Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Mihelić MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani, ovim pravilnikom potrebno je definirani način evidentiranja i upotrebe poljoprivrednog zemljista. Cilj ovog pravilnika je definirati ko koristiti poljoprivredno zemljište a ne ulaziti u pravnu osnovu koristenja poljoprivrednog zemljista. Ministarstvo poljoprovrede kao nadležno za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta treba odrediti rok u kojem sve općine i gradovi moraju raspisati natječaj za zakup ista stvar je i sa Hrvatskim Šumama . Nemoze pojoprivtednik biti taoc nerada drugih institucija. Kod privatnog poljoprivr ednog zemljišta koji je odnos dvije privatne osobe nebi trebalo niti se uvjetovati upis u Arkod bilo kakvim ugovotim najmanje do tad dok se ne srede zemljišne knjige na razini cijele države. Cak je i ustavno pravo upitno dali je moguće da se APPRRR mješa u odnos između privatnih osoba. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
2 Natura beef MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani predlagatelji, Pozdravljam odluku o produljenju roka za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za zemljište koje je upisano u evidenciju uporabe ARKOD. Nažalost, produljenje roka samo potvrđuje moje ranije tvrdnje da je napravljen problem tamo gdje ga realno nije niti bilo, a nastao je kao posljedica medijske samopromocije tadašnjeg ministra kako bi se stekao dojam da se nešto ozbiljno poduzima u cilju rješavanja kriminalnih radnji u društvu i državi, a u konkretnom slučaju u sektoru poljoprivrede. Naime, više puta smo ukazivali na činjenicu da je posao APPRRR-a da zemljište koje je netko "bespravno" evidentirao u ARKOD sustav samo i jedino to da se isto zemljište prekontrolira na način da se utvrdi činjenično stanje na terenu da li je tvrdnja korisnika zemljišta istinita ili ne. Ukoliko je istinita, super, ljudi rade, a ukoliko je pak neistinita znaju se posljedice takvog stanja. Cijela situacija i problem oko "neovlaštenog" korištenja zemljišta samo je posljedica dugogodišnje nebrige i nerada svih odgovornih državnih službi kako oko ne rješavanja problematike zakupa i korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta tako posebno i nebriga oko stavljanja u funkciju poljoprivredne proizvodnje privatnog poljoprivrednog zemljišta. Ali, to već više manje svi znamo no nije na odmet to ponovno ponoviti kako se uzroci ne bi zaboravili te kako se sva krivnja ne bi prebacila samo na leđa poljoprivrednika, među kojima naravno, kao i u svim segmentima društva, ima i onih koji koriste priliku i love u mutnom. Zbog gore navedenog predlažem da se problem rješava u dva smjera kako je i u najnovijem prijedlogu i predloženo što znači jedna procedura i rokovi za državno te drugačija procedura i rokovi za "privatno" poljoprivredno zemljište. Ovo privatno pod navodnicima namjerno tako apostrofiram jer prema osobnom iskustvu na terenu mogu potvrditi da najveći dio vlasnika te vrste zemljišta, koje je bez pravne osnove upisano u Arkod evidenciju, nije niti znalo da posjeduju neko zemljište, a pogotovo ne gdje se ono konkretno nalazi. Naravno, medijska hajka i etiketiranje poljoprivrednika kao parazita koji samo uzimaju poticaje dovelo je do toga da su se mnogi dotadašnji vlasnici takvog zemljišta potrudili riješiti do tada neriješene imovinsko pravne odnose unutar vlastitih obitelji te otvorili brojne OPG-ove te su sada oni postali samo i isključivo korisnici državnih potpora, bez namjere da se ikada zaista i bave sa poljoprivrednom proizvodnjom. Predlažem da se tokom slijedeće kalendarske godine, dakle do predloženog datuma 31.12.2021. pokuša riješiti najveći dio državnog zemljišta koje je bez pravne osnove, odnosno ugovora o zakupu evidentirano u ARKOD sustav na način da se korisnicima navedenim u ARKOD ponude privremeni ugovori o zakupu na rok od npr. 5 godina. Nakon tog roka se predmetno zemljište dalje stavlja u nove natječaje uvažavajući sve tada važeće uvjete vezano na dosadašnje korisnike i slično. Mišljenja sam da će se dio takvog zemljišta riješiti kroz natječaje koje neke općine i gradovi već raspisuju po sadašnjem, prilično loše napravljenom zakonu, dok će se najveći dio državnog zemljišta koje je upisano u ARKOD riješiti u suradnji sa Hrvatskim šumama obzirom na činjenicu da se najveći dio tih površina odnosi upravo na poljoprivredne površine koje se nalaze u gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma, a u naravi nisu šume. Trenutno je otvoren jedan takav natječaj za "legalizaciju" takvih površina raspisan od Hrvatskih šuma na koji se za konkretne površine mogu javljati samo oni koji su već od ranije upisani u ARKOD sustav na tim istim površinama. Smatram da nakon završetka tog natječaja sve površine koje netko ima upisane u ARKOD, a na iste se nije javio kao zainteresirana strana za zakup, iste treba brisati iz ARKOD evidencije te ih ponuditi u zakup drugim mogućim zainteresiranim poljoprivrednicima. Drugi dio rješenja problema koji se odnosi na privatno poljoprivredno zemljište, gdje se ne zna stvarni vlasnik, obzirom na činjenicu da zemljišne knjige nisu rješavane unazad više generacija moguće je u predviđenom roku od slijedeće dvije godine rješavati jedino na način da se za te površine koje korisnici imaju upisane u ARKOD, a nemaju sa kime sklopiti ugovore o zakupu, omogući da se jave nadležnim općinama na teritoriju kojih se parcele nalaze sa zahtjevom za zakup istih. Općine i gradovi bi bez mogućnosti ne davanja u zakup takvih površina morale omogućiti privremeni zakup na tim površinama na rok od 5 godina sa mogućnošću produljenja sve do pronalaska stvarnog vlasnika. Ukoliko se i u slijedećih 5 godina vlasnik ne bi pojavio ili netko tko tvrdi da je predmetno zemljište u njegovom vlasništvu to u navedenom roku ne bi mogao dokumentirati, tada bi se to zemljište moglo ponuditi na prodaju ili zakup dugogodišnjem korisniku. Prodajne cijene i uvjeti zakupa primjenjivale bi se iste kao i za državno poljoprivredno zemljište. Na taj način bi država na neki način nacionalizirala takvo zemljište te mu nakon toga dodijelila novog vlasnika, nju samu ukoliko se radi o zakupu ili pak novog vlasnika, dotadašnjeg korisnika. Općine i gradovi bi za novac prikupljen od privremenog zakupa svih tih godina mogle slobodno koristiti za funkcioniranje istih, uz rezervaciju za isplatu stvarnom vlasniku ukoliko se on u tih slijedećih 5+5 godina uopće pojavi sa valjanom dokumentacijom. To je grubi nacrt modela, a o detaljima mogu dalje govoriti pravni stručnjaci uz napomenu da iz svega treba isključiti politiku koja je i do sada kočila takve ideje uz obrazloženje da se time zadire u prava vlasništva, posebno određenih nacionalnih manjina, što nije točno, već se zadire u prava onih koji se prema istom ne odnose kao odgovorni vlasnici, ukoliko to uopće jesu. Dakle, da zaključim, da bi se problem riješio, za to je potrebna zainteresiranost države jer pojedinci će u tom roku uspjeti riješiti samo manji, zanemarivi dio takvih slučajeva. Da to nije tako, problem bi se već odavno riješio. U svemu tome uopće ne želim ulaziti u analize što na tu temu EU kaže iz jednostavnog razloga što to jednostavno ne znam ali smatram da je to naš nacionalni interes te da EU nema ništa protiv da svaka pojedina članica rješava probleme na svojem terenu. Dapače. Za sve daljnje rasprave stojim na raspolaganju da ukoliko netko treba savjet i mišljenje pripomognem u rješavanju problema jer sam i sam korisnik dijela te vrste zemljišta. Sa poštovanjem, Mladen Kušeković Natura beef d.o.o. Udbina Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
