Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o referendumu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tihomir Vekić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Premda se u uvodu Prijedloga navodi da će se novim zakonom o referendumu osigurati „djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja“ i da će bit referenduma narodne inicijative biti „dodatno zaštićena“, konkretna rješenja u Prijedlogu to ne pokazuju, osobito u predreferendumskom dijelu. Pokretanje „narodne inicijative“ i prikupljanje potpisa je dodatno zakomplicirano i otežano, a nisu riješeni problemi koji su se već kod prijašnjih referenduma pokazali u praksi a to je manipulacija od strane vlasti u njihovom nastojanju da spriječe raspisivanje referenduma. Ukazujem na ove nedostatke: 1. Nedozvoljavanje promatrača pri provjeri potpisa Poznato je da su nedavne referendumske inicijative izigrane od strane vladajućih upravo pri provjeri potpisa, tako što je velik dio potpisa proglašen netočnim i „nečitkim“. Nužnost promatranja provjere potpisa je nažalost i u ovom Prijedlogu potpuno ignorirana. Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. Stoga predlažem obavezno ugraditi u Prijedlog Zakona o referendumu da kod provjere potpisa od strane DIP-a smiju prisustvovati kao promatrači predstavnici organizatora narodne inicijative za referendum te ukoliko uoče nepravilnosti kod provjere potpisa mogu uputiti pisani prigovor Visokom upravnom koji se o prigovoru mora očitovati u roku od 7 dana. 2. Zanemarivanje volje birača Predlagatelj u uvodu citira mišljenje Ustavnog suda od 20.10.2010. o tome da manjkavosti važećeg zakona „otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača, a time i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti demokratskog društva…“. Međutim, u Prijedlogu su upravo stvoreni preduvjeti da se volja birača, još više nego u dosadašnjem zakonu, izigra i stavi u drugi plan. Ako potpisnik imalo odstupi od onoga „kako se vodi u službenim evidencijama“ (čl. 28), npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača! Ako državne institucije takve male pogreške toleriraju u sudskim presudama koje značajno mijenjaju život pojedinca, zašto tu toleranciju ne pokazuju kod jasne volje birača za referendum? Upozoravamo i na dvostruke kriterije u pitanju provjere potpisa: primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima. Predlažem u Prijedlogu zakona o referendumu čl. 28 stavak (3) izostaviti točku 3. „datum upisivanja podataka u potpisnu listu“, tako da točka 4. postane točka 3. Nadalje, predlažem da u stavku (5) se izostavi zadnji dio tog stavka „te ako datum nije obuhvaćen razdobljem prikupljanja potpisa.“ Obrazloženje ovog prijedloga: Zahtijevanje od strane građana koji daju svoj potpis za referendumsku inicijativu da unose podatak o datumu potpisa je irelevantan s obzirom na jasne zakonske rokove o prikupljanju potpisa te samo stvara dodatnu mogućnost ne namjerne pogreške prilikom upisa što bi stvorilo formalnu osnovu za proglašenje takvog potpisa nevažećim i tako umanjilo značaj jasno izražene volje dotičnog građanina. 3. Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Ovo je jedan od najvećih nedostataka Prijedloga zakona o referendumu. Stoga predlažem da se u prijedlog zakona o referendumu obavezno ugradi mogućnost elektroničkog potpisivanja referendumske inicijative. Tu onda nema mogućnosti za formalne pogreške prilikom upisivanja npr. OIB-a ili nečitkog potpisa. 4. Prag previsok i podložan interpretacijama Ovaj Prijedlog uopće ne donosi ključnu promjenu zbog koje se između ostalog i očekivao novi zakon, a to je da bitno smanji broj potrebnih potpisa s dosadašnjih previsokih 10% od ukupnog broja birača, što ga čini jednim od najrestriktivnijih u Europi i svijetu. Osim toga, svjedočili smo brojnim manipulacijama i različitim pristranim interpretacijama koliko je to 10% tj. koliko zapravo birača ima. Stoga predlažemo da se minimalni broj potpisa ne veže uz postotak već uz apsolutni broj birača, ne veći od 100.000. Ako se već ovaj Prijedlog u mnogim stvarima ugleda na švicarsko zakonodavstvo i praksu, neka onda uzme u obzir i njihov broj potpisa i rok prikupljanja: u Švicarskoj (koja ima 7,3 mil. stanovnika) treba za referendum prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana! 5. Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažem rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Nameće se i pitanje odgovornosti organizacijskog odbora i pojedinaca (volontera). U uvodu Prijedloga navodi se da se „u cijelosti napušta postojeće neprikladno zakonsko rješenje da 'organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom'“, dok se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži detaljna evidencija i provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29). Također se volonterima na štandu, time što se trebaju potpisati na svaki potpisni list, imputira odgovornost za ono što je upisano na taj list (čl. 27), što je neprihvatljivo. 6. Nepostojanje pravne zaštite za vrijeme prikupljanja potpisa Referendumske inicijative ovim Prijedlogom nisu, kao ni do sada, zaštićene od samovolje lokalnih dužnosnika, kao što je recimo bio slučaj 2018. s inicijativom „Istina o Istanbulskoj“ kojoj je gradonačelnik zabranio skupljanje potpisa u Rijeci. U uvodnom dijelu se, doduše, kaže da je „u cijelosti uvaženo“ stajalište Ustavnog suda (iz odgovora upravo toj inicijativi od 5.6.2018.) da birači „moraju uživati dostatnu i djelotvornu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela državne vlasti ili tijela vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerene na onemogućavanje ili otežavanje provođenja inicijative“. U uvodu se najavljuje da se „djelotvorna sudska zaštita” povjerava Visokom upravnom sudu, no jedina točka u samom zakonu u kojoj se spominje mogućnost tužbe Visokom upravnom sudu je ona koja se odnosi na fazu kad već DIP utvrdi da nije prikupljen potrebni broj potpisa (čl. 34), a ne na fazu prikupljanja potpisa! Također je i nadzor Ustavnog suda predviđen tek od trenutka predaje potpisa Saboru (čl. 97). Za nepravilnosti tijekom prikupljanja potpisa predviđena je jedino mogućnost prigovora Državnom izbornom povjerenstvu koje bi trebalo donijeti rješenje o tom prigovoru (čl. 99). I tu priča staje, jer iduća točka (čl. 100) se već odnosi na nepravilnosti kod provedbe referenduma. Pravne zaštite kod prikupljanja potpisa u ovom Prijedlogu, dakle – nema. Budući da očito ne postoje učinkoviti zakonski mehanizmi protiv samovolje lokalnih „šerifa“, predlažem da država bude ta koja će izdati opću uputu tj. dozvolu za prikupljanje potpisa na svim javnim površinama u Republici Hrvatskoj. Također, zakonom je potrebno odrediti rok od npr. 24 sata u kojem tijelo koje će provoditi „djelotvornu sudsku zaštitu“ mora donijeti pravomoćni pravorijek, kako se ne bi dogodilo kao nebrojeno puta dosad da referendumske inicijative tijekom skupljanja potpisa podnose tužbe različitim sudovima protiv mnogobrojnih protupravnih opstruiranja skupljanja potpisa, a ti sudovi donose presude nekoliko mjeseci nakon roka za skupljanje potpisa, pri čemu te presude gube bilo kakav smisao i nemaju nikakav učinak jer je rok za skupljanje potpisa već davno prošao. 7. Širok manipulativni prostor izbjegavanja referenduma Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Stoga predlažem da se članak 36. Prijedloga zakona o referendumu promijeni na način da Hrvatski sabor može tražiti od Ustavnog suda provjeru ustavnosti referendumskom pitanja prije početka prikupljanja potpisa podrške referendumskoj inicijativi a Ustavni sud se mora očitovati o referendumskom pitanju najmanje 7 dana prije početka prikupljanja potpisa, a ne nakon što su potpisi već prikupljeni. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske i igru moći od strane vlasti u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažem da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. Dakle predlažem da se u Prijedlogu zakona o referendumu izostave sljedeća poglavlja: 11. Protuprijedlozi Hrvatskog sabora 12. Neizravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 13. Izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 14. Neprihvaćanje protuprijedloga Hrvatskog sabora 15. Očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju Obrazloženje: Navedena poglavlja proturječe samoj biti i duhu referenduma koji su zajamčeni Ustavom RH kao mogućnosti izravne demokracije, dakle bez utjecaja aktualne vlasti na volju građana koji mogu slobodno odlučivati jesu li za ili protiv referendumskog pitanja. 7. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative Slično vrijedi i za uvođenje koncepta u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom potpisnih lista za predaju 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30) te odgovore uz Vaše komentare uz pojedine odredbe u nastavku, a koji se u bitnome ponavljaju.
2 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Kako bi se ojačalo ustavno pravo građana na pokretanje narodnih referendumskih inicijativa, kao i ustavno pravo na izjašnjavanje u narodnoj referendumskoj inicijativi, koja su sadržana u čl. 87.3. Ustava Republike Hrvatske, udruga U ime obitelji predlaže da novi Zakon o referendumu olakša građanima (Organizacijskom odboru) iniciranje i provedbu narodne referendumske inicijative te joj u odnosu na sadašnji Zakon omogući veći stupanj pravne zaštite od arbitrarnosti i opstrukcija od strane vlasti, kao što je to bio slučaj u svim referendumskim inicijativama od 2013. S obzirom na to da je nadležno ministarstvo provodilo ovu javnu raspravu u vrijeme blagdana i završetka godine, u nastavku donosimo samo neke od ključnih primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o referendumu. Nacrt prijedloga Zakona o referendumu (dalje: Nacrt) treba osloboditi od nepotrebne administracije i procedura koje su propisane za Organizacijski odbor, koje nemaju posebnu svrhu, a kojima se otežava organizaciju i iniciranje narodnih referendumskih inicijativa. Ključni procedure koje treba regulirati za Organizacijski odbor su: - registracija Organizacijskog odbora, - donošenje odluke o pokretanju narodne referendumske inicijative od strane Organizacijskog odbora, - korištenje javnih površina za prikupljanje potpisa - predaju zahtjeva i potpisa birača za raspisivanje referenduma Hrvatskom saboru - promatranje provjere broja i vjerodostojnosti potpisa od strane Organizacijskog odbora U Nacrtu također treba odrediti veću pravnu zaštitu Organizacijskog odbora i cijelog referendumskog postupka, što uključuje: - Propisati da se ovim zakonom razrađuje ustavno pravo građana na pokretanje narodnih referendumskih inicijativa, kao i ustavno pravo građana na izjašnjavanje u narodnoj referendumskoj inicijativi - Propisati da se na sve postupke u Nacrtu podredno primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku te da DIP/nadležno ministarstvo/Sabor svoje odluke u odnosu na Organizacijski odbor/narodnu referendumsku inicijativu donosi u obliku rješenja kako bi glede istih bilo moguće ulaganje pravnih lijekova - Zaštititi svaki potpis birača i ispunjeni potpisni list/knjigu tako da se propiše da imaju isti pravni status kao i glasački listić, jer se potpisom označava i izražava volja birača - Onemogućiti da se narodna referendumska inicijativa, nakon što je registrirana, može izbrisati iz sustava jednostranom odlukom DIP-a, već da je to moguće jedino ili sudskom odlukom (po istim kriterijima koji vrijede za udruge/političke stranke), ili ako se rješenjem ili sudskom odlukom utvrdi da nije prikupljeno dovoljno potpisa, ili po održavanju referenduma. - U svrhu zaštite referendumskog postupka treba propisati da referendumski postupak počinje danom upisa, odnosno registracije narodne referendumske inicijative u evidenciju DIP-a, kako bi postupak prije, za vrijeme i nakon prikupljanja potpisa uživao jednaku pravnu zaštitu kao i postupak nakon što je referendum raspisan, što do sada nije bio slučaj. Kako ne bi bilo arbitrarnih tumačenja Zakona o referendumu, na početku Nacrta treba dodati dio s definicijama svih ključnih pojmova (poput: narodna referendumska inicijativa, organizacijski odbor, birač, potpis, valjani potpis, nevaljani potpis, potpisno mjesto, itd.). Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača, te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti (nacionalne, regionalne, lokalne) ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” (III. 1. b.), što treba propisati i ovim Zakonom. Registracija narodne referendumske inicijative - Potrebno je odrediti da Organizacijski odbor stječe pravnu osobnost upisom u Evidenciju DIP-a - Organizacijski odbor mogu osnovati minimalno 3 osobe, kao što mogu i udrugu, a ne minimalno 5 osoba po sadašnjem Nacrtu - Omogućiti da se zahtjev za raspisivanjem referenduma može sastojati od više od samo dva pitanja, s obzirom na to da takvo ograničenje ne daje Venecijanska komisija u Kodeksu dobre prakse o referendumima - Brisati dio čl. 20. 3. koji ograničava narodnu referendumsku inicijativu da si sama odredi naziv inicijative (što otvara prostor zloupotrebama) - U čl. 23. propisati rok DIP-u za odlučivanje o registraciji narodne referendumske inicijative u redovnom postupku Pokretanje narodne referendumske inicijative - Rok za prikupljanje potpisa treba biti 30 dana, a rok za predaju potpisa Saboru treba odrediti na 14 dana (nije moguće ni realno da volonteri sve potpisne liste objedine s različitih potpisnih mjesta, dostave u Zagreb, prebroje, vrate u kutije i dostave Saboru u samo pet dana - taj posao rade volonteri u slobodnom vremenu, a ne državni službenici na plaći i u radnom vremenu). - Razdoblje za prikupljanje potpisa i razdoblje za predaju potpisa Saboru ne mogu se skupno nazivati "izjašnjavanjem birača", već ih treba razdvojiti, propisati svako zasebno - izjašnjavanje birača se može odnositi jedino na razdoblje kada birači mogu dati potpis za raspisivanje referenduma, a ne i na razdoblje pripreme predaje potpisa Saboru, kada ne mogu dati potpis. U protivnom se biračima daje pogrešna informacija o trajanju vremena za izjašnjavanje. - Treba omogućiti dodatnih 7 dana za predaju potpisa Saboru za svaki dodatni zahtjev za raspisivanjem referenduma koji narodna referendumska inicijativa predaje (kao što prema čl. 33.2. DIP ima dodatnih 30 dana za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa). - Propisati da Ministarstvo treba najkasnije 8 dana prije početka prikupljanja potpisa objaviti koliko je potpisa potrebno prikupiti, odnosno koliko je 10 posto od ukupnog broja birača (najkasnije 8 dana prije je rok za zaključavanje Registra birača prije referenduma ili izbora iz Zakona o registru birača, čl. 49. 1., pa se zato predlaže i u ovom slučaju) Provedba narodne referendumske inicijative - Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani (nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na bilo kojem mjestu, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava). - U odredbu o odobravanju korištenja mjesta na javnim površinama za prikupljanje potpisa od strane lokalne samouprave treba istaknuti da se u svrhu odobrenja donosi rješenje te u tekstu Nacrta treba navesti dio iz obrazloženja ovog Nacrta da “zahtjev smije biti odbijen samo u posebnim slučajevima predviđenima zakonom na temelju prevladavajućeg javnog interesa i u skladu s načelima razmjernosti i jednakosti", kao što stoji u III.4.d i § 37. obrazloženja Kodeksa dobre prakse o referendumima. - Odrediti da se potpisni listovi s propisanog obrasca mogu uvezivati (što olakšava transport i štiti od oštećenja) - Brisati sljedeće nepotrebne procedure: -- da lokalna samouprava određuje mjesta gdje se potpisi smiju prikupljati - to se ne radi ni za jednu vrstu izbora i otvara prostor zloupotrebama i opstrukcijama od strane vlasti -- da se volonteri trebaju potpisivati na liste i navoditi naznaku raspona rednih brojeva potpisa koje je pojedini volonter nadgledao - to se ne radi ni za jednu vrstu izbora i otvara prostora zloupotrebama od strane vlasti, a nije ni izvedivo zbog česte promjene volontera na potpisnom mjestu i broja ljudi koji se istovremeno potpisuju. -- da se na svaki potpisni list treba upisati lokacija - to se ne radi ni za jednu vrstu izbora i nema posebnu svrhu, osim što volonterima na potpisnom mjestu stvara dodatan posao -- da svako potpisno mjesto treba imati cijelo obrazloženje zahtjeva za referendum, već ostaviti da treba imati sažetak obrazloženja i uputu da se cijelo obrazloženje može pročitati na mrežnoj stranici (provedba ove odredbe iziskuje da svako potpisno mjesto ima isprintano više primjeraka obrazloženja koje ima više desetaka stranica kako bi isto moglo biti dostupno “svakom biraču”, što je uz sve ostale organizacijske poslove prevelik financijski i administrativni teret) - S potpisne liste treba izbaciti rubriku za datum (osim što produljuje vrijeme upisivanja birača, ne služi nikakvoj posebnoj svrsi). - Brisati da DIP donosi obavezne upute o prikupljanju potpisa (osim što otvara prostor zloupotrebama od strane DIP-a, nema svrhe da DIP određuje Organizacijskom odboru kako će prikupljati potpise ili da dodaje neke upute koje već nisu u Zakonu) - Propisati da DIP najkasnije 30 dana prije izjašnjavanja birača treba objaviti obrazac potpisnih listi na svojim stranicama Odrediti da se kod pogrešnog unosa križa cijeli red i ponovno unose podaci (da se onemogući tumačenje da je nešto naknadno upisivano) - Odrediti mogućnost da Organizacijski odbor može pokrenuti postupak ocjene ustavnosti referendumskog pitanja prije početka prikupljanja potpisa te da je obavezan provesti izjašnjavanje ako USUD odluči pozitivno, a u protivnom plaća globu, sudske troškove i sl. - Propisati da javna vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smije zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa u obliku koje predlaže Kodeks dobre prakse o referendumima Venecijanske komisije. - Brisati dio o formaliziranju protureferendumskog odbora - svatko je slobodan zauzeti stajalište za ili protiv bez potrebe da ga nekako prije formalizira. Osim toga, formaliziranje jedinstvenog protureferendumskog odbora šteti slobodi izražavanja i mišljenja kada o jednoj temi postoji više različitih mišljenja. Također, određenoj grupi birača se arbitrarno i bez legitimiteta daje značaj i prostor kao i organizacijskom odboru, iako nemaju legitimitet prikupljenih potpisa. Prema švicarskom zakonu, protureferendumski odbor treba skupiti 50 posto od broja potpisa koje treba prikupiti organizacijski odbor da ima legitimitet nastupati kao protureferendumski odbor. - Odrediti minimalan broj štandova za prikupljanje potpisa koji lokalna samouprava treba besplatno ustupiti Organizacijskom odboru za prikupljanje potpisa, odnosno odrediti broj štandova na određeni broj stanovnika. Predaja potpisa Saboru: - Brisati da prilikom primopredaje u Saboru treba prilagati evidenciju o tome gdje su pojedine potpisne knjige prikupljane (osim što nema svrhu, ne primjenjuje se kod prikupljanja potpisa za kandidaturu za lokalne, parlamentarne, predsjedničke i europske izbore te stvara ogroman teret na organizacijski odbor i volontere da vode evidenciju o mjestima gdje je svaki od potpisnih listova ispunjen - to znači da ako svaki potpisni list ima 10 redova za potpisivanje i za dovoljan broj potpisa treba u Sabor donijeti (barem) ispunjenih oko 37.000 listova, Organizacijski odbor treba voditi i u Sabor donijeti i evidenciju o tome na kojim mjestima su birači ispunili 37.000 listova?! Zašto bi država uopće trebala te podatke? Zar će neki državni službenici zaista analizirati tu golemu količinu podataka i koja je korist od te analize? - Odrediti da svi potpisni listovi i knjige iz svih kutija trebaju biti prebrojani kod primopredaje u Saboru, a ne minimalno jedna kutija. - Odrediti da predstavnici Organizacijskog odbora mogu promatrati provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa te pratiti sve radnje kao i službenici DIP-a i drugi uključeni službenici, uz potpisivanje klauzule o čuvanju tajnosti podataka. Promatranje svih dijelova postupka preporučuje i Venecijanska komisija u Kodeksu dobre prakse o referendumima. Potrebno je također propisati proceduru ako promatrač ima prigovor na postupak provjere broja i vjerodostojnosti postupka (zapisnik, žalba, rješenje te pravni lijekovi i dr.) - Odrediti da se svi potpisni listovi trebaju skenirati po dolasku u Sabor uz prisutnost predstavnika Organizacijskog odbora. Potrebno je propisati da DIP kod provjere broja i vjerodostojnosti potpisa treba voditi evidenciju potpisa koji su proglašeni nevažećima te da u izvješću o provedenoj provjeri treba navesti odvojen broj nevažećih potpisa po zasebnim kategorijama, kako bi se osigurala transparentnost i lakša procedura provjere DIP-a u slučaju sudskog postupka. Raspisivanje referenduma - Potrebno je izbaciti mogućnosti da Sabor predlaže bilo kakve protuprijedloge referendumskom pitanju i da se nagađa s Organizacijskim odborom (ako je potvrđeno da je prikupljeno dovoljno potpisa, volju birača treba poštivati i referendum raspisati, a ne umanjivati protuprijedlozima i pregovorima) jer je to protivno članku 87. stavku 3. Ustava prema kojemu Sabor mora raspisati referendum ako je prikupljeno deset posto potpisa od ukupnog broja birača. Ni Organizacijski odbor ni Hrvatski sabor nisu ovlašten mijenjati volju birača nakon što su je oni izrazili svojim potpisom, jednako kao što ni Sabor ni političke stranke nisu ovlaštene mijenjati broj glasova koje su birači dali pojedinoj stranci/kandidatu na izborima. - Predsjednik i potpredsjednik povjerenstva za provedbu državnog referenduma moraju biti suci, a ne magistri prava. Djelomično prihvaćen S obzirom na opseg komentara, bilo bi pogodnije za javnu raspravu da ste komentare na pojedine članke stavljali uz te članke. Na ovaj način je teško pratiti i povezivati sadržaj komentara s odgovorom. 1. Komentar „treba osloboditi od nepotrebne administracije i procedura koje su propisane za Organizacijski odbor, koje nemaju posebnu svrhu, a kojima se otežava organizaciju i iniciranje narodnih referendumskih inicijativa.“ nije argumentiran niti su dani prijedlozi, uz relevantne zakonske odredbe, drukčijeg načina uređenja pa nije jasno na što se točno misli. 2. Člankom 1. Prijedloga zakona je propisano da se ovim zakonom uređuje pokretanje, raspisivanje i provedba referenduma, i to obuhvaća sve referendume neovisno o inicijatoru. Dodatno, odredbe o referendumu narodne inicijative su izdvojene u zasebnu glavu drugog dijela zakona. 3. Zakon o općem upravnom (ZUP) je opći postupovni zakon pa je nepotrebno isticati da se na upravne postupke primjenjuje ZUP. 4. Nije jasan prijedlog koji se tiče zašite potpisa birača i potpisnih listova. Svaki voditelj obrade osobnih podataka u određenoj fazi referendumskog postupka dužan je poduzeti potrebne mjere zaštite osobnih podataka od slučajnog ili nezakonitog uništenja ili slučajnog gubitka, izmjene te neovlaštenog otkrivanja ili pristupa. 5. U određenim slučajevima posebno razrađenim i utvrđenim Zakonom propisan je prestanak inicijative. 