Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Gordana Vojković | PRILOG 1. | Prvenstveno primjećujemo da se kao problem koji zahtijeva promjenu zakonodavstva i u ovom postupku navodi isključivo «problematika» na koju je ukazao ESLJP u Presudi Statileo i drugim presudama iste tematike. Takvo pogrešno polazište upravo je i dovelo do ukidanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova (NN 68/18), Odlukom Ustavnog suda RH U-I-3242/2018 od 14.09.2020.g., pa prvenstveno ukazujemo na sadržaj te Odluke i pripadajućeg Izdvojenog podupirućeg mišljenja koje joj je priloženo. Naime, problem koji je potrebno riješiti predmetnim zakonodavnim izmjenama tiče se temeljnih ljudskih prava kako nominalnih vlasnika stanova, tako i temeljnih ljudskih prava zaštićenih najmoprimaca i potrebne uspostave ravnoteže između tih dviju skupina, a čime se ESLJP uopće nije bavio, niti mu je to bila zadaća u presudama koje se odnose na prava samo jedne od tih dviju skupina. Prava zaštićenih najmoprimaca temelje se na njihovom ranije stečenom stanarskom pravu. Promjenom društvenog sustava, većina nositelja tog prava stekla je pravo na otkup svojih stanova pod izuzetno povoljnim uvjetima sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (NN 27/91), a onima koji pravo na otkup nisu iskoristili, omogućen je doživotni najam stana u državnom vlasništvu, također pod izuzetno povoljnim uvjetima. Suprotno tome, stanari u stanovima u privatnom vlasništvu, bez ikakve mogućnosti otkupa stana, stavljeni su u potpuno nejednak položaj, a ujedno bez ikakve svoje krivnje predstavljaju nerazmjeran teret drugoj skupini građana. Kod takvog stanja stvari, upravo je na državi da na odgovarajući način ispravi propust u takvom zakonodavnom rješenju i dovede sve zaštićene najmoprimce, ranije nositelje stanarskog prava, i članove njihovih obitelji u jednak položaj. Bezuvjetno je potrebno da svi zaštićeni najmoprimci steknu pravo na otkup stana pod financijskim uvjetima sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, pri čemu je svaku razliku u uvjetima prodaje u odnosu na tržišne dužna snositi isključivo država, dodatno imajući u vidu i da su potrebna sredstva jasno predviđena člankom 24. tog Zakona. Moguća rješenja bi bila otkup stana u kojem stanuju, uz pristanak vlasnika i nadoplatu do tržišne vrijednosti stana od strane države, a u slučaju izostanka pristanka vlasnika, otkup pod jednakim uvjetima drugog veličinom i položajem odgovarajućeg stana. Jednako tako, zaštićenim najmoprimcima koji ne iskoriste pravo na otkup, mora biti omogućen nastavak najma istog ili drugog veličinom i položajem odgovarajućeg stana, također uz subvenciju države, odnosno shodnog smještaja sukladno njihovim potrebama i životnoj dobi, i to ne na razini prvenstva prilikom ostvarivanja pojedinih prava, nego kao mogućnost stvarnog i neodgodivog korištenja pravom. Smatramo da bi se jedino na opisani način moglo konačno, pravedno i zakonito riješiti stvarni problem, čije rješavanje se odgađa već desetljećima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 2 | Udruga Proljeće - privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-Dalmatinske županije | PRILOG 1. | 2.1. Treba znati ! Problem postoji več niz desetljeća, a nastao je zbog dekreta donesenih za vrijeme komunističkih vlasti, i njihove prisile, koje su bez pristanka vlasnika privatne imovine, u istu " uselile " same, ili njima " bliske i zaslužne " osobe, te dio stvarno potrebitih. / Molim pogledajte odlomak - Higjena, Miljenko Smoje, Velo misto /. Vlasti su svima dodijeljivale stanarsko pravo, na toj tuđoj privatnoj imovini, a za što su uvijek ti najmoprimci, posredno ili neposredno vlasnicima " plaćali najam ", večinom u manjem iznosu od potrebitog za iznos, koji je, po zakonu, morao i plaća vlasnik ! Uvjek se nedvojbeno znalo, da ti prisilom " useljeni " stanari, stanuju u tuđoj privatnoj imovini ! Tu višedesetljetnu nepravdu prema vlasnicima stanova u privatnom vlasništvu, u kontinuitetu, nikada nacionaliziranih, htjele su " ispraviti " vlasti u našoj ostvarenoj, samostalnoj, demokratskoj R.H. U svrhu ispravljanja te nepravde i diskriminacije prema vlasnicima privatne " okupirane " imovine, Sabor R.H. je 3. lipnja 1991. god. donio ZAKON o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji u članku 24. propisuje : Novac koji se ostvari prodajom stanova, koje prodaju općina odnosno grad, u roku pet godina nakon stupanja na snagu ovog zakona koristi se : 90 % za pribavljanje stanova za preseljenje stanara iz stanova u privatnom vlasništvu ! Nakon toga, ZAKONOM o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova, od 9. lipnja 1992. god., je isto tako propisano da 90 % posto prikupljenih sredstava ide isključivo u tu namjenu ! Kako je bilo propisano, za plaćanje odjednom, vrijedile su posebne pogodnosti, pa pored malih cijena otkupa tzv. društvenih stanova, prikupljena su veća sredstva od potrebitih za kupnju i preseljenje stanara iz stanova u privatnom vlasništvu ! Zakonom iz 1995. god., po njegovom stupanju na snagu, državi je išlo 55 %, a gradu 45 % prikupljenih sredstava ! Treba naglasiti, da od prodaje tih " društvenih stanova " na kredit, novac još uvjek pristiže u državnu i gradsku kasu, sve do sredine 2023. god. !!! A nažalost , prvenstveno gradovi, pa ni država, nisu ništa od tih sredstava, po Zakonu prikupljenih u isključivo tu svrhu, u tu svrhu i upotrijebili ! Tako da se postavlja pitanje tko svađa narod, tko je opstruirao i opstruira Zakone vlastite države, i tko če, i da li če itko zbog toga odgovarati ! Danak, nepravdu, diskriminaciju i štetu, i dalje, 30 godina iza donošenja Zakona po kojima su problemi trebali i morali biti rješeni, usprkos Ustavu R.H., Zakonu o vlasništvu, Konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Europskim pravnim stećevinama, pa i presudama Europskog suda u Strasbourgu !!