Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Robert Hadžić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, S obzirom da imam prilike pročitati prethodne komentare, apsolutno se slažem s komentarom i konstatacijama tvrtke Natura beef d.o.o. Ove izmjene Zakona, kao i sve prethodne (a bilo ih je 19), predstavlja glavnu prepreku razvoju hrvatske poljoprivrede i doprinosi kontinuiranoj i trajnoj devastaciji i depopulaciji hrvatskog ruralnog prostora. Poljoprivredno zemljište je temeljni i najvažniji resurs u proizvodnji hrane (tako je zapisano i u Ustavu RH). Loše upravljanje (gospodarenje) poljoprivrednim zemljištem jedan je od glavnih uzroka zaostajanja i drastičnog pada outputa hrvatske poljoprivrede u odnosu na rane devedesete. Produktivnost hrvatske poljoprivrede je na začelju EU, a jedan od razloga su neprestane promjene zakonodavnog okvira, što poljoprivrednim proizvođačima stvara potpuno nestabilno okruženje. Nesigurno okruženje je dovelo do bijega proizvođača u proizvodnju proizvoda najniže dodane vrijednosti, što su dodatno potaknula izravna plaćanja po hektaru. 30 godina je prošlo i nismo uspjeli iznjedriti politiku poljoprivrednog zemljišta koja bi imala razvojnu komponentu, osiguravala konkurentnost poljoprivrednih proizvođača i bila u funkciju održivog očuvanja ruralnog prostora u demografskom i proizvodnom smislu. U Hrvatskoj nije sprovedena, niti pokrenuta nijedna mjera aktivne i razvojne politike poljoprivrednog zemljišta (privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta, komasacija, arondacija, politika napuštenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, politika oporezivanja poljoprivrednog zemljišta itd.), što nije slučaj ni u jednoj drugoj članici EU. Iako ne vodimo politiku poljoprivrednog zemljišta ni u privatnom, niti u državnom vlasništvu, međutim problemi u gospodarenju državnim poljoprivrednim zemljištem zahtijevaju potpuni zaokret u smjeru privatizacije istog. Navest ću samo neke razloge u prilog privatizaciji: • zemlje Zapadne Europe ne poznaju pojam državnog poljoprivredno zemljišta • sve zemlje Istočne Europe su gotovo završile s procesom privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta (ostavljene vrlo male površine za povrat eventualnim vlasnicima koji se naknadno javljaju) • državno poljoprivredno zemljište čini 1/3 ukupnog poljoprivrednog zemljišta i loše gospodarenje istim je jedan od glavnih uzroka zaostajanja i pada hrvatske poljoprivrede • s obzirom na neravnomjernu rasprostranjenost državnog poljoprivrednog zemljišta hrvatskim poljoprivrednicima nisu osigurane jednake mogućnosti i uvjeti proizvodnje (najveće površine su u Ličko-senjskoj i Osječko-baranjskoj županije, dok Krapinsko-zagorska i Međimurska županija gotovo da nemaju državnog poljoprivrednog zemljišta). Ovdje se može postaviti i ustavno pitanje jednakosti proizvođača koji se tiču pristupa proizvodnom resursu. • dosadašnja politika dodjele i gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem imala je pogubne posljedice na devastaciju i depopulaciju ruralnog prostora, kao i okretanju poljoprivrednoj proizvodnju s najnižom dodanom vrijednošću • privatizacijom državnog poljoprivrednog zemljišta osigurava se najmanje 17-20 milijardi kuna u državni proračun, plus porez na promet nekretninama u određenom vremenskom razdoblju • aktivira se tržište poljoprivrednim zemljištem i stvaraju temeljne pretpostavke za podizanje konkurentnosti i transformaciju hrvatske poljoprivrede • ukida se plodan teren za korupciju i netransparentno gospodarenje najvrijednijim prirodnim resursom kojeg Hrvatska ima S obzirom na sve navedeno, ne vidim nikakvog smisla da komentiram bilo koji članak prijedloga izmjene zakona, ali bih ipak predložio uvođenje članka zakona kojim bi se regulirala transparentnost i pravednost gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem kao minimum koji bi osigurao zaokret u odnosu na dosadašnje politike. Transparentnost je moguće osigurati obvezom izrade javno dostupnog Registra korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta koji bi uključivao slijedeće podatke: • Korisnik državnog poljoprivrednog zemljišta • Katastarske čestice i općine, te površina državnog poljoprivrednog zemljišta u korištenju • Visina naknade za korištenje po hektaru • Vrsta i trajanje ugovora o korištenju • Kratki opis namjene korištenja u skladu s gospodarskim programom	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima koji se odnose općenito na politiku gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
2	Marko Plichta	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište te kontrolirati prenamjene istog.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Porezi nisu predmet ovoga zakona.
3	POLJOPRIVREDNI OBRT "BROJNE" VL VELIMIR MRATINIĆ VIS	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu Prijedlozi: 1. ZAŠTITA UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 2. STAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U FUNKCIJU 3. KONKURENTNA PROIZVODNJA 4. PROBLEM SUVLASNIŠTVA POLJOPRIVRENOG ZEMLJIŠTA AD 1) ZAŠTITA UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA a) Članak 2. izmjeniti u: „Poljoprivredno zemljište, bez obzira na vlasništvo, je dobro i proizvodni resurs od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njenu osobitu zaštitu“. b) Definirati „poseban interes za RH“: - mogućnost stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje (vlasnik sam obrađuje ili omogući drugome) -zemljišni fond nije neograničen. Svaka prenamjena poljoprivrednog zemljišta (to važi i u slučaju „posebnog državnog interesa“ za ceste, potrebe JLS, vojsku i sl) mora rezultirati stvarnom naknadom u novcu ili drugim pravima, a usmjereno poboljšanju poljoprivredne proizvodnje na području JLS - AD 2) STAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U FUNKCIJU Potaknuti vlasnike zapuštenog zemljišta (državnog i privatnog) da se obradi/proizvodno iskoristi Uvođenje naknade (porez) na neiskorišteno poljoprivredno zemljište u visini dvostruke početne zakupnine koja se primjenjuje za državno poljoprivredno zemljište. Funkcija ove naknade nije punjenje državnog proračuna, nego stimulacija da se: a) Zemljište privede svrsi b) Izbjegnu ucjenjivačke cijene najma ili prodaje zemljišta (osobito u slučaju okrupnjavanja, kada su ljudi skloni bezobrazno skupo prodati zemljište jer je u međi i sl) c) Stimulativni dio bi se odnosio na način da bi se naknade oslobodilo: - zemljište ucrtano u ARKOD, bez obzira obrađuju li ga vlasnici ili netko kome su ga dali u zakup ili na drugi način („bez dokumentacije“) - zemljište koje vlasnici ne mogu sami obraditi i ne mogu pronaći nikoga tko bi to učinio (nitko ne želi zakupiti zemljište), a pod uvjetom da za svoje zemljište ovlaste RH u smislu da RH može u njihovo ime dati u zakup po odredbama koje vrijede za državno poljoprivredno zemljište (bez mogućnosti podizanja trajnih nasada i gradnje građevina, za ispašu, povrtlarstvo i sl). Vlasnik bi se mogao odlučiti na koji period bi dao državi zemljište na raspolaganje. Prihod od zakupa bi se dijelio ovisno o roku raspolaganja države, a na koji bi se privatni vlasnici odlučili. 5 godina vlasniku 50%, RH 50% 10 godina vlasniku 70%, RH 30% 15 godina vlasniku 80%, RH 20% 25 godina vlasniku 100%, RH 0% (u ovom sločaju je dobit države u tome da se zemljište osigura za dugoročan razvoj poljoprivrede) -zemljšte ja koje je JLS raspisala natječaj za zakup u tekućoj (ili prethodnoj?) godini Naknada za neiskorišteno poljoprivredno zemljište odnosi se na privatno i državno zemljište, prihod bi pripadao 85% JLS, a 15 % RH. Dio za JLS bi išao na njen poseban račun za razvoj poljoprivrede. JLS koje jednom godišnje raspišu natječaj za neiskorišteno zemljište, oslobođene su plaćanja Naknade. JLS bi trebale donijeti dokument Program razvoja i ulaganja u poljoprivredi, na temelju kojeg bi mogli ciljano koristiti sredstva s posebnog računa (obvezne djelove Programa propisati pravilnikom). Na navedeni račun preusmjeriti i druge prihode od prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta, prema odlukama JLS i dr. U slučajevima nedostupnih vlasnika/suvlasnika ili njihovog protivljenja davanja zemljišta u zakup, naknadom za nekorišteno zemljište teretiti samo one koji se usprotive ili ogluše. Naknadu za neiskorišteno poljooprivredno zemljište za početak primjenjivati za vlasnike/suvlasnike koji imaju OIB. Vlasnik (država, fizičke i pravne osobe), odnosno ovlaštenik prava korištenja poljoprivrednog zemljišta mora postati biti odgovoran za pitanje da li je predmetno zemljište zapušteno ili ne, bez obzira radi li se o državnom zemljištu (JLS) ili fizičke/pravne osobe. Problem UCJENJIVAČKE CIJENE PRODAJE I ZAKUPA privatnog poljoprivrednog zemljišta. Zbog sustavnog neprimjenjivanja Pravilnika o agrotehničkim mjerama od strane Države, u mnogim slučajevima indirektno ali snažno potiče negativan proces vlasnici zapuštenog poljoprivrednog zemljišta postavljaju za proizvođača neisplativo visoke cijene prodaje ili najma, osobito ako se njihova parcela nalazi usred ili na rubu nekog privatnog /državnog PTCa. Često vlasnici odbijaju uopće dati svoje zapušteno zemljište u zakup/prodaju, smatrajući da oni po Zakonu smiju držati zemljište u zapuštenom stanju (jer nije postojala financijska „kazna“ za to) Primjemom Naknade za neiskorišteno poljoprivredno zemljište, ovi problem bi se brzo počeli rješavati na korist poljoprivrednih proizvođača, ali i vlasnika zemljišta. U slučaju pretjerivanja s cijenama najma/prodaje, poljoprivrednici ne bi htjeli po tim uvjetima uzeti zemljište i vlasnik bi morao platiti Naknadu ili dati državi na raspolaganje, što je opet pozitivan proces. Naknadu za neiskorišteno poljoprivredno zemljište (koje nije ucrtano u ARKOD) početi primljenjivati prema državi (JLS) i svim ostalim vlasnicima (koji imaju OIB) s odgodom od 2 godine od donošenja Zakona, a nakon daljnje 3 godine razmotriti učinke i po potrebi uvesti nove i dodatne mjere ili izmjene. AD 3) KONKURENTNA PROIZVODNJA a) Okrupnjavanje. Dovršiti započeto stvaranje PTC-ova te omogućiti stvaranje novih PTC-ova (odnosi se na državne i privatne PTC-ove) Vlasnici privatnih parcela usred ili na rubu privatnih ili državnih PTC-ova, često nisu poljoprivrednici, ne žive na području JLS ili su čak raseljeni po svijetu. Dosadašnja praksa raspolaganja često nije dala dovoljnioo dobre rezultate, a u nekim slučajevima je i unazadila procese okrupnjavanja (prodane ili dane u dugogodišlji zakup manje PTC s kojima se moglo zamjenama okrupniti PTCove). Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem isključivo osobe kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, ostalo na „čekanje“ dok se takvi na pojave, ili u zamjene i sl. -pomoći će mjere uvođenja naknade za neiskorišteno poljoprivredno zemljište -pokrenututi dugoročnu kampanju okrupnjavanja državnog i privatnog zemljišta po principu zamjena zemljišta -JLS definirati (uz suglasnost Ministarstva) PTC čije je imovinsko-pravno okrupnjavanje započeto, a nije dovršeno, te odrediti da je dovršetak procesa njihovog okrupnjavanja prioritet za RH. JLS izraditi popis privatnih parcela koje se nalaze unutar nedovršenih PTC te njima ponuditi zamjenska zemljišta. -JLS koje imaju nedovršeno okrupnjavanje PTC-a ne smiju prodavati parcele izvan PTC-a niti ih davati u zakup duži od 5 godina (klauzula ranijeg raskiga i zabrana sadnje trajnh kultura) - ukinuti prodaju, a ograničiti zakup na 5 god (s klauzulom ranijeg raskida) za manje čestice koje se nalaze izvan PTC i koristiti ih za zamjene u funkciji okrupnjavanja državnih, ali i PRIVATNIH PTC-a (okrupnjavanje privatnih posjeda). U slučaju da se nastavi s prodajom i dugoročnim zakupom manjih parcela, neće biti moguće divršiti započeta okrupnjavanja PTC-ova jer država nema novca za otkup zemljišta, ali za sada ima potencijalno zamjensko zemljište. -JLS definiraju (uz suglasnost Ministarstva) okrupnjene PTC u vlasništvu države (Dopuna programa raspoklaganja), a koje se sastoje od više katastarskih čestica, formirati ih u jednu kat. česticu ili ih na drugi način pravno vezati u jednu pravnu cjelinu (u Listu C, u vlasničkom listu ili dr) -prilikom zamjena u funkciji okrupnjavanja ukinuti porez na promet nekretnina neovisno radi li se o zamjeni privatno-državno ili privatno-privatno, tj obračunati porez samo na razliku vrijednosti zemlišta -prilikom zamljene u funkciji okrupnjavanja privatno-državno, ukinuti uvjet da je maksimalna razlika u vrijednosti zemljišta 10%. Taj uvjet onemogućava okrupnjavanje (vjerujem da je zbog tog uvjeta bilo minimalno zamjena) jer je izrazito teško (i bez toga) pronaći kombinaciju za zamjenu, osobito što su parcele (Jadranska regija) vrlo različitih veličina i boniteta. Procesi okrupnjavanja su dugotrajni, mukotrpni i ne treba ih dodatno onemogućavati. Porez na razliku u vrijednosti plaćati sporazumno (u pravilu će to biti fizička ili pravna osoba, a ne država). Potvrdu o okrupnjavanju, za oslobođenje plaćanja poreza na zamjenu, izdaje APPRRR (ili sama porezna uprava koja može utvrditi da se prometovalo nekretninom u međi ili unutar PTC-a). - Suvlasniku državnog zemljišta kojem je poljoprivreda osnovna djelatnost omogućiti prioritetan otkup zemljišta s mogućnošći obročne otplate. b) Poljoprivrenim zemljištem u vlasništvu države, raspolagati isključivo za poljoprivredu kao osnovnu djelatnost. Sve drugo doprinosi otežavanju okrupnjavanja i stvaranju konkurentne proizvodnje. Dopunska poljoprivredna djelatnost ne treba biti podržana iz fonda poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, već se može razvijati iz fonda privatnog poljoprivrednog zemljišta. Državno zemljište za kojim se ne pokaže interes za zakup/otkup profesionalnih poljoprivrednika može se dati u kratkoročne zakupe (do 4 godine)bez mogućnosti podizanja trajnih nasada i gradnje. AD 4) PROBLEM SUVLASNIŠTVA POLJOPRIVRENOG ZEMLJIŠTA a) Donijeti Pravilnik o raspolaganju zemljištem u suvlasništvu RH. - Zemljište s vlasničkim udjelom RH manjim ili jednakim 50 %, ponuditi u prodaju (suvlasnicima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost po principu izravne pogodbe). b) Pitanje suvlasništva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba članak 2. koji kaže da je „poljoprivredno zemljište dobro od interesa za RH“, treba se posebno odnositi i na ovo zemljište jer je ono velika kočnica u razvoju poljoprivredne proizvodnje. Nije rjetkost da poljoprivredne parcele imaju po 10-ak, pa i 100-tinjak suvlasnika raseljenih po svijetu, čije je poljoprivredno zemljište upravo zbog takve vlasničke strukture i neprovođenja Pravilnika o agrotehničkim mjerama, neiskorišteno i zapušteno. Ovo je vrlo čest slučaj u Jadranskoj regiji, a vjerujem i šire. Potrebno je uvesti naknadu za neiskorišteno poljoprivredno zemljište, a paralelno vratiti mogućnost ucrtavanja ARKOD parcela bez dokumentacije. Te mjere će osloboditi suvlasnike od obveze plaćanja Naknade i problem brojnih suvlasništava će postati irelevantan. d) Adekvatno mijenjati zakone koji utječu na povećanje broja suvlasnika poljoprivrednog zemljišta, tj pokrenuti posebno savjetovanje na tu temu OVAJ SKUP PRIJEDLOGA NIJE PISAN PRAVNIM JEZIKOM. REZULTAT JE OSOBNOG DUGOGODIŠNJEG RADA I ISKUSTVA U POLJOPRIVREDNOJ ZBILJI GDJE JE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE, OGRANIČEN I VRIJEDAN RESURS, A KONKURENTAN POLJOPRIVREDNI PROIZVOD IZNIMNO TEŽAK CILJ ZBOG NEUČINKOVITIH DOSADAŠNJIH ZAKONSKIH RJEŠENJA . PREDLOŽENE PROMJENE SU U NEKIM DJELOVIMA KORJENITE, ALI SVI VEĆ ZNAJU DA SU NUŽNE. ONE ĆE DONIJETI ZNAČAJAN BOLJITAK U POLJOPRIVREDI I DRŽAVI. UKOLIKO SU NEKI OD PRIJEDLOGA U KOLIZIJI S DRUGIM ZAKONIMA, T6REBA IH PRAVNO PROLAGODITI, ALI NA NAČIN DA ISPUNE SVOJ CILJ I DA BUDU PROVEDIVI. PROBLEMATIKA OKO POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA JE VRLO SLOŽENA, ALI MI DRUGO ZEMLJIŠTE NI DRŽAVU, STOGA OVE PROBLEME MORAMO MI RJEŠITI. ZA TO JE POTREBAN POLITIČKI I STRUKOVNI NAPOR, INAČE SMO OSUĐENI NA „TAPKANJE U MJESTU“ I STAGNACIJU. S obzirom na stanje poljoprivrednih posjeda u RH, glavna okosnica Zakona o poljoprivrednom zemljištu mora biti: okrupnjavanje posjeda (bez razlike privatnih i u vlasništvu) RH te rješavanje neobrađenog (neiskorištenog) poljoprivrednog zemljišta.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu koje je u privatnom vlasništvu nije predmet Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljnjem tekstu: ZPZ), već Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i drugih propisa. Porezi nisu predmet ovoga zakona, a za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju već je u važećem ZPZ-u propisana novčana kazna. Stavljanje u funkciju neobrađeno i zapuštenog državnog i privatnog zemljišta propisano je odredbama važećeg ZPZ-a, a ovim izmjenama predložena je i mogućnost održavanja poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju od strane JLS na trošak vlasnika zemljišta što bi trebalo potaknuti vlasnike da zemljiste stave u funkciju poljoprivredne proizvodnje odnosno da ga sami obrađuju ili da ga daju zainteresiranim pravnim ili fizičkim osobama na korištenje. Raspodjela, namjena i plan korištenja sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem već je propisana u važećem ZPZ-u i nije predmet ovim Izmjena. Prijedloge u svezi okrupnjavanja i rješavanja neriješenih imovinsko -pravnih odnosa i suvlasničkih odnosa na poljoprivrednom zemljištem razmotrit ćemo u postupku pripreme konačnog Prijedloga Zakona s obzirom da je isto osim ZPZ-om pripisano i drugim zakonima.
4	Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Uvidom u Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac dio odredbi smatra neprihvatljivim i štetnim za poljoprivredu, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivrednu proizvodnju te dovodi u pitanje opstanak pašnjačkih površina na kojima se napasaju i o kojima ovise hrvatske izvorne i zaštićene pasmine konja. Republika Hrvatska koja je vlasnik državnog poljoprivrednog zemljišta umjesto da uloži sve snage i resurse u očuvanje i stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, svoju obvezu „rješava“ na način da zapušteno i obraslo poljoprivredno zemljište stavlja u šumskogospodarsko područje. O odnosu zakonodavca prema domaćoj poljoprivredi, poljoprivrednom proizvođaču te odnosu prema poljoprivrednom zemljištu dovoljno govore česte izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Zakoni i izmjene zakona se donose bez jasnog dugoročnog cilja i vizije važnosti zaštite i očuvanja kako poljoprivrednog zemljišta tako i domaćih uzgajivača i proizvođača. Tijekom epidemije uzrokovane virusom COVID-19 jasnom se pokazala važnost očuvanja, obnove i povećanja domaće proizvodnje i broja domaćih proizvođača te povezanost ovisnosti naših gradova i sela upravo kroz opskrbu i dostavu hrane. Samoopskrba i samodostatnost hranom i poljoprivrednim proizvodima temelj su opstanka i neovisnosti države, a one ovise o očuvanju poljoprivrednih površina te stavljanju zapuštenih u funkciju. Odredbama postojećeg članka 3. stavak 6. trenutno važećeg Zakona, a sada dodavanjem novopredloženog članka 3.a. direktno su ugrožena područja ekstenzivnog stočarenja i tradicionalne pašnjačke površine uz rijeku Savu i njene pritoke gdje je očuvanje, održavanje i opstanak navedenih područja vezano uz zajedničke pašnjake koje je stoljećima oblikovao seoski način života i izvorne pasmine. Naglašavamo da se radi o područjima koja su najviše pogođena razornim potresima krajem prosinca 2020. godine, a gdje tlo još podrhtava. Nebrigom vlasnika, tj. institucija Republike Hrvatske za državno poljoprivredno zemljište te dopuštanjem zaraštavanja poljoprivrednih i pašnjačkih površina, dodatno se otežava i onemogućava ostanak stanovništva na ovim područjima čiji je život prvenstveno vezan za poljoprivredu, tj. poljoprivredno zemljište. Također, kako se uglavnom radi o poljoprivrednim površinama koje su prirodne retencije, širenjem šumskog zemljišta smanjit će se kapacitet prihvata velikih voda te na taj način ugroziti sigurnost ljudi i imovine u potencijalno poplavnim područjima. Pašnjaci moraju ostati na korištenje lokalnom stanovništvu i ekstenzivnom načinu ispaše stoke koja je prilagođena uvjetima života u poplavnim pašnjacima i prirodnim retencijama. Podsjetimo, većina državnog poljoprivrednog zemljišta, a osobito pašnjaka oduzeta je lokalnom stanovništvu i pretvorena u društveno vlasništvo u prošlim vremenima, a zatim u Republici Hrvatskoj postala državnim vlasništvom. Danas jedinice lokalne samouprave i lokalno stanovništvo od iskorištavanja šuma u državnom vlasništvu na svom području ne dobivaju nikakve prihode već svu dobit ostvaruje visokocentralizirana državna tvrtka Hrvatske šume. Staništa i vrste na poplavnim travnjacima, a većina ih se nalazi u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, i njihovo održavanje i očuvanje su vezani za ekstenzivno napasivanje stoke i opstanak lokalnog stanovništva u ruralnim područjima jer su navedena područja upravo produkt stoljetne tradicijske poljoprivrede i prirodnih obilježja. Poljoprivredno zemljište, kao i izvorne i zaštićene pasmine te zaštićeni dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Stoga smatramo da treba oprezno razmotriti provedbu članka 3. stavak 6. Zakona koji je trenutno na snazi gledajuću širi kontekst opstanka ruralnih područja na korist lokalnom stanovništvu i stvaranju preduvjeta njihovog ostanka i budućnosti koja je direktno vezana za poljoprivredno zemljište, a novopredloženi članak 3.a Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatramo neprihvatljivim i štetnim te tražimo njegovo brisanje iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na članak 3. isti će biti razmotreni kod izrade konačnog Prijedloga Zakona.