3 Bitoraj MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Kao prvo.Jedan od problema je što većina vlasnika zemljišta koje imamo u zakupu ne žele potpisati nikakav ugovor i recite vi meni kako njih privoliti da potpišu. Drugi problem je što imamo u zakupu zemljište gdje su vlasnici oni koji su umrli prije 100 godina i gdje u katastru niti nema njihovih nasljednika koji nemaju novaca za sudske troškove. I sada bi trebali mi koji tu zemlju obrađujemo ići u sudski postupak da očistimo tuđe vlasništvo, a mnogi od nas nisu u financijskoj situaciji niti da svoje riješe. Stoga predlažem da se oformi poseban financijski poljoprivredni fond koji će dodijeliti poljoprivrednicima 100 % bespovratna sredstva za kupnju zemljišta, dok bi mi kao novi vlasnici toga zemljišta trebali platiti sudske troškove i porez. Na ovaj način Država bi riješila gro nepoznatog vlasništva , a poljoprivrednici bi napokon dobili u vlasništvo zemljište koje već koriste. Također potrebno je uvesti veliki porez na neobrađeno zemljište i prisiliti JLS da ga provode pod prijetnjom da ukoliko ne provode da neće moći dobiti nikakava sredstva iz EU fondova i resornih Ministarstava. Za načelnike i gradonačelnike propisati visoke novčane kazne ukoliko ne provedu odluke sa višeg državnog nivoa. Osim toga potrebno je uvesti katastarski porez na sva obrađena i neobrađena zemljišta te nakon 5 godina ustanoviti da tko je plaćao porez automatizmom postaje vlasnik takvog zemljišta., naravno da za to zemljište on mora dokazati da je jedan od posjednika. Za ovo je potrebno pod hitno donijeti Odluku u Hrvatskom Saboru ukoliko zaista želimo da nam poljoprireda krene. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
4 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE S obzirom na to da ARKOD sustav predstavlja sustav evidencije poljoprivrednih površina, molimo dodati članak kojim će se omogućiti upis svih neevidentiranih poljoprivrednih površina. Primljeno na znanje Nove poljoprivredne površine moguće je upisivati u ARKOD kontinuirano. Upis je moguć sukladno odredbama članka 8. važećeg Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta na temelju izjave poljoprivrednika o korištenju poljoprivrednog zemljišta uz dokaze o vlasništvu ili posjedu zemljišta te pomoću podataka iz Upisnika poljoprivrednika i fotointerpretacije površine poljoprivrednog zemljišta na DOF-u
5 Damir Rogošić MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PRIJEDLOZI ZA IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA. UDRUGA HRVATSKI KRŠKI PAŠNJACI. 1.Predlažemo da se briše odredba o dokazivanju vlasništva ili posjeda za privatno zemljište,jer ta odredba nije u skladu sa Zakonom i Ustavom,kao ni sa Uredbama EK. ARKOD sustav je evidencija poljoprivrednog obradivog zemljišta.Evidentira se zemljište i korisnik zemljišta.Nema se zakonske osnove zadirati u odnos vlasnika/posjednika i korisnika zemljišta. Mnogi naši poljoprivrednici krpaju kraj sa krajem.Nametati im pokretanje sudskih parnica i sve troškove koji proizlaze iz toga je nerealno.Mnoge čestice su tržišno bezvrijedne i mnogo više će koštati sudski trošak dokazivanja vlasništva nego što vrijedi parcela. Mi smo jedina zemlja u EU koja traži vlasništvo/posjedništvo na česticama koje su u ARKODU kao i čestice koje netko namjerava upisati u ARKOD. 2.Predlažemo da se odredba o dokazivanju posjeda(zakup) za državno zemljište, također promjeni i odgodi dok općine ne dobiju potrebnu suglasnost da bi raspolagale i dale u zakup poljoprivredno zemljište.Za državno šumsko zemljište je također potrebno odgoditi brisanje sve dok se ne steknu uvjeti da bi se šumsko zemljište, upisano u ARKOD bez ugovora,moglo dati u zakup(potrebno je napraviti reviziju šumsko-gospodarskih osnova i prenamjeniti ih u pašnjačke površine). 3.Predlažemo da se izbriše odredba koja brani upis novih privatnih površina bez posjedničkog/vlasničkog lista.Takva odredba je štetna za poljoprivrednike.Ukidanjem mogućnosti upisa u ARKOD poljoprivrednicima se onemogućava iskorištavanje Mjera i potpora za obradivo poljoprivredno zemljište.Pravilnik mora omogućiti ruralni razvoj i izravne potpore a ne opstruirati ih. 4.Predlažemo da se promjeni članak 6.stavak 8,koji je suprotno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (koji je veći zakonski akt od pravilnika) proglasio većinu krških pašnjaka nepoljoprivrednim zemljištem. U pravilniku članak 6.stavak 8 piše....da se zemljište obraslo makijom,garigom,sibljacima(nisko raslinje) ne može upisati u ARKOD jer je to "nepoljoprivredno" zemljište. Zakon o poljoprivrednom zemljištu članak3. stavak 2 kaže da se garig,makija,sibljak(nisko raslinje) smatra poljoprivrednim zemljištem. Stoga je potrebno takvu neusklađenu uredbu pravilnika uskladiti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Naš odvjetnički ured je izradio pravnu analizu Pravilnika pa Vas stoga molimo da ga razmotrite kako bi novi Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta bio što kvalitetniji i išao u prilog poljoprivrednicima,a prilažemo Vam ga kako slijedi. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. * Amruševa 13, 10000 Zagreb ( 01 4811351 3 01 4811352 www.golubic.net OIB 33787960971 Trgovački sud u Zagrebu MBS 080646327 Raiffeisenbank Austria d.d. IBAN HR9524840081104616694 U Zagrebu, 13.5.2019. KANC.BR. 1263 PRIMA: UDRUGA HRVATSKIH KRŠKIH PAŠNJAKA ŠALJE: Nikolina Golubić, odvjetnica Predmet: Analiza Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta 1. Uvod Zamoljeni smo analizirati Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta (dalje Pravilnik). U točci 3.6 ukazuje se da Pravilnik nije sukladan važećim propisima i da se njime vrijeđaju stečena prava Vaših članova. Ukazuje se na aktualnu sudsku praksu u svezi zaštite prava Vaših članova i predlažu izmjene Pravilnika. U izradi ove analize korišteni pravni propisi te literatura pravnih stručnjaka i praksa sudova Republike Hrvatske. 2. Pravni okvir Za analizu su korišteni slijedeći pravni propisi: 1. Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/20091 ; 2. Ustav Republike Hrvatske (dalje Ustav) 2 ; 3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) 3 ; 4. Zakon o poljoprivredi (dalje ZP) 4 ; 1 Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 objavljena u Službenom listu Europske unije sa zadnjim izmjenama objavljenim 22.2.2019. 2 Ustav Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014. 3 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima objavljen je u Narodnim novinama br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014. 4 Zakon o poljoprivredi objavljen je u Narodnim novinama br. 118/2018. 2/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 5. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (dalje ZPZ) 5 ; 6. Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje ZAP) 6 ; 7. Zakon o općem upravnom postupku (dalje ZUP) 7 ; 8. Zakon o upravnim sporovima (dalje ZUS) 8 ; 9. Zakon o parničnom postupku (dalje ZPP) 9 ; 10. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta (dalje Pravilnik 2009) 10; 11. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta (dalje Pravilnik 2015) 11; 12. Pravilnik hdalje Pravilnik) 12; 13. Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu 13; 14. Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu (dalje Pravilnik IAKS) 14; te 15. Uredba o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje Uredba) 15 . 3. Izmjene Pravilnika U nastavku je izložena sažeta analiza izmjena obzirom na pravnu regulaciju koja uređuje zaštitu stvarnih prava članova Udruge i obvezu Republike Hrvatske osigurati ustavno pravo na pravni lijek protiv odluka koje donose tijela javne vlasti. Usporedbom teksta Pravilnika i ranijeg propisa, utvrdili smo da se Pravilnik u tekstu u kojem je donesen razlikuje u odnosu na raniji Pravilnik u člancima 2. točke 26. i 28., u članku 8. stavcima 2.- 5., dodana je alineja 6. u stavku 4. članka 9. i izmijenjen je stavak 3. članka 10. Ostale izmjene nisu odlučne za sadržaj Pravilnika, pa nisu predmet ovog očitovanja. 5 Zakon o poljoprivrednom zemljištu objavljen je u Narodnim novinama br. 20/2018, 115/2018 6 Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljen je u Narodnim novinama br. 30/2009, 56/2013. 7 Zakon o općem upravnom postupku objavljen je u Narodnim novinama br. 47/2009. 8 Zakon o upravnim sporovima Narodne novine 20/2010, 143/2012, 152/2014, 94/2016 i 29/2017 9 Zakon o parničnom postupku Objavljen je u Službenom listu SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, te u Narodnim novinama 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014. 10 Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta objavljen je u Narodnim novinama br. 87/2009, 149/2009 i 149/2011. Pravilnik je objavljen 21.7.2009, a na snazi je od 29.7.2009. 11 Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta objavljen je u Narodnim novinama br. 35/2015, 118/2016, 26/2017. 12 Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta objavljen je u Narodnim novinama br. 17/2018, 118/2018. 13 Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu objavljen je u Narodnim novinama br. 72/2016, 68/2018. 14 Pravilnik o izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu objavljen je u Narodnim novinama br. 21/2019. 15 Uredba o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske objavljena je u Narodnim novinama br. 50/2018, 68/2018. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 3/17 3.1 Promjena podataka o poljoprivrednim površinama u ARKOD-u Pravilnik uvodi mogućnost korištenja Sentinel satelitskih podataka. To je ostvareno uvođenjem pojma Sentinel satelitski podaci u točci 28. članka 2. Pravilnika. Točka 28. članka 2. Pravilnika glasi: “28. „Sentinel satelitski podaci“ predstavljaju skupove optičkih i radarskih podataka koji nastaju u sklopu Copernicus programa Europske unije u nadležnosti Europske agencije za okoliš (EEA) i Europske svemirske agencije (ESA), a koriste se za automatsku i pojedinačnu detekciju promjena na poljoprivrednim površinama u pravilnim vremenskim razmacima od 5 do 6 dana.“ Korištenje Sentinel satelitskih podataka omogućava promjenu podataka u ARKOD-u. Nova (6.) alineja u stavku 4. članka 9. Pravilnika omogućava izmjenu podataka o parcelama upisanih u ARKOD korištenjem Sentitel satelitskih podataka dostupnih u okviru programa Copernicus . Odredba članka 9. Pravilnika uređuje osobe ovlaštene promijeniti podatke unesene u ARKOD. Prema stavku 3. članku 121. ZP: ako u postupku prijave korištenja poljoprivrednoga zemljišta ili promjene korištenja već upisanog zemljišta dođe do preklapanja površina drugog ili drugih poljoprivrednika, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju16 (dalje Agencija) će o tome obavijestiti poljoprivrednike kod kojih je utvrđeno preklapanje i pozvati ih da se usklade, a ako do usklađivanja ne dođe, daljnju provedbu provodi Agencija za plaćanja na temelju službene dokumentacije nadležnih institucija. S tim u svezi raniji Pravilnik propisuje evidenciju promjena ARKOD podataka ukoliko je došlo do promjene na ARKOD parceli. (članku 9. ranijeg Pravilnika. Prema stavku 1. članka 9. ranijeg Pravilnika, poljoprivrednik je dužan prijaviti Agenciji “promjene na parceli“. Prijedlog Pravilnika nije pobliže odredio u čemu se sastoje “promjene na parceli“, koje je poljoprivrednik dužan prijaviti. Međutim, prema stavku 2. istoga članka, promjene ARKOD podataka uključuju i brisanje ARKOD parcele iz ARKOD-a. Ovo je drastična mjera koja narušava stečena prava poljoprivrednika. Nadalje, unošenjem alineje 6. omogućio je da Agencija promjene ARKOD podataka inicira na temelju Sentinel satelitskih podataka dostupnih u okviru programa Copernicus. Propustom određivanja značenja pojma “promjene na parceli“ Agenciji se ostavlja širok prostor za proizvoljno tumačenje citiranog propisa. Na opisani način odluke Agencije o “promjenama na parceli“ mogu utjecati na prava i pravne interese poljoprivrednika koji obrađuju parcele upisane u ARKOD, jer je Agencija ovlaštena odlučiti o brisanju parcele iz ARKOD-a. U takvom slučaju Agencija bi cijeli postupak odlučivanja o promjeni parcele morala provesti primjenjujući ZUP. 16 Agencija je osnovana ZAP-om kao javna ustanova radi operativne provedbe mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te se uređuje djelatnost, ustrojstvo, prava, obveze i izvori sredstava Agencije. 4/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. Međutim, zakonodavnim rješenjem ZP-a nije određeno da bi Agencija imala obvezu provesti cijeli postupak u kojemu odlučuje o promjeni parcele primjenjujući ZUP. Time je strani nezadovoljnoj odlukom Agencije, uskraćeno korištenje prava na ispitivanje zakonitosti odluke Agencije. Pravo na pravni lijek protiv odluke javnopravnog tijela zajamčeno je Ustavom. U svezi s navedenim postoje elementi za ispitivanje ustavnosti odredbe stavka 4. članka 15. ZP kojom je određeno da nisu upravni akti odluke koje donosi Agencija za korisnike mjera ruralnog razvoja, izravne potpore, uređenja ili organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i te drugih mjera kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike (dalje zajedno Mjere17) na osnovi propisa donesenih na temelju ZP u skladu s europskim propisima. 