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | Mileva Lambaša Lučev | PRILOG 1. | 2.1. Treba se ponovno potvrditi da je konačni rok za predaju tj. iseljenje iz privatnih stanova 1.9.2023. Hrvatskim braniteljima pod hitno dati na uživanje stan koji je u vlasništvu države odnosno lokalne samouprave. Ostalima dati odgovarajući stan u POS-ovim stanovima uz najamninu koja je primjerena njihovim primanjima odnosno mogućnostima. Ovo ukidanje Zakona iz 2018.od strane Ustavnog suda je mučenje zaštićenih najmoprimaca (oni su i dalje podstanari) i nas vlasnika privatnih stanova. O stanju stanova u koja se ne ulaže godinama najbolji je primjer u Zagrebu nakon potresa! Svima onima koji imaju u RH nekretnine (a ima ih puno) zatražiti odmah iseljenje iz naših privatnih stanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 4 | DUBRAVKO KUZMANOVIĆ | PRILOG 1. | Potpuno se slažem s Naidom Korkut Leskovar. Trebalo bi objasniti zašto ovo e-savjetovanje traje do 18.12.2020., a Izvješće se objavljuje 01.02.2021., kad većina ostalih e-savjetovanja imaju rok cca 15 dana, a ovo cca mjesec i pol. Kada se računa da je to tek prvi korak, a treba još sigurno dva čitanja dok se ne donese Zakon, isti možemo očekivati krajem prve polovice godine. Time se ponovno gubi razlika u najamninama za cca godinu dana. Zar država nema računicu da što manje plaća vlasnicima i da ustupi što prije svoje stanove zaštićenim, što je već davno trebala napraviti, kako su to napravile većina nekadašnjih republika. Država i dalje dobiva novac od otkupa stanova, a gdje taj novac ide, samo nebo zna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Naida Korkut Leskovar | PRILOG 1. | Žalosno je da moramo opet 5. put čekati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o najmu stanova i opet sudjelovati u e-savjetovanju. Od Ministra Čačića, Ministrice Mrak Taritaš, Minista Kuščevića, Ministra Štromara koji je ipak realizirao Zakon 2018. i sad Ministar Horvat nadam se da će podržati konačno i brzo donošenje ZNS, nakon 30 godina čekanja, nakon presude Statilleo, i nakon tisuću tužbi vlasnika za naknadu štete. Ustavni sud poništio je Zakon temeljem dvije riječi: prekomjerni teret. Naravno teret koji snose vlasnici, nemogućnost raspolaganja vlastitom imovinom, odlučivanje o visini najamnine koja je bila i sad je opet 2,4 kn po m2, nemogućnost izbora s kim će ugovoriti najamninu, propuštena dobit i tako već 30 godina. To nisu ni spomenuli. Takvu diskriminaciju i degradiranje nismo očekivali. Država mora preuzeti na sebe odgovornost za ovo stanje, ponuditi svoju imovinu i svoja financijska sredstva bez kalkuliranja i odgode. Već ZNS iz 2018. ponudio je dobra rješenja da je APN odradio Zakonom preuzetu obavezu i sve javnim pozivom pristigle prijave obradio, iskontaktirao i pronašao traženo rješenje. No nisu napravili ništa, umjesto cca, 900 riješili su cca 25 u dvije godine, što je bio očiti znak da nemaju namjeru. Tako bi dočekali 2023. opet suprostavljeni međusobno vlasnici i ZN. Ministarstvo graditeljstva i Državna tijela bi se izmakla, A zakon pro forma bi postojao. Stoga predlažem 1. Predviđen krajnji rok za iseljenje može ostati rujan 2023. pod uvjetom da država plaća razliku najamnine iz kolovoza 2018. u vrijednosti 2,4 kn po kvadratu koju bi plaćao zaštićeni najmoprimac od najamnine 75 kn po kvadratu, ukoliko zaštićeni najmoprimac niti članovi njegovog domaćinstva ne posjeduje drugu nekretninu i vredniju imovinu. 2. Ustavni sud donio je odluku kojim zaštićeni najmoprimac ili njegov član domaćinstva posjeduje drugu nekretninu ili vredniju imovinu dužan je plaćati tržišnu najamninu, pa tako više nema potrebe za postepenim podizanjem najamnine. Za sve zaštićene najmoprimce za koje Ministarsvo graditeljstva ustanovi da posjeduju takve nekretnine određuje se najamnina 75 kn po m2. 3. Ministarstvo mora ponuditi sve svoje raspoložive stanove ili stanove u izgradnji zaštićenim najmoprimcima na najam s mogućnošću otkupa, ili osigurati dugoročno kreditiranje s povoljnom kamatom do 2%, svim ZN koji nemaju drugu nekretninu niti drugu vredniju imovinu niti članovi njihovog domaćinstva .Ugovaranje najma, najma uz otkup ili kreditiranja neke druge nekretnine se mora provesti u toku godinu dana od donošenja Zakona kako bi se smanjili troškovi Državnog proračuna financiranja stanovanja svim onim potrebitim ZN u privatnim stanovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 6 | DUBRAVKO KUZMANOVIĆ | PRILOG 1. | 3.2. Prekomjerni teret je na strani vlasnika, jer isti uz mizernu najamninu određenu ne svojom voljom, već sudskim rješenjima, moraju i održavati svoje vlasništvo. Pojedini zaštićeni najmoprimci imaju u vlasništvu vikendice, oranice, šume i livade, ali im to ništa ne smeta da stanuju u tuđim stanovima. Nema otkupa stanova u privatnom vlasništvu, osim na izričitu želju vlasnika stana. 3.3. Vremenski rok za rješavanje zaštićenih najmoprimaca bi trebao biti godinu dana od stupanja na snagu Zakona, jer je to dovoljan rok za Državu i/ili Jedinicu lokalne samouprave za davanje drugog stana u najam. Ako se ima za avione ili nove automobile, moralo bi biti i za građane. Nikako ne dulji rok od do sada važećeg (sredina 2023.). 4.1. Novi Zakon bi trebao stupiti na snagu što ranije, pogotovo jer je ministar Horvat rekao da je predviđeno sudjelovanje pravnih stručnjaka i da bi trebao biti do kraja 2020. 5.1. Uskladiti najam s tržišnim najmom koji Vlada sada plaća za najam stanova, tj. da Vlada vlasnicima stanova snosi razliku između zaštićene i tržišne najamnine. U večoj mjeri poštivati postojeće zakone vezane za rješavanje pitanja stanovanja hrvatskih branitelja. Mnogi zaštićeni najmoprimci su i hrvatski branitelji te im treba osigurati primjereni smještaj, a vlasnicima vratiti njihovo vlasništvo. Pravosudna tijela ubrzati rješavanje sudskih sporova vezanih za pitanja zaštićene najamnine i razlike do tržišne. Država i Jedinice lokalne uprave brže rješavati dodjelu slobodnih stanova u njihovom vlasništvu zaštićenim najmoprimcima, a ne prodavati slobodne stanove na tržištu. 5.2. Državna tijela brže rješavati zaštićene najmoprimce i time rješiti pitanje vlasnika stanova. Poštivati pravo vlasništva, jer nema tzv. Privatnog vlasništva, već samo vlasništva Ustavom zaštićena. Zaštićeni najmoprimci nisu vlasnici stanova. Davanjem u najam državnih stanova i/ili u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, rješilo bi se pitanje građana, bilo vlasnika ili zaštićenih najmoprimaca, kako je to bilo i u dosadašnnjem Zakonu. 