5	Natura beef	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani predlagatelji izmjena zakona o poljoprivrednom zemljištu, premda sam svjestan da će svi naši komentari nažalost kao i nebrojeno puta do sada završiti negdje na marginama sa naznakom "Primljeno na znanje", ipak smatram da je dobro da i to negdje ostane zabilježeno samo zato da se kasnije kada stvari opet ne krenu za sve nas u boljem smjeru nitko ne može reći "Pa imali ste šansu dati svoje prijedloge". Dakle, ne nisam suodgovoran za takvo loše stanje. Zato ću svoj komentar započeti citirajući našeg uglednog fizičara, znanstvenika -povratnika, profesora Dejana Vinkovića koji je sada već daleke 2014. godine u jednom članku napisao: "Međunarodni stručnjaci koje je angažirala Agencija za znanost i visoko obrazovanje napravili su evaulaciju svih javnih znanstvenih instituta. Prema ocjenama stranih, neovisnih evaluatora, naši su instituti međunarodno neprepoznatljivi, kvaliteta znanstvenih istraživanja izrazito je loša, a ni upravljačke strukture nisu ništa bolje. Zato naši instituti nemaju veći međunarodni utjecaj te zbog toga pati društvo u cjelini." Zatim nastavlja:"Sve to svi znamo, zna se i kako su druge zemlje povukle svoju znanost u visine, ali nitko iskreno ne želi provesti mjere koje su proveli oni. Jer takve mjere znače i posljedice po one koji drže hrvatsku znanost na niskim granama. Govorimo o tome da bi dio znanstvenika i sveučilišnog kadra ostao bez posla, dio bez dosadašnjih benificija i (političkog) utjecaja, a dio tih ljudi je iskreno uvjeren da radi fantastičnu znanost i nema tog smrtnika koji će ih uvjeriti u suprotno. Mi i dalje imamo strukturu upravljanja naslijeđenu iz vremena socijalizma i tu nema pomaka. Nema čak ni razumnog formalnog mehanizma kako izbaciti iz sustava znanosti i javne uprave pojedince kojima tu nije mjesto ili kojima naprosto ne leži takav tip posla. Hrvatska financira gomilu gluparija koje se nazivaju znanošću! Hrvatska prži enormne novce na plaće ljudi koji nemaju nikakve, ali baš nikakve kompetencije za nazvati se stručnjacima za išta! Hrvatski sustav znanosti opterećen je mnoštvom znanstvenika koji nisu ušli u 21. stoljeće". Završen citat. Ali opet, danas nastavlja: "Hrvatsku nakon ove 2020-e čeka niz preispitivanja vlastitog koncepta organiziranja države i društva, a najviše vlastitog etičkog i moralnog sustava vrijednosti temeljem kojeg svi građani donose male svakodnevne odlukekoje utječu ne samo na njih, nego i na druge ljude. COVID-19 je razotkrio strašno moralno i etičko propadanje našeg društva, a potresi su sve to gurnuli u dodatnu sferu očaja.Glavna poruka koju treba akademska zajednica i društvo u cjelini izvući iz 2020-e je da nam je (barem) pola te akademske zajednice nedostojno titula koje nose! Njihove diplome ne vrijede papira na kojem su tiskane! Oni su ne samo balast ovom društvu, neko i direktne štetočine iz barem dva razloga: 1) na njih se troši enorman novac koji je potreban onima koji su barem donekle zaslužili svojim znanjem titule koje imaju, te 2) oni stvaraju generacije pod-educiranih ljudi, koji dobivaju diplome bez adekvatnog znanja i s takvim ne-znanjem dolaze na radna mjesta koja su od javnog interesa". Kraj citata. Ja bi na sve gore napisano dodao još samo prvi dio izreke koja se pripisuje jednom našem nobelovcu, a koji kaže: "Dođu tako ponekad vremena kada pametan zašuti...itd" Dakle, žalosna je činjenica, odnosno para uši tišina koja dolazi iz akademskih krugova na ovu tako bitnu temu, usuđujem se reći temelj svake ozbiljne države, a to je da raspolaže prostorom na kojem se organizira proizvodnja hrane, prvenstveno za potrebe vlastitog stanovništva. To je strateško pitanje. Čast izuzecima, redoviti profesor u mirovini, gosp. dr.sc. Miroslav Tratnik objavio je svoj komentar i rekao je sve bitno. Nažalost, od onih koji bi o tome trebali nešto reći i uvjetovati, nema glasa. Puno puta smo mogli čuti pojedinačne izjave da se boje reakcija svojih pretpostavljenih jer bi ih neslaganje sa strujom koja nas vodi u propast udaljilo od svih mogućih benefita koje nosi plivanje niz struju. Svi mi ostali, poljoprivrednici ili oni koji se osjećaju tako možemo dati i dajemo komentare uglavnom iz svog kuta gledanja nastojeći zadržati ili ostvariti neke parcijalne interese. I ne znači da je sve to loše, ali apeliram na struku da ona već jednom izađe pred politiku i kaže: "To je tako i tako može i mora biti! Na vama je gospodo političari obveza i odgovornost da to provedete!" Da se kratko osvrnem i na prijedlog koji je tema ovog e-savjetovanja. Smatram da bi svima trebalo biti jasno da već sami naslov koji glasi: "Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu", a koji se odnosi ako smo dobro informirani na izmjene već 19-tog zakona koji je donesen od uspostave Republike Hrvatske govori više od svih ostalih komentara. Dakle, na nama je da dajemo prijedloge na nešto što je na snazi već gotovo 3 godine i do sada nije dalo NIKAKVE rezultate. Smatram da sve ove predložene kozmetičke promjene nažalost opet neće dati željene rezultate, a to bi prema mojem shvaćanju trebalo biti to da površine poljoprivrednog zemljišta koje su u državnom vlasništvu (i ne samo državnom) na korištenje i upravljanje dobiju oni koji će zaista znati na ispravan način upravljati istim odnosno oni koji će koristeći poljoprivredne površine znati proizvesti nešto što se poslije može prodati i naplatiti. Da bi oni to znali, zadatak je Ministarstva (u suradnji sa strukom) da napravi (ili iz davnih dana prepiše) regionalizaciju Hrvatske kako bi se točno znalo gdje se i zašto nešto može i treba proizvoditi te što će se ovisno o potrebama poticati, a što ne. Ovisno o tomu mogli bi se jasnije odrediti i prioriteti za pojedinu regiju pa bi negdje stočari imali prioritet, negdje ratari, a negdje pak možda povrtlari, vinari, voćari i slično...Ja se osobno bavim stočarstvom ali ne smatram da je nužno da stočarska proizvodnja svugdje mora imati prioritet. Na pojedinim područjima je puno pametnije poticati proizvodnju ratarskih kultura, olakšati ratarima dostupnost površina, povećanjem površina smanjiti im troškove proizvodnje i iskoristivost izuzetno skupe mehanizacije te drugačijom raspodjelom potpora možda omogućiti stočarima da povećanim prihodima po osnovi potpora lakše mogu kupovati žitarice i ostale ratarske kulture potrebne za ishranu stoke. Na taj način se stočari mogu fokusirati na uzgoj, selekciju, reprodukciju i slično, a ne gubiti vrijeme u savladavanju drugih vještina odnosno osloboditi ih nepotrebnih ulaganja u skupu mehanizaciju koju koriste svega nekoliko dana u godini. Nadalje, potrebno je napraviti razliku između poljoprivredne proizvodnje, hobi poljoprivrede i bavljenje poljoprivredom kao socijalne kategorije. Sukladno tome napraviti i uvjete i prioritete. Nakon toga ili čak prije svega toga treba napraviti reviziju dosadašnjeg korištenja poljoprivrednog zemljišta, odnosno potrebno je zahvaliti onima koji nakon 3 ili 5 godina svoje planirane projekte opisane u ranijim poslovnim planovima nisu pomakli sa mrtve točke. Takvih je nažalost puno. Na taj način bi se došlo do više nego potrebnog broja površina koje bi se ponovno mogle dati u zakup novim zakupnicima po unaprijed postavljenim jasnim i jednostavnim kriterijima. Nadalje, iz cijele priče o zakupu poljoprivrednog zemljišta treba maknuti jedinice lokalne uprave jer je činjenica da je Hrvatska u EU po utjecaju korupcije na živote građana uvjerljivo na zadnjem mjestu. I što je još bitno, što je razina odlučivanja niža to je korupcija jače izražena. Nije suvišno ponoviti da je upravo najviše primjedbi prilikom donošenja sadašnjeg zakona (koji sada mijenjamo) bila upućena na to da će se spuštanjem na razinu općina i gradova situacija sa poljoprivrednim zemljištem dodatno zakomplicirati. O tome bi na primjeru svoje općine mogao napisati cijeli elaborat, a vjerujem i većina ostalih kolega poljoprivrednika. Što se tiče želje da se iz šumsko-gospodarske osnove izuzme zemljište koje u naravi nije šuma, naravno da je to potrebno hitno napraviti. Kao prvo, treba podsjetiti da je dobar dio tih površina prešao u šikare i šume iz razloga što se dugo godina nije koristilo za poljoprivrednu proizvodnju, najčešće ispašu stoke. Drugi razlog zašto ga treba izdvojiti je da se korisnike tih površina izjednači sa ostalim poljoprivrednicima u pogledu prava i obveza, a ne da se kao što je sada primjer svakih nekoliko mjeseci uredbama rješavaju stvari na način kako i u kojem trenutku pojedinom lobiju ili političkoj opciji odgovara. Svjedoci smo da je i sada u toku sudski proces koji je razotkrio te razmjere. Nadalje, slažem se sa prijedlogom u čl. 26 koji propisuje da korisnik državnog poljoprivrednog zemljišta mora ostvarivati i druge prihode, a ne samo prihode od potpora. Ja bih čak dodao da državno poljoprivredno zemljište može dobiti u zakup SAMO fizička i pravna osoba koje je evidentirana u bilo kojoj vrsti poreznih evidencija (PDV, porez na dobit, dohodak...) iz jednostavnog razloga što znamo da će na osnovu korištenja tog istog zemljišta dobivati određenu naknadu po osnovi ostvarivanja prava na potpore (ili poticaje). To da li će na kraju poslovne godine biti u obvezi platiti određeni iznos poreza ovisi naravno o poslovanju unutar te iste godine. Pored navedene obveze porezne evidencije, na natječaj za državno poljoprivredno zemljište može se javiti samo fizička i pravna osoba koja ima najmanje 1 zaposlenu osobu. dakle, barem sebe kao nositelja OPG-a, odnosno sebe kao odgovornu osobu ukoliko se radi o trgovačkom društvu. nedavno smo imali prilike čuti koliko u Hrvatskoj imamo registriranih poduzeća, bez ijednog zaposlenog, a ostvarila su ukupne prihode u visini ukupnog troška zdravstva u RH, odnosno oko 26 milijardi prihoda. Suvišno je podsjetiti da su mnoga od njih podigla PDV te nakon isteka roka za prijavu poreza jednostavno isparila iz Hrvatske....mnogi naravno u smjeru Italije. Da li još nekome treba crtati koliko je prostora za makinacije sa isplatom potpora u poljoprivredi na taj način. Što se tiče predloženog omjera da udio poticaja za izravna plaćanja ne može biti viši od 30% u odnosu na ukupni prihod, smatram da kada bi se napravila regionalizacije poljoprivrede u RH, tada bi bilo lakše objasniti da je nemoguće primijeniti isti omjer na cijelom teritoriju naše zemlje. Nadalje, slažem se sa mnogim komentarima koji se odnose na ekološku proizvodnju (jer sam i sam taj) da ovakva odredba ide u potpuno suprotnom smjeru od onoga koji je za slijedeće razdoblje zacrtala EK...a to je proizvodnja zdrave hrane, ekološka proizvodnja, sve zeleno. Upravo u tom segmentu Hrvatska može igrati određenu značajniju ulogu iz razloga što srećom (zasad) još uvijek nismo uništili površine potrebne za tu vrstu uzgoja. Smatram da bi za sve poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom i one koji se nalaze na područjima sa prirodnim ograničenjima udio prihoda od poticaja od izravnih plaćanja trebao biti na razini 60-70%. Evo, uzmimo npr. djelatnost kojom se ja bavim, ekstenzivni uzgoj mesnih pasmina goveda: Za 100 krava potrebno je (i moguće) imati 3.3 ha/uvjetno grlo, odnosno 330 ha. Na toj površini ostvarujete prihod po osnovi izravnih plaćanja u iznosu od cca 300.000,00 kn (oko 910,00 kn/ha). Pod pretpostavkom kada bi tih 100 krava dalo tokom te kalendarske godine 100 teladi, što je u praksi nemoguće (odličan rezultat postižu oni ako dođu na broj od 80) te da telad unovče po 5.000,00 kn komad (što je također upitno) došli bi do iznosa od 500.000,00 kn. Iz navedenoga je vidljivo da bi se u laboratorijskim uvjetima došlo do udjela prihoda od izravnih potpora na 60% ukupnog prihoda od prodaje. Vjerujem da je na ratarskim kulturama na takvim područjima omjer još dodatno nepovoljniji. Nadalje, predložene rokove zakupa bi trebalo svesti na 15+15 godina što predstavlja razdoblje od 2+2 ciklusa ZPP-a. Rokovi zakupa od 50 godina kakvi su bili do nedavno, uz gospodarske programe koji su služili samo za bodovanje su izvan svake pameti jer prevedeno na naš balkanski mentalitet znači: Lezi i prst u uho. Moram se osvrnuti i na komentare vezano na mišljenja lovačkih udruga. Gospodo lovci, Hrvatska je država koja nije osigurala samodostatnost u većini poljoprivrednih proizvoda. Dokle god je to tako mišljenja sam da treba dati prioritet proizvodnji hrane u odnosu na sve druge aktivnosti, a posebno one koje su vezane uz hobije manjeg dijela stanovništva. Nadam se da ste svjesni da i među poljoprivrednicima ima onih koji svoje slobodno vrijeme i višak energije upražnavaju kroz članstvo u lovačkim udrugama ali ih ipak manji broj živi od prihoda vezanih uz lovstvo. Nadalje, ukoliko se pašnjaci ograđuju električnim pastirima suprotno uputama stručnjaka za zaštitu od divljih zvjeri (oni traže 6 žica !!!???) sa sigurnošću na temelju dugogodišnjih iskustava mogu potvrditi da električni pastir nije prepreka za migracije niti jedne vrste divljači, a kamoli nešto što bi ugrožavalo njihov život. Rekao bih, upravo suprotno, električni pastiri ne čuvaju stoku od ugroza od divljih zvjeri već isključivo da stoka (prvenstveno goveda) ne izlazi izvan površina predviđenih za ispašu kako ne bi ugrozila normalno odvijanje saobraćaja na tim područjima odnosno kako stoga ne bi radila štete na susjednim usjevima. O nelogičnostima samog Zakona i predloženih izmjena moglo bi se ovako nabrajati danima ali obzirom da sam svjestan činjenice da je jako mali broj građana RH zainteresiran za te teme, svako daljnje nabrajanje samo bi opterećivalo ponuđeni nam prostor na stranicama e-savjetovanja. Kako nikada nisam bio u prilici dati svoje mišljenje, komentar i što je najvažnije prijedloge koji su provedivi i prihvatljivi većini, iskoristio sam ovaj prostor na čemu se zahvaljujem predlagateljima izmjena Zakona. Sa poštovanjem, Mladen Kušeković Natura beef d.o.o. Udbina mladen@natura-beef.hr	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. U odnosu na ekološku proizvodnju koja nije propisana kao poseban kriterij napominjemo da se ekološka proizvodnja potiče kroz mjere ruralnog razvoja te predložna odredba članka 36. propisuje da dosadašnji posjednici imaju prednost s obzirom na vrstu proizvodnje a ne u odnosu na način proizvodnje (konvencionalna ili ekološka), slijedom navedenog dosadašnji posjednici - ekološki proizvođači neće izgubiti površine ukoliko ispunjavaju kriterij dosadašnji posjednik. Što se tiče Vašeg prijedloga skraćivanja rokova zakupa na 15+15 godina, isto će biti razmotreno kod izrade Prijedloga zakona.
6	SMARTER d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Komentar prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19) Razlozi i ciljevi donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu; - učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države - povećanje poljoprivredne proizvodnje - stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji - stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, - kroz obradu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu utjecanje na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora, te osuvremenjavanje života u ruralnim prostorima. - smanjenje administrativnih zapreka kako bi se ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, - povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje, te bolja i učinkovitija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Očekivani učinci predloženih izmjena i dopuna: - korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, ubrzati raspolaganje i dodjelu zemljišta onim korisnicima koji će se na državnom poljoprivrednom zemljištu baviti proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost, - uspostava efikasnije kontrole korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Analiza sadržaja Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu Članak 3. - propisuje se mogućnost da se zemljište koje je upisano u katastar po namjeni korištenja kao oranica, vrt, travnjak i sl., a obraslo je i zapušteno, te uključeno u šumskogospodarsko područje, ako se nalazi na vanjskim rubovima šuma, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja Postupak: - Javni šumoposjednik – (valjda Hrvatske šume) – dostavlja ministarstvu poljoprivrede popis takvih zemljišta - Provodi se procjena utjecaja na okoliš i ekološku mrežu - na prijedlog ministarstva poljoprivrede Vlada RH utvrđuje popis šuma i šumskih zemljišta koja se mogu privesti poljoprivrednoj svrsi - kada je donesena Odluka Vlade zemljište se izdvaja iz šumskogospodarske osnove i njime upravlja Ministarstvo poljoprivrede - javni natječaj za zakup za to zemljište provodi Ministarstvo poljoprivrede, a JLS su dužne to zemljište uključiti u Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem S druge strane za zemljište koje je obraslo a upisano je u katastar kao oranice, vrt, pašnjak Hrvatska šume same mogu upisati tu zemlju u šumskogospodarsku osnovu uz neku komunikaciju sa JLS. „Postoji velika razlika u postupanju kod prenamjene zamljišta. Lako je da zemlja postane šumskogospodarska osnova, a komplicirano da se izuzme iz istoga, pa je potrebno da čak i Vlada o tome donosi odluku.“ „Postupak Izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem je nešto skraćen. No cijeli postupak dodjele je i dalje na JLS, Općinskim vijećima ili Skupštinama gradova na prijedlog načelnika, gradonačelnika oni donose Program.“ „Iz odlučivanja davanjem suglasnosti je izbačena Županija, dok je rok za davanje suglasnosti Ministarstva je sa 30 dana smanjen na 21 dan.“ „Vrlo bitna promjena je da se u Programu ne ograničava najviša maksimalna površina koju JLS mogu dati u zakup jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi ( gdje se je uračunavalo i sve prethodno dano zemljište).“ Članak 22. - Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (mijenja se čl.31.) „st.(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje, osim čestica odnosno proizvodno tehnoloških cjelina koje su veće od 100 ha koje se daju u zakup na 15 godina s mogućnošću produljena za isto razdoblje.“ „Predlažemo duži period zakupa, npr. 30 ili 50 godina. ( zbog velikih investicija, planiranja proizvodnje, ulaganja u poljoprivredu koja su vrlo visoka i ne mogu se organizirati u kratkim razdobljima, a danas poljoprivreda zahtijeva vrlo visoka ulaganja – digitalizaicja, nova tehnologija, roboti, dronovi, autonomna vozila i slično.“ „Koji je razlog da se čestice koje su veće od 100ha daju u zakup samo na 15 godina a ne kao i sve druge na 25 godina? Nema za to ni jedan opravdani razlog. Naš prijedlog isto 25 godina.“ „ st.(4) Zahtjev za produljenje zakupa može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio sve obveze s osnove javnih davanja.“ Predlažemo da se nadopuni da je dokazao da je na poljoprivrednom zemljištu cijelo vrijeme zakupa stvarno proizvodio poljoprivredne kulture. Dokaz o proizvodnji bilo stočarskoj ili ratarskoj ili trajnim nasadima treba biti zakonski propisan , od orto foto karti, dokaza o trženju proizvoda, prihodi iz Financijskih izvješća i sl. prihodi od prodaje. Zakupac mora dokazati da je zemlju koju ima u zakupu koristio za poljoprivrednu proizvodnju ( bilo vlastitu preradu ili za tržište). „St.(13) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.“ „Povjerenstvo za zakup bi trebalo odlučiti koji će zakupodavac biti najpovoljniji ponuđač, valjda iz razloga što će ponuditi najbolji program poljoprivredne proizvodnje.“ „Zašto onda u povjerenstvu sjede pravnici, geodeti i druge osobe koje nisu najkompetentnije stručne osobe?“ „Povjerenstvo bi trebalo imati ekonomiste, agronome i ljude sa iskustvom u vođenju poljoprivredne proizvodnje i tržišta. U ovoj fazi više uopće nisu nužni geodeti i osobe koje nemaju veze kako se proizvodi i kakvi su proizvodi koje treba plasirati. Treba se usmjeriti na proizvođače koji će imati uspjeh na tržištu i znati proizvoditi.“ Članak 25. – (U članku 35. stavak 4. mijenja se i glasi): „(4) Ako ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete bude viša ili niža u odnosu na iznos zakupnine iz natječaja, takva ponuda se smatra nevažećom.“. „Zbog čega postoji takva odredba? Ako postoji mogućnost da se potencijalni zakupac odluči baviti nekom poljoprivrednom djelatnosti koja možda ima puno veću dodanu vrijednost i u mogućnosti je platiti i viši iznos zakupnine za konkretno odgovarajuće zemljište.“ „Isto tako neko zemljište će biti manje atraktivno za proizvodnju i možda ga treba dati za nižu cijenu zakupa.“ „Bilo bi dobro da tržište to regulira, a ne da se viša ili niža cijena smatraju nevažećim. Eventulano bi bilo dobro utvrditi minimalnu cijelu kao jedini preduvjet.“ Članak 26. izmjena - Čl.36 (st.1. t.2.) - Ministarstvo daje prioritet dosadašnjim posjednicima koji su realizirali dosadašnji gospodarski program, upisani su u Registar poreznik obveznika, udio izravnih potpora ne čini više od 30% ukupnih prihoda…itd. „Sva nabrajanja bi trebala biti jasnije napisana. Ovako se ne zna jesu li svi u istoj poziciji ili će prednost prvo imati stočari, pa onda višegodišnji nasadi, pa povrtlari, pa rasadničarstvo pa prerada hrane.“ „…dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad odnosno bavi se povrtlarstvom ili proizvodnjom šećerne repe ili sjemenarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav, ili koji se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom“ „Kod ostalih kriterija mišljenja smo da bi veći prioritet trebale imate poljoprivredne zadruge i poljoprivrednici koji su članovi PO, jer je to jedan o načina kako bi se potaknulo poljoprivrednike na udruživanje, što je nužno za njihovu tržišnu poziciju.“ Članak 28. (promjena čl.38.) „Ovaj članak Zakona je toliko zakopliciran da se uopće ne može razaznati što se tim člankom željelo regulirati.“ „Zaključenje Ugovora sa zakupcem koji je izabran na natječaju je dobro rješeno i dobro je da se svaki ugovor o zakupu ne mora slati na prethodno mišljenje DORH-u.“ No, kasnije u st. 7.-14. istog članka, regulirane su obveze po pitanju kome se sve dostavlja Gospodarski program, a koji je određen kao sastavni dio Ugovora o zakupu. Propisuje se obveza dostavljanja HAPIH-u, pa JLS; pa HAPIH Ministarstvu, nakon čega se rade daljnji izvještaji i kontrole. „Ako je jedinica lokalne samouprave dobila ovlaštenje da daje poljoprivredno zemljište u zakup na temelju Gospodarskog programa, pretpostavka je da upotrebu i korištenje takvog zemljišta može i kontrolirati, te davati Izvještaj Ministarstvu.“ „Cijela situacija i procedura sa HAPIH-om pokazuje se kao nepotrebna.“ Članak 28.(st. 14.) – navedena je obveza da se svi Ugovori sa svim prilozima dostavljaju još cijelom nizu institucija od katastra, zemljišno-knjižnog suda, Hrvatskim vodama, Ministarstvu zaštite okoliša i Ministarstvu poljoprivrede. „Potpuno je nepotrebno uključivanje svih tih institucija u postupak u kojem se samo gomila dokumentacija i muliticiplira posao i troškovi. Posebno je važno pitanje vodi li na kraju cijelog postupka netko centralnu evidenciju i ako da, tko bi to bio s kakvim ovlastima za naknadnu intervenciju.“ „Predlaže se izmjena čl.39. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koja nije predviđena ovim Prijedlogom, a koja bi izostavila dio koji se odnosi na obvezu da novog zakupodavca u posjed uvodi Povjerenstvo koje mora biti sastavljeno od agronoma, pravnika i geodeta.“ Postavlja se pitanje koja je uloga tih stručnih osoba prilikom predaje u posjed zemljišta. Činjenica je da se obrazac zapisnika može unaprijed sastaviti (s obzirom na cijelokupni prethodni postupak koji je potrebno prosvesti da bi se došlo do faze primopredaje zemljišta). Takav zapisnik može se na licu mjesta potpisati, a sav daljnji postupak ionako podliježe odlukama DORH-a, kao predstavnika države. „U tom smislu predlažemo da se u ovom članku brišu zahtijevane struke u Povjerenstvu, te da se cijeli postupak što više pojednostavi i ekonomizira.“ „Članak 40. (koji nije predviđen za izmjenu) - regulirano je da se zakupnina plaća godišnje. Zbog čega ne postoji mogućnost da se plaća mjesečno, tromjesečno ili polugodišnje? Mogućnost izbora načina plaćanja unutar roka dospjelosti bilo bi poželjno.“ Članak 41. – (kojim se mijenja čl.43.) - „nepotrebno je produživati rokove u kojima zakupac mora poštovati Gospodarski program. Dvije godine su kao rok sasvim dovoljne i mišljenja smo da takve odredbe nije potrebno miijenjati.“ Članak 42. – (izmjene i dopune čl. 60.) „Ispušteni st. 5.,6. i 7. ne bi trebali ispušteni jer imaju smisla. Naime, ako je netko kupio državno poljoprivredno zemljište radi poljoprivredne proizvodnje on je to zemljište u roku 3 godine dužan staviti u funkciju. Ako to ne učini treba se ugovor raskinuti.“ Članak 67. - Prijelazne i završne odredbe reguliraju da će se postupci započeti po važećem zakonu završiti po tom zakonu što je uobičajeno u svim pravnim postupcima. Zakon o poljoprivrednom zemljištu već tri godine je na snazi i dugo se čekalo sa donošenjem Programa raspolaganja. Za očekivati je da će sada će JLS požuriti sa raspisivanjem natječaja po vađećem zakonu jer im daje veće diskrecijsko pravo da daju zemljište npr. samo svojim domicilnim poljoprivrednicima. *temeljem gornje analize Prijedloga zakona, može se zaključiti da isti ima određene manjkavosti koje se pojavljuju kod više-manje svih prijedloga zakona kojima se želi obaviti usklađenje konkretnog zakona sa već postojećim pravnim okvirom. U ovome slučaju radi se o usklađenju sa propisima iz područja uprave i srodnih područja, te prilagodbe već postojećih postupaka oko raspolaganja državnim zemljištem. Ovakvim pristupom (bez zadiranja u neke druge propise – Zakon o vlasnišvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama…i svi ostali propisi koji neposredno ili posredno reguliraju prava vlasništva, katastra, zemljišnih i drugih upisnika, kao i već spomenutog područja državne uprave) nije niti moguće učiniti velike pomake u konačnim provedbenim rezultatima i izbjegavanje mogućih komplikacija u praksi. Stoga se i ova izmjena zakona treba gledati iz te ograničene perspektive. Sama namjera zakonodavca, kako je i navedeno kroz ciljeve ovih izmjena zakona (1.smanjenje administrativnih procedura, 2.pravo prvenstva, 3.aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, 4.sadržaj i kontrola gospodarskih programa i 5.ostale izmjene) jest teoretski smislena i zakonski provediva, međutim, opet se pojavljuju procedure koje su upitne i nejasne, kao i određeni članci zakona koji će biti u središtu interesa ciljane javnosti, a koji su nedovoljno razumljivi i moguće podložni zlouporabi. To su prije svega članci zakona kojima se određuje pravo prvenstva dodjele zemljišta i slično. Takvi članci postoje i u mnogobrojnim drugim zakonima i redovito su sastavljeni na način da ih laik teško razumije, previše su dugi i komplicirani i često je potrebno njihovo dodatno autentično tumačenje. Takva praksa nastavljena je dijelom i u ovoj izmjeni, pa je za očekivati da zakonodavac protekom vremena primi i za ovaj prijedlog zakona niz opravdanih kritika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na članak 3. isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga Zakona. Vaš prijedlog da zakupnik u zahtjevu za produženje zakupa mora dokazati da je na poljoprivrednom zemljištu cijelo vrijeme zakupa stvarno proizvodio poljoprivredne kulture, ne prihvaća se jer je predloženim izmjenama propisano da će se provoditi kontrola provedbe Gospodarskih programa i odredbi ugovora kroz dostavu izvješća o provedbi Gospodarskog programa i putem inspekcijskog nadzora. Što se tiče primjedbe na sastav članova Povjerenstva za zakup, ne prihvaća se te naglašavamo da Povjerenstvo predlaže najpovoljnije ponude za zakup koje se odabiru na javnom natječaju na temelju kriterija propisanih u Prijedlogu zakona (članakom 26. kojim se mijenja članak. 36.) gdje je provedba gospodarskog programa samo jedan od uvjeta za sudjelovanje na natječaju. Prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja potrebno je obaviti kontrolu dokumentacije i većeg broja različitih podataka za što su potrebni članovi Povjerenstva svih navedenih profesija. Prijedlog da se mijenja članak čl.39. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čija izmjena nije predviđena ovim Prijedlogom, a čime bi se izostavila obveza da novog zakupodavca u posjed uvodi Povjerenstvo koje mora biti sastavljeno od agronoma, pravnika i geodeta.“, ne prihvaća se. Prilikom predaje u posjed potrebno provjeriti podudaraju li se svi elementi ugovora s činjeničnim stanjem na terenu a za to su potrebni stručnjaci navedenih profesija koji će to utvrditi i navesti u zapisniku. Ne prihvaća se Vaš prijedlog vezano na članak 40. Važećeg Zakona koji se ne mijenja i kojim je propisano jednokratno godišnje plaćanje jer smatramo da bi obročno plaćanje (mjesečno, tromjesečno ili polugodišnje), koje predlažete, doveo do nepotrebnog dodatnog administriranja. Ne prihvaća se Vaš komentar na članak 30. kojim se mijenja čanak .43. ZPZ-a da ga je nepotrebno mijenjati. Napominjemo kako je ovim prijedlogom jasnije definiran rok u kojem zakupnik mora ostvariti ciljeve Gospodarskog programa. Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru na članak 67. Prijedloga i komentar koji se odnosi na općenitu ocjenu Prijedloga zakona.
7	GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	1. U preambuli prijedloga Izmjena i dopuna Zakona pored ostalog očekuje se stavljanje u funkciju zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje te povećanje tehnološke, ekonomsko gospodarske produktivnosti, održivosti i konkurentnosti ukupnog sektora poljoprivrede. 2. Hrvatska priprema nacionalnu razvojnu strategiju 2020. do 2030. godine u kojoj je i odrednica strategije vezana za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Ministarstvo poljoprivrede priprema srednjoročni program razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine koji bi također trebao odrediti razvojne prioritete, restrukturiranje cjelokupnog sektora radi povećanja tehnološke i ekonomske produktivnosti, povećanja proizvodnje, veće samodostatnosti i održivosti u sektoru proizvodnje hrane. Samodostatnost u proizvodnji hrane treba sagledavati ne samo u sigurnosnom smislu radi opskrbe stanovništva već i u strateškom smislu kroz važnost i utjecaj na ukupnu nacionalnu ekonomiju. Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj samodostatna je u sektorima žitarica dok je nedostatna proizvodnja u sektorima nekih vrsta voća i povrća, proizvodnja mesa i mlijeka. U sektoru svinjskog mesa samodostatnost se procjenjuje na cca 50% u sektoru goveđeg mesa na cca 65% kao i u sektoru kravljeg i ovčjeg mesa dok je samodostatnost u sektoru mesa peradi cca 85%. Ukupna bruto domaća proizvodnja u sektoru mesa procjenjuje se u 2019. godini u količini od 270.000 tona, ukupna agregatna potrošnja svih vrsta mesa procjenjuje se na cca 376.000 tona pa je samodostatnost na agregiranoj razini svih vrsta mesa svega 70%. U sektoru kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka samodostatnost se procjenjuje također na svega 50%. Hrvatska ima resurse za veću proizvodnju hrane u smislu osnovne pretpostavke, u prije svega, dostatnom poljoprivrednom zemljištu. S obzirom na veliki udio državnog poljoprivrednog zemljišta u ukupnom zemljišnom resursu izuzetno je bitno da raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem kroz Zakon bude fokusirano na veću, produktivniju, održivu i konkurentnu proizvodnju hrane. To je pretpostavka sprovedbe kako nacionalne razvojne strategije tako i razvojne strategije poljoprivrede RH do 2030. godine. Nekima od sadašnjih aktivnih poljoprivrednih gospodarstava svih veličina nedostaje zemlje za sadašnju razinu proizvodnje. Za veću proizvodnju, posebice u stočarstvu, potrebno je osigurati gospodarstvima dodatne hektare. Primjerice, u tijeku su natječaji iz Mjere 4.1.1. ulaganja u sektor proizvodnje odojaka i uzgoja svinja. S obzirom na visoku nedostatnost i visinu ukupne javne potpore za očekivati je povećanje broja krmača u novim kapacitetima za cca 10.000 komada što bi trebalo rezultirati povećanjem broja utovljenih svinja za cca 250.000 komada. Prema kriterijima samo za ovaj sektor potrebno je osigurati cca 80.000 hektara dodatnog poljoprivrednog zemljišta. Da bismo podigli razinu samodostatnosti u sektoru goveđeg mesa kroz uzgoj teladi, tov junadi i proizvodnju mlijeka, količine dodatnih hektara još su značajno veće. Da bi se povećala samodostatnost u sektorima peradarstva te proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka i mesa također je potrebno predvidjeti dodatne hektare poljoprivrednog zemljišta. Prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta također treba sagledavati s aspekta razvojne strategije poljoprivrede a pritom valja voditi računa da se sačuva integritet veličina postojećih čestica. Iz tih razloga dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta ili eventualno prodaju treba dinamički uskladiti sa razvojnom strategijom u koju treba aktivno uključiti županije koje trebaju imati odlučujuću ulogu, ne samo kroz razvojne planove, već i u samoj sprovedbi raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. 3. Prioriteti dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta osim sadašnjih korisnika svih struktura po veličini SO gospodarstava koji održavaju potrebnu razinu poljoprivredne proizvodnje u skladu sa gospodarskim programom trebaju biti gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom i namjeravaju ju povećati. Također u prioritetu trebaju biti gospodarstva koja proizvode ili namjeravaju povećati proizvodnju proteinskih krmiva te nedostatak industrijskih kultura uključujući i sektore voća i povrća gdje je izražena nedostatnost a postoje klimatski i ostali uvjeti za proizvodnju. S obzirom na specifično demografsko i sociološko stanje u ruralnim prostorima prioriteti također moraju uvažavati, uz ekonomsko gospodarske pokazatelje, doprinos u povećanju zaposlenosti i poboljšanju starosne strukture nosioca poljoprivrednih gospodarstava. Kod određivanja prioriteta dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta u velikoj mjeri treba uzeti u obzir kod potencijalnih korisnika odvijanje prerade vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda ili poljoprivrednih proizvoda koji su vlasnički ili ugovorno povezani sa poljoprivrednim gospodarstvom ili pravnim subjektom koji se javio na natječaj. 4. Ocjenu sprovedbe gospodarskog programa vezanog za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta treba povjeriti neovisnoj vladinoj instituciji koja ima kadrovske i stručne pretpostavke te raspolaže sa sveukupnom višegodišnjom bazom podataka. Jedinice lokalne samouprave mogu biti stranka u postupku kao i potencijalni korisnik. Od vladinih institucija to bi mogla biti Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja bi po svojoj funkciji trebala koordinirati aktivnosti restrukturiranja i sprovedbe razvojne strategije hrvatske poljoprivrede u srednjoročnom periodu. Ocjena sprovedbe gospodarskog programa mora objektivno sagledati sve objektivne razloge odstupanja od gospodarskog programa u odnosu na eventualne spekulacije ili zloupotrebe. 5. Prema dostupnim podacima iz 2017. godine kod cca 155.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u ARKOD bilo je cca 1,124.000 hektara sa 1,333.000 parcela bilo u privatnom ili državnom vlasništvu. Prosječna veličina parcele bila je cca 0,85 hektara. Kod cca 146.000 poljoprivrednih gospodarstava (94%) bilo je upisano preko 1,024 milijuna parcela (77%) sa cca 460.000 hektara (40%) prosječne veličine parcela od svega 0,45 hektara. Ovakva rascjepkanost parcela ne može rezultirati optimalnom, produktivnom, konkurentnom i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Zakon treba odrediti sve relevantne pretpostavke za početak i realizaciju sprovedbe komasacije na cijelom području RH koja je osnovna pretpostavka realizacije kako razvojne strategije poljoprivrede tako i ukupne nacionalne strategije, kada je u pitanju proizvodnja hrane. Zakonom bi također trebalo predvidjeti nosioce sprovedbe razvojne strategije i restrukturiranja poljoprivrede uz Ministarstvo poljoprivrede, jedinice lokalne samouprave te vladina ministarstva i ostale institucije.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima. Prednost se daje onim poljoprivrednicima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost.
