Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU PODSJETNIK I POSLJEDICE! Dnevno. Hr. 03. svibnja 2018.god je objavilo otvoreno pismo ministru Kujundžiću: Zašto privatizacija primarne zaštite? https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/otvoreno-pismo-ministru-kujundzicu-zasto-privatizacija-primarne-zastite-1162292/ “Poštovani gospodine Ministre! Slijedom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zaštite, molimo Vas pojasnite hrvatskoj javnosti sljedeće: 1. Zbog čega se provodi potpuna privatizacija primarne zaštite? 2. Hoće li privatizirane ambulante raditi na načelima konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i dalje biti na državnim jaslama? 3. Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost? 1. Vjerujemo da imate jake, na dokazima utemeljene radove o prednostima potpune privatizacije primarne zaštite. Pod prednošću možemo smatrati bilo koji pozitivan učinak ili novu, dodanu vrijednost koju će imati privatizirana ambulanta u odnosu na javnu. Ono što do sada znamo jest to da takvih razlika – nema. I sami liječnici koji zagovaraju privatizaciju navode da “većina pacijenata i ne zna je li njihov liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja”. Isticano povećanje broja učinjenih usluga (DTP-ova) nakon privatizacije pokazala se sporna (ne samo kod nas nego i u drugim zdravstvenim sustavima) zbog sljedećeg: a) Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do porasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje. b) Kontrola povećanog broja učinjenih usluga pokazuje (u svim sustavima) kako je riječ samo o načinu uvećavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade. c) Želja za povećanje zarade prečesto navodi liječnike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, no što je to bilo u stvarnosti. d) Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene nepotrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga. 2. Prema nacrtu Zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici te neće poslovati na načelima slobodnog tržišta i konkurentnosti. Iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodatno plaćati za učinjene usluge (505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu). Pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem (čl. 55). Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici? S obzirom na to da će vlasnici ambulante pravo na djelatnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odnosno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci; čl. 63.) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječnike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom? 3. Prije potpune privatizacije primarne zaštite trebalo bi o tome pitati i vlasnike tj. hrvatske građane. Jer, upravo su hrvatski građani (a ne neka politička stranka ili Vlada) vlasnici javnog zdravstva. Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) “privatnicima”? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odobravanje hrvatskih građana. U anketi provedenoj u časopisu Lider 2, 99,1 % građana (5123 glasova) u odnosu na 0,9% (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najavljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na referendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva? Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele razvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privatizacije neće biti zakinuti – oni uvijek mogu osnovati privatnu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zaplivati poduzetničkim vodama. Sa željom da naše javno zdravstvo bude što bolje, srdačan pozdrav! Dražen Gorjanski, dr. med., spec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU E.Mirković Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, trebao je od Ministarstva zdravstva kao stručnog nositelja još u I. tromjesečju 2020.g. uputiti Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. I maloumniku je jasno da je Uprava za medicinsku djelatnost MZ autonomna te da Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu je „mrtvo slovo na papiru“. Kako se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti od 1.01.2019. člankom 155. st. 2. zdravstvenim radnicima smatraju i nezdravstvena zanimanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, zbrka je još veća. Zanimanja sveučilišni prvostupnik i sveučilišni magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike kao visokoobrazovani radnici moraju dobiti status kakvog uživaju u svim državama Europe i svijeta i koji im mora pripadati i u RH uz stručne prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijske tehničare iako je posve jasno da će i ova primjedba biti „primljena na znanje“. U najmanju ruku " neodgovoran i diskriminirajući pristup od strane resornog ministarstva koji će na žalost za koju godinu itekako osjetiti posljedice "zakulisnih aktivnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Zahvaljujem na odgovoru Ministarstva zdravstva od 30. rujna 2019. godine u vezi reguliranja statusa biologa u zdravstvu. U odnosu na Vaš navod kako će prijedlozi u vezi reguliranja profesije biologa u zdravstvu biti razmotreni u sklopu izmjene Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) ističem i molim da razmotrite slijedeće. Zakonom o djelatnostima u zdravstvu i to člankom 1. propisano je da se zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad sanitarnim inženjerima, stručnim prvostupnicima radiološke tehnologije, stručnim prvostupnicima radne terapije i stručnim prvostupnicima medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Odredbe navedenog Zakona koje se odnose na sanitarne inženjere na odgovarajući način se primjenjuju i na sanitarne tehničare, stručne prvostupnike sanitarnog inženjerstva, sveučilišne prvostupnike sanitarnog inženjerstva, diplomirane sanitarne inženjere i magistre sanitarnog inženjerstva. Odredbe Zakona koje se odnose na stručne prvostupnike radiološke tehnologije na odgovarajući način se primjenjuju i na inženjere medicinske radiologije i dr. Iz navedenog propisa jasno je vidljivo da se radi o profesijama koje rade u zdravstvu, te za koje profesije se u najvećem dijelu ne traži sveučilišni, već završen stručni studij. S druge strane druge profesije poput psihologa u zdravstvu, medicinskih biokemičara, doktora medicine i drugih, kao visokoobrazovnih profesija regulirane su kroz posebne zakone. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu su visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Na potrebu jednakog statusa biologa kao i drugih visokoobrazovnih radnika ukazuje i odredba čl. 205. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) (u daljnjem tekstu: ZZZ) koja propisuje da poslove zdravstvenog inspektorata za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci) može obavljati samo osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije, biologije ili molekularne biologije. Dakle, sam ZZZ u pogledu kompetencija glede zdravstvenog inspekcijskog nadzora izjednačava navedene profesije. Važno je napomenuti kako i iz Odluke Ustavnog suda Republike U-I-351/2016 (izvor: https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c1257f9b0039bc72/$FILE/U-I-351-2016%20.pdf, pristup na dan 29.10.2019.) proizlazi da postoje razlike između sveučilišnih i stručnih studija, s jasno naglašenom posebnošću sveučilišnih studija koji pripremaju i za znanstveni rad. Studij i završeno sveučilišno obrazovanje biologe priprema za znanstveni rad. Važno je istaknuti da najveći broj biologa u zdravstvu imaju završen poslijediplomski sveučilišni studij (magistri i doktori znanosti), a prema podacima iz prosinca 2017. godine 53 % biologa u zdravstvenom sustavu imaju znanstveno ili znanstveno- nastavno znanje. Stoga biolozi u zdravstvu smatraju da upravo zbog visokog obrazovanja u posebnom području znanstvene djelatnosti, trebaju imati reguliran status kroz poseban zakon i posebnu komoru na jednak način kako je reguliran status drugih visokoobrazovanih radnika kroz posebne zakone i komore u zdravstvu, a ne u sklopu Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Na to između ostalog ukazuju i ovlasti koje su im dane u provođenje zdravstvenog inspekcijskog nadzora na jednak način kao i drugim visokoobrazovnim profesijama (čl. 205. ZZZ). Želim istaknuti kako je intencija europskih država u pitanju regulacije profesija vidljiva kroz europske organizacije (Europska organizacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu) koje djeluju na europskoj razini. Navedene organizacije ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ i to na način da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (izvor: The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf, pristup