3.2 Izmjena definicije suhozida Prijedlogom Pravilnika je izmijenjena definicija suhozida. To je ostvareno izmjenom u točci 26. članka 2. Pravilnika. Točka 26. članka 2. Pravilnika glasi: 26. »Suhozid« je građevina od kamena, podignuta rukom, bez dodatnog vezivnog materijala, najmanje 0,5 metara širine, najviše 2 metra širine unutar parcele i 4 metara na granici parcele, te najmanje 0,2 metra visine i najviše 3 metra visine. Grafički je prikazana u ARKOD-u kao linija. Izmjenom se ne mijenja smisao definicije koja je preuzeta iz ranijeg Pravilnika. 3.3 Promjena načina evidentiranja podataka o uporabi poljoprivrednoga zemljišta. Tekst odredbe članka 8. ranijeg Pravilnika, koji uređuje metodologiju evidentiranja podataka o uporabi poljoprivrednoga zemljišta, izmijenjen je na način da se poljoprivrednicima koji koriste poljoprivredno zemljište nameće obveza da Agenciji dostave dokaze o vlasništvu ili posjedu. Izmjenom Pravilnika promijenili su se zadatci i smisao ARKOD-a kao evidencije podataka o uporabi poljoprivrednoga zemljišta. ARKOD prestaje biti evidencija podataka o stvarnoj uporabi poljoprivrednog zemljišta i postaje evidencija osoba. ARKOD ne smije biti evidencija osoba (koje zemljište posjeduju ili osoba koje imaju zemljište u vlasništvu), jer posjednike na nekretninama evidentira geodetska uprava. Smisao ARKODA je evidentirati podatke o uporabi poljoprivrednoga zemljišta . Iz promjene je vidljivo da je smisao ARKOD-a i položaj Agencije u potpunosti izmijenjen, a to ima utjecaj na položaj osoba koje su korisnici poljoprivrednoga zemljišta. Donesenompromjenom ARKOD prestaje biti evidencija uporabe zemljišta već postaje evidencija zemljišta na kojima su evidentirani posjednici i vlasnici, a što je suprotno definiciji ARKOD-a. 17 Mjere poljoprivredne politike su određene u članku 8. ZP. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 5/17 Izmjene načina evidentiranja podataka o uporabi poljoprivrednoga zemljišta prikazane su donjim tabelama. Čl. 8. st. 2. Pravilnika – važeća odredba glasi: Čl. 8. st. 2. Pravilnika glasi: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivrednik može pokrenuti postupak upisa u ARKOD onih površina poljoprivrednoga zemljišta za koje ne posjeduje dokaz o vlasništvu ili posjedu ukoliko može pružiti dokaz da na njima obavlja poljoprivrednu aktivnost sukladno propisima koji uređuju područje poljoprivrede. Poljoprivrednik za takve površine mora Agenciji za plaćanja dostaviti dokaze koji potvrđuju jednu od vrsta uporabe zemljišta iz Priloga I ovoga Pravilnika, kao što su geotagirane fotografije s prikazom obavljene poljoprivredne aktivnosti na ARKOD parceli i prepoznatljivim elementima u prostoru, koje nisu starije od 30 dana od dana pokretanja postupka upisa tih površina u ARKOD. Dokazi o vlasništvu ili posjedu su: izvadak iz zemljišnih knjiga, izvadak iz katastra, ovjereni ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, davanju na korištenje izravnom pogodbom, privremenom korištenju, prodaji, koncesiji ili plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćna sudska odluka, drugo pravomoćno rješenje nadležnog tijela i drugo. 3.4 Pregled ranijeg uređenja evidencije uporabe zemljišta Radi razumijevanja kompleksnosti ove problematike, ukazuje se na historijat promjena pravilnika koji su uređivali to pitanje. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta donesen je prvi puta 2009. Evidenciju uporabe zemljišta od 2009. vodi Agencija. Pravilnikom 2009 uveden je pojam ARKOD kao skraćenica za evidenciju uporabe poljoprivrednoga zemljišta. Smisao je toga, a i svih kasnijih pravilnika, da se njima uređuje evidencija uporabe poljoprivrednoga zemljišta. Pravilnik ne uređuje evidenciju posjednika i vlasnika zemljišta. Pravilnikom 2009 je u članku 8. bilo određeno da je se podaci o uporabi poljoprivrednoga zemljišta dobivaju “…na temelju izjave predstavnika poljoprivrednog gospodarstva korištenjem pomoćnih podataka, uz pomoć programske podrške koja omogućuje vizualizaciju poljoprivrednih površina na DOF-u i određivanje granica ARKOD parcela.“ Dakle, metoda evidentiranja podataka, Prema Pravilniku 2009, zasnivala se na izjavi poljoprivrednika, pomoćnim podacima, a to su bili prema stavku 2. istog članka DKP (digitalni katastarski plan), TK (topografska karta), DMR (digitalni model reljefa), RPJ (registar prostornih jedinica) i programskoj podršci koja omogućava vizualizaciju poljoprivrednih površina na digitalnoj ortofoto karti i određivanje granica parcela. Na sličan način bila je uređena odredba članka 8. u Pravilniku 2011. Prema stavku 1. članka 8. Pravilnika 2011, podaci o ARKOD parcelama dobivaju se 6/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. “ na temelju izjave poljoprivrednika, uz pomoć podataka iz Upisnika poljoprivrednika i programske podrške koja omogućuje fotointerpretaciju poljoprivrednih površina na DOF-u, sukladno ARKOD parceli definiranoj u Pojmovniku ovoga Pravilnika.“ Uz navedeno, Pravilnikom 2011 dopunjena je metoda evidentiranja podataka o uporabi poljoprivrednoga zemljišta na način da je u ARKOD omogućen upis parcela za koje korisnik parcele nije posjedovao dokumente o vlasništvu i/ili posjedu. Stavkom 2. članka 8. Pravilnika 2011, bilo je određeno da poljoprivrednik može na temelju izjave pokrenuti postupak upisa u ARKOD i onih poljoprivrednih površina koje koristi, a za koje ne posjeduje dokumente o vlasništvu i/ili posjedu. Stavkom 3. članka 8. Pravilnika 2011, bilo je određeno da će u slučaju kada se pokrene postupak upisa u ARKOD površina koje poljoprivrednik koristi, a za koje ne posjeduje dokumente o vlasništvu i/ili posjedu, Agencija: „(3) … kroz postupak utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu (brza terenska provjera), po potrebi uz prisutnost poljoprivrednika i poljoprivrednika koji koriste susjedne ARKOD parcele, provjeriti činjenice korištenja, poljoprivredne površine ucrtane prema ARKOD metodologiji i evidentirati u Zapisnik.“ Na osnovi citiranih odredbi, u ARKOD-u su izvršeni upisi uporabe poljoprivrednoga zemljišta, neovisno o tome je li poljoprivrednik ima dokaz o vlasništvu i/ili posjedu. Poljoprivrednicima je bilo omogućeno korištenje poljoprivrednoga zemljišta iako nisu posjedovali dokumente o vlasništvu i/ili posjedu. 