8	Ivan Sabo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, još jednom apeliram da se uvrsti bodovanje prema obrazovanju nositelja gospodarstva. Ne mogu istu ostvariti prednost, netko tko je završio večernju školu u domeni poljoprivrede ili agronomski fakultet (3 ili 5 g). Tom bi odredbom zaštitili prave poljoprivredne proizvođače, a ne one koji vide samo poticaj, i ekonomsku korist. Vrijeme je da se u 21.st. više poštuje struka, koriste nova saznanja i tehnologije u svrhu očuvanja poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Prednost se daje poljoprivrednicima koji se bave proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost neovisno o stupnju njihova obrazovanja.
9	TIHOMIR ŽIVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Prenosim u cijelosti komentar Ivana Kopilovića, mr. agr.: "Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu Predloženi nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu je destruktivan za poljoprivredu u kontekstu strategije od polja do stola, odnosno zelenog sporazuma EU u kojem se povećavaju površine u ekološkoj poljoprivredi na 25% obradivih površina. U ovom nacrtu Zakona zakonodavac nije predvidio u čl. 36 kriterij ekološke poljoprivrede za dodjelu zemljišta, a također i postojeći proizvođači u ekološkoj poljoprivredi kao dosadašnji mirni posjednici neće zadržati poljoprivredno zemljište. Zakon u istom članku ne prepoznaje kao mirnog posjednika investitora u poljoprivredi kao korisnike investicijske potpore mjera ruralnog razvoja ( 4, 5, 6, 10, 11 i 13 ) koji imaju petogodišnju obvezu provedbe mjere poljoprivredne proizvodnje na površinama na kojima ih trebaju provoditi. U čl. 36 stavak 6 spominje se potencijalno navodnjavanje ili izvedeno navodnjavanje i trajni nasadi kao tipovi proizvodnje koji se u natječaju moraju označiti. Iz postojećeg Zakona izbačena je podzemna odvodnja koje u RH imamo izvedeno kao hidromelioracijski zahvat na 168 000 ha koje označavamo u pedološkoj karti RH kao hidromeliorirana tla. U postojećim člancima ovog Zakona ( 4, 30, 31 ) bila je zakonska obveza da se posebno označe i održavaju sustavi podzemne odvodnje, te da se označe površine u natječajima i programima raspolaganja na kojima je izveden isti. Niti jedna JLS u RH ove odredbe Zakona nije provela, a u isto vrijeme su ostvarivale milijunske prihode proračuna od zakupa poljoprivrednog zemljišta i nisu bile sposobne održavati, niti označiti površine sa podzemnom odvodnjom. Država je vlasnik podzemne odvodnje, a JLS su dužne gospodariti logikom dobrog gospodara. Nacrt Zakona koji u čl. 31spominje javno navodnjavanje i potencijalno navodnjavanje. Strategija navodnjavanja u RH od 2005 do 2015 g, koje je izradilo Ministarstvo poljoprivrede kojim je predviđen bio obuhvat 60 000 ha. Do danas je izvedeno 35 000 ha, dok su preostalih 25 000 ha potencijalne za obuhvat navodnjavanja, koje su sukladno Zakonu u programima raspolaganja i natječajima trebale biti oznaćene, a sadržane su u županijskim planovima navodnjavanja. U članku u kojem se određuju prioriteti za dodjelu zemljišta temeljem dosadašnjeg mirnog posjeda kriterij koji određuje ovaj status treba se odnositi samo na površine državnog poljoprivrednog zemljišta u zakupu koje će biti predmet javnog poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nakon stupanja na snagu ovog Zakona. Predlažem da se uvede kriterij u stavcima a,b i c 0,5 uvjetnih grla po ha, zato što je preustrojen veliki broj kombiniranih poljoprivrednih gospodarstava u tipu stočarsko – ratarske proizvodnje. Poljoprivredna naobrazba izuzetno je nisko rangirana kao kriterij za dodjelu zemljišta. Unutar članica EU agronomi su nositelji poljoprivrednih gospodarstava, a naobrazba je preduvijet za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Odlukom Ustavnog suda RH od 20. 10 2020 g Ministarstvo poljoprivrede je obvezno uskladiti Zakon o poljoprivredi i prateće pravilnike, te omogučiti žalbene postupke pred neovisnim tijelom – sudom. Ovaj Zakon nema određen žalbeni postupak s točno definiranim postupanjima, stoga je upitne ustavnosti. Članak koji definira pravo prvokupa i nazad kupnje, prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta u naravi se do sada nije provodio. Državi nije u interesu zaštita nacionalnog resursa kao ustavne kategorije budući da treće osobe kupuju državno poljoprivredno zemljište, a JLS na čijem teritoriju se preprodaja odvija ne provode Zakon i Ustav RH. Potrebno je formirati fond za otkup zemljišta,a na sve ugovore koji su do sada provedeni o prodaji državnog zemljišta uvede zakonska obveza izrade aneksa ugovora u kojoj poljoprivredni proizvođač u slučaju želje za prodajom poljoprivrednog zemljišta koje je prethodno kupio od RH istu se obvezuje pravom prvokupa ponuditi RH po cijeni po kojoj je kupio od države. Sve dosadašnje malverzacije sa državnim poljoprivrednim zemljištem moraju završiti tako da se isto zemljište vrati u vlasništvo RH,a svi u kriminalnom lancu najstrože kazne.Hrvatski branitelji su ginuli za tu zemlju! Zakon se treba temeljiti na sustavu evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta kroz obradive površine i neobrađeno poljoprivredno zemljište u naravi stvarnog stanja na terenu. Pedološka karta RH treba biti preduvijet izrade programa raspolaganja. JLS nisu kadrovski i znanjem osposobljene za provedbu postojećeg Zakona, a kamoli ovoga još kompleksnijeg Zakona. Srdačan pozdrav Ivan Kopilović, mr. agr."	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima. Nastavno na predmetni komentar očitujemo se kako slijedi: U odnosu na navode da je Prijedlog zakona „destruktivan“, isto je neutemeljeno s obzirom da se predloženim izmjenama postupci raspolaganja pojednostavljuju i ubrzavaju, što za posljedicu treba imati efikasnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem U odnosu na ekološku proizvodnju koja nije propisana kao poseban kriterij napominjemo da se ekološka proizvodnja potiče kroz mjere ruralnog razvoja te predložna odredba članka 36. propisuje da dosadašnji posjednici imaju prednost s obzirom na vrstu proizvodnje a ne u odnosu na način proizvodnje (konvencionalna ili ekološka), pdosadašnji posjednici - ekološki proizvođači neće izgubiti površine. U odnosu na primjedbe vezane za navodnjavanje i podzemnu odvodnju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države napominjemo da je propisano da se u Programima raspolaganja posebno označe površine na kojima su izgrađeni sustavi podzemne odvodnje, one na kojima se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja kao i površine na kojima postoji višegodišnji nasad. Napominjemo da su jedinice lokalne samouprave podatke o navodnjavanju dobile od županija, a da ne postoji evidencija sustava podzemne odvodnje, te da su u praksi ti sustavi u manjoj ili većoj mjeri devastirani. Uvažavajući navedeno ZPZ-om je propisano da su vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ona izgrađena (ove odredbe propisane su i u važećem ZPZ-u). U odnosu na komentar vezan za kriterije za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za zakup ističemo da s obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva u natječaja za zakup isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga zakona. U odnosu na prijedlog da pedološka karta bude osnova za izradu Programa raspolaganja napominjemo da osnovu čine podaci katastra i zemljišne knjige te ostala očitovanja nadležnih institucija koja se pribavljaju u postupku izrade Programa raspolaganja (npr. podaci o P1 i P2 zemljištu…)
10	Stanko Barišić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, čitajući neke prijedloge nije mi jasno kako itko može zahtijevati da se velike površine državnog zemljišta daju na upravljanje ikome drugome osim Hrvatskim šumama, bile one pašnjaci ili šumsko područje koje je netko tko zna kojim putevima nezakonito upisao kao pašnjak. Pa tko je pozvaniji da gospodari ovim od kako netko kaže… takozvanih Hrvatskih šuma. Što se tiče zadržavanja većeg broja ljudi na selu iz iskustva mogu kazati da ovo nije pravi put. Od samog početka napravljena je pogreška u nadležnom ministarstvu kada su zemljište u vlasništvu države uspjeli upisati u upisnik samo „povlašteni“ i to na temelju izjave i koji su u minimalno određenom roku od oko 15 dana znali za mogućnost upisa. Nadalje je pogrešno što je dozvoljen upis neograničenog broja ha i neograničenog broja stoke na koju se prima potpora. Rezultat toga je da jedna osoba upiše cijelo zemljište u vlasništvu države kilometrima oko sela te jedino on može primati potporu i opstati u tom kraju. Mladi kao ja u ovim slučajevima nemaju nikakve šanse baviti se stočarstvom jer nemaju površine za pašarenje. Ispravan put bi bio da se ograniči broj ha i stoke po korisniku, pa se ne bi događalo da jedan stočar prima više milijunske potpore i na tom području opstaje sam već bi od tog novca na tom području moglo živjeti više desetaka mladih obitelji.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Problematika nije predmet Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Zemljištem izvan šumskogospodarskog pojasa raspolažu jedinice lokalne samouprave, dok zemljištem u šumskogospodarskim jedinicama raspolažu Hrvatske šume d.o.o.
11	L.D."Jarebica"	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, Iščitavanjem komentara na predložene izmjene (u kojima smo prozvani) može se zaključiti kako pojedincima ovakve promjene donose još više mogućnosti za izigravanje sustava. Naime Hrvatske šume gospodare sa šumskim područjima već desetljećima i na njihov rad kako mi lovci pa tako ni ostale pravne ni fizičke osobe do sada nisu imale većih primjedbi što je i razumljivo pošto gospodarenje šumom obavlja STRUKA. Predloženim izmjenama otvara se mogućnost da velike šumske površine izvlaste u smislu gospodarenja od Hrvatskih šuma tj. od STRUKE, te će sa njima pod krinkom poljoprivrednih površina gospodariti stočari koji pašare na tim površinama. Poučeni dosadašnjim iskustvima (osoba koja je prozvala lovce) možemo samo zamišljati što bi se dogodilo kada bi se ovim izmjenama prepustilo gospodarenje tim površinama. I u ovim uvjetima stočari iz našeg susjedstva nezakonito ograđuje zaposjednute površine, priječi prolaz i pravnim i fizičkim osobama, nelegalno siječe drva i u sporu je sa svim čimbenicima koji su vezani za ovaj prostor( mještani, lovci, planinari, Hrvatske šume, Policija….) te se zbog toga oko njega provodi niz sudskih postupaka. Iz navedenih razloga da se ne bi stvorilo pogodno tlo za iskorištavanje sustava, gospodarenje ovim površinama treba ostaviti STRUCI a ne ga prepustiti neznalicama koji će zbog vlastitih interesa uništiti prirodna bogatstva i raseliti i ovo malo žitelja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na izdvajanje odnosno uključivanje u šumsko-gospodarsku osnovu isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga zakona.
12	DRAGAN STAKLENAC	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Molio bi da se razmotri i unese u novi zakon u članku 29. -prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na drugu osobu i u slučaju da otac kao zakupac zatvara svoj OPG.i postaje članom sinovog OPG-a te svu svoju imovinu prenosi na sina koji kao mladi poljoprivrednik već ima svoj OPG. radi okrupnjavanja i prosperiteta OPG-a. A ne samo na novog nositelja koji je bio dosadašnji član OPG. Isto kao kod pravnih osoba nastalu u situaciji preuzimanjem, pripajanjem ili spajanjem. Lijep pozdrav.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Srodstvo nije osnov za prenošenje prava i obveza s jednog OPG-a na drugi.
13	Ivan Đurašević	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani! Slažem se sa vašim mišljenjima.Ali evo da vam kažem živući sam primjer nepoštene raaspodjele poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i da vlasnici privatnog zemljišta neznaju koliko bi za zakup svoje zemlje. Zovem se Ivan Đurašević i zajedno sa ocem Đurom držimo na svom imanju 60 muznih krava i 40 do 60 teladi,junadi muških i junica za rasplod. Do prošle 2020g obrađivali smo oko 95 jutara zemlje,od toga 10 jutara vlastito,22jutra u državnom vlasništvu,a ostalo privatni zakup.Dogodilo nam se 2020g da je čisti novopečeni ratar podigao cjenu jednom vlasniku od koga smo radili 42 jutra,tj i nudio mu je unaprijed plačanje. I naravno vlasnik je pristao,a mi koji se bavimo stočarstvom to nismo mogli popratiti,jer uvjek si u nedostatku hrane za ishranu stoke.Tako smo ostali na 53jutra sa 100 grla na imanju.Morali smo je kupovati svih dosadašnjih godina,a da imamo državne možda nebi bilo tako. I sam smatram da smo posljednji mohikanci u ovoj državi.Oni koji su rasprodali ili nedaj bože propali,nemaju ni u mislima da se ponovo vrate tome,i shvačam ih.Žalosno je još što niti jedna institucija nije kontrolirala gospodarske programe pojedinaca koji si zgrtali državnu zemlju. I tako smo mi istiniti stočari ostajali bez državne zemlje i na još drugačije načine po stranačkoj pripadnosti. Smatram da se stočarima se ne treba računati čak niti vlastita zemlja,a kamoli privatana zemlja,jer bez nje može ostati u bilo kojem trenutku,a državna se podrazumjeva da je imas npr. 20h i imaš 30 uvjetnih grla,znači dobiješ još 10h i zadovoljen si s time.Naše gospodarstvo se bori od 2010g sa time i nadam se da če se uvažiti prijedlog od nas večine. Jer svi posljednji koji se bave stočarstvom trebaju dobiti priliku napredovati i ostvariti svoje ciljeve,a to samo mogu na taj način da ih se nagradi sa državnim zeljištem,naravno u dugogodišnji zakup.Hvala vam unaprijed!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Prijedlogom zakona sadrži odredbu kojom će se povećati kontrola provedbe Gospodarskog programa. Kod izračuna broja uvjetnih grla uračunavaju se sve površine koje se obrađuju što uključuje i privatno i državno poljoprivredno zemljiste upisano u ARKOD u trenutku prijave na natječaja te se podrazumijeva se da se sve površine koriste u postojećoj proizvodnji. Vrlo je neizvjesno ukupnu proizvodnju temeljiti samo na državnim poljoprivrednim površinama s obzirom da se zemljiste daje u zakup na temelju javnog natječaja.
14	Ivanka Renac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	U pogledu redoslijeda prvenstva na natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, potrebno je izjednačiti pravne i fizičke osobe kojima je poljoprivreda druga djelatnost sa onima kojima je to primarna djelatnost pod uvjetom da su obveznici poreza na dodanu vrijednost ili obveznici poreza na dobit. Naime, pravne i fizičke osobe koje su obveznici PDV-a i poreza na dobit, neovisno o tome da li im je poljoprivreda primarna ili druga djelatnost, oni su ozbiljni poljoprivredni proizvođači, a k tome kao obveznici poreza na dohodak obveznici su i plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Nadalje, za izračun hektara po uvjetnom grlu treba uzeti u obzir samo vlastitu zemlju i državnu koja je u višegodišnjem zakupu. Dakle, ne računati površine koje fizičke i pravne osobe imaju u zakupu od privatnih vlasnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Stav je predlagatelja da prednost na natječaju imaju ponuditelji kojima je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u odnosu na pravnu osobu. Isto tako, po pitanju izračuna hektara po uvjetnom grlu stav predlagatelja je da se uzme u obzir i državno i privatno zemljište koje ponuditelj koristi.
15	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	- Jasno odrediti strukturu troška od 1.875.000,00 kn za provedbu Zakona?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima. Iznos od 1.875.000,00 kuna s PDV-om utrošit će se za razvoj i uspostavu informacijskog sustava za prikupljanje i obradu podataka u cilju zaštite i i trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta te za prateće aktivnosti koje u tu svrhu obavlja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u skladu sa člankom 6. ZPZ-a.
16	OPG TOMISLAV HRVOJEVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Želio bih komentirati Način izračuna nedostajućih hektara prema uvjetnim grlima. Po ovom nacrtu dodijeljeno je samo 13% površina koje su išle u zakup. Problem ću Vam objasniti na svom primjeru: Imam 10 krava, radim ukupno 15 ha zemlje, 2 ha su moje vlasništvo, a 13 ha imam u zakupu od privatnih osoba, te državne zemlje nemam. Ukoliko se prijavim na neki natječaj za zakup državne zemlje ne bih mogao dobiti ništa jer po zakonu imam 5 ha viška zemlje. Zemlju koju obrađujem od privatnih osoba i koja se skupo plaća i tri puta više, a ugovori su na kratak period sklopljeni, podložni su gubitku, otkazom od strane vlasnika jer im je netko ponudio više. Ta zemlja nam se računa u posjed kod izračuna potrebnih ha prema uvjetnim grlima, te samim time ispadam kao konkurent iz natječaja. To niti je pošteno,niti je motivirajuće za poljoprivrednike koji se upuštaju u stočarsku proizvodju,bi bolje da se u izračun potrebne zemlje prema uvjetnim grlima računa samo državna zemlja koju sam dobio na prijašnjim natječajima (ako sam je dobio), a privatna ne, niti zemlja koju imam od privatnih osoba ili određenih firmi. Trebalo bi nagraditi svakoga tko se bavi stočarstvom s državnom zemljom jer nam je stočarstvo cilj i prioritet, a to bi onda bila najbolja mjera za povećanje stočarstva od svih mjera koje su do sada izašle.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Kod izračuna broja uvjetnih grla uračunavaju se sve površine koje se obrađuju što uključuje i privatno i državno poljoprivredno zemljiste upisano u ARKOD u trenutku prijave na natječaja te se podrazumijeva se da se sve površine koriste u postojećoj proizvodnji. Vrlo je neizvjesno ukupnu proizvodnju temeljiti samo na državnim poljoprivrednim površinama s obzirom da se zemljiste daje u zakup na temelju javnog natječaja.
17	Đuro Japarić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Ove godine poslao sam prijedlog svim klubovima zastupnika , ministrici Vučković , ministru pravosuđa , ministru financija , predsjedniku Vlade da se imenuje Povjerenstvo i napišu nacrti zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Nisam ni od koga dobio odgovor ! Upozorio sam ministra Tolušića da ne vraća Zakon na lokalnu razinu ! Nije poslušao ! Od 1991 Zakon je iz 2018 najveće SMEĆE i ne može se izmijeniti već se MORA napisati NOVI ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU ! U hrvatskoj poljoprivredi sve je poznato od doseljavanja Hrvata na brdoviti Balkan ! Sadašnje stanje posljedica je agrarnih reformi Carske Austrije , Srba i Hrvata 1918 , Brozove vlasti 1945 , Tuđmanove HDZ 1991 , Račanove 2001 ! Prijedlozi zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ; 1. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu - prodaja OPG sa rokom otplate do 20 godina , posebni članci za IZUMRLA sela , stručne poslove radile bi županijske službe jer 556 malih općina i gradića nemaju stručni ni ljudski potencijal - ovo sam rekao Mesiću i svima 2001 te Tolušiću napisao ! 2. Zakon o nasljeđivanju - Srpsko hrvatski nema veze sa ekonomijom - ukida se i preuzimaju se rješenja iz Nizozemske - imam dio njihovog Zakona , Slovenije , sa obvezujućim pokretanjem ostavinskog postupka u roku 6 mjeseci , uvodi se MODEL obeštećenja , ako ima 2 ili više nasljednika , model prodaje OPG ako se nasljednici neće prihvatiti nasljedstva u smislu da obrađuju zemlju itd ! 3. Ukida se dvostruka evidencija zemlje iz Carske Austrije i osniva jedna DRžavna zemljišna služba ! Ide se na okrupnjavanje parcela na više načina , od Slovenaca preuzimamo pravo prvokupa , parcela 1 ministrica Vučković , parcela 2 Plenković , parcela 3 Japarić , Ako Plenković hoće prodati parcelu prvo mora ponuditi susjedima ! Pravo prvokupa u suvlasničkoj parceli 4 . Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - izmjena u puno članaka sa naglaskom na članak 1 - sada ako u selu X ima 170 parcela po 1 može kupiti svaki zastupnik , ministar ! Sa Novim Zakonom o nasljeđivanju i izmjenom Zakona o vlasništvu moramo ići na SMANJIVANJE broja vlasnika , OKRUPNJAVANJE parcela na više načina , površinsko očuvanje OPG nasljeđivanjem ili prodajom ! Prema Popisu RH 2011 počevši od Slavonije imali smo 119 IZUMRLIH sela , sela BEZ djece ! Dio razloga takvog stanja je što Hrvatska nema STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! Od 1991 prave Vlade cirkus , i tome se mora stati na kraj ! Zastupnici ne vrijede ništa , a da me demantiraju neka NAPIŠU nacrte zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU !	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem je decentralizirano i njime raspolažu jedinice lokalne samouprave koje najbolje poznaju situaciju na terenu. Prijedlozi i komentari vezani za pitanje nasljeđivanja nisu predmet ZPZ-a odnosno ovog Prijedloga zakona.
18	Bitoraj	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Kao prvo.Jedan od problema je što većina vlasnika zemljišta koje imamo u zakupu ne žele potpisati nikakav ugovor i recite vi meni kako njih privoliti da potpišu. Drugi problem je što imamo u zakupu zemljište gdje su vlasnici oni koji su umrli prije 100 godina i gdje u katastru niti nema njihovih nasljednika koji nemaju novaca za sudske troškove. I sada bi trebali mi koji tu zemlju obrađujemo ići u sudski postupak da očistimo tuđe vlasništvo, a mnogi od nas nisu u financijskoj situaciji niti da svoje riješe. Stoga predlažem da se oformi poseban financijski poljoprivredni fond koji će dodijeliti poljoprivrednicima 100 % bespovratna sredstva za kupnju zemljišta, dok bi mi kao novi vlasnici toga zemljišta trebali platiti sudske troškove i porez. Na ovaj način Država bi riješila gro nepoznatog vlasništva , a poljoprivrednici bi napokon dobili u vlasništvo zemljište koje već koriste. Također potrebno je uvesti veliki porez na neobrađeno zemljište i prisiliti JLS da ga provode pod prijetnjom da ukoliko ne provode da neće moći dobiti nikakava sredstva iz EU fondova i resornih Ministarstava. Za načelnike i gradonačelnike propisati visoke novčane kazne ukoliko ne provedu odluke sa višeg državnog nivoa. Osim toga potrebno je uvesti katastarski porez na sva obrađena i neobrađena zemljišta te nakon 5 godina ustanoviti da tko je plaćao porez automatizmom postaje vlasnik takvog zemljišta., naravno da za to zemljište on mora dokazati da je jedan od posjednika. Za ovo je potrebno pod hitno donijeti Odluku u Hrvatskom Saboru ukoliko zaista želimo da nam poljoprireda krene.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kao i reguliranje privatnog vlasništva poljoprivrednog zemljišta nije predmet ZPZ-a. Napominjemo kako je člankom 4. stavkom 4. ZPZ-a propisano da održavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju provode jedinice lokalne samouprav. Člankom 91. ZPZ-a propisane su prekršajne odredbe za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i neobrađivanje zemljišta sukladno agrotehničkim mjerama u (članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga ZPZ-a).
19	dr. sc. Miroslav Tratnik, redoviti prof. u mirovini	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, ....uvjeren da ovo Savjetovanje ima za cilj samo indikativno-sugestivni karakter prema zakono-predlagaču, od strane javnosti (pojedinačne, opće, akademske, interesne i organizacijsko-institucionalne), te se u tom kontekstu i svrhom javljam. Prema nekim navodima iz teksta e-savjetovanja, ovo je 9-verzija izmjena Zakona i nadopuna, što samo po sebi govori, da ga treba posve drugačije, šire i slojevitije kontekstualizirati, jer mislim da će iduća verzija biti samo popravak i dorada "nepopravljivog", a istovremeno zbunjujuća i asinhrona s temeljnim postulatom iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu članak 2. -citiram "Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Pa kada, već poljoprivredno zemljište ima osobitu zaštitu, Republike Hrvatske onda mora biti drugačije i puno šire i sustavnije promišljano od puke pravno-normativističke regule "nadijelbe i podijeldbe" onoga što je već jedanput bilo u povijesti preraspodjeljivano, nadjeljivano ili još gore sekvestrirano. Pođimo od prve "esencije" poljoprivrednog zemljišta, da ga imamo, koliko nam ga je Bog dao i na ovim prostorima, a da raspodjeljivati ga nije nikakav civilizacijski zahvat zaštite istog u nacionalnoj proizvodnji hrane, u samodostanoj prehrani nacionalnog pučanstva i ne smije biti, jedino, i isključivo, strogo tržišno-liberalno aspektirani, i potporama, poticani interes za taj resurs. Tada postaje predmetom spekulacija svake vrste, što je nama vrlo dobro poznata rabota, jednom započeta, teško reverzibilna. Upitan je i (do)sadašnji pristup konceptualno-zakonodavnom hodogramu prema zemljištu kao civilizacijskom resursu. Mnogi samodopadni "znalci" o sukusu i bitku poljoprivrednog zemljišta, crpili su samo iz knjiga (ništa loše protiv njih-upravo suprotno) ali njihovo "linearno" i neživotno shvaćanje, kompleksnosti toga resursa, govori nam praksa. Mislim da se i danas prepoznaje taj "rukopis" u konceptualnom smislu, većine zakona, vezanih za poljoprivredno zemljište (npr. imam stoku dajte mi zemljište-pašnjake, želim proizvoditi povrće -dajte mi zemljište, dugogodišnje nasade, a gdje je tu profesionalizacija poljoprivrede i optimalnost i zakonitost ekonomike opsega i sukladno tome veličine gospodarstva). Poljoprivredno zemljište nije, kvadratura stana ili gospodarskog dvorišta, ono je puno, puno, šire i slojevitije; za njega se ratovalo, ženilo bez ljubavi, patilo ako ga je bilo "previše", obilježilo kulturu življenja tog prostora (kako se to lijepo kaže-ruralni prostor i ruralni turizam) i ostajalo demografski i na svaki drugi način, braniti taj prostor. I o tome valja voditi računa, polivalentno. Ovo nisu prozivke ili kritike nego poziv na puno cjelovitije, promišljanje i pravno-regulatorno upravljanje s tim civilizacijskim resursom, na nacionalnoj razini, u-sustaviti pristup, a ne prepustiti, pravnoj eskapadi, improvizacijama i stihijnosti, koja dovodi do same entropije toga resursa i sustava proizvodnje hrane. Poljoprivredno zemljište je esencija, za vođenje agrarne politike, i u tom ga, širem kontekstu, treba i promatrati i s njime raspolagati. Donositi ekonomsko-tehnološko-organizacijsko-institucionalne mjere, kojima se onda upravlja sustavom koji se zove proizvodnja hrane. Dio toga jest određen mjerama ZPP-a ali mnogi aspekti nacionalne provedbe, nisu, i ne bi trebali biti nužno oportuni tome, samo su prepušteni, pravnom, a onda i provedbenom konformizmu. Umjesto da eksperti struke i znanosti, sustavno osmisle koncept raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, pa onda pravni normativizam, regulira, bilo Zakonom ili Pravilnikom, konceptualizirani sadržaj i pravac a mi prvo Zakon a onda što nam on donese, bitno je da smo, slikovito, "ogradili igralište, a onda neka svatko, žonglira, loptom po svome. To nije sustavni pristup tako važnom resursu. To treba osvijestiti. Postoji još puno toga, o čemu bi bilo poželjno voditi računa, no, završio bi s tim esejom o poljoprivrednom zemljištu i s možebitnom senzbilizacijom, kompetentnih, za promjenu paradigme i uloge zemljišta u strukturnim promjenama u Hrvatskoj proizvodnji hrane. Mogao bi i elaborirati i promišljanje dijela provedbe, naprijed izrečenog, no to sigurno nije domet ovog site-a. Želim vam svako dobro i čim više uspjeha u prigodi dolazećih blagdana. S poštovanjem i uvažavanjem, dugogodišnji profesor agrarne ekonomike i poljoprivrednih resursa.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
20	IVAN KALOPER	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani da bi se preostali mali broj ljudi zadržao na selu,da bi ti isti ljudi proizvodili odnosno stvarali nove dodane vrijednosti,zapošljavali itd.Za to trebaju imati osnovne uvjete,a da bi se to postiglo neophodno je i pod hitno napraviti. 1Izuzimanje poljoprivrednih površina od takozvanih Hrvatskih Šuma 2.Sa navedenih površina izbaciti takozvane lovce,a koji su u biti krivolovci,narkomani,dileri proizvođači narkotika itd Ujedno uživaju privolu upravitelja šumarija. Moji navodi nisu sustavnog karaktera te se odnose na moje područje odnosno izvorno selo. Dakle kada bi se zvale šume Ivana Melvana ili Ivana Šarčevića u njima nebi tražio nikakvu suradnju dok su hrvatske i u vlasništvu R.H. iz iskustva sa terena i dobrim namjerama u javnom interesu predlažem neophodno i neodgodivo za početne uvjete poljoprivredne proizvodnje. S poštovanjem	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na izdvajanje odnosno uključivanje u šumsko-gospodarsku osnovu isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga zakona.
21	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, kao prvo želim naglasiti da bi s obzirom na brojnost predloženih izmjena i dopuna postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo praktičnije (i preglednije) napraviti “novi” Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Uočava se kao i nebrojeno puta do sada, da izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu idu u pravcu populističkih mjera i kao supstitut mjerama socijalne politike, što će dodatno utjecati na nazadovanje naše (Hrvatske) poljoprivrede. Ova 19. (ako se ne varam) verzija Zakona o poljoprivrednom zemljištu od samostalnosti Republike Hrvatske samo je dokaz nestručnog upravljanja poljoprivrednom politikom, a da bi se uopće istoj materiji ozbiljno pristupilo, potrebno je prethodno urediti imovinsko pravne odnose nad tim kako Zakon navodi „dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku…“, a o čemu se samo deklarativno govori, ali se ništa konkretno ne poduzima, čak i sredinom 2016. godine pompozno najavljena "reforma stoljeća“ objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra još uvijek stoji „uspješno neprovedena“. U ovom uvodnom osvrtu na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu osvrnut ću se na kriterije za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta (pošto na taj način raspolaganja „otpada“ najveći dio državnog poljoprivrednog zemljišta), naime kriteriji se ne baziraju na stručnim procjenama i ciljevima rasta i razvoja naše poljoprivrede, već očitom lutanju kao što je bio slučaj i tijekom prethodnih tridesetak godina, a evo jednog zornog primjera, članak 36. stavak 2. točka i) glasi: “veći planirani prihod odnosno primitak iz gospodarskog programa.”, molim Vas neka mi netko objasni kakav je to kriterij, odnosno na koji način će doprinijeti rastu i razvoju poljoprivrede. Znatno bolji kriterij od navedenog bio bi ostvareni dohodak/dobit po jedinici površine ili možda zaposlenom (na nivou punog radog vremena) poljoprivrednog proizvođača, jer takav pokazatelj prezentira profitabilnost (uspješnost), a kao takav bi bio argument da se državno poljoprivredno zemljište dodjeljuje (prvenstveno mislim na zakup) uspješnima, a ne podobnima i socijalnim kategorijama. S obzirom da živimo u “demokratskom i naprednom društvu” u kojem su nam gotovo sve informacije dostupne uz relativno malo angažmana, ovdje ću navesti situaciju gdje pojedinci imaju u zakupu 100-150 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, godišnje samo od potpora “uberu” cca 200.000,00 do cca 1.000.000,00 kuna (ovaj veći iznos zbog “ekološke” proizvodnje), a u proračun ne uplate ništa ili relativno mali iznos poreza na dohodak/dobit (ovisno o statusu poreznog obveznika). Slijedom navedenog oni su “veliki” poljoprivrednici, ali loši poduzetnici, a s takvim poljoprivrednicima (poduzetnicima) je nemoguće očekivati rast i razvoj kako naše poljoprivrede tako i cjelokupnog gospodarstva. Kao i za sve druge djelatnosti, potrebno je da postoje “ekonomske i administrativne barijere” koje će spriječiti zlonamjerno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom prvenstveno za osobnu korist, a na štetu društva. Ovdje mislim na one osobe koje dobivaju znatno više sredstava putem potpora nego što im je vrijednost same proizvodnje, a takvih je nemali broj, ali kao i u mnogo drugih segmenata našeg društva (države) stvari su očito “nakaradne” i izvrnute i naravno da na taj način se ne može “naprijed”. Evo još jedne situacije (iz bliske prošlosti), trgovačko društvo iz grupacije zbog čijeg “sloma” je po hitnoj proceduri donijet i Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, obrađuje tisuće hektara vrlo vrijednog i plodnog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, inkasira na desetke milijuna kuna potpora godišnje, prihod mjeri u stotinama milijuna kuna, a u prethodnim godinama ostvaruje gubitke, dok s druge strane imamo malog poljoprivrednika (OPG-ovca) koji bez “pedlja” državnog poljoprivrednog zemljišta, a s nekoliko desetaka hektara privatnog poljoprivrednog zemljišta u zakupu ostvaruje pozitivan financijski rezultat i na taj način sebi osigurava egzistenciju, a što je apsolutni apsurd i očito je moguće samo u ovakvim (smiješnim) državama kao što je naša. Na tragu kriterija koji je naveden u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu u članku 36. stavku 2. točki i) ovakvi apsurdi se nastoje i ozakoniti (legalizirati). Temeljem prethodno navedenog, predlažem da primarni kriterij za veći dio državnog poljoprivrednog zemljišta za davanje u zakup bude (relativna) financijska uspješnost postojećih poljoprivrednih proizvođača (bez kriterija da li su ili nisu postojeći posjednici državnog poljoprivrednog zemljišta) u određenom razdoblju prije davanja u zakup, dok bi dio državnog poljoprivrednog zemljišta u Programima raspolaganja trebalo predvidjeti za nove ("mlade") poljoprivrednike, kako bi se osigurala “obnova” kontingenta poljoprivrednih proizvođača. O tome na koji način bi trebalo definirati pojam "mladog poljoprivrednika" u smislu ovog Zakona, neću si davati za pravo to sugerirati, jer je za isto određenje potrebno napraviti detaljnu i ozbiljnu analizu, a ne kako nekome padne na pamet ili prepisati iz nekog drugog propisa Na kraju, da zaključim, a to bi trebao biti prvi korak, jer svaki sljedeći nema smisla bez njega, potrebno je provesti sveobuhvatne reforme javnog sektora s ciljem da isti bude učinkovit i da opravdava svoju svrhu, a i ovim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu naglasak je barem deklaratorno na tome: „Cilj izrade i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljnjem tekstu: Zakon) je smanjenje administrativnih zapreka kako bi se ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje te bolja i učinkovitija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta.“, a dok god se to ne dogodi ne možemo očekivati napredak (rast i razvoj), posebice kada nas zadese nedaće poput aktualne epidemije, ne gine nam nažalost povratak na razine gdje smo bili u prošlom stoljeću (da ne kažem tisućljeću). S poštovanjem,	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima uz napomenu da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa uređeno drugim zakonima. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga koji se odnose na redoslijed prava prvenstva u natječaja za zakup isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga zakona. Primljen je na znanje Vaš komentar o potrebi provedbe sveobuhvatne reforme javnog sektora.
22	OPĆINA SELNICA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, već niz godina predlažem na svim mogućim sastancima uvođenje poreza na zapuštena zemljišta. Posljednji put je to bilo na razgovorima s predstavnikom Hrvatske zajednice općina, gospodinom Mladenom Puškarićem, koji je jednom mjesečno dolazio i slušao nas predstavnike lokalne samouprave. Što se tiče obveze zapošljavanja poljoprivrednog redara, želim reći da nam to može donijeti samo dodatni trošak i negativan utjecaj u javnosti. Komunalnog redara imamo i njemu treba povećati ovlasti. Što se pak tiče poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, preporučujem da RH objavi javno nadmetanje i proda takve parcele, jer većina istih je zapuštena. Provođenje javnih natječaja od strane JLS za takva zapuštena poljoprivredna zemljišta, kao takva, nisu nikome interesantna i to je gubljenje vremena. Načelnik Općine Selnica, Ervin Vičević	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Poljoprivredni redari nadziru provođenje agrotehničkih mjera I održavanje poljoprivrednih rudina, a JLS obavljanje ovih poslova mogu organizirati zajednički (jedan poljoprivredni redar za dvije ili više JLS). Stav predlagatelja je da se prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta obavlja putem javnog natječaja, a iznimno izravnom pogodbom sukladno članku 50. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 72. ZPZ-a te se prijedlog ne prihvaća.
23	Damir Rogošić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Poštovani, Udruga "Hrvatski Krški Pašnjaci" ulaže primjedbe na predložene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu 1.Državnim zemljištem treba gospodariti "Agencija za državno zemljište" (kao i u svim drugim državama) a ne jedinice lokalne samouprave. Na ovakav način dajete načelnicima neograničene ovlasti i mnogi poljoprivrednici će ovisiti o dobroj volji načelnika. Otvarate šitom vrata pogodovanju biračkom tijelu,pa čak i korupciji. 2.Treba izbaciti uvjet 30% dohotka u odnosu na potpore. Tu se pogoduje jednoj interesnoj skupini. Taj prijedlog je kontroverzan. Kakve veze imaju potpore sa dodjelom državnog zemljista? S jedne strane država daje potpore poljoprivrednicima dok ih s druge strane ograničava u dodjeli zemlje. 3.Treba uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište a sve s ciljem da se zapušteno poljoprivredno zemljište stavi u funkciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem je decentralizirano i njime raspolažu JLS koje najbolje poznaju situaciju na terenu. Uvođenjem elektroničke provedbe natječaja za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta povećat će se transparentnost raspolaganja. Prvenstvo se daje dosadašnjim korisnicima državnog poljoprivrednog zemljišta kojima udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja. Time će se spriječiti situacije da zemljište u zakup dobiju pojedinci koji ne stvaraju dodanu vrijednost svojim radom u poljoprivredi niti doprinose razvoju poljoprivrede i cjelokupnog gospodarstva, već se bave poljoprivredom samo radi ostvarivanja prava na poticaje.
24	općina Vojnić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Sukladno čl. 20 prijedloga Zakona koji glasi: Članak 29. mijenja se i glasi: „(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolažu jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).“ Nije logično niti praktično da Ministarstvo raspisuje natječaj za zemljište koje je izuzeto iz šumske gospodarske osnove kako je to predloženo u Čl.52.st.6. ,, (5) Stupanjem na snagu Odluke iz stavka 3. ovoga članka, sva zemljišta navedena u predmetnoj odluci izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske i njima raspolaže Ministarstvo. (6) Javni natječaj za zakup zemljišta iz stavka 5. ovoga članka provodi Ministarstvo.“ Stoga predlažem da se u st.5 i 6 umjesto riječi Ministarstvo piše Jedinica lokalne samouprave. Također nije logično da JLS uvrštavaju ove površine u program tek nakon objave natječaja. ,, (7) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužne su uvrstiti zemljište za koje je raspisan natječaj, u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u Program iz članka 29. ovoga Zakona, nakon objave javnoga natječaja.“ JLS su dužne zaposliti poljoprivrednog redara isključivo za poslove provedbe i kontrole ovoga Zakona, zato predlažem da se trošak njegove plaće i ostalih troškova može financirati iz sredstava ostvarenih od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Plaće zaposlenika pa tako i poljoprivrednih redara se za sada ne mogu financirati iz sredstava ostvarenih od zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na značajan broj različitih komentara i prijedloga na izdvajanje odnosno uključivanje u šumsko-gospodarsku osnovu isti će biti razmotreni kod izrade Prijedloga zakona.
25	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Članak 74. stavak: - točka (4.) iza riječi donosi Ministarstvo, dodati; uz prethodno pribavljenu suglasnost JLS ili Grada Zagreba. - točka (5) umjesto riječi ministar koja se briše upisati riječ: predsjednik vlade Članak 77. , točka (4.) u Zakonu definirati posebne propise za oslobađanje od plaćanje naknade za osnivanje prava građenja	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Članak 74. nije predmet Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Za osnovano pravo građenja plaća se naknada, osim ako je posebnim propisima određeno da se za osnivanje prava građenja ne plaća naknada. Nomotehnički se u odredbi opisno upućuje na propis.
26	Tajana Cvrtnjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Predlaže se: 1. pojednostavljenje (upravna simpflikacija) svih procedura utvrđenih ovim zakonom - potrebno je napraviti analizu opravdanosti svake pojedine radnje propisane ovim zakonom, budući da svaka od njih odugovlači proceduru npr. u svrhu toga predlažem ukidanje instituta mišljenja državnog odvjetništva o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o zakupu. DORH čak nije siguran za što je pritom nadležan, a kad daje pravnu valjanost ne ulazi u konkretan sadržaj ugovora već u formu i sastavne dijelove. Ugovori su ionako šprancirani. 2. da se pri ministarstvu nadležnom za poljoprivredu ustroji služba ili osigura službenik koji će biti podrška JLS u provedbi instituta utvrđenih ovim zakonom tako da taj službenik jedinicama lokalne (ili područne) samouprave telefonskim ili elektroničkim putem bude dostupan osam sati dnevno tijekom radnih dana te im daje informacije i pomoć proaktivno i bez odgode, bez ikakvih ustaljenih i dugotrajnih procedura pri ministarstvu. Službenici JLS prilikom primjene Zakona, pa čak oni s odgovarajućim kompetencijama, nisu sigurni na koji način primijeniti pojedinu zakona, pa da bi se osigurala pravilna i jedinstvena primjena, potrebno je uspostaviti institut Službenika za podršku JLS u provođenju ovog Zakona. Prijedlog konkretne zakonske odredbe: Ministarstvo nadležno za poljoprivredu imenovati će službenika za davanje informacija, ustaljenih mišljenja i savjeta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u primjeni odredaba ovog Zakona. Podatci o službeniku iz stavka 1. ovog članka s kontakt informacijama (telefonskim brojem i elektroničkim poštom) objaviti će se na web stranici ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Službenik iz stavka 1. ovog članka dužan je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave informacije, mišljenja i savjete po upitu pojedine JLS davati proaktivno i bez odgode.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Predlagateljev stav je da je ovim Prijedlogom izmjena zakona pojednostavljen veći proj procedura te da će se time doprinijeti ubrzanju i efikasnosti u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Napominjemo da je u članku 28. kojim se mijenja članak 38. Zakona propisano da se ugovori o zakupu više ne dostavljaju na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu.
27	Tajana Cvrtnjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Prijedlog za izmjenu čl. 90. st.2. Zakona: Shvaćam namjeru preciznog i konkretnog određenja vrste stručne spreme za obavljanje poslova poljoprivrednog redara, no budući da obavljanje tih poslova u velikoj mjeri podrazumijeva i primjenu propisa i ne samo iz područja poljoprivrede, predlaže se da se uz stručnu spremu poljoprivrednog smjera predvidi stručna sprema „upravno-pravnog smjera“.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Zbog prirode posla stav predlagatelja je da poljoprivredni redari moraju imati najmanje srednju stručnu spremu poljoprivredne struke.
28	Tajana Cvrtnjak	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU	Obveza predstavničkih tijela JLS po trenutno važećem Zakonu je propisivanje agrotehničkih mjera (čl. 10. Zakona) na vlastitom području i mjera održavanja i uređenja poljop. zemljišta na vlastitom području (čl. 12. Zakona). U praksi, predstavnička tijela JLS donose jedinstvenu odluku kojom propisuju ove dvije vrste mjera, što je u redu. No, nazivi tih odluka su previše složeni i dugački (npr. Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine xxx), što nije u duhu članka 6. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, koji govori da naziv akta mora biti kratak te sažeto izražavati vrstu propisa i predmet uređenja. U usmenoj komunikaciji takve složene i dugačke nazive akata je teško primijeniti. Predlaže se objedinjavanje agrotehničkih mjera i mjera za uređenje u jednu odluku pod kraćim nazivom: Odluka o mjerama zaštite i održavanja poljoprivrednog zemljišta na području Općine xxx. Ili jednostavno: Odluka o poljoprivrednom zemljištu na području Općine xxx, kojom će urediti: - agrotehničke mjere, - mjere za uređenje i održavanje poljp. zemljišta itd.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Naziv odluke nije propisan Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i određuje ga jedinica lokalne samouprave koja donosi odluku.
29	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 1.	Članak 1 stavak 4 ZPZ Prijedlog – proširiti definiciju: 4) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta u vlasništvu ponuditelja, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe te o planu održavanja i unaprjeđenja površina ako se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja Obrazloženje: Predlažemo ostaviti kako je sada u važećem zakonu s obzirom da je zakonom rečeno kako se te površine trebaju posebno označiti. Sukladno tome potrebno ih je koristiti prema navedenoj namjeni i dalje održavati.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Svi elementi Gospodarskog programa su već propisani, a korištenje sustava navodnjavanja se definira u ugovoru.
30	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 1.	U točki 2 zamijeniti dio definicije proizvodno-tehnološke cjeline kako predlažemo: - proizvodno-tehnološka cjelina označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu koja je određena kanalom i/ili putnom mrežom“ radi racionalnije proizvodnje, a iznimno može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ako se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ako je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove Tehnološkom cjelinom smatraju se i table poljoprivrednog zemljišta određene kanalom i /ili putnom mrežom, a koje su oformljene kroz ili arondaciju ili komasaciju, a iste kao katastarske čestice zemljišta nisu provedene u zemljišnoj knjizi i/ili katastru nekretnine kao cijele katastarske čestice zemljišta. U točki 3) treba jasno definirati pojam „nagodbe“ koja u Zakonu nije navedena kao oblik raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, 3) dosadašnji posjednik je fizička ili pravna osoba koja koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na temelju ugovora o zakupu, koncesiji, dugogodišnjem zakupu, privremenom korištenju ili na temelju nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom, a koji je podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta i koji ispunjava gospodarski program i/ili odredbe ugovora	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na Vašim komentarima. Svi elementi Gospodarskog programa su već propisani, a korištenje sustava navodnjavanja se definira u ugovoru. Ne prihvaća seprijedklog izmjene u točki 3) jer je jasno definirano da se radi o nagodbama sklopljenim s nadležnim državnim odvjetništvom.
31	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 1.	Poštovani, pozdravljam dodavanje stavka 2. u članak 1. Zakona, kojim se definiraju pojedini pojmovi koji se koriste u Zakonu, međutim smatram da je to potrebno obaviti stručno i sustavno, a ne samo da se zadovolji forma. Naime, podstavkom 4. stavka 2. ovog članka definiran je sadržaj Gospodarskog programa, a između ostalog sastavni dio istog je: "lokalitet zemljišta u vlasništvu ponuditelja" - što bi ovo trebalo značiti odnosno na što utjecati? Naime ponuditelj može imati jako veliki broj "lokaliteta" zemljišta u vlasništvu, pa se postavlja pitanje svrhe ovog "općeg" podatka, posebice ukoliko će gospodarski program kao po aktualnom zakonu trebati pripremiti za svaku PTC ili k.č., eventualno bi kao informacija imalo smisla ako bi se navodio "lokalitet" najbližeg zemljišta u vlasništvu ponuditelja s PTC-om koji je predmet ponuda, ali i to je upitno pošto "lokalitet" ne utječe na nikakav kriterij kod donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, a kao što je to bio slučaj sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. godine (NN 39/13). Nadalje kao sastavni dio Gospodarskom programa naveden je i: "tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe", pri čemu je člankom 26. ovog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se mijenja članak 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19) u stavku 2. točki i) navedeno: "veći planirani prihod odnosno primitak iz gospodarskog programa", iz čega proizlazi da je to kriterij koji ponuditelju može donijeti prednost pri utvrđivanju prvenstva kod zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, a upitna je mogućnost dokazivanja istog (prihoda/primitka u Gospodarskom programu na nivou PTC-a - kako je to u aktualnom Zakonu), jer knjigovodstvene evidencije o prihodima/primicima se vode/iskazuju za cjelokupno poslovanje poreznog obveznika, a ne na nivou PTC-a. Slijedom toga postavlja se pitanje metodologije kontrole ostvarivanja tih pokazatelja navedenih u Gospodarskom programu, a što u slučaju neostvarivanja tih pokazatelja nakon 3 godine od uvođenja u posjed treba biti razlog za raskid Ugovora o zakupu prema članku 30. ovog Prijedloga Zakona odnosno predloženim izmjenama članka 43. stavka 4. točke c) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19): „ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana od uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“. Smatram da navedeni pokazatelj („planirani prihod/primitak“) ne bi mogao biti relevantan kod utvrđivanja kriterija za utvrđivanje prednosti kod dodjele zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, već bi to eventualno mogao biti relativni pokazatelj (npr. prosječni prihod/primitak ili još bolje dohodak/dobit po jedinici površine ponuditelja recimo prethodne ili prethodne 3 poslovne godine prije podnošenja ponude na natječaj), ukoliko Gospodarski program uopće treba sadržavati i pokazatelj toga tipa. Gospodarski program kao dokument bi imao smisla kada bi se temeljem njega ostvarivali/dokazivali uvjeti i istovremeno preuzimale obveze kod dodjele u zakup odnosno kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta kao što je to bio slučaj sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. godine (članak 29. - NN 39/13), međutim kod ovakve koncepcije Zakona smatram da je gotovo nebitan, imam dojam da je zadržan u Zakonu jer "dobro zvuči", ali forma i sadržaj su mu gotovo u potpunosti irelevantni kao što je to slučaj i u aktualnom Zakonu (NN 20/18, 115/18, 98/19). Ukoliko Zakonodavac ipak inzistira na zadržavanju stavka 5. u cijelosti isti je nužno prilagoditi "praksi", npr. treba imati na umu da sukladno poreznim propisima fizičke osobe ovisno o ostvarenoj (premašenoj) visini primitaka/prihoda u prethodnom poreznom razdoblju su obvezne iskazivati prihode i biti obveznici poreza na dobit, a ne primitke (obveznici poreza na dohodak) - potrebno koristiti primjerene izraze. Nadalje smatram da je ovdje potrebno definirati i razgraničiti i neke druge pojmove kao npr. "zakupnina", a koji pojam se kao takav koristi u cijelom Zakonu, a pretpostavljam da bi trebala postojati distinkcija između pojma „godišnje zakupnine“ i „ukupne zakupnine“ (zakupnine za cijelo trajanje razdoblja zakupa – 25 godina), naime članak 48. stavak 9. Zakona (NN 20/18, 115/18, 98/19) koji ovim izmjenama postaje stavak 6. glasi: „(9) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zakupnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja. Ako su troškovi krčenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.“ postavlja se pitanje da li izraz „zakupnina“ ovdje podrazumijeva "godišnju zakupninu" ili "ukupnu zakupninu" (za cijelo razdoblje zakupa - 25 godina), naime ukoliko se radi o "godišnjoj zakupnini" predmetna odredba je apsolutno neprihvatljiva?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog će se razmotriti u daljnjem postupku pripreme nacrta prijedloga propisa.
32	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 2.	Članak 3 stavak 1 ZPZ Prijedlog – proširiti definiciju: „(1) Pojedino zemljište koje je uključeno u šumskogospodarsko područje, a po načinu uporabe u katastru upisano je kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, ribnjak, trstik i močvara dok je u naravi neobraslo šumsko zemljište, šikara u kojoj dominira grmlje, šibljak ili garig i koje se ne nalazi unutar već izvan ili u rubnom dijelu šumskog kompleksa ili graniči sa poljoprivrednim zemljištem te se bez narušavanja stabilnosti šumskog ekosustava može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Obrazloženje: Smatramo da je navedena odredba iznimno ograničavajuća za situacije koje se pojavljuju na terenu. Naime postoje situacije koje se ne mogu podvesti pod predložene kriterije iz odredbe, u kojima se neobraslo šumsko zemljište može izdvojiti iz šumskogospodarskog područja bez opasnosti od narušavanja stabilnosti ekosustava i graniči s poljoprivrednim zemljištem i zbog toga ima preduvjete iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, jer u protivnom stoji neiskorišteno, a nema karakteristike šumskog zemljišta. Odredbu je potrebno nadopuniti kako se ne bi izostavila mogućnost izdvajanja površina koje gledajući položaj i lokaciju graniče sa poljoprivrednim zemljištem, a zadovoljavaju sve ostale uvjete vezane uz uporabu u katastru i naravi. Članak 3 stavak 3 ZPZ Komentar: potrebno je navesti tko podnosi zahtjev za provedbu procjene utjecaja na okoliš te ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Članak 3 stavak 5 ZPZ Prijedlog: dodati novi stavak 5 koji glasi: (5) Za pojedino zemljište iz stavka 2. za koje se naknadno utvrdi da ispunjava uvjete za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja, zahtjev za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja, Ministarstvu može podnijeti Javni šumoposjednik, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i zainteresirane fizičke i pravne osobe, a postupak izdvajanja za to zemljište provest će se sukladno stavku 2. – 4. ovog članka. Obrazloženje: Potrebno je dodati za slučaj da se pojedina čestica izostavi… s obzirom da se ovo zemljište iz ŠGO izdvaja Odlukom Vade RH smatramo da se u zakon treba unijeti odredba koja omogućava da se zemljište, koje je izostavljeno u ovom prvom popisu, može naknadno izdvojiti na zahtjev fizičke i pravne osobe i JLS….Naime, zakonom o šumama čl 18 i 52 je propisana mogućnost izdvajanja, no nije navedeno na čiji zahtjev, niti je ovim Zakonom predviđena mogućnost da se mijenja ili dopunjuje Odluka Vlade iz stavka 4. pa je odredbu potrebno nadopuniti	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog će se razmotriti u daljnjem postupku pripreme Prijedloga zakona.
33	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 2.	U stavku (1) članka (3) unijeti promjenu kako predlažemo: - Pojedino zemljište koje je uključeno u šumskogospodarsko područje, a po načinu uporabe u katastru upisano je kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, ribnjak, trstik i močvara dok je u naravi neobraslo šumsko zemljište, šikara u kojoj dominira grmlje, šibljak ili garig i koje se ne nalazi unutar već izvan ili u rubnom dijelu šumskog kompleksa te se bez narušavanja stabilnosti šumskog ekosustava može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, mora izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. U stavku (2) članka (3) unijeti promjene kako predlažemo: - Na zahtjev i prijedlog jedinica lokalne samouprave i grada Zagreba, te fizičke i pravne osobe“ javni šumoposjednik, koji gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Javni šumoposjednik) „dužan je dostaviti“ ministarstvu nadležnom za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) „popis“ (umjesto zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, s pripadajućim grafičkim prikazom i georeferenciranim koordinatama lomnih točaka, kada se radi o dijelovima nekretnine. Stavak (3) u članka (3) - brisati u potpunosti	Nije prihvaćen	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Stav je predlagatelja da se zemljište može a ne mora privesti poljoprivrednoj proizvodnji jer isto ovisi o troškovima privođnja poljoprivrednpj namjeni i o intersu poljoprivrednika.
34	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 2.	Stavkom 6. članka 3. propisano je raspolaganje zemljištem koje se izdvaja iz šumskogospodarskog područja samo u obliku zakupa. Nije jasno zbog čega se u stavku 8. članka 2. veže i na članke 59. do 72. ovog Zakona, koji se odnose na prodaju. Mišljenja smo da riječi “te članaka 59. do 72.” treba brisati.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
35	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 2.	Stavak (3) Nepotrebno kompliciranje, Provedba procjene utjecaja na okoliš traje 1-2 godine. Smatramo da nikakve procjene utjecaja na okoliš ne trebaju za standardnu poljoprivrednu proizvodnju koja se provodi prema zakonima i pravilima, ukoliko je građenje ili nešto drugo onda je to logično	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
36	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 2.	Poštovani, stavkom 2. izmjena i dopuna ovoga članka dano je Javnom šumoposjedniku u nadležnost davanje prijedloga popisa zemljišta koje je uključeno u šumskogospodarsko područje, a koje je po načinu uporabe u katastru upisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, ribnjak, trstik i močvara dok je u naravi neobraslo šumsko zemljište, šikara u kojoj dominira grmlje, šibljak ili garig,... da se može izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Temeljem dosadašnjih iskustava smatram da navedeno neće voditi ka stavljanju u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje (a što je jedan od ciljeva izmjena i dopuna ovog Zakona) zbog opće poznate inertnosti Javnog šumoposjednika, a ovo bi mu trebao biti dodatni zadatak koji mu nikako nije u interesu (smanjenje šumskogospodarskog područja). Stoga smatram da bi umjesto ovakvog načina definiranja ove odredbe nadležnost za davanje takvog prijedloga trebalo dati JLS-ovima i zainteresiranim osobama posredstvom JLS-ova, a kao što to stoji u aktualnom Zakonu (NN 20/18, 115/18, 98/19 - u članku 3. stavak 4. i 5.): "(4) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb. (5) Fizičke i pravne osobe mogu ministarstvu nadležnom za poslove šumarstva izravno podnijeti zahtjev iz stavka 4. ovoga članka.", naravno uz odgovarajuću prilagodbu ovih odredbi s izmjenama ostalih odredbi ovog članka (brojevi stavaka). U stavku 5. prijedloga izmjena i dopuna Zakona stoji tekst: "Stupanjem na snagu Odluke iz stavka 3. ovoga članka, sva zemljišta navedena u predmetnoj odluci izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske i njima raspolaže Ministarstvo." pretpostavljam da je tekst trebao glasiti: "Stupanjem na snagu Odluke iz stavka 4. ovoga članka,…" Nadalje postavlja se pitanje načina provedbe stavka 7., odnosno vremenske (ne)usklađenosti raspisivanja javnog natječaja za zemljište iz ovoga članka i donošenja Programa iz članka 29., a za koji Program je u Prijelaznim i završnim odredbama ovoga Prijedloga Zakona (članak 68. stavak 1.) predviđeno donošenje u roku 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
37	Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac traži brisanje predloženog članka 3.a iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer navedene odredbe smatramo neprihvatljivim i štetnim za poljoprivredu, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivrednu proizvodnju te da dovodi u pitanje opstanak pašnjačkih površina na kojima se napasaju i o kojima ovise hrvatske izvorne i zaštićene pasmine konja. Republika Hrvatska koja je vlasnik državnog poljoprivrednog zemljišta umjesto da uloži sve snage i resurse u očuvanje i stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, svoju obvezu „rješava“ na način da zapušteno i obraslo poljoprivredno zemljište stavlja u šumskogospodarsko područje. Odredbama članka 3.a direktno su ugrožena područja ekstenzivnog stočarenja i tradicionalne pašnjačke površine uz rijeku Savu i njene pritoke gdje je očuvanje, održavanje i opstanak navedenih područja vezano uz zajedničke pašnjake koje je stoljećima oblikovao seoski način života i izvorne pasmine. Naglašavamo da se radi o područjima koja su najviše pogođena razornim potresima krajem prosinca 2020. godine, a gdje tlo još podrhtava. Nebrigom vlasnika, tj. institucija Republike Hrvatske za državno poljoprivredno zemljište te dopuštanjem zaraštavanja poljoprivrednih i pašnjačkih površina, dodatno se otežava i onemogućava ostanak stanovništva na ovim područjima čiji je život prvenstveno vezan za poljoprivredu, tj. poljoprivredno zemljište. Kako se uglavnom radi o poljoprivrednim površinama koje su prirodne retencije, širenjem šumskog zemljišta smanjit će se kapacitet prihvata velikih voda te na taj način ugroziti sigurnost ljudi i imovine u potencijalno poplavnim područjima. Pašnjaci moraju ostati na korištenje lokalnom stanovništvu i ekstenzivnom načinu ispaše stoke koja je prilagođena uvjetima života u poplavnim pašnjacima i prirodnim retencijama. Staništa i vrste na poplavnim travnjacima, a većina ih se nalazi u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, i njihovo održavanje i očuvanje su vezani za ekstenzivno napasivanje stoke i opstanak lokalnog stanovništva u ruralnim područjima jer su navedena područja upravo produkt stoljetne tradicijske poljoprivrede i prirodnih obilježja. Poljoprivredno zemljište, kao i izvorne i zaštićene pasmine te zaštićeni dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Stoga članak 3.a Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatramo neprihvatljivim i štetnim te tražimo njegovo brisanje iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
38	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Uvršten u Prijedlog promjena Zakona, predloženi članak 3a, brisati u potpunosti. Neprihvatljiv za poljoprivredu i poljoprivrednike i u direktnoj je suprotnosti sa osnovnim ciljevima Predloženih promjena u Zakonu iz preambule dokumenta: „Predloženim izmjenama omogućit će se da se Odlukom Vlade Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište izdvoji iz šumskogospodarske osnove, nakon toga će Ministarstvo poljoprivrede raspisati javni natječaj za zakup predmetnog zemljišta čime će se stvoriti nove površine pogodne za poljoprivrednu proizvodnju“	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
39	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Stavak (3) u članka (3) - brisati u potpunosti	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
40	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Stavkom 2. članka 3.a propisuje se ishođenje mišljenja JLS na prijedlog izdvajanja. Stavak 3. ne spominje obvezu razmatranja mišljenja JLS na prijedlog izdvajanja, što bi svakako trebalo navesti.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
41	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Brisati kompletno stavak 1, 2 i 3. Ukoliko želimo povećanje samodostatnosti u proizvodnji trebamo povećanje površina što ovaj članak onemogučuje. Prema ovom članku kako je sada napisano, „u naravi je suvislo obraslo šumskim drvećem promjera iznad 10 cm na 1,3 m od tla na površini većoj od 1000 m2“, niti jedna površina od 390.000 hektara kaja se sad nalazi u gospodarenju kod HR šuma se neće moći dati u zakup i koristiti u svrhu poljoprivredne proizvodnje Obrazloženjese: Novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, između ostalog, trebao biomogućiti da se sve poljoprivredne površine za koje poljoprivrednici imaju interesa, a koje su u gospodarenju kod Hrvatskih šuma, stave na raspolaganje poljoprivrednicima. Najveći dio takvog zemljišta je zarastao u šikaru s većom ili manje količinom izraslog drveća koje se ne može smatrati šumom niti svojim sastavom, niti izgledom. Na većini takvih površina nalaze se pionirske sastojine drveća, oblikom nepravilnih i nekvalitetne strukture koje nemaju veliku primjenu u šumarskom gospodarenje osim za izradu sječke ili peleta.Hrvatske šume do sada nisu ništa investirale kao bi na površinama izrasla prava šuma. Gospodarsku osnovu na tim površinama HR šume koriste za povećanje kvote za sječu koju onda rade u pravim šumamaNa svim tim površinama koje su zarasle nalaze se te pionirske sastojine drveća čiji promjeri su veći od 10 cm na prsnoj visini (1,30m),a kakozarastanje tih površina traje od 10-25 godina, na tim površinama je sigurno promjer veći od 10 cm.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
42	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 3.	Poštovani, stavak 1. ovog članka je prihvatljiv ukoliko se radi o površinama koje su se stopile sa postojećim šumskogospodarskim područjima, međutim neprihvatljivo je za površine (čestice) koje graniče s obradivim poljoprivrednim zemljištem privatnih vlasnika, pošto bi se tim postupkom ozakonilo neodgovorno postupanje države sa svojim poljoprivrednim zemljištem (za koje nisu sklopljeni ugovori o "raspolaganju"), a čije održavanje je postojećim Zakonom (NN 20/18, 115/18, 98/19) u nadležnosti JLS-a (članak 4. stavak 4.), te bi se time nanijela značajna šteta (smanjio potencijal poljoprivrednog zemljišta) privatnim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta koje graniči s takvim površinama.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
43	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 4.	Stavak (4) u članku (3) postaje stavak (3) i predlažemo da glasi: - Na zahtjev i prijedlog jedinica lokalne samouprave i grada Zagreba, te fizičke i pravne osobe Ministarstvo donosi Odluku o popisu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
44	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 5.	Stavak (5) u članku (3) postaje stavak (4) i predlažemo da glasi: - Stupanjem na snagu Odluke iz stavka 3. ovoga članka, sva zemljišta navedena u predmetnoj odluci izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske i ulaze u Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem jedinaca lokalnih samouprava i Grada Zagreba te su predmet Javnih natječaja.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
45	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 6.	Članak 7 stavak 6 ZPZ Prijedlog: obrisati „zakupu za ribnjake“ Obrazloženje: Ribnjaci nisu upisani u ARKOD pa nisu niti obuhvaćeni obvezom propisanom u stavku 1. ovog članka. Ribnjaci su izgrađeni na najlošijem močvarnom tlu, odnosno zemljištu najlošije kvalitete koje nije pogodno niti za jedan drugi oblik poljoprivredne proizvodnje. Stoga je nejasan cilj praćenja stanja ribnjaka, kad i onako spada u zemljište najlošije kvalitete, a dodatno je financijsko opterećenje proizvođačima. Osim toga, napominjemo kako se riba uzgaja u vodi, a ne na/u zemljištu kao poljoprivredne kulture, te su proizvođači dužni raditi svake godine i analize vode sukladno uvjetima u vodopravnoj dozvoli za ispuštanje vode. Ukoliko je stav ministarstva da se na ribnjacima ipak treba raditi analiza tla, molimo nadležne institucije da dostave sektoru toplovodne akvakulture parametre koji se planiraju pratiti, referentne i maksimalno dozvoljene vrijednosti, što želimo postići te studije/znanstvena istraživanja temeljem kojih je to određeno.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru Ribnjaci su poljoprivredno zemljiste, a člankom 4. propisano je da se poljoprivredno zemljiste mora održavati pogodnim za poljoprivrednom proizvodnjom, dok je člankom 7. propisano da su fizičke I pravne osobe dužne pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta na temelju analize tla. Analiza tla provodi se u prvoj i zadnjoj godini zakupa te sveke četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa. Ribnjak se može isušiti (namjerno ili uslijed suše ili nedostatka vode) i privesti drugoj vrsti proizvodnje pa je kod zakupa poljoprivrednog zemljišta uključujući i ribnjake potrebno pratiti stanje zemljišta.
46	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 6.	Stavak (6) u članku (3) postaje stavak (5) i predlažemo da glasi: - Javni natječaj za zakup zemljišta iz stavka 4. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
47	OPG Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 6.	Praćenje stanja zemljišta kako je to do sada bilo zamišljeno člankom 7 je neprovedivo jer bi se doslovno trebalo analizirati pola države, to je nepotrebno, besmisleno i neprovedivo. potrebno je ograničiti maksimalan broj uzoraka po opg-u na max 20, ili utvrditi minimalnu veličinu parcele koja podliježe analizi od 5 ha (5 ha u ratarskoj proizvodnji po osobnoj procjeni je minimalna veličina parcele koja može podnijeti trošak analize, i na kojoj bi se makar donekle mogli dobiti benefiti i na kojoj je tehnički izvediva primjena rezultata analize), jer uzimanje uzoraka i njihova analiza košta, i netko ju mora platiti, a poljoprivrednici koji rade poljoprivredno zemljište u usitnjenim parcelama su u inferiornom položaju u odnosu na poljoprivrednike koji rade istu površinu u manjem broju parcela,i pri tome plaćaju znatno veći financijski trošak i time su nekonkurentniji. Ustav svima jamči ravnopravan položaj na tržištu i ne može jedan zakon na dva poljoprivredna subjekta iste veličine djelovati različito, i to na način da jednog od njih (slabijeg, inferiornijeg) znatno više financijski opterećuje... Navedeno treba definirati ovim zakonom a ne da Agencija svake godine kalkulira s brojem uzoraka...	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Minimalna površina parcele koja podliježe analizi propisana je Pravilnikom a objavljuje se na nrežnim straniciama HAPIH-a radi transparentnosti.
48	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 6.	Poštovai, pretpostavljam da bi tekst na kraju stavka 8. trebao glasiti: "...iz stavka 9. ovoga članka."???	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima.
49	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 8.	Članak 8. Predlažemo u potpunosti brisati članak 10. iz Zakona	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Praćenje provedbe agrotehničjih mjera provodi se u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta.
50	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 11.	Poštovani, s obzirom da se mijenja i stavak 3. ovoga članka smatram da bi naziv ugovora koji se sklapa trebao glasiti "ugovor o kupoprodaji" kako ga definira Zakon o obveznim odnosima (članak 376. ZOO-a), a ne kao do sada "ugovor o prodaji", pošto se bazira na odluci o kupnji zemljišta iz pozicije države, a ne prodaji.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
51	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 12.	Poštovani, postavlja se pitanje na koji način će ovo funkcionirati, kada je u praksi poznato da JLS-ovi ne održavaju niti dio državnog zemljišta sukladno članku 4. stavku 4. Zakona (NN 20/18, 115/18, 98/19)?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
52	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 13.	Poštovani, koja je svrha stavka 1. ovoga članka, kada zabilježba tereta za trošak održavanja poljoprivrednog zemljišta manjeg od 40.000,00 kuna nije "ovršiva" (članak 80.b stavak 1. i 2. Ovršnog zakona). Dakle samo kod velikih površina odnosno troškova održavanja preko 40.000,00 kuna to može imati učinka, dok kod manjih troškova ovrhu se eventualno može pokrenuti nad nekom drugom imovinom poznatog vlasnika (novčanim sredstvima, pravima,...). Smatram da bi prvi korak trebao biti pokušaj "dobrovoljne" naplate troška održavanja (što istina nije baš izvjesno), a tek onda pokretanje ovršnih radnji, ali onih koje imaju smisla, a ne npr. upisivanje tereta manjeg od 40.000,00 kuna na zemljište koje je bilo predmet održavanja. Ovako definirana odredba bi imala smisla kada ne bi postojala ograničenja temeljem Ovršnog zakona (članak 80.b stavak 1. i 2.), odnosno kada bi se eventualno u predmetnim odredbama Ovršnog zakona izraz "nekretnina" izmijenio odnosno konkretnije definirao (npr. stambena nekretnina).	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
53	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 16.	Tijekom provedbe upravnih postupaka javlja se problem utvrđivanja jednokratne naknade ukoliko je kat.čest. u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirana po kulturi „mješovite namjene“ npr. pašnjak, kuća i dvorište, na kojoj se temeljem rješenja o izvedenom stanju ozakonjuje stambena zgrada i pomoćna zgrada za koju nije izdan akt o gradnji. U navedenim postupcima nije nedvojbeno jasno da li u takvim slučajevima utvrđivati jednokratnu naknadu, na koji način, odnosno kako utvrditi koji dio tlocrtne površine stambene i pomoćne zgrade (obzirom da se naknada utvrđuje prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju) „ulazi“ u dio kat.čest. označen kao pašnjak koji je površine ispod 500 m2. Slijedom istog, a u svrhu zakonitog i pravilnog rješavanja upravnih stvari, tražimo regulaciju zakonske mogućnosti obustave postupaka prilikom ozakonjenja zgrada izgrađenih na tzv.mješovitim zemljišnim česticama	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Jasno je propisanoda se jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.
54	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 16.	Predlažemo da se iza riječi “Ministarstvu” dodaju riječi “i jedinici lokalne samouprave”. Mišljenja smo da JLS ima pravo dobiti informaciju o aktivnostima koje se odnose na njeno područje i njen proračunski prihod.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Navedena evidencija ne utječe na aktivnosti JLS.
55	Primorsko-goranska županija	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak18.	Tijekom provedbe upravnih postupaka prenamjene poljoprivrednog zemljišta za ozakonjenje objekata izgrađenih na kat.češticama evidentiranim kao poljoprivredno zemljište i kat.čest. tzv. mješovite namjene unutar građevinskog područja, utvrđeno je da brojni ozakonjeni objekti nisu ucrtani u katastarskom operatu, a čest je i slučaj da isti objekti u svojoj površini, kao i u načinu uporabe u naravi nisu usklađeni s podacima o kat.čestici iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave. Primjerak rješenja kojim se stranci utvrđuje visina jednokratne naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ili se ista oslobađa nakon provedenog upravnog postupka trebalo bi dostaviti i nadležnom područnom uredu Državne geodetske uprave radi evidentiranja zgrada u katastarskom operatu, odnosno eventualne promjene načina uporabe zemljišta sukladno propisima o katastru i državnoj geodetskoj izmjeri.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Isto nije predmet ovog Zakona.
56	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 20.	Vezano uz stavke 9. do 11. - Predlažemo da se prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavi na prethodnu suglasnost Ministarstvu poljoprivrede prije donošenja na općinskom ili gradskom vijeću. Ukoliko na sjednici vijeća dođe do usvajanja nekih promjena u prijedlogu Programa, JLS o tome obavještavaju Ministarstvo poljoprivrede prilikom dostave Odluke o donošenju Programa i donesenog Programa, na što Ministarstvo daje ili ne daje konačnu suglasnost. Ovakva procedura bi značajno skratila i pojednostavila proces donošenja Programa, jer se izrada ispravaka u Programu i ponovno donošenje ne bi moralo čekati od sjednice do sjednice vijeća.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
57	Marko Šalković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 21.	Jedinicama lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu treba ostaviti mogućnost ograničavanja maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Ukidanjem ove odluke dolazimo do problema na određenim JLS gdje postoje veliki poljoprivredni subjekti koji ne posjeduju adekvatne površine za ispunjavanje uvjeta 1ug/ha, u takvim situacijima po trenutnom prijedlogu njima se ostavlja mogućnost da zakupe cijele JLS, na uštrb manjih opg-a/obrta koji su do raspisivanja natječaja bili u mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta. Na području JLS-a gdje postoje veliki poljoprivredni subjekti trebalo bi odrediti maksimalni postotak površine ili naći neki model kojim se ne bi ugrozio opstanak velikih polj.subjekata, a isto tako im i ne omogućiti uništavanje opgovaca na način koji sam naveo na početku komentara.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. U postupku izrade teksta Prijedloga zakona razmotrit će se mogućnost propisivanja odredbi kojima će se omogućiti model određivanja maksimuma kojim se ne bi ugrozio opstanak velikih poljoprivrednih subjekata, a istovremeno da se ne diskvalificiraju manji poljoprivredni proizvođači (OPG, obrti i drugi).
58	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 21.	Poštovani, s obzirom da se stavci 2. i 3. članka 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu brišu (ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, te koje se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup uračunavaju u maksimalnu površinu), a ne postoje odredbe koje zabranjuju uključivanje u Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem tih odredbi, da li se JLS-ovima ostavlja na volju kod donošenja Programa raspolaganja da eventualno ograniče maksimalne površine koje se mogu dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi odnosno koje se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup uračunavaju u maksimalne površine (što bi bilo logično, odnosno da se primjeni princip "sve što nije zabranjeno, dozvoljeno je")?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Razmotrit će se propisivanje zakonskih odredbi kojima će se ograničiti maksimalne površine za zakup po pojedinoj jedinici lokalne samouprave na način da se ne ugrozi opstanak velikih poljoprivrednih subjekata, a istovremeno da se ne diskvalificiraju manji proizvođači (OPG, obrti i drugi).
59	MILE RADOČAJ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 21.	stavak 1, podstavak 3 bi trebao glasiti -površine određene za povrat i za zamjenu kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine uz potvrdu Tijela koje vodi postupak povrata da se ostave ili ne ostave takve površine Obrazloženje: Imamo povrat imovine u KO Kraj, općina Marija Gorica. Ista je u Program stavila i u natječaj objavila kč u KO Kraj, a Agenciji koja je nedavno ukinuta, a vodila postupak napisala potvrdu da nema na raspolaganju zamjenskog zemljišta.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Površine za povrat osiguravaju se u Programu na temelju očitovanja nadležnih ureda za imovinsko pravne poslove koji vode ove postupke. Predloženim odredbama čl. Ovog prijedloga Zakona propisan je postupak utvrđivanja zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine.
60	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	Članak 31 stavak 1 ZPZ Prijedlog: „(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje Obrazloženje: Ne postoji tehnološka, investicijska ili bilo koja druga razlika kod proizvodno tehnoloških cjelina površine 99 i 101ha pa da bi bilo opravdano skraćivanje zakupa kod PTC većih od 100 ha. Smatramo da nema razloga da trajanje zakupa ne bude jedinstveno utvrđeno na 25+25 godina. Osim toga, Zakonom su propisani uvjeti za prijevremeni raskid ugovora u slučaju ne poštivanja njegovih i drugih zakonskih odredbi, tako da ne vidimo realan i opravdan razlog za navedene razlike u trajanju zakupa. Članak 31 stavak 9 ZPZ: Prijedlog – dopuniti odredbu: (9) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za pojedina zemljišta koja su pogodna za podizanje trajnih nasada može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, uz prethodnu suglasnost referentnog laboratorija iz članka 8. ovoga Zakona, a na temelju analize zemljišta i preporuke ovlaštenog laboratorija i institucija. Obrazloženje: S obzirom da je HAPIH samo kontrolno tijelo ovlaštenih laboratorija i institucija, istima je potrebno omogućiti provedbu navedenih analiza i davanje mišljenja, na što će HAPIH kao kontrolno tijelo dati suglasnost….slična procedura opisana u čl 8 st 2…	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Trajanje zakupa će se razmotriti u daljnjem postupku izrade Prijedloga zakona.
61	Agro Puškarić, poljoprivredni obrt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	- u stavku 1. rok na koji se zemljište daje u zakup treba ograničiti na maksimalno 10 g. sa mogućnošću produljenja za 10 g - Obrazloženje : Programsko razdoblje EU za ZPP se donosi na period od 7 g te je vrijeme zakupa od 10 g. više nego dovoljno za provedbu bilo koje investicije. u većini zemalja svijeta se zakup državnog poljoprivrednog zemljišta daje na period od 1-10g. Svaki zakup ili koncesija na period veći od 20 g. značajno narušava mogućnost tržišnog natjecanja. Zakupom na 25 g. " zamrzava" se postojeće ( loše) stanje i oduzima mogućnost uspješnim poljoprivrednim subjektima za daljnji razvoj, samim time i mogućnost značajnijeg razvoja naše poljoprivrede. U konačnici pitanje je što će biti sa zakupnicima koji su stariji od 40 g. u trenutku sklapanja ugovora jer će oni imati ugovore do 65. g. života ako su zakup ugovorili u svojoj 40. g. , a ako su ugovorili u 70.g. tada će na isteku ugovora imati 95 g. Tko je u tim godinama u stanju raditi i organizirati uspješnu poljoprivrednu proizvodnju ukoliko se nitko od članova obitelji ne nastavi baviti tom proizvodnjom ?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Trajanje zakupa će se razmotriti u daljnjem postupku izrade Prijedloga zakona.
62	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	• U stavku 2. iza riječi “s mogućnošću produljenja” dodati riječi “za isto razdoblje”. • U stavku 3. točki b) iza riječi “građevina” brisati riječi “u svrhu poljoprivredne proizvodnje”. Smisao je da se na predmetnom zemljištu ne smije graditi ništa. • Stavak 6. preformulirati na sljedeći način: “Ukoliko se na zemljištu koje se daje u zakup prema stavku 1. i 2. ovog članka nalaze višegodišnji nasadi ili se na zemljištu nalaze ili su planirani sustavi navodnjavanja, u javnom natječaju određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se predmetno poljoprivredno zemljište daje u zakup.” • U stavku 9. u principu se nastavlja propis stavka 6. Potrebno ih je objediniti i izbaciti riječi “i 2.” – na zemljištu iz stavka 2. ne smiju se podizati trajni nasadi. • Stavak 12. Predlažemo da se prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup s popratnom dokumentacijom dostavi na prethodnu suglasnost Ministarstvu poljoprivrede prije donošenja na općinskom ili gradskom vijeću. Ovakva procedura bi bila puno učinkovitija i značajno skratila i pojednostavila proces donošenja Odluke.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Vaši prijedlozi će biti razmotreni prilikom donošenja Prijedloga zakona.
63	Aldo Štifanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	Predsjednik Saveza uzgajivača istarskog goveda Članak 22. Dodati stavak Ukoliko je poljoprivrednik u posjedu zemljišta minimalno pet godina, na temelju ugovora sklopljenih temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, Ugovora o privremenom korištenju, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, koji se bavi uzgojem izvornih i zaštićenim pasminama domaćih životinjama, stočarstvom ili ima zasađene trajne nasade, u mirnom je posjedu, ima pravo zakupa zemljišta produženjem ugovora na period od 25 godina po početnoj cijeni zakupa bez provođenja javnog natječaja. Uporište prijedloga Takvim postupkom značajno bi se rasteretile jedinice lokalne i područne samouprave i Ministarstvo poljoprivrede, a poljoprivrednici bi kroz vrlo kratak period stekli ugovor o dugogodišnjem zakupu čime bi mogli ozbiljnije planirati investicije i korištene sredstava evropskih fondova, što dosadašnjim modelom dosta smo toga propustili. Iz iskustva moram naglasiti da bi se na taj način smanjile i sudske tužbe koje se pokreću radi dokazivanja prava na posjed korištenih površina, a da ne pričamo o narušenim međususjedskim odnosima.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Zemljište za koje je istekao ugovor kao i zemljište koje se koristi na temelju nagodbe mora ići u natječaj.
64	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	Poštovani, stavkom 13. ovoga članka između ostalog navedeno je: "i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede", naime kao "kontrolni mehanizam" to može biti prihvatljivo pošto je iz postupka davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta prijedlogom izmjena ovog Zakona izostavljena Županija (davanje mišljenja na odluku o izboru najpovoljnije ponude), međutim s obzirom da se radi o izuzetno zahtjevnom postupku (provođenje javnog natječaja za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta), a na području županija ima veći broj općina koje su rokovima prijedloga izmjena ovog Zakona obvezne postupke davanja u zakup provesti u relativno kratkim rokovima, smatram da će to biti "usko grlo" kod provođenja postupka davanja u zakup, a i pitanje je na koji način će predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede sudjelovati u radu povjerenstva (tijekom radnog vremena, izvan radnog vremena, tko će snositi troškove njegovog angažmana,...)?	Djelomično prihvaćen	Ne mora nužno biti jedna osoba iz županije član svih povjerenstava na području pojedine županije. Troškovi svih članova povjerenstva financiraju se iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
65	MILE RADOČAJ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 22.	stavak 4 bi trebao glasiti (4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja, samo ako Tijelo koje vodi postupak povrata imovine izda potvrdu da nema zahtjeva za povratom ili zamjenom. Obrazloženje: Tijelo koje radi na povratu imovine ima predmete koji se rješavaju godinama i još nisu riješeni. Po isteku ugovora prvenstveno pravo na takvo zemljište koje je bilo u zakupu imali bi nasljednici čijim se precima poljoprivredno zemljište oduzelo.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Površine za povrat osiguravaju se u Programu na temelju očitovanja nadležnih ureda za imovinsko pravne poslove koji vode ove postupke. Predloženim odredbama Prijedloga Zakona propisan je postupak utvrđivanja zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine.
66	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 23.	Stavak 2. Predlažemo da se prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup s popratnom dokumentacijom dostavi na prethodnu suglasnost Ministarstvu poljoprivrede prije donošenja na općinskom ili gradskom vijeću. Ovakva procedura bi bila puno učinkovitija i značajno skratila i pojednostavila proces donošenja Odluke.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Vaši prijedlozi će biti razmotreni prilikom donošenja Prijedloga zakona.
67	Agro Puškarić, poljoprivredni obrt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 25.	Ograničavanjem visine zakupnine za državno poljoprivredno zemljište krši se članak 49. Ustava RH - Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Odredba se odnosi na sve sudionike natječaja. Vaši prijedlozi će biti razmotreni prilikom donošenja Prijedloga zakona.
68	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 25.	Stavak 4. Izraz “bude viša ili niža” predlažemo zamijeniti jasnijim izrazom, npr. “nije istovjetna”.	Nije prihvaćen	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Ne prihvaća se jer je razlika samo u izričaju.
69	Veseli Slavonac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Zanimljivo je pustiti i pratiti komentare stočara, smatram ih kao poduzetnike/poljoprivrednike koji nisu sposobni niti planirati proizvodnju, jer da jesu sigurno ne bi gomilali životinje na gospodarstvu za koje nemaju osiguranu poljoprivrednu površinu odnosno potrebnu hranu za te životinje. Dakle, ljudi moji ovdje se javno vidi i radi o čistoj gramzivosti od strane jedne te istih ljudi za silnim hektarima na osnovu kojih bi osigurali siguran profit na svom gospodarstvu. Još jedan dobar primjer stočara je svakako uzgoj uljane repice, pšenice, pira i suncokreta u ekološkoj proizvodnji koje prodaju jer se vrlo brzo prilagode pozitivnim trendovima, a onda istima nisu potrebni hektari pod kukuruzom i slično. GLAVNI I OSNOVNI UVJET TREBA BITI CIJENA ZA HETAR ZEMLJIŠTA BEZ LIMITA, ODNOSNO SAMO LIMIT HEKTARA PO OIB u! Sve ostalo što navedete i uzmete u obzir je čisto pogodovanje!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Vaši prijedlozi će biti razmotreni prilikom donošenja Prijedloga zakona.
70	SAVEZ UDRUGA HRVATSKIH UZGAJIVAČA HOLSTEIN GOVEDA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	SUHUH predlaže komentare vezane uz članak 36. Mišljenja smo da ugovori o jednogodišnjem zakupu privatnog poljoprivrednog zemljišta ne bi trebali biti sastavnim dijelom određivanja uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina. Za izračun odnosa broja uvjetnih grla i hektara poljoprivrednog zemljišta treba uzeti u obzir iz ARKOD sustava samo parcele koje se odnose na vlastitu zemlju i zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Takvi jednogodišnji privatni ugovori često se mijenjaju i raskidaju te se ne bi trebali uvažavani kao trajno korištenje poljoprivrednog zemljišta. U članku 36. navodi se ova formulacija ''koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad odnosno bavi se povrtlarstvom ili proizvodnjom šećerne repe ili sjemenarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav'' Naš je prijedlog da se proizvođačima mlijeka osigura najmanje 1,5 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu. Ovaj prijedlog je utemeljen na činjenicama da proizvođači mlijeka u ishrani stoke koriste kukuruznu silažu kao osnovni obrok, a za njenu proizvodnju potrebne su površine zemljišta koje se nalaze u blizini farme. Kukuruzna silaža se ne može nabaviti na tržištu niti se može transportirati. Za ovakvu proizvodnju kukuruza potreban je i plodored te je proizvođačima mlijeka nedostatan 1 ha/UG te zbog toga predlažemo 1,5 ha/UG. Ukoliko je prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu ukidanje maksimalne površine dodijeljenog državnog zemljišta, s tim prijedlogom smo suglasni. Tražimo da se onemogući jedinicama lokalne samouprave da određuju u svome Programu ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Ukoliko lokalna samouprava ipak odredi maksimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta naš je prijedlog da ta površina ne smije biti manja od broja uvjetnih grla kojima raspolaže najveći posjednik stoke na jedinici lokalne samouprave. Npr. najveći posjednik ima 200 UG maksimalna količina koja se daje u zakup ne smije biti manja od 200 ha, a ne da nam se dogodi kao u dosadašnjim primjerima Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem da imamo stočare sa 200 UG, a Općina odredi maksimum od 20 ha (što bi značilo da takav stočar mora rasprodati 180 UG). U članku 36. stavak b) piše: ''fizička ili pravna osoba koja se bavi stočarstvom radi proizvodnje rasplodnog materijala''. Proizvodnju rasplodnog materijala treba dodatno obrazložiti jer svaki proizvođač mlijeka ujedno je i proizvođač rasplodnog materijala te ih treba tako i tretirati (krava oteli tele koje se uzgaja u rasplodnu junicu i taj proces traje minimalno 24 mjeseca da bi dobili rasplodnu kravu). To je proizvodnja rasplodnog materijala, a ne samo centri za reprodukciju koji drže muške rasplodne životinje. Ovo su SUHUH-ovi prijedlozi koji su usklađeni na sastanku s Ministricom poljoprivrede te Vam zahvaljujemo na suradnji. S poštovanjem, lijep pozdrav. Članovi SUHUH-a.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Vezano za površine poljoprivrednog zemljišta koje se uzimaju za izračun odnosa broja uvjetnih grla i hektara, stajalište predlagatelja je da se u obzir uzima sva zemlja koja je upisana u ARKOD jer je to površina koju poljoprivrednik koristi u trenutku raspisivanja natječaja. Pitanje maksimuma će još biti razmotreno na način da se ne ugrozi opstanak velikih poljoprivrednih subjekata, a istovremeno da se ne diskvalificiraju manji proizvođači (OPG, obrti i drugi).
71	OSATINA GRUPA d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Vezano za Članak 36., stavak 2, točka a) i b) - Uvažavajući Ustavno načelo jednakosti svih pred Zakonom isto se treba odnositi i na odgovornu osobu u pravnoj osobi. Također, radi poticanja zapošljavanja potrebno je dodati i uvjet da posjednik za prvih 50 ha ima zaposleno minimalno 1(jednog) radnika, za svakih sljedećih 30 ha po dodano 1(jednog) radnika. U odnosu na stavak (3) istoga članka, smatramo da se navedena odredba treba odnositi i na obrte i OPG-ove, također uvažavajući prethodno spomenuto načelo. Potrebno je nadodati novi stavak da kod sudionika koji su podnijeli ponudu na više od jedne proizvodno-tehnološke cjeline nakon zaključenja rang-liste ostvarenih bodova po prvoj te svakoj sljedećoj proizvodno-tehnološkoj cjelini, u slučaju prvenstva ponuditelja, površina prethodne proizvodno-tehnološke cjeline ubraja se u ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta ponuditelja po predmetnom javnom natječaju.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku prilikom izrade Prijedloga zakona.
72	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Članak 36. stavak 1, točke a) i d) ZPZ Prijedlog : (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad i/ili bavi se povrtlarstvom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarstvom i/ili rasadničarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi isključivo rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav, ili koji se bavi pripremom i/ili preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za pripremu i/ili preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom Obrazloženje: S obzirom da je u odredbi naglasak na određenim prioritetnim sektorima, smatramo kako se površine svih prioritetnih sektora trebaju uzeti u obzir kod utvrđivanja prava prvenstva…smatramo kako intencija ministarstva nije eliminirati nekoga ako se npr. na 15% površina bavi sjemenarstvom i na 15 % površina povrtlarstvom….to bi se trebalo zbrojiti. Vezano za objekt za preradu, predlažemo kod utvrđivanja prava prvenstva obuhvatiti i doradu proizvoda, odnosno pripremu proizvoda kako je definirano Zakonom o poljoprivredi. Naime, u praksi obje aktivnosti daju dodanu vrijednost proizvodu pa ih treba uzeti u obzir…npr. dorada sjemena, dorada lješnjaka, dorada merkantilne robe u silosima itd d) fizička ili pravna osoba koja se na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi ili voćarstvom, i/ili vinogradarstvom, i/ili povrtlarstvom, i/ili sjemenarstvom i/ili rasadničarstvom, ili rasadničarstvom na najmanje 10% površina, ili pripremom i/ili preradom primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za pripremu i/ili preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom Obrazloženje: isto kao pod a)	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
73	Vinka plus d.o.o..	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Smatramo da je neophodno ubaciti nove stavke: x) Pri dokazivanju bavljenja preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeda objekta za preradu iz stavka 1. točke a) i d) ovog članka, za ponuditelja koji je fizička ili pravna osoba uzimaju se u obzir preradbeni kapaciteti primarnih poljoprivrednih proizvoda svih poljoprivrednih sektora kojima raspolaže ponuditelj i s njim vlasnički povezane fizičke i pravne osobe. xx) Pri dokazivanju bavljenja preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeda objekta za preradu iz stavka 1. točke a) i d) ovog članka, za ponuditelja koji je fizička ili pravna osoba uzimaju se u obzir i kooperantski ugovori u prethodne 3 godine prije raspisivanja javnog natječaja, sa subjektima registriranim za nacionalnu prerađivačku ili prehrambenu djelatnost prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda svih poljoprivrednih sektora. xxx) Pri raspisivanju javnog natječaja za zakupa za podizanje trajnih nasada na površini većoj od 50 ha, pravo prvenstva imaju fizičke i pravne osobe koje prednost ostvaruju prema slijedećem redoslijedu: 1. ponuditelj koji ima iskustvo sa trajnim nasadima 5 godina prije raspisivanja natječaja na površini jednakoj ili većoj od one koja je predmet natječaja, posjeduje vlastitu mehanizaciju za održavanje voćnjaka i berbu, tehnologe(VSS) voćarske struke, uzgaja sadnice te ima pogon za pripremu, skladištenje i/ili preradu voća 2. ponuditelj koji ima iskustvo u proizvodnji trajnih nasada 3 godina prije raspisivanja natječaja, posjeduje vlastitu mehanizaciju za održavanje voćnjaka i berbu 3. ostali	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
74	Brodsko ekološko društvo-BED	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Brodsko ekološko društvo-BED – ispred Pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko-Gajna koja obuhvaća 17 OPG-ova i predstavlja stočare sa zajedničkog pašnjaka Nastupamo kao članovi zasad jedine registrirane pašnjačke zajednice u RH koja organizirano upravlja zajedničkim pašnjakom Gajna. Korisnici zajedničkih pašnjaka dugo su bili diskriminirani – sve do 2015. godine nije postojao nikakav način da se te površine ugovorno reguliraju sa državom i prime poljoprivredne potpore. Tek tad su sklopljeni prvi ugovori (o privremenom raspolaganju). Bez obzira na nisku produktivnost, sa strane niza ekosistemskih usluga , izuzetno je bitno da zajednički pašnjaci ostanu pod ispašom. (u poplavnom području rijeke Save ispaša suzbija invazivne biljne vrste I čuva biološku raznolikost, održava retencije čistim I brani ostala područja od poplave, omogućuje opstanak onima u ruralnom prostoru koji se ne mogu baviti visoko produktivnom poljoprivredom itd.) Uredba o ruralnom razvoju EU još je 2014. godine uvela je mogućnost skupnih zahtjeva za mjere agro-okoliša i klime (Uredba (EU) br. 1305/2013, članak 28.) i bez obzira na niz poteškoća u provedbi takav način je nešto na što moraju misliti sve uprave u Ministarstvu poljoprivrede kako ne bi diskriminirale kolektivne korisnike. Kako država dugo nije našla rješenje za zajedničko upravljanje korisnici na terenu su se organizirali i osnovali tzv. pašnjačke zajednice u obliku zadruga ponudivši model kolektivnog upravljanja i kanal kroz koji potpore na površinu mogu doći do korisnika zajedničkih pašnjaka. Takve zadruge su pravne osobe čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednika i njihova proizvodnja tj. prihod se ne vidi kroz poslovanje zadruge. Zato upozoravamo da se svugdje u zakonu mora jasno odrediti da se na zadruge koje su osnovane radi upravljanja zajedničkim pašnjacima ne odnosi odredba u članku 26. „…kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja“ . Isto se odnosi i na maksimalne površine koje se mogu dati u zakup. (ograničenje se može odnositi na pojedini OPG unutar zadruge ali svakako ne na cijelu zadrugu/pašnjačku zajednicu)	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
75	Ivan	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu b) fizička ili pravna osoba koja se bavi stočarstvom, ima prebivalište u JLS u kojoj se raspisuje natječaj najmanje 3 godine prije objave natječaja c)nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika, ima prebivalište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj (2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu: a) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva b) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika. c) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta u poljoprivredi koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
76	Veseli Slavonac	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Pravi primjer hrpe ne znanja, diskriminacije i favoriziranja.1. PRIMARNA DJELATNOST - Gospodarstvo se dijeli na četiri osnovne djelatnosti,a to su: primarna: poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo. Primarnom sektoru ubraja se isključivo proizvodnja hrane i neke sirovine za sekundarne djelatnosti. sekundarne: industrija, građevinarstvo, rudarstvo,energetika, brodogradnja i proizvodno obrtništvo. U ovom sektoru zbog naglog razvoja industrije sve je manje zaposlenih jer ruke radnika sve više mijenjaju strojevi. tercijarne: trgovina, promet, ugostiteljstvo,bankarstvo i turizam. kvartarne: obrazovanje, znanost, zdravstvo i kultura. Dakle, SVI POLJOPRIVREDNICI su PRIMARNI SEKTORGOSPODARSTVA. Ovo je još jedna izmišljotina resornog ministarstva, pri kojemu je navedeni pojam vezan uz status u poreznom registru, što nema veze niti sa strukom (kako ekonomskom, tako ni agronomskom). 2. DOSADAŠNJI POSJEDNIK – Zašto favorizirate odnosno štitite osobu/gospodarstvo koje koristi državno poljoprivredno zemljište više od pet godina, naime poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH je zemljište svih državljana ove države stoga smatram da bi po tom pitanju trebali svi imati jednaka prava čime bi spriječili pretjerano bogaćenje korisnika/ pojedinaca iz ionako već raseljenih hrvatskih sela, kao i eliminaciju onih koji ovu državu smatraju nasljednim pravom. Dakle dosadašnji posjednik niti pod (LJ), već (Ž) ! 3. 30%PRIMITAKA IZ POLJOPRIVREDE – Ovim automatski eliminirate mladog čovjeka koji se želi krenuti baviti poljoprivredom sa navršenih 18 godina, naravno kada govorimo o osobama koji su početnici u pravom smislu riječi. Bitno da su vam puna usta mladih i malih poljoprivrednika. Pametnom dosta! 4.STOČARSTVO – Sektor koji izuzetno negativno djeluje na okoliš odnosno izravno na smanjenje staništa kroz razne faktore, zbog koje se između ostalog nameću ogromni troškovi za očuvanje bioraznolikosti. Zašto konstantno namećete stočarstvo kao prioritetan sektor? Pretpostavljam, opet zbog pojedinaca! (sigurno ne zbog gospodarstava koji imaju 20 krava i sl.) Također, predlažem da broj grla stoke na gospodarstvu pratite kroz 3 godine koje prethode godini objave natječaja. 5.OBRAZOVANJE – Još jedan primjer kako u današnjem društvu se najmanje vrednuje stečeno znanje odnosno obrazovanje, kada će ministarstvo prepoznati mlade poljoprivrednike koji su kao nositelji svojih gospodarstava završili visokoobrazovanje agronomije?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
77	Matija Jagatić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Ekološka proizvodnja treba biti navedena kao kriterij, barem u nekom članku stavci.....	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
78	Matija Jagatić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Pozdrav, napominjem jedan detalj: članak 26 (članak 36 mjenja se) za pravo prvenstva da udio izravnih plaćanja nije veći od 30%. od ukupnih prihoda za prethodne 3 godine !!!! Ja sam za proizvodnu godinu 2018. dobio jesenski avans potpore tek u 1.mj 2019. zbog redovnog nadzora stočarske proizvodnje, za prozvodnu 2019. avans sam dobio u jesen 2019... znači imam uplatu 2 avansa u jednoj godini i jedva mi graniči sa tih 30%, a neznam točno jer niste naveli što se prizna kao ukupni prihod i primitak (pozajmice?)... isto tako ekološka se uopće ne spominje, dok je u stočarstvu i pogotovo ekološkom stočarstvu jako teško održavati postotak potpore manji od 30% od ukupnih primanja...	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
79	Marko Šalković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Kao što je već komentirano, obavezno uvesti bodovanje prema obrazovanju nositelja gospodarstva. VSS iz agrobiotehničkih znanosti ne može i ne smije vrijediti kao kupljeni poljoprivredni tečaj u trajanju nekoliko sati.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
80	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Za a), b) i c) dodati: u izračun UG računaju se i površine povezanih fizičkih i pravnih osoba	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
81	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Za a), b) i c) dodati: u izračun UG računaju se i površine povezanih fizičkih i pravnih osoba	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
82	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Dodati u sve točke: Maximalna površina koja se može dati u zakup iznosi 200 ha. osim za područja lokalne uprave koje imaju više raspoloživog zemljišta nego što postoji interes	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
83	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Dodati u sve točke: Maximalna površina koja se može dati u zakup iznosi 200 ha. osim za područja lokalne uprave koje imaju više raspoloživog zemljišta nego što postoji interes	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
84	Marko Šalković	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Članak 36. mijenja se i glasi: (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu, upisan je u Registar poreznih obveznika. b) fizička ili pravna osoba u rangu mikro poduzeća, koja se bavi stočarstvom koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke, ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, radi proizvodnje rasplodnog materijala i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu. Ponuditelj ne ostvaruje pravo prvenstva po ovom kriteriju za površine koje su za više od 10% veće od njegovih trenutačnih potreba. c) fizička ili pravna osoba u rangu mikro poduzeća, koja se bavi stočarstvom koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke, ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, radi proizvodnje mesa ili mlijeka ili jaja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu. Ponuditelj ne ostvaruje pravo prvenstva po ovom kriteriju za površine koje su za više od 10% veće od njegovih trenutačnih potreba d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta, koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja e) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisan u Upisnik poljoprivrednika, ima sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja f) fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom g) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. (2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu: a) imaju ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura b) fizička ili pravna osoba koja se na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi voćarstvom, ili vinogradarstvom, ili povrtlarstvom, ili sjemenarstvom ili rasadničarstvom c) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, s time da ponuditelj s VSS ima prednost u odnosu na ponuditelja sa SSS ili poljoprivrednim tečajem. d) korisnik mjera ruralnog razvoja e) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva f) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja g) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
85	Robi	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Europska unija konstantno potiče EKOLOŠKU PROIZVODNJU, a Vi je ovakvom vrstom raspodjele zemljišta dodjeljujete drugim sektorima koji su veliki zagađivači tla, vode, zraka zbog primjene mineralnih gnojiva zaštitnih sredstava, hormona itd.. Sa druge strane neopovrgavam takvu proizvodnju, no došlo je vrijeme kada ljudi žele proizvoditi i hraniti se na EKOLOŠKI način, ali da tu strategiju razviju nemaju osnovno sredstvo-POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE. Apeliram da se i EKOLOŠKA PROIZVODNJA uvrsti u bodovanje kod članka 26.1. a.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
86	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Treba dodatno pojasniti "udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine da se u 30 % ukupnih prihoda od izravnih plaćanja" ne računa i iznos koji je primljen za EKO proizvodnju jer on ne dolazi iz Izravnih plaćanja a vidimo da je zbunio dosta Ekoloških proizvođaća	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
87	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	U izračun UG ne smiju ući površine koje su u zakupu od privatnih osoba jer taj zakup nije siguran i dugoročan. Izračun UG treba ići samo za vlastite površine i dugoročne zakupe-koncesije od države.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vezano za površine poljoprivrednog zemljišta koje se uzimaju za izračun odnosa broja uvjetnih grla i hektara, stajalište je da se u obzir uzima sva zemlja koja je upisana u ARKOD jer je to površina koju poljoprivrednik koristi u trenutku raspisivanja natječaja.
88	IVONA LISEK	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, kao članica ekološkog gospodarstva osvrćem se na Članak 36. 1. a) ,"dosadašnji posjednik - kojem udio za izravna plaćanja nije veći od 30% ukupnih prihoda" Prije svega žao mi je što se u bodovanju uopće ne spominje EKOLOŠKA PROIZVODNJA koja bi trebala biti strateški cilj Republici Hrvatskoj jer direktno utječe na očuvanje poljoprivrednog zemljišta, zdravlja ljudi i povećanja bio raznolikosti. Slažem se sa prethodnim komentarima da u EKO proizvodnji naprosto nije moguće ostvariti udio izravnih plaćanja za poljoprivredu koji nije veći od 30% ukupnih prihoda. Treba jasno definirati koja su to izravna plaćanja. U njih se ne bi trebao ubrajati ekološki poticaj, plaćanja za mlade poljoprivrednike, plaćanja povezana s prirodnim ograničenjima, uspostava travnih i cvjetnih traka, pilot mjera za zaštitu kosca... Ili ako se ubrajaju sva plaćanja tada za ekološku proizvodnju udio izravnih plaćanja ne smije biti veći od 70% ukupnih prihoda. Lp	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
89	Barica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, Članak 36.1. a) dosadašnji posjednik „kojem udio za izravna plaćanja nije veći od 30 %“. Ovaj dio (30%) se ne smije uvrstiti kod bodovanja Voćarske i Ekološke proizvodnje zbog toga što se sektor voćarstva potiče IAKS mjerama, jer je voćarska proizvodnja osjetljiva (mraz, led, visoke temperature), a zahtjeva visoka ulaganja po proizvodnoj površini, od repromaterijala do sezonski poslova i zapošljavanja. Zbog toga IAKS mjere potiču održivo gospodarenje voćarskom proizvodnjom. Što se tiče EKOLOŠKE PROIZVODNJE nemoguće je ostvariti prinose i na kraju dobit koja mora biti veća od 70% naspram primljenih potpora. To bi značilo ako uzmemo da je prosjek potpora 4500-5000 kn na jedan hektar, poljoprivredni proizvođač mora proizvesti na jednom hektaru vrijednost veću od 12000 kn. Ako se uzme prosjek proizvodnje žitarica u KONVENCIONALNOM uzgoju u cijeloj RH i pomnoži sa cijenama ekološke proizvodnje, i dalje se ne može doseći brojka veća od 70% ukupnog dohotka neke kulture po jedinci površine. Realno ograničavanje udjela izravnih potpora ne bi trebalo biti ispod 60%.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
90	Ivan Sabo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani Plan Europske unije do 2030 godine je ostvarenje 25% površina poljoprivredne proizvodnje pod EKOLOŠKIM UZGOJEM i to pod strategijom ”od polja do stola”. Cilj je očuvanje okoliša, povećanje bioraznolikosti, ostanak i zapošljavanje ljudi u ruralnim sredinama. Time bi se direktno utjecalo na očuvanje poljoprivrednog zemljišta i njegove kvalitete, kao državnog blaga i u interesu Republike Hrvatske. Neprestano se potiče stočarska proizvodnja koja je najveći problem u smisli onečišćenja podzemnih voda nitratima, ispuštanja stakleničkih plinova preko 18% od ukupnog svjetskog zagađenja. Također i proizvodnja šećerne repe koja za sobom povlači enormne količine mineralnih gnojiva i pesticida za proizvodnju. Stoga je potrebno EKOLOŠKU PROIZVODNJU prvenstveno poticati poljoprivrednim zemljištem, i svakako proizvodnja kao takva zaslužuje poziciju za bodovanje, gdje se također nalazi stočarska proizvodnja, proizvodnja šećerne repe, rasadnog materijala, sjemenske proizvodnje, proizvodnjom povrća i voća. Zbog navedenih argumenata predlažem slijedeće; Članak 36.1 (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, koji se bavi EKOLOŠKOM PROIZVODNJOM, stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad odnosno bavi se povrtlarstvom ili proizvodnjom šećerne repe ili sjemenarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav, ili koji se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
91	OPG Mikulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, Osvrt na stavak a) Odredba o 30% izravnih plaćanja vrlo je nejasna te bi te za istu što prije trebali izdati objašnjenje koja su to izravna plaćanja koja se uzimaju u obzir: osnovno, zeleno, preraspodijeljeno, IAKS mjera 10, 11, 13, 14 ? Nadalje sasvim je nejasno čemu služi taj kriterij, odnosno vi kao zakonodavci donijeli ste Program ruralnog razvoja te kroz njega uvrstili dodatne IAKS mjere koje služe citiram „Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini je vrlo velik te će se nastojati kroz IAKS mjere umanjiti ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost.“, Čime ispada da osobe koje koriste IAKS mjere bivaju penalizirane ovim zakonom jer korištenjem tih mjera smanjuje se profitabilnost kako bi se očuvala priroda. Nadodati Izvorne zaštićene pasmine domaćih životinja kao jedan od prioriteta pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta čime bi se upotpunio „Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u RH“ te bi se tim životinjama osigurale površine za obitavanje i spremanje hrane. Osvrt na stavak a,b,c ) Smatram da je vrlo nekorektno uzimati omjer 1ha/1ug za cijeli prostor RH. Obzirom da ste donijeli pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima odnosno IAKS mjeru 13 omjer od 1ha/1ug može se uzeti kao osnovni kriterij isključivo za područja na kojima vladaju najbolji uvjeti za obavljanje poljoprivrede dok bi se za ostala područja morala uvesti povećanja. Primjer - za područje sa posebnim ograničenjima (PPO) najmanje 2ha/1ug - za područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) 2,5ha/1ug - gorsko planinsko područje (GPP) 3ha/1ug	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
92	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Predlažemo da se Članak 36. novog Zakona promijeni i glasi: (1)Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe „do razine mikro poduzeća“ koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost s prebivalištem na JLS minimalno 5 godina, koji je u posjedu tog zemljišta na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 70% ukupnih prihoda ili primitaka iz vlastite poljoprivredne proizvodnje za godinu koja prethodi godini objave natječaja, koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad odnosno bavi se povrtlarstvom ili proizvodnjom šećerne repe ili sjemenarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav, ili koji se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom b) fizička ili pravna osoba do razine mikropoduzeća koje se bavi stočarstvom radi proizvodnje rasplodnog materijala i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu c) fizička ili pravna osoba do razine mikropoduzeća koja se bavi stočarstvom radi proizvodnje mesa ili mlijeka ili jaja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu d) fizička ili pravna osoba do razine mikropoduzeća koja se na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi voćarstvom, ili vinogradarstvom, ili povrtlarstvom, ili sjemenarstvom ili rasadničarstvom na najmanje 10% površina, ili preradom primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom e) fizičke ili pravne osobe do razine mikropoduzeća koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom f) fizičke ili pravne osobe do razine mikropoduzeća koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
93	MARIO LEVENTIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, Članak 36.1. a) dosadašnji posjednik „kojem udio za izravna plaćanja nije veći od 30 %“. Ovo za EKOLOŠKU PROIZVODNJU treba izbaciti iz više razloga: - Po zakonu europske unije, 30% površina mora biti pod livadama i travnjacima zbog prirodne gnojidbe tla. - Prinosi su u Ekološkoj proizvodnji manji za 60 %, jer se ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi. - Cijena u našoj državi je samo 20 % veća od konvencionalne proizvodnje, zbog male kupovne moći stanovništva, ali i nedovoljne edukacije o pravoj vrijednosti ekoloških proizvoda, za zdravlje ljudi. - Da se zemlja ne bi zakorovila mora se orati 3 puta. Ovo je najsporija radna operacija i značajno povećava troškove proizvodnje. - Zbog navedenih uvjeta EU je propisala posebne poticaje za ekološku proizvodnju. - U ekološkoj proizvodnji postoje kontrole četiri puta godišnje, tako da nije moguće ostaviti zakorovljenu zemlju i koristiti poticaje. - Ukupan poticaj u EKOLOŠKOJ PROIZVODNI je oko 4.500,00 kn/ha + poticaj za mlade poljoprivrednike je 5.000kn/ha - Ako udio izravnih plaćanja ne smije biti veći od 30 %, onda ispada da ukupan prihod po hektaru mora biti najmanje 13.000,00 kn. Da je moguće postići ovakvu zaradu, onda bi seljak koji obrađuje 70 ha eko proizvodnje zaradio više od predsjednika države. - U ekološkoj proizvodnji se uzgajaju autohtone kulture koje imaju duplo bolju kvalitetu, ali i manji prinos za 60 %. Npr. Pravi pir (Triticium aestivum spp. Spelta), je sijan i u doba starih Rimljana. Kompletna proizvedena količina se izvozi u razvijene zemlje Zapadne Europe gdje je vrlo tražen zbog nutritivnih i ljekovitih učinaka po zdravlje ljudi. Pira godišnje urodi oko 3t/ha, ove godine je otkupna cijena bila 320€/t, to je ukupno 7.200kn/ha. Predlažem da za EKOLOŠKU PROIZVODNJU udio izravnih plaćanja ne smije biti veći od 60%.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
94	Vinko Sičaja	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, Smatram kako je trenutni Zakon o državnom poljop. zemljištu vrlo dobar, te ga po meni ne bi trebalo drastično mjenjati. Kod članka 36.odn. 26. pravo prvenstva trebaju imati 1. Dosadašnji posjednici kojima je poljop. primarna djelatnost te mogu ostvariti mirni posjed do maksimuma kojega predlaže općina. Ovime bi se zaštitili dosadašnji posjednici, odnosno ostalo bi im barem nešto zemlje za proizvodnju, a pod: 2. Stočar koji nema 1UG/ha koji se nalazi na području JLS koja raspisuje natječaj, poljop. mu je primarna djelatnost, te se bavi stočarskom proizvodnjom zadnje 3g od objave natječaja. 3. Mladi poljoprivrednici kojima je poljop primarna djelatnost, bave se poljop. proizvodnjom duže od 3g. Uukoliko se pojavi više mladih na određenoj parceli prednost onome s većom razinom obrazovanja.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
95	Ivan Sabo	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, smatram da se pod HITNO uvrsti bodovanje prema obrazovanju nositelja gospodarstva. Ne mogu istu ostvariti prednost, netko tko je završio večernju školu u domeni poljoprivrede ili agronomski fakultet (3 ili 5 g). Vrijeme je da se u 21.st. više poštuje struka, koriste nova saznanja i tehnologije u svrhu očuvanja poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
96	Agro Puškarić, poljoprivredni obrt	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	u stavku a) ...., kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30 % ukupnih prihoda ili primitaka...., treba izmijeniti u : ... nije veći od 15%, ili ako se zadržava 30 % tada trebaju biti obuhvaćena sva plaćanja vezana uz proizvodnu godinu i površinu ( zelena i ostala IAKS plaćanja). Obrazloženje : državno poljoprivredno zemljište čini samo ca 25 % obradivih površina u RH, te kao takvo mora osigurati razvoj poljoprivrede, zapošljavanje u ruralnom prostoru te stvaranje nove vrijednosti te posljedično tome punjenje proračuna. Svi dosadašnji posjednici imali su priliku dokazati svoju uspješnost, te oni koji su se dokazali neupitno trebaju i nastaviti obrađivati površine koje posjeduju. Poljoprivredne površine koje su vlasništvo RH, a u posjedu su gospodarskih subjekata koji se ne bave stvarnom proizvodnjom a što dobrim dijelom determinira upravo ovaj pokazatelj, trebaju promijeniti posjednika i time će se omogućiti daljnji razvoj proizvodnje i uspješnih poljoprivrednih gospodarstava.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
97	Matteo Brkić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, obratit ću vam se prvo sa komentarom i osvrtom, kao ratarski poljoprivredni proizvođač u ekološkoj proizvodnji, i to isključivo na predloženi sastav teksta članka 26 (stari 36), koji se odnosi na stavak 1 točka a) i točka d) te stavak 2 točke a), b), d), e) i k). Kao poljoprivrednog proizvođača, ratara i ekološkog ratara ne mogu ne primjetiti a ni zaključiti, ZAŠTO se prije svega niti jednom riječju NIGDJE ne spominje a ni ne navodi EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA, uz već poznate i znane proizvodnje, povrtlarstvo, voćarstvo, stočarstvo, proizvodnja šećerne repe, sjemenarstvo, rasadničarstvo te prerada vlastitih primarnih (što su to primarni proizvodi) poljoprivrednih proizvoda, koji su kao takvi i navedeni u točki a) i točki d) stavak 1 navedenog članka ? DA LI IMA IKAKVO SUVISLO OBJAŠNJENJE PREDLAGATELJA , Z A Š T O ???? Cijela Europska Unija teži i ide ka povećanju EKOLOŠKIH poljoprivrednih površina i povećanju proizvodnje istih, a MI koji smo punopravni član iste i koji smo preuzeli obveze po ZPP-u to ne činimo, ili ne činimo to u dovoljnoj mjeri. ZAŠTO ta proizvodnja nije stavljena RAVNOPRAVNO u isti red sa navednim postojećim proizvodnjama, proizvodnja koja je specifična i daleko teža (po nekim parametrima) od nekih ovdje spomenutih, proizvodnja koja je skuplja od nekih ovdje navedenih, proizvodnja koja je daleko riskantnija od nekih ovdje navedenih, ZAŠTO ?? ZAŠTO se ta EKO proizvodnja u javnosti prikazuje kao crna rupa Hrvatske poljoprivrede, zašto ju se zbog izdvojenih slučajeva i izdvojenih proizvodnji (sve nas ostale EKO proizvođače) globalizira i omalovažava sa jedne strane a sa druge se ulizujemo i dodvoravamo EU pozivajući se na istu, ZAŠTO ?? ZAŠTO EKOLOŠKA PROIZVODNJA NIJE navedena u točki a) i točki d) stavak 1 članka 26 (stari 36), a u novom programskom razdoblju ZPP-a je predviđeno i traži se POVEĆANJE EKOLOŠKE PROIZVODNJE te su čak predviđena i POVEĆANJA POTPORA takvoj proizvodnji, ZAŠTO ? Zar Hrvatska ponovno hoće "izmisliti toplu vodu iako je ona već odavno izmišljena", ili ćemo se ponovno DODVORAVATI EU, samo da nam puste novac na konto iste, a "MI" ćemo to već nekako preraspodijeliti na druge sektore i "zamračiti na svoj način", zar je to plan ? DA LI je EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA u Hrvatskoj proizvodnja DRUGOG REDA, ili proizvodnja MANJE VRIJEDNA ili pak možda NEBITNA za Hrvatsku ? Prije samog konkretnog prijedloga, ovim putem bi ZAMOLIO i APELIRAO na glavnu osobu u ovom predlagačkom tjelu ovih novih izmjena postojećeg zakona, našu ministricu poljoprivrede, a onda i na sve članove predlagačkog tijela, zamislite se malo i donesite razboritu odluku DA LI EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA kao takva TREBA DOBITI SVOJE MJESTO U OVOM PRIJEDLOGU IZMJENA NOVOGA ZAKONA i DOBITI "SVOJ DIO NEBA POD SUNCEM" ?? Svjestan sam da ima nepravilnosti u ekološkoj proizvodnji, ALI ima ih u SVIM granama Hrvatske poljoprivrede, i u svim oblicima i veličinama proizvodnih subjekata, ALI ne može se i ne smije se zbog izdvojenih slučajeva globalizirati i trpati sve u isti koš, NE SMIJE i NE MOŽE. Neka institucije već jednom odrade svoj posao za koji primaju plaću, neka utvrde sumnjive proizvodnje i pojedince, neka ih provjere, neka se krivnja dokaže a njih neka se kazni i sankcionira, ALI SVE, BEZ RAZLIKE, u SVIM SEKTORIMA, nisu oni samo u EKO poljoprivredi a ostale proizvodnje su "svete krave", nisu, s tim da i sama država kao vlasnik državnog poljoprivrednog zemljišta mora biti primjer svima nama, ne kao proizvođač, ALI kao DOBAR GOSPODAR, DA, ovdje mislim na neobrađenost i zapuštenost istog, jer se često EKOLOŠKA PROIZVODNJA uspoređuje i poistovjećuje BAŠ sa zapuštenošću i neobrađenošću poljoprivrednog zemljišta, kakvih takvih površina ima jako puno hektara baš u vlasništvu i posjedu RH. Moj prijedlog izmjena ovdje navedenog članka 26 (stari 36) je slijedeći : STAVAK 1 : točka a) : 1. pravo prvenstva, dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost. IZBACITI UVJET da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost i UBACITI UVJET u tekst ugovora, da ista postane primarna djelatnost kroz određeni vremenski period (godinu, dvije ili sl.). ZAŠTO ? U Hrvatskoj još uvijek nema prave sigurnosti u poljoprivrednoj proizvodnji zbog ovakvih velikih oscilacija u proizvodnim godinama, i "pretvrd" je uvjet da je to prvi uvjet za prednost i to na ovakav predloženi način. Po meni je bitniji uvjet poštivanje i izvršavanje navedenog gospodarskog programa (ako ga ima) ili poštivanja i izvršavanja obveza iz dosadašnjih ugovora, a UVJET da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost mogla bi se i trebala PROVEDBOM uvjetovati kako sam i prijedlogom naveo, kroz tekst ugovora, da ista to i postane kroz godinu, dvije ili sl., kao što je to uvjet na ovaj način i u ostvarivanju prava na određene mjere ruralnog razvoja . 2. Udio izravnih plaćanja za poljoprivredu da nije veći od 30 % ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja. Ovo je dosta oštar i grub prijedlog gledajući ga iz spektra EKOLOŠKE proizvodnje, ako se zna (nadam se da zna i predlagatelj) da se u EKOLOŠKOJ proizvodnji zbog ZABRANE KORIŠTENJA umjetnih gnojiva , kemijskih zaštitnih sredstava i svega ostalog što u konvencionalnoj poljoprivredi drastično utječe na prinose kultura po jedinici površine te je preteća ostvarivanju prihoda, i stoga ta proizvodnja NE MOŽE ostvariti ovakav omjer isplaćenih potpora (koje su iz ovih razloga i veće nego u konvencionalnoj proizvodnji) i ostvarenih prihoda OPĆENITO a POGOTOVO u VIŠEGODIŠNJIM ili DUGOGODIŠNJIM nasadima (neke nasadi prve plodove očekuju tek u petoj godini starosti), a ovdje bi još kao razlog svojoj tvrdnji dodao i različitost u kvaliteti poljoprivrednog zemljišta, te proizvodni potencijal istoga, koji se dosta razlikuje od Slavonije, Moslavine, Posavine, Međimurja preko Like do Istre i Dalmacije, gdje ista kultura ne može dati iste prinose pa tako ni proizvođač ostavriti iste prihode od iste. Iz ovih navoda držim da bi ovaj uvjet trebalo izbaciti kao takav iz uvjeta prioriteta prednosti. EKOLOŠKA PROIZVODNJA bi u najgorem slučaju kao takva, specifična po ovim navodima morala i trebala biti IZUZETA iz ovakvog kriterija, te bi isto trebalo dodati u tekst ove točke. 3. Da se OBAVEZENO u točku a) uz navedene grane poljoprivredne proizvodnje, stočarstvo, povrtlarstvo, sjemenarstvo, rasadničarstvo, višegodičnji nasadi, proizvodnja šećerne repe UVRSTI i NAVEDE i EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA, koju se je novim prijedlogm (a i starim) IZUZELO (ispustilo ili "zaboravilo"). točka d) : 1. i ovdje također treba dodati i uvesti uz već navedene grane poljoprivredne proizvodnje, EKOLOŠKU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU. STAVAK 2 : točka a) : 1. izbaciti iz predloženog teksta "da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost". Ovdje istu treba uvjetovati u budućnosti, na primjer, u slučaju odabira, staviti u tekst ugovora uvjet da ista postane primarna kroz određeni vremenski period ( godinu, dvije ili sl.), kako se uvjetuje i kroz ostvarivanje mjera ruralnog razvoja. točka b) : 1. također izbaciti iz predloženog teksta "da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost". Ovdje istu treba uvjetovati u budućnosti, na primjer, u slučaju odabira, staviti u tekst ugovora uvjet da ista postane primarna kroz određeni vremenski period ( godinu, dvije ili sl.), kako se uvjetuije i kroz ostvarivanje mjera ruralnog razvoja. točka d) : također izbaciti iz predloženog teksta "da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost". Ovdje istu treba uvjetovati u budućnosti, na primjer, u slučaju odabira, staviti u tekst ugovora uvjet da ista postane primarna kroz određeni vremenski period ( godinu, dvije ili sl.), kako se uvjetuije i kroz ostvarivanje mjera ruralnog razvoja. točka e) : također izbaciti iz predloženog teksta "da je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost". Ovdje istu treba uvjetovati u budućnosti, na primjer, u slučaju odabira, staviti u tekst ugovora uvjet da ista postane primarna kroz određeni vremenski period ( godinu, dvije ili sl.), kako se uvjetuije i kroz ostvarivanje mjera ruralnog razvoja. točka k) : 1. dodati uz navedeno .... ili je dijete hrvatskog branitelja. Nadam se da će moj komentar a onda i prijedlozi za izmjenama ili dopunama navedenog članka, stavaka i točaka doprijeti do predlagatelja, te biti pomno i sa razumjevanjem razmotreni i nadam se usvojeni na dobrobit i nas u EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI, a kojoj teži cijela Europa i svijet a nadam se i Hrvatska, na dobrobit svih nas i ljudi i životinja i kompletne flore i faune.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
98	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	• Stavak 1. točka a): Sadržaj točke a) i prava prvenstva su teško razumljiva. Predlažemo sljedeću formu točke a) uz napomene i prijedloge izmjena: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost i koji je u posjedu tog zemljišta na temelju ugovora sklopljenih temeljem natječaja raspisanih prema odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu: - Mišljenja smo da se pravo prvenstva treba temeljiti na ugovorima sklopljenima temeljem natječaja, bilo da su na isteku ili su privremeno produženi. Privremeni ugovori i nagodbe s Državnim odvjetništvom sklopljeni temeljem mirnog posjeda, a bez prethodno provedenog natječaja, daju prvenstveno pravo i prednost korisnicima koji su nezakonito koristili državno poljoprivredno zemljište što nikako ne bi smjela biti praksa pravne države. - koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, - Ova odredba je upitna, jer je prema članku 43. stavku 4. točki c) ZPZ 20/18, 115/18 i 98/19 propisano da je neprovođenje gospodarskog programa razlog za raskid ugovora o zakupu, stoga zakupac može ostati zakupac jedino ukoliko provodi gospodarski program. Ovakvom odredbom se indirektno priznaje da se u praksi ne provode odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i ne kontrolira provođenje gospodarskih programa vezanih za postojeće ugovore. - upisan je u Registar poreznih obveznika, - kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, - Ukoliko se ovom odredbom žele iz prava prvenstva maknuti poljoprivredni proizvođači s niskom proizvodnjom, tj. oni koji svoje poslovanje baziraju na izravnim potporama, onda bi to trebala biti generalna odredba, znači trebalo bi propisati da se takvi natjecatelji uopće ne mogu javiti na natječaj. Iz ove odredbe se iščitava da sustav nadzora poljoprivredne proizvodnje u odnosu na prateća izravna plaćanja nije učinkovit. Međutim, ovom odredbom isključuju se npr. i poljoprivredna gospodarstva čija poljoprivredna proizvodnja nije dosegla svoj puni kapacitet i koja zbog fokusa na povećanje vlastitih proizvodnih resursa još nisu prisutna na tržištu s krajnjim proizvodom. - koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, - ili koji se na najmanje 20% bavi voćarstvom, ili vinogradarstvom, ili povrtlarstvom, ili sjemenarstvom, - ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, - Riječi “koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav” brisati, jer prednost iz svake od navedenih alineja ionako mora biti dokazljiva, tj. mora se propisati dokaz ispisom iz ARKOD sustava prilikom dostave natječajne dokumentacije, - ili koji se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu. - Riječi “evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom” brisati i propisati dostavljanje dokaza o evidentiranom objektu prilikom dostave natječajne dokumentacije. • Stavak 1. točku d) predlažemo staviti u sljedeću formu: d) fizička ili pravna osoba: - koja se na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi voćarstvom, ili vinogradarstvom, ili povrtlarstvom, ili sjemenarstvom - ili koja se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, - ili koja se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu. evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom • U stavku 2. u točkama a), b) i c) brisati riječi “ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj” jer se ovakvim propisom umanjuje prednost domicilnog stanovništva, a prednost domicilnih poljoprivrednih proizvođača je intencija ovih izmjena i dopuna Zakona. • U stavku 2. točku i) formulirati na sljedeći način: i) gospodarskim programom planiraju veći prihod odnosno primitak	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
99	OPG Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	obrazloženja komentari i prijedlozi: 1) a) dosadašnji posjednik. je osoba koja je na nekom prošlom natječaju imala najbolje uvjete i dobila zemljište. Nakon toga ga godinama obrađuje, zapošljava ljude, investira u njega i mehanizaciju, proizvodi dodanu vrijednost, i sada potezom pera prema ovim uvjetima više nije on najbolji ponuđač za zemljište već je netko drugi zato što se kreatorima ovog zakona ne sviđa što on sije uljanu repicu a ne šećernu repu( jer ju usput rečeno šećerana više ne otkupljuje). najveća većina dosadašnjih zakupaca neće ostvariti prednost po ovom kriteriju ako on bude donesen u ovom obliku. i nad njihovom se egzistencijom stavlja upitnik jer će predloženi kriteriji dodjele doslovno omogućiti otimačinu, i neznam koja JLS će uopće raspisivati natječaj ako rezultati natječaja mogu dovesti do sukoba. razlog zašto se natječaji zadnjih godina slabo provode leži upravo u činjenici da se diralo u prvenstvo dosadašnjeg zakupca, a sada umjesto da se to ispravlja stvari se još dodatno kompliciraju. nagodbe s državnim odvjetništvom su uglavnom sklapane nakon nelegalnih ulazaka u posjed te nikako ne mogu biti temelj za ostvarivanje prednosti kao dosadašnji zakupac i jednačiti ih s ugovorom nakon provedenog natječaja. ovim prijedlogom se također izjednačavaju pravne osobe s OPGima, koje su već pokupile zemljište u dugogodišnje koncesije, a sada im se otvaraju vrata i na natječajima za zakup što je nedopustivo... predloženim stavkom se relativizira dosadašnji zakupac a koji su najvećim dijelom upravo OPG-i kako bi izgubili prednost i kako bi se otvorio ulaz pravnim osobama... stavak treba glasiti ovako: a) dosadašnji posjednik obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu, ima prebivalište na području JLS najmanje 5 godina, te u trenutku podnošenja ponude nema duga prema proračunu RH i JLS, te se prema njemu ne vode ovršni ili sudski sporovi... ako se ovim zakonom da stvarna prednost dosadašnjim zakupcima, velika većina JLS ima dio slobodnih površina koje su sasvim dovoljne da namire dio stočara kojima nedostaje zemljišta. sva daljnja razdjela zemljišta prema sektorima je potpuno nepotrebna, čak i štetna... korisno bi bilo uvođenje nekog dodatnog ekonomskog kriterija kao dokaza boniteta, jer cilj je zemlju dati nekome tko će uspješno na njoj proizvoditi a ne gomilati gubitke... b) i c) izbaciti pravna osoba onemogoćiti da se dobiveno zemljište po povlaštenom kriteriju kasnije koristi mimo stočarske proizvodnje, tj dodati obvezu i daljnjeg bavljenja stočarskom proizvodnjom u jednakom obimu... dodati također prebivalište ili sjedište proizvodnog pogona na JLS. d) dodati domicijelni kriterij i izbaciti pravna osoba e) fizičke ili osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom f) pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom 2) a)ovaj kriterij je vrlo diskutabilan jer se može tumačiti kao dobna diskriminacija, pogotovo ako bi se dogodio slučaj da netko s 40 godina starosti ostvari povlašteni kriterij naprema nekome tko ima npr 42 godine. u tome slučaju razlika u godinama je mala i nedvojbeno bi se radilo o dobnoj diskriminaciji, što je protivno i Ustavu i svim pravnim tekovinama RH i EU.. također valja napomenuti da je unazat nekoliko godina zbog korištenja EU fondova velik broj "starih" OPG-a promjenio nositelje u mlađe osobe, te im se ovim stavkom daje prednost nad onim OPG-ima koji to nisu učinili. također se ovaj stavak direktno kosi s stavkom pod "lj" koji kaže da prednost ima opg koji je dulje vrijeme upisan u upisnik, znači na jednom kriteriju se dalje prednost mlađima, a na kriteriju nekoliko stavaka dalje se daje prednost starijima (jer pretpostaviti je da su oni koji su dulje upisani u upisnik i stariji) i tu se ustvari diskriminira dobna skupina od 40-45 godina koja je u biti najproduktivnjija, najzrelija, ima akumulirano znanje, kapital i iskustvo, dovoljno ambicije, te je sposobna donositi pravilne odluke i voditi poljoprivredni biznis... mogao bi se taj stavak formulirati i na način da između dva najbolja ponuđača daje prednost onom koji je mlađi, ali i tu bi se radilo o diskriminaciji.. možda bi stavku jednostavno trebalo dodati da se stavak primjenjuje jedino ako je dobna razlika između dva najbolja ponuđača veća od 15 godina i tada favorizira mlađeg od 41 godine. krijterij domicijelnosti odvojiti od kriterija godina i preformulirati na način da se po njemu ostvaruje prednost pod 1. g) izjednačavanjem SSS sa VSS dolazi do degradacije agronomske (veterinarske, PT) struke, što je nedopustivo i nečasno jednostavno riješiti na način da stavak glasi: g) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, s time da ponuditelj s višim stupnjem obrazovanja ima prednost. i) brisati, ne može se nekome dodjeliti zemljište na osnovu toga da nešto planira, zemljište se treba dodjeljivati na temelju onoga što je do sada ostvario, planovi se mogu i ne moraju realizirati... j) definitivno brisati... na terenu se ljudi već udružuju na temelju svojih potreba i zajedničkih interesa po tržišnim načelima, nije rijetkost da više opg-a dijele mehanizaciju, ljudske resurse, znanje i kapital, i za to nikako nisu potrebne proizvođačke organizacije priznate od strane ministarstva, a kamoli da se prema njima utvrđuje kriterij za dodjelu zemljišta..	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
100	Aldo Štifanić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Predsjednik Saveza uzgajivača istarskog goveda Prijedlog na članak 26. (1)Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju slijedećim redom: a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u mirnom posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenog temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, ugovora o privremenom korištenju koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, koji se bavi uzgojem izvornih i zaštićenim pasminama domaćih životinja ili stočarstvom i koji nema minimalno 1ha/1ug površina oranica odnosno, - za područje sa posebnim ograničenjima (PPO) najmanje 2ha/1ug - za područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) 2,5ha/1ug - gorsko planinsko područje (GPP) 3he/1ug b) fizička ili pravna osoba koja se bavi stočarstvom radi proizvodnje rasplodnog materijala u našem slučaju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, a do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu. Uporište prijedloga Obzirom da su izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja već zaštićene "Nacionalnim programom očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u RH" logično je da im se kroz ovaj Zakon osiguraju površine na kojima će životinje obitavati te na kojima će se proizvoditi hrana za njihovo održavanje. Potrebno je redefinirati uvjet prosječnog odnosa grlo stoke i poljoprivrednih površina. Za razvoj stočarstva potrebno je osigurati minimalno 1ha/1ug, a poželjno je i više. Obzirom na sve češće vremenske neprilike i nepogode poljoprivrednik mora imati dovoljne površine zemljišta da i u lošoj proizvodnoj godini osigura svu potrebnu hranu za životinje. Ukoliko je 1ha/1ug početni omjer, smatramo da je isti potrebno povećati uzevši u obzir Pravilnik o određivanju područje s prirodnim ili ostalim ograničenjima. Nelogično je da zakonodavac kroz jedan dokument definira područja sa posebnim i teškim ograničenjima u proizvodnji da bi isti kasnije zanemario i koristio jedan koeficijent za cijeli teritorij RH.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
101	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, imam dojam da je cilj izmjena ovog članka samo da se promijeni kriterije u odnosu kako su definirani postojećim Zakonom (NN 20/18, 115/18, 98/19), a bez ikakvog racionalnog razloga odnosno strateških ciljeva. Naime postavlja se pitanje postoje li uopće jasno definirani strateški ciljevi naše poljoprivrede, imam dojam da se stalno luta, u određenim periodima naglasak je da nositelji poljoprivredne proizvodnje trebaju biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, međutim određenim “rabotama” to se mijenja (najzorniji primjer je tzv. Lex Agrokor gdje je “propalom” sustavu i dalje na dispoziciji ostalo državno poljoprivredno zemljište stečeno prije "pada", a potom njegovo raspolaganje prenijeto na novoosnovane tvrtke), zatim naglasak se stavlja na stočarstvo, a stočni fond nam je nikada oskudniji, potom višegodišnje nasade (voćnjake), a isti su nam dobrim dijelom poligon za ubiranje izravnih plaćanja i drugih poticaja (dobar dio voćnjaka pod ekološkom proizvodnjom orašastih plodova),… Svatko može imati argumente za i protiv određenih kriterija, ovisno što mu ide u prilog odnosno na štetu, međutim smatram da u ovom slučaju struka mora biti ključna, da definira kriterije, a koji će se bazirati na strateškim ciljevima naše poljoprivrede, ako isti kao što sam već prethodno naveo uopće postoje. Ako sam dobro informiran ovo bi trebala biti 19. verzija Zakona o poljoprivrednom zemljištu od osamostaljenja Republike Hrvatske, a to je već dovoljan podatak da se po tom pitanju ne zna što se radi. Apeliram da se ne donose zakoni samo da bi se nešto mijenjalo odnosno dokazalo da ono što je prethodno donijeto ne valja, a onda se donose još gora rješenja, već da se izmjenama pristupa sustavno, racionalno, stručno,… Iz odredbi ovoga članka stavka 1. točaka a), b), c) i d) ne mogu spoznati što je zakonodavac htio postići, odnosno što (tko) su “prioriteti”, jer ukoliko je intencija da prioritet trebaju imati redom stočari, vočari, vinogradari, povrtlari, sjemenari i rasadničari, postavlja se pitanje da li prema točki a) npr. stočar treba ispuniti sve kriterije kumulativno kako je navedeno: “dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka” odnosno ostali poljoprivredni proizvođači kako su redom dalje navedeni (vočari, vinogradari, povrtlari, sjemenari i rasadničari) izuzev omjera uvjetnih grla i površina trebaju također ispunjavati sve navedene uvjete da bi imali taj “prioritet”? U točkama b) i c) stavka 1. uopće nema kriterija “prethodnog razdoblja” u kojem stočar treba “držati” stoku da bi koristio te “prioritete” ili je možda intencija da se državno poljoprivredno zemljište treba dati u zakup i “novopećenim stočarima” (koji imaju nabavljenu stoku neposredno prije natječaja, ali nemaju dovoljne površine odnosno dovoljan omjer površina i uvjetnih grla), prije nego npr. ratarima koji su dosadašnji posjednici i ispunjavaju npr. uvjete iz stavka 2. točke a) prijedloga izmjena Zakona??? Nadalje smatram da tekst u stavku 2. točkama a), b) i c): “…ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj” je potpuno neprihvatljiv jer će se na taj način dogoditi da će npr. netko tko ima uvjete npr. iz stavka 1. točka e), te stavka 2. točke a) i npr. g) moći dobiti državno poljoprivredno zemljište u zakup (možda i neograničene količine ukoliko ne bude ograničenja u Programima iz članka 29. Zakona, a koje pitanje sam naveo u komentaru uz članak 21. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona) na području više susjednih JLS-ova, a recimo netko tko ima prebivalište na području JLS-a koja raspisuje natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta i ima sve iste uvjete do točke g) iz stavka 2. ali nema točku g), te neće moći dobiti zemlju, odnosno na ovaj način definiranim prioritetima potencijalno se otvara mogućnost da državno poljoprivredno zemljište bude dodijeljeno u zakup jako malom broju poljoprivrednih proizvođača na području susjednih JLS-ova. Molim obrazloženje na koji način će se naknadno po zaključenju ugovora o zakupu kontrolirati "planirani prihod odnosno primitak iz gospodarskog programa", a koji je jedan od dodatnih kriterija iz stavka 2. točke i) ovoga članka. Naime ukoliko će se gospodarski program dostavljati za svaku PTC za koju ponuditelj daje ponudu, u slučaju dobivanja više PTC-ova u zakup bit će gotovo nemoguće voditi knjigovodstvene evidencije za svaku PTC posebno, a ukoliko ovaj parametar treba navesti na nivou cjelokupne proizvodnje ponuditelja, isti nije usporediv za različite ponuditelje pošto je riječ o apsolutnom izrazu, a ne relativnom koji bi eventualno imao smisla (npr. prihod/primitak po jedinici površine, po članu/zaposlenom,...), a to je donekle u koliziji s kriterijem iz stavka 2. točke h) koji glasi: "h) imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura". Ukoliko se ipak ne prihvati moja sugestija o primarnom kriteriju (dosadašnjoj financijskoj uspješnosti poljoprivrednih proizvođača) iz (mojeg) komentara na sam Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu (uvod), smatram da su prioriteti iz postojećeg Zakona (NN 20/18, 115/18, 98/19) znatno prihvatljiviji uz određene korekcije, te u nastavku navodim prijedlog istih (stavak 1. i 2): “(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom: a) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan je u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke, bavi se stočarskom proizvodnjom, ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, a ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu, koji se računa za proizvodnu godinu koja prethodi objavi javnog natječaja. Kada ponuditelj ostvaruje prednost po ovom kriteriju, a proizvodna cjelina za koju se natječe je veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru, ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu. Ponuditelj ne ostvaruje pravo prvenstva po ovom kriteriju za površine koje su za više od 10% veće od njegovih trenutačnih potreba b) dosadašnji posjednik upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja kojem je poljoprivreda primarna djelatnost najmanje tri godine do objave javnog natječaja i upisan je u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao ili dosadašnji posjednik koji je vlasnik višegodišnjeg nasada na zemljištu za koje se raspisuje javni natječaj i u mirnom je posjedu tog zemljišta najmanje pet godina do objave javnog natječaja c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, kojem je poljoprivreda primarna djelatnost najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan je u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan je u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja e) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan je u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja f) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, upisan u Registar poreznih obveznika najmanje tri godine do objave javnog natječaja, ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja g) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika i koji ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja h) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je upisan je u Upisnik poljoprivrednika i ima prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja i) fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja j) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja k) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. (2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu: a) imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva do 100.000 eura b) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje SSS c) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja d) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i/ili zaposlenika e) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.”	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
102	zoran zoran	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Postovani,,,Clanak 36. 1. a ,,dosadasnji posjednik,je u redu prvi dio do ovoga ,,kojem udio za izravna placanja nije veci od 30 posto....To i sve poslje toga treba izbaciti,Naime ,kako ce neko ko ima recimo iaks mjeru 10,1,6,,,uspostava travnih i cvijetnih traka imati 30 posto kad tu nema prinosa a ima izravna placanja:Znaci u najmanju ruku da izravna placanja iz ove mjere ne ulaze u ovaj obracun,kao i ekoloska proizvodnja. osim toga ima i lose zemlje koja nemoze imati tih 30 posto,,nije sva zemlja jednaka,neko ima vise lose nego dobre.,Dalje ,nabrajate repu i neke tu rasadnicarske,sjemenarske proizvodnje i ostalo a nigdje nemate ekolosku proizvodnju i ocuvanje klime i okolisa,,iz iaks mjera .. Mjera 10 i 11.U najmanju ruku ubaciti medu ove nabrojene proizvodnje i ekolosku sa udjelom 20 posto. Nemogu se svi baviti stocarstvom ,rasadnicarstvom i sjemenarstvom,,ima i drugih proizvodnja koje su bitne..Ali najbolje kako sam prvo napisao da se ovo dalje sve izbaci iz zakona..Lp	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
103	Rudolf Brzica	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, Molim vas objasnite nam za koga je napisan ovaj zakon i redoslijed raspoređivanja poljoprivrednog zemljišta? Ako ste planirali zaštiti dosadašnjeg posjednika kao što govorite onda ste pod a) trebali staviti: dosadašnji posjednik koji je izvršio i realizirao gospodarski program na temelju kojega je dobio zemlju, a ne zakomplicirati sa 30% posto izravna plaćanja sjemenarstvo, repa, stoka i slično. Kakve veze visina poticaja i slično ima sa zakupom zemlje? To su ljudi koji su ispoštovali svoj gospodarski plan i imate im razloga vjerovati da će ispoštovati i novi koji napišu! Ovim se stječe dojam da želite izbaciti dosadašnje posjednike iz natječaj na fin i pristojan način pod krinkom dali smo vam prednost što još hoćete. Pod sljedećim slovom b) ste stavili stočare što je u redu ali da zaštitite domicilno stanovništvo na način da napišete: stočari koji se bave stočarstvom duže od tri godine i imaju prebivalište i proizvodni objekt u mjestu gdje se natječu. Vi ste ukinuli maksimalnu površinu od 50 ha i obvezu držanja životinja tri godine prije natječaja pa se tako na natječaj može prijaviti firma opg ili obrt osnovan mjesec dana prije sa tovom životinja i uzeti zemlje koliko hoće ispred domicilnog stanovništva jer eto on ima više „stoke“? Znači trebate staviti: Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu: stočar koji se bavi stočarstvom kao prioritetnom djelatnošću duže od tri godine i ima prebivalište i proizvodni objekt u mjestu gdje se natječe za zemlju a maksimalno 50ha. Čemu donošenje ovako lošeg zakona koji će samo dodatno zakoplicirati sve,i kojemu će se morati ponovno prilagođavati, proučvati i ponovno provoditi natječaje koji ionako godinama nisi provođeni? Ili samo želite pogodovati velikima kojima ste zemlju dodjeljivali mimo natječaja u dugogodišnje zakupe i koncesije i koji sa ovim zakonom mogu kalkulirati i pogodovati sebi i definitivno uništiti malog seljaka?	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
104	Davor Čiček	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 26.	Poštovani, molim razmotriti moj prijedlog da se pod Članak 36. točku (1) doda: - fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a imaju zaposlenog ili člana sa VSS iz područja poljoprivrede, jer nas sa VSS se izjednačuje sa srednjoškolskim obrazovanjem i osobama koje su pohađale programe osposobljavanja (mala škola poljoprivrede); primjer natječaja jedne općine iz VPZ koji je srećom "pao" upravo to se dogodilo nositelj OPG-a sa VSS manje prava ima nego prethodno navedeni, usto možda nije pod ovim člankom, ali u komisiju za dodjelu polj. zemljišta postaviti i člana ministarstva koji će znat čitati zakon i slijepo ga slijediti, a ne kako se događa da tumače zakon kako im odgovara. Definirati domicilno stanovništvo tj. staviti u krugu 20-30km. Izbaciti ograničenje godina, i također pod točku (1) staviti stavku koja je pod točkom (2)b)nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću!!!,upisan je u Upisnik poljoprivrednika (na propalom natječaju za zakup polj. zemlj. sa područja VPŽ općinska komisija je dala prednost OPG-ovcima, kojima nije to primarna djelatnost, a uzimala onima kojima je primarna djelatnost pozivajući se na to da to nije bitna stavka) ,... (usto dodati prebivalište ili boravište). Pod točku (2) a) (staviti) veći broj članova ili zaposlenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (moje zvanje je mag. ing. agronomije)	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
105	ANDRIJA Brecic	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 28.	Nije jasno što se misli pod “analizom praćenja financijskog učinka provedbe Gospodarskog programa” i na koji je način isto zamišljeno. JLS nemaju osnove za ulazak u poslovne knjige i pristup podacima o kupcima i cijenama i ukupnom učinu.Takodjer financijski učinak gospodarskog programa ovisi o tehničkim i fundamentalnoj analizi trzišne cijene koja ovisi o npr u sektoru mandarine o ruskom embargu ,covid 19....manipulaciji otkupnih centara .Poslovni plan gospodarskog programa je inertan na tržišne devijacije i promjene .PG ne može biti taocem Gospodarskog program 5 ili 25 , 50 godina na tržištu gdje se sve mijenja iz godine u godinu ukoliko želimo biti konkuretni. Imamo na terenu primjere gdje gradonačelnici i zamjenici gradonačelnika krše zakon i vrše pritisak na državni inspektorat i poljoprivrednu inspekciju te će davanje većih ovlasti dovesti do još većeg kaotičnog stanja na terenu i zatrpanosti sudova .	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
106	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 28.	Članak 38 stavak 13 ZPZ Prijedlog – dopuniti odredbu: (13) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Ministarstva ili u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu. Obrazloženje: Uskladiti sa člankom 53 stavkom 7 ZPZ.	Primljeno na znanje	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade teksta Prijedloga zakona.
107	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 28.	• Ukoliko HAPIH provodi godišnju kontrolu provedbe Gospodarskih programa, HAPIH mora imati uvid u Ugovor o zakupu i priležeći Gospodarski program. • U stavku 9. propisuje se da su JLS dužne provoditi analizu praćenja financijskog učinka provedbe Gospodarskih programa koji su sastavni dio ugovora o zakupu prema metodologiji propisanoj pravilnikom iz članka 29. ovog Zakona. Pravilnik iz članka 29. ovog Zakona odnosi se na propisivanje dokumentacije potrebne za donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Nije jasno što se misli pod “analizom praćenja financijskog učinka provedbe Gospodarskog programa” i na koji je način isto zamišljeno. • U stavku 14. dodati i HAPIH među institucije kojima se dostavlja primjerak ugovora.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
108	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 28.	Poštovani, stavkom 7. ovoga članka navedeno je: "(7) Zakupnik je dužan na propisanom obrascu podnositi godišnje izvješće HAPIH-u o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu, u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja." Naime ukoliko Gospodarski program zadrži predloženi sadržaj (članak 1. stavak 2. podstavak 4. - što pretpostavljam da neće), u vezi dijela koji se odnosi na "tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe", nema smisla da rok dostave godišnjeg izvješća HAPIH-u bude do kraja ožujka za prethodnu godinu, pošto porezni propisi predviđaju dostavu PD obrasca za obveznike poreza na dobit do kraja travnja za prethodnu godinu. Slijedom prethodno navedenog sugeriram da se rok za dostavu godišnjeg izvješća HAPIH-u uskladi s rokom dostave PD obrasca za obveznike poreza na dobit. Postavlja se pitanje koje je nadležno tijelo za kontrolu i nadzor izvršavanja gospodarskih programa pošto je stavkom 8. ovoga članka navedeno: "(8) Izvješće iz stavka 7. ovoga članka HAPIH je dužan dostaviti jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu, u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja." Iz sljedećih stavaka je jasno kako funkcionara naša država, a posebno poljoprivredna politika, "svi svima" podnose nekakva izvješća i analize, a na kraju stanje u poljoprivredi je sve gore i gore, što znači da takva izvješća i podjela nadležnosti, a bez ikakve odgovornosti su model za odlazak u "propast".	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Isto će biti uzeto u razmatranje u postupku izrade Prijedloga zakona.
109	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 30.	Članak 43. stavku 4. točka c) ZPZ Prijedlog – dopuniti odredbu: „c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana od uvođenja u posjed, te provodi Gospodarski program tijekom cijelog vremena trajanja ugovora o zakupu, osim u slučaju više sile“. Obrazloženje: Odredbu je potrebno nadopuniti na predloženi način kako se ne bi podrazumijevalo da je ciljeve potrebno postići samo u prve tri godine od uvođenja u posjed, a onda već od 4. to nije potrebno. Vrlo je važno osigurati provođenje gospodarskog programa tijekom cijelog trajanja ugovora, a ujedno je ova odredba jasnija za zakupce na način da ako ne ostvare ciljeve u prve tri godine od uvođenja u posjed te ukoliko ne provode gospodarski program tijekom cijelog razdoblja riskiraju raskid ugovora.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru.
110	OPG Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 30.	U cijelome Zakonu treba smanjiti utjecaj i važnost Gospodarskog programa, te u svim člancima ukinuti uvjet ostvarivanja gospodarskig programa.. nitko ne može garantirati da će 25 godina ispunjavati gospodarski program... prema ovome Nacrtu poljoprivredno zemljište se daje u zakup na 25 godina, pri tome budući zakupnik, najbolji ponuđač koji je prvenstvo zakupa stekao kao dosadašnji posjednik i to npr proizvođač šećerne repe, sjemenskog materijala ili mlijeka, se obvezuje svojim gospodarskim programom da će narednih 25 godina striktno to proizvoditi kako bi zadovoljio ovaj Zakon, jer on predviđa da se današnji gospodarski program pod cijenu gubitka zemljišta mora poštovati narednih 25 godina.... i pri tome nitko ne uzima u obzir da mi živimo u kapitalizmu i vremenu gdje se stvari jako brzo mjenjaju, nitko ne uzima u obzir da tom proizvođaču šećerne repe sutra neće imati tko otkupiti repu, jer je proizvodnja europskog šećera u hiperprodukciji, a jedna naša šećerana nažalost već ove godine nije preradila niti kilogram šećerne repe... netko tko proizvodi sjemensku pšenicu za određenu sjemensku kuću možda neće imati s kime surađivati nakon nekoliko godina jer je ta ista sjemenska kuća odlučila sasvim legitimno svoju proizvodnju preseliti u neku drugu zemlju, ili je mljekara koja je otkupljivala mlijeko proizvođaču zatvorila svoja vrata, a druga mljekara ne želi preuzimati njegovo mlijeko jer je prevelik trošak prijevoza ili ekonomski neisplativo zbog premalih količina.... sva tri navedena scenarija su realnost i već su se dogodila, i događat će se i u budućnosti... e sada, ako je netko ostvario prvenstvo po jednom od ovih kriterija i nakon nekoliko godina ga zadesi ovakva sudbina, kako će Zakon percipirati taj slučaj?? hoće li mu oduzeti zemljište jer ne poštuje gospodarski program?? hoće li mu ostaviti zemljište i proglasiti navedeno višom silom, a on će dalje moći proizvoditi kukuruz kao netko kome je svojim Gospodarskim programom oduzeo prednost??? dali je to pravedno prema onome tko nije ostvario prednost prema povlaštenom kriteriju??? dali je time možda spriječio ili usporio u razvoju tog drugog ponuđača??? imate li odgovore na ta pitanja?? sa druge strane mi danas imamo kulture koje su se pojavile, ili im je značaj porastao u nazat nekoliko godina, uljana repica koja je uvijek tražena na tržištu, GMO free soja koja također ima budućnost, kamilica, ljekovito bilje i dr... to su sve kulture koje su trenutno profitabilne, za njima postoji tržišni interes, i koje su zamjenile dosadašnje proizvodnje za kojima ne postoji interes ili se gomilaju viškovi... i što je najvažnije oni koji ih proizvode ne traže pomoć iz proračuna već u njega uplaćuju.... no i to nitko ne garantira da će tako biti i nakon npr 10 godina... cilj ovog zakone ne bi trebao biti na tome što će se na navedenom zemljištu proizvoditi, već da osigura da navedenim zemljištem gospodare oni koji će cijeli period zakupa na njemu raditi profitabilno, zapošljavati radnike, ostvarivati dodanu vrijednost, investirati itd, jer na taj način privređuju i državi i sebi i društvu, a sve to na način da prate tržišne trendove, vođeni temeljnim ekonomskim načelima... i na kraju krajeva, siju ono što mogu prodati... ne znam postoji li uopće danas na svijetu poslovni subjekt koji se može obavezati što će i na koji način proizvoditi u slijedećih 25 godina?? ili će ljudi prilikom pisanja zakona morati posjetiti "babu vračaru" da pogleda u kristalnu kuglu i kaže im što da napišu, drugog načina nema... a ovo bi trebao biti jedan protržišni, prorazvojni, proekonomski zakon... uz ovakve zakone osuđeni smo na propast....	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Zakona propisana je mogućnost izmjene Gospodarskog programa u slučaju opravdane potrebe uvjetovane podizanjem profitabilnosti uz suglasnost Ministarstva.
111	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 30.	Poštovani, prijedlogom izmjena Zakona mijenja se članak 43. stavak 4. točka c) koja glasi: „c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana od uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“. Smatram da je ovakva odredba apsolutno neprihvatljiva, jer proizlazi da zakupac može ostvariti ciljeve Gospodarskog programa tri godine nakon uvođenja u posjed, a u preostalom razdoblju ih ne mora ostvariti odnosno ostvarivati, stoga predlažem da navedena odredba glasi: „c) ne ostvari ili ne ostvaruje ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu najkasnije tri godine od dana uvođenja u posjed i svake sljedeće godine“.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru.
112	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 31.	U članku 48. dosadašnji stavak 10. koji postaje stavak 7. ZPZ Prijedlog: (10) Za osiguranje izvršenja ugovorne obveze iz stavka 6. ovoga članka u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje iz stavka 8. ovoga članka, za poljoprivredno zemljište površine veće od 10 ha, zakupac je dužan predati obvezujuće pismo namjere banke uz ponudu, a pri sklapanju ugovora davatelju zakupa položiti bankovnu garanciju. Obrazloženje: Predlažemo kao sredstvo osiguranja dostaviti bankarsko jamstvo. Smatramo da je potreba osigurati da ponuditelj ima adekvatnu snagu (financijsku, imovinsku) da može izvršiti ugovornu obvezu i iskrčiti o vlastitom trošku višegodišnje raslinje….npr. na terenu se događa da zakupac ne izvrši krčenje zemljišta u zadanom roku ili da samo uzme samo drvnu masu a ne iskrči panjeve koje nose 70% ukupnog troška krčenja. Danas je realnost da se uzme takva zemlja u zakup, posiječe drvna masa i proda na crno, panjevi se ostave u tlu, prijavi se neka eko priča, nema proizvodnje, primaju se poticaji, ne plaćaju se zakupi, nitko nikome ništa ne može niti takve itko može tko izbaciti iz posjeda.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Osiguranje izvršenja ugovorne obveze za zakupnika koji je pravna osoba ostvaruje se bankarskom garancijom jer uslijed insolventnosti ili brisanja iz sudskog registra dolazi do nemogućnosti naplate iz imovine osnivača ili odgovorne osobe. Osiguranje izvršenja ugovorne obveze za zakupnika koji je fizička osoba (OPG, obrt i sl.) ostvaruje se zadužnicom na temelju koje je moguća ovrha na cjelokupnoj imovini fizičke osobe.
113	Agro Kordun	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 31.	Poštovani , Želio bih se osvrnuti na članak 48. sadašnjeg zakona o poljoprivrednom zemljištu. U gore navedenom članku smatram da postoje stavci koji ne idu u prilog budućim zakupnicima poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Kao mladi poljoprivrednik želim povećati proizvodnju te podići površine pod proizvodnjom na svom gospodarstvu. Jedina mogućnost koja mi se nudi je zakup državnog poljoprivrednog zemljišta koje je već 30 godina zapušteno, nije u funkciji te je obraslo višegodišnjim raslinjem i drvećem. Kako sadašnji zakon nalaže članak 48. stavak (12) „Drvnu masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 9. ovoga članka preuzimaju od zakupnika, transportiraju i njome raspolažu Hrvatske šume d.o.o. sukladno posebnom propisu o šumama, u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o obavljenom krčenju. Sredstva ostvarena od prodaje drvne mase prihod su državnog proračuna 50% i Hrvatskih šuma d.o.o. 50%.“ smatram da ne ide u prilog poljoprivrednicima pogotovo malim OPG-ovima i mladim poljoprivrednicima kao što je slučaj sa mnom. Ako je već riječ o zapuštenoj poljoprivrednoj površini koja je obrasla zarasla višegodišnjim raslinjem i drvećem i potrebno je pristupiti krčenju te kako zakon nalaže odnosno propisuje stavak (11) „Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja“ smo dužni ukloniti i nadzemni i podzemni sloj smatram da kako god je zakupnik dužan očistit podzemni sloj istog sam mišljenja da bi mu tako i trebao pripasti nadzemni dio u ovom slučaju drvna masa kojom bi moga jednim dijelom pokriti same troškove uklanjanja podzemnog sloja ( panjevi, žile , korjenov sustav ) koji se nalazi pod zemljom te ga je potrebno očistiti kako bi se omogućilo provođenje daljnjih agrotehničkih mjera u smislu obrade i kultiviranja samog zemljišta. Iz više razloga smatram da je potrebno stavak 12. sadašnjeg zakona a kako ovaj nacrt novog zakona predlaže da će to biti stavak 9. izmjeniti ili u najmanju ruku vratiti na prijašnji zakon koji je definirao člankom 43. Stavak (7) „Drvnom masom koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka raspolaže zakupnik. Na transport drvne mase primjenjuju se posebni propisi o šumama.“ jer tim bi se u prvu ruku vratili budući zakupnici u ravnopravan položaj kao netko tko je bio u istoj situaciji prije 5 ili više godina te je imao pravo raspolaganja drvnom masom koju je zatekao na površini koju je dobio u zakup, a kao najvažnije smatram da bi se smanjili troškovi uklanjanja podzemnog dijela jer bi iz novca ostvarenog od prodaje drvne mase mogli pokriti dijelom gore navedene troškove. Ne vidim logiku da smo dužni drvnu masu posjeći izvesti i predati je Hrvatskim Šumama te nakon toga pristupiti čišćenju nadzemnog dijela. Takav zakon nam pravi dupli trošak i smatram da ne ide na ruku nikomu tko je spreman ići prije bilo kakve poljoprivredne proizvodnje u čišćenje i krčenje zapuštenog zemljišta već samo otežava i odbija bilo kakvu pomisao da ide u takav poduhvat. Pozdrav !	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Drvna masa je vlasništvo Republike Hrvatske i pripada vlasniku, a zakupniku pripada naknada za krčenje obraslog poljoprivrednog zemljiste kroz umanjenje zakupnine u utvrđenom iznos troškova krčenja.
114	OSATINA GRUPA d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 33.	Vezano za Članak 50., stavak (5) - Podaci trebaju biti javni i transparentni. Upravo „skrivanje“ podataka dovelo je do neučinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te stvaranja duga s osnove zakupnine od čega je veći dio otišao u zastaru. Apsurd je veći što neplatište bivaju nagrađeni poticajima. Ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta iznosi 738.125,52 ha, od čega je u nekom od oblika raspolaganja oko 380.000,00 ha. Slobodno je dakle 350.000,00 ha državne zemlje. Ujedno od 380.000,00 ha većina korisnika ne ispunjava odredbe Gospodarskog programa na način da zemljište ne obrađuje te je isto zaraslo, zapušteno ili dano u podzakup, a što sukladno zakonskim odredbama predstavlja uvjete za raskid ugovora. Uvođenjem jedinstvene baze podataka dolazi se do podatka da postoji 245.000.000,00 kn duga za 4768 korisnika, a najveća je zagonetka uplaćenih 800.000.000,00 kn koji se ne mogu povezati s ugovorima o zakupu jer ih općine i gradovi ne žele dostaviti ili se opravdavaju da ih nemaju, a još je veći apsurd da je od tog iznosa 500.000.000,00 kn nemoguće definirati kojoj općini/gradu uplata pripada. Neplaćanjem zakupa oštećeni su država, općine i gradovi, ali i županije kojima pripada određeni iznos zakupnine, a do koje štete ne bi došlo da su se provodile zakonske odredbe na način da su ugovori s takvim korisnicima pravovremeno raskinuti. No ovim činom država nije oštećena samo za iznos zakupa od 245.000.000,00 kn (ne uzimajući u obzir još svotu koja je otišla u zastaru) već i za stotine milijuna kuna koje je još takvim korisnicima isplatila na ime poticaja, te se time iznos penje do brojke od 1.000.000.000,00 kn. Stoga smatramo da će jedino transparentni podaci omogućiti kontrolu na više razina i pridonijeti učinkovitom raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Praćenje ugovora provode jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo poljoprivrede. Način vođenja Registra ugovora i plaćanja zakupnine po ugovorima propisan je posebnim Pravilnikom a člankom 43. ZPZ-a su propisani razlozi za raskid ugovora.
115	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 33.	Članak 50. stavak 1 i 2 ZPZ Prijedlog – dopuniti odredbu: (1) Ugovorom o zakupu sklopljenim na temelju ovog Zakona ugovorit će se revalorizacija visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine. (2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, ukoliko je ugovorena revalorizacija, provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu. U vezi sa prethodnim: Članak 102. ZPZ (1) Zakupnina i naknada iz ugovora koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) do stupanja na snagu ovoga Zakona i ugovora koji su sklopljeni sukladno članku 100. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, ukoliko je u njima ugovorena revalorizacija, revalorizirat će se sukladno propisu iz članka 50. stavka 9. ovoga Zakona. (2) briše se Obrazloženje: Smatramo da je potrebno dopuniti ove stavke kako bi bilo nesporno da će se provoditi revalorizacija zakupnina samo u ugovorima u kojima je takva mogućnost ugovorena. Naime, prilikom zaključenja ugovora svaka strana ima legitimna očekivanja koja proizlaze iz odredbi ugovora. Poznato je da odredba o revalorizaciji nije sastavni dio svih do sada sklopljenih ugovora o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Ako bi revalorizacija temeljem novog zakona bila primijenjena na ugovorni odnos koji to nije predviđao, to bi značilo da zakonska odredba ima povratno djelovanje. Međutim odredba iz čl. 90. Ustava RH utvrđuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno djelovanje. Dakle, ovakvo retroaktivno reguliranje revalorizacije očekivano će rezultirati tužbama Ustavnom sudu RH kojima će pobijati odredbe koje bi dirale u njihova stečena prava, odnosno koje bi povrijedile njihova legitimna očekivanja, a posljedice ukidanja takvih odredbi i vraćanje neosnovano plaćenih iznosa bi mogle biti velik problem po proračun RH. Zbog svega prethodno navedenog, predlažemo jasno definirati odredbu zakona na način da se revalorizacija primjenjuje samo na ugovore u kojima je ugovorena revalorizacija	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Odredbom članka 102. stavka. 2 ZPZ-a propisano je da će se ugovor raskinuti ako zakupnik odnosno koncesionar odbije sklopiti aneks ugovora o revalorizaciji ugovorenih naknada. Obzirom da se navedena odredba odnosi na sve zakupnike i korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji imaju ugovore sklopljene do stupanja na snagu ZPZ-a i revalorizacija se primjenjuje jednako na sve. Revalorizacija je bila propisana i svim dosadašnjim Zakonima o poljoprivrednom zemljištu pa se te odredbe primjenjuju na sve ugovore koji su sklopljeni temeljem tih zakona, neovisno da li pojedini ugovori sadrže navedenu odredbu o revalorizaciji ili ne sadrže.
116	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 33.	Poštovani, s obzirom na dosadašnja iskustva sa kapacitetima i stručnošću osoblja JLS-a (čast iznimkama), smatram da odredba iz članka 50. stavka 2.: "(2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu." će biti provođena "selektivno" i proizvoljno, stoga smatram da bi navedeno trebalo odrađivati tijelo na državnom nivou (npr. HAPIH), jer indeks potrošačkih cijena je jedinstven. Nadalje postavlja se pitanje što će biti sa zakupninom odnosno revalorizacijom iste ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena ("verižni" indeks u odnosu na prethodnu godinu) u pojedinim godinama ne bude premašivao 103, jer će na temelju ovako definiranog načina provedbe revalorizacije zakupnine ista "zaostajati" za porastom indeksa potrošačkih cijena. Sugeriram da se predmetna odredba preformulira na način da npr. u slučaju porasta indeksa potrošačkih cijena recimo 2 godine za redom, a svake godine recimo na razini 102 (dakle svake godine ispod 103), uvjetuje revalorizaciju početne zakupnine odnosno prethodno revalorizirane visine zakupnine nakon (te) druge godine u visini 104,04 (102*102/100), jer je toliki porast cijena nakon 2 godine u konkretnom primjeru u odnosu na početnu zakupninu odnosno prethodno revaloriziranu visinu zakupnine (više od 103), jer bi se jedino na ovaj način donekle osigurala primjerena revalorizacija zakupnine, pogotovo što posljednjih godina godišnji indeks potrošačkih cijena ne premašuje 103, a za očekivati je da će tako biti i u budućnosti. Odredba stavka 5. ovog članka glasi: "(5) Podaci iz evidencija ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka i podaci iz registra evidencija ugovora i naplate iz stavka 4. ovoga članka nisu javni." Zašto navedeni podaci ne smiju biti javni???	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima. Praćenje ugovora provode jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo poljoprivrede. Način vođenja registra ugovora i plaćanja po ugovorima propisan je posebnim Pravilnikom a Zakonom (Čl. 43. ZPZ-a) su propisani razlozi za raskid ugovora.
117	Vinka plus d.o.o..	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 36.	Predlažemo da se stavka 2. točka b. izmjeni sa: b) fizičke ili pravne osobe koje se najmanje tri godine do objave javnog natječaja bave djelatnošću akvakulture te posjeduju objekt za preradu proizvoda akvakulture	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
118	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 38.	Predlažemo da se u članku 56. izmijeni stavak 14. na način da se propiše da su zakupnici zajedničkih pašnjaka dužni sklopiti sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka istovremeno s potpisom ugovora o zakupu. U tom slučaju stavak 15. se može brisati.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru.
119	PP Orahovica d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 39.	Članak 57. stavak 1. ZPZ Prijedlog: ne unositi ograničenje „jednokratno“ i omogućiti onima koji su u mirnom posjedu sklapanje ugovora o privremenom korištenju (1) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu sklopiti ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev i to s dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i/ili koji su u mirnom posjedu istog. Obrazloženje: Često se događaju situacije da je posjednik otišao u stečaj, ili nije sređena ili prikupljena sva dokumentacija za raspisivanje natječaja, prekinuta je proizvodnja i gotovo 2 godine je kako poljoprivredno zemljište ili ribnjak nema novog posjednika radi čekanja na raspisivanje natječaja za zakup. Ribnjak koji je bio u funkciji i nakon toga se na njemu ne proizvodi 2 godine, radi prorastanja vegetacije zarasta, te će zahtijevati rekonstrukciju, a time i značajna financijska sredstva kako bi se mogla ponovo pokrenuti proizvodnja, umjesto da se omogući privremeno korištenje ribnjaka zainteresiranim proizvođačima do raspisivanja natječaja za zakup. U slučaju da se ne sklopi ugovor o zakupu nakon proteka dvije godine, što se u pravilu i događa, potrebno je predvidjeti mogućnost produljenja privremenog korištenja do trenutka sklapanja ugovora o zakupu.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se na temelju natječaja, a najpovoljniji ponuditelj utvrđuje se na temelju propisanih kriterija.
120	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 39.	Nije nedvojbeno jasno odnosi li se jednokratno sklapanje ugovora o privremenom korištenju iz stavka 1. na razdoblje iza stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna ili se ugovori o zakupu mogu ukupno samo jednom “produžiti” nakon isteka roka na koji su sklopljeni.	Prihvaćen	Poštovani, zahvaljujemo na komentaru.
121	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 41.	Točka 1 Brisati tekst iza riječi " zajednički pašnjak" Točka 2 izmijeniti ovaj dio: površine do 100 ha za kontinentalno područje i 10 ha za priobalno područje	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
122	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 41.	Točka 1 Brisati tekst iza riječi " zajednički pašnjak" Točka 2 izmijeniti ovaj dio: površine do 100 ha za kontinentalno područje i 10 ha za priobalno područje	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku Hrvartsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Stav je predlagatelja da osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljiste kao ograničen i neobnovljiv prirodni resurs treba zaštiti, očuvati i samo iznimno prodavati.
123	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 41.	Točka 1 i 2 ovog članka ne omogućuje prodaju poljoprivrednog zemljišta i treba ih mijenjati	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Stav je predlagatelja da osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljiste kao ograničen i neobnovljiv prirodni resurs treba zaštiti, očuvati i samo iznimno prodavati.
124	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 41.	Predlažemo sljedeće izmjene članka 59.: U stavku 1. iza riječi “područjima” stavlja se točka, a riječi “te osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.” brišu se. Stavak 2. se briše. Stavak 3. postaje stavak 2. Obrazloženje: Republici Hrvatskoj su od strateškog značenja ribnjaci, zajednički pašnjaci, komasirane, arondirane površine i poljoprivredno zemljište koje graniči s građevinskim područjima. Isključivanjem P1 i P2 zemljišta iz prodaje prema članku 60. ovog Zakona neće se postići poželjan efekt prodaje manjih, usitnjenih čestica državnog zemljišta koje su državi isključivo opterećenje i nemaju strateškog značenja, a njihovom prodajom bi manja PG okrupnila svoja gospodarstva i stavila značajno veći broj hektara u funkciju poljoprivredne proizvodnje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku Hrvartsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Stav je predlagatelja da osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljiste kao ograničen i neobnovljiv prirodni resurs treba zaštiti, očuvati i samo iznimno prodavati.
125	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 41.	Zapravo prodaje nema jer je Stavkom 1 i 2 to onemogućeno Članak 59. (1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja, osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima te osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište. (2) Iznimno, osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koja se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se prodati na temelju javnog natječaja za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 1 ha za kontinentalno područje i površine do 0,2 ha za priobalno područje.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Napominjemo da se ostala poljoprivredna zemljišta mogu se prodavati: pašnjaci, livade, oranice i ostale površine koje se mogu privesti poljoprivrednoj namjeni a nalaze se izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, nisu uz granicu građevinskog područja, koja su površinom do 50 ha za kontinentalno područje odnosno do 5 ha za priobalno područje.
126	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 42.	U članak 60. predlažemo promjene kako slijedi: „(1) Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 100 ha za kontinentalno područje i do 10 ha za priobalno područje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Stav je predlagatelja Zakona da uređene veće površine visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države trebaju ostati u vlasništvu Republike Hrvatske radi kontroliranog raspolaganja i korištenja te zaštite, s obzirom da poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republike Hrvatske.
127	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 46.	U članku 64. u stavku 1. točke a) iza riječi „natječaja“ brisati dio teksta „na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji“ dodaje se nova točka b) koja glasi: - vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem. (ostalo se briše) Dosadašnje točke b), c), d), e), f) i g) postaju točke c) d), e), f) ,g) i h). U dosadašnjoj točki b) koja postaje točka c) iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“ - predlažemo brisati „ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje“, te umjesto „tri“ upisati „pet“ godina U dosadašnjoj točki c) koja postaje točka d) riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ zamjenjuju se riječima: „Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“ - i predlažemo umjesto „tri“ upisati „pet“ godina. U dosadašnjoj točki d) koja prelazi u točku e) predlažemo brisati dio teksta koji glasi „ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje“ i umjesto riječi „tri“ pisati „pet“ godina	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Svi ugovori navedeni u točki a) sklopljeni su na temelju zakona koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja istih. Stav je predlagatelja da nije opravdana prodaja u slučaju kada je zemljiste koje graniči znatno manje površine u odnosu na državno koje se prodaje – npr: 0,2700 ha privatno u odnosu na granično državno od 35,0000 ha Stav predlagatelja – usuglašeno sa kriterijima za zakup
128	OPG Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 46.	dosadašnjim višegodišnjim zakupcima urednim platišama treba omogućiti otkup zakupljenih parcela izravnom pogodbom kroz 10-godišnju otplatu. zemljište u vlasništvu temelj je razvoja...	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Stav predlagatelja je da se prodaja provodi na propisani način putem javnog natječaja.
129	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 46.	Poštovani, smatram da odredba iz stavka 1. točke b) ovoga članka: „b) vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem pri čemu je površina čestice vlasnika poljoprivrednog zemljišta jednaka ili veća od površine državnog poljoprivrednog zemljišta te se postupkom prodaje okrupnjava zemljište vlasnika." nema pretjeranog smisla kod ("redovne") prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta, pošto će u većini slučajeva kupac biti iz točke a): "a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli, a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji su bili sklopljeni na temelju isteklih ugovora, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, i koji su ispunili sve obveze iz ugovora koji je istekao". Predlažem da se navedena odredba uključi u institut Prodaje izravnom pogodbom odnosno u članak 72. Zakona, uz određenu modifikaciju, a kao što je bio slučaj u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13 - članak 50. stavak 1. točka a).	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
130	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 47.	Uz stavak 2. predlažemo da se prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za prodaju s popratnom dokumentacijom dostavi na prethodnu suglasnost Ministarstvu poljoprivrede prije donošenja na općinskom ili gradskom vijeću. Ovakva procedura bi bila puno učinkovitija i značajno skratila i pojednostavila proces donošenja Odluke.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Uvođenjem elektroničkog provođenja natječaja skratit će se i pojednostaviti provedba natječaja.
131	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 49.	U Članku 71., stavak 2. dodati tekst: iza riječi Ministarstvu, dodati: a predmetnu zemlju za prodaju mora prvo ponuditi najbližem interesentu koji svojim zemljištem graniči sa česticom/česticama koje ponuditelj prodaje, a čije sjedište je mora biti na JLS na kojoj se zemlja nalazi, a kupac može biti fizička ili pravna osoba do razine mikropoduzeća.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se na temelju javnog natječaja za zakup i prodaju (samo iznimno izravnom pogodbom u Zakonom propisanim slučajevima).
132	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 50.	Članak 72., - točka (1.) stavak c, potrebno definirati u pojmovniku Zakona pojam „strateškog projekta“ - točka (2.) briše se i glasi: Zainteresirana osoba za kupnju državnog poljoprivrednog zemljišta izravnom pogodbom podnosi Zahtjev Ministarstvu koje je prije odluke o prodaji dužno pribaviti suglasnost za isto od JLS ili Grada Zagreba na čijem se području predmetno zemljište nalazi	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Isto je propisano Zakonom o strateškim investicijskim projektima RH Izravna prodaja provodi se samo iznimno ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.
133	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 50.	Poštovani, Predlažem da točka d) stavka 1. ovoga članka glasi: "d) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice nije veća od jednog hektara." Predlažem da točka e) stavka 1. ovoga članka glasi: "e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice je veća od jednog hektra pri čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske jednak ili manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva." Predlažem da se u stavak 1. ovoga članka doda i točka f) koja bi glasila: "f) za katastarsku česticu poljoprivredne površine koja graniči sa zemljištem podnositelja zahtjeva, čija veličina nije veća od 1 ha.", a da se na temelju ovoga izbriše stavak 2. članka 59. Zakona (NN 20/18, 115/18, 98/19) koji glasi: "(2) Iznimno, osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koja se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se prodati na temelju javnog natječaja za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 1 ha za kontinentalno područje i površine do 0,2 ha za priobalno područje." Što bi trebao značiti tekst iz stavka 3. ovoga članka: "prilaže dokaz o u cijelosti provedenom Gospodarskom programu"? Naime, zar zahtjev ne može podnijeti npr. suvlasnik poljoprivrednog zemljišta koji nije zakupnik drugog državnog poljoprivrednog zemljišta, a po osnovi kojeg je obvezan dostavljati dokaz o u cijelosti provedenom Gospodarskom programu.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
134	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 51.	Članak 73. - točka (1.) iza riječi može dati dodati: uz prethodnu suglasnost JLS ili grada Zagreba na čijem se području predmetno zemljište nalazi,…. - točka (4.) umjesto do100 ha, upisati do 25 ha Članak 74. stavak: - točka (4.) iza riječi donosi Ministarstvo, dodati; uz prethodno pribavljenu suglasnost JLS ili Grada Zagreba. - točka (5) umjesto riječi ministar koja se briše upisati riječ: predsjednik vlade Članak 77. , točka (4.) u Zakonu definirati posebne propise za oslobađanje od plaćanje naknade za osnivanje prava građenja	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Izravna prodaja provodi se samo iznimno ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom. Nomotehnički se u odredbi opisno upućuje na propis.
135	Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 51.	Članak 73. - točka (1.) iza riječi može dati dodati: uz prethodnu suglasnost JLS ili grada Zagreba na čijem se području predmetno zemljište nalazi,…. - točka (4.) umjesto do100 ha, upisati do 25 ha	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru. Izravna prodaja provodi se samo iznimno ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.
136	Nataša Luketić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 53.	Molim vas pojašnjenje odnosi li se to samo na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske? Ista odredba trebala bi valjati i za svo zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru. Odredba čl. 53. Odnosi se samo na poljoprivredno zemljiste u vlasništvu Republike Hrvatske.
137	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 58.	Člankom 38. stavkom 11. propisano je da će HAPIH provoditi godišnju kontrolu provedbe Gospodarskog programa , stoga bi trebalo brisati točku j) u stavku 1. članka 87. i riječi “, j” u stavku 2. članka 87.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
138	OSATINA GRUPA d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 64.	Potrebno je obustaviti i postupke davanja u zakup koji su u tijeku. Naime, upravo je razlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanja u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, omogućavanja da se obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu utječe na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeni život u ruralnim prostorima. Temeljem odredbi trenutno važećeg Zakona članak 36. definira pravo prvenstva na javnom natječaju na način kakav nije poznat u dosadašnjoj zakonodavnoj praksi. Prvi put u Republici Hrvatskoj u zakonskoj regulativi prioritet na natječaju za zakup nema dosadašnji zakupac koji je tijekom prethodnih godina investirao u razvoj poljoprivredne proizvodnje, zaposlio ljude i ispunio sve uvjete iz Ugovora o zakupu. Poljoprivredni proizvođači sigurno gube tu zemlju, mnoge investicije koje su u tijeku ili su planirane, bit će zaustavljene, a i dolazi do gubitka interesa za ulaganje u daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima. Na snazi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN, br. 20/18, 115/18 i 98/19) i isti se primijenjuje dok se ne izmijeni ili ne stavi izvan snage.
139	OPG Mikulić	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 68.	Poštovani, vezano na članak 8. i 9. period od jedne godine nije dovoljno te se treba isti produžiti za još jednu godinu ili više ako investitor može dokazati da je započeo sa projektom gradnje, sadnje ili proširenja stada. Primjer : Izrada projekta, prikupljanje dozvola, pronalazak izvođača radova i dobavljača opreme zahtjeva najmanje 8 mjeseci, a ukoliko se koristi fondove cijeli postupak još produžuje još najmanje jednu godinu.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
140	OSATINA GRUPA d.o.o.	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 68.	Vezano za ovaj članak, stavak (9) - nejasno kako se navedeno misli provesti. Smatramo da će ovo polučiti samo pravnim zavrzlama, a time i sudskim postupcima, koji će svima biti samo na štetu.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentarima.
141	Udruga gradova u RH	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 68.	Potrebno je uskladiti rokove propisane za raspisivanje natječaja (stavak 2. članka 68. Izmjena i dopuna: Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koje su dobile suglasnost na Program do stupanja na snagu ovoga Zakona dužne su raspisati natječaj, u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.) s rokom u kojem će Ministar donijeti pravilnik o obračunu cijene zakupnine (stavak 1. članka 72. Izmjena i dopuna: Ministar će donijeti pravilnik iz članka 37. stavka 2. Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima.
142	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 69.	Poštovani, stavkom 1. ovoga članka prijedloga izmjena i dopuna Zakona navedeno je: (1) Ako jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne donese Program iz članka 29. stavka 9. ovoga Zakona, ne donese Odluke iz članka 31. stavaka 7. i 20.,..." molim Vas da provjerite na koje stavke se mislilo u članku 31., pošto isti prema prijedlogu izmjena i dopuna ima 15 stavaka (članka 22. ovoga prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama).	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima.
143	Veselko Špoljar	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU , Članak 72.	Poštovani, po kojim uvjetima (cijenama) će se provoditi natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u JLS-ovima koje su dobile suglasnost na Program raspolaganja do stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama, a obvezne su u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama raspisati natječaj (članak 68. stavak 2. ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama), a s obzirom da se mijenja i članak 37. stavak 2. Zakona člankom 27. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama, na način da je ministar obvezan donijeti Pravilnik za izračun zakupnine, a stavkom 1. ovog članka prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama je navedeno: "(1) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 37. stavka 2. Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.", dakle može se dogoditi (vremenski) jaz između raspisivanja natječaja za zakup po ovim izmjenama i dopunama Zakona u JLS-ovima koje su dobile suglasnost na Program do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona (60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama), a da Ministar ne donese Pravilnik za izračun zakupnine, jer za donošenje istog mu je ostavljen rok od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama. Navedeno je upitno iz razloga što je ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona znatno drugačije definirana "zakupnina" kod provođenje natječaja za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na aktualni Zakon (NN 20/18, 115/18, 98/19). Ovim člankom, a niti u ostalim člancima prijelaznih i završnih odredbi nisam uočio odredbu o roku donošenju Pravilnika o gospodarskom programu iz članka 35. stavka 6. Zakona, pošto je predložena izmjena sadržaja gospodarskog programa u odnosu na postojeći Zakon (članak 1. stavak 2. podstavak 4. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu).	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentarima.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.