6. Nije jasno iz čega se zaključuje da narodna inicijativa prema Prijedlogu zakona ne uživa pravnu zaštitu već od podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju. Da zaštita postoji proizlazi iz odredbi Prijedloga zakona i nije potrebno dodatno naglašavati. 7. Ocjenjujemo da nije potrebno izraditi zakonski pojmovnik u ovome Zakonu kao što, uostalom, postoje brojni zakoni u hrvatskom pravnom poretku koji nemaju pojmovnik. Zakon sadrži niz pravnih pojmova čije je značenje već otprije poznato ili je poznato iz drugih zakona poput, primjerice, pojma „birač“. Što se tiče skraćivanja pojedinih pojmova ili sklopova riječi u tekstu zakona, to je napravljeno u skladu s čl. 10. Jedinstvenih metodološko- nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Međutim, takvo skraćivanje služi skraćivanju i pojednostavljivanju zakonskog teksta, a ne definiranju nekih pojmova u ovom Zakonu. 8. I bez uređenja protureferendumskog odbora činjenica je da se organizirane skupine protivnika narodne inicijative mogu pojaviti i iznositi stavove suprotne onima koje zastupa narodna inicijativa. Na ovaj način se nastoji urediti njihovo djelovanje i financiranje radi transparentnosti. 9. Što se tiče sudjelovanja „javne vlasti“ u referendumskoj kampanji, to je pitanje već uređeno odredbama posebnog zakona kojim su propisana pravila o financiranju referendumskih inicijativa. 10. Nije dostatno obrazloženo traženje propisivanja pravne osobnosti za ad hoc organizaciju osnovanu s jednim kratkoročnim ciljem. 11. Kod propisivanja minimalnog broja članova organizacijskog odbora vodilo se idejom da će veći broj članova omogućiti da se osigura sudjelovanje članova iz više različitih dijelova Republike Hrvatske. Primjerice Uredba o europskoj građanskoj inicijativi vezano uz organiziranu strukturu za pokretanje i vođenje propisuje „Ta bi struktura trebala imati oblik skupine organizatora sastavljene od fizičkih osoba s boravištem u najmanje sedam različitih država članica kako bi se potaknulo javljanje pitanja relevantnih na razini Unije te kako bi se potaknulo promišljanje o tim pitanjima. “ 12. Što se tiče broja alternativnih pitanja smatra se da je predloženo rješenje optimalno. Veći broj pitanja bi mogao dovesti glasače u zabunu i otežati glasovanje s obzirom na uvjete pod kojima se provodi glasovanja (redovi, žurba i sl.). 13. Člankom 20. stavkom 3. nije propisano da narodna inicijativa ne može sama odrediti naziv nego da naziv ne smije navoditi na zaključke ili stvarati dojmove koji ne odražavaju ciljeve referendumske inicijative. Nije jasno zašto bi se to smatralo zloupotrebom, upravo suprotno, propisano je da naziv inicijative mora biti povezan s njezinim ciljem. 14. U odnosu na primjedbe koje se tiču članka 23., uvodno je rečeno da ako pojedina pitanja upravnog postupka nisu posebno uređena da se primjenjuje ZUP. 15. Primjedba koja se tiče duljine roka za obavljanje radnji vezanih uz pripremu potpisnih lista za predaju je prihvaćena u izmijenjenom obliku te je rok odgovarajuće produžen na deset dana. Izričaj „izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma“ se ne koristi da bi se birače pogrešno informiralo jer se u nastavku posebno ističe maksimalno trajanje razdoblja za prikupljanje potpisa birača. 16. Nije dostatno obrazložen zahtjev da se najkasnije 8 dana prije početka prikupljanja potpisa objavljuje potreban broj birača koji mogu predložiti raspisivanje državnog referenduma. Odredba na koju se pozivate uređuje zaključivanje popisa birača prije dana određenog za održavanje izbora odnosno referenduma, a što nije ista pravna situacija. Dosad se to sukladno odluci Ustavnog suda objavljivalo na referentni dan pa nije predstavljalo problem. 17. Postoji suglasnost o tome da prikupljanje potpisa mora biti jasno i detaljno uređeno kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu, a slijedom zaprimljenih primjedbi članak 26. ponovo se razmotrio. Članak se dopunio pozitivnom presumpcijom o izdanom odobrenju u slučaju da nadležno tijelo lokalne jedinice ne izda odobrenje u roku. Time bi se na djelotvoran način, primjenom pozitivne zakonske presumpcije, osiguralo pravo organizacijskog odbora na zatražena mjesta i lokacije, sve u okviru općeg akta (odluke) predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjestima za prikupljanje potpisa birača na referendumima. Na kraju treba reći i sljedeće: blanketno zakonsko dopuštenje da se potpisi prikupljaju bilo gdje na javnim površinama moglo bi izazvati probleme u praksi. Uzmite za primjer da se u nekom gradu održava manifestacija ili sajam i da je javna površina dana za korištenje radi izlaganja i kad se izlagač pojavi na danom mjestu, na istom mjestu je već postavljen štand za prikupljanje potpisa bez ikakve prethodne najave ili odobrenja, izravnim pozivom na Zakon o referendumu. Ili, kako osigurati javni red i mir u situaciji istovremenog prikupljanja potpisa za više referendumskih inicijativa, itd. Stoga smatramo da su prethodno navedene izmjene i dopune članka 26. optimalno rješenje. 18. Vezano uz način popunjavanja obrasca, nema potrebe normirati detalje koje će DIP propisati obvezatnim uputama. 19. Vezano uz upis podataka o osobama koje su prikupljale potpise birača, odredbe će se dodatno razmotriti, a vodeći računa o transparentnosti tog tijela referendumskog postupka. 20. Prihvaća se. Primjedba vezana uz dostupnost obrazloženja će se razmotriti i odredba odgovarajuće izmijeniti na način da se propiše obveza da svako mjesto mora imati sažetak obrazloženja. 21. Iskustvo je pokazalo da je datum potrebno upisati jer se time olakšava provjera pravodobnosti upisanih osobnih podataka. Na organizacijskom odboru je zadaća osposobljavanja osoba koje prikupljaju potpise da pouče birače-potpisnike o tome na što trebaju paziti prilikom upisivanja podataka, odnosno da brzim pregledom prekontroliraju upisane podatke na licu mjesta. 22. Nejasno je zbog čega se pretpostavlja da će DIP, koji je neovisno državno tijelo s dugogodišnjim iskustvom provedbe izbora, zloupotrebljavati ovlast za donošenje obvezatnih uputa. Jednako tako nije jasno zbog čega bi stvaranje ujednačene prakse od strane neovisnog tijela imalo štetne posljedice na referendumsku praksu. 23. Nejasna je svrha objave obrasca za prikupljanje potpisa najkasnije čak 30 dana prije početka prikupljanja potpisa. 24. Način popunjavanja obrasca potpisne liste propisat će se obvezatnom uputom DIP-a. 25. Nadležnost Ustavnog suda na predloženi način ne može se propisivati ovim Zakonom. 26. U demokratskom je duhu da biračima bude poznato stajalište njihovih na demokratskim izborima izabranih predstavnika o određenom pitanju. Takvo ograničenje ujedno bi predstavljalo znatno ograničenje prava na slobodu govora koje bi se primjenjivalo na vrlo širok krug osoba. 27. Vezano uz formaliziranje odbora protivnika referendumske inicijative ističe se da sloboda javnog izražavanja osobnog mišljenja o referendumskom pitanju, bilo zasebno ili u skupini s drugim ljudima nije dovedena u pitanje. Naravno da je isto moguće i dopušteno. U članku 4. Prijedloga zakona jasno je propisano: „Jamči se sloboda izjašnjavanja o referendumskom pitanju.“ Prijedlog zakona time se ne bavi jer je to sfera osobne slobode pojedinaca. Suprotno tome, Prijedlogom zakona uređuje se organizirana i registrirana kampanja usmjerena „za“ i „protiv“ referendumskog pitanja koju prati i zakonom uređeni pravni režim. Samo se te registrirane skupine zagovornika i protivnika referendumske inicijative smatraju sudionicima referenduma u pravnom smislu. One se dovode u jednak zakonski položaj u pitanjima: 1) financiranja, 2) medijskog praćenja, 3) prava na promatranje postupka provjere pravovaljanosti potpisa birača, 4) prava na promatrače i 5) prava na korištenje sredstvima pravne zaštite. 28. Prijedlog da se mjesta za prikupljanje potpisa daju bez naknade će se razmotriti u kontekstu zakona kojim se uređuje financiranje referenduma i slijedom toga odgovarajuće urediti. će se davanje mjesta za prikupljanje potpisa bez naknade. 29. Prihvaća se, na potpisnom listu i dalje ostaje obveza upisa mjesta prikupljanja potpisa, ali uz predaju lista ne treba dodatno uz pojedinu kutiju prilagati i popis mjesta na kojima su se prikupljali potpisi koji su njezin sadržaj. 30. Prihvaća se, prebrojit će se svi potpisni listovi. 31. Komentar koji se odnosi na promatranje je prihvaćen u izmijenjenom obliku te je dodana nova odredba koja glasi kojom je propisano da postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanih u potpisne liste imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće. 32. Nije obrazložena potreba skeniranja potpisnih lista. 33. Utvrđen je sadržaj odluke o utvrđenom broju pravovaljanih potpisa birača. 34. Nije jasno protivljenje formaliziranju novih instituta (protuprijedloga Hrvatskog sabora) koji su se de facto u praksi dosad dogodili više puta pa je tako bilo i kod zadnje referendumske inicijative „67 je previše“. U konkretnom slučaju Hrvatski sabor je donio zakon kojim se ispunjava cilj inicijative. 35. Zadnja primjedba nije obrazložena. Primjerice, Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u članku 34. propisuje da su predsjednik i potpredsjednik izbornoga povjerenstva pravne struke.
3 Ružica Mikić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Prigovori i primjedbe: - u zemljama visoke demokracije kao što je Švicarska, građani sve važnije stvari rješavaju referendumom (neposredna demokracija) i nema razloga da tako ne bude i kod nas, tj. da se poštuje volja građana. - e savjetovanje je jako komplicirano i mnogim građanima nedostupno - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato prijedlog npr. određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažem da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Primljeno na znanje 1. Za švicarski savezni zakon, kao i sve švicarske kantonalne zakone o referendumu, može se reći sve samo ne da su jednostavni. Ne postoji mogućnost „prilagodbe“ tog zakonodavstva hrvatskim prilikama. Najviše što se može, a što je i učinjeno, jest odgovarajuće prihvaćanje primjenjivih pravno-tehničkih rješenja. Generalni pristup neposrednom odlučivanju, kakav postoji u Švicarskoj, u hrvatskom ustavnom poretku nije primjenjiv. Švicarska razlikuje fakultativni (opcijski) narodni referendum i narodnu inicijativu, koje oblike neposredne demokracije hrvatski Ustav ne razlikuje. Na saveznoj razini, fakultativni narodni referendum dopušten je u Švicarskoj samo u odnosu na savezni zakon koji je već prihvaćen u nacionalnoj Skupštini. 2. Nije dostatno obrazloženo zašto se e-Savjetovanje smatra kompliciranim niti koji bi to drugi način bio prihvatljiviji i praktičniji. E-Savjetovanje je dosegnuti standard koji se već godinama primjenjuje i na kojeg nema bitnih zamjerki. Za odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
4 Ilija Mikić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Nekorektno je staviti raspravu u ovo blagdansko vrijeme kada ljudi očito imaju drugog (pametnijeg) posla, osim ako je to namjerno da se javnost isključi. Nekorektno je isključiti mogućnost provjere potpisa koja je prikupljena od strane građanskih inicijativa. Nekorektno je insistirati na formalizmu, a zanemariti duh i jasnu izraženu volju pojedinca. Nekorektno je manipulirati brojem birača, osim ako je intencija manipulirati. Korektno je imati slična ili približno slična pravila kao i sve ostale Europske (demokratske) zemlje, pa i što se tiče broja, postotka i vremena prikupljanja potpisa. Nekorektno je prepustiti građanske inicijative lokalnim šerifima na milost i nemilost, osim ako je i to intencija da se ugroze te inicijative. Nekorektno je onemogućiti mogućnost elektronskog (dopisnog) prikupljanja potpisa, pa bili oni čak i iz dijaspore ako je taj pojedinac hrvatski državljanin. Ako se ti isti "pozivaju" na donaciju na potresom pogođenim mjestima, onda se kao hrvatski državljani imaju pravo uključiti u referemdumsko prikupljanje glasova... Primljeno na znanje Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da se savjetovanja s javnošću provode u pravilu u trajanju od 30 dana. Sukladno tome, u odnosu na trajanje savjetovanja o ovom Prijedlogu zakona u cijelosti je poštovan zakonski rok. Ako je objava na javno savjetovanje 4. prosinca „blagdansko vrijeme“, po tom kriteriju je gotovo svaki datum 20ak dana prije ili poslije nekog blagdana, praznika ili neradnog dana pa bi tijekom godine bilo teško uopće naći prikladno vrijeme za početak javnog savjetovanja Za odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
5 Ivan Petršorić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Primjedbe na Prijedlog zakona o referendum Premda se u uvodu Prijedloga navodi da će se novim zakonom o referendumu osigurati „djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja“ i da će bit referenduma narodne inicijative biti „dodatno zaštićena“, konkretna rješenja u Prijedlogu to ne pokazuju, osobito u predreferendumskom dijelu. Pokretanje „narodne inicijative“ i prikupljanje potpisa je dodatno zakomplicirano i otežano, a nisu riješeni problemi u praksi već pokazanih manipulacija od strane vlasti u njihovom nastojanju da spriječe raspisivanje referenduma. Nedostaci: 1.Nedozvoljavanje promatrača pri provjeri potpisa. Poznato je da su nedavne referendumske inicijative izigrane od strane vladajućih upravo pri provjeri potpisa, tako što je velik dio potpisa proglašen netočnim i „nečitkim“. Nužnost promatranja provjere potpisa je nažalost i u ovom Prijedlogu potpuno ignorirana. Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. Zanimljivo je da je baš Ministarstvo uprave (autor ovog Prijedloga) u svom odgovoru na žalbu građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ od 4.9.2018. izjavilo da će se „o tim smjernicamavoditi računa prilikom buduće izrade zakonskog okvira kojim se uređuje raspisivanje i provedba referenduma“, ali da su do tada „u obvezi pridržavati se važeće zakonske regulative“! 2.Zanemarivanje volje birača Predlagatelj u uvodu citira mišljenje Ustavnog suda od 20.10.2010. o tome da manjkavosti važećeg zakona „otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača, a time i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti demokratskog društva...“. Međutim, u Prijedlogu su upravo stvoreni preduvjeti da se volja birača, još više nego u dosadašnjem zakonu, izigra i stavi u drugi plan. Ako potpisnik imalo odstupi od onoga „kako se vodi u službenim evidencijama“ (čl. 28), npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača! Ako državne institucije takve male pogreške toleriraju u sudskim presudama koje značajno mijenjaju život pojedinca, zašto tu toleranciju ne pokazuju kod jasne volje birača za referendum? Upozoravamo i na dvostruke kriterije u pitanju provjere potpisa: primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima. 3.Prag previsok i podložan interpretacijama Ovaj Prijedlog uopće ne donosi ključnu promjenu zbog koje se između ostalog i očekivao novi zakon, a to je da bitno smanji broj potrebnih potpisa s dosadašnjih previsokih 10% od ukupnog broja birača, što ga čini jednim od najrestriktivnijih u Europi i svijetu. Osim toga, svjedočili smo brojnim manipulacijama i različitim pristranim interpretacijama koliko je to 10% tj. koliko zapravo birača ima. Stoga predlažemo da se minimalni broj potpisa ne veže uz postotak već uz apsolutni broj birača, npr. 200.000. Ako se već ovaj Prijedlog u mnogim stvarima ugleda na švicarsko zakonodavstvo i praksu, neka onda uzme u obzir i njihov broj potpisa i rok prikupljanja: u Švicarskoj (koja ima 7,3 mil. stanovnika) treba za referendum prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana! 4.Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažemo rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Nameće se i pitanje odgovornosti organizacijskog odbora i pojedinaca (volontera). U uvodu Prijedloga navodi se da se „u cijelosti napušta postojeće neprikladno zakonsko rješenje da 'organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom'“, dok se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži detaljna evidencija i provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29). Također se volonterima na štandu, time što se trebaju potpisati na svaki potpisni list, imputira odgovornost za ono što je upisano na taj list (čl. 27), što je neprihvatljivo. 5.Nepostojanje pravne zaštite za vrijeme prikupljanja potpisa Referendumske inicijative ovim Prijedlogom nisu, kao ni do sada, zaštićene od samovolje lokalnih dužnosnika, kao što je recimo bio slučaj 2018. s inicijativom „Istina o Istanbulskoj“ kojoj je gradonačelnik zabranio skupljanje potpisa u Rijeci. U uvodnom dijelu se, doduše, kaže da je „u cijelosti uvaženo“ stajalište Ustavnog suda (iz odgovora upravo toj inicijativi od 5.6.2018.) da birači „moraju uživati dostatnu i djelotvornu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela državne vlasti ili tijela vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerene na onemogućavanje ili otežavanje provođenja inicijative“. U uvodu se najavljuje da se „djelotvorna sudska zaštita” povjerava Visokom upravnom sudu, no jedina točka u samom zakonu u kojoj se spominje mogućnost tužbe Visokom upravnom sudu je ona koja se odnosi na fazu kad već DIP utvrdi da nije prikupljen potrebni broj potpisa (čl. 34), a ne na fazu prikupljanja potpisa! Također je i nadzor Ustavnog suda predviđen tek od trenutka predaje potpisa Saboru (čl. 97). Za nepravilnosti tijekom prikupljanja potpisa predviđena je jedino mogućnost prigovora Državnom izbornom povjerenstvu koje bi trebalo donijeti rješenje o tom prigovoru (čl. 99). I tu priča staje, jer iduća točka (čl. 100) se već odnosi na nepravilnosti kod provedbe referenduma. Pravne zaštite kod prikupljanja potpisa u ovom Prijedlogu, dakle – nema. Budući da očito ne postoje učinkoviti zakonski mehanizmi protiv samovolje lokalnih „šerifa“, predlažemo da država bude ta koja će izdati opću uputu tj. dozvolu za prikupljanje potpisa na svim javnim površinama u Republici Hrvatskoj. Također, zakonom je potrebno odrediti rok od npr. 24 sata u kojem tijelo koje će provoditi „djelotvornu sudsku zaštitu“ mora donijeti pravomoćni pravorijek, kako se ne bi dogodilo kao nebrojeno puta dosad da referendumske inicijative tijekom skupljanja potpisa podnose tužbe različitim sudovima protiv mnogobrojnih protupravnih opstruiranja skupljanja potpisa, a ti sudovi donose presude nekoliko mjeseci nakon roka za skupljanje potpisa, pri čemu te presude gube bilo kakav smisao i nemaju nikakav učinak jer je rok za skupljanje potpisa već davno prošao. 6.Širok manipulativni prostor izbjegavanja referenduma Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnogprotuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske i igru moći od strane vlasti u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažemo da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. 7. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative Slično vrijedi i za uvođenje koncepta u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. 8.Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristitipreko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
6 TONĆI BOKO PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Premda se u uvodu Prijedloga navodi da će se novim zakonom o referendumu osigurati „djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja“ i da će bit referenduma narodne inicijative biti „dodatno zaštićena“, konkretna rješenja u Prijedlogu to ne pokazuju, osobito u predreferendumskom dijelu. Pokretanje „narodne inicijative“ i prikupljanje potpisa je dodatno zakomplicirano i otežano, a nisu riješeni problemi u praksi već pokazanih manipulacija od strane vlasti u njihovom nastojanju da spriječe raspisivanje referenduma. Ukazujemo na ove nedostatke: 1. Nedozvoljavanje promatrača pri provjeri potpisa Poznato je da su nedavne referendumske inicijative izigrane od strane vladajućih upravo pri provjeri potpisa, tako što je velik dio potpisa proglašen netočnim i „nečitkim“. Nužnost promatranja provjere potpisa je nažalost i u ovom Prijedlogu potpuno ignorirana. Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. Zanimljivo je da je baš Ministarstvo uprave (autor ovog Prijedloga) u svom odgovoru na žalbu građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ od 4.9.2018. izjavilo da će se „o tim smjernicama voditi računa prilikom buduće izrade zakonskog okvira kojim se uređuje raspisivanje i provedba referenduma“, ali da su do tada „u obvezi pridržavati se važeće zakonske regulative“! 2. Zanemarivanje volje birača Predlagatelj u uvodu citira mišljenje Ustavnog suda od 20.10.2010. o tome da manjkavosti važećeg zakona „otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača, a time i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti demokratskog društva…“. Međutim, u Prijedlogu su upravo stvoreni preduvjeti da se volja birača, još više nego u dosadašnjem zakonu, izigra i stavi u drugi plan. Ako potpisnik imalo odstupi od onoga „kako se vodi u službenim evidencijama“ (čl. 28), npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača! Ako državne institucije takve male pogreške toleriraju u sudskim presudama koje značajno mijenjaju život pojedinca, zašto tu toleranciju ne pokazuju kod jasne volje birača za referendum? Upozoravamo i na dvostruke kriterije u pitanju provjere potpisa: primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima. 3. Prag previsok i podložan interpretacijama Ovaj Prijedlog uopće ne donosi ključnu promjenu zbog koje se između ostalog i očekivao novi zakon, a to je da bitno smanji broj potrebnih potpisa s dosadašnjih previsokih 10% od ukupnog broja birača, što ga čini jednim od najrestriktivnijih u Europi i svijetu. Osim toga, svjedočili smo brojnim manipulacijama i različitim pristranim interpretacijama koliko je to 10% tj. koliko zapravo birača ima. Stoga predlažemo da se minimalni broj potpisa ne veže uz postotak već uz apsolutni broj birača, npr. 200.000. Ako se već ovaj Prijedlog u mnogim stvarima ugleda na švicarsko zakonodavstvo i praksu, neka onda uzme u obzir i njihov broj potpisa i rok prikupljanja: u Švicarskoj (koja ima 7,3 mil. stanovnika) treba za referendum prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana! 4. Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažemo rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Nameće se i pitanje odgovornosti organizacijskog odbora i pojedinaca (volontera). U uvodu Prijedloga navodi se da se „u cijelosti napušta postojeće neprikladno zakonsko rješenje da 'organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom'“, dok se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži detaljna evidencija i provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29). Također se volonterima na štandu, time što se trebaju potpisati na svaki potpisni list, imputira odgovornost za ono što je upisano na taj list (čl. 27), što je neprihvatljivo. 5. Nepostojanje pravne zaštite za vrijeme prikupljanja potpisa Referendumske inicijative ovim Prijedlogom nisu, kao ni do sada, zaštićene od samovolje lokalnih dužnosnika, kao što je recimo bio slučaj 2018. s inicijativom „Istina o Istanbulskoj“ kojoj je gradonačelnik zabranio skupljanje potpisa u Rijeci. U uvodnom dijelu se, doduše, kaže da je „u cijelosti uvaženo“ stajalište Ustavnog suda (iz odgovora upravo toj inicijativi od 5.6.2018.) da birači „moraju uživati dostatnu i djelotvornu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela državne vlasti ili tijela vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerene na onemogućavanje ili otežavanje provođenja inicijative“. U uvodu se najavljuje da se „djelotvorna sudska zaštita” povjerava Visokom upravnom sudu, no jedina točka u samom zakonu u kojoj se spominje mogućnost tužbe Visokom upravnom sudu je ona koja se odnosi na fazu kad već DIP utvrdi da nije prikupljen potrebni broj potpisa (čl. 34), a ne na fazu prikupljanja potpisa! Također je i nadzor Ustavnog suda predviđen tek od trenutka predaje potpisa Saboru (čl. 97). Za nepravilnosti tijekom prikupljanja potpisa predviđena je jedino mogućnost prigovora Državnom izbornom povjerenstvu koje bi trebalo donijeti rješenje o tom prigovoru (čl. 99). I tu priča staje, jer iduća točka (čl. 100) se već odnosi na nepravilnosti kod provedbe referenduma. Pravne zaštite kod prikupljanja potpisa u ovom Prijedlogu, dakle – nema. Budući da očito ne postoje učinkoviti zakonski mehanizmi protiv samovolje lokalnih „šerifa“, predlažemo da država bude ta koja će izdati opću uputu tj. dozvolu za prikupljanje potpisa na svim javnim površinama u Republici Hrvatskoj. Također, zakonom je potrebno odrediti rok od npr. 24 sata u kojem tijelo koje će provoditi „djelotvornu sudsku zaštitu“ mora donijeti pravomoćni pravorijek, kako se ne bi dogodilo kao nebrojeno puta dosad da referendumske inicijative tijekom skupljanja potpisa podnose tužbe različitim sudovima protiv mnogobrojnih protupravnih opstruiranja skupljanja potpisa, a ti sudovi donose presude nekoliko mjeseci nakon roka za skupljanje potpisa, pri čemu te presude gube bilo kakav smisao i nemaju nikakav učinak jer je rok za skupljanje potpisa već davno prošao. 6. Širok manipulativni prostor izbjegavanja referenduma Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske i igru moći od strane vlasti u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažemo da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. 7. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative Slično vrijedi i za uvođenje koncepta u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. 8. Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