3.5 Utjecaj izmjena na stečena prava Prema odredbi stavka 2. članka 121. ZP, upis u ARKOD obvezan je za sve poljoprivredne površine koje koriste poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika. Prema odredbi stavka 4. članka 118. ZP uvjet upisa u Upisnik poljoprivrednika je posjedovanje vlastitih ili unajmljenih poljoprivrednih resursa (poljoprivrednoga zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Dakle uvjet za upisnik je da poljoprivrednik ima posjed, a ne vlasništvo poljoprivrednog resursa. Izmjena sadržana u odredbi stavka 3. članka 8. Pravilnika u suprotnosti je s odredbom stavka 4. članka 118. ZP, jer zakon kao uvjet za upis u Upisnik poljoprivrednika postavlja posjed, a ne vlasništvo. Kako je poljoprivrednik upisan u Upisnik poljoprivrednika dužan upisati parcelu koju obrađuje u ARKOD, postavljanjem strožih uvjeta Prijedlogom Pravilnika, vrijeđaju se prava stečena upisom u Upisnik poljoprivrednika. Ujedno se na taj način dijelu poljoprivrednika onemogućava upisati parcele na kojima obavljaju poljoprivrednu djelatnost u ARKOD. Za razliku od ranijeg razdoblja izmjenama se onemogućava stjecanje prava na korištenje Mjera posjednicima poljoprivrednih zemljišta koji ne mogu dostaviti dokaz o vlasništvu ili posjedu. U duhu europske pravne stečevine, smisao odredbe ranijeg Pravilnika je upravo omogućiti poljoprivrednicima obavljanje poljoprivredne aktivnosti na površinama poljoprivrednoga zemljišta za koje ne posjeduju dokaz o vlasništvu ili posjedu u iznimnim okolnostima. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 7/17 Izmijenjena odredba stavka 2. članka 8. Pravilnika dovodi do povrede ciljeva poljoprivredne politike iz stavka 1. članka 7. ZP. Naime ZP određuje osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednika kao cilj poljoprivredne politike. Ukoliko se poljoprivrednicima koji aktivno obavljaju poljoprivredne aktivnosti na površinama poljoprivrednih zemljišta onemogući upis u ARKOD, onemogućiti će im se osiguranje stabilnog dohotka iz poljoprivredne proizvodnje. Naime, smisao europske pravne stečevine je omogućavanje obavljanja poljoprivredne djelatnosti na svim poljoprivrednim površinama. Nije smisao zabraniti obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja se obavlja na poljoprivrednim površinama zbog pretjeranog formalizma. Vlasnik zemljišta, odnosno posjednik koji može predočiti dokumentaciju o vlasništvu, odnosno posjedu upisati će poljoprivredno zemljište u ARKOD ako obrađuje i koristi poljoprivredno zemljište. Ako pak ne koristi to poljoprivredno zemljište, što je čest slučaj, izmjenom Pravilnika poljoprivredno zemljište ostalo bi napušteno i neobrađeno. Nadalje, notorno je da stanje u zemljišnim knjigama i u katastru nije uređeno, te da je neistinit upis velikog broj osoba upisanih kao vlasnici i posjednici što iz razloga jer su umrli, a nasljednici nisu upisani, iz razloga jer su raspolagali nekretninama izvanknjižno ili su iselili iz Republike Hrvatske. Ukidanjem mogućnosti upisa u ARKOD poljoprivrednicima se onemogućava iskorištavanje Mjera. Pravilnik mora omogućiti ruralni razvoj i izravne potpore. Sadržaj odredbe stavka 2. članka 8. Pravilnika je suvišan jer su isprave kojima se dokazuje vlasništvo i posjed uređene posebnim propisima, osobito ZV-om. Međutim, kako je dolje opisano, prema ZV isprave koje se u Prijedlogu Pravilnika navode nisu dokaz činjenice posjeda, već samo prava na posjed jer je posjed faktična vlast na stvari. Izmjena Pravilnika kojom se zahtijeva da se Agenciji dostave dokazi o posjedu parcele upisane u ARKOD, u suprotnosti je sa ZV-om i sa smislom evidencije uporabe poljoprivrednoga zemljišta. Osobito se ukazuje da prijedlog izmjene stavka 2. članka 8. Pravilnika predstavlja promjenu politike Vlade Republike Hrvatske, jer se izostavlja ranije uređeno pravo poljoprivrednika da obavljaju poljoprivrednu aktivnost na površinama za koje ne posjeduje dokaz o vlasništvu ili posjedu. Vlada Republike Hrvatske opisanim postupanjem, svjesna da stanje u zemljišnim knjigama i u katastru ne odgovara stvarnom stanju te da se ne može primjenjivati načelo zakonitosti i potpunosti u odnosu na upise u zemljišnim knjigama, uvođenjem izmjene onemogućava poljoprivrednu aktivnost u ruralnim područjima, a koja je osnovana na važećem Pravilniku. Nejasno je koje su osnove za promjenu politike Vlade Republike Hrvatske, osobito obzirom da je ista u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije koja potiče regionalni i ruralni razvoj s naglaskom na poljoprivredu. 3.6 Zaštita stečenih prava Čl. 8. st. 3. Pravilnika – važeća odredba Čl. 8. st. 3. Pravilnika Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na površine poljoprivrednoga zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. Poljoprivrednik koji ima upisano zemljište u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu dužan je dostaviti dokaze iz stavka 2. ovoga članka do 8/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 31.12.2019. godine, u protivnom će parcele biti brisane iz ARKOD sustava. Izmjene sadržaja stavka 3. članka 8. Pravilnika se nastavljaju na izmjene sadržane u stavku 2. istog članka. Izmjenom stavka 3. članka 8. Pravilnika se u cijelosti mijenja tekst važeće odredbe Pravilnika, te funkcija ARKOD-a, koji prestaje biti evidencija uporabe poljoprivrednoga zemljišta i postaje evidencija posjednika i vlasnika poljoprivrednoga zemljišta. Primjenom izmijenjene odredbe stavka 3. članka 8. Pravilnika bi se izravno utjecalo na stečena prava, kako je gore izloženo. Izmjenom, pravo poljoprivrednika upisanih u ARKOD na osnovi citirane odredbe Pravilnika 2011 ukida se bez da za to postoji zakonska osnova. Prijedlog Pravilnika postavlja zahtjev za dostavom dokumentacije kao dokaz o posjedu koja je različita od dokumentacije koju predviđa Pravilnik. Samostalni posjednici ne mogu dostaviti dokumentaciju koju predviđa Prijedlog Pravilnika kao dokaz o posjedu jer po zakonskoj definiciji takvu dokumentaciju ne moraju imati za ostvarivanje te vrste posjeda. Na taj način su samostalni posjednici stavljeni neravnopravan položaj u odnosu na nesamostalne posjednike zemljišta. Dodatno, Prijedlog Pravilnika predviđa brisanje zemljište upisanih u ARKOD ukoliko se ne dostavi dokumentacija koju Prijedlog Pravilnika predviđa kao dokaz. Takav stav je u suprotnosti s načelom stečenih prava prema kojemu se pravomoćne odluke javnopravnih tijela mogu mijenjati samo u slučajevima propisanim zakonom. Stoga brisanje zemljišta upisanih u ARKOD ne može biti određeno podzakonskim aktom. Iz tog razloga je protuzakonita odredba stavka 3. članka 8. Pravilnika. U odnosu na poljoprivrednike koji koriste poljoprivredno zemljište prema ranijim Pravilnicima, ovakva izmjena bi dovela do brisanja ranijih upisa iz ARKOD-a ukoliko poljoprivrednici ne bi mogli dostaviti dokaz o vlasništvu ili posjedu (u smislu stavka 2. članka 8. Pravilnika). Izmjenom stavka 3. članka 8. Pravilnika bi se poljoprivrednicima upisanim u ARKOD temeljem važeće odredbe stavka 2. članka 8. Pravilnika, povrijedila stečena prava, a time bi država neosnovano izvršila miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva. Pravo korištenja poljoprivrednih površina, stečeno na osnovi Pravilnika 2011, ušlo je u imovinu poljoprivrednika, koji su, kako bi mogli obavljati poljoprivredne aktivnosti, uložili financijska sredstva i iz te djelatnosti stječu dohodak i prehranjuju svoju obitelj. 3.7 Odredbe ranijeg Pravilnika u suprotnosti su sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ZPZ objavljen je u Narodnim novinama dana 01.03.2018. godine. ZPZ određuje u članku 3. što se smatra poljoprivrednim zemljištem. Odredbom stavka 6. članka 8 Pravilnika (ranije stavak 7. članka 8. ranijeg Pravilnika) određuje se: „Zemljište obraslo šumom, šikarom, degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina, makijom, garigom, šibljacima i sličnom drvenastom vegetacijom, na kojem nije moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i na kojem obrada ne može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja i čišćenja, nije poljoprivredno zemljište i ne može se upisati u ARKOD.“ GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 9/17 Uvjet upisa parcele u ARKOD je omogućavanje prohoda parcelom pomoću klasičnih poljoprivrednih strojeva. Notorno je da na krškom pašnjaku nije moguće osigurati pristup klasičnim poljoprivrednim strojevima. Ovakvo definirana odredba je u suprotnosti s temeljnom definicijom krškog pašnjaka. Krškim pašnjacima nikada se nije pristupalo klasičnim poljoprivrednim strojevima, stoga je odredbu potrebno izmijeniti kako bi se njome uvažile specifičnosti krških pašnjaka i omogućila njihova zaštita i očuvanje eko-sustava te raznolikosti raslinja. Dakle, Pravilnik kao podzakonski akt protivno ZPU određuje da određena zemljišta nisu poljoprivredna zemljišta i da se ne mogu upisati u ARKOD, iako za ispašu životinja na krškim pašnjacima nije potrebno osigurati na te pašnjake pristup klasičnim poljoprivrednim strojevima. Citirana odredba je u suprotnosti s pravilima struke, jer je notorno da se zemljište obraslo šumom, šikarom, degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina, makijom, garigom, šibljacima i sličnom drvenastom vegetacijom, na kojem nije moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima može koristiti za ispašu. Osobito se ukazuje da je u Republici Hrvatskoj, osobito Dalmaciji i Lici prisutan veliki broj površina koje bi se mogle definirati kako je određeno odredbom stavka 7. članka 8 ranijeg Pravilnika. Te se površine koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u aktivnostima ispaše. Pri tome se ukazuje i na definiciju krškog pašnjaka sadržanog u Prilogu I Pravilnika - ŠIFRARNIK S VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA koja glasi: „Trajni travnjak koji se koristi za ispašu životinja na području krša. Ekstenzivni pašnjak prekriven niskim raslinjem i/ili stijenama i/ili drvećem uz uvjet da su to prohodne površine kojima stoka može prolaziti te su obrasle travom i/ili biljem pogodnim za ispašu stoke. Površina krškog pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijentom prihvatljivosti. Koeficijenti su: 1,0; 0,8; 0,6; 0,4 te označavaju postotak prihvatljivosti predmetne ARKOD parcele. Obilježja krajobraza, osim šumaraka i lokvi, smatraju se prihvatljivim površinama na krškim pašnjacima i na njih se primjenjuje sustav proporcionalnosti.“ Obzirom da su u tijeku izmjene Pravilnika, predlaže se citiranu odredbu sadržanu u stavku 7. članka 8. ranijeg Pravilnika izostaviti. Ukoliko bi ostala na snazi odredba sadržana u stavku 7. članka 8. ranijeg Pravilnika, u ARKODu ne bi bila upisana poljoprivredna zemljišta na kojima se obavlja ispaša životinja na području krša, što je suprotno ZPZ te europskim propisima koji uvažavaju specifičnosti krških pašnjaka i ne isključuju mogućnost ispaše na krškom pašnjaku. 3.8 Koeficijent prihvatljivosti ne uvažava specifičnosti krških pašnjaka. Na određivanje površina krških pašnjaka primjenjuju se koeficijenti prihvatljivosti koji označavaju postotak prihvatljivosti predmetne ARKOD parcele. Ti koeficijenti se ne primjenjuju prilikom određivanja naknade za korištenje istog zemljišta. Stoga se, u velikom broju slučajeva, za krška zemljišta plaća naknada za korištenje prema ukupnoj površini, dok se Mjere, osobito u pogledu poticaja, određuju prema nižem koeficijentu. 10/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. Koeficijent prihvatljivosti određen ranijim propisima, osobito s Pravilnikom o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Prema Uredbi, poljoprivrednik ostvaruje pravo na plaćanje na osnovi površine poljoprivrednog zemljišta koje koristi. Republika Hrvatska je u skladu sa odredbom stavka 6. članka 24. Uredbe ograničila prava primjenom koeficijentom smanjenja na prihvatljive hektare, za površine smještene u područjima sa zahtjevnim klimatskim uvjetima, osobito zbog njihove nadmorske visine i drugih prirodnih ograničenja poput slabe kakvoće tla, strmosti terena i opskrbe vodom. Obzirom na ograničenje prava u smislu citirane odredbe Uredbe, za očekivati je da se naknada korištenje za krških pašnjaka također računa prema umanjenom koeficijentu. Primjerice naknada za korištenje zemljišta za pašarenje prema Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu za pašarenje odredi također primjenom istog koeficijenta. Nema osnove za različiti obračun površine krških pašnjaka. Pri obračunu isplate poticaja iznos poticaja se obračunava umanjenjem površine za koeficijent tako da se za npr. 1000 m2 za isplatu poticaja priznaje 400 m2 (pri koeficijentu 0,4). Istovremeno se, za isto to zemljište, prilikom obračuna naknade za korištenje zemljišta ne uvažavaju isti kriteriji (npr. da se radi o području sa zahtjevnim klimatskim uvjetima, slaboj kakvoći tla, strmosti terena i ograničenoj opskrbi vodom i dr., pa se naknada određuje za ukupnu površinu (u konkretnom primjeru, za svih 1000 m2). Stoga postoji potreba za izjednačavanjem primjene koeficijenata u odnosu na plaćanje naknade za korištenje i isplate Mjera i drugih poticaja. Također se ističe da nije razvidno prema kojim kriterijima se određuje umanjenje koeficijenta te koje tijelo bi bilo nadležno za procjenu istih. Netransparentno postavljeni kriteriji za određivanje koeficijenta nisu pravični. Iz Pravilnika je razvidno da ne poštuje specifičnosti krških pašnjaka i znanstvena dostignuća u zaštiti i očuvanju ekosustava i bio-raznolikosti. Osobito obzirom na definiciju krškog pašnjaka prema kojoj pašnjak mora imati omogućen pristup Ne poštuju se razvojne potrebe lokalnog stanovništva. 4. Pravilnik je u suprotnosti s odredbama ZV i sudskom praksom. Izmjene stavka 2. članka 8. Pravilnika nisu u skladu sa ZV-om. Prema odredbi stavka 1. članka 10. ZV, posjednik neke stvari je osoba koja ima faktičnu vlast glede te stvari. Odnosno, posjed nije subjektivno pravo, nego činjenica postojanja privatne vlasti neke osobe u pogledu određene stvari koji ne mora imati temelj u pravu.18 ZV razlikuje samostalnog i nesamostalnog posjednika. Tako članak 11. ZV određuje da je samostalni posjednik osoba koja stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik, dok je nesamostalni posjednik tko stvar posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika. 18 Gavella, N.; Stvarno pravo 1.; Narodne novine; Zagreb; 2007. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 11/17 Izmjena stavka 2. članka 8. Pravilnika predviđa da bi dokazi o posjedu bili izvadak iz katastra, ovjereni ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, davanju na korištenje izravnom pogodbom, privremenom korištenju, prodaji, koncesiji ili plodouživanju, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćna sudska odluka, drugo pravomoćno rješenje nadležnog tijela i drugo. Isprave koje se predviđaju kao dokaz o posjedu mogao bi dostaviti samo nesamostalan posjednik koji priznaje višu vlast posrednog posjednika. Primjerice, osoba koja ima sklopljen ugovor o zakupu poljoprivredne parcele je, u smislu citiranih propisa, nesamostalan posjednik i priznaje višu vlast posrednog posjednika (zakupodavca). ZV nadalje dopušta da nekretninu daje u zakup osoba koja nije vlasnik iste; stoga kada bi se kao dokaz posjeda predavali ugovori o zakupu ne bi bilo moguće isključiti mogućnost da se radi o ugovorima koje nisu sklopili vlasnici nekretnine, ili pak faktični posjednici. Izmjenom omogućava se brisanje neposrednih posjednika koji imaju faktičnu vlast iz ARKOD-a i upis posrednih posjednika koji nemaju faktičnu vlast na stvari. Time se narušava smisao ARKOD-a kao evidencije uporabe poljoprivrednih površina jer se ne bi evidentirala uporaba već eventualno stvarna prava. Na opisani način Agencija, koja vodi ARKOD bi preuzela poslove za koje nije osposobljena, a koje obavljaju sudovi. Sudovi u zemljišnim knjigama evidentiraju stvarna prava na nekretninama. Također, Agencija bi preuzela poslove katastra koji u posjedovnim listovima upisuje posjednike nekretnine. Na opisani način stvorila bi se paralelna institucija uz sudove i katastar koja ne raspolaže stručnim znanjem ni opremom, niti je ovlaštena zakonom za obavljanje takvih poslova. Takav dualni sustav bi doveo do pravne nesigurnosti. Osobito se ukazuje da bi to predstavljalo povredu načela trodiobe vlasti. Naime, ministarstvo donosi pravilnik kao podzakonski akt radi provedbe ZP te uređenje sustava Mjera, a nema ovlast podzakonskim aktom zadirati stvarna prava na nekretninama. Raniji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednoga zemljišta odredbom stavka 2. članka 8. predviđa pokretanje postupka upisa u ARKOD onih površina poljoprivrednoga zemljišta za koje ne postoje dokaz o vlasništvu ili posjedu temeljem dokaza da poljoprivrednik na njima obavlja poljoprivrednu aktivnost sukladno propisima koji uređuju područje poljoprivrede. Kao dokaz posjeda Pravilnik predviđa dostavu dokaza kao što su geotagirane fotografije s prikazom obavljene poljoprivredne aktivnosti na ARKOD parceli i prepoznatljivim elementima u prostoru, koje nisu starije od 30 dana od dana pokretanja postupka upisa tih površina u ARKOD. Odredba stavka 2. članka 8. Pravilnika je izostavljena u Prijedlogu Pravilnika što samostalnog posjednika stavlja u nepovoljniji položaj od nesamostalnog posjednika. Takvo postupanje predstavljalo bi neopravdanu diskriminaciju poljoprivrednika upisanih u ARKOD na temelju ranijih pravilnika. Takva diskriminacija protivna je temeljnim načelima ustavnog poretka Republike Hrvatske. Svako stavljanje određene skupine u nejednaki položaj mora imati svoj temelj u zakonskoj odredbi te se mora temeljiti na opravdanom razlogu. Ne postoji zakonska odredba temeljem koje bi samostalni posjednici imali manje prava u odnosu na nesamostalne posjednike niti opravdan razlog koji bi dopustio takvu diskriminaciju samostalnih posjednika stvari u odnosu na nesamostalne posjednike stvari. Opreza radi, ističe se da ZV štiti miran posjed, neovisno o tome je li on zakonit, istinit ili pošten. Odredbom članka 21. ZV je predviđeno da posjednik, pa čak i posjednik koji je posjed stekao 12/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. samovlasno, oduzevši ga drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed od svakog tko ga samovlasno smeta u posjedu. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja posjeda i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja (stavak 3. članka 21. ZV). Iz citirane odredbe stavka 2. članka 8. Pravilnika je razvidno da se traže fotografije koje nisu starije od 30 dana što je u skladu sa zaštitom mirnog posjeda19 predviđenom ZV-om. Prijedlog Pravilnika predviđa napuštanje toga rješenja pa bi uređenje podzakonskog akta bilo u suprotnosti s pravima koja pripadaju posjedniku na osnovi ZV. U Republici Hrvatskoj sudovi pružaju posjedovnu zaštitu prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju. Sud utvrđuje samo činjenicu posljednjeg stanja posjeda, a ne utvrđuje pravo na posjed. Poljoprivrednik koji je upisan u ARKOD, ako ima faktičnu vlast na stvari, u slučaju brisanja iz ARKOD-a imao bi na osnovi ZV-a pravo zahtijevati da mu se pruži posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda pred nadležnim općinskim sudom. Pravno shvaćanje da u parnicama zbog smetanja posjeda nije dopušteno raspravljati o pravu na posjed, zauzeli su sudovi Republike Hrvatske a također i Ustavni sud Republike Hrvatske (npr. u odlukama U-III-674/1994 od 26.11.97., U-III-2714/2004 od 02.05.2006.). 5. Izmjene Pravilnika su u suprotnosti s načelom zaštite stečenih prava. Kako je izloženo u točci 3.5 Analize, odredbom stavka 3. članka 8. Pravilnika predviđeno je da su poljoprivrednici koji imaju upisano zemljište u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu dužni dokaz o vlasništvu i/li posjedu dostaviti do 31.12.2019. godine. Ukoliko dokaz o vlasništvu ili posjedu ne bude dostavljen njihove parcele biti će brisane iz ARKOD sustava. Takva odredba bi dodatno pojačala različiti položaj samostalnih i nesamostalnih posjednika jer predviđa brisanje parcela koje obrađuju samostalni posjednici. Radi se o parcelama upisanim u ARKOD temeljem ranijih pravilnika (npr. stavka 2. članka 8. ranijeg Pravilnika), koje se brišu iako ih samostalni posjednici uredno koriste (obrađuju) te im služe za stvaranje dohotka i prehranjivanje vlastite obitelji. Izmjene Pravilnika u suprotnosti su s načelom zaštite prava stečenih ulaganjem kapitala. Odredbom stavka 4. članka 49. Ustava određeno je da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Poljoprivrednici su uložili vlastiti kapital kako bi mogli obavljati poljoprivrednu djelatnost na površinama upisanim u ARKOD. U imovinu poljoprivrednika koji obrađuju poljoprivredne površine upisane u ARKOD ušlo je pravo na korištenje parcela i legitimno očekivanje da će moći ostvariti pravo na rad i prava iz ulaganja kapitala u poljoprivredne aktivnosti na tim parcelama. Stoga poljoprivrednici koji su stekli prava na parcelama upisanim u ARKOD na temelju ranijih pravilnika imaju pravo na zaštitu posjeda pred sudom (ako faktično obrađuju poljoprivredne površine odnosno koriste te parcele za pašarenje). Ukoliko bi parcele poljoprivrednika bile brisane iz ARKOD-a temeljem odredbe stavka 3. članka 8. Pravilnika, poljoprivrednici koji imaju faktičnu vlast na parcelama upisanim u ARKOD, mogli bi tražiti zaštitu zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva. Također bi mogli ukazivati na 19 Prema odredbi stavka 2. članka 18. ZV posjed … postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 13/17 povredu prava na jednakost pred zakonom, zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava. Ujedno bi se ostvarila objektivna povreda načela vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, propisanog člankom 3. Ustava. Osobito se ukazuje u smislu prakse Ustavnog suda (primjerice u odluci U-I-659/1994 i dr. od 15. ožujka 2000. godine20 (Narodne novine br. 31/00)) na okvirni sadržaj najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske; vladavine prava i poštivanja prava čovjeka: "u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava, zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primijeniti.“ Također se napominje da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje.21 Izmjenama Pravilnika, ostvarile bi se posljedice koje nisu bile izvjesne za poljoprivrednika. Poljoprivrednici su postupali s povjerenjem da će ostvarivati svoja stečena prava i da će im biti pružena zaštita tih prava i njihovih pravnih interesa. Dodatno, izmjene su protivne načelu zaštite stečenih prava predviđenog ZUP-om. Prema načelu zaštite stečenih prava, sadržanom u članku 13. ZUP odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom. Stoga se podzakonskim aktom ne može poništiti, ukinuti ili izmijeniti pravomoćna odluka kojom je stranka stekla određeno pravo. Iste odluke su također pravomoćne pa je brisanje iz ARKOD-a u smislu načela zaštite stečenih prava moguće samo u slučajevima propisanim zakonom, te se isto ne može predvidjeti podzakonskim aktom. Iz tog razloga je protuzakonita odredba stavka 3. članka 8. Pravilnika. 6. Položaj Agencije Izmjenama Pravilnika kao podzakonskog akta se nedopušteno proširuje djelatnost Agencije. Prema odredbi stavka 1. članka 3. ZAP „Djelatnost Agencije je operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera, provođenje kontrole na terenu.“ 6.1 Agencija nije ovlaštena odlučivati o pravima i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Na osnovi Pravilnika, a i Pravilnika, ovlasti Agencije proširuju se na način da Agencija ima prava i ovlasti odlučivati o pravima i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Agencija bi prema izmjeni stavka 3. članka 8. Pravilnika (opisanoj u točci 3.5 Analize) odlučivala o valjanosti upisa parcele za koju nije pridonesen vlasnički list i/ili posjedovni list. Brisanje upisa parcela iz ARKOD-a onemogućilo bi poljoprivredniku ostvarenje prava na Mjere. Takva odluka izravno bi 20 Taj stav je izražen u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-659/1994 i dr. od 15.3.2000. objavljenoj u Narodnim novinama br. 31/2000. 21 Taj stav je izražen u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIB-2113/2009 od 10.6.2009. objavljenoj u Narodnim novinama br. 87/2009. 14/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. utjecala na prava i pravne interese poljoprivrednika pa je potrebno osigurati ispitivanje zakonitosti. Međutim, prema ZP, odluke Agencije koje donosi u provođenju Mjera nisu upravni akti što onemogućuje sudsku kontrolu odluka Agencije. Nužno je uspostaviti sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata Agencije. Prijedlog Pravilnika koji ne sadrži nikakvu mogućnost pravnog lijeka protivan je članku 19. Ustava koji jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti. 6.2 Agencija nije ovlaštena odlučivati o prijeporima među poljoprivrednicima. Nije u skladu s Ustavom odredba ZP prema kojoj je Agencija ovlaštena rješavati o sporovima u svezi s korištenjem parcela upisanih u ARKOD. Naime, odredbom stavka 3. članka 121. ZP određeno je da „Ako u postupku prijave korištenja poljoprivrednoga zemljišta ili promjene korištenja već upisanog zemljišta dođe do preklapanja površina drugog ili drugih poljoprivrednika, Agencija za plaćanja će o tome obavijestiti druge poljoprivrednike kod kojih je utvrđeno preklapanje i pozvati ih da se usklade, a ako do usklađivanja ne dođe, daljnju provedbu provodi Agencija za plaćanja na temelju službene dokumentacije nadležnih institucija.“ Kako je gore izloženo ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednih zemljišta, te se u istu upisuju parcele (poljoprivredna zemljišta), a ne stvarna prava na istima. Za rješavanje u tužbama zbog smetanja posjeda stvarno su nadležni općinski sudovi Republike Hrvatske (članak 34. stavak 1. točka 6. ZPP). Naime, zaštita posjeda predviđena je ZV-om, a ostvaruje se u posebnom postupku propisanom u ZPP-u.22 Uređenje predviđeno odredbom stavka 3. članka 121. ZP ranije je preuzeto iz pravilnika koji su uređivali evidenciju poljoprivrednih zemljišta. Naime, promjene podataka u ARKOD-u bile su uređene u članku 13. Pravilnika 2009. Promjene upisa u ARKOD-u mogli su inicirati (stavak 1): poljoprivredna gospodarstva i Agencija. Agencija je mogla inicirati promjenu ukoliko su ustanovljena odstupanja (i) prilikom zanavljanja DOF-a i (ii) temeljem rezultata provedene kontrole na terenu. Prema kasnijem pravilniku (Pravilniku 2011), promjene u ARKOD-u odnosile su se samo na promjene ARKOD parcele. Prema članku 14. (koji odgovara članku 13. Pravilnika 2009), nisu promijenjene osobe koje mogu inicirati promjene u ARKOD-u. Odredba je dopunjena novim stavcima (3) – (5), kojima je uređena uloga i postupanje Agencije pri promjeni ARKOD parcele. Pravilnikom 2015 napušten je sustav promjene u ARKOD-u koji je bio uređen 2009 i dopunjen 2011, a odnosio se na promjenu parcele. Člankom 13. Pravilnika 2015 dane su dodatne ovlasti Agenciji u pogledu uređivanja odnosa između poljoprivrednika koji polažu prava na istu parcelu koja je evidentirana u ARKOD-u. Prema stavcima 3. i 4. članka 13.: 22 Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda uređen je člancima 438. – 445. ZPP. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 15/17 “(3) Poljoprivrednici kojima je evidentirano preklapanje ARKOD parcela pozivaju se na sastanak za rješavanje preklapanja tj. usklađivanje. (4) Ukoliko se poljoprivrednici ne mogu dogovoriti oko korištenