno je lokalnu cirkulaciju sjemena izuzeti jednako kako je napravljeno i za sadni materijal u čl. 46. Zakona. Osim toga, RH je dužna poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima. U čl. 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga cijeli čl. 16. Zakona treba brisati. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
167 Mario Škegro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
168 Tomislav Gorjanac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga smatram da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose trebaju brisati iz ovog zakona. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
169 Ervin Grbavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 . Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
170 Dubravka Grgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. fbclid=IwAR1LIHxhs7uxDQyp4chLTDWnlZ4vCX34FFnVP9ITsCMjJUeK1qnVogRJyLU - blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
171 Maja Musić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
172 Vedran Mulovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
173 Petra Gasparic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR25Xpk90fWHH9sPuggJzvOjLoP-cVyzXCHJbNJWx9oo5retyjmt0lcs8pE - blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
174 IVANA PLATUŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
175 Zvonko Jelacic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR1vTT5SEqQK_cmnXlM7FhlZlBTqwZr1VgkhH6BOgQS8te0Jq29TkOTMfeA - blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
176 Tomislav Haršanji NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
177 Marko Ljutic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR0KlTfolUFcvZPmal2B8jXpsMm2r7lJ2hqoMN6DwaQtJQ0OgKf81C9LnDY - blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848.
178 Katja Janačković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zabrinuti smo da bi primjena odredbi ovog zakona gdje se ograničava korištenje sjemena proizvedenog na gospodarstvu za vlastite potrebe na isključivo registrirane sorte i uz obvezu dorade kod ovlaštenog dorađivača, značajno ugrozila opstanak malih obiteljskih gospodarstava i očuvanje života u ruralnim područjima te smanjila već ionako ugroženu genetsku raznolikost poljoprivrednog bilja. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju UN-a o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Proizvodnje sjemena za ekološku proizvodnju trenutno uopće nema i hrvatski proizvođači su u potpunosti ovisni o uvozu. Isto tako ne postoji mogućnost ekološke dorade i u slučaju malih količina i uskog tržišta njeno organiziranje bilo bi neisplativo. Zbog toga je potrebno predvidjeti prijelazne mjere kojim će se najprije potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. " Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena bit će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“.
179 Biovrt - u skladu s prirodom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Komentar na 2. Osnovna pitanja Očuvanje autohtonih, tradicionalnih sorti ne radi se samo pohranjivanjem u banke gena (ex-situ), nego i na poljoprivrednim gospodarstvima (in-situ). Istovremeno, taj značajni dio čuvanja sjemenja nije uopće ostvareni kroz partnerstvo s javnošću, kako je predviđeno Nacionalnim programom 2017-2020. Ono što se ne provodi iz Nacionalnog programa (2017-2020) jest održiva uporaba genetskih resursa odnosno provođenje on-farm upravljanja. U programu piše: „On farm upravljanje predstavlja poseban oblik in situ očuvanja biljnih genetskih izvora pri čemu se biljni genetski izvori čuvaju i dalje razvijaju kroz poljoprivrednu ili povrtlarsku proizvodnju. On farm upravljanje u znatnoj mjeri nadopunjuje i pomaže mjere ex situ očuvanja. Primke u ex situ kolekcijama čuvaju se u obliku u kakvom su sakupljene, te nemaju mogućnost daljnjeg prilagođavanja promjenama okolišnih uvjeta, dok se u on farm uvjetima takve prilagodbe kontinuirano događaju. Stoga on farm upravljanje ima važnu ulogu u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti koja se može koristiti za stvaranje novih sorti, prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša.“ Gdje je na stranicama jasno naznačen način kako doći do sorata, kome se obratiti? Ovo se u praksi uopće ne provodi, i biljni genetski izvori se NE čuvaju i NE razvijaju kroz poljoprivrednu ili povrtlarsku proizvodnju! Dalje piše: „Budući da zapostavljene vrste i stare sorte u pravilu imaju manje prinose i komercijalno su manje isplative, potrebno je razviti mjere za poticanje njihovog uzgoja, koje do sada nisu bile uključene u Nacionalni program.„ Koje su to mjere za poticanje zapostavljenih vrsta i starih sorta donesene? Nadalje u Nacionalnom programu piše: “Također, bit će dodjeljivane potpore za uzgoj IZVORNIH SORTI navedenih u popisu koji je sastavni dio Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja. Stručnjaci uključeni u Nacionalni program trebaju sudjelovati u izradi ovoga popisa sorti.“ Izvorne sorte tablica 11 iz Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja. Obratite pozornost na mali broj primki (neke kulture uopće nisu zastupljene!), usporedite broj izvornih sorata u tablici s brojem primki u Banci biljnih gena! Po ovom pitanju se u razdoblju od 2017-2020 nije dogodilo ništa! Popis iz 2016 je identičan popisu izvornih i zaštićenih sorti iz 2020! Dalje:“ Pristup biljnim genetskim izvorima - Jedan od osnovnih zadataka ex situ očuvanja biljnih genetskih izvora je osigurati njihovu dostupnost za održivo korištenje. Pristup biljnim genetskim izvorima treba biti osiguran pravnim i fizičkim osobama unutar Republike Hrvatske, a sukladno odredbama Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, također i drugim ugovornim strankama Ugovora. Nadalje, potrebno je osigurati pravednu raspodjelu dobiti ostvarene uporabom biljnih genetskih izvora. Pristup genetskim izvorima i pravednu raspodjelu dobiti reguliraju dva dokumenta – Međunarodni ugovor i Konvencija o biološkoj raznolikosti.“ Kako na kraju svega navedenog možemo očekivati da se možemo za čuvanje genetskih resursa osloniti na spomenuti Nacionalni program kada se i program za prethodno razdoblje nije potpuno proveo i kada nije ostvarena suradnja s javnošću? Od trenutka primjene novog Zakona svim OPG-ovima bi nametnuli obavezu korištenja certificiranog sjemenja, a istovremeno nemamo načina na koji možemo dobiti uvid u više informacija o sortama koje se nalaze u bankama gena –pretragom interneta ne može se doći do više podataka, samo najupućeniji u program znaju što je CPRDG i da je to baza genetskih resursa – ali i tu nema fotografija, nema opisa, i u konačnici postoji svega 27 sorata na listi čuvanih sorti koje bi uvjetno poljoprivrednici mogli nadalje uzgajati uz vlastito čuvanje sjemenja? Na koji bi način osigurali daljnje korištenje i razvoj postojećih genetskih resursa in-situ, ako ono što trenutno postoji na OPG-ovima indirektno ovim zakonom zabranjujete dalje uzgajati – jer nije na sortnim listama? Sve ovo vodi samo daljnjem gubitku bioraznolikosti, a ne očuvanju iste. Primljeno na znanje On farm upravljanje, odnosno očuvanje u uvjetima in situ i on farm bilo je predviđeno Nacionalnim programom za ovo razdoblje. U narednom programskom razdoblju novog Nacionalnog programa dati će se veći naglasak na realizaciji in situ i on farm očuvanja.
180 JELENA NOVAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
181 Matilda Pijaca NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
182 Nikoleta Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
183 Mario Škegro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
184 Ervin Grbavac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
185 Dubravka Grgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
186 Maja Musić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
187 Vedran Mulovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
188 Zvonko Jelacic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR1vTT5SEqQK_cmnXlM7FhlZlBTqwZr1VgkhH6BOgQS8te0Jq29TkOTMfeA - blog.vecernji.hr Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
189 Tomislav Haršanji NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
190 Sunčana Pešak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Potrebno je također izdvojiti dodatna sredstva za provedbu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kako bi se osiguralo provođenje in situ i on farm održavanja biljnih genetskih izvora te osigurala transparentnost rada banke biljnih gena i dostupnost uzoraka iz kolekcije proizvođačima te potpora udrugama koje rade na očuvanju i razvoju biljne genetske raznolikosti što su ciljevi programa koji u proteklom razdoblju nisu provedeni. Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede svake godine osigurava određena financijska sredstva iz državnog proračuna za potrebe provedbe Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Nadalje provedba Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu financira se i kroz Program ruralnog razvoja kroz mjeru 10. podmjeru 10.2. Trenutno je u izradi novi Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu za period od 2021-2027. U izradu istoga uključene su brojne znanstveno stručne institucije u Republici Hrvatskoj.
191 Biovrt - u skladu s prirodom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA O kojem se točno iznosu radi i na koje se točno poslove misli? Primljeno na znanje Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Odredba na koju ste se referirali je brisana.