na dan 23.10.2019. godine). Prema tome, reguliranjem profesije biologa kao posebne profesije znanstvenika (koje i europske organizacije vrednuju i priznaju na jednak način) kroz poseban zakon i posebnu komoru doprinosi se ujednačavanju profesija na razini Europske unije. Člankom 73. Zakona o djelatnostima u zdravstvu osnovana je Hrvatska komora zdravstvenih radnika i to za profesije regulirane tim zakonom. Člankom 76. propisane su ovlasti komore, među kojima i izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad, kao i stručni nadzor nad radom članova. Kako je Hrvatska komora zdravstvenih radnika već osnovana i opći akti doneseni, a sukladno navedenom zakonu osnivači su Ministarstvo i Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije, Hrvatska udruga radnih terapeuta i Hrvatska udruga laboratorijske medicine, te bi biolozi kao profesija reguliranjem kroz navedeni zakon unaprijed bili zakinuti u svojim pravima, jer uopće nisu niti mogli sudjelovati u osnivanju komore kao ključne krovne organizacije za njihov rad. Osim toga, reguliranje profesije biologa kroz navedeni zakon dovelo bi do niza poteškoća. Najprije, dosadašnji ustroj komore kao i sve opće akte bi trebalo izmijeniti u smislu priznavanja jednakog prava biolozima u zdravstvu kao i drugim profesijama koje su već regulirane navedenim zakonom. Naime, svaki opći akt donosi skupština koja se sastoji od članova, a s obzirom na brojnost sadašnjih članova Skupštine Hrvatske komore zdravstvenih radnika, u odnosu na brojnost biologa u zdravstvu, biolozima bi se onemogućilo ravnopravno participiranje u donošenju odluka ključnim za rad biologa. Tijela komore su već formirana, te bi na navedeni način ovlast davanja odobrenja za rad biologa u zdravstvu i obavljanje nadzora nad radom biologa bila u nadležnosti osoba koje nemaju stručne kvalifikacije kao niti dovoljna znanja da navedene poslove obavljaju jer se ne radi o istim profesijama. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu smatra da biolozi u zdravstvu ne bi mogli na adekvatan način ostvariti sva svoja prava kroz Zakon o djelatnostima u zdravstvu, već donesene opće akte i formirana tijela Hrvatske komore zdravstvenih radnika, pa čak da se i postignu izmjene jer se radi o bitno različitim profesijama. Reguliranje profesije na navedeni način ne bi bilo adekvatno niti u skladu s položajem biologa na europskoj razini, a jednako tako biolozi bi bili u neravnopravnom položaju prema drugim visokoobrazovnim profesijama koje imaju reguliran status kroz posebne zakone i koje imaju nezavisne komore. Stoga Vas molim da još jednom razmotrite i uvažite prijedlog za donošenjem posebnog zakona kojima bi se regulirala profesija biologa u zdravstvu. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Ovim putem u ime biologa u zdravstvu Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu izražava nezadovoljstvo i zahtijeva da se u ažurirani Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2021. godinu uvrsti i donošenje Zakona kojim će se regulirati položaj biologa u zdravstvu (ZAKON O DJELATNOSTI BIOLOGA U ZDRAVSTVU). Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) stupio je na snagu 1.01.2019. godine te je u članku 155. st. 2. propisano da se zdravstvenim radnicima smatraju biolozi u zdravstvu ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, čime je reguliran status biologa kao zdravstvenih radnika. S obzirom na status biologa u zdravstvu kao zdravstvenih radnika nužno je da se djelatnost biologa u zdravstvu pravno regulira donošenjem posebnog zakona. Zakon bi predstavljao pravni temelj između ostalog za propisivanje ustrojstva, nadležnosti i načina rada komore, kao strukovne organizacije zdravstvenih radnika, a sve sukladno čl. 243. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da se ustrojstvo, nadležnost i način rada komore uređuje posebnim zakonom. Bez donošenja zakona kojim bi se reguliralo ustrojstvo, nadležnost i način rada komore, nema niti preduvjeta za reguliranje statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenih radnika koji se sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti obavezno učlanjuju u komore. Pri tome želimo napomenuti kako su sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Ističemo kako upravo zbog našeg visokog obrazovanja u posebnom području znanstvene djelatnosti, trebamo imati reguliran status kroz poseban zakon i posebnu komoru na jednak način kako je reguliran status drugih visokoobrazovanih radnika kroz posebne zakone i komore u zdravstvu (primjerice Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) - Hrvatska psihološka komora, Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08)- Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Zakon o liječništvu (NN 121/03 i 117/08)- Hrvatska liječnička komora). Također, u članku 205. st. 3. propisano je da biolozi mogu izvršavati zdravstveno- inspekcijski nadzor, odnosno poslove zdravstvenog inspektora za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci). Članak 166. propisuje da se na prava i dužnosti zdravstvenih radnika te druga pitanja koja nisu utvrđena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti primjenjuju odredbe posebnih zakona o profesijama u zdravstvu. Također, u brojnim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisane su aktivnosti nadležnih stručnih komora koje imaju, između ostalog, ulogu u izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika, u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije te obavezu učlanjivanja u stručne komore, što se sve provodi sukladno posebnom zakonu vezanom uz regulaciju dotične profesije. Osim iz gore navedenog, pravna osnovanost i opravdanost zahtjeva za uvrštavanjem Zakona o djelatnosti biologa u zdravstvu u Plan zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu proizlazi i iz odredbe članka 260. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisana obveza zdravstvenih ustanova da usklade svoj rad i poslovanje s odredbama navedenog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu predmetnog zakona, a koji je stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine. Ujedno napominjemo kako smo odmah po stupanju na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti obavijestili nadležno Ministarstvo zdravstva o potrebi donošenja posebnog zakona kojim će se regulirati naš status, i izrazili spremnost da sudjelujemo u radu radne skupine koja bi radila na pripremi nacrta zakona, jer smatramo da svojim iskustvom i stručnošću možemo doprinijeti donošenju kvalitetne zakonske regulative. Na naš prijedlog Ministarstvo nam je odgovorilo dopisom od 11. travnja 2019. Klasa: 023-03/19-01/96, Urbroj: 534-02-1-1/2-19-3 u kojem je navedeno da će Ministarstvo zdravstva uzeti u obzir sve naše prijedloge u postupku donošenja posebnog zakona, ali kako sukladno Planu normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, predmetni zakon nije predviđen za donošenje u 2019. godini. Navedeno obrazloženje smo razumjeli i prihvatili jer je Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio na snagu 01.01.2019. godine, a Vlada Republike Hrvatske je Plan normativnih aktivnosti donijela 10.01.2019. godine. Međutim, ne možemo razumjeti i prihvatiti da u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti u području zdravstva za 2020. i 2021. godinu, dakle 23 mjeseca nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno skoro dvije godine nakon njegova donošenja nije predviđeno reguliranje našeg statusa kroz poseban zakon. Napominjemo da smo posljednji put 19. lipnja 2020. godine poslali nadležnom Ministarstvu zdravstva ponovnu zamolbu da nas se uvrsti u Prijedlog zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Admir Dilberović OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU U potpunosti podržavam prijedlog gđe Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) Smisao donošenja novih zakona je suštinska analiza postojećeg i korekcije istog uz uvažavanje mišljenja i prijedloga nadležnih komora i stručnih društava a ne sitna korekcija i prepisivanje postojećih uz navođenje novog datuma zakona. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag.med.lab.diag. Opća bolnica Dubrovnik, Odjel za transfuzijsku medicinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Ažuriranim prijedlogom plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2021. godinu se Zakon o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima u zdravstvu planira pripremiti u II. tromjesečju 2021.g. U odgovoru Vladi Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/20-06/18, URBROJ: 534-02-1-2/2-20-04) od 03.studenog 2020.godine potpisanog od ministra zdravstva izrijekom stoji: „… Donošenje lzmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu planirano je za četvrti kvartal 2020. godine, a nakon toga i ostalih podzakonskih akata navedenih i prijedlogu Hrvatska komore zdravstvenih radnika.“ Kako je isti je bio planiran za I. tromjesečje 2020. pa za IV. tromjesečje 2020., nekorektno je biti nedosljedan u planiranju pa sada najavljivati lzmjene i dopune Zakona o djelatnostima u zdravstvu za II. tromjesečje 2021.g. Obrazac prethodne procjene je izradila Uprava za medicinsku djelatnost MZ bez ikakvih kontakata i savjetovanja sa Hrvatskom komorom zdravstvenih radnika a na koje smo se putem e- savjetovanja oglasili i reagirali. Primjedbe su bile: JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a): Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika podržava najavljene Izmjene i dopune Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Podupiremo i obrazloženje da je utvrđena potreba za donošenjem navedenog zakona. Utvrđivanjem standarda obrazovanja, prava i odgovornosti zdravstvenih radnika iz Zakona o djelatnostima u zdravstvu poglavito sveučilišnih prvostupnika i magistara MLD posljedično će dovesti do ispravne primjenjivosti Šifrarnika HZZO-a u segmentu „Tip zdravstvenog radnika ili suradnika u zdravstvu“: 774-magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike, 773-inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, 747-prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i 764-zdravstveno-laboratorijski tehničar, a što je u objavljenom Izvješću „ Primljeno na znanje.“ Jednako tako, ispred HRVATSKE KOMORE ZDRAVSTVENIH RADNIKA, prijedlog glede: 1. problema koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva: regulirati će se profesija kod novo stečenih visokoškolskih naobrazbi, te usklađivanja i reguliranja stečenih obrazovnih kvalifikacija u sustavu reguliranih profesija iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije jer je obrazovni sustav RH definirao studijske programe visokoškolske naobrazbe i kvalifikacija, koji nisu definirani u sustavu reguliranih profesija; nemogućnost progresije i razvoja pojedinih posve različitih zdravstvenih struka, djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko-laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije u postojećem organizacijskom sustavu; neprepoznavanje određenih profesija kao neizostavnog dijela sustava zdravstvene djelatnosti; upravljanje i odlučivanje kod poslova prenesenih javnih ovlasti; razvoj privatne prakse navedenih djelatnost; sustavna provedba kontrole i nadzora zdravstvenih radnika u obavljanju djelatnosti zdravstvenih radnika članova Komore i njihovih radnih uvjeta, kao i način utvrđivanja suradnje s nadležnim tijelima i institucijama kod provedbe navedenih poslova; zanemarivanja statusnog pozicioniranja djelatnosti i profesija na tržištu rada, u obavljanju poslova i djelatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim institucijskim oblicima u kojima se obavlja zdravstvena zaštita i skrb; definiranje planova i programa pripravničkog staža i polaganja stručnih ispita za zdravstvene radnike kojim je predmetno utvrđeno kao zakonska obveza pristupa tržištu rada; obavljanje i provođenje pripravničkog staža za zdravstvene radnike 2. Razlog za izradu nacrta prijedloga zakona: definirati će se pojam reguliranih profesija, novo stečenim kvalifikacijama npr. magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistri radiološke tehnologije; dodatno će se utvrditi poslovi, znanje, vještine zdravstvenih radnika djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti; definirati će se način obavljanja poslova u ustanovama, drugim tijelima i način i mogućnost obavljanja privatne prakse; utvrditi će se standardi obrazovanja kao i postupci izdavanja odobrenja za samostalan rad; definirati će se Komora kao pravna osoba i poslovi Komore te javnih ovlasti; utvrditi će se dodatno kaznene odredbe kod provedbe stručnih nadzora. 3. Cilj koji se želi postići normativnim rješenjem: utvrđivanje i definiranje reguliranih profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija; unaprjeđenje profesija i utvrđivanja standarda profesije sukladno preporukama EK, te načela prepoznatih u zemljama EU zbog toga što su profesije iz sustava Hrvatske komore zdravstvenih radnika prepoznate kao takve u svim državama EU, te je istima zakonskim propisima i normativnim rješenjima omogućen samostalan i sustavan razvoj. Komora ovakvim pristupom želi omogućiti svojim članovima jednake uvjete razvoja, te profilirati profesije po preporučenim načelima EK); jasno i nedvojbeno utvrditi iste djelatnosti kao isključivo zdravstvene djelatnosti, odnosno djelatnosti u sustavu zdravstvene zaštite i skrbi; omogućiti rad na svim razinama zdravstvene zaštite i skrbi; utvrditi nedvosmisleno javne ovlasti i provedbu postupka sukladno načelima upravnog postupanja; utvrditi mogućnosti i način obavljanja privatne prakse; definirati status, radna mjesta, timove, poslove u okviru kojih se u zdravstvenim ustanovama trebaju obavljati djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije; jasno utvrditi plan i program način obavljanja i provedbu pripravničkog staža te način i uvjete polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike kojima je propisana predmetna obveza. 4. Normativno rješenje: a) definirati nove kvalifikacije u sustav reguliranih profesija b) dodatno utvrđivanje poslova, znanje, vještina zdravstvenih radnika c) utvrđivanje standarda obrazovanja d) dodatno utvrđivanje postupaka izdavanja odobrenja za samostalan rad e) utvrđivanje uvjeta obavljanja privatne prakse f) definiranje Komore i poslova Komore g) dodatno utvrđivanje javnih ovlasti Komore h) utvrđivanje kaznenih odredbi za poslodavce i) utvrđivanja poslova zdravstvenih radnika iz njihove djelatnosti kao poslova u sustavu zdravstvene zaštite j) definiranje poslova i radnih mjesta zdravstvenih radnika u sustavima zdravstvenih ustanova k) utvrđivanje planova i programa obavljanja pripravničkog staža l) utvrđivanja postupaka i načina stručnog usavršavanja uz nadzor Komore Izmjene i dopune Zakona o djelatnostima u zdravstvu su od posebnog značaja jer se iste odugovlače se od svibnja 2011.g. tada obećane od Ministarstva . Svjedočimo da se neki zdravstveni zakoni svako malo dopunjuju/mijenjaju osim Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Siniša Bosanac OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Poštovani. Ponovno u Plan zakonodavnih aktivnosti niste uvrstili Zakon o logopedskoj djelatnosti. Smatram da ga trebate uvrstiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Admir Dilberović OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Napokon regulirati sve profile VSS djelatnika u zdravstvu (magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike,fizioterapije,sestrinstva,radioloske tehnologije) jer se navedeni školuju u hrv. obrazovnom sustavu te su već dio hrv zdravstva i kao radnici i kao profesori,predavači,docenti,znanstveni novaci,doktori znanosti na visokim školama i fakultetima. Magistri laboratorijske dijagnostike rade u SVIM dijagnostičkim laboratorijima i istraživačkim institutima u RH a posebno je važno naglasiti i u SVIM COVID laboratorijima u državi te kao takvi zaslužuju biti punopravni dio zdravstvenog sustava RH. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag.med.lab.diag Opća bolnica Dubrovnik, Odjel za transfuzijsku medicinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Hrvatska komora fizioterapeuta OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU Molimo vas uvrstiti i Izmjene i dopune Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti jer u njemu je propisano zanimanje radni terapeut koji se upisuje u Registar Hrvatske komore fizioterapeuta te da mu ista komora izdaje licencu a naknadno je donešen Zakon o djelatnostima u zdravstvu koji je propisao zanimanje radni terapeut da se radni terapeuti upisuje u Registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika te podredno izdaje licencu za rad. Radni terapeuti su u nedoumici pa često pošalju zahtjev za upis u registar u Hrvatsku komoru fizioterapeuta te je potrebno brisati članke Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti u kojem su propisani radni terapeuti. Kao komora imamo problem i sa nadležnim tijelima članicama EU u međusobnoj korespodenciji kod priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i izdavanje potvrda za rad u inozemstvo jer su sada trenutačno dva tijela nadležna za radne terapeuta a to je svakako sukob nadležnosti. Molimo vas da dopunite ovaj Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva te uvrstite u isti Izmjene i dopune Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.