5.3. Vlasnici stanova svoju djecu trebaju slati u podstanare ili im na drugi način pomoći da riješe svoje stambeno pitanje, iako imaju u vlasništvu stan koji bi ta pitanja riješio. Time se potiće iseljavanje mlađeg stanovništva, život opterećen dodatnim nepotrebnim troškovima ili na druge načine sputavati život i djelovanje mlađeg stanovništva. Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova su takva da mogu imati ne mali, već značajan učinak na zaštitu osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama. Također može imati ne male, već značajne socijalne učinke na građane i/ili obitelji i/ili kućanstva i na radnike i/ili umirovljenike, kao i hrvatske branitelje. 5.6. Ustavom je zajamčeno pravo vlasništva, a zaštićeni najmoprimci nisu vlasnici stanova. Također se povređuje pravo na privatnost, jer vlasnik stana u svojem dvorištu gdje se nalazi kuća nema privatnost, i ne može zabraniti šetnju neželjenih osoba koje dolaze zaštićenom najmoprimcu. Postoji i diskriminacija po pogledu imovinskog stanja, jer zaštićeni najmoprimci su također mogli dignuti kredite i sebi osigurati drugi stan ili kuću. Oni također ne trebaju ulagati u stan, već sve traže od vlasnika stana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 7 | Ksenija Peroković | PRILOG 1. | Kada će se i gdje moći predati dokumenti za otkup stana i, da li će cijena otkupa stana biti identična onoj kao i za stanare koji su otkupili stanove prije 30 godina? Ksenija Peroković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sve informacije vezano uz navedeno bit će objavljene na web stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. |
| 8 | ANA STUBNJA | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | „Kada vlada intenzivno pokušava pomoći jednoj skupini građana na štetu drugih, resursi prestaju bit dio proizvodnje i postaju predmetom otimačine. Ekonomski napredak će bit usporen ". Izvor: https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/WhatEveryoneShoudKnowEconomics.pdf, str. 98 (James D. Gwartney and Richard L. Stroup) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | Udruga vlasništvo i posjed | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Trideset godina od osamostaljenja Republike Hrvatske i gotovo sedam godina od pravomoćnosti presude Statileo, vlasnici privatnih stanova kojima država priječi njihovim slobodnim raspolaganjem u još su gorem položaju od onog u kojem su bili prije presuda ESLJP-a. To je skandalozna situacija koja ukazuje na činjenicu da se u ovom slučaju ne radi o nemogućnosti rješavanja problema, nego na smišljenoj politici pogodovanja privilegiranoj grupaciji, a na teret druge, obespravljene grupe građana. Na tragu te politike je i presuda Ustavnog suda kojom se u cijelosti ukida Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova iz 2018. godine. Zakon je ukinut jednom rečenicom, zbog navodnog 'prekomjernog tereta' koji je stavljen na najmoprimce. Time je Ustavni sud ponovno prekomjerni teret prebacio na vlasnike koji ga nose već sedam desetljeća, a posljedično na sve porezne obveznike koji će u krajnjoj konzekvenci snositi trošak stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca uključujući i niz dodatnih troškova koje država stvara potpuno nepotrebno (sudski troškovi, kamate, nematerijalna šteta itd.). Činjenica je da ovakva politika u velikoj mjeri šteti Republici Hrvatskoj jer je u suprotnosti sa svim civilizacijskim i pravnim stečevinama Europske unije, da se ignoriraju i ne provode obvezujuće presude ESLJP-a, te da je RH zbog toga već sedmu godinu pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe. Postavlja se pitanje koji su motivi ovakve državne politike kršenja temeljnih ljudskih prava i ograničavanje raspolaganja privatnom imovinom koja se u RH provodi već 30 godina, a koju i danas otvoreno zagovaraju brojni visokopozicionirani političari unatoč nizu pravomoćnih presuda ESLJP-a. Držimo da bi temeljna svrha novog zakona trebala biti hitno, trajno i bezuvjetno ukidanje nakaradnog instituta zaštićenog najmoprimstva u privatnom vlasništvu, vraćanje posjeda nad privatnom imovinom, kao i zakonsko reguliranje pripadajuće odštete vlasnicima u svrhu smanjenja troška koji pada na teret zajednice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | D. Ivanišević | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Statileo vs Hrvatska, kao i pripadajuće presude, gdje je Hrvatska pravomoćno osuđena za kršenje ljudskih prava vlasnika stanova, se ne bavi zaštićenim najmom i zaštićenim najmoprimcima, nego kršenjem prava podnositelja zahtjeva na mirno uživanje vlastite imovine, a sve zbog zakonskih ograničenja nametnutih vlasnicima privatnih stanova, uključujući shemu kontrole najamnine za stanove koji su pod zaštićenim najmom (povreda članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju). Izmjene i dopune ZONSa trebaju riješiti problem vlasnika stanova tj. omogućiti mirno uživanje imovine, a ne pitanje zaštićenih najmoprimaca. Presude protiv Hrvatske ne traže da se ukine institucija zaštićenog najma, nego da se ista ukine nad stanovima u privatnom vlasništvu koja je dekretom nametnuta vlasnicima stanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 11 | NEVENKA BEČIĆ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca nije nikada sklapan klasični ugovor privatnog prava tj. odnos u koji stranke dobrovoljno ulaze nego je došlo do miješanja države i onemogućavanje vlasnika na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava i člankom 1. Protokola br. 1. Dakle, država je protivno volji vlasnika nasilno u njihove privatne stanove useljavala neke stanare i dodijelila im status zaštićenih najmoprimaca. TI STANOVI NIKADA NISU BILI NACIONALIZIRANI, UVIJEK SU BILI PRIVATNO VLASNIŠTVO! USTAVNI SUD JE u Odluci brojU-III-367/2019, U-III-368/2019 od 23. rujna 2020.g. OCIJENIO DA MIJEŠANJE DRŽAVE U VLASNIKOVO PRAVO NA MIRNO UŽIVANJE VLASNIŠTVA zajamčeno čl. 48.st.1.Ustava i čl. 1. Protokola br.1. NIJE UTEMELJENO NA ZAKONU. Država bi trebala po hitnom postupku iseliti sve zaštićene najmoprimce iz privatnih stanova i omogućiti vlasnicima da s njima slobodno raspolažu. Također bi trebala po hitnom postupku isplatiti vlasnicima razliku između zaštićene najamnine koja iznosi 2,70 kuna po m2 i tržišne najamnine koja je 25 puta veća od zaštićene, sve sukladno presudi ESLJP u presudi Statileo protiv Hrvatske i to za period od dana kada je RH potpisala Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda tj. od 1997.g. Zaštićene najmoprimce država treba useliti u DRŽAVNE STANOVE i omogućiti im da i dalje plaćaju najamninu 2,70 kuna po m2 ALI U DRŽAVNIM STANOVIMA A NE U PRIVATNIM KOJE SU ODLUKOM DRŽAVE "OKUPIRALI". Dok djeca pojedinih vlasnika žive u podstanarstvu i dok dižu kredite da bi osigurali krov nad glavom dotle većina zaštićenih najmoprimaca i članova njihova domaćinstva ima u vlasništvu kuće, poslovne prostore i zemljišta. Putem OIB-a se točno može utvrditi što tko ima u vlasništvu. Sudovi trebaju preispitati sudsku praksu zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom ESLJP-a. Vrhovni sud je to napravio u Rješenju broj Rev-x 751/2017-2 od 29. siječnja 2019. Vlasnici žele što prije useliti u svoje vlasništvo. Zahvaljujući presudama ESLJP i razumijevanju sadašnje Vlade RH za nepravdu koju trpimo i koja nam je nanesena nadamo se da će se ova nepravda donošenjem novog Zakona ispraviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 12 | ANA STUBNJA | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | 2.3. U problemu usklade Zakona s presudom Statileo grupa protiv Hrvatske nije problem rješavanje statusa zaštićenih najmoprimaca već se slučaj bavi povredom mirnog uživanja imovine zbog zakonskih ograničenja koja su nametnuta vlasnicima privatnih stanova uključujući i kontrolu iznosa najamnine za stanove koji su pod zaštićenim najmom. Također dalje navodi problem restriktivnih uvjeta za raskid zaštićenih najmova i nepostojanje bilo kakvih vremenskih ograničenja zaštićenog najma. Sud stoga smatra da bi hrvatske vlasti trebale poduzeti odgovarajuće zakonodavne i / ili druge opće mjere kako bi osigurale prilično osjetljivu ravnotežu između interesa stanodavaca, uključujući pravo na stjecanje dobiti od svoje imovine, i opći interes zajednice (opći interes zajednica definitivno nije grupa građana koja traži da im netko drugi riješi stambeno pitanje). Drugim riječima sud se ne bavi rješavanjem statusa zaštićenih najmoprimaca već zaštitom prava vlasnika čija su prava naveliko narušena. Izvor internet: https://hudoc.exec.coe.int/eng#{%22EXECIdentifier%22:[%22004-12093%22]} | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | Udruga vlasništvo i posjed | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.2 O kakvoj se tu 'ravnoteži između dviju suprostavljenih interesa' radi?! Nije na zakonodavcu da uspostavlja nikakve ravnoteže, nego da rješi problem u skladu sa pravomoćnim presudama ESLJP-a. To relativiziranje i 'uravnoteživanje' potpuno je na tragu izbjegavanja jedino mogućeg rješenja, a to je bezuvjetni povrat posjeda vlasniicima. Poslije neka država uspostavlja ravnoteže sa svojim najmoprimcima kako god joj se svidi, ali više ne na štetu vlasnika. Pogrešan je i termin 'pitanje zaštićenih najmoprimaca'. Podsjećamo zakonodavca da to pitanje ne postoji, iz jednostavnog razloga što ne postoji ni jedna presuda ESLJP-a koja bi nalagala promjenu zakonodavstva u korist zaštićenih najmoprimaca. Ono što postoji je pitanje vlasnika i nesmetanog uživanja vlasništva za što postoji niz pravomoćnih presuda ESLJP-a koje obvezuju RH na adekvatno postupanje i ponašanje u skladu sa civilizacijskim stečevinama moderne Europe. Dakle, ispravan tekst točke 3.2 glasio bi: 'Donošenjem ovog Zakona riješit će se pitanje vlasnika i neometanog uživanja vlasništva na način da će se izvršiti bezuvjetni povrat posjeda stanova u prisilnom najmu, čime će vlasnicima biti uklonjen prekomjerni teret sukladno presudama Europskog Suda za ljudska prava'. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona |
| 14 | Udruga Proljeće - privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-Dalmatinske županije | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Nejasno je šta predlagatelj, Ministarstvo želi postići. ....Bivša država je problem stvorila, a R.H. je pravna sljednica iste, te je dužna riješiti problem ! Kakvo sređivanje " odnosa " između zaštićenih najmoprimaca i diskriminiranih vlasnika, kakva " ravnoteža " ! Država i gradovi su imali, dokumentirano, i novac prikupljen upravo u tu svrhu, a i previše stanova u svom vlasništvu ! Šta su napravili ?! Ništa !!! Dosta smo mi, potlaćeni, diskriminirani vlasnici privatne okupirane imovine trpili te i takve odnose, a oni koji tako razmišljaju neka ih vode doma ! I iz Konačnog NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAM,A ZAKONA O NAJMU STANOVA, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Zagreb, studeni 2002., je jasno slijedeće, citiram : Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je u listopadu 2000. god. žalbu stanara, zbog nemogučnosti otkupa istih, po modelu otkupa društvenih stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koji stanuju u stanovima u PRIVATNOM VLASNIŠTVU ODBACIO, PROGLASIVŠI JE NEDOPUSTIVOM, obrazlažući to u prvom redu zaštitom prava vlasništva. Isto tako, naglašava se da je 1991. god. prije početka prodaje stanova prema Zakonu o prodaji stanova...., svega oko 21 % stanova od ukupnog stambenog fonda u R.H., ili nešto manje od 24 % stanova za stalno stanovanje, bili su stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo. Proizlazi stoga da je više od tri četvrtine građana R.H. samostalno rješavalo svoj stambeni problem, unatoč činjenici da su svi zaposlenici u bivšoj državi izdvajali tzv. stambeni doprinos, od kojih sredstava su se gradili tzv. društveni stanovi. IZ NAVEDENOG JE NEDVOJBENO JASNO, DA JE " ZAKINUTO " 79 % GRAĐANA R.H. KOJI SU UPLAĆIVALI STAMBENI DOPRINOS, A NISU DOBILI NIŠTA ! Valja naglasiti da su podjednako uplaćivali i zaštićeni najmoprimci, koji okupiraju tuđe privatno vlasništvo, i vlasnici, čiju privatnu imovinu prisilom okupiraju zaštićenu najmoprimci ! Valjda bi prvenstveno vlasnici okupirane imovine, izmjenama Zakona trebali dobiti povrat posjeda svoje imovine, te naknadu najma za protekli period, te odštetu za višedesetljetnu okupaciju iste, u svrhu uređenja desetljećima devastirane imovine I to u roku od 12 mjeseci od donošenja Izmjena Zakona kojim če to biti propisano, a najdalje do 01.09.2023. god., kako je bilo i predviđeno ukinutim Izmjenama Zakona od strane Ustavnog suda ! Izmjene Zakona su ukinute upravo kada su pojedini zaštićeni najmoprimci poćeli odlaziti iz tuđeg, svjesni neodrživosti sadašnje apsurdne situacije ! Činjenica je da više od tri četvrtine zaštićenih najmoprimaca ima u svom vlasništvu kuće, stanove i drugu visokovrijednu imovinu, kojom mogu sami rješiti svoje stambene potrebe, pa bi bilo nelogično, nepošteno, nemoralno, da se takvim zaštićenim najmoprimcima na bilo koji način dodatno pogoduje, na račun i štetu svih građana R.H., pa i sirotine ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona |
| 15 | Kico stos | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.1. Što je cilj koji se namjerava postići: Umjesto: "Na odgovarajući način urediti odnose između najmodavaca i zaštićenih najmoprimaca u skladu s Odlukom i rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3242/2018 od 14. rujna 2020. godine i presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Statileo grupa protiv Hrvatske" predlaže se: "Izvršenje presude Statileo Europskog suda za ljudska prava te obveza koje iz nje proizlaze, sukladno članku 46. Konvencije i to zaštita te prestanak kršenja vlasničkih prava iz članka 1. Protokola br. 1 Konvencije, te zaštita i prestanak ograničenja prava vlasništva protivno Ustavu RH., a sve poštujući uvjete iz navedene presude te Ustava RH. Obrazloženje: Smatramo kako formulacija "Na odgovarajuci način urediti odnose između najmodavca i zaštićenih najmoprimaca...." nije primjerena iz razloga: 1. pojam "odnos" nije u skladu sa općim mjerama izvršenja presude ESLJP – a Statileo. Naime, navedena presuda podrazumjeva ukidanje tog odnosa u dijelu (§ 165 pod 3.) citiramo: "nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja sustava zaštićenog najma". Slijedom navedenog, ciljevi izvršenja gore navedene presude podrazumijevaju vremensko ograničenje tj. datum prestanka sustava zaštićenog najma na stanovima u privatnom vlasništvu . Samim time formuliranje "ciljeva" izrade prijedloga zakonskog rješenja u smjeru "urediti odnose" umjesto urediti "ukidanje odnosa" ili "urediti prijelazni period" smatramo odmakom u obrnutom smijeru od ciljeva presude koja ga uvjetuje. 2. formulacija "najmodavaca i zaštićenih najmoprimaca" je preširok pojam. Naime kako se i presuda Statileo, a i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3242/2018 od 14. rujna 2020. ne odnose na stanove u državnom vlasništvu, a i država (Republika Hrvatska) je najmodavac zaštićenim najmoprimcima, već samo na one u privatnom vlasništvu, tako ovakva formulacija zahvaća i one najmodavce/zaštićene najmoprimce koje nebi trebala. Nadalje smatramo kako formulacija: "...u skladu s Odlukom i rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske.......i presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Statileo grupa protiv Hrvatske" nije primjerena iz razloga: 1. što ovakav redoslijed nabrajanja sudova u kojem je odluka USRH - a na prvom mjestu, a tek podredno presuda ESLJP - a (čak i ako zanemarimo da ne postoji presuda Statileo grupa protiv Hrvatske već samo Statileo protiv Hrvatske) ne odražava na pravilan način njihovu važnost i ulogu prema povredama Konvencijskog prava niti prema obvezama RH u izvršenju presuda u kojima su utvrđene povrede Konvencije kao u slučaju Statileo. 3.2 Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti? Umjesto: Donošenjem ovog Zakona riješit će se pitanje zaštićenih najmoprimaca na način da će se uspostaviti ravnoteža između dvaju suprostavljenih interesa: najmodavaca, s jedne strane i zaštićenih najmoprimaca, s druge strane, bez nametanje prekomjernog tereta nijednoj od strana. predlaže se: Ishod i promjene koja se očekuje nakon stupanja ovog zakona na snagu su stvaranje prijelaznog pravnog uređenja do ukidanja instituta zaštićenog najama na stanovima u privatnom vlasništvu i to osiguravanje vladavine prava te pružanje sigurnosti i izvjesnosti adresatima zakona te definiranja prava i obveza u odnosu najmodavac (privatni vlasnik) – država (RH) – zaštićeni najmoprimac te definiranja instituta zaštićenog najmoprimstva (van privatnog vlasništva) u skladu s općim interesima zajednice i stambenom politikom RH. Obrazloženje: Smatramo kako formulacija "riješit će se pitanje zaštićenih najmoprimaca" nije primjerena iz razloga: 1. Što "pitanje zaštićenih najmoprimaca" u pravnom smislu ne postoji! Koje je to pitanje "zaštićenih najmoprimaca" i tko nameće rješavanje tog pitanja RH?! Dakle, ne postoji presuda kako Europskog suda tako ni Ustavnog suda RH koja spominje, nameće rješavanje niti definira kao termin "pitanje zaštićenih najmoprimaca". Nadalje niti ESLJP nit USRH ne uvjetuju RH da eliminira sustav zaštićenog najma iz pravnog poretka. 2. formulacija ".....na način da će se uspostaviti ravnoteža između......., bez nametanja prekomjernog tereta nijednoj od strana" je konstrukt dobiven reciklažom što uvjeta iz presude ESLJP – a Statileo što dijelova Odluke USRH – a u potpunosti lišene konteksta te duha presuda tj. odluka čiji su dijelovi ove formulacije integralni dio. Uspostava "ravnoteže" je samo uvjet koji postavlja ESLJP u pesudi Statileo kojeg se RH mora držati u postupku provođenja ciljeva presude. Ona nipošto ne odražava cilj kao takav te bi se njeno shvaćanje u tom smislu odrazilo na zakonsko rješenje na potpuno pogrešan način. Također, uspostava "ravnoteže" iz presude Statileo se nesmije shvatiti u univerzalnom smislu (kako bi se to dalo naslutiti iz gore navedene formulacije) kao svojevrsnog kompromisa već upravo suprotno kao potpuno ispunjavanje ciljeva presude s jedne strane bez da se istovremeno i automatski naruše prava druge strane. 3.3 Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena Jučer!!!! Kontinuirano je od 45 – te. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona |
| 16 | D. Ivanišević | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.3. Rok ne može biti kontinuiran. Sama riječ rok znači da datum mora biti definiran. Upravo presuda Statileo vs Hrvatska, kao jedan od razloga kršenja ljudskih prava, navodi nepostojanje roka za iseljenje te nalaže RH da u najkraćem roku ispravi razlog kršenja ljudskih prava. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno podrazumijeva da će se postupno doći do cilja koji će biti propisan Zakonom počevši od stupanja na snagu Zakona |
| 17 | NEVENKA BEČIĆ | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.2. Država je nasilnim putem, protuzakonito nametnula prekomjeran teret vlasnicima stanova, protivno nihovoj volji, a što je konačno u svojoj Odluci od 23. rujna 2020.g.br. U-III-367/2019 i U-III-368/2019. utvrdio i Ustavni Sud RH pa sukladno tomu država mora riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca na svoj teret a ne na vlasnikov tj. treba im dodijeliti državne stanove, a vlasnicima vratiti ono što im je nasilno otela, na način da im što prije preda njihovo vlasništvo slobodno od osoba i stvari i da ih obešteti za razliku između zaštićene i tržišne najamnine. Radi pravičnog rješavanja pravne pozicije zaštićenih najmoprimaca koji stanuju u stanovima privatnih vlasnika potrebno je putem OIB-a u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova i u Poreznoj upravi utvrditi koju imovinu imaju zaštićeni najmoprimci i članovi njihovih zajedničkih domaćinstava (svi oni koji su upisani u ugovore o najmu). One koji imaju imovinu ili su je imali pa su je prodali ili darovali, odnosno otuđili, treba iseliti iz privatnih stanova i preseliti ih u njihovo vlasništvo, a stanove slobodne od osoba i stvari treba predati vlasnicima. To treba izvršiti po hitnom postupku, najduže u roku od jedne godine od dana donošenja Izmjena i dopuna Zakona. Dok taj postupak traje vlasnici trebaju primati tržišnu najamninu. ZAŠTIĆENE NAJMOPRIMCE ZA KOJE SE UTVRDI DA NEMAJU, niti su imali u svom vlasništvu kuće, stanove, poslovne prostore, itd. treba preseliti u odgovarajuće zamjenske stanove u vlasništvu lokalne samouprave ili RH. Za rješavanje pravne pozicije zaštićenih najmoprimaca potrebna financijska sredstva su osigurana iz kontinuiranog priljeva sredstava koji pritiču od otkupa društvenih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. Iz tih sredstava se trebaju obeštetiti i vlasnici za razliku između zaštićene i tržišne najamnine. Država godišnje uprihoduje oko 9.400.000,00 eura od prodaje društvenih i vojnih stanova. Lokalne samouprave raspolažu sa 13.185 stanova, a zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima ima oko 2.000. 3.3. Vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena od stupanja na snagu Zakona ne može biti kontinuiran, on mora biti točno definiran i to na način da to bude u najmanjem mogućem roku, najkasnije u roku od jedne godine od dana donošenja Zakona.. Prema planu Zakonodavnih aktivnosti za 2021.g. Zakon bi trebao biti donesen do srpnja 2021.g.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 18 | ANA STUBNJA | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.2. Najmodavci i najmoprimci nemaju suprostavljene interese, oni imaju različite interese. 3.3. Vremenski rok ne može bit kontinuiran. Vremenski rok je rok i mora postojati točan datum. Ovo je igra riječi i jezika koja nije primjerena. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema velike razlike u korištenju navedenih riječi. Navedeno podrazumijeva da će se postupno doći do cilja koji će biti propisan Zakonom počevši od stupanja na snagu Zakona |
| 19 | DUBRAVKO KUZMANOVIĆ | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.2. Prekomjerni teret je na strani vlasnika, jer isti uz mizernu najamninu određenu ne svojom voljom, već sudskim rješenjima, moraju i održavati svoje vlasništvo. Pojedini zaštićeni najmoprimci imaju u vlasništvu vikendice, oranice, šume i livade, ali im to ništa ne smeta da stanuju u tuđim stanovima. Nema otkupa stanova u privatnom vlasništvu, osim na izričitu želju vlasnika stana. 3.3. Vremenski rok za rješavanje zaštićenih najmoprimaca bi trebao biti godinu dana od stupanja na snagu Zakona, jer je to dovoljan rok za Državu i/ili Jedinicu lokalne samouprave za davanje drugog stana u najam. Ako se ima za avione ili nove automobile, moralo bi biti i za građane. Nikako ne dulji rok od do sada važećeg (sredina 2023.). 4.1 Novi Zakon bi trebao stupiti na snagu što ranije, pogotovo jer je ministar Horvat rekao da je predviđeno sudjelovanje pravnih stručnjaka i da bi trebao biti do kraja 2020. 5.1. Uskladiti najam s tržišnim najmom koji Vlada sada plaća za najam stanova, tj. da Vlada vlasnicima stanova snosi razliku između zaštićene i tržišne najamnine. U večoj mjeri poštivati postojeće zakone vezane za rješavanje pitanja stanovanja hrvatskih branitelja. Mnogi zaštićeni najmoprimci su i hrvatski branitelji te im treba osigurati primjereni smještaj, a vlasnicima vratiti njihovo vlasništvo. Pravosudna tijela ubrzati rješavanje sudskih sporova vezanih za pitanja zaštićene najamnine i razlike do tržišne. Država i Jedinice lokalne uprave brže rješavati dodjelu slobodnih stanova u njihovom vlasništvu zaštićenim najmoprimcima, a ne prodavati slobodne stanove na tržištu. 5.2. Državna tijela brže rješavati zaštićene najmoprimce i time rješiti pitanje vlasnika stanova. Poštivati pravo vlasništva, jer nema tzv. Privatnog vlasništva, već samo vlasništva Ustavom zaštićena. Zaštićeni najmoprimci nisu vlasnici stanova. Davanjem u najam državnih stanova i/ili u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, rješilo bi se pitanje građana, bilo vlasnika ili zaštićenih najmoprimaca, kako je to bilo i u dosadašnjem Zakonu. 5.3. Vlasnici stanova svoju djecu trebaju slati u podstanare ili im na drugi način pomoći da riješe svoje stambeno pitanje, iako imaju u vlasništvu stan koji bi ta pitanja riješio. Time se potiće iseljavanje mlađeg stanovništva, život opterećen dodatnim nepotrebnim troškovima ili na druge načine sputavati život i djelovanje mlađeg stanovništva. Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova su takva da mogu imati ne mali, već značajan učinak na zaštitu osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama. Također može imati ne male, već značajne socijalne učinke na građane i/ili obitelji i/ili kućanstva i na radnike i/ili umirovljenike, kao i hrvatske branitelje. 5.6. Ustavom je zajamčeno pravo vlasništva, a zaštićeni najmoprimci nisu vlasnici stanova. Također se povređuje pravo na privatnost, jer vlasnik stana u svojem dvorištu gdje se nalazi kuća nema privatnost, i ne može zabraniti šetnju neželjenih osoba koje dolaze zaštićenom najmoprimcu. Postoji i diskriminacija po pogledu imovinskog stanja, jer zaštićeni najmoprimci su također mogli dignuti kredite i sebi osigurati drugi stan ili kuću. Oni također ne trebaju ulagati u stan, već sve traže od vlasnika stana. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 20 | Udruga Proljeće - privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-Dalmatinske županije | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | U normativnim rješenjima svakako valja voditi računa o imovini zaštićenih najmoprimaca, i njihovim stvarnim potrebama, te obvezi gradova temeljem sakupljenih sredstava, prikupljenih po Zakonu o otkupu društvenih stanova, a upravo u svrhu kupnje stanova za preseljenje zaštićenih najmoprimaca iz stanova u privatnom vlasništvu. Također rješenje potrebitih zaštićenih najmoprimaca rješavati dodjelom im gradskih stanova za stanovanje, i dodjelom im stanova u državnom vlasništvu, i to prvenstveno stvarno potrebitim zaštićenim najmoprimcima. Rok za Iznjene ili dopune Zakona, i provedbu 12 mjeseci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona |
| 21 | Udruga vlasništvo i posjed | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | 4.1 Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova potrebno je donijeti po hitnom postupku kako bi se popunila pravna praznina koja uzrokuje političku i materijalnu štetu Republici Hrvatskoj. Zakonom je potrebno u cijelosti ispoštovati presudu ESLJP-a 'Statileo v. RH' što podrazumijeva prestanak protupravnog ponašanja RH u pogledu kršenja temeljnih ljudskih prava vlasnika kao i nepovredivosti vlasništva zajamčenih Ustavom RH i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Budući da je zakonodavac u prilici ispraviti nedostatke ukinutog Zakona, držimo da je između ostalog materiju potrebno regulirati na sljedeći način: - Ukinuti institut zaštićenog najmoprimstva u privatnim stanovima - Omogućiti vlasnicima stupanje u posjed stanova u roku 12 mjeseci od stupanja Zakona na snagu, uz nedvosmislene i jasno definirane provedbene mjere - U prelaznom periodu do iseljenja zaštićenih najmoprimaca propisati plaćanje pune tržišne najamnine - Zakonski regulirati pravo na odštetu vlasnicima kako bi se izbjegli nepotrebni, skupi i dugotrajni sudski postupci - Predvidjeti mjere kojima bi se vlasnicima subvencionirali troškovi uređenja i popravaka devastiranih nekretnina - Predvidjeti mjeru institucionalne provjere imovnog stanja, odnosno posjedovanja drugih nekretnina zaštićenih najmoprimaca i članova njihovih obitelji u cilju sankcioniranja osoba koje zlorabe istitut zaštićenog najmoprimstva i time materijalno oštećuju vlasnike i društvo u cjelini | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Nacrta zakona. |
| 22 | D. Ivanišević | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | Republika Hrvatska odmah treba nadoknaditi štetu vlasnicima stanova i onda krenuti u rješavanje socijalnog pitanja stanara. Ukoliko ima socijalnih slučajeva. Diskriminacija jednog dijela vlastitih državljana i kršenje ljudskih prava u najmanju ruku nije primjerena za državu koja kaže da je demokratska. - RH ODMAH treba početi isplaćivati razliku u najamnini od 2.4 HRK m2 (što je sadašnja cijena) do min 75 HRK po m2 (što je isto ispod tržišne cijene na određenim lokacijama, ali je cijena koju RH naplaćuje za svoje stanove koje je dala u najam) - ODMAH treba definirati rok iseljenja stanara iz stanova ukoliko vlasnik to želi - treba definirati način iseljavanja stanara, zajedno sa sankcijama ukoliko se isto ne poštuje, a ne vlasnike slati na sud pa kad završi. Svako drugačije rješenje je nastavak kršenja ljudskih prava vlasnika stanova, a za što je RH pravomoćno osuđena. Prije 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 23 | NEVENKA BEČIĆ | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | 4.1. Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova treba donijeti po hitnom postupku. Republika Hrvatska je propustila urediti stambenu politiku na prihvatljiv način, usprkos tomu što joj je to bila obveza kao članici potpisnici Konvencije, pa je zato odgovorna oštećenicima čija prava Konvencija štiti za štetu koju oni zbog toga trpe. U postupanju protivnom Konvenciji ogleda se protupravnost Republike Hrvatske. Na taj način je Republika Hrvatska prouzročila štetu vlasnicima stanova koje koriste zaštićeni najmoprimci u smislu odredbe članka 1045. u vezi s člankom 1046. ZOO, a ta se šteta sastoji u nemogućnosti naplate odgovarajuće tržišne najamnine za stan. Zato bi bilo dobro da se kod izrade novog Zakona zakonski utvrdi ta obveza RH a sve sa ciljem da se smanji broj sudskih postupaka tj. tužbi vlasnika protiv RH.. Uvažavajući nepovredivost vlasništva kao temeljno načelo ustavnopravnog poretka RH, uvažavajući činjenicu da je Sabor 1997.g. ratificirao Konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te čl. 1.Protokola 1. po pitanju zaštite vlasništva koja izričito propisuje da treba i pravnim i fizičkim osobama omogućiti slobodno uživanje u njihovu vlasništvu, a budući je RH kontinuirano, na štetu vlasnika, vršila povredu Konvencije, vlasnici očekuju da će donošenjem ovog Zakona prestati povreda njihovih vlasničkih prava i da će konačno useliti u svoje stanove. Podsjećam da je i Zakon o otkupu društvenih stanova iz 1991. i 1992.g. propisao da će se 90% sredstava od otkupa stanova upotrijebiti za kupnju stanova za preseljenje stanara iz stanova u privatnom vlasništvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Udruga Proljeće - privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-Dalmatinske županije | PRILOG 1., 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | 5.1.Izravni učinak poštivanja privatnog vlasništva je ogroman ! Utiče na sveukupno shvaćanje, ponašanje, rad i stvaranje, kako građanstva, tako i svih obrtnika, malih, srednjih i velikih poduzetnika, jer nitko ne želi truditi, raditi, stvarati, odricati se koječega, za ljepšu, stabilniju i sretniju budučnost, svoju i svojih potomaka, videći ovu nesretnu stvarnost, u kojoj vlasnici privatne desetljećima nasilno okupirane imovine ne mogu doći u posjed svoga ! 