192 TIHOMIR KLEMENT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, III.   OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Iznos od 388.00,00 kna, koji je to iznos Vjerovatno se ne radi o samo 388 kuna. Primljeno na znanje Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Odredba na koju ste se referirali je brisana.
193 Vivian Grisogono Predmet Zakona, Članak 1. Kontrolirati i ograničiti korištenje sjema će oštetiti raznolikost u poljoprivredi, dakle u našoj prehrani, i krši naše pravo na slobodni izbor što se tiče vrsta prehrane. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“ Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
194 Anita Radovic Predmet Zakona, Članak 1. Republika Hrvatska obvezna je poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Zbog toga zahtijevamo da se pojam "sjeme poljoprivrednog gospodarstva" i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovog zakona. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“ Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
195 Biovrt - u skladu s prirodom Predmet Zakona, Članak 1. Uvođenjem pojma „proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ i svim restrikcijama koje se odnose na ovaj pojam, direktno se krši Deklaracija UN-a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska obavezna poštivati i očekujemo brisanje ovog pojma iz zakona. Zakonodavstvo EU u cilju očuvanja bioraznolikosti ne uvodi ovakva ograničenja za korištenje vlastitog sjemenja – već izuzeća iz zakona s ciljem poticanja očuvanja bioraznolikosti kroz uzgoj sjemenja za vlastite potrebe koje ne predstavlja konkurenciju ili ugrožavanje prava oplemenjivača. Nije prihvaćen Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
196 Sunčana Pešak Predmet Zakona, Članak 1. Sve diretive koje se odnose na sjeme u Europskom zakonodavstvu odnose se na tržište sjemenom i komercijalnu upotrebu. Zakoni o biljnom zdravstvu specificiraju točno određene kulture i određene postuke na koje se odnose. Ne postoji pravna osnova za uvođenje pojma "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" po kojoj bi se proizvodnja farmerskog sjemena za vlastite potrebe definirala kao tržište i nametala ograničenja. Taj pojam kao i sva navedena ograničenja potrebno je brisati. Deklaracija UN-a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska obavezna poštivati nalaže obavezu osiguranja prava proizvođača na vlastito sjeme u članku 19 (s obzirom da deklaracija nije ni prevedena, navodim citat u originalnom obliku): Peasants and other people working in rural areas have the right to seeds, in accordance with article 28 of the present Declaration, including: (a) The right to the protection of traditional knowledge relevant to plant genetic resources for food and agriculture; (b) The right to equitably participate in sharing the benefits arising from the utilization of plant genetic resources for food and agriculture; (c) The right to participate in the making of decisions on matters relating to the conservation and sustainable use of plant genetic resources for food and agriculture; (d) The right to save, use, exchange and sell their farm-saved seed or propagating material. 2. Peasants and other people working in rural areas have the right to maintain, control, protect and develop their own seeds and traditional knowledge. 3. States shall take measures to respect, protect and fulfil the right to seeds of peasants and other people working in rural areas. 4. States shall ensure that seeds of sufficient quality and quantity are available to peasants at the most suitable time for planting, and at an affordable price. 5. States shall recognize the rights of peasants to rely either on their own seeds or on other locally available seeds of their choice, and to decide on the crops and species that they wish to grow. 6. States shall take appropriate measures to support peasant seed systems, and promote the use of peasant seeds and agrobiodiversity. 7. States shall take appropriate measures to ensure that agricultural research and development integrates the needs of peasants and other people working in rural areas, and to ensure their active participation in the definition of priorities and the undertaking of research and development, taking into account their experience, and increase investment in research and the development of orphan crops and seeds that respond to the needs of peasants and other people working in rural areas. 8. States shall ensure that seed policies, plant variety protection and other intellectual property laws, certification schemes and seed marketing laws respect and take into account the rights, needs and realities of peasants and other people working in rural areas. Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“ Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
197 Ivana Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati" potrebno je u ovaj zakon jasno i nedvosmisleno ugraditi odredbe da se i RH na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati (s naglaskom na vlastito sjeme bez potrebe i obveze da se isto dorađuje kod ovlaštenog dorađivača. KAo i jasno i nedvosmisleno propisati procedure upisa autohtonih sorti na sortnu listu - a s posebice u svrhu zaštite autohtonih sorti - BEZ dorade (čime se potencijalno upravo gubi ta autohtonost). Primljeno na znanje Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Nadalje, od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“
198 Tatjana M Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Potrebno je da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
199 Eva Jurkovic Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
200 Kruno Beštak Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
201 ŽELJKA KOPRIVNJAK Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
202 Dino Fonović Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
203 Dora Papković Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
204 Jelena Kulušić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
205 Luka Lelas Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
206 Melita Medić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
207 Martin Ladika Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
208 MARIJA GRAŠA Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
209 Andrej Valentić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
210 Tara Gudović Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
211 Vivian Grisogono Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR3xTVDPQQcLpH4Fg8wa5HT5IL2xbdpsfCCOSFagv5vyjklKxtUbBKOuDx8 - blog.vecernji.hr Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
212 Sanja Gjurčević Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
213 Martin Čotar Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Podržavam zahtjev da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
214 Borna Šimić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vljeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj prolzvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Illjeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
215 Nikoleta Matić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
216 TOMISLAV ERMAN Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
217 Gabrijel Erman Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Ovim bi zakonom trebalo staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EU) br. 834/2007. te osigurati provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
218 Marija Heffer Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Ovim zakonom treba osigurati provedbu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
219 Suzana Kapustić Gotal Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
220 Goran Horvatović Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. osigurajte provedbu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
221 Mirjana Padovan Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Potrebno osigurati ovim zakonom provedbu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
222 Stjepan Ivančan Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
223 VALENTINA KUTNJAK FLAC Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Zašto Uredba (EU) 2018/848 koja je obavezna za sve članice EU nije uključena u ovaj prijedlog zakona? Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
224 Dinko Kralik Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
225 Ivona Rimac Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
226 TATJANA ORDANIĆ Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom.
227 Igor Miošić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Prijedlog zakona manjkav je u prenošenju direktiva Europske unije jer ne osigurava provedbu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
228 Nedeljko Hrelja Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
229 INES GRDANJSKI Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
230 Zvonko Jelacic Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
231 Ana Martinović Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
232 DANIJELA BLAŽEKA Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
233 Željko Šelimber Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
234 Nives Komočar Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
235 Marko Ljutic Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
236 Sandra Todorić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
237 Brankica Mišić Mareš Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
238 Sanja Peranić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
239 Ivana Šatrak Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
240 Ines Pašić Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
241 MIRELA PERIŠA Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
242 Anita Radovic Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražim da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
243 TIHOMIR KLEMENT Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova.
244 OPG Ivan Drčec Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
245 Marina Kolar Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
246 Biovrt - u skladu s prirodom Veza sa propisima Europske unije, Članak 2. Ovim se zakonom NE osigurava provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Iako „UREDBA (EU) 2020/1693 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. studenoga 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/848 u pogledu datuma početka njezine primjene i određenih drugih datuma iz te uredbe predviđa odgađanje Uredbe (EU) 2018/848 do 1.siječnja 2022. zbog situacije s pandemijom Covid19 – za ovu obavezu znamo od 2018 godine i postavlja se pitanje zašto se uredba (EU) 2018/848 koja je obvezujuća ignorira u ovoj novoj verziji Zakona? Djelomično prihvaćen Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda. Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni Zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom
247 Ivana Pojmovnik, Članak 3. Obavezno uvesti pojam "Ekološko sjemenarstvo" Obrazloženje: nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) točno i detaljno propisuje što je to ekološko sjemenarstva koje je, stoga ne samo jednostavno i lako već obvezno, unijeti u ovaj zakon. uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Ovaj nacionalni zakon u potpunosti to onemogućava. Također, Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju, a što u novom zakonu nije prepoznato. Obzirom da EU legislativa već postoji ista je treba unijeti u ovaj zakon sada kada se isti dopunjava i mijenja a ne u nekom kasnijem čitanju tako za kada da su poljoprivrednici spremni za narednu a i sljedeće sezone (samo jednostavno prepišite (kao i sve ostalo)). Djelomično prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda.
248 Tatjana M Pojmovnik, Članak 3. u kom kontekstu u prijedlog Zakona je uvršteno "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" budući da isto ne postoji u europskim direktivama. Na što se odnosi definicija sjemena kao takvog proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno distribuirati na tržištu. znači da bi sjeme koje nije prošlo proces certifikacije zahtjevalo i taj trošak od opg. također, nije preporučljivo zabraniti distribuciju sjemena i sadnog materijala jer bi brojni opg-ovi kojima je to primarna djelatnost ostali bez prihoda Primljeno na znanje Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke.