7 Ivan Babić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU 1. Nedozvoljavanje promatrača pri provjeri potpisa Poznato je da su nedavne referendumske inicijative izigrane od strane vladajućih upravo pri provjeri potpisa, tako što je velik dio potpisa proglašen netočnim i „nečitkim“. Nužnost promatranja provjere potpisa je nažalost i u ovom Prijedlogu potpuno ignorirana. Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. Zanimljivo je da je baš Ministarstvo uprave (autor ovog Prijedloga) u svom odgovoru na žalbu građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ od 4.9.2018. izjavilo da će se „o tim smjernicama voditi računa prilikom buduće izrade zakonskog okvira kojim se uređuje raspisivanje i provedba referenduma“, ali da su do tada „u obvezi pridržavati se važeće zakonske regulative“! 2. Zanemarivanje volje birača Predlagatelj u uvodu citira mišljenje Ustavnog suda od 20.10.2010. o tome da manjkavosti važećeg zakona „otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača, a time i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti demokratskog društva…“. Međutim, u Prijedlogu su upravo stvoreni preduvjeti da se volja birača, još više nego u dosadašnjem zakonu, izigra i stavi u drugi plan. Ako potpisnik imalo odstupi od onoga „kako se vodi u službenim evidencijama“ (čl. 28), npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača! Ako državne institucije takve male pogreške toleriraju u sudskim presudama koje značajno mijenjaju život pojedinca, zašto tu toleranciju ne pokazuju kod jasne volje birača za referendum? Upozoravamo i na dvostruke kriterije u pitanju provjere potpisa: primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima. 3. Prag previsok i podložan interpretacijama Ovaj Prijedlog uopće ne donosi ključnu promjenu zbog koje se između ostalog i očekivao novi zakon, a to je da bitno smanji broj potrebnih potpisa s dosadašnjih previsokih 10% od ukupnog broja birača, što ga čini jednim od najrestriktivnijih u Europi i svijetu. Osim toga, svjedočili smo brojnim manipulacijama i različitim pristranim interpretacijama koliko je to 10% tj. koliko zapravo birača ima. Stoga predlažemo da se minimalni broj potpisa ne veže uz postotak već uz apsolutni broj birača, npr. 200.000. Ako se već ovaj Prijedlog u mnogim stvarima ugleda na švicarsko zakonodavstvo i praksu, neka onda uzme u obzir i njihov broj potpisa i rok prikupljanja: u Švicarskoj (koja ima 7,3 mil. stanovnika) treba za referendum prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana! 4. Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažemo rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Nameće se i pitanje odgovornosti organizacijskog odbora i pojedinaca (volontera). U uvodu Prijedloga navodi se da se „u cijelosti napušta postojeće neprikladno zakonsko rješenje da 'organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom'“, dok se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži detaljna evidencija i provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29). Također se volonterima na štandu, time što se trebaju potpisati na svaki potpisni list, imputira odgovornost za ono što je upisano na taj list (čl. 27), što je neprihvatljivo. 5. Nepostojanje pravne zaštite za vrijeme prikupljanja potpisa Referendumske inicijative ovim Prijedlogom nisu, kao ni do sada, zaštićene od samovolje lokalnih dužnosnika, kao što je recimo bio slučaj 2018. s inicijativom „Istina o Istanbulskoj“ kojoj je gradonačelnik zabranio skupljanje potpisa u Rijeci. U uvodnom dijelu se, doduše, kaže da je „u cijelosti uvaženo“ stajalište Ustavnog suda (iz odgovora upravo toj inicijativi od 5.6.2018.) da birači „moraju uživati dostatnu i djelotvornu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela državne vlasti ili tijela vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerene na onemogućavanje ili otežavanje provođenja inicijative“. U uvodu se najavljuje da se „djelotvorna sudska zaštita” povjerava Visokom upravnom sudu, no jedina točka u samom zakonu u kojoj se spominje mogućnost tužbe Visokom upravnom sudu je ona koja se odnosi na fazu kad već DIP utvrdi da nije prikupljen potrebni broj potpisa (čl. 34), a ne na fazu prikupljanja potpisa! Također je i nadzor Ustavnog suda predviđen tek od trenutka predaje potpisa Saboru (čl. 97). Za nepravilnosti tijekom prikupljanja potpisa predviđena je jedino mogućnost prigovora Državnom izbornom povjerenstvu koje bi trebalo donijeti rješenje o tom prigovoru (čl. 99). I tu priča staje, jer iduća točka (čl. 100) se već odnosi na nepravilnosti kod provedbe referenduma. Pravne zaštite kod prikupljanja potpisa u ovom Prijedlogu, dakle – nema. Budući da očito ne postoje učinkoviti zakonski mehanizmi protiv samovolje lokalnih „šerifa“, predlažemo da država bude ta koja će izdati opću uputu tj. dozvolu za prikupljanje potpisa na svim javnim površinama u Republici Hrvatskoj. Također, zakonom je potrebno odrediti rok od npr. 24 sata u kojem tijelo koje će provoditi „djelotvornu sudsku zaštitu“ mora donijeti pravomoćni pravorijek, kako se ne bi dogodilo kao nebrojeno puta dosad da referendumske inicijative tijekom skupljanja potpisa podnose tužbe različitim sudovima protiv mnogobrojnih protupravnih opstruiranja skupljanja potpisa, a ti sudovi donose presude nekoliko mjeseci nakon roka za skupljanje potpisa, pri čemu te presude gube bilo kakav smisao i nemaju nikakav učinak jer je rok za skupljanje potpisa već davno prošao. 6. Širok manipulativni prostor izbjegavanja referenduma Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske i igru moći od strane vlasti u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažemo da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. 7. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative Slično vrijedi i za uvođenje koncepta u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. 8. Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
8 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Gong pozdravlja napore Ministarstva pravosuđa i uprave da se uredi referendumsko odlučivanje, što i sami zagovaramo godinama. Pozitivnim ocienjujemo: -Što se u zakonu navodi da referendumsko pitanje mora biti utemeljeno na vladavini prava; -Što je produljen rok za prikupljanje potpisa (s 15 dana na 30 dana); -Što je za provedbu referenduma povećana uloga DIP-a kao nezavisnog tijela, koje provjerava potpise (umjesto da to radi izvršna vlast) i prati financiranje. No isto zako imamo neke zamjerke: -Smatramo da je problem legitimiteta referendumskog odlučivanja i dalje neriješen, i to zato što se na državnom referendumu odlučuje većinom glasova bez obzira na broj izašlih i bez obzira na postotak birača koji su dali potporu određenom pitanju u odnosu na ukupan broj birača; te bi bilo potrebno mijenjati Ustav (članak 87. stavak 4. i članak 135. stavak 4. Ustava) Kako bi se ojačao legitimitet referendumskog odlučivanja, Gong predlaže uvođenje kvoruma za valjanost odluke na referendumu. To znači da bi se valjanost referendumske odluke utvrđivala utvrđivala postotkom birača koji su dali potporu predloženom pitanju. Sukladno tipu referendumske odluke, predlažemo različite kvorume: (50% +1 ukupnog broja birača za izmjene Ustava; 35% +1 ukupnog broja birača za izmjene organskih zakona; 25% +1 ukupnog broja birača za izmjene zakona, lokalni referendum i ostala pitanja). Postotak bi se utvrđivao sukladno ukupnom broju birača iz popisa birača koji mogu glasati na konkretnom referendumu. -Sporni su nam i dalje vrlo visoki postoci potrebnih potpisa podrške za referendumske incijative. Stav Gonga je da potrebno smanjiti traženi broj potpisa na 5 posto od ukupnog broja birača i za državne i lokalne referendume. Ističemo da je ovaj prijedlog zakona restriktivniji od praksa niza država koje za pokretanje referendumske inicijative propisuju niže pragove, primjerice 1% u Italiji, .2% Sloveniji, Poljskoj i Mađarskoj (Gong, “Analiza referenduma u Hrvatskoj”, 2012.) -Smatramo da je potrebno definirati izuzetke odnosno područja koja ne mogu biti predmet referendumskog odlučivanja (pazeći da se ne ugroze ljudska i građanska prava) -Smatramo da provjeru ustavnosti referendumskog pitanja treba provesti prije prikupljanja potpisa ili nakon prikupljenih 10% potrebnih potpisa podrške referendumskoj inicijativi. -Promatranje treba obuhvaćati cjelokupno referendumsko razdoblje (i pripremno razdoblje - provjeru potpisa). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na pozitivnim ocjenama. U ostalom dijelu odgovara se kako slijedi. 1. Kad je riječ o većini potrebnoj za donošenje odluke na državnom referendumu, upućuje se na članak 87. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.“ Prema tome, većina koja je potrebna za donošenje odluke na referendumu propisana je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje (o većini potrebnoj za donošenje odluke na referendumu) nužna prethodna promjena samog članka 87. stavka 4. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 2. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 3. Ograničenje pitanja o kojima se može raspisati referendum se također može urediti samo Ustavom Republike Hrvatske. 4. Odredbe o ocjeni ustavnosti referendumskog pitanja prije prikupljanja potpisa birača ne mogu biti u cijelosti uređene i prihvaćene prije no što se izmijeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon) jer članak 95. stavak 1. Ustavnog zakona, koji je danas na snazi, zahtijeva da se prvo prikupi deset posto potpisa birača. Ta odredba glasi: „(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“ . 5. Komentar koji se odnosi na promatranje je prihvaćen u izmijenjenom obliku te je dodana nova odredba koja glasi: „Postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanih u potpisne liste iz članka 31. ovog Zakona imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće.“
9 Mario Jurković PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Uvidom u prijedlog zakona ustanovljeno je da se građanskim inicijativama dodatno komplicira i otežava prikupljanje potpisa, a uopće se ne daju odgovori kako spriječiti manipulacije vladajućih koje su se mogle vidjeti na prethodnim referendumima: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato predlažemo određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažemo da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Navedeni propusti pokazuju da se vlast (još uvijek) boji naroda i nastoji ga onemogućiti u izražavanju volje na referendumu. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom potpisnih lista za predaju 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. 1. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 2. Kad je riječ o mogućnosti prikupljanja potpisa preko sustava e-građani, treba podsjetiti na sljedeće: člankom 87. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud protumačio je da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara. 3. Vezano uz pripremu predaje potpisa, rok je odgovarajuće produžen na deset dana. Međutim, ističe se da se primjedbe uglavnom odnose na tehničke aktivnosti koje sam organizacijski odbor treba uspostaviti i koordinirati, odnosno radnje koje treba izvršiti. Ovim se Prijedlogom zakona ne postavljaju nikakve prepreke ili smetnje tome da se određene aktivnosti ili radnje obavljaju paralelno i/ili sukcesivno. 4. Protivljenje novim institutima (protuprijedlozi Hrvatskog sabora, odbori protivnika i zagovornika) nije dostatno argumentirano pa ni podložno za raspravu.
10 MATO KAROGLAN PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Do sada smo se u Hrvatskoj susretali uglavnom sa sabotazom i ignoriranjem referendumskih incijativa sto je apsolutno pogubno za demokraciju kojoj stremimo. Kako bi se novim zakonom o referendumu gradjane sto jednostavnije ukljucilo u donosenje vaznih odluka, iznosim nekoliko primjedbi na prijedlog zakona o referendumu: - nisu dozvoljeni promatraci provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najvise izigrane, dakle omoguciti promatrace kao na izborima - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izrazena volja biraca - prag od 10% je puno visi nego u nekim drugim zemljama EU a i podlozan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima biraca - prijedlog bi bio odredjivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200 000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnicki neizvediv - pravna zastita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih duznosnika - prijedlog bi bio da drzava izda dozvolu za koristenje javnih povrsina za cijelu zemlju, time bi pokazala da joj je zaista stalo do demokracije - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadlezan), a nakon uspjesno prikupljenih potpisa jos uvijek ga moze odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika incijative, koji bi u nasoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu izmedju vlasti i naroda - nije predvidjena mogucnost elektronickog prikupljanja potpisa Lijepi pozdrav svima Mato Karoglan Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
11 Maja Kantoci PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Prigovori i primjedbe: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato prijedlog npr. određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažem da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
12 Vedran Podolski PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Pozdrav, dolje su primjedbe i prijedlozi: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato predlažemo određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažemo da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
13 Krunoslav Šolić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU "Da bi ispunio svoju demokratsku svrhu, institut referenduma mora biti primjereno uređen zakonom te prikladno dimenzioniran u skladu s Ustavom." Ovim prijedlogom to nije. Primljeno na znanje Budući da niste dali konkretne prijedloge poboljšanja ili drugačijeg uređenja pravnih instituta koji se uređuju ovim Prijedlogom zakona, a niste obrazložili ni svoju ocjenu o tome da Prijedlog zakona nije „primjereno uređen ni prikladno dimenzioniran u skladu s Ustavom“, Vaš zaključak je nepodoban za javnu raspravu.
14 Viktorija Kovačić Turčinec PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Smatram da je nacrt manjkav u slijedećim točkama: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a trebali bi biti dozvoljeni - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - prag od 10% je puno viši nego u drugim zemljama, predlažem određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravnu zaštitu za vrijeme prikupljanja potpisa treba osigurati na način da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - zašto referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - to je neprimjereno - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
15 Zlatko Haraminec PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Ne slažem se, jer ako narod ima pravo glasa onda bi ga trebali i čuti i poslušati naši zakonodavci ! LP Primljeno na znanje Navodite subjektivnu ocjenu o Prijedlogu zakona po modelu „slažem se – ne slažem se“. Takva je ocjena nepodobna za javnu raspravu.
16 Vinko Kojundžija PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Narodna inicijativa bi se ovim zakonom de facto, zbog previsokih tehničkih barijera (prag od 10%, samo 5 dana za pripremu i predaju potpisnih lista), zabranila. Prvo treba sniziti te barijere na npr. 5% birača, i 15 dana za pripremu i predaju potpisnih lista. Onda treba narodnoj inicijativi dati dodatna prava: Zajamčena mogućnost prikupljanja potpisa na svim javnim površinama u državi. Mogućnost promatrača prilikom provjere potpisa. Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
17 Ante Martin Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Država daje sebi preko dvije godine da provede odluke referenduma, ali samo 30 dana za prikupljanje i 5 dana za pripremu i predaju. Država Hrvatska je očito banana republika i ovim to i dokazujete. 100 dana za prikupljanje potpisa i mjesec dana za pripremu i predaju. 50.000 prikupljenih potpisa MORA biti dovoljno za raspisivanje referenduma. Uvesti kaznenu odredbu u kojoj je kažnjava svaka osoba s minimalno 2 godine zatvora, koja onemogućava provedbu prikupljanja potpisa. Djelomično prihvaćen 1. Prihvaćen. Rok za pripremu i predaju potpisnih lista je produžen na deset dana. Međutim, napominje se da rokovi i razdoblja koja spominjete nisu usporedivi. Jednokratna građanska akcija prikupljanja potpisa, iako organizacijski složena, ne pretpostavlja nikakve procese političkog ili bilo kakvog drugog usuglašavanja mišljenja, a ni bilo kakve formalne postupke, a upravo su to temeljna obilježja provedbene faze referenduma. Provedba odluke donesene na referendumu pretpostavlja formalne postupke te pripremu i donošenje posebnih pravnih akata, često u samoj parlamentarnoj proceduri. Te se aktivnosti, odnosno poslove, dakle, ne može uspoređivati, a ponajmanje ih se smije olako izjednačavati i na toj osnovi izvoditi zaključke o negativnom karakteru same države. 2. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 3. Ovim zakonom se ne smiju propisivati ni kaznena djela ni duljina zatvorskih kazni. Za to služi kazneni zakon. Već sada se kaznom zatvora do tri godine kažnjava onaj tko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s državnim referendumom drugome na bilo koji način uskrati biračko pravo (članak 334. u vezi s člankom 87. točkom 14. Kaznenog zakona).
18 Saša Agejev PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Predložene promjene Zakona idu u smjeru daljnjeg onemogućavanja referendumskih inicijativa. Do sada smo imali jedan jedini referendum čiji je rezultat formalno proveden dok se sadržajno ignorira. Ovakvim prijedlogom Zakona o referendumu formalno bismo imali mogućnost referenduma, a u praksi bismo ga sasvim onemogućili. Minimum uvjeta koji su potrebni da ovaj Zakon zaživi su: 1. Prag potrebnih potpisa na razini kakve su u državama s uspješnim referendumskim inicijativama. 2. Sudjelovanje predstavnika referendumskih inicijativa u provjeri broja valjanih potpisa. 3. Provjeravanje valjanosti potpisa na načelu provjere izražene volje birača umjesto pukog zadovoljavanja forme. 4. Mogućnost elektroničkog potpisa putem portala e-građani. 5. Provjera ustavnosti referendumskog pitanja prije početka sakupljanja potpisa od strane Ustavnog suda. Pravu demokratsku vlast uvijek zanima volja građana pa sama raspisuje referendume za sva bitna pitanja i rado ostavlja mogućnost da i sami građani pokrenu referendum. Djelomično prihvaćen 1. Prvonavedene tvrdnje su paušalne, a izvedena ocjena nije argumentirana, što ih čini nepodobnima za javnu raspravu. 2. Odgovarajuće je prihvaćena vaša primjedba u vezi s promatranjem postupka provjere potpisa birača. 3. Također su preispitane i preformulirane odredbe članka 28. Prijedloga zakona. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše primjedbe, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
19 Vlaho Jelić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Ovo je savršen prijedlog zakona o referendumu, ako se želi postići ništa tj zakonska forma postojanja istog, tj. poboljšanja/pogoršanja postojećeg. netko je odradio savršen zadatak za nalogodavce. po meni se treba ovo maksimalno pojednostavnit, primjer Švicarska, uzmite njihov zakon i prilagodite ga nama, ne treba izmišljat toplu vodu i zašto za državni referendum treba 10% birača, a za lokalni 20%, koja je to logika Primljeno na znanje 1. Prvonavedene tvrdnje su paušalne, a izvedena ocjena nije argumentirana, što ih čini nepodobnima za javnu raspravu. 2. Za švicarski savezni zakon, kao i sve švicarske kantonalne zakone o referendumu, može se reći sve samo ne da su jednostavni. Ne postoji mogućnost „prilagodbe“ tog zakonodavstva hrvatskim prilikama. Najviše što se može, a što je i učinjeno, jest odgovarajuće prihvaćanje primjenjivih pravno-tehničkih rješenja. Generalni pristup neposrednom odlučivanju, kakav postoji u Švicarskoj, u hrvatskom ustavnom poretku nije primjenjiv. Švicarska razlikuje fakultativni (opcijski) narodni referendum i narodnu inicijativu, koje oblike neposredne demokracije hrvatski Ustav ne razlikuje. 3. Veći kvorum podrške osigurava veći legitimitet organizacijskog odbora da zastupa lokalne interese, a to je posebno bitno osigurati kad je smanjen dosadašnji kvorum podrške za odlučivanje na lokalnom referendumu. Osim toga, u slučaju višestrukog smanjivanja potrebnog broja birača koji imaju pravo predložiti raspisivanje lokalnog referenduma, moglo bi se postaviti pitanje opravdanosti takvog rješenja, naročito u jedinicama s malim brojem birača.
20 Mirjana Anđić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Načelni prigovori i komentari: - razumljivo kako je teško predlagati izmjene/dopune... bilo kojeg zakona i predvidjeti mogućnost praktične primjene i ostvarenja, ali zato RH ima vrsne pravne stručnjake koji su dorasli tom važnom zadatku. Stoga začuđuje žurba kojom se ovaj brzopleti prijedlog (koji je radila očito nekolicina pravnika bez iskustva konkretnog provođenja referenduma) želi usvojiti bez uključivanja pravnika koji su u Hrvatskoj imali iskustva u odvijanju referenduma (referduma o hrvatskoj samostalnosti, o ulasku u EU, lokalnih referenduma, kao i narodnih referenduma) - Prijedlog: produljiti vrijeme savjetovanja i uključiti pravnike koji su imali iskustva u pripremi, odvijanju i provođenju referendumskih odluka; - Žurba je nerazumljiva posebno stoga što je zakonodavac već 10 godina odbijao predložiti izmjenu Zakona kako ga je Ustavni sud pozvao; Tako važan zakon koji se 10 godina nije pripremao, kako je moguće da se vrijeme savjetovanja ostavlja na mjesec dana! To je, također, dokaz da Zakonodavac smatra kako je sam sebi dostatan i kako mu zapravo nije u interesu da se donese kvalitetan, smislen i provediv zakon koji će poboljšati pravnu situaciju... već je očito cilj donijeti bilo kakav zakon i time samo zakomplicirati, hrvatsku pravnu situaciju; - Dobra tvrdnja o pravnom instrumentu referenduma - izrečena na početku prijedloga, biva opovrgnuta čitajući članke samog zakona - općenito sadržaj zakona pobija sve ono što jest referendum "instrument izravne demokracije" koju članci istoga zakona pobijaju, steriliziraju i onemogućavaju provedbu. Prijedlog zakona guši i onemogućava izravnu demokraciju birača. Ovakav patronat države i nad narodnim referendumima - potpuno paralizira ovaj instrument u rukama građana. - Ako se ostavi ovakav prijedlog Zakona za narodne referendume - bit će to dokaz da Zakonodavcu nije u interesu da se donese zakon koji će na najbolji mogući način omogući građanima da izravno odlučuju o pitanjima od javnog interesa već samo da se donese bilo kakav zakon, ili još gore da se donese zakon koji će onomogućiti samu bit refernduma - izravnu demokraciju i izravni način političkog odlučivanja građana o pitanjima od javnog interesa. Bilo bi bolje, onda, Zakonodavcu jasno i nedvosmisleno izjaviti: u Hrvatskoj se ne može poštivati volja birača jer oni ne znaju što žele i njihova volja ne može se uvažavati. Za Zakonodavca je dovoljno samo da dođe na vlast i tu se poštuje volja borača - jednom u 4 ili 5 godina. - Toliki patronat i uplitanje državnih institucija, institucija jedinica lokalne samouprave (i regionalne) i u tzv. "narodne inicijative i referndume" potpuno onemogućava pokretanje istih što je u konačnici gušenje demokracije. Hrvatskoj nisu potrebni bilo kakvi zakoni - takvih imamo nebrojeno puno - takvih koji su protiv hrvatskih građana i koji očituju toliki stav nepovjerenja i degradacije hrvatskih građana. - Potreban nam je pravedan, zakonit, smislen i provediv Zakon o referendumu koji će zaista i omogućavati građanima izravnu demokraciju-inače, ostvarit će se u djelu ona pravna izrjeka: summum ius, summa iniuria! - Zakon bi trebao predvidjeti mogućnost elektronskog prikupljanja potpisa za referndum, kao i mogućnost dopisnog ili elektronskog glasovanja za koje je već u RH postavljena infrastruktura preko sustava e-građani; - Nemoguće je i nedopustivo, u tako kratkom roku, do 3. siječnja 2021. godine, u općepoznatoj situaciji prouzrokovanoj Covidom-19, provoditi savjetovanja o tako važnom zakonu kao što je referendum. Primljeno na znanje 1. Nacrt koji se nalazi na savjetovanju izrađen je uvažavajući iskustvo provođenja prijašnjih referenduma i njime se, osim uvođenja novih zakonskih instituta, unaprjeđuju i postojeći. Time će se stvoriti optimalni zakonski okvir za provođenje referenduma utemeljen u hrvatskoj i europskoj pravnoj tradiciji. 2. Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje da se savjetovanja s javnošću provode u pravilu u trajanju od 30 dana. Sukladno tome, u odnosu na trajanje savjetovanja o ovom Prijedlogu zakona u cijelosti je poštovan zakonski rok. Nije jasno zbog čega se provođenje javnog savjetovanja putem Interneta, odnosno e-Savjetovanja smatra neprimjerenim u vrijeme pandemije. Upravo takav način savjetovanja nikoga ne dovodi u opasnost i u ovo vrijeme kad se preporuča da ostanemo doma smo time više u prilici biti online pa i davati opširne komentare kao što ste to uostalom i učinili. 3. Budući da niste dali nikakve konkretne prijedloge poboljšanja ili drugačijeg uređenja pravnih instituta koji se uređuju ovim zakonom, niti ste obrazložili svoje ocjene o tome da se ovim Prijedlogom zakona „onemogućava sama bit referenduma – izravna demokracija“ i da se Prijedlogom zakona uvodi „patronat države i uplitanje državnih institucija, institucija jedinica lokalne samouprave (i regionalne) i u tzv. 'narodne inicijative i referendume'“, sve te i slične ocjene ostaju na razini proizvoljnih tvrdnji koje su kao takve nepodobne za javnu raspravu i društveni dijalog. Iz njih se ipak može zaključiti da referendumu pristupate kao da je riječ o postupku koji je odvojen od države i državnih struktura, čime se implicira da je i narod („hrvatski građani“) odvojen od države i državnih struktura (pa i od Hrvatskog sabora kao narodnog predstavništva). To je iskrivljena i pogrešna slika o institutu referenduma u sustavu predstavničke demokracije. 4. Kad je riječ o mogućnosti prikupljanja potpisa preko sustava e-građani, treba podsjetiti na sljedeće: člankom 87. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud protumačio je da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
21 Ivana Skoko Bonić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Gledajući na koji način je "onesposobljen" niz referendumskih inicijativa, ovaj prijedlog zakona pokušava osigurati da od samih početaka ne može izaći volja birača na vidjelo. Ovaj vid demokracije nikako se ne smije zlouporabiti, no navedeni prijedlozi ne štite demokraciju, već ju prigušuju. Stoga se slažem s već predloženim spornim točkama iznesenima u nekoliko komentara: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato predlažemo određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažemo da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Lijep pozdrav svima Djelomično prihvaćen 1. Prvonavedene tvrdnje su paušalne, a izvedena ocjena nije argumentirana, što ih čini nepodobnima za javnu raspravu. 2. Odgovarajuće su prihvaćene vaše primjedbe u vezi s: a) promatranjem postupka provjere potpisa birača b) odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi c) pripremom i predajom potpisnih lista. 3. Osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe članka 28. Prijedloga zakona. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
22 Višnja Šimunić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Mislim da bi se svi potpisi za referendum trebali prikupljati on line , tj elektronički potpisi .Onda ne bi nikada bilo sumnje da li sam ja nešto potpisala ili ne. Jako je neodgovorno i čudno da se u 21. stoljeću prikupljaju fizički potpisi i da se nakon toga proglašavaju nevažećima ! To je direktno kršenje osnovnih ljudskih prava . Onemogućava se nas obične građane da se na referendumu izjasnimo o pojedinim incijativama i da slobodno izražavamo svoju volju. To je kao da nas se onemogućuje da glasujemo na izborima . Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
23 Toma Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Prema svemu ovome čini mi se da nema ništa novoga pod suncem. Vlastodršci žele zadržati vlast, benificije, fotelje...., a ne žele služiti narodu, ne žele čuti što im narod poručuje, jer da žele služiti narodu onda bi predložili takav zakon koji je pošten, pravedan, koji je transparentan i traži istinu. Čim se ne želi dozvoliti promatračima brojanje potpisa to znači da se ne želi transparentnost, ni istina, nego da se želi zamračiti, obmanuti, lagati. Poznata je poslovica, tko laže taj i krade. Đavao je otac laži i obmane.(Iv 8, 44) ''...Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima.” (Mt 5.15) ''Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla. Uistinu, tko god čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova; a tko čini istinu, dolazi k svjetlosti nek bude bjelodano da su djela njegova u Bogu učinjena."(Iv 3,19) Da vlastodršci uistinu žele čuti ono što im narod poručuje, onda bi napisali takav zakon koji bi dozvolio narodu da se izjasni, a ne takav zakon koji ograničava izjašnjavanje i volju naroda, onda bi kao u Švicarskoj vlast raspisala referendum da čuju kakvo narod ima mišljenje. Da vlastodršci uistinu žele čuti ono što im narod poručuje, napisali bi i izborni zakon takav da cijela država bude jedna izborna jedinica, onda bi to bila najpoštenija izražena volja birača. ''Jer usalilo se srce naroda ovoga: uši začepiše, oči zatvoriše , da očima ne vide, ušima ne čuju, srcem ne razumiju te se ne obrate pa ih izliječim.'' (Mt 13, 15) '' Već je sjekira položena na korijen stablima. Svako dakle stablo koje ne donosi dobroga roda, siječe se i u oganj baca.« (Mt 3,10) Ali kako piše u onoj priči, kada otac piše dva pisma sinu, jedno da otvori kada mu je najteže, i drugo kada mu je najlakše ,a u pismima piše -i ovo će proći. Ali, ne treba se bojati jer Isus kaže - »I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.«(Mt 28,20) Primljeno na znanje 1. Promatrači nigdje nemaju ovlast „brojanja potpisa“. To je pogrešna predodžba o ulozi promatrača na izborima i u postupku referenduma. 2. Kad je riječ o pozivanju na Švicarsku, koja je istaknuta kao država u kojoj vlast raspisuje referendume „da čuju kakvo narod ima mišljenje“, ističe se sljedeće: iako ne postoji ustavna obveza da se zakonom uvede tzv. savjetodavni referendum, ovim se Prijedlogom zakona predviđa i ta vrsta referenduma koju – Vašim riječima – raspisuje vlast „da čuje kakvo narod ima mišljenje“. Za razliku od savjetodavnih, fakultativni referendumi, koji su temeljni predmet uređenja u ovom Prijedlogu zakona, ne služe tome da se čuje „kakvo narod ima mišljenje“. Na fakultativnim referendumima narod donosi obvezujuće odluke. Osim toga, u pripremi ovog Prijedloga zakona odgovarajuće su prihvaćena primjenjiva pravno-tehnička rješenja iz švicarskog zakonodavstva, u mjeri u kojoj je to bilo moguće s obzirom na to da se Švicarska razlikuje od Hrvatske po tipu državnog uređenja. 3. Ovim se Prijedlogom zakona ne uređuju izborni postupci pa su navodi o potrebi uvođenja jedne izborne jedinice u izborno zakonodavstvo bespredmetni. Inače, u referendumskim postupcima nema izbornih jedinica.
24 Juraj Bašković PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Htio bih komentirati slijedeće problematičnosti: - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa! ("Referendum se smatra temeljnim instrumentom izravne (neposredne) demokracije jer na njemu birači neposredno odlučuju o političkim pitanjima". Ako vladajuća politika (protiv koje narod referendum želi izglasati neslaganje te promjene) odlučuje o tome tko će prebrojavati potpise, ne postoji način da se ostvari pravedno i objektivno prebrojavanje tih stvarnih pokazatelja stvarne volje naroda, ukoliko to isto prebrojavanje nije moguće provjeriti i od strane onih koji ne čine dio te iste vladajuće politike. Time se referendum pretvara u farsu.) - kod potpisivanja se inzistira na formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača (ukoliko se želi da referendum bude učinkoviti "instrument izravne demokracije", njegova upotreba mora biti lišena svih mogućih formalističkih komplikacija, inače se narod neće nikad moći njime i koristiti) - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – zato predlažem određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000) - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv, čime se "instrument izravne demokracije" svodi na "instrument ruganja narodu" - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažem da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. Ukratko, ovako predstavljem zakon o referendumu je ništa drugo nego sakaćenje demokracije te ruganje narodu. S poštovanjem. Djelomično prihvaćen 1. Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: a) promatranjem postupka provjere potpisa birača b) odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi c) pripremom i predajom potpisnih lista. 2. Osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe članka 28. Prijedloga zakona. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i za odgovore na ostale Vaše primjedbe upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30). 3. Posljednje tvrdnje su paušalne, a izvedena ocjena nije argumentirana, što ih čini nepodobnima za javnu raspravu.
25 Marko Jerbić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Uopće mi se ne sviđa ovaj prijedlog zakona o referendumu. Jasno je kao dan da se vladajući prave da poboljšavaju uvjete za raspisivanje referenduma, ali zapravo rade sve da iste onemoguće. Narod ima pravo staviti bilo koju temu na referendum, i nema tog suda koji to smije zabranjivati. Ima pravo tražiti referendum i o ukidanju Ustavnog suda, pa ne može onda taj isti sud to proglasiti neustavnim. Osim toga, rokovi i broj potpisa propisani ovim zakonom uvelike negiraju praksu europskih zemalja, a kao šlag na tortu ide nemogućnost da promatrači nadgledaju brojanje potpisa. U nekoj drugoj državi to bi bilo nepotrebno, ali u Hrvatskoj je to od ključne važnosti jer smo vidjeli po zadnjim referendumima da vlast onemogućava referendume upravo na taj način. Nažalost, građani nemaju povjerenje u institucije, a ovaj prijedlog zakona još više će to nepovjerenje produbiti. Djelomično prihvaćen 1. Navodite subjektivne dojmove o Prijedlogu zakona po modelu „sviđa mi se – ne sviđa mi se“, koji su kao takvi nepodobni za javnu raspravu. 2. Netočna je tvrdnja da „narod ima pravo staviti bilo koju temu na referendum, i nema tog suda koji to smije zabranjivati“. Sve suvremene europske demokracije počivaju na načelu supremacije ustava, a Ustav onda dimenzionira načelo narodnog suvereniteta. 3. Za primjedbe vezane uz „rokove i broj potpisa“, propisane ovim Prijedlogom zakona, upućujemo na odgovor uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30). 4. U skladu s Vašom primjedbom, ponovo su razmotrene odredbe vezane uz postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Iako i dalje smatramo da to nije nužno zbog postojanja drugih instrumenata koji su ugrađeni u ovaj Prijedlog zakona, ne protivimo se tome da se tekst Prijedloga zakona dopuni odredbom koja bi propisivala da u postupku pred Državnim izbornim povjerenstvom (DIP), u kojem se provjerava točnost i potpunost podataka upisanih u potpisne liste (tzv. provjera pravovaljanosti potpisa), imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative, ili osobe koje oni opunomoće.
26 Ilija Barišić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Mislim, stvarno, ovakav prijedlog zakona o referndumu nema nikakve veze sa demokracijom. Dapače, istu sustavno gazite i obezvrijeđujete ovakvim zakonom, umjesto da ostane važan demokratski instrument. Usporedbe radi Švicarska sa ca. 7.5 milijuna stanovnika ima prag od 50.000 potpisa koje je potrebno skupiti u roku od 100 dana. Ugledajte se na dugotrajna iskustva direktne demokracije u Švicarskoj konfederaciji. Primljeno na znanje 1. Vaša generalna ocjena o tome da ovaj Prijedlog zakona „nema nikakve veze sa demokracijom“ i da „istu sustavno gazite i obezvrijeđujete ovakvim zakonom“ nije potkrijepljena nijednim jedinim argumentom. Time ste ujedno onemogućili i bilo kakav odgovor na tu svoju tvrdnju. 2. Prigovor da iskustva direktne demokracije u Švicarskoj nisu uvažena nije osnovan. Iz švicarskog iskustva odgovarajuće su prihvaćena primjenjiva pravno-tehnička rješenja.
27 Božo Đuderija PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Ovim prijedlogom zakona daju se zamijetiti slijedeće problematičnosti - nisu dozvoljeni promatrači provjere potpisa, a upravo tu su inicijative najviše izigrane (Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. ) - kod potpisivanja se inzistira na čistom formalizmu, a zanemaruje jasno izražena volja birača ( npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača.) "primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima." - ostavlja se prag od 10% koji je puno viši nego u drugim zemljama, a i podložan je raznim pristranim interpretacijama o tome koliko zapravo ima birača – predlažem određivanje apsolutnog broja potrebnih potpisa (npr. 200.000 ili 250.000) ili smanjenje praga na 5% - rok od 5 dana za pripremu potpisa prema propisanim zahtjevima je tehnički neizvediv (određen je rok od svega 5 dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažem rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. - pravna zaštita za vrijeme prikupljanja potpisa nije osigurana, dakle i dalje inicijativa ovisi o samovolji lokalnih dužnosnika – predlažem da država izda dozvolu za korištenje javnih površina za cijelu zemlju - referendumsko pitanje prvo provjerava DIP (koji za to nije nadležan), a nakon uspješno prikupljenih potpisa još uvijek ga može odbaciti i Ustavni sud, smatram da Ustavni sud hitnim postupkom mora prije skupljanja potpisa donijeti mišljenje o ustavnosti ne DIP - iz zemalja s naprednom demokracijom uveden je koncept protuprijedloga Sabora te koncept zagovornika i protivnika inicijative, koji bi u našoj situaciji samo predstavljali dodatni prostor za razne manipulacije, pritiske i neravnopravnu borbu između vlasti i naroda (Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. - postoji sumnja u mogućnost manipulativnog prostora u izbjegavanju raspisivanja referenduma (Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažem da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsko zakonodavstvo, tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. - nije predviđena mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa. (Stoga predlažem da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima.) ...korištene određeni prijedlozi udruge Grozd uz manje izmjene Djelomično prihvaćen Odgovarajuće su prihvaćene primjedbe u vezi s: 1. promatranjem postupka provjere potpisa birača 2. odobrenjem jedinica lokalne samouprave za mjesta na kojima će se prikupljati potpisi 3. pripremom i predajom potpisnih lista 4. osim toga, preispitane su i preformulirane odredbe kojima se uređuje utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača. Za obrazloženje gore navedenoga, kao i odgovore na druge Vaše komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
28 Ivan Vladić PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Ovaj zakon ide ka onemogućavanju održavanja referenduma. Prag od 10% birača praktički onemogućava da se provodi demokracija, drugim riječima, ovaj zakon ismijava pokušaj demokratskog djelovanja i poručuje da je RH oligarhija, a ne demokracija. Spustite prag kao u svakoj normalnoj i naprednoj zemlji i omogućite više vremena za pripremu potpisa i uvedite elektroničko prikupljanje potpisa. Trgnite se više! Primljeno na znanje Prvonavedena tvrdnja je neargumentirana, što je čini nepodobnom za javnu raspravu. U odnosu na ostale komentare, upućujemo na odgovore uz komentar Glasa roditelja za djecu – GROZD (pod rednim brojem 30).
29 Vedran Rede PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Ovo što predlażete je sramotno. Cilj referenduma nije izigrati građane nego poštivati volju većine. I da li je moguće da nije predviđeno elektroničko prikupljane potpisa? Primljeno na znanje 1. Vaša ocjena o Prijedlogu zakona je proizvoljna jer se ne zasniva na argumentima i nije obrazložena. Kao takva, nepodobna je za javnu raspravu. 2. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
30 Glas roditelja za djecu - GROZD PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Primjedbe udruge Glas roditelja za djecu - GROZD Premda se u uvodu Prijedloga navodi da će se novim zakonom o referendumu osigurati „djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja“ i da će bit referenduma narodne inicijative biti „dodatno zaštićena“, konkretna rješenja u Prijedlogu to ne pokazuju, osobito u predreferendumskom dijelu. Pokretanje „narodne inicijative“ i prikupljanje potpisa je dodatno zakomplicirano i otežano, a nisu riješeni problemi u praksi već pokazanih manipulacija od strane vlasti u njihovom nastojanju da spriječe raspisivanje referenduma. Ukazujemo na ove nedostatke: 1. Nedozvoljavanje promatrača pri provjeri potpisa Poznato je da su nedavne referendumske inicijative izigrane od strane vladajućih upravo pri provjeri potpisa, tako što je velik dio potpisa proglašen netočnim i „nečitkim“. Nužnost promatranja provjere potpisa je nažalost i u ovom Prijedlogu potpuno ignorirana. Predlagatelj se na 30 mjesta poziva na Kodeks dobre prakse o referendumima (Venecijanske komisije Vijeća Europe), no ne želi uvažiti njegovu točku II.3.2. koja kaže da „promatračima treba omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum“. Zanimljivo je da je baš Ministarstvo uprave (autor ovog Prijedloga) u svom odgovoru na žalbu građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“ od 4.9.2018. izjavilo da će se „o tim smjernicama voditi računa prilikom buduće izrade zakonskog okvira kojim se uređuje raspisivanje i provedba referenduma“, ali da su do tada „u obvezi pridržavati se važeće zakonske regulative“! 2. Zanemarivanje volje birača Predlagatelj u uvodu citira mišljenje Ustavnog suda od 20.10.2010. o tome da manjkavosti važećeg zakona „otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača, a time i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti demokratskog društva…“. Međutim, u Prijedlogu su upravo stvoreni preduvjeti da se volja birača, još više nego u dosadašnjem zakonu, izigra i stavi u drugi plan. Ako potpisnik imalo odstupi od onoga „kako se vodi u službenim evidencijama“ (čl. 28), npr. ako upiše skraćenu verziju svog imena, ili ako koje slovo nije potpuno čitko, ili ako, po novome, ne upiše datum, njegov se potpis proglašava nevažećim, premda je iz upisanih podataka (uključujući i jedinstveni OIB) nedvojbeno da se radi o toj osobi i da je ta osoba svojim potpisom izrazila svoju volju. Kod ručnog upisivanja su uvijek moguće manje pogreške, ali one nikako ne bi smjele biti važnije od jasne volje birača! Ako državne institucije takve male pogreške toleriraju u sudskim presudama koje značajno mijenjaju život pojedinca, zašto tu toleranciju ne pokazuju kod jasne volje birača za referendum? Upozoravamo i na dvostruke kriterije u pitanju provjere potpisa: primjerice kod skupljanja potpisa za kandidacijske liste potpisi se ne provjeravaju prema takvim formalističkim zahtjevima. 3. Prag previsok i podložan interpretacijama Ovaj Prijedlog uopće ne donosi ključnu promjenu zbog koje se između ostalog i očekivao novi zakon, a to je da bitno smanji broj potrebnih potpisa s dosadašnjih previsokih 10% od ukupnog broja birača, što ga čini jednim od najrestriktivnijih u Europi i svijetu. Osim toga, svjedočili smo brojnim manipulacijama i različitim pristranim interpretacijama koliko je to 10% tj. koliko zapravo birača ima. Stoga predlažemo da se minimalni broj potpisa ne veže uz postotak već uz apsolutni broj birača, npr. 200.000. Ako se već ovaj Prijedlog u mnogim stvarima ugleda na švicarsko zakonodavstvo i praksu, neka onda uzme u obzir i njihov broj potpisa i rok prikupljanja: u Švicarskoj (koja ima 7,3 mil. stanovnika) treba za referendum prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana! 4. Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažemo rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Nameće se i pitanje odgovornosti organizacijskog odbora i pojedinaca (volontera). U uvodu Prijedloga navodi se da se „u cijelosti napušta postojeće neprikladno zakonsko rješenje da 'organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom'“, dok se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži detaljna evidencija i provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29). Također se volonterima na štandu, time što se trebaju potpisati na svaki potpisni list, imputira odgovornost za ono što je upisano na taj list (čl. 27), što je neprihvatljivo. 5. Nepostojanje pravne zaštite za vrijeme prikupljanja potpisa Referendumske inicijative ovim Prijedlogom nisu, kao ni do sada, zaštićene od samovolje lokalnih dužnosnika, kao što je recimo bio slučaj 2018. s inicijativom „Istina o Istanbulskoj“ kojoj je gradonačelnik zabranio skupljanje potpisa u Rijeci. U uvodnom dijelu se, doduše, kaže da je „u cijelosti uvaženo“ stajalište Ustavnog suda (iz odgovora upravo toj inicijativi od 5.6.2018.) da birači „moraju uživati dostatnu i djelotvornu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela državne vlasti ili tijela vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerene na onemogućavanje ili otežavanje provođenja inicijative“. U uvodu se najavljuje da se „djelotvorna sudska zaštita” povjerava Visokom upravnom sudu, no jedina točka u samom zakonu u kojoj se spominje mogućnost tužbe Visokom upravnom sudu je ona koja se odnosi na fazu kad već DIP utvrdi da nije prikupljen potrebni broj potpisa (čl. 34), a ne na fazu prikupljanja potpisa! Također je i nadzor Ustavnog suda predviđen tek od trenutka predaje potpisa Saboru (čl. 97). Za nepravilnosti tijekom prikupljanja potpisa predviđena je jedino mogućnost prigovora Državnom izbornom povjerenstvu koje bi trebalo donijeti rješenje o tom prigovoru (čl. 99). I tu priča staje, jer iduća točka (čl. 100) se već odnosi na nepravilnosti kod provedbe referenduma. Pravne zaštite kod prikupljanja potpisa u ovom Prijedlogu, dakle – nema. Budući da očito ne postoje učinkoviti zakonski mehanizmi protiv samovolje lokalnih „šerifa“, predlažemo da država bude ta koja će izdati opću uputu tj. dozvolu za prikupljanje potpisa na svim javnim površinama u Republici Hrvatskoj. Također, zakonom je potrebno odrediti rok od npr. 24 sata u kojem tijelo koje će provoditi „djelotvornu sudsku zaštitu“ mora donijeti pravomoćni pravorijek, kako se ne bi dogodilo kao nebrojeno puta dosad da referendumske inicijative tijekom skupljanja potpisa podnose tužbe različitim sudovima protiv mnogobrojnih protupravnih opstruiranja skupljanja potpisa, a ti sudovi donose presude nekoliko mjeseci nakon roka za skupljanje potpisa, pri čemu te presude gube bilo kakav smisao i nemaju nikakav učinak jer je rok za skupljanje potpisa već davno prošao. 6. Širok manipulativni prostor izbjegavanja referenduma Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Nadalje, Sabor može pokrenuti tzv. postupak donošenja izravnog i/ili neizravnog protuprijedloga u odnosu na prijedlog inicijative (čl. 37). Sam Predlagatelj priznaje da je to iznimno „složen i dugotrajan postupak“, do sada nepoznat u hrvatskoj parlamentarnoj praksi (str. 89/90). To možda funkcionira u zemljama s naprednom demokracijom (npr. u Švicarskoj od koje je i preuzet ovaj koncept), no iskustva u Hrvatskoj su pokazala da tu možemo očekivati razne manipulacije, pritiske i igru moći od strane vlasti u odnosu na inicijativu – i na pravnom području, i primjerice u medijskom prostoru. Stoga predlažemo da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum. 7. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative Slično vrijedi i za uvođenje koncepta u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. 8. Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Djelomično prihvaćen 1. U skladu s primjedbom, ponovo su razmotrene odredbe vezane uz postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Tekst Prijedloga zakona dopunio se odredbom koja propisuje da u postupku pred Državnim izbornim povjerenstvom (DIP), u kojem se provjerava točnost i potpunost podataka upisanih u potpisne liste (tzv. provjera pravovaljanosti potpisa), imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika referendumske inicijative, ili osobe koje oni opunomoće. 2. U skladu s vašim primjedbama vezanima uz potpise birača na mjestima za prikupljanje potpisa, ponovo su razmotrene odredbe. Podaci koje birač upisuje u potpisne liste ostali bi neizmijenjeni jer su objektivno potrebni, ali bi se jasno naznačilo da DIP ne provjerava čitljivost samih vlastoručnih potpisa birača. On provjerava samo točnost i potpunost upisanih podataka. Konačno, jedini novi podatak koji se traži od birača kada se upisuje u potpisnu listu jest datum upisivanja. Iskustvo je pokazalo da je taj podatak potrebno upisati jer se time olakšava provjera pravodobnosti upisanih osobnih podataka. Na organizacijskom odboru je zadaća osposobljavanja osoba koje prikupljaju potpise da pouče birače-potpisnike o tome na što trebaju paziti prilikom upisivanja podataka. 3. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. Kad je riječ o švicarskom zakonodavstvu o referendumima i narodnim inicijativama, treba ponoviti da su iz njega odgovarajuće prihvaćena samo pravno-tehnička rješenja koja su primjenjiva u hrvatskom ustavnom poretku. Međutim, generalni pristup neposrednom odlučivanju, kakav postoji u Švicarskoj, u hrvatskom ustavnom poretku nije primjenjiv. Švicarska razlikuje fakultativni (opcijski) narodni referendum i narodnu inicijativu, koje oblike neposredne demokracije hrvatski Ustav ne razlikuje. 4. Prihvaćen. Rok za pripremu i predaju potpisnih lista je odgovarajuće produžen na deset dana. Neovisno o tome, ističe se da se primjedbe uglavnom odnose na tehničke aktivnosti koje sam organizacijski odbor treba uspostaviti i koordinirati, odnosno radnje koje treba izvršiti. Ovim se Prijedlogom zakona ne postavljaju nikakve prepreke ili smetnje tome da se određene aktivnosti ili radnje obavljaju paralelno i/ili sukcesivno. „Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske“ nedvojbeno je povezano s troškovima, ali su ti i drugi troškovi po prirodi stvari inherentni dio planiranja i organiziranja svake referendumske inicijative, pa organizator s njima mora računati. Prema tome, sve gore navedeno je stvar organizacije o kojoj organizacijski odbor odlučuje autonomno, u skladu s vlastitom procjenom onoga što je optimalno u danim, konkretnim okolnostima koje se ne mogu predvidjeti unaprijed, a ponajmanje jednostrano urediti općom zakonskom normom. Vezano uz navođenje podataka o osobama koje su prikupljale potpise birača, odredbe će se dodatno razmotriti, a vodeći računa o transparentnosti tog dijela referendumskog postupka. Nadalje, netočna je tvrdnja da se u samom zakonu od organizacijskog odbora traži „provjera ispravnosti prikupljanja potpisa na terenu (čl. 29).“ Nije zadaća organizacijskog odbora da te podatke provjerava. Njegova je zadaća da evidentira i objedini podatke o potpisima koje je prikupio na terenu, što je logičan i racionalan zahtjev. Prema tome, točna je jedino tvrdnja da se u Prijedlogu zakona od organizacijskog odbora traži evidencija onoga što je prikupljeno i predano Hrvatskom saboru. U pravnom smislu, relevantan je samo krajnji rezultat provjere pravovaljanosti potpisa koju provodi Državno izborno povjerenstvo. Slijedom više komentara da rok od pet dana za pripremu i predaju potpisnih lista nije dostatan, rok je odgovarajuće produžen na deset dana. Međutim, iz teksta Prijedloga zakona (s javnog savjetovanja) ne proizlazi da je „rok skupljanja potpisa“ 30 dana, a da je „rok za pripremu potpisa za predaju svega pet dana“. Točno je da je u Prijedlogu zakona koji je bio predmet javnog savjetovanja propisano da cijeli postupak traje najviše 35 dana, te da trajanje razdoblja prikupljanja potpisa birača ne smije biti duže od 30 dana, a trajanje razdoblja pripreme potpisa za predaju ne smije biti kraće od 5 dana. U tim zakonskim okvirima, svaki organizacijski odbor autonomno odlučuje hoće li prikupljati potpise 20 dana, pa imati 15 dana vremena za pripremu potpisa za predaju Hrvatskom saboru, ili će prikupljati potpise 15 dana, pa imati 20 dana vremena za pripremu potpisa za predaju, ili će odabrati neku drugu vremensku kombinaciju, sve ovisno o okolnostima konkretnog slučaja koje nije moguće unaprijed predvidjeti, a ponajmanje generalizirati općom pravnom normom. 5. U skladu s vašom primjedbom vezanom uz odobravanje mjesta za prikupljanje potpisa, članak 26. Prijedloga zakona ponovo se razmotrio s ciljem da se razjasni i dopuni. Primjenom pozitivne zakonske presumpcije osiguralo se pravo organizacijskog odbora na zatražena mjesta i lokacije, sve u okviru općeg akta (odluke) predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjestima za prikupljanje potpisa birača na referendumima, a uz potvrdu nadležne policijske uprave. 6. Upravo u skladu s vašim pitanjem o tome zašto Ustavni sud ne bi mogao ispitati ustavnost referendumskog pitanja i ranije, predložene su alternativne odredbe u skladu s kojima bi se ocjena ustavnosti referendumskog pitanja provodila u ranijoj fazi referendumskog postupka. Međutim, alternativne odredbe ne mogu biti u cijelosti uređene i prihvaćene prije no što se izmijeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon) jer članak 95. stavak 1. Ustavnog zakona, koji je danas na snazi, zahtijeva da se prvo prikupi deset posto potpisa birača. Ta odredba glasi: „(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“ Dakle, tek ako, odnosno kada bi se odgovarajuće izmijenio Ustavni zakon u tom pitanju, odnosno kada bi se pretpostavke za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu drugačije uredile, a cijeli postupak ustavnosudskog nadzora vremenski pomaknuo u raniju fazu (primjerice, prije ili na početak prikupljanja potpisa birača), bila bi otvorena mogućnost da se cijeli dio Prijedloga zakona kojim se uređuje ustavnosudski nadzor nad ustavnošću referendumskog pitanja u cijelosti uskladi s tim novim rješenjem iz Ustavnog zakona, a uskladili bi se i postupak i pretpostavke za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu. Ipak, neovisno o navedenom, naglašava se kako je pogrešan zaključak da, prema bilo kojoj verziji Prijedloga zakona, DIP odlučuje o ustavnosti i materijalnopravnoj valjanosti referendumskog pitanja. To nikako ne proizlazi iz predloženog zakonskog teksta. DIP ispituje ispunjava li referendumsko pitanje formalnopravne zahtjeve propisane u člancima 16. do 18. Prijedloga zakona, koji se odnose na formu i način na koji je sastavljeno referendumsko pitanje. DIP ni na koji način ne ispituje je li sadržaj pitanja u skladu s Ustavom. Protivljenje uvođenju novih instituta kao što su protuprijedlozi Hrvatskog sabora nije obrazloženo nikakvim relevantnim, a ponajmanje dostatnim razlozima. Prijedlog „da se ovi napredni koncepti uvedu u Hrvatsku tek nakon što se počnu u praksi poštivati osnovni demokratski principi vezani uz referendum“ je bespredmetan jer između tih „naprednih koncepata“ i „započinjanja u praksi poštivanja osnovnih demokratskih principa“ nema uzročno-posljedične veze. Pri tome treba primijetiti da je vaša ocjena o tome kako se dosada u praksi nisu poštovali „osnovni demokratski principi“ neodređena i generalizirana. 7. Sloboda mišljenja zaštićena je Ustavom te se odredbama ovoga Nacrta ni na koji način ne ograničava. Tako ni izražavanje osobnih stajališta o nekom referendumskom pitanju neće biti ograničeno ako se ovaj Zakon donese i stupi na snagu. Međutim, ovim Prijedlogom se regulira organizirana kampanja u pogledu referendumskog pitanja i u jednak se položaj dovode zagovornici i protivnici glede praćenja financiranja aktivnosti. Iz ponuđenih argumenata nije jasno u čemu se konkretno sastoji navodna „nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative“. Nije jasno ni temeljem čega ste doveli u pitanje slobodu javnog izražavanja osobnog mišljenja o referendumskom pitanju, bilo zasebno ili u skupini s drugim ljudima. Naravno da je isto moguće i dopušteno. U članku 4. stavku 8. Prijedloga zakona jasno je propisano: „Jamči se sloboda izjašnjavanja o referendumskom pitanju.“ Prijedlog zakona time se ne bavi jer je to sfera osobne slobode pojedinaca. Suprotno tome, Prijedlogom zakona uređuje se organizirana i registrirana kampanja usmjerena „za“ i „protiv“ referendumskog pitanja koju prati i zakonom uređeni pravni režim. Samo se te registrirane skupine zagovornika i protivnika referendumske inicijative smatraju sudionicima referenduma u pravnom smislu. One se dovode u jednak zakonski položaj u pitanjima: 1) financiranja, 2) medijskog praćenja, 3) prava na promatranje postupka provjere pravovaljanosti potpisa birača, 4) prava na promatrače i 5) prava na korištenje sredstvima pravne zaštite. To je ujedno i odgovor na vaše pitanje: čemu evidencija? Kad je riječ o medijima, prema tim registriranim skupinama mediji imaju jednake obveze. Međutim, propisane obveze ne isključuju pravo medija da prate aktivnosti ili mišljenja o referendumskoj inicijativi bilo koga izvan registriranih skupina. Tu njihovu ovlast Prijedlog zakona ne ograničava ni na koji način. 8. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
31 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Prvenstveno pozdravljamo inicijativu predlagatelja novog ZoRef-a, kojim se na cjelovit način i sukladno Kodeksu dobre prakse na referendumima Europske komisije za demokraciju putem prava VE (Venecijanska komisija) uređuje normativni okvir provedbe referenduma. Na potrebu cjelovitog zakonskog uređenja referenduma kontinuirano je ukazivala stručna javnost i pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima, u kojem kontekstu osobito važnim dijelom Nacrta ZoRef-a smatramo predloženi čl. 15., kojim se regulira sadržaj referendumskog pitanja, propisujući da ono mora biti u skladu s ustavnim vrednotama, temeljnim načelima i zaštićenim ustavnim dobrima Republike Hrvatske. Nastavno na prijedloge o unaprjeđenju referendumskog normativnog okvira, a koje je pučka pravobraniteljica kontinuirano iznosila u svojim godišnjim izvješćima, dostavljamo Vam komentare na predložene odredbe Nacrta ZoRef-a: Prijedlogom članaka 6. i 13. ZoRef-a, propisano je da raspisivanje referenduma od Hrvatskog sabora (referendum narodne inicijative), može zatražiti deset posto birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Također, članak 123. st. 2. ZoRef-a propisuje da raspisivanje lokalnog referenduma može zatražiti najmanje 20 posto od ukupnog broja birača upisanih u registar birača jedinice lokalne samouprave. Mišljenja smo da je predloženi uvjet postotka potpisa birača kojim se inicira referendumski proces (referendum narodne inicijative), restriktivniji od zakonskog okvira niza europskih država u kojima je postotak potrebnih potpisa birača kao inicijatora referenduma, znatno niži. Primjerice, u Italiji je za pokretanje referendumske inicijative potrebno prikupiti 1 posto potpisa birača, a u Sloveniji, Poljskoj i Mađarskoj 2 posto potpisa (GONG, “Analiza referenduma u Hrvatskoj”, Zagreb, 2012., str. 27.). U većini ostalih europskih država taj postotak se kreće između 2-5 posto (https://www.idea.int/data-tools/data/direct-democracy ). Stoga predlažemo da se članci 6. i 13. ZoRef-a izmijene na način da se propiše niži postotak potpisa birača potrebnih za raspisivanje referenduma narodne inicijative, čime bi se propisani uvjet uskladio s okvirima navedene prakse europskih država. Također, mišljenja smo da je propisivanje uvjeta od 20 posto potpisa potrebnih za raspisivanje lokalnog referenduma u suprotnosti s načelima sudioničke demokracije, koja potiče sudjelovanje građana u poslovima od lokalnog značaja. Stoga bi se navedeno trebalo korigirati smanjenjem postotka potrebnih potpisa, u svrhu lakše provedbe lokalnih referenduma. Nadalje, u cilju unaprjeđenja efikasnosti sustava prikupljanja potpisa građana kao inicijatora referenduma, predlažemo izmjene članaka 26.-29. prijedloga ZoRef-a, dodavanjem mogućnosti prikupljanja potpisa i elektroničkim putem kroz sustav e-Građani. Naime, u kontekstu ubrzanog razvoja digitalnih alata koji svoju punu primjenu imaju upravo u okolnostima otežanog funkcioniranja društva, a što je osobito došlo do izražaja tijekom trajanja epidemije bolesti COVID-19, smatramo važnim uvođenje mogućnosti prikupljanja potpisa elektroničkim putem s ciljem unaprjeđenja načina ostvarivanja političkih prava građana. Stoga predlažemo da se odredbe čl. 26.-29. ZoRef-a dopune propisivanjem mogućnosti elektroničkog prikupljanja potpisa građana putem sustava e-Građani. Primljeno na znanje 1. Komentari načelne naravi primljeni su na znanje i na njima zahvaljujemo. 2. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 3. Broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje lokalnog referenduma smatra se primjerenim imajući u vidu da se na lokalnom referendumu odlučuje o pitanjima od neposrednog interesa za građane lokalne jedinice u kojoj se održava referendum. Veći kvorum podrške osigurava veći legitimitet organizacijskog odbora da zastupa lokalne interese, a to je posebno bitno osigurati kad je smanjen dosadašnji kvorum podrške za odlučivanje na lokalnom referendumu. Osim toga, u slučaju višestrukog smanjivanja potrebnog broja birača koji imaju pravo predložiti raspisivanje lokalnog referenduma, moglo bi se postaviti pitanje opravdanosti takvog rješenja, naročito u jedinicama s malim brojem birača. 4. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
32 Zoran Sambol PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Povećati vrijeme za prikupljanje referendumskih potpisa na 6 tjedana. Osigurati dostupnost prikupljanja potpisa na svim javnim površinama svih jedinica lokalne i mjesne samouprave, bez ikakvih ograda (mogućnosti) zabrana. Izvršiti potpunu akreditaciju preko akreditacijske agencije svih osoba koje prikupljaju potpise. Na web stranicama i u javnim medijima jasno označiti (obvezno) gdje se nalaze mjesta prikupljanja referendumskih potpisa. Osigurati da uredi državne uprave služe za prikupljanje potpisa. Za valjanost referendumskog pitanja potrebno je prikupiti 5% potpisa svih registriranih birača u tome vremenu. Valjanost referenduma samo u slučaju izlaska više od 50% + 1 građanin svih upisanih birača na birališta te u slučaju 50% +1 građanin svih biračkih listića pozitivno odgovorenih na referendumsko pitanje(a). Svako referendumsko pitanje mora biti pojedinačno obrađeno, što znači ako referendum ima tri pitanja, izađe 50% + 1 građanin i referendumska pitanja 2. i 3. ne dobiju 50% + 1 građanina potvrdne odgovore, onda ta dva pitanja nisu prošla na referendumu. Omogućiti referendumsko izjašnjavanje elektroničkim sustavom e-Građanin (obvezno). Zoran Sambol, građanin Djelomično prihvaćen 1. 30 dana smatra se primjerenim rokom. S tim u vezi napominje se da je većina dosadašnjih narodnih inicijativa, za koje je postojao interes javnosti, prikupila potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma i u dosadašnjem roku od 15 dana. 2. Postoji suglasnost o tome da se prikupljanje potpisa mora jasno i detaljno urediti kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu, a slijedom Vaše primjedbe da ne smije biti „ograda (mogućnosti) zabrana“ u odnosu na mjesta za prikupljanje potpisa, članak 26. ponovo se razmotrio. Primjenom pozitivne zakonske presumpcije, osiguralo se pravo organizacijskog odbora na zatražena mjesta i lokacije, sve u okviru općeg akta (odluke) predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjestima za prikupljanje potpisa birača na referendumima. 3. Nije jasno koja bi to agencija bila za akreditaciju osoba za prikupljanje potpisa. Organizacijski odbor organizira prikupljanje potpisa i vodi podatke o osobama zaduženima za to. 4. Kao i svi drugi opći akti, odluka predstavničkog tijela o mjestima za prikupljanje potpisa objavljivat će se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Dodatno, slijedom Vašeg prijedloga da se na web stranicama i u javnim medijima jasno označi „(obvezno) gdje se nalaze mjesta prikupljanja referendumskih potpisa“, članak 26. ponovo se razmotrio i dopunio. Naravno, nema zapreke da i organizacijski odbor na svojoj web stranici objavi mjesta za prikupljanje potpisa. Člankom 53. Prijedloga zakona uređena je referendumska promidžbena aktivnost i mediji. 5. Uredi državne uprave u županijama ukinuti su 1. siječnja 2020. Stoga prijedlog objektivno nije moguće prihvatiti. 6. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 7. Kad je riječ o većini potrebnoj za donošenje odluke na državnom referendumu, upućuje se na članak 87. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.“ Prema tome, većina koja je potrebna za donošenje odluke na referendumu propisana je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje (o većini potrebnoj za donošenje odluke na referendumu) nužna prethodna promjena samog članka 87. stavka 4. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 8. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara. 9. Slijedom Vašeg pretposljednjeg komentara da „svako referendumsko pitanje mora biti pojedinačno obrađeno“, članak 16. Prijedloga zakona ponovo je razmotren s ciljem odgovarajuće dopune. Zahvaljujemo na vrijednom doprinosu poboljšanju predloženog zakonskog teksta.
33 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU Iščitavajući obrazloženje za donošenje novog ZoRef, te odluke Ustavnog suda na prethodna, neustavna, referendumska pitanja, načelno podržavam Nacrt predloga Zakona o referendumu. Ovaj Nacrt predloga ispunjava domaće i međunarodne zakonske pretpostavke za demokratski način odlučivanja građana, bez reinterpretacija u pogledu referendumskih pitanja, načina sprovođenja i utvrđivanja rezultata "demokratskog" referendumskog procesa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu.
34 Ante Kukavica PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU U Švicarskoj da bi se raspisao referendum, potrebno je prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana. Napomenimo da Švicarska ima 7.318.640 stanovnika. Istovremeno, u Hrvatskoj je potrebno prikupiti 373 568 potpisa. U Švicarskoj zakonodavni referendumi imaju velik utjecaj na čitav politički sustav. Referendumski sustav prisiljava vladajuće da slušaju sve sektore društva, kako bi spriječili da građani odbacuju nove zakone putem referenduma. Prije nego što predstavi neki novi zakon parlamentu, vlada obično provede široku javnu raspravu kako bi osigurala da nijedna značajna grupa ne bude otvoreno protiv tog zakona i da želi o njemu odlučivati na referendumu. Apsurdno je da hrvatska politika izbjegava da prihvaća rješenja koja vode razvoju demokracije u društvu, ali vrlo rado primjenjuje loše prakse koje predstavljaju zapreku razvoju istinske demokracije u društvu. Predlažem da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma smanji na 2% Primljeno na znanje 1. U ovom Prijedlogu zakona odgovarajuće su prihvaćena određena pravno-tehnička rješenja po uzoru na švicarsko zakonodavstvo o narodnim inicijativama. Međutim, generalni pristup neposrednom odlučivanju, kakav postoji u Švicarskoj, u hrvatskom ustavnom poretku nije primjenjiv. 2. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja
35 Iva Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Uvidom u prijedlog zakona o referendumu, moguće je zaključiti samo to kako su poduzete sve mjere da se referendumske inicijative dodatno otežaju, te se u obzir kod sastavljanja potpuno zanemarila usporedba prakse ostalih zemalja članica EU. Ovakvim prijedlogom Hrvatska čini korak unazad kad je u pitanju demokracija i suvremeno društvo. Primljeno na znanje Tvrdnje su neargumentirane, a što ih čini nepodobnim za javnu raspravu.
36 Berislav Bulat PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ponovno se jeftinim metodama objavljivanja javne rasprave u "nevrijeme", oko blagdana ili ljetnih godišnjih odmora, a i financiranje koje se treba urediti drugim zakonom prepušta se drugoj ekipi na temelju ovdje opisanih pravnih zapreka dok svi znamo da je određivanje normi bez osiguravanja uvjeta (pa i financijskih) prazna priča ili još gore. Primljeno na znanje 1. Nije jasno zbog čega smatrate da je javno savjetovanje o Prijedlogu zakona koje je započeto 4. prosinca objavljeno u „nevrijeme“. Početak prosinca nikako se ne bi mogao podvesti pod vrijeme „oko blagdana“. 2. Financiranje referendumske aktivnosti već je uređeno Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (Narodne novine broj 29/19, 98/19).
37 Ilija Mikić 2. Dosadašnji zakonodavni razvitak instituta referenduma, ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, a) Državni referendum Nekorektno je staviti raspravu u ovo blagdansko vrijeme kada ljudi očito imaju drugog (pametnijeg) posla, osim ako je to namjerno da se javnost isključi. Nekorektno je isključiti mogućnost provjere potpisa koja je prikupljena od strane građanskih inicijativa. Nekorektno je insistirati na formalizmu, a zanemariti duh i jasnu izraženu volju pojedinca. Nekorektno je manipulirati brojem birača, osim ako je intencija manipulirati. Korektno je imati slična ili približno slična pravila kao i sve ostale Europske (demokratske) zemlje, pa i što se tiče broja, postotka i vremena prikupljanja potpisa. Nekorektno je prepustiti građanske inicijative lokalnim šerifima na milost i nemilost, osim ako je i to intencija da se ugroze te inicijative. Nekorektno je onemogućiti mogućnost elektronskog (dopisnog) prikupljanja potpisa, pa bili oni čak i iz dijaspore ako je taj pojedinac hrvatski državljanin. Ako se ti isti "pozivaju" na donaciju na potresom pogođenim mjestima, onda se kao hrvatski državljani imaju pravo uključiti u referemdumsko prikupljanje glasova... Primljeno na znanje Budući da je ovaj komentar istovjetan Vašem komentaru pod brojem 4, upućujete se na prethodni odgovor.
38 hrvoje zecevic 2. Dosadašnji zakonodavni razvitak instituta referenduma, ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, b) Lokalni i savjetodavni referendum Podražavam promjenu svezi lokalnog referenduma, jer je potrebnih 50 % izlaznosti za pravovaljanost suluda i nerealna brojka kojom 'kontra' strana neizlaženjem minira referendum. U Hrvatskoj se izlaznost kreće oko 50 % za bilo koje izbore i nacionalne referendume. Trećina od ukupnog glasačkog tijela jedinice lokalne uprave je ok prijedlog. Također bi trebalo da ako referendum bude uspješan da se donesena odluka ne može mijenjati barem 4 godine. Općenito za sve izbore i referendume preko sustava e-građanin treba omogućiti glasačima on-line glasanje. Protivim se prikupljanju glasova za referendum na mjestima utvrđeim odlukom predstavničkog tijela ako to znači samo službene prostorije gdje se održavaju i izbori/referendumi. Prikupljanje se treba omogućiti na svim javnim i privatnim površinama. Djelomično prihvaćen 1. Zahvaljujemo na početnom komentaru vezanom uz lokalni referendum. 2. Kad je riječ o razdoblju u kojem se odluka donesena na referendumu ne može mijenjati, upućujemo na glavu XIII. i članak 164. Prijedloga zakona. Međutim, u povodu Vašeg prijedloga, na kojemu Vam zahvaljujemo, uočeno je da su u Prijedlogu zakona omaškom izostavljene odredbe o razdoblju zabrane izmjene akta donesenog na lokalnom referendumu pa će se tekst Prijedloga zakona u tom smislu odgovarajuće dopuniti. 3. Što se tiče „on-line glasanja“, upućujemo prethodne odgovore vezane uz navedeno. 4. Mjesta za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, koja određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, nisu službene prostorije gdje se održava glasanje na izborima i referendumima. Riječ je o mjestima/lokacijama na području jedinice lokalne samouprave kao što su središnji i drugi trgovi, ulice, pješačke zone, parkovi, šetališta kao i svim drugim prikladnim javnim površinama na kojima se okuplja veći broj ljudi.
39 Ante Martin Šarić II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice do kojih će dovesti donošenje Zakona Ovo je očita laž. Ovaj Zakon ne zaštićuje pravo naroda na izravnu demokraciju, nego ga pokušava potpuno ugušiti, ubiti i uništiti. Zabrana prisustva promatrača, nerealno kratki rokovi za prikupljanje potpisa i predaju dokumentacije, etc. Djelomično prihvaćen 1. Vaša ocjena o tome da je ovaj Prijedlog zakona „očita laž“ i da „ne zaštićuje pravo naroda na izravnu demokraciju, nego ga pokušava potpuno ugušiti, ubiti i uništiti“ je proizvoljna i kao takva nepodobna za javnu raspravu. 2. Kad je riječ o „zabrani prisustva promatrača“, upućujemo na glavu IX. Prijedloga zakona pod nazivom „Promatranje izbora“. 3. Prihvaćen. Rok za pripremu i predaju potpisnih lista je odgovarajuće produžen na deset dana. Kad je riječ o „nerealno kratkim rokovima za prikupljanje potpisa“ podsjećamo da je većina dosadašnjih narodnih inicijativa, za koje je postojao interes javnosti, prikupila potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma i u dosadašnjem roku od 15 dana.
40 MLADEN ZEČEVIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice do kojih će dovesti donošenje Zakona Poštovani, Sve što je napisano u posljedicama do kojih bi trebao dovesti Zakon smatram ispravnim, ali čitajući sam Prijedlog Zakona mislim da će posljedice biti potpuno drugačije. Ne samo da se ovim Prijedlogom otežava raspisivanje referenduma, nego se otežava prikupljanje potpisa, te doprinosi dodatnoj netransparentnosti zabranom promatrača provjere potpisa. Zašto jednostavno ne omogućite prikupljanje potpisa elektroničkim putem kada već godinama imamo NIAS sustav preko kojeg sam se prijavio i pišem ovaj komentar? Kako ovaj Prijedlog Zakona "štiti ostvarenje prava naroda na izravnu demokraciju"? Kad je o većoj "kontroli i transparentnosti postupka" riječ, oduzima se kontrola narodu i inicijativi, a prebacuje se državi čime se gubi smisao referenduma. Pročitajte još jednom ovaj odlomak pa prilagodite Zakon tako da stvarno dovede do ovih posljedica. Djelomično prihvaćen 1. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara. 2. Prihvaća se. U skladu s Vašom primjedbom, ponovo su razmotrene odredbe vezane uz postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Iako i dalje smatramo da to nije nužno zbog postojanja drugih instrumenata koji su ugrađeni u ovaj Prijedlog zakona, ne protivimo se tome da se tekst Prijedloga zakona dopuni odredbom koja bi propisivala da u postupku pred Državnim izbornim povjerenstvom (DIP), u kojem se provjerava točnost i potpunost podataka upisanih u potpisne liste (tzv. provjera pravovaljanosti potpisa), imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika referendumske inicijative, ili osobe koje oni opunomoće. 3. Iz Vaše primjedbe da se ovim Prijedlogom zakona oduzima „kontrola narodu i inicijativi, a prebacuje se državi čime se gubi smisao referenduma“, čini se da referendumu pristupate kao da je riječ o postupku koji je odvojen od države i državnih struktura, čime u osnovi implicirate da je i narod odvojen od države i državnih struktura (pa i od Hrvatskog sabora kao narodnog predstavništva). To je iskrivljena i pogrešna slika o institutu referenduma u sustavu predstavničke demokracije.
41 Grad Koprivnica OPĆE ODREDBE, Članak 1. 1. Ako se Prijedlog Zakona o referendumu dijeli na dijelove tada se iznad naslova članka 1. trebaju dodati riječi: „DIO PRVI“ (dakle sam naslov članka 1. bi nakon izmjene glasio: „DIO PRVI OPĆE ODREDBE“), sukladno članku 24. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Primjedba u skladu s naslovom članka 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Prihvaćen Formalna struktura Prijedloga zakona će se odgovarajuće uskladiti.
42 TONĆI BOKO OPĆE ODREDBE, Članak 4. Stavak 7. se u praksi pokazao neprovediv, jer "lokalni šerifi", zabranjuju (onemogućavaju) organizatorima referendumske inicijative, praktično prikupljanje potpisa na terenu. Prihvaćen U skladu s Vašom primjedbom vezanom uz odobravanje mjesta za prikupljanje potpisa, članak 26. Prijedloga zakona ponovo se razmotrio s ciljem da se razjasni i dopuni. Primjenom pozitivne zakonske presumpcije osiguralo se pravo organizacijskog odbora na zatražena mjesta i lokacije, sve u okviru općeg akta (odluke) predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjestima za prikupljanje potpisa birača na referendumima, a uz potvrdu nadležne policijske uprave.
43 Grad Koprivnica PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU, PRVI DIO U naslovu iznad članka 5. riječi: „PRVI DIO“ treba zamijeniti s riječima: „DIO PRVI“, sukladno članku 24. stavku 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Prihvaćen Naslovi će se uskladiti.
44 TEO KLARIĆ 1. Raspisivanje referenduma i odlučivanje na referendumu, Članak 6. Predlažem da stavak 2. alineja 2. glasi: "Hrvatski Sabor ako to zatraži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj (dalje: narodna inicijativa)." Obrazloženje: Hrvatski građani su se o tome već izjasnili. Naime, 15 sindikata i sedam organizacija civilnog društva su 14.06.2015. godine obavijestili javnost da su prikupili dovoljan broj potpisa za raspisivanje "Referenduma o referendumu" kojim se tražilo da se izmjeni Ustav i Zakon o referendumu na pitanju: "Jeste li za prijedlog da se članak 87., stavak 3. Ustava RH da će o pitanjima iz stavka 1. i 2. Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj?". Nažalost, vlasti su svojim nedemokratskim djelovanjem onemogućile raspisivanje referenduma koji bi puno doprinio daljnjoj demokratizaciji hrvatskog društva što se nažalost nije dogodilo jer je ostao jako visoki prag od 10%, najviši u Europi.. Dapače u stvarnosti treba prikupiti možda i 12-13% potpisa birača budući je popis birača nesređen i nerealan, dosta veći od broja punoljetnih građana i kao takav manipulativan. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
45 Gong 1. Raspisivanje referenduma i odlučivanje na referendumu, Članak 6. Predlažemo da stavak 2. Alineja 2. glasi: Hrvatski sabor ako to zatraži 5 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj (dalje: narodna inicijativa) Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
46 Berislav Bulat 1. Raspisivanje referenduma i odlučivanje na referendumu, Članak 6. st 2 točka 2. treba glasiti: "Hrvatski sabor ako to zatraži više od 200.000 birača u Republici Hrvatskoj (dalje: narodna inicijativa)" obrazloženje: demografska znanost nas uči već desetljećima (i otprije osnutka RH!) da se broj stanovnika, ali i birača RH smanjuje. Dosadašnje iskustvo demokracije nas, pak, uči da se popisima birača manipulira te je 10% nedostižno ne zbog realnih problema s prikupljanjem stotina tisuća potpisa, već zbog proizvoljnih tumačenja broja od kojeg se 10% računa. Jedino ispravno je stoga u trenutim uvjetima odrediti apsolutni, a opet realan broj. Ako se slučajno demografske prognoze pokažu krivima, uvijek se može za 5-10god izmjenom zakona ta brojka promijeniti. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
47 Grad Koprivnica 1. Raspisivanje referenduma i odlučivanje na referendumu, Članak 6. Pravna znanost razlikuje obligatorne i fakultativne referendume, budući da postoje hrvatske riječi i za obligatorno i za fakultativno onda bi možda u zakonskim tekstovima trebalo koristiti hrvatske riječi za koje predmnijeva kako su razumljivije širem krugu adresata pravnog propisa, nego što su to pravnici. U članku 6. stavku 2. i drugima postavlja se pitanje opravdanosti korištenja tuđice: „fakultativan“ u nazivu referenduma, pored hrvatske riječi: „neobvezan“. Naime značenje riječi fakultativan (franc. facultatif, prema lat. facultas: mogućnost), je prepušten slobodnom izboru, neobvezan (fakultativan predmet u školi). Suprotno od fakultativan (neobvezan) je: obvezan, obligatan. Dakle predlagaču Zakona preporučujemo da se umjesto strane riječi: „fakultativan“ koristi riječ: „neobvezan“, odnosno pojam „neobvezan referendum“, jer se sukladno članku 36. stavku 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.), strani izrazi (tuđice) mogu koristiti jedino ako u hrvatskom jeziku za takve izraze nema hrvatske riječi koja bi odgovarala smislu, značenju i sadržaju strane riječi (tuđice). Budući da u hrvatskom jeziku za izraz: „fakultativan“ postoji odgovarajuća zamjena, a to je riječ: „neobvezan“, stoga predlažemo da se ova primjedba usvoji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na iscrpnom komentaru. Svjesni smo uočene razlike i korištenja tuđice, međutim odabrana je riječ „fakultativni“ jer se smatra da je ne samo pravnicima nego i svim drugim adresatima ovog Zakona prepoznatljiva, razumljiva i da je zaživjela u praksi više nego riječ „neobavezni“, koja bi potencijalno mogla asocirati na savjetodavni referendum u smislu neobvezatnosti odluke donesene na referendumu. Takva mogućnost se mora izbjeći.
48 TEO KLARIĆ 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. 1. stavak bi trebao glasiti: "200.000 birača u Republici Hrvatskoj mogu zatražiti da Hrvastki sabor raspiše referendum (dalje: referendum narodne inicijative)." Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
49 Gong 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. 1. stavak bi trebao glasiti : Pet posto birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj mogu zatražiti da Hrvatski sabor raspiše referendum. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
50 MIROSLAV JOLER 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. S obzirom na kontinuirane dubioze oko broja birača u RH, koje traju dugo i predugo, a i po prirodi stvari su kontinuirano promjenjiva kategorija, i ja se u ovom trenutku priključujem onima što predlažu neki umjereni apsolutni broj prikupljenih potpisa koji bi kvalificirao inicijativu, npr. 200.000 potpisa ili slično. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
51 MLADEN ZEČEVIĆ 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. Poštovani, Ako želite pojednostaviti provedbu referenduma i povećati transparentnost, zašto ne bi broj potpisa definirali apsolutnim brojem? Broj birača se ne mijenja u velikoj mjeri u jednom mandatu i lako se može dopunom Zakona promijeniti po potrebi. Također, taj broj treba uskladiti da bude sličan drugim razvijenijim demokracijama jer je deset posto birača previsok broj. Treba uzeti u obzir koliko ljudi uopće glasuje na izborima, a što bi trebala biti odgovornost vladajućih da taj broj bude što veći. Kada bi svi građani s pravom glasa izlazili na izbore, tada bi možda i imalo smisla zahtijevati deset posto od ukupnog broja. Stoga mislim da bi deset posto od prosječnog broja birača koji su glasovali na zadnjih nekoliko parlamentarnih izbora bio pravedniji broj. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
52 Tomislav Brejar 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. Poštovani, možda bi trebalo razmisliti da se prag od 10% ipak smanji malo (na bar 5%) kako bi ovaj instrument demokracije bio lakše ostvariv te kako bi se volja naroda mogla jasnije očitovati. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
53 Ante Buterin 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. U skladu sa navodima u nekim drugim komentarima, predlažem da se ovaj članak izmjeni na način da je potrebno od dva posto, ili najviše do pet posto birača od ukupnog broja birača u RH. Na taj način ovaj bi se Zakon uskladio sa dobrom praksom u drugim europskim državama i pospješio bi se demokratski proces u RH. Trenutačan prijedlog od deset posto je gotovo neostvariv u stvarnom životu, što i pokazuju referendumske inicijative unazad zadnjih par godina. A zakonodavcu je zasigurno u interesu da se građanima olakša pristup demokratskim alatima (poput referenduma) te da ih se potakne na sudjelovanje, a ne obrnuto. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
54 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. Navedeni članak u potpunosti je usaglašen sa čl. 87. Ustava RH, te samo nasleđuje aktuelni Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da je trenutni predlog (čl.13. PZ) detaljniji, te dajem načelnu podršku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu.
55 Ivan Dušan 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. Nije u redu da 10% birača može zatražiti referendum jer je jako teško u praksi skupiti dovoljno potpisa da bi se referendum mogao održati. To treba smanjiti na 2-5%. Odredba od 10% u stvarnosti onemogućava bilo kakav referendum Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
56 Darko Čokor 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. Pet posto birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj mogu zatražiti da Hrvatski sabor raspiše referendum (dalje: referendum narodne inicijative) o: 1.prijedlogu promjene Ustava ili prijedlogu zakona o kojem treba odlučiti Hrvatski sabor, odnosno o drugom pitanju iz članka 11. ili 12. ovog Zakona o kojem treba odlučiti nadležno tijelo, ali birači traže da se raspiše referendum kako bi oni sami odlučili, umjesto nadležnog tijela, jesu li za taj prijedlog promjene Ustava, prijedlog zakona ili drugog pitanja, odnosno jesu li za taj prijedlog ili su za opcijski prijedlog koji je pripremio organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma 2.prijedlogu promjene Ustava, prijedlogu zakona ili drugom pitanju što ga je pripremio organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, a o kojem bi referendum bio ovlašten raspisati i Hrvatski sabor, odnosno Predsjednik sukladno člancima 11. i 12. ovog Zakona. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja
57 Darko Čokor 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 13. 10 % ? Time se "ostvaruje pravo naroda na izravnu (neposrednu) demokraciju" ? Što je niži prag, to je demokracija veća. Ako su u mnogim drugim državama pragovi niži, zašto je kod nas prag ovako visok? Samo je jedan logičan odgovor - kako bi kod nas bilo manje izravne (neposredne) demokracije nego u državama u kojima je prag niži. Prenizak prag povlači moguće često raspisivanje referenduma na koje nitko ne bi izlazio, i koji ne bi imali funkciju. U državi gdje na izbore izlazi 40-60 % građana, prag bi trebao biti najviše desetina prosječnog broja građana koji izlaze na izbore, što je lako procijeniti na 5 %. Time bi se sigurno omogućilo više izravne (neposredne) demokracije, a troškovi ne bi bitno porasli. Nije prihvaćen Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja
58 Grad Koprivnica 4. Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu, Članak 14. Vezano uz članak 14. stavak 2. u njemu se navodi odluka iz članka 25. tog Zakona, međutim kako prijedlog Zakona sadrži i alternativne članke 23. – 43. koji ovise o izmjeni članka 95. (članak 91.a) Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 99/99 i 29/02), stoga upozoravamo predlagača Zakona na činjenicu da se njegov „alternativni“ članak 25. odnosi na razdoblje prikupljanja potpisa za referendum narodne inicijative, a sama „odluka da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma“ se nalazi u „alternativnom“ članku 26. te bi to trebao pripaziti ako će prema Hrvatskom saboru ići s prijedlogom Zakona koji sadrži alternativne članke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na upozorenju, o navedenom će se voditi računa.
59 Gong II. REFERENDUMSKO PITANJE, Članak 15. Predlažemo dodavanje u članak trećeg stavka koji bi glasio: (3) Ustavni sud Republike Hrvatske (dalje: Ustavni sud) utvrđuje odnosi li se referendumsko pitanje na predmet o kojem se može raspisati referendum u skladu s člankom 87. stavcima 1. i 2. Ustava i/ili je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona ne mogu se propisivati poslovi i nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske.
60 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb II. REFERENDUMSKO PITANJE, Članak 15. Unošenje ovakvog članka, te njegovo definisanje, od izuzetne je važnosti kako bi se u potpunosti poštovala prava svih građanki i građana Republike Hrvatske (Domovine), bez straha od paternalizma i nadmetanja stavova nominalne većine. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske dao je je tumačenje prema kojem potencijalna referendumska pitanja ne smeju da odudaraju od ustavnih načela jednakosti i ravnopravnosti svih građana, s posebnom zaštitom ljudskih prava. S tim u vezi, Ustavni sud je istakao i da se treba voditi time da postoji integrisani sistem zaštite ljudskih prava, sa akcentom na vladavinu prava uz demokratska načela i procese, pa tako referendumska pitanja ne smeju da odudaraju od ovih standarda. Izuzetno podržavam ovakav članak u ZoRef! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu.
61 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb II. REFERENDUMSKO PITANJE, Članak 17. Držim da je ovakav vid objašnjenja izuzetno važan, posebno u situacijama sve rastućeg populizma i populističkih pokreta. Građani su često, zbog elementarnog nepoznavanja političkih procesa, kao i zbog poraznog ustavnog znanja, sebe dovodili u poziciju "izigranih" objekata pojedinaca i interesnih grupa. Kako je ovaj Nacrt predloga ZoRef nastao i na standardima Venecijanske komisije, gde je navedeno da pitanje o kojem se glasa mora da bude jasno, nedvosmisleno, bez dovođenja u zabludu, "Za" i "Protiv" ili "Da" ili "Ne" je sasvim prikladna forma. Smatram da je jako bitno i da birači pod obavezno budu obavešteni o ishodu održavanja referenduma. Na taj način će se održati potpuna transparentnost čitavog procesa i umanjiće se mogućnost manipulacije građanskog neznanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu.
62 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb II. REFERENDUMSKO PITANJE, Članak 18. Načelno podržavam ovaj članak kao dodatni mehanizam zaštite građana koji pokazuju neznanje političkih procesa i zakonodavnih aktivnosti. Uključivost svih učesnika referendumskog procesa, sa jasno artikulisanim motivima i vizijama pokretanja referenduma, umanjuje mogućnost manipulacije i probitka populističkih ideja i interesnih skupina. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu.
63 Dalibor Barbalić 1. Organizacijski odbor, Članak 20. PREDLAŽEM DA SE ĆLANAK 20. - TOČKA 9. DOPUNI KAKO SLIJEDI 9. mrežnu stranicu organizacijskog odbora ( AKO POSTOJI ) Članak 20. (1) Organizacijski odbor osniva se odlukom. (2) Odluka iz stavka 1. ovog članka sadržava: 9. mrežnu stranicu organizacijskog odbora Prihvaćen Međutim, iskustvo pokazuje da je većina dosadašnjih narodnih inicijativa imala svoju mrežnu stranicu radi informiranja javnosti o svojim aktivnostima, mjestima za prikupljanje potpisa, kontakt osobama, za zaprimanje pritužbi i predstavki, i dr. Smatramo da je u interesu javnosti da se o svemu može informirati na jednom mjestu, i to na onom koje je za konkretnu narodnu inicijativu najvažnije.
64 Grad Koprivnica 2. Upis u Evidenciju, Članak 21. U članku 21. stavku 5. i članku 51. stavku 5. predlažemo da se iza riječi: „općine ili grada“ dodaju riječi: „i naselja“ ili da se riječi: „općine ili grada“ zamijene s riječju: „naselja“, naime prema članku 2. stavcima 1. i 5. Zakona o prebivalištu („Narodne novine“, broj 144/12.), prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi, a mjesto u smislu tog Zakona je grad ili općina i naselje koje je u sastavu grada ili općine, sukladno propisima o područnom ustrojstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primljeno na znanje Poznate su nam odredbe Zakona o prebivalištu. U konkretnom slučaju, zakonsko rješenje vodilo se propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, pri čemu se objavljuje samo nužni set podataka. Za postizanje cilja i svrhe tih konkretnih odredbi navođenje naselja nije potrebno.
65 Gong 3. Ispitivanje formalnopravne i materijalnopravne usklađenosti referendumskog pitanja, Članak 23. Slažemo se da DIP provjerava ispunjavanje formalnih zahtjeva, no provjera sadržaja referendumskog pitanja trebala bi biti u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda. Prihvaćen To je upravo tako i zamišljeno. DIP ispituje ispunjava li referendumsko pitanje formalnopravne zahtjeve propisane u člancima 16. do 18. Prijedloga zakona, koji se odnose na formu i način na koji je sastavljeno referendumsko pitanje. DIP ni na koji način ne ispituje je li sadržaj pitanja u skladu s Ustavom.
66 MLADEN ZEČEVIĆ 3. Ispitivanje formalnopravne i materijalnopravne usklađenosti referendumskog pitanja, Članak 23. Poštovani, Zašto odgovornost provjere ispunjava li referendumsko pitanje formalnopravne zahtjeve ne prepustite organizacijskom odboru? Uvođenjem još jednog aktera, u ovom slučaju DIP, dodatno koplicira i otežava proces. Ako referendumsko pitanje ionako ocjenjuje Ustavni sud, provjera DIP-a je samo još jedan pokazatelj da vladajući žele još veću kontrolu i više mogućnosti za blokiranje volje naroda. Nije prihvaćen Nije logično, a ni pravno dopustivo da provjeru formalnopravno valjanosti referendumskog pitanja (to jest ispunjavanja pretpostavki iz članaka 16. do 18. Prijedloga zakona) obavlja isti subjekt koji priprema i sastavlja to pitanje. To po prirodi stvari ne ide zajedno. Na organizacijskom odboru je odgovornost da pri pripremi i sastavljanju referendumskog pitanja pazi na sve formalnopravne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni (primjerice, da pitanje ima obrazloženje sa svim propisanim elementima, ili da ima sažetak, ili da u istom pitanju nije sadržan i prijedlog akta i načelno pitanje, itd.), pa će provjera DIP-a u tom slučaju i sama biti formalnost.
67 Gong 3. Ispitivanje formalnopravne i materijalnopravne usklađenosti referendumskog pitanja, Članak 24. Pozdravljamo da je u ovom prijedlogu zakona uvršten raniji Gongov prijedlog o očitovanju USUD-a o ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja prije raspisivanja referenduma. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pozitivnom osvrtu u odnosu na alternativne odredbe.
68 TEO KLARIĆ 4. Izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, Članak 25. Za obavljanje svih radnji vezanih uz pripremu potpisnih lista za predaju Hrvatskom saboru propisanih u članku 30. potrebno je minimalno 30 dana. Tehnički je neizvodivo kod nacionalnog referenduma u roku pet dana prema prijedlogu predlagača skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju u Sabor. Ovaj nerazumni rok će onemogućit bilo kakav nacionalni referendum u budućnosti, pa se opravdano postavlja pitanje je li to u interesu predlagača? Prihvaćen Prihvaćen u izmijenjenom obliku. Vaša kao i niz drugih primjedbi su prihvaćene te je rok za pripremu i predaju potpisnih lista odgovarajuće produžen na deset dana. Nadalje se napominje da se ovim Prijedlogom zakona ne postavljaju nikakve prepreke ili smetnje tome da se određene aktivnosti ili radnje obavljaju paralelno i/ili sukcesivno.
69 Gong 4. Izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, Članak 25. Kako bi se građankama i građanima omogućio razuman rok da se upoznaju s ciljevima referendumske inicijative i odluče hoće li istu podržati, smatramo da je razuman rok za prikupljanje potpisa 2 mjeseca. Predlažemo da članak glasi: (1) Izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (dalje: izjašnjavanje birača) traje najduže 70 dana, a obuhvaća: 2. obavljanje radnji vezanih uz pripremu potpisnih lista za predaju Hrvatskom saboru na način i u roku iz članka 30. ovog Zakona (dalje: pripremne radnje za predaju potpisnih lista). (2) Trajanje razdoblja prikupljanja potpisa birača ne smije biti duže od 60 dana. Djelomično prihvaćen Predloženi rok prikupljanja potpisa smatra se optimalnim za skoncentriranu i informativnu kampanju. Također ovim Prijedlogom zakona uređena je organizirana kampanja kako zagovornika tako i protivnika referendumske inicijative, a što isto treba pridonijeti boljem informiranju građana. Rok za pripremu i predaju potpisa je produžen sukladno predloženom, odnosno na deset dana.
70 TEO KLARIĆ 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. Predlažem da stavak 2. glasi: " Prikupljanje potpisa provodi se na svim javnim površinama izuzev odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova i to bez naknade". Obrazloženje: Svjedoci smo činjenice da pojedini gradonačelnici i lokalna samouprava koji se nisu slagali sa referendumskim pitanjima opstruirali su iste ograničavanjem mjesta za prikupljanje potpisa. Npr. gradu od preko 200 tisuća stanovnika određena su samo četiri mjesta/štanda za prikupljanje potpisa, dok u ekstremnom slučaju gradonačelnik jednog velikog grada čak nije odobrio postavljanje štandova RI na javnim površinama kojima upravlja grad. Također potrebno je spriječiti mogućnost da se broj štandova ograniči visokim zakupom istih. Prihvaćen Prihvaćen u izmijenjenom obliku. Postoji suglasnost o tome da prikupljanje potpisa mora biti jasno i detaljno uređeno kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu članak 26. ponovo se razmotrio i dopunio tzv. pozitivnom presumpcijom o izdanom odobrenju u slučaju da nadležno tijelo lokalne jedinice ne izda odobrenje u roku.
71 Gong 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. Predlažemo da članak glasi: (1) Prikupljanje potpisa birača provodi se na području Republike Hrvatske i elektronskim putem putem sustava e-građanin. Kako bi mjesta za prikupljanje potpisa podrške ostala dostupna građanima, smatramo da bi ona trebala ostati na javnim površinama bez dodatnih barijera. Predlažemo da se radi o svim javnim površinama izuzev odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova, te vjerskih objekata.. Da se organiziraju na način da lokalna samouprava ne ograničava mogućnost rasporeda mjesta za prikupljanje potpisa. Prihvaćen Prihvaćen u izmijenjenom obliku. Postoji suglasnost o tome da prikupljanje potpisa mora biti jasno i detaljno uređeno kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu članak 26. ponovo se razmotrio i dopunio tzv. pozitivnom presumpcijom o izdanom odobrenju u slučaju da nadležno tijelo lokalne jedinice ne izda odobrenje u roku.
72 MIROSLAV JOLER 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. čl. 27. st. 2 i 4.: i dalje zvuči tako da omogućava jedinici lokalne samouprave opstruirati referendum, što nije dobro. Valjalo bi ukloniti taj diskrecijski dio gdje JLS može ne odobriti prikupljanje potpisa, već tek da u naznačenom roku izdaju odluku o odobrenim lokacijama. Prihvaćen Postoji suglasnost o tome da prikupljanje potpisa mora biti jasno i detaljno uređeno kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu, a slijedom Vaše primjedbe vezane uz lokacije za prikupljanje potpisa, članak 26. ponovo se razmotrio i dopunio. I ostale odredbe članka 26. Prijedloga zakona ponovo su se razmotrile s ciljem da se dopune tzv. pozitivnom presumpcijom o izdanom odobrenju u slučaju da nadležno tijelo lokalne jedinice ne izda odobrenje u roku.
73 MLADEN ZEČEVIĆ 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. Poštovani, Proces izjašnjavanja volje za raspisivanjem referenduma treba omogućiti svim državljanima neovisno o tome gdje se nalaze. Mislim da se treba omogućiti elektroničko potpisivanje jer za to postoje preduvjeti, a za lokacije za prikupljanje potpisa trebaju automatski biti odobrene sve javne površine ako je referendum raspisan tj. prošao je sve potrebne provjere. Nema logike da ukoliko je Sabor odobrio referendum, da netko iz lokalnih vlasti otežava prikupljanje potpisa kašnjenjem u izdavanju odobrenja ili davanjem lokacije na kojoj se kreće manji broj građana. Djelomično prihvaćen 1. Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara. 2. Postoji suglasnost o tome da prikupljanje potpisa mora biti jasno i detaljno uređeno kako bi se spriječili dosad uočeni problemi u praksi. U tom smislu, a slijedom Vaše primjedbe vezane uz lokacije za prikupljanje potpisa, članak 26. ponovo se razmotrio. Članak se dopunio pozitivnom presumpcijom o izdanom odobrenju u slučaju da nadležno tijelo lokalne jedinice ne izda odobrenje u roku. Time bi se na djelotvoran način, primjenom pozitivne zakonske presumpcije, osiguralo pravo organizacijskog odbora na zatražena mjesta i lokacije, sve u okviru općeg akta (odluke) predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjestima za prikupljanje potpisa birača na referendumima. Na kraju treba reći i sljedeće: blanketno zakonsko dopuštenje da se potpisi prikupljaju bilo gdje na javnim površinama moglo bi izazvati velike probleme u praksi, osobito s aspekta održavanja javnog reda i mira. Uzmite za primjer da se u nekom gradu održava manifestacija ili sajam i da je javna površina dana za korištenje radi izlaganja i kad se izlagač pojavi na danom mjestu, na istom mjestu je već postavljen štand za prikupljanje potpisa bez ikakve prethodne najave ili odobrenja, izravnim pozivom na Zakon o referendumu. Ili, kako osigurati javni red i mir u situaciji istovremenog prikupljanja potpisa za više referendumskih inicijativa, itd. Stoga smatramo da su prethodno navedene izmjene i dopune članka 26. optimalno rješenje. Ujedno zahvaljujemo na vrijednom doprinosu poboljšanju predloženog zakonskog teksta.
74 Ivo Mišur 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. Poštovani, Članak 27. treba izmijeniti da glasi: (1) Prikupljanje potpisa birača provodi se na području Republike Hrvatske te elektronskim putem. Organizator prikupljanja potpisa mora osigurati zasebnu web stranicu preko koje će se prikupljati potpisi. Elektronskim putem moguće je dati potpis isključivo putem platforme E-građani sa sigurnosnom razinom 3. Lijep pozdrav Ivo Mišur Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
75 Dalibor Barbalić 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 27. Članak 27. (1) Prikupljanje potpisa birača provodi se na području Republike Hrvatske. TREBA DOPUNITI NA NAČIN DA SE OMOGUĆI IZJAŠNJAVANJE (POTPISIVANJE) I ELEKTRONIČKIM PUTEM AKO SE OVIM SAVJETOVANJEM PREDLOŽI I USVOJI TAKOVA MOGUĆNOST ZA ŠTO NEBI TREBLO BITI OTPORA KOD PREDLAGATELJA ILI DODATI " ..... na području Republike Hrvatske i na svim uobičajnim lokacijama izvan Republike Hrvatske predviđenim kod glasovanja za saborske zastupnike" Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
76 Tihomir Vekić 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 29. Predlažem u Prijedlogu zakona o referendumu čl. 29 stavak (3) izostaviti točku 3. „datum upisivanja podataka u potpisnu listu“, tako da točka 4. postane točka 3. Nadalje, predlažem da u stavku (5) se izostavi zadnji dio tog stavka „te ako datum nije obuhvaćen razdobljem prikupljanja potpisa.“ Obrazloženje ovog prijedloga: Zahtijevanje od strane građana koji daju svoj potpis za referendumsku inicijativu da unose podatak o datumu potpisa je irelevantan s obzirom na jasne zakonske rokove o prikupljanju potpisa te samo stvara dodatnu mogućnost ne namjerne pogreške prilikom upisa što bi stvorilo formalnu osnovu za proglašenje takvog potpisa nevažećim i tako umanjilo značaj jasno izražene volje dotičnog građanina. Nije prihvaćen Iskustvo je pokazalo da je taj podatak potrebno upisati jer se time olakšava provjera pravodobnosti upisanih osobnih podataka. Na organizacijskom odboru je zadaća osposobljavanja osoba koje prikupljaju potpise da pouče birače-potpisnike o tome na što trebaju paziti prilikom upisivanja podataka.
77 Tihomir Vekić 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 29. Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Ovo je jedan od najvećih nedostataka Prijedloga zakona o referendumu. Stoga predlažem da se u prijedlog zakona o referendumu obavezno ugradi mogućnost elektroničkog potpisivanja referendumske inicijative. Tu onda nema mogućnosti za formalne pogreške prilikom upisivanja npr. OIB-a ili nečitkog potpisa. Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
78 TEO KLARIĆ 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 29. Predlažem da stavak 3. glasi: "Potpis birača iz stavka 1. ovog članka čini skup sljedećih podataka birača koji se upisuju u potpisnu listu:" Postoji mogućnost da zbog starosti, zdravstvenih i drugih opravdanih razloga birač zatreba pomoć jer nije u mogućnosti osobno upisati podatke iz prve tri alineje ovog stavka pa glede toga treba dozvoliti pomoć druge osobe. Nije prihvaćen Iz tako općenito formulirane odredbe ne bi uopće proizlazila obveza osobnog upisa svojih podataka niti vlastoručnog potpisivanja.
79 MIROSLAV JOLER 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 29. U skladu s trendom digitalizacije javne uprave, omogućiti digitalno organiziranje i potpisivanje referenduma preko sustava e-gradjani ili druge prikladne platforme. Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
80 Gong 8. Utvrđivanje broja i pravovaljanosti potpisa birača, Članak 33. Drago nam je da je u prijedlogu zakona usvojen raniji Gongov zahtjev i da se cjelokupna provjera potpisa i odluka o valjanosti prebacuje s Ministarstva uprave na Državno izborno povjerenstvo kao neovisno tijelo koje obavlja slične poslove i tijekom izbornog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 MIROSLAV JOLER 8. Utvrđivanje broja i pravovaljanosti potpisa birača, Članak 33. Ako bi se omogućilo glasovanje preko sustava e-gradjani, onda se ne bi moralo provjeravati potpise gradjana. U suprotnom, značilo bi da ne vjerujemo vjerodostojnosti obavljene transakcije (potpisa u ovom slučaju) preko platforme e-gradjani, a to bi onda otvorilo pitanje vjerodostojnosti i za mnoge druge transakcije koje se rade preko te platforme. Primljeno na znanje Upućujemo na odgovor uz Vaš prethodni komentar (79).
82 Gong 8. Utvrđivanje broja i pravovaljanosti potpisa birača, Članak 35. Pozdravljamo da je ovim prijedlogom zakona predviđen mehanizam žalbe na odluku Državnog izbornog povjerenstva u procesu provjere predreferendumskih aktivnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Ivan Dušan 9. Opći rok za raspisivanje referenduma i iznimka, Članak 36. Mislim da bi se trebao smanjiti broj potpisa birača potrebnih da se raspiše referendum, ali i odrediti da se referednum o svim pitanjima raspisuje jednom u godinu dana. Nema smisla da svakih 3 mjeseca imamo referendum. Znači treba olakšati raspisivanje referenduma, ali kako bi se sprijela situacija da referendum imamo svaka 3 mjeseca - referendum treba biti jednom godišnje i tada se glasuje o svim pitanjima. Ujedno treba biti i mogućnost da se referendum održi skupa sa izborima za predsjednika republike/lokalnim izborima ili izborima za Sabor. Nije prihvaćen 1. Vezano uz broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma upućuje se na članak 87. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Prema tome, broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (10% birača u Republici Hrvatskoj) propisan je samim Ustavom. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje prethodno potrebna promjena samog članka 87. stavka 3. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja. 2. Prijedlog o odražavanju svih referenduma jednom godišnje na zakonom određeni datum ima svoje prednosti i može ga se naći u poredbenoj praksi. Međutim, ima i nedostatke. Iako se na prvi pogled može činiti da unaprijed određeni datum održavanja referenduma u jednoj kalendarskoj godini olakšava pripremu i provedbu svih referenduma, takvo rješenje može nepotrebno odužiti cijeli proces, ovisno u kojem stadiju se određena inicijativa nalazi na “referendumski dan“. 3. Održavanje referenduma istodobno s izborima u koliziji je i protivno cilju i svrsi članka 161. Prijedloga zakona, a u koliziji je i s Vašim gornjim prijedlogom da se referendum održava jednom godišnje. Naime, neki izbori se održavaju uvijek u isto vrijeme (primjerice, redovni lokalni izbori treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine), a neki ne (primjerice, izbori za predsjednika Republike Hrvatske ili za Hrvatski sabor nisu uvijek na isti dan, a ne održavaju se nužno ni u istom mjesecu svake pete odnosno četvrte godine).
84 Gong 4. Izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, Članak 24. Vidjeti odgovarajući komentar na članak 25. alternativnog prijedloga. Djelomično prihvaćen Vidjeti odgovor uz komentar pod brojem 69.
85 Gong 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 26. Vidjeti odgovarajući komentar na članak 27. alternativnog prijedloga. Prihvaćen Vidjeti odgovor uz komentar pod brojem 71.
86 Tihomir Vekić 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 28. Nepostojanje mogućnosti elektroničkog potpisivanja podrške referendumskoj inicijativi Današnje vrijeme Vlada RH voli nazivati elektroničkim vremenom te isticati važne mogućnosti koje svaki državljanin može koristiti preko usluge e-Građani. Stoga predlažemo da svaki hrvatski građanin ima izbor kako će potpisati podršku referendumskoj inicijativi, fizički ili preko servisa e-Građani. Taj će način pridonijeti postizanju cilja da svaki državljanin ima jednaku mogućnost potpisati podršku referendumskoj inicijativi i da referendumska inicijativa ima mogućnost ponuditi davanje podrške svakom hrvatskom državljaninu, a ujedno će se proširiti mogućnost za skupljanje potpisa i onda kad se ljudi, bilo zbog lošeg vremena bilo iz drugih razloga, više zadržavaju u zatvorenim prostorima. Ovo je jedan od najvećih nedostataka Prijedloga zakona o referendumu. Stoga predlažem da se u prijedlog zakona o referendumu obavezno ugradi mogućnost elektroničkog potpisivanja referendumske inicijative. Tu onda nema mogućnosti za formalne pogreške prilikom upisivanja npr. OIB-a ili nečitkog potpisa. Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
87 Tihomir Vekić 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 28. Predlažem u Prijedlogu zakona o referendumu čl. 28 stavak (3) izostaviti točku 3. „datum upisivanja podataka u potpisnu listu“, tako da točka 4. postane točka 3. Nadalje, predlažem da u stavku (5) se izostavi zadnji dio tog stavka „te ako datum nije obuhvaćen razdobljem prikupljanja potpisa.“ Obrazloženje ovog prijedloga: Zahtijevanje od strane građana koji daju svoj potpis za referendumsku inicijativu da unose podatak o datumu potpisa je irelevantan s obzirom na jasne zakonske rokove o prikupljanju potpisa te samo stvara dodatnu mogućnost ne namjerne pogreške prilikom upisa što bi stvorilo formalnu osnovu za proglašenje takvog potpisa nevažećim i tako umanjilo značaj jasno izražene volje dotičnog građanina. Nije prihvaćen Upućujete se na odgovor uz Vaš istovjetan komentar pod brojem 76.
88 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb 6. Prikupljanje potpisa birača, Članak 28. Iako tehnički prezahtevno, posebno u okolnostima roka za prikupljanje potpisa i proveru njihove valjanosti, za razmisliti je uvođenje mehanizama povlačenja datog potpisa. Ukoliko građanin, posle datog potpisa za neku od građanskih inicijativa, promeni odluku trebalo bi mu omogućiti da u razumnom roku u potpunosti praktikuje ustavno pravo na promenu mišljenja i povuče potpis (čl. 38. i 40. Ustava RH). Nije prihvaćen Smatra se da onemogućavanje povlačenja potpisa nije u suprotnosti s navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona propisano je da je svaki birač slobodan zatražiti raspisivanje referenduma davanjem jednog potpisa. Također je propisano da referendumsko pitanje mora biti sročeno jasno, nedvosmisleno i razumljivo. Nadalje, referendumsko pitanje ne smije navoditi birača na odgovor i ne smije ga dovoditi u zabludu, a mora biti obrazloženo. Dakle, Prijedlogom zakona utvrđeni su mehanizmi koji prosječno odgovornom i promišljenom biraču daju podlogu za donošenje odluke o davanju potpisa podrške narodnoj inicijativi za raspisivanje referenduma. U takvoj situaciji, nije nužno za demokratske procese da se biraču koji je svojom slobodnom voljom dao potpis podrške određenoj narodnoj inicijativi osigura još i zakonsko pravo na povlačenje tog istog potpisa. Osim toga, na provedbenoj razini, problemi i teškoće vezani uz predloženo rješenje neusporedivo su veći, teži i složeniji od onoga što bi birač dobio takvim zakonskim pravom, ako se uopće može govoriti o nekoj konkretnoj „koristi“ za birača.
89 Tihomir Vekić 7. Zahtjev za raspisivanje referenduma narodne inicijative, Članak 29. Prekratak rok za pripremu potpisa za predaju Premda je rok skupljanja potpisa produljen s dva tjedna na 30 dana, određen je rok od svega pet dana unutar kojeg je, nakon prikupljanja potpisa, potrebno skupiti sve materijale iz cijele Hrvatske i pripremiti ih za predaju Saboru, što je tehnički nemoguće. Priprema kutija s potpisima sada je, naime, dodatno otežana time što treba priložiti evidenciju koliko se točno potpisnih lista nalazi u pojedinoj kutiji i na kojim su se sve lokacijama liste iz te kutije skupljale (čl. 29). Svaka pak potpisna lista treba imati upisanu lokaciju i adresu prikupljanja te podatke o volonterima (čl. 27). Sve predviđene poslove pripreme materijala za predaju obavljaju volonteri, u svoje slobodno vrijeme, uz svoje ostale privatne i poslovne obaveze, a ne četa državnih službenika kojima je to plaćeno. Uostalom, državnim je službama za slične poslove u dosadašnjim referendumskim inicijativama trebalo značajno više vremena. Skupljanje potpisnih lista iz cijele Hrvatske vrlo je skupo (troškovi pošte i dostave) i zahtjevno pa organizator ne može tražiti od volontera da tijekom prikupljanja potpisa u više navrata šalju potpisne liste, već se sve to obavlja nakon prikupljanja potpisa. Stoga predlažem rok od 30 dana za prikupljanje potpisa i nakon toga 15 dana za pripremu potpisnih lista za predaju. Primljeno na znanje Budući da je ovaj komentar istovjetan dijelu Vašeg komentara pod brojem 1, upućujete se na prethodni odgovor.
90 Tomislav Brejar 8. Utvrđivanje broja i pravovaljanosti potpisa birača, Članak 32. Poštovani, možda ne bi bilo loše da se predvidi neka mogućnost promatranja provjere potpisa kako bi se u budućnosti spriječila potencijalna nezadovoljstva i sumnja na prijevare kod provjere potpisa. Ova mjera je nužna sve dok se vremenom povjerenje građana u institucije ne poveća na dovoljnu razinu. Prihvaćen U skladu s Vašom primjedbom, ponovo su razmotrene odredbe vezane uz postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Prihvaćamo Vaš prijedlog pa se sada predviđa još i prisustvo po jednog predstavnika organizacijskog odbora i odbora protivnika narodne inicijative u postupku pred DIP-om.
91 Darko Čokor 8. Utvrđivanje broja i pravovaljanosti potpisa birača, Članak 32. Predivno je što vladajući pokreću promjene kako bi, između ostaloga, onemogućili, po Ustavnome sudu "zakonske manjkavosti (koje) otvaraju objektivnu mogućnost zanemarivanja odnosno izigravanja navedene volje birača". No ispunjava li se svrha ocjene Ustavnoga suda zamjenom Ministarstva uprave i njihova podizvođača APIS IT d.o.o. s DIP-om? Zar su jedni državni službenici moralniji od drugih? Kako se to mjeri? Čime? Zar se ne bi zaista onemogućilo izigravanje volje birača kad bi se biračima omogućio neovisni nadzor pri prebrojavanju potpisa, što ovim prijedlogom nije predviđeno? Nije valjda da se dobrohotni vladajući tome ne mogu dosjetiti, kad su se već uspjeli dosjetiti zamjeniti APIS s DIP-om? Djelomično prihvaćen 1. Ovim Prijedlogom zakona propisana je nadležnost DIP-a, kao neovisnog tijela, za utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa birača zbog dosadašnjih prigovora da Ministarstvo uprave nije neovisno tijelo. U svom komentaru iskazujete bezuvjetno i apriorno nepovjerenje u neovisnost svih državnih tijela, koje ujedno i ironizirate („dobrohotni vladajući“), a istodobno poklanjate apsolutno i bezuvjetno povjerenje apstraktnoj kategoriji „birača“ (bez ikakve konkretizacije) koja je po Vama jedina u mogućnosti provesti „neovisni nadzor“. Osim toga, Vaš komentar pogrešno navodi na zaključak da ni za jednu narodnu inicijativu Ministarstvo uprave nije utvrdilo da je prikupila dovoljno potpisa birača - a što je netočno, jer je za većinu narodnih inicijativa utvrđeno da su prikupile dovoljno potpisa birača za raspisivanje referenduma. 2. U skladu s Vašom primjedbom, ponovo su razmotrene odredbe vezane uz postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. Iako i dalje smatramo da to nije nužno zbog postojanja drugih instrumenata koji su ugrađeni u ovaj Prijedlog zakona, ne protivimo se tome da se tekst Prijedloga zakona dopuni odredbom koja bi propisivala da u postupku pred Državnim izbornim povjerenstvom (DIP), u kojem se provjerava točnost i potpunost podataka upisanih u potpisne liste (tzv. provjera pravovaljanosti potpisa), imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika referendumske inicijative, ili osobe koje oni opunomoće.
92 Tihomir Vekić 10. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, Članak 36. Za slučaj da inicijativa i uspije prikupiti i potvrditi dovoljan broj potpisa, Predlagatelj je osigurao širok prostor za izbjegavanje raspisivanja samog referenduma (čl. 35). Hrvatski sabor, naime, može tek tada zatražiti od Ustavnog suda da ispita ustavnost referendumskog pitanja te u slučaju negativnog odgovora odbaciti referendum (čl. 36). Pitanje je zašto Ustavni sud to ne bi mogao ispitati ranije, prije početka prikupljanja potpisa? Određeno je, doduše, da referendumsko pitanje treba biti potvrđeno prije početka prikupljanja potpisa, ali ne od strane Ustavnog suda već Državnog izbornog povjerenstva (čl. 23). Neprihvatljivo je da bi DIP tako mogao uvjetovati inicijativi kako bi „formalnopravno“ trebalo izgledati pitanje, a nije niti nadležan za odlučivanje je li neko pitanje u skladu s Ustavom i ostalim zakonima ili nije. Stoga predlažem da se članak 36. Prijedloga zakona o referendumu promijeni na način da Hrvatski sabor može tražiti od Ustavnog suda provjeru ustavnosti referendumskom pitanja prije početka prikupljanja potpisa podrške referendumskoj inicijativi a Ustavni sud se mora očitovati o referendumskom pitanju najmanje 7 dana prije početka prikupljanja potpisa, a ne nakon što su potpisi već prikupljeni. Primljeno na znanje Budući da je ovaj komentar istovjetan dijelu Vašeg komentara pod brojem 1, upućujete se na prethodni odgovor.
93 Gong 10. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, Članak 36. Smatramo da bi utvrđivanje ustvnosti referendumskog pitanja trebalo provesti prije prikupljanja potpisa podrške referendumu ili nakon prikupljenih 10% potrebnih potpisa, s time da to vrijeme miruje rok za prikupljanje potpisa. Primljeno na znanje U smislu vašeg komentara predložene su alternativne odredbe u skladu s kojima bi se ocjena ustavnosti referendumskog pitanja provodila u ranijoj fazi referendumskog postupka. Međutim, alternativne odredbe ne mogu biti u cijelosti uređene i prihvaćene prije no što se izmijeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon) jer članak 95. stavak 1. Ustavnog zakona, koji je danas na snazi, zahtijeva da se prvo prikupi deset posto potpisa birača. Ta odredba glasi: „(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“
94 MIROSLAV JOLER 10. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, Članak 36. @ st. (1): zašto se ne ostavi mogućnost Saboru da prije prikupljanja potpisa zatraži od Ustavnoga suda mišljenje, da se poštedi organizatore referenduma cijelog tog posla ukoliko Ustavni sud bude tražio izmjenu pitanja. Neka prije prikupljanja potpisa znaju da je pitanje prihvatio Ustavni sud. Primljeno na znanje Upravo u skladu s vašim pitanjem o tome zašto Ustavni sud ne bi mogao ispitati ustavnost referendumskog pitanja i ranije, predložene su alternativne odredbe u skladu s kojima bi se ocjena ustavnosti referendumskog pitanja provodila u ranijoj fazi referendumskog postupka. Međutim, alternativne odredbe ne mogu biti u cijelosti uređene i prihvaćene prije no što se izmijeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon) jer članak 95. stavak 1. Ustavnog zakona, koji je danas na snazi, zahtijeva da se prvo prikupi deset posto potpisa birača. Ta odredba glasi: „(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“
95 Tihomir Vekić III. POSEBNE ODREDBE O REFERENDUMU NARODNE INICIJATIVE, 11. Protuprijedlozi Hrvatskog sabora predlažem da se u Prijedlogu zakona o referendumu izostave sljedeća poglavlja: 11. Protuprijedlozi Hrvatskog sabora 12. Neizravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 13. Izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 14. Neprihvaćanje protuprijedloga Hrvatskog sabora 15. Očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju Obrazloženje: Navedena poglavlja proturječe samoj biti i duhu referenduma koji su zajamčeni Ustavom RH kao mogućnosti izravne demokracije, dakle bez utjecaja aktualne vlasti na volju građana koji mogu slobodno odlučivati jesu li za ili protiv referendumskog pitanja. Nije prihvaćen Prijedlozi nisu dostatno argumentirani. Iz njih se ipak može zaključiti da referendumu pristupate kao da je riječ o postupku koji je odvojen od države i državnih struktura, čime se implicira da je i narod („hrvatski građani“) odvojen od države i državnih struktura (pa i od Hrvatskog sabora kao predstavnika naroda koji ga je izabrao). To je iskrivljena i pogrešna slika o institutu referenduma u sustavu predstavničke demokracije.
96 Tihomir Vekić III. POSEBNE ODREDBE O REFERENDUMU NARODNE INICIJATIVE, 12. Neizravni protuprijedlog Hrvatskog sabora predlažem da se u Prijedlogu zakona o referendumu izostave sljedeća poglavlja: 11. Protuprijedlozi Hrvatskog sabora 12. Neizravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 13. Izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 14. Neprihvaćanje protuprijedloga Hrvatskog sabora 15. Očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju Obrazloženje: Navedena poglavlja proturječe samoj biti i duhu referenduma koji su zajamčeni Ustavom RH kao mogućnosti izravne demokracije, dakle bez utjecaja aktualne vlasti na volju građana koji mogu slobodno odlučivati jesu li za ili protiv referendumskog pitanja. Nije prihvaćen Budući da je komentar identičan komentaru pod brojem 95 upućuje se na odgovor uz komentar 95.
97 Tihomir Vekić III. POSEBNE ODREDBE O REFERENDUMU NARODNE INICIJATIVE, 13. Izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora predlažem da se u Prijedlogu zakona o referendumu izostave sljedeća poglavlja: 11. Protuprijedlozi Hrvatskog sabora 12. Neizravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 13. Izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora 14. Neprihvaćanje protuprijedloga Hrvatskog sabora 15. Očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju Obrazloženje: Navedena poglavlja proturječe samoj biti i duhu referenduma koji su zajamčeni Ustavom RH kao mogućnosti izravne demokracije, dakle bez utjecaja aktualne vlasti na volju građana koji mogu slobodno odlučivati jesu li za ili protiv referendumskog pitanja. Nije prihvaćen Budući da je komentar identičan komentaru pod brojem 95 upućuje se na odgovor uz komentar 95.
98 Tihomir Vekić 4. Referendumska promidžbena aktivnost i mediji, Članak 53. Nedorečenost koncepta zagovornika i protivnika inicijative u kojem bi se temom referenduma u javnosti i medijima mogle baviti (jedino) skupine „zagovornika“ i „protivnika“ referendumske inicijative registrirane u DIP-u (čl. 47, 48, 49). Nije jasno bi li neke druge grupe i pojedinci koji nisu evidentirani u DIP-u imali pravo na izražavanje svog mišljenja u javnosti. Ako ne, to je onda kršenje slobode govora. Ako da, čemu onda evidencija? Prema Prijedlogu, svi sudionici referendumske aktivnosti trebali bi imati jednako pravo na medijski prostor, a mediji bi trebali „jamčiti novinarsku neovisnost“ (čl. 53). Nije rečeno na koji način će to biti zajamčeno i kakve su sankcije ako se to ne dogodi? Jasno je da „zagovornici“ i „protivnici“ referendumske inicijative trebaju, prije samog referenduma, imati jednak tretman u medijima i dobro je da se takva odredba uvrsti u zakon. Međutim, stvaranje zakonske forme „protivnika“ referendumske inicijative već u vrijeme skupljanja potpisa stavlja zagovornike u nepovoljniji položaj jer oni u to vrijeme, osim medijskog zagovaranja svojih stavova, trebaju i skupljati potpise, što protivnici referendumske inicijative ne trebaju. Primljeno na znanje Budući da je ovaj komentar istovjetan dijelu Vašeg komentara pod brojem 1, upućujete se na prethodni odgovor.
99 Gong 4. Referendumska promidžbena aktivnost i mediji, Članak 53. U stavku (1) treba dodati. Medijski prostor se raspodjeljuje na način da 50% pripada odboru zagovornika, a 50% za odbor(e) protivnika ma koliko ih bilo. Mediji bi se pri praćenju i predstavljanju referendmske promidžbene akivnosti trebali voditi Pravilima o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe (NN 118/2014). Prihvaćen Odredbe će se odgovarajuće dopuniti upućivanjem na posebne propise.
100 Grad Koprivnica 4. Referendumska promidžbena aktivnost i mediji, Članak 53. U članku 53. stavak 3. treba označiti kao stavak 3., tako što će se jedinica u zagradi zamijeniti s trojkom. Prihvaćen Numeracija stavaka je ispravljena. Zahvaljujemo.
101 Grad Koprivnica 3. Glasački odbor, Članak 66. Vezano uz članak 66. stavak 3. predlažemo da glasački odbor ima najmanje šest članova i to predsjednika, potpredsjednika i četiri člana. Pri čemu napominjemo da bi radi omogućavanja glasovanja glasača izvan glasačkog mjesta (predsjednik glasačkog odbora određuju dva člana koja će posjetiti glasača i omogućiti mu glasovanje, članak 79. stavak 5. Prijedloga Zakona), najoptimalnije bilo da glasački odbor ima ukupno deset članova. Navedeno predlažemo iz tehničkih razloga provedbe glasovanja na referendumu jer bi sa pet članova biračkog odbora bilo teško vremenski ravnomjerno rasporediti rad članova na glasačkom mjestu, budući da prema članku 72. stavku 1. Prijedloga Zakona: „Čitavo vrijeme glasanja na glasačkom mjestu mora biti nazočan predsjednik ili potpredsjednik glasačkog odbora te najmanje dva člana glasačkog odbora.“, s tima da radi glasovanja glasača izvan glasačkog mjesta predsjednik glasačkog odbora mora odrediti dva člana koja će posjetiti glasača i omogućiti mu glasovanje, sukladno članku 79. stavku 5. Prijedloga Zakona. U praksi bi to značilo da samo predsjednik ili potpredsjednik glasačkog odbora ne moraju istovremeno biti na glasačkom mjestu u vrijeme glasovanja. Sa šest ili bolje deset članova glasačkog odbora glasački odbor bi se za vrijeme glasovanja podijelio u dvije grupe i bio bi puno lakši rad tog tijela nego da ih je pet, a sukladno članku 72. stavku 1. ovog Prijedloga Zakona. Prihvaćen Članak 66. stavak 3. ponovo se razmotrio s ciljem njegove izmjene kako slijedi: „(3) Glasački odbor ima šest članova i to: predsjednika, potpredsjednika i četiri člana (dalje: članovi glasačkog odbora).“ Zahvaljujemo na vrijednom doprinosu poboljšanju zakonskog teksta.
102 TONĆI BOKO VII. GLASAČKA MJESTA, Članak 68. Treba dodati stavak 5. Birači mogu svoje pravo iskoristiti preko sustava e-građani.. najmanje 3. sigurnosne razine. Sukladno tome potrebno je na adekvatan način, urediti on-line obrasce, i aplikacijsku potporu. Takvo glasovanje je automatski prebrojeno i nedvojbeno. Primljeno na znanje Člankom 87. stavkom 3. Ustava propisano je da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom „ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.“ Ustavni sud je protumačio da ta ustavna odredba propisuje teritorijalni princip, što znači da birač mora biti na teritoriju Republike Hrvatske kad daje potpis. To je jasno utvrđeno u Odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. (Narodne novine, br. 156/14) u kojoj se navodi „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.). Poštujući navedeni ustavni okvir, člankom 26. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na području Republike Hrvatske. Prijedlog da se omogući prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma putem Interneta, odnosno putem sustava e-Građani je načelno prihvatljiv, ali izravno ovisi o tome je li na taj način moguće provesti ustavni zahtjev teritorijalnosti. Dodatno, takav način prikupljanja potpisa birača mora ispunjavati pretpostavke transparentnosti, povjerenja, pouzdanosti i dostupnosti takvog načina prikupljanja potpisa, kao i automatske provjere potpisa. Naime, kod takvog načina provjere pravovaljanosti potpisa birača ne bi bili mogući promatrači koji se kao bitan faktor uspostavljanja povjerenja i transparentnosti traže u većini zaprimljenih komentara.
103 Grad Koprivnica 4. Utvrđivanje rezultata glasanja, Članak 80. Zašto se u slučaju iz članka 80. stavka 3. kad se utvrdi da je broj listića u kutiji za glasovanje veći od broja birača koji su glasovali na biračkom mjestu utvrđuje broj glasova prema glasačkim listićima, kad se u takvim situacijama kad je riječ o izborima odmah obavještava nadležno izborno povjerenstvo koje raspušta glasački odbor, imenuje novi i određuje ponavljanje izbora na takvom glasačkom mjestu? Koja je svrha utvrđivanja broja glasova u slučaju viška glasačkih listića u kutiji? Naime glasovanje bi se trebalo ponoviti i nikako se ne može ozakoniti jer je to protivno načelu demokratičnosti. Primljeno na znanje Nije jasno dovođenje u vezu načela demokratičnosti s predloženim pravilom. Jedini argument kojim dokazujete „nezakonitost“ ovog rješenja je pozivanje na rješenje iz izbornog zakonodavstva (ponavljanje izbora na biračkom mjestu), iako je ono samo jedno od mogućih rješenja. Nadalje, treba podsjetiti da struka već više godina smatra to rješenje iz izbornog zakonodavstva pretjerano formalističkim te se zalaže za ponavljanje izbora na biračkom mjestu samo ako bi o tome ovisio rezultat izbora u izbornoj jedinici. Tako se u Zakonu o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina već odustalo od rješenja na koje se pozivate (to jest od ponavljanja izbora na biračkom mjestu). U slučaju referenduma takav je zahtjev tim više opravdan jer na državnom referendumu nema izbornih jedinica pa ponavljanje glasanja na jednom glasačkom (ne i biračkom) mjestu zbog navedenog razloga predstavlja očit pretjerani formalizam, sve pod uvjetom da o rezultatu glasanja na tom glasačkom mjestu ne ovisi ishod referenduma. Obveza je glasačkog odbora da o činjenici većeg broja glasačkih listića od utvrđenog broja birača koji su pristupili glasanju sastavi službenu bilješku u zapisniku o radu glasačkog odbora te utvrdi broj glasova prema broju glasačkih listića. Utvrđivanje i konstatiranje tih činjenica, odnosno sastavljanje službene bilješke nikako se ne može smatrati radnjom „ozakonjivanja“ bilo čega.
104 Grad Koprivnica 5. Zapisnik glasačkog odbora, Članak 83. Članak 83. je po nama nezakonit jer ako rezultati s biračkog mjesta na kojem je u kutiji utvrđen višak glasačkih listića, u odnosu na broj glasača koji su glasovali, ne mogu utjecati na rezultate referenduma onda se unose u informatički sustav kao da su valjani, a ako su mogli utjecati na rezultate referenduma onda se ponavljaju. Smatramo da je unos nevaljanog rezultata u informatički sustav nezakonit i neustavan te protivan načelu demokratičnosti te dosadašnjim zakonskim rješenjima iz izbornog zakonodavstva prema kojima se glasovanje u takvim slučajevima ponavljalo čak i kad nije moglo utjecati na rezultate izbora. Posebno je suspektno i to što se odobravanje takvog nezakonitog i neustavnog postupanja očekuje od Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske čiji je predsjednik predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva potpredsjednika suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostalih šest članova ugledni pravnici. Primljeno na znanje Odgovor je djelomice sadržan u odgovoru uz prethodni komentar. Kod referenduma je bitno da Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske utvrdi je li višak glasačkih listića mogao ili nije mogao utjecati na rezultat referenduma te ovisno o tome odluči o ponavljanju glasanja na tom glasačkom mjestu.
105 Gong IX. PROMATRANJE REFERENDUMA, Članak 90. U ovaj je članak potrebno uvrstiti i promatranje predreferendumskog procesa - što uključuju promatranje provjere potpisa. Smatramo nužnim da stavak 2 glasi: (2) Pravo promatranja referenduma obuhvaća promatranje rada tijela za provedbu referenduma, a ostvaruje se od upisa narodne inicijative u Evidenciju (članak 21). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u izmijenjenom obliku te je novouređen članak 32. koji glasi: „Postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanih u potpisne liste iz članka 31. ovog Zakona imaju pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće.“
106 Ivan Dušan PRVI DIO, XII. ZAŠTITA I OBRADA OSOBNIH PODATAKA Ovim putem želim istaknuti da je sve što se tiče "zaštite osobnih podataka" glupo i besmisleno, jer su osobni podaci (ime, prezime, adresa i OIB) za više od 50% građana RH ionako javno dostupni na internetu, prema tome, koji je smisao "zaštite i obrade osobnih podataka" To je glupost koju su nametnuli kreteni iz Bruxellesa. Neka netko kaže jednom u ovoj državi, ako su osobni podaci za više od 50% građana RH dostupni na internetu, čemu služi "zaštita osobnih podataka" Primljeno na znanje Komentar načelne naravi je primljen na znanje.
107 Ivan Dušan PRVI DIO, XIII. PROVEDBA ODLUKE DONESENE NA REFERENDUMU Ovim putem želim napomenuti da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika Sabora. Prema tome, i za promjenu ustava putem referenduma logično je da je potrebna dvotrećinska većina ako ne svih birača u RH, onda barem dvotrećinska većina građana koji su izašli na izbore. To je totalno besmisleno, omogućavanje promjena Ustava putem referenduma. U konačnici mnogo je lakše u praksi provesi promjenu Ustava putem referenduma nego glasovanjem u Saboru. Zakonom treba propisati da je za promjenu Ustava putem referenduma potrebna dvotrećinska većina svih birača u RH Nije prihvaćen Upućuje se na članak 87. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: „Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.“ Prema tome, većina koja je potrebna za donošenje odluke na referendumu propisana je samim Ustavom. Ustav u tom pitanju ne pravi razliku ovisno o tome odlučuje li se na referendumu o promjeni Ustava, izmjenama nekog zakona ili nekom drugom pitanju. Nijedan zakon ne smije biti protivan Ustavu, pa je za drugačije zakonsko rješenje (o većini potrebnoj za donošenje odluke o promjeni Ustava na referendumu) nužna prethodna promjena samog članka 87. stavka 4. Ustava. Bez promjene Ustava nema ni drugačijeg zakonskog rješenja.
108 Ante Martin Šarić 1. Ustavna odluka o promjeni Ustava, Članak 115. (4) 3 mjeseca je dovoljno umjesto šest mjeseci. (6) Rok od dvije godine je previše. Dovoljno je 6 mjeseci. 3 mjeseca za pripremu novog prijedloga zakona i 6 mjeseci za provedbu. Sveukupno 9 mjeseci. Svako dodatno odugovlačenje je protivno volji naroda. Očito je da je ovaj zakon pisan da se onemogući i minimizira sudjelovanje naroda u radu RH. Nije prihvaćen Treba biti svjestan da je moguć različit doseg i složenost pitanja koje može biti predmet provedbe odluke pa je u tom smislu potrebno normu oblikovati na način da je primjenjiva na sve situacije. To nikako ne znači da neće biti provedena što je moguće prije. Dapače. Isto tako o provedbi odluke trebaju prethodno voditi računa i narodne inicijative prilikom sastavljanja referendumskog pitanja.
109 Gong I. LOKALNI REFERENDUM, Članak 123. Predlažemo da stavak 2. glasi: Raspisivanje lokalnog referenduma može zatražiti najmanje 5 posto od ukupnog broja birača upisanih u registar birača lokalne jedinice. Nije prihvaćen Veći kvorum podrške osigurava veći legitimitet organizacijskog odbora da zastupa lokalne interese, a to je posebno bitno osigurati kad je smanjen dosadašnji kvorum podrške za odlučivanje na lokalnom referendumu. Osim toga, u slučaju višestrukog smanjivanja potrebnog broja birača koji imaju pravo predložiti raspisivanje lokalnog referenduma, moglo bi se postaviti pitanje opravdanosti takvog rješenja, naročito u jedinicama s malim brojem birača.
110 Grad Koprivnica I. LOKALNI REFERENDUM, Članak 123. Vezano uz članak 123. stavak 5. smatramo da se pitanja koja se njime uređuju trebaju na jednoobrazan način urediti Zakonom o referendumu te da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne bi svojim općim aktima trebale partikularno uređivati način predlaganja lokalnog referenduma, izjašnjavanje o prihvaćanju prijedloga, donošenje te način objave odluke o namjeri da se raspiše lokalni referendum kao i način savjetovanja s javnošću o toj odluci i s tim povezane ovlasti predstavničkog tijela. Nije prihvaćen Budući da Ustav inzistira na načelu prilagodbe lokalnim potrebama i mogućnostima i na zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, ne vidimo razlog koji bi mogao opravdati uskraćivanje ovlasti predstavničkom tijelu da se uređenje organizacijskih pitanja vezanih uz raspisivanje lokalnog referenduma ne prepusti samom predstavničkom tijelu lokalne jedinice, osobito stoga što neka od tih pitanja ovise i o drugim statutarnim rješenjima, koja opet ovise o „lokalnim potrebama i mogućnostima“. Takvo je rješenje i u duhu Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
111 Gong 1. Dopuštenost referendumskog pitanja, Članak 129. Smatramo da bi provjera zadovoljenja formalno pravnih uvjeta trebala biti na Državnom izbornom povjerenstvu, te da bi provjera sadržaja referendumskog pitanja trebala bi biti u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda umjesto da se o dopuštenosti/usklađenosti pitanja konzultira izvršna vlast (nadležno Ministarstvo). Nije prihvaćen DIP ispituje ispunjava li referendumsko pitanje formalnopravne zahtjeve propisane u člancima 16. do 18. Prijedloga zakona koji se odnose na formu i način na koji je sastavljeno referendumsko pitanje. Nadležno Ministarstvo utvrđuje usklađenost referendumskog pitanja s mjerodavnim zakonodavstvom Republike Hrvatske. U odnosu na prijedlog ispitivanja zakonitosti od strane Ustavnog suda ukazujemo na Odluku broj: U-I-177/2002 od 20. travnja 2006. (Narodne novine, br. 58/06). Ustavni sud pokrenuo je, na temelju ovlaštenja propisanog člankom 38. stavkom 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst; dalje: Ustavni zakon), postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (Narodne novine, br. 92/01) u dijelu koji se odnosio na članak 8.h, te je taj članak ukinuo. Naime, tim je člankom bilo propisano da Hrvatski sabor može u roku od 30 dana zatražiti da Ustavni sud utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom i zakonom. Ustavni sud u odluci je utvrdio da se sukladno članku 87. stavcima 1. i 2. Ustava ocjenjivati „može samo suglasnost referendumskog pitanja s Ustavom, ali ne i sa zakonom. Zakonodavac nije bio ovlašten propisati mogućnost ocjenjivanja suglasnosti referendumskog pitanja sa zakonom“ (točka 4. obrazloženja).
112 Gong 2. Izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje lokalnog referenduma, Članak 131. Smatramo da je potrebno dodati mogućnost prikupljanja potpisa putem sustava e-građanin pa predlažemo dodavanje novog stavka u ovaj članak koji bi glasio: (2) Prikupljanje potpisa birača provodi se na području lokalne jedinice u kojoj se traži raspisivanje lokalnog referenduma te elektronskim putem putem sustava e-građanin (za osobe s prebivalištem u toj lokalnoj jedinici). Također, kako bi se građanima omogućio razuman rok da se upoznaju s ciljevima referendumske inicijative i donesu odluku hoće li istu podržati, smatramo da je razuman rok za prikupljanje potpisa 2 mjeseca. Stoga smatramo da je potrebno produžiti period za prikupljanje potpisa podrške referendumu, propisanom u stavku 3. na najduže 60 dana. Nije prihvaćen Rok predložen u Prijedlogu zakona smatra se optimalnim za skoncentriranu i informativnu kampanju. Također ovim Prijedlogom zakona uređena je organizirana kampanja kako zagovornika tako i protivnika referendumske inicijative, a što isto treba pridonijeti boljem informiranju građana. Opća pravila o načinu prikupljanja potpisa uređena su člankom 26. Prijedloga zakona.
113 Grad Koprivnica PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 167. Ako se ne prihvati naš prijedlog vezan uz članak 123. stavak 5. predlažemo da se u članku 167. iza stavka 1. doda novi stavak 2. kojim bi se propisao rok za donošenje općeg akta iz članka 123. stavka 5. te da dosadašnji stavak 2. postane stavak 3. Prihvaćen U skladu s Vašim prijedlogom, odredbe članka 167. Prijedloga zakona su se preispitale s ciljem njihove dopune.
114 Grad Koprivnica PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 167. Vezano uz članak 167. stavak 1. upozoravamo kako se odluka koju su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne donijeti (Prikupljanje potpisa birača provodi se na mjestima utvrđenim odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.) nalazi u članku 26. stavku 2. prijedloga Zakona, odnosno u alternativnom članku 27. stavku 2. prijedloga Zakona, stoga ako konačni prijedlog neće imati alternativne članke riječi: „članaka 27. stavka 2.“ zamijeniti s riječima: „članka 26. stavka 2.“. Isto tako upozoravamo da županije ne mogu propisivati mjesta prikupljanja potpisa birača jer županije u pravilu nemaju svoje javne površine/prostore, posebno ne u svakom gradu, općini ili naselju te jedino mogu svojim općim aktom uputiti mjesta propisana općim aktima jedinica lokalne samouprave. Dakle bilo koji akt koji bi županija donijela vezano uz mjesta prikupljanja potpisa bi bio u koliziji s aktima jedinica lokalne samouprave, koje bi mogle zabraniti prikupljanje potpisa na mjestima utvrđenim odlukom županije jer si je županija (možda i bez njihovog dopuštenja) uzela ovlast odlučivati što će se raditi na njihovim javnim površinama ili u javnim prostorima. Djelomično prihvaćen 1. Pozivanje na odredbe je usklađeno. Zahvaljujemo. 2. Člankom 26. stavkom 2. Prijedloga zakona propisano je da se prikupljanje potpisa birača provodi na mjestima utvrđenim odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (općine ili grada), a ne županije (jedinice područne (regionalne) samouprave).
115 Grad Koprivnica PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 169. Vezano uz članak 169. smatramo da treba brisati dio koji glasi: „i odredbe članka 24.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 123/17, 98/19 i __/20)“, budući da se ovim zakonom ne smiju brisati odredbe drugog zakona, a sukladno članku 49. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.), koji glasi: „(1) Izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka jednim propisom moguće je staviti izvan snage drugi propis, kada se propisom više pravne snage stavlja izvan snage propis niže pravne snage iz istog upravnog područja.“. Osim što je za pravnu sigurnost krajnje štetan običaj brisanja odredbi jednog zakona drugim zakonom, može se prigovoriti i tome što odredba članka 24.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koja se briše člankom 169. prijedloga Zakona o referendumu još, u doba pisanja ove primjedbe, nije ni izglasovana od strane Hrvatskog sabora i nije stupila na snagu. Posebno je suspektno što i izmjenu odredbe članka 24.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i zatim ubrzo njeno brisanje drugim zakonom - Zakonom o referendumu, predlaže Ministarstvo pravosuđa i uprave, umjesto da je u fazi pripreme oba nacrta uskladila na način da se s jednim zakonom ne mora brisati odredba drugog zakona. Nije prihvaćen Daleko bi pravno i nomotehnički bila nepovoljnija situacija u kojoj bi istodobno na snazi bila dva zakona koji uređuju identičnu pravnu materiju na različit način čime bi se prepustilo adresatima zakona da procjenjuju koji zakon treba primijeniti. Računati na istovremeno stupanje na snagu dvaju zakona predstavljalo bi vezanje uređenja određene materije uz neizvjestan uvjet koji bi za posljedicu mogao imati pravnu prazninu ili različito uređenje iste materije. Prilikom budućih promjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi vodit će se računa o brisanju materije koja je uređena Zakonom o referendumu.