5.1.2. Nitko na svijetu nije lud, da u R.H. ulaže sredstva, opremu, kapital, osim muljtora sa nečasnim profiterskim namjerama, u kojoj se ne poštuje pravo privatnog vlasništva. Da ulaže u R.H., gdje su desetljećima još uvjek jači, unatrag više desetljeća doneseni dekreti i direktive, po kojima je privatno vlasništvo i dalje okupirano. I da čeka kada če se to njemu dogoditi ! I to usprkos Ustavu R.H., ratificiranoj Konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Europskim pravnim stečevinama, pa i presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu ! A zašto je tako?! Jer su zaštićeni najmoprimci, koji okupiraju desetljećima tuđu privatnu imovinu, "emotivno vezani" za tu tuđu privatnu imovinu koju okupiraju ! A ti mrski tirani, bezbožnici, barbari, neprijatelji, koji mrze sve svoje i svoga, još bi tili u posjed svoje privatne imovine, koju " emotivno i sa ljubavlju " zaštićeni najmoprimci desetljećima njeguju i čuvaju, uz sve terete i opasnosti, koje proživljavaju koristeći nasilno, njihovo umjesto njih, privatnih vlasnika ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | D. Ivanišević | PRILOG 1., 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | Nemogućnost ulaska u posjed stana i nemogućnost zarade od imovine, a što je zagarantirano pozitivnim zakonima RH, pokazuje diskriminirajući status vlasnika stanova. Vlasnici stanova u kojem stanuju zaštićeni najmoprimci, nisu niti u SFRJ mogli tražiti stan obzirom da su imali stan u vlasništvu (to što je bio neuseljiv, Zakon nije prepoznavao), a ni u RH ne mogu tražiti subvenicije za kredite, niti POSove stanove jer u vlasništvu imaju stan. Opet Zakon ne prepoznaje oštećenost vlasnika stanova sa zaštićenim najmoprimcima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | ANA STUBNJA | PRILOG 1., 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | 5. Sadašnjim stanjem i Zakonskim rješenjem je s ekonomskog aspekta vlasniku definitivno narušeno slobodno kretanje usluga, konkurentnost i postoje diskriminirajući uvjeti za tržišno natjecanje, jer uz vlastitu imovinu kojom ne može raspolagati mora angažirati dodatan kapital da bi dobio istu stvar koju ima a zapravo nema umjesto da taj dodatni kapital uloži u nešto drugo. Također ne može konkurirati na državna poticajna sredstva za kupnju subvencioniranih stanova jer ima stan u vlasništvu, za koji mu država ne dozvoljava da bude u posjedu, što dokazuje da je diskriminiran. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | ANTE DUJMOV | PRILOG 1., 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | 5.6 Učinak na zaštitu ljudskih prava je značajan a što je vildjivo iz presude Statileo protiv Hrvatske, koja je postala konačna 10. listopada 2014. ESLJP definirao četiri glavna problema koji se trebaju na učinkovit način ispraviti: - Neograničeno trajanje ugovora o najmu - Vrlo restriktivno postavljanja mogućnosti za raskid ugovora - Nepostojanje odgovarajućih procesnih jamstava putem kojih bi vlasnici stanova (najmodavci) mogli ostvariti zaštitu vlasničkih interesa (koja bi omogućila postizanje ravnoteže između suprostavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca) - Neprimjereno niska najamnina čiji je iznos u očitom nerazmjeru s visinom tržišne najamnine Sve to predstavlja izravnu diskriminaciju u odnosu na druge građane RH koji mogu slobodno uživati u svojoj privatnoj imovini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 28 | Udruga Proljeće - privatnih vlasnika stanova, kuća i zemljišta Grada Splita i Splitsko-Dalmatinske županije | PRILOG 1., 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) | DA. Ukoliko se nastavi nepoštivanje privatnog vlasništva, i slobodno raspolaganje njime od strane vlasnika, i dalje čemo imati sveukupne negativne učinke, na sve poduzetnike. I odlazak mladosti u traženju bolje, sigurnije, pravednije i prihvatljivije sredine za rad i život. Nama če ostati " pretvoreni " stvaraoci, poput gosp. Kutle, te gospodina koji je " kupio " pa prodao jednu mljekarsku industriju, koječega u vlasništvu Ruskih banaka i sl. 6.5. Nemogučnošču korištenja svog privatnog vlasništva, stana ili kuće, u kojoj stanuje zaštićeni najmoprimac, pored neprimanja adekvatne tržne najamnine, vlasnik je, poglavito u turističkim sredinama, privatni vlasnik je onemogučen u prenamjeni tog stana ili kuće u svrhu bavljenja turizmom. A time bi mogli mnogi vlasnici okupirane imovine riješiti punu, ili bar dijelom, egzistenciju sebe ili svoje obitelji. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Odgovori na postavljena pitanja su pokazali da prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (prethodni MSP test) nije potrebno provoditi a s istim je suglasno i nadležno ministarstvo |
| 29 | D. Ivanišević | PRILOG 1., 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) | Ne poštivanje privatnog vlasništva za posljedicu donosi nesigurnost investicija te stoga ima utjecaja na poduzetništvo. Ujedno, neregulirano tržiše najma stanova, gdje se vlasnici osjećaju nezaštićeno, dovodi do nepostojanja stanova za najam na tržištu te posljedično dovodi do nemogućnosti mobilnosti radne snage što je jedan od glavnih prigovora RH zašto se poduzetništvo ne razvija. Kao posljedica, RH je vrlo nisko na ljestvici konkurentnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar nije jasan. |
| 30 | ANA STUBNJA | PRILOG 1., 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) | 6. Nije točno da propis neće imati utjecaj na poduzetnike jer ukoliko država bude financirala stanove zaštićenih najmoprimaca sredstva će ići iz državnog proračuna koji će time bit više opterećen što direktno ima utjecaj na gospodarstvo i poduzetnike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odgovori na postavljena pitanja su pokazali da prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (prethodni MSP test) nije potrebno provoditi a s istim je suglasno i nadležno ministarstvo |