249 Ivana Pojmovnik, Članak 3. Obavezno proširiti u uvesti pojam lokalna cirkulacija (koja je omogućena za sadni materijal) i za vlastito sjeme lokalnih proizvođača Pravna osnova i obveza RH: Pravo korištenja vlastitog sjemena proizvođačima garantira i sama deklaracija UNa o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima .Isključujući izrijekom ovu opciju iz zakonodavstva smatra se ograničavanjem prava i direktnim kršenjem deklaracije koju je RH obvezna poštovati. Posebice jer je ovakvim zakonom zabranjuje stavljanje vlastitog (napominjem čak i autohtonog sjemena) na tržište a samim time posljedično to dovodi i do zabrane prodaje takvih proizvoda od autohtonog sjemena, Primljeno na znanje Lokalna cirkulacija za sadni materijal je propisana Odredbama Direktive 2008/90 kao mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Što se proizvođača sjemena tiče želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Obveznici primjene dorade vlastitog sjemena biti će za poljoprivredne proizvođače koji su u sustavu potpore uz mogućnost dodatnog izuzimanja poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade. Od obveze dorade biti će izuzete i poljoprivredne biljne vrste koje su pohranjene u Banku biljnih gena ili upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“, a trenutno su u Banku biljnih gena upisane 4.233 primke. Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke.
250 Eva Jurkovic Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
251 Kruno Beštak Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
252 ŽELJKA KOPRIVNJAK Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
253 Dino Fonović Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
254 Dora Papković Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
255 Luka Lelas Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
256 Melita Medić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
257 Martin Ladika Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
258 MARIJA GRAŠA Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
259 Andrej Valentić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
260 Tara Gudović Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
261 Martin Čotar Pojmovnik, Članak 3. Ako "sjeme s obiteljskog gospodarstva" ne postoji u okviru EU, onda je potrebno to prilagoditi, svakako u interesu naroda HR i očuvanja autohtonih sjemena. Primljeno na znanje Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
262 Zoran Tomljanović Pojmovnik, Članak 3. U članku "3. stavak 24) stavljanje na tržište je prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom." dakle na neki način se kriminalizira svakog malog hobistu koji je svoje u vlastitom vrtu uzgojeno ili od treće osobe dobiveno sjeme dao prijatelju, susjedu, poznaniku... SRAMOTA OD OVAKVOG PRIJEDLOGA ZAKONA Primljeno na znanje Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište
263 Vivian Grisogono Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR3xTVDPQQcLpH4Fg8wa5HT5IL2xbdpsfCCOSFagv5vyjklKxtUbBKOuDx8 - blog.vecernji.hr Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
264 Sanja Gjurčević Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
265 Borna Šimić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
266 Nikoleta Matić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima pa taj pojam treba izbrisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
267 TOMISLAV ERMAN Pojmovnik, Članak 3. Problematičan je pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" koji ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima te isti nebi smio biti dio ovog zakona. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
268 Gabrijel Erman Pojmovnik, Članak 3. Sporno je navedeno u 3) gdje se definira "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" a koje u Europskim zakonima ne postoji u ovom kontekstu. Stoga bi isto trebalo u cijelosti obrisati iz zakona. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
269 Marija Heffer Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima pa taj pojam treba izbrisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
270 Suzana Kapustić Gotal Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
271 Goran Horvatović Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
272 Mirjana Padovan Pojmovnik, Članak 3. Brisati pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" budući ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
273 Stjepan Ivančan Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
274 Dinko Kralik Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
275 Ivona Rimac Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
276 TATJANA ORDANIĆ Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
277 Igor Miošić Pojmovnik, Članak 3. Prijedlog zakona uvodi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište, previđajući da praksa proizvodnje autohtonog sjemenja na OPG-ima u bitnome pridonosi biodiverzitetu i prehrambenoj neovisnosti te da takva proizvodnja i kada se dijelom stavlja na tržište nema odlike isključivo komercijalne proizvodnje sjemena koja je podložna regulaciji prema europskim direktivama. Pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" u ovakvom se kontekstu ne pojavljuje zakonodavstvu EU i potrebno ga je maknuti iz prijedloga zakona. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
278 Nedeljko Hrelja Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
279 INES GRDANJSKI Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
280 Zvonko Jelacic Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
281 Ana Martinović Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
282 DANIJELA BLAŽEKA Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
283 Željko Šelimber Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
284 Nives Komočar Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
285 Marko Ljutic Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
286 Sandra Todorić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
287 Brankica Mišić Mareš Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
288 Sanja Peranić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
289 Ivana Šatrak Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
290 Ines Pašić Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
291 MIRELA PERIŠA Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
292 Anita Radovic Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
293 OPG Ivan Drčec Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
294 Ivana Pozaić Pojmovnik, Članak 3. Korištenjem pojma „proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ i svim restrikcijama koje se odnose na ovaj pojam, direktno se krši Deklaracija UN-a o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima i tražim brisanje istog Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
295 Marina Kolar Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražim brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
296 Martina Vičić Crnković Pojmovnik, Članak 3. Pojam sjemena s poljoprivrednog gospodarstva nepoznat je u EU poljoprivrednom gospodarstvu te smatram da ga treba obrisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
297 Biovrt - u skladu s prirodom Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
298 Sunčana Pešak Pojmovnik, Članak 3. Treba definirati pojmove "heterogeni materijal za ekološku proizvodnju" i "ekološka sorta" radi usklađivanja s Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda Nije prihvaćen Ovaj Zakon ne uređuje ekološku proizvodnju, već uvodi pojam ekološki heterogeni poljoprivredni reprodukcijski materijal kako ga definira Uredba 2018/848. Provedba Uredbe 2018/848 uredit će se propisima kojima se regulira ekološka poljoprivreda.
299 Sunčana Pešak Pojmovnik, Članak 3. Pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
300 TIHOMIR KLEMENT Pojmovnik, Članak 3. 24) stavljanje na tržište je prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom KOMERCIJALNO KORIŠTENJE BEZ NAKNADE NIJE KOMERCIJALNO KORIŠTENJE, MA KOLIKO MI TO SEBI NE ŽELIMO PRIZNATI, Primljeno na znanje Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
301 Martina Vičić Crnković  BANKA BILJNIH GENA , Članak 8. Hrvatska banka biljnih gena ne djeluje transparentno, na njezinoj stranici nema detaljnih informacija o sortnim vrstama, a što je najproblematičnije nije u komunikaciji s poljoprivrednicima koji zaista žele očuvati autohtoni biljni genetski materijal. To je svakako praksa koju treba mijenjati želimo li dosita zaštititi domaće autohtone vrste. Zapravo, posao ove banke radi skupina entuzijasta svjesna važnosti čuvanja autohtonog sjemena. Primljeno na znanje Zadaća Nacionalnog programa obuhvaća aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivo korištenje te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Još davne 2004. godine Republika Hrvatska uključila se u regionalni program South East European Development Network on Plant Genetic Resources (SEEDNet) kako bi započela povezivanje svih institucija zainteresiranih za očuvanje biljnih genetskih izvora. Provođenje Nacionalnog programa je podijeljeno u osam Radnih skupina i 13 institucija koje prikupljaju, opisuju i čuvaju zanimljive tradicionalne i udomaćene genotipove biljnih vrsta. Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa kroz koje se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora. U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena ili poljskih kolekcija. Kolekcije u kojima su čuvaju biljni genetski izvori održavaju se u institucijama koje sudjeluju u Nacionalnom programu. Hrvatska banka biljnih gena djeluje transparentno. Za provedbu Nacionalnog programa osnovano je Povjerenstvo za biljne genetske izvore čije su glavne zadaće provođenje i revizija Nacionalnog programa, odobravanje godišnjih planova rada institucija i godišnjih programa aktivnosti radnih skupina, praćenje provedbe aktivnosti iz godišnjih planova rada i godišnjih programa aktivnosti, usvajanje izvješća radnih skupina, povezivanje i usklađivanje rada svih sudionika Nacionalnog programa i provođenje nadzora rada radnih skupina i kolekcija koje čuvaju. Primke koje se čuvaju u Banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Za svaku upisanu primku dodijeljen je broj u bazi i njezini osnovni, putovnički, podatci koji su određeni prema smjernicama Europskog programa za biljne genetske izvore (The European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources ECPGR). Za sve primke koje se čuvaju u banci biljnih gena provedena su morfološka i dijelom molekularna opisivanja u skladu sa standardima FAO Komisije za genetske resurse i smjernicama ECPGR-a. Također, za pojedine primke postoji i višak sjemena koji je dostupan za razmjenu putem instrumenata Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu kojem je Republika Hrvatska pristupnica. Kroz bazu su dijelom dostupni i morfološki opisi, u mjeri u kojoj su izrađeni moduli baze. Svi opisi primki dostupni su u institucijama koje čuvaju pojedine primke. Rezultate istraživanja koji nastaju kroz Nacionalni program predstavnici institucija redovito ugrađuju u znanstvene radove koje prezentiraju na skupovima i kongresima, ali i objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima. Svaka osoba (fizička/pravna) može se aktivno preko radnih skupina uključiti u rad NPBGI i na taj način pridonijeti očuvanju bioraznolikosti.
302 Biovrt - u skladu s prirodom  BANKA BILJNIH GENA , Članak 8. S obzirom na sve navedene aktivnosti Nacionalnog programa koje imaju osigurano financiranje, postavlja se pitanje zašto se kao jedan od rezultata ne očekuje prijava primki koje ispunjavaju zahtjeve za upis na sortnu listu RH u statusu čuvane sorte? S obzirom da se misli ograničiti sjeme koje se smije uzgajati za vlastite potrebe na isključivo sjeme koje se nalazi na listi – zašto onda kroz Nacionalni program ne osiguravamo upis čuvanih sorti na liste - pa da se omogući uzgoj takvih sorti poljoprivrednicima? Na koji bi način uopće poljoprivrednici mogli usporediti svoje sorte koje uzgajaju s onima koje su pohranjene u bankama gena, ili na koji bi način mogli doći do više informacija – fotografija i opisa tih sorti? Vjerujemo da nam je svima cilj da znamo koje sorte čuvamo – bilo in-situ ili ex-situ i da se kroz razne aktivnosti omogući povezivanje, transparentnost i dostupnost informacija svima. Način na koji se Nacionalni program do sada izvodio ne vodi k održivoj uporabi biljnih genetskih izvora i nikada si kao krajnji cilj nije postavio prijavu čuvanih sorti. Dakle, na koji se točno onda način misli poticati uporaba genetskih resursa? Ovako muzejsko čuvanje sjemenja bez suradnje s zainteresiranom javnosti je samo sebi svrha. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
303 Biovrt - u skladu s prirodom  BANKA BILJNIH GENA , Članak 8. Nacionalni program čuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa u prošlom razdoblju nije u potpunosti ostvaren. Izostale su planirane aktivnosti očuvanja genetske raznolikosti na gospodarstvima (in situ i on farm očuvanje) kao i potpora udrugama. U cijelom svijetu pa tako i kod nas udruge za očuvanje i razvoj genetske raznolikosti imaju značajnu ulogu. One uključuju velik broj članova, profesionalaca i hobista koji čuvaju i koriste genetsko nasljeđe kultiviranog bilja i time mogu održavati živima velike kolekcije bez velikih ulaganja u skupu opremu i strojeve. Spoj stručnih znanja i hobističkog entuzijazma idealna je kombinacija i svatko u njoj može dati doprinos očuvanju ovog važnog dijela baštine i resursa za budućnost našeg zajedničkog prehrambenog sustava. Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o njenom radu, doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju, mogu naći samo najupućeniji – jer tko od javnosti može povezati pojam CPGRD s bankama gena? Nema niti fotografija niti opisa na tim stranicama. Zbog nedostatka resursa u regeneraciji kolekcije, upitno je da li bi ona mogla osigurati dovoljnu količinu uzoraka poljoprivrednicima zainteresiranima za uzgoj čuvanih sorata – odnosno pitamo se da li je uopće moguće doći do bilo kakvih uzoraka iz te kolekcije. Takav muzejski pristup ne jamči očuvanje genetskih resursa jer ni u idealnim uvjetima sjeme ne može vječno zadržati klijavost. Stručni opisi sorata iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena proizvođačima bi olakšali odabir sorte koju žele proizvoditi i pokrenuti postupak njenog upisivanja na sortnu listu. Time bi se puno više približili cilju osiguravanja informacija proizvođačima zbog kojeg je predložena opisna sortna lista kako je to objašnjeno u uvodnom dijelu zakona. Trenutno takvi opisni nisu dostupni javnosti. Pitamo se zašto se godinama ulažu znatni iznosi u spomenuti Nacionalni program, a da rezultati nisu dostupni javnosti i da se ne izvršavaju sve zacrtane aktivnosti bez obrazloženja zašto se to nije provelo. Istovremeno, u RH postoji niz udruga i poljoprivrednika koji se bave očuvanjem biološke raznolikosti, a u ovaj program uopće NISU uključeni. Primljeno na znanje Provođenje Nacionalnog programa je podijeljeno u osam Radnih skupina i 13 institucija koje prikupljaju, opisuju i čuvaju zanimljive tradicionalne i udomaćene genotipove biljnih vrsta. Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa kroz koje se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora. U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena ili poljskih kolekcija. Kolekcije u kojima su čuvaju biljni genetski izvori održavaju se u institucijama koje sudjeluju u Nacionalnom programu. Hrvatska banka biljnih gena djeluje transparentno. Za provedbu Nacionalnog programa osnovano je Povjerenstvo za biljne genetske izvore čije su glavne zadaće provođenje i revizija Nacionalnog programa, odobravanje godišnjih planova rada institucija i godišnjih programa aktivnosti radnih skupina, praćenje provedbe aktivnosti iz godišnjih planova rada i godišnjih programa aktivnosti, usvajanje izvješća radnih skupina, povezivanje i usklađivanje rada svih sudionika Nacionalnog programa i provođenje nadzora rada radnih skupina i kolekcija koje čuvaju. Primke koje se čuvaju u Banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Za svaku upisanu primku dodijeljen je broj u bazi i njezini osnovni, putovnički, podatci koji su određeni prema smjernicama Europskog programa za biljne genetske izvore (The European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources ECPGR). Za sve primke koje se čuvaju u banci biljnih gena provedena su morfološka i dijelom molekularna opisivanja u skladu sa standardima FAO Komisije za genetske resurse i smjernicama ECPGR-a. Također, za pojedine primke postoji i višak sjemena koji je dostupan za razmjenu putem instrumenata Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu kojem je Republika Hrvatska pristupnica. Kroz bazu su dijelom dostupni i morfološki opisi, u mjeri u kojoj su izrađeni moduli baze. Svi opisi primki dostupni su u institucijama koje čuvaju pojedine primkeSvaka osoba (fizička/pravna) može se aktivno preko radnih skupina uključiti u rad NPBGI i na taj način pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. Količine sjemena koje se čuvaju su u skladu sa preporukama Međunarodnog ugovora i one se redovito obnavljaju. Svi uzorci sjemena se čuvaju u dva primjerka kod različitih institucija. S obzirom na veliki broj uzoraka, nemoguće je čuvati velike količine sjemena. Dobiveni uzorak sjemena se može umnažati bez ograničenja. Također, nacrtom Zakona predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište odnosno prema potrebi i komercijalne prodaje. Proces upisa na nacionalnu sortnu listu biti će vrlo jednostavan i neovisan od klasičnog načina registracije komercijalnih sorti.
304 Sunčana Pešak  BANKA BILJNIH GENA , Članak 8. Potrebno je osigurati transparentnost provedbe Nacionalnog programa, njegovih korisnika kao i ostvarenih rezultata. Te informacije potrebno je prezentirati javnosti. Primljeno na znanje Rezultate istraživanja koji nastaju kroz Nacionalni program predstavnici institucija redovito ugrađuju u znanstvene radove koje prezentiraju na nacionalnim i međunarodnim skupovima i kongresima, ali i objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima.
305 Ivana Pozaić Upisnici dobavljača i uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, Članak 9. Direktive Europske unije omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala na način da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu neprofesionalnim krajnjim korisnicima izuzmu iz potrebe registracije. Mlai proizvođači se trebaju izuzeti iz postupka registracije Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg biljnog reproduktivnog materijala za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
306 Martina Vičić Crnković Upisnici dobavljača i uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, Članak 9. Mali proizvođači koji prodaju svoje proizvode na lokalnom tržištu trebaju se izuzeti iz postupka registracije. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg biljnog reproduktivnog materijala za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Proces upisa na nacionalnu sortnu listu biti će vrlo jednostavan i neovisan od klasičnog načina registracije komercijalnih sorti, te će omogućiti na jednom mjestu popis svih domaćih sorti kao i njihovih „održivača“ te ukoliko bude potrebno biti će omogućena i komercijalna prodaja na teritoriju Republike Hrvatske.
307 Sunčana Pešak Upisnici dobavljača i uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, Članak 9. Kao što je člankom 46. omogućena lokalna cirkulacija za sadni materijal, potrebno je omogućiti i lokalnu cirkulaciju za sjeme s izuzećem upisa u upisnik malih proizvođača. Direktive Europske unije omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala na način da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu neprofesionalnim krajnjim korisnicima izuzmu iz potrebe registracije. Lokalna cirkulacija olakšava pristup domaćem sjemenu vrtlarima, hobistima „neprofesionalnim korisnicima“, ne ugrožava sjemenarsku industriju niti proizvodnju, a može doprinijeti očuvanju genetske raznolikosti i omogućiti izvor prihoda malim obiteljskim gospodarstvima. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
308 Eva Jurkovic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
309 Kruno Beštak Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
310 ŽELJKA KOPRIVNJAK Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
311 JELENA NOVAK Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
312 Dino Fonović Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
313 Biovrt - u skladu s prirodom Proizvodnja sjemena, Članak 14. Jednako kako je navedeno pod čl 14 st4 da za GM sorte važe posebni propisi, tako je potrebno ovdje dodati st5 da područje biljnog zdravstva uređuju posebni propisi iz tog područja. (uz brisanje čl 16) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Dora Papković Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
315 Luka Lelas Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
316 Melita Medić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
317 Martin Ladika Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
318 MARIJA GRAŠA Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
319 Andrej Valentić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
320 Tara Gudović Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
321 Martin Čotar Proizvodnja sjemena, Članak 14. Svakako treba napraviti olakšice i pojednostavljenje za male proizvođače, s mogućnošću lakšeg poslovanja. Stoga treba izvršiti izuzeće za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona:(1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište.(2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
322 Vivian Grisogono Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR3xTVDPQQcLpH4Fg8wa5HT5IL2xbdpsfCCOSFagv5vyjklKxtUbBKOuDx8 - blog.vecernji.hr Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
323 Sanja Gjurčević Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
324 Matilda Pijaca Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
325 Borna Šimić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao štoje predvicleno i za sadni materljal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih prolzvoclača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesiona/nim krajnjim korisnicima, koji profesiona/no nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulaaje«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrclenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se odrecluje »mali proizvoclač« i definira pojam »lokalne cirkulaaje« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materljala propisuje ministar pravIlnlkom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
326 Nikoleta Matić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
327 Gabrijel Erman Proizvodnja sjemena, Članak 14. Ovaj članak, kao i članak 35. i članak 46. definiraju "sivu zonu" odnosno daju mogućnost da se i "male proizvođače" i "lokalnu cirkulaciju" u nekom momentu ograniči od strane ministra posebnim pravilnikom. Smatram kako bi male prozvođače i cirkulaciju sjemena na lokalnoj razini trebalo u cijelosti izuzeti iz ovog zakona. Nije prihvaćen Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra stavljanjem na tržište.
328 TOMISLAV ERMAN Proizvodnja sjemena, Članak 14. Za lokalnu cirkulaciju sjemena bilo bi razumno imati izuzeće kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
329 Marija Heffer Proizvodnja sjemena, Članak 14. Razumno bi bilo imati izuzeće za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
330 Suzana Kapustić Gotal Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
331 Mario Škegro Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
332 Goran Horvatović Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeće za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
333 Mirjana Padovan Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
334 KATARINA KOROV Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
335 Stjepan Ivančan Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
336 Ivona Rimac Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
337 Ervin Grbavac Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
338 Dinko Kralik Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
339 TATJANA ORDANIĆ Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
340 Dubravka Grgić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
341 Maja Musić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
342 Igor Miošić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Kao što je to predviđeno člankom 46 za sadni materijal, potrebno je uvesti izuzeće i za lokalnu cirkulaciju sjemena te male proizvođače sjemena koji posluju isključivo na lokalnoj razini s neprofesionalnim korisnicima izuzeti od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. Uvjete koji određuju "malog proizvođača" i "lokalnu cirkulaciju" te uvjete stavljanja na tržište treba regulirati zasebnim Pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
343 Nedeljko Hrelja Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
344 Vedran Mulovic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
345 Petra Gasparic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
346 INES GRDANJSKI Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
347 Ana Martinović Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
348 Zvonko Jelacic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR1vTT5SEqQK_cmnXlM7FhlZlBTqwZr1VgkhH6BOgQS8te0Jq29TkOTMfeA - blog.vecernji.hr Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
349 Tomislav Haršanji Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
350 DANIJELA BLAŽEKA Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
351 Željko Šelimber Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
352 Nives Komočar Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
353 Marko Ljutic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
354 Sandra Todorić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
355 Brankica Mišić Mareš Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
356 Sanja Peranić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
357 Ivana Šatrak Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražim izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
358 Ines Pašić Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena "malih proizvođača" koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik "lokalne cirkulacije", izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje "mali proizvođač" i definira pojam "lokalne cirkulacije" iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
359 MIRELA PERIŠA Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
360 Tomislav Barac Proizvodnja sjemena, Članak 14. (1) Tražimo da se omogući proizvodnja sjemena hobistima odnosno fizičkim osobama za vlastite potrebe. (1) Tražimo da se omogući proizvodnja sjemena OPG-vima odnosno "malim proizvođačima" za vlastite potrebe. (1) Tražimo da se omogući proizvodnja sjemena OPG-ovima odnosno "malim proizvođačima" za potrebe drugih OPG-ova odnosno "malih proizvođača". Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
361 Anita Radovic Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
362 TIHOMIR KLEMENT Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
363 OPG Ivan Drčec Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
364 Marina Kolar Proizvodnja sjemena, Članak 14. Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom. Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
365 Sunčana Pešak Proizvodnja sjemena, Članak 14. Također je potrebno dodati izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu.
366 Sunčana Pešak Proizvodnja sjemena, Članak 14. Ovdje treba dodati odredbe proizvodnje ekološkog sjemena i heterogenog materijala za ekološku proizvodnju prema Uredbi o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Djelomično prihvaćen Definicija o ekološkom heterogenom poljoprivrednom reprodukcijskom materijalu unijeta je u predmetni zakon, a detaljnije odredbe o stavljanju na tržište sjemena iz ekološkog heterogenog materijala propisati će ministar pravilnikom. Nadalje, provedba Uredbe 2018/848 osigurat će se propisima kojima se uređuje ekološka poljoprivreda.
367 Tomislav Barac SJEME, Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu Tražimo da se omogući proizvodnja sjemena za vlastite potrebe u skladu s prirodnim načelima i bez umjetnih, komercijalno motiviranih ograničenja uvijenih u sanitarne ili bilo kakve druge razloge. Zabrana uzgoja sjemena za vlastitu upotrebu direktno ugrožava temeljno ljudsko pravo na opstanak. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
368 TIHOMIR KLEMENT SJEME, Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
369 Eva Jurkovic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
370 Kruno Beštak Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
371 ŽELJKA KOPRIVNJAK Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
372 JELENA NOVAK Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
373 Dino Fonović Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
374 Dora Papković Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
375 Luka Lelas Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
376 Kristijan Puškarić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. GSU Hrvatsko sjeme podržava ovakvo zakonsko rješenje iz razloga što se na ovaj način uvodi red u uporabi sjemena za vlastite potrebe. Dorada ovoga sjemena jamči sigurnost i kvalitetu biljnog reprodukcijskog materijala koji proizvođač koristi na svom gospodarstvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci.
377 Melita Medić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
378 TAMARA SREMEC Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Članak 16 treba u cijelosti izbrisati jer u značajnoj mjeri negativno utječe na materijalni status malih poljoprivrednih proizvođača i očuvanje genetske raznolikosti lokalnog sjemena. U trenutku kada Hrvatska nema reguliranu banku sjemena pogotovo starih sorti ovakav prijedlog može dugoročno negativno utjecati na biološku raznolikost lokalnih poljoprivrednih kultura. Mali poljoprivrednici moraju imati pravo koristiti sjeme iz vlastite proizvodnje a kvalitetu proizvoda treba osigurati kontrolom krajnjeg proizvoda a ne ograničavanjem prava malih poljoprivrednika. Nije prihvaćen Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
379 Martin Ladika Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
380 MARIJA GRAŠA Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
381 Andrej Valentić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
382 BOŠKO LJUBENKOV Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
383 ZVONIMIR MAGDIĆ Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Kako nema pravnog uporišta koje bi ovom zakonu dalo pravo da regulira proizvodnju za vlastite potrebe gospodarstva ovaj članak treba u potpunosti brisati. Ukoliko postoji bojazan od širenja karantenskih patogena to je regulirano propisima o biljnom zdravstvu i nije predmet ovog zakona. Posebno, nema nikakve pravne osnove da se proizvođačima ograniči upotreba sorata na isključivo registrirane sorte kojima je dodijeljena kategorija kao ni pravne osnove da se ograniči upotreba sorata sa Zajedničkog kataloga Europske unije na isključivo certificirane sorte. U situaciji nedostatne proizvodnje sjemena u državi i tolike ovisnosti o uvozu potpuno je besmisleno da se domaćim proizvođačima nameću stroža pravila nego proizvođačima i jedne druge zemlje i da se time pogoduje stranim tvrtkama. Nadalje, uvođenje takvih pravila protivno je odredbama Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima čije odredbe je Hrvatska obavezna poštivati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
384 Tara Gudović Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
385 Martin Čotar Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
386 Vivian Grisogono Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR3xTVDPQQcLpH4Fg8wa5HT5IL2xbdpsfCCOSFagv5vyjklKxtUbBKOuDx8 - blog.vecernji.hr Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
387 Sanja Gjurčević Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
388 Matilda Pijaca Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
389 Borna Šimić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se iskljuavo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama prolzvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o bujnom zdravstvu takocler ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne ku/ture i konkretne postupke da bi se sprljea7o širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi izmeclu ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo loka/no dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje že/e uzgajatl". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
390 Nikoleta Matić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
391 Gabrijel Erman Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
392 TOMISLAV ERMAN Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
393 Marija Heffer Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. Besmisleno je jednako tretirati sve sjeme i sve proizvođače te tako jednim potezom uništiti sve sorte prilagođene na mikroklimu vlastite zemlje. Ovo je direktno pogodovanje velikim proizvođačima sjemena na uštrb vlastite ruralne zajednice. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
394 IVANA ZUBAK ČIŽMEK Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
395 Suzana Kapustić Gotal Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
396 Mario Škegro Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
397 Goran Horvatović Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati. Smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
398 Mirjana Padovan Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
399 KATARINA KOROV Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
400 Stjepan Ivančan Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati zbog sramotne povrede gore spomenute deklaracije. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
401 Ivan Šanjug Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Ne vidim razlog zašto bi se poljoprivrednom proizvođaču uskratila mogućnost uzgoja iz vlastitog sjemena koje nije dorađeno - ako zbog nedostatka dorade ono nije kvalitetno sam snosi troškove tog propusta (naknadno u manjem prinosu) i pri tome ne ugrožava nikog osim samog sebe. Također, stavkom (1) ovog članka u praksi će se ograničiti/onemogućiti upotreba i očuvanje starih sorti koje su važan genetski resurs ove države. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
402 Ivona Rimac Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
403 Dinko Kralik Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
404 Ervin Grbavac Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
405 TATJANA ORDANIĆ Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
406 Dubravka Grgić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
407 Maja Musić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
408 Igor Miošić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Članak 16 treba u cijelosti izbrisati jer je u suprotnosti s Deklaracijom ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima iz 2018. godine. Navedena Deklaracija u čl.19 od države traži da prepozna prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati. Kako je riječ o privatnim potrebama lokalnih uzgajivača i lokalnih proizvođača sjemena, ne mogu se primjenjivati direktive koje reguliraju isključivo proizvodnju za tržište. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
409 Nedeljko Hrelja Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
410 Vedran Mulovic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
411 Petra Gasparic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
412 INES GRDANJSKI Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
413 Ana Martinović Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
414 Zvonko Jelacic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/reagirajte-na-prijedlog-zakona-o-sjemenju-javno-savjetovanje-otvoreno-do-10-12-2020-12132?fbclid=IwAR1vTT5SEqQK_cmnXlM7FhlZlBTqwZr1VgkhH6BOgQS8te0Jq29TkOTMfeA - blog.vecernji.hr Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
415 Marija Cucurić Tutuman Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
416 Tomislav Haršanji Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
417 DANIJELA BLAŽEKA Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
418 Željko Šelimber Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
419 Nives Komočar Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
420 Marko Ljutic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
421 Sandra Todorić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
422 Brankica Mišić Mareš Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
423 Sanja Peranić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
424 Ivana Šatrak Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatram da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
425 Ines Pašić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
426 Tomislav Barac Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. (1) Ograničavanje uzgoja sjemena za vlastitu upotrebu na certificrane sorte u direktnoj je suprotnosti s UN deklaracijom o pravima seljaka iz 2018. Cijeli članak je nužno brisati. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
427 MIRELA PERIŠA Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
428 Anita Radovic Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
429 OPG Ivan Drčec Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
430 Marina Kolar Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se ISKLJUČIVO na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
431 Biovrt - u skladu s prirodom Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati i osigurati dodatna izuzeća za sjeme jednako kao što su predviđena izuzeća za sadni materijal u članku 46. Nije prihvaćen Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
432 Martina Vičić Crnković Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Ovo je situacija kojom domaćim proizvođačima nameću stroža pravila nego proizvođačima drugih zemalja čime se zapravo pogoduje stranim proizvođačima sjemena. Na taj ćemo način ugasiti autohtone sorte i opet omogućiti procvat uvoza sjemenskog materijala. Ne slažem se prijedlogom da proizvođač treba koristiti samo certificirane sorte. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
433 Sunčana Pešak Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Kako nema pravnog uporišta koje bi ovom zakonu dalo pravo da regulira proizvodnju za vlastite potrebe gospodarstva ovaj članak treba u potpunosti brisati. Ukoliko postoji bojazan od širenja karantenskih patogena to je regulirano propisima o biljnom zdravstvu i nije predmet ovog zakona. Posebno, nema nikakve pravne osnove da se proizvođačima ograniči upotreba sorata na isključivo registrirane sorte kojima je dodijeljena kategorija kao ni pravne osnove da se ograniči upotreba sorata sa Zajedničkog kataloga Europske unije na isključivo certificirane sorte. U situaciji nedostatne proizvodnje sjemena u državi i tolike ovisnosti o uvozu potpuno je besmisleno da se domaćim proizvođačima nameću stroža pravila nego proizvođačima i jedne druge zemlje i da se time pogoduje stranim tvrtkama. Nadalje, uvođenje takvih pravila protivno je odredbama Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima čije odredbe je Hrvatska obavezna poštivati. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
434 vjeran gomzi Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. Mislim da bi zbog malih proizvodjaca koji propagiraju svoje sjeme kroz sezone zbog jednostavnosti bilo dobro uvesti slicnu iznimnu odredbu kao sto je ona za sadni materijal pod Clankom 46, tj. da se male proizvodjace i za proizvodnju za osobnu uporabu takvo sjeme izuzima od odredjenih odredbi koje su inace predvidjene uredbama Zakona. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
435 OPG Mikulić Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. st2. treba ostaviti mogućnost čišćenja i selektiranja sjemena na vlastitom gospodarstvu ( postoje mali uređaji koji su lako dobavljivi). Razlozi su : 1. nepostojanje dorađivača sjemena u blizini 2. male količine dorađivači neće raditi 3. vrlo male količine sjemena nisu prikladne za doradu u velikim strojevima - gubitci sustava , 4. doradom na vlastitom gospodarstvu poljoprivrednik po svojim potrebama prilagođava strojeve za čišćenje radi postizanja optimalnih rezultata. 5. Smanjuju se dugoročni troškovi poslovanja 6. Mogućnost korištenja domaćih starinskih sorti koje nisu u prodaji ili su teško dostupne čime se doprinosi raznolikosti biljnih vrsta. Nakon dorade može se uzorak slati u laboratorij za ispitivanje kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala radi dobivanja suglasnosti za korištenje. Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
436 TIHOMIR KLEMENT Proizvodnja sjemena namijenjena za vlastitu uporabu, Članak 16. st 2. Poljoprivredni proizvođač koji nije dobavljač i upisan u upisnik, akoristi sjeme starih sorti koje kao takvo nije certificirano, da li ga može koristiti za vlastite potrebe., jer po ovome ispada da je to iskljuceno kao mogucnost, Primljeno na znanje Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
437 PP Orahovica d.o.o. Dorada sjemena, Članak 17. PRIJEDLOG ČL. 17, ST 1.: (1) Dorada sjemena je poseban oblik prerade sjemena koji obuhvaća sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje i označavanje ORAZLOŽENJE: Smatramo kako je dorada sjemena poseban oblik prerade poljoprivrednog proizvoda, sjemena, kojim se djeluje na sjeme i kojim se postupcima dorade mijenjaju svojstva sjemena te se nakon završenog procesa dobije novi kvalitetniji proizvod koji je i dalje poljoprivredni proizvod, a koji sadrži zaštitu od bolesti i štetnika, zatim nakon oblaganja sjeme mijenja svoj oblik, postaje ujednačeno te je veće mase. Stoga, smatramo kako je definiciju pojma Dorada sjemena zbog specifičnosti procesa prerade na sjemenu potrebno dopuniti na predloženi način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 IVANA ZUBAK ČIŽMEK Dorada sjemena, Članak 17. Stavkom (1) ovog članka u praksi će se ograničiti/onemogućiti upotreba i očuvanje starih sorti koje su važan genetski resurs ove države. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
439 Ivana Pozaić Dorada sjemena, Članak 17. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Cijeli ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
440 Sunčana Pešak Dorada sjemena, Članak 17. Potrebno je definirati na koji način će se obavljati dorada ekološkog sjemena. Primljeno na znanje Primjenom Uredbe 2018/848 i provedbenih propisa čija se objava očekuje u 2021. godini detaljnije će se propisati certificiranje ekološkog heterogenog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.
441 BOŠKO LJUBENKOV SJEME, Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena U skladu s člankom 46. ovog Zakona potrebno je dodati novi članak u ovu kategoriju kako slijedi: (1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od primjene odredbi članka 14. stavka 1. ovoga Zakona u pogledu nadzora dobavljača, članka 25. ovoga Zakona u pogledu provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište iz članka 28. ovoga Zakona. (2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom Primljeno na znanje Odredbe Direktive 2008/90 propisuju mogućnost izuzeća samo za male proizvođače voćnog reprodukcijskog materijala. Želimo naglasiti da je stavljanje na tržište prodaja, držanje s ciljem prodaje, ponuda za prodaju i svako raspolaganje, opskrba ili prijenos poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na treće osobe s ciljem komercijalnog korištenja uz naknadu ili bez nje osim isporuke nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom. Stoga se svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište.
442 Ivana Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. Prilagoditi cijeli zakon a posebice ovaj članak na način da se i u ovoj legislativi istakne : Nije dozvoljeno kositriti sjemena genetski modificiranih sorti. NAPOMENA: u slučaju da odbijete ovu odredbu potrebno je detaljno navesti razloge te navesti rok i zakone putem kojih ćete uvesti ovu odredbu u RH zakonodavstvo a u svrhu osiguranja uvjeta ekološke proizvodnje u cijeloj RH. Podsjećam, EU Uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja sorata za ekološku proizvodnju. Obzirom na postojeće stanje RH poljoprivrede nema apsolutno nikakve prepreke da cijela RH ne bude usmjerena kao zemlja ekološke proizvodnje. Stoga se traži da se i kroz ovaj zakon uvedu odredbe o zabrani GMO sadnog materijala. Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
443 Ivana Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. Cilj treba biti usvojiti mjere kojim će se potaknuti ekološka proizvodnja sjemena te pronaći rješenja da se sjeme dorađuje prema standardima kvalitete ali i prema načelima ekološke proizvodnje. Izmijeniti sve zakone kojima se omogućuje korištenje sjemena genetski modificiranih sorti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 TIHOMIR KLEMENT Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. GMO sjeme treba svakako zabraniti, ali prema ovome je očito da ono ne samo da nije zabranjeno nego je u upotrebi na veliko Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva
445 DEJAN RODIGER Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. GMO sjeme treba zabraniti, a ne uočljivo navesti. Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
446 TIHOMIR KLEMENT Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. Da li Na GMO Sjemenu može biti doneseno pravilnikom preko cijelog pakiranja Veliki natpis GMO Kako bi kupci lakše odabrali upravo GMO sjeme kao garanciju kvalitete??? Nešto kao GMO Vrhunska kvaliteta ili sl?? Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
447 TIHOMIR KLEMENT Pakiranje, plombiranje i označavanje sjemena, Članak 21. Da li Na GMO Sjemenu može biti doneseno pravilnikom preko cijelog pakiranja Veliki natpis Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
448 Ivan Budinski Stavljanje na tržište sjemena, Članak 28. Sukladno cijelom nizu općenitih komentara na ovaj pravni akt i ovdje zakonodavac pokazuje da ne razumije potrebu i prava malih proizvođača i tisuća kupaca koji žele nešto domaće. Puno je pravo zakonodavca kontrolirati prodaju sjemena sa sortnih listi i tu je potrebno certificiranje ali ta kontrola mora prestati kada netko želi prodati vlastito sjeme koje može biti rezultat selekcije jednog malog poljoprivrednika ili tradicije jednog malog sela. Ionako niti jedan ozbiljni veliki proizvođač neće kupovati takvo sjeme niti će se takvo sjeme proizvoditi u velikim količinama. Dužni ste ostaviti slobodno cirkuliranje malih količina sjemena među malim proizvođačima dok god se takvo sjeme ne označava kao neka od sorti sa sortnih lista. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
449 Ivan Budinski Trgovina sjemena, Članak 29. Nema nikakve potrebe da se male proizvođače koji žele prodavati male količine sjemena iz vlastite proizvodnje obavezuje registriranjem za prodaju sjemena dok god to sjeme ne označavaju kao neko sjeme sa sortnih listi. Onemogućavate tisuće malih poljoprivrednika i uzgajivača za vlastite potrebe da isprobavaju svi moguću genetsku raznolikost i lokalno prilagođene tipove bilja. Veliki uzgajivači će ionako kupovati samo certificirano sjeme od ozbiljnih proizvođača i nije zadaća javnih službi da maltretiraju male prozvođače s nepotrebnim certificiranjem s izlikom zaštite proizvodnje. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
450 Ivan Budinski Proizvodnja sadnog materijala, Članak 35. Opet, kao i u slučaju cijelog ovog zakona i stavljanja sjemena na tržište, zakonodavac pokušava uvesti certificiranje svega i potpuno uništiti tržište lokalnih ekotipova, neregistriranih starih sorti, sjemenjaka i sličnog. Jasno je da neregistrirani proizvođači ne smiju stavljati na tržište komercijalne sorte, sorte sa sortnih listi, ali ako netko npr. želi prodati nekoliko sadnica nekog lokalnog ekotipa ili bilo kakve sadnice prozvedene na malom gospodarstvu i ako to netko želi kupiti u čemu je problem? Veliki proizvođači ionako neće kupiti takve sadnice, mala poljoprivredna gospodarstva možda i kupe za isprobati u svojim uvjetima a za osobne potrebe je ionako stvar osobnog izbora što će osoba kupiti. Nepotrebnom regulacijom tog količinski jako malog dijela tržišta uništavate svu moguću genetsku raznolikost kulturnog bilja. U rukama tisuća malih poljoprivrednika i entuzijasta se čuva ta ogromna genetska raznolikost kulturnog bilja i vaša je dužnost da je održite a to je najlakše postići ako im ne namećete pravila koja su osmišljena za velike prozvođače i registrirane sorte. U cijeli ovaj zakon treba dodati da se ne odnosi na tržište sorti koje nisu na listama, to su ionako male količine koje nam svima jako puno vrijede i treba ih čuvati. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
451 DEJAN RODIGER Proizvodnja sadnog materijala, Članak 35. Znači ako ja kao fizička osoba čuvam i proizvodim sjeme starih sorti, ja se moram negdje upisivati? Zašto? Primljeno na znanje Kao fizička osoba ako čuvate i proizvodite sjeme starih i autohtonih sorti u nekomercijalne svrhe niste obveznika upisa u Upisnik dobavljača (proizvođača sjemena), niti bilo kojeg drugog upisnika koji proizlazi iz ovog Zakona.
452 Ivan Dušan Proizvodnja sadnog materijala, Članak 35. Koji se smisao i cilj članka 3, stavak 1 i 2? Primljeno na znanje Člankom 3. stavkom 1. i 2. definiraju se pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i popratnim pravilnicima radi uređenja proizvodnje, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala određenih skupina bilja, proizvodnja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva.
453 Ivan Dušan Proizvodnja sadnog materijala, Članak 35. Vezano za članak 35 st 4 - to je nepotrebno. Svaki dobavljač koji kupuje i prodaje sadni materijal ionako mora već voditi evidenciju temeljem drugih zakonskih propisa, tj zakonskih propisa kojima se regulira trgovina. Svi ti dobavljači ionako moraju voditi knjigu ulaznih računa kroz koju se evidentira nabava sadnog materijala i knjigu izlaznih računa iz kojih je vidljiva prodaja sadnog materijala. Svi poslovni subjekti u RH su dužni voditi evidencije koje je odredila porezna uprava, a sadni materijal kojim se trguje mora radi tih propisa biti evidentiran, tako da je ovaj stavak nepotreban. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 DEJAN RODIGER Proizvodnja sadnog materijala, Članak 36. GMO treba zabraniti. Ili je ideja da zakompliciramo malima, da bi onda veliki mogli lakše prodavati, jer oni imaju dovoljno novaca da plate sve te nepotrebne procedure Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
455 TIHOMIR KLEMENT Proizvodnja sadnog materijala, Članak 36. ČL 35 st 5 čl 36 st 1. dobavljač smije proizvoditi GMO sadni materijal ali po st 6 . ga nesmije stavljati na tržište u HR. to se onda prema stavku 7 označavanjem određuje da mora biti u odvojenom skladištu ,a to se nadzire po stavku 5 za koji ministar donosti poseban pravilnik. OČIGLEDNO SE SITUACIJA OKO GMO želi zapetljati . Hrvatska treba biti GMO free država i zabraniti ga u bilo kojem obliku kako u proizvodnji sadnog materijala, dobave , prodaje uvoza izvoza, svega. I to treba imati 1 poseban članak koji glasi GMO sadni materijal u Hrvatskoj je zabranjen u svim oblicima Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
456 Ivan Dušan Službeni nadzor nad proizvodnjom sadnog materijala, Članak 42. Članak 42 st 1-3 su besmisleni iz razloga što niti jedan dobavljač ne može tu proizvodnju unaprijed planirati. Odluku o početku neke proizvodnje, koji sadni materijal će se proizvoditi, sorte i količine - to nitko ne zna neposredno prije same proizvodnje. Nitko ne može na početku godine znati koji sadni materijal će proizvoditi i u kojim količinama tijekom godine. Ako to već treba biti u zakonu, trebalo bi stajati "okvirni plan proizvodnje" Primljeno na znanje U trenutku podnošenja prijave proizvodnja sadnog materijala je već zasnovana te dobavljač zna što proizvodi, osim u slučaju proizvodnje sadnog materijala povrća ili ukrasnog, no u tom slučaju govorimo o Planovima godišnje proizvodnje.
457 Tomislav Barac Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala, Članak 45. (2) Tražimo zabranu stavljanja na tržište genetski modificiranih sorti sadnog materijala. Izbaciti stavak 2. Umjesto da promovira interese velikih proizvođača GMO materijala, tražimo zakonodavca da čuva zdravlje i dobrobit stanovnika ove zemlje te da potiče očuvanje i povećanje upotrebe autohtonih sorti prilagođenih lokalnim uvjetima i tradicionalnoj proizvodnji! Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.
458 TIHOMIR KLEMENT Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala, Članak 45. ČL. 45 st 2. POtpuna zabrana je jedina opcija za GMO tako da umjesto "u slučaju" stavljanja na tržište GMO nebi se ni dogodio slučaj i potreba za posebnim označavanjem. Ako se i mora označiti jer će to sve vjerovatno proći U tom "slučaju " GMO mora biti označen poput cigareta. Velika kosturska glava. Primljeno na znanje Uzgoj genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala (GMO) u Republici Hrvatskoj je strogo zabranjen. Republika Hrvatska se kao jedinstvena cjelina prema EK izjasnila kao slobodna država od uzgoja genetsko modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Zbog mogućnosti uzgoja GMO poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u nekim državama članicama (u Europskoj uniji dopušten je samo uzgoj GMO kukuruza) i jedinstvenog tržišta tj. slobode kretanja roba, takvi proizvodi moraju biti označeni na certifikatu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (poljoprivredna inspekcija) redovito provodi službene kontrole usjeva (kukuruz, soja,…) na GMO. Zakon o GMO je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Nadalje, obvezno označavanje da se radi o GMO sorti propisano je Direktivom 2008/90 i 68/193
459 ZVONIMIR MAGDIĆ Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala, Članak 46. Zašto ne postoji ovakvo izuzeće od nadzora i stavljanja na tržište za lokalnu cirkulaciju ekološkog sjemena malih proizvođača namijenjenog neprofesionalnim krajnjim korisnicima? Drugim riječima, lokalne razmjene lokalnog ekološkog sjemena moraju biti zakonom izuzete od zahtjeva postavljenih pred profesionalne proizvođače bilo ekološkog ili drugog sjemena za tržište. Primljeno na znanje Svako postupanje sa sjemenom namijenjenom neprofesionalnom krajnjem korisniku gdje nema komercijalnog korištenja, ne smatra se stavljanjem na tržište. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji proizvode sjeme za vlastite potrebe kao i proizvođači sjemena domaćih i autohtonih sorti neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Kao i do sada, neće se propisivati ograničenja korištenja malih količina sjemena u nekomercijalne svrhe (sjetva, sadnja, razmjene, darivanja, sajmovi…). Navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
460 DEJAN RODIGER Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala, Članak 46. Zašto bi jedan čovjek definirao nešto tako krucijalno? Samo je podložno korupciji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 TIHOMIR KLEMENT Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala, Članak 46. Samo da ministar ne zaboravi napisati pravilnik na ovu temu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Ivan Dušan Trgovina sadnim materijalom , Članak 48. Vezano za čl 48 stavak 4 - to treba biti omogućeno i pravnim i fizičkim osobama koje imaju zaposlenog diplomiranog inženjera agronomije, magistra agronomske struke ili prvostupnika agronomije, znači kao što je to omogućeno osobama iz čl 48 st. 2. Zato predlažem da se iza riječi "struke." briše točka i dodaju riječi "ili diplomiranog inženjera agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke odnosno prvostupnika agronomije/poljoprivrede ili magistra agronomske/poljoprivredne struke.". Nema smisla da ako netko ima zaposlenog inženjera da mora zapošljavati još dodatno i djelatnika sa srednjom stručnom spremom. Prihvaćen Članak je dorađen u skladu s prijedlogom.
463 DEJAN RODIGER Održavanje sorte , Članak 72. Opet nešto ministar/jedan čovjek propisuje. Opet podložno korupciji. Primljeno na znanje Razlog zašto takva odredba stoji u Zakonu je pravne naravi. Propisi se donose na transparentan način i u njihovoj pripremi (pisanju) sudjeluju multidisciplinarni stručnjaci iz svih potrebnih područja koja su obuhvaćaju predmetnim propisom u izradi.
464 TIHOMIR KLEMENT Održavanje sorte , Članak 72. Visina naknade iz stavka 1 . bi trebala biti minimalno u skladu sa naknadama zemalja u okruženju , a ne 3 puta skuplje Primljeno na znanje Prilikom određivanja visine naknade u izračun iste se uzimaju svi relevantni podaci prema kojima se određuje visina iznosa. Nastojanja su uvijek da naknada bude zadovoljavajuća za obje strane.
465 Ivan Dušan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Vezano za članke 8-12 zakona (upisnici) Predlažem da se prijelaznim i završnim odredbama propiše da se fizičke i pravne osobe koji su bile upisane u Upisnike po sadašnjem zakonu (članka 7 stavak 1.) - ne moraju se upisivati u upisnike iz članka 8-12 ovoga Zakona. Znači upisi u Upisnike koji su obavljeni po sadašnjme Zakonu ostaju na snazi, te se samo prenose u nove upisnike. Nema smisla da sve oni koji se moraju upisati u razne upisnike, a već su bili upisani u njih po sadašnjem zakonu moraju opet upisivati. To je puno nepotrebnog administativnog posla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Veronika Vahtaric OBRAZLOŽENJE, Uz članak 16. Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je "država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati". Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati!! Svaki pojedinac ima pravo da raspolaže resursima i blagodatima koje nam je priroda dala, jer mi sami smo dio prirode, iako odgovorni za našu državu i Svijet to ne poimaju i stvaraju iluzije odvajajući je od iste. Treba stati na kraj manipulaciji, kontroli uma putem medija, lažnim informacijama, oduzimanju slobode, eksesivnom konzumerizmu, GMO-u, uvozu i sabotaži hrvatskih poljoprivrednika i lošim odlukama! Narod je razvio toleranciju i nezainteresiranost suprotstavljati se odlukama i mlako prihvaćaju sve nametnuto da bi izbjegli otpor. Svjesna da su vladajući, odgovorni za donošenje odluka u ovoj državi ipak samo nečije marionete u službi provođenja volje i interesa određenog broja ljudi, Hrvatska je samostalna država i kao takva ima priliku, barem "nakratko" imati svoje "Ja" i samostalno odlučiti o ovoj stvari. Vjerujem da je ovo pravi trenutak da Republika Hrvatska ima svoje "Ja" i donese odluku za dobrobit svojih građana, kao i budućih naraštaja. Nije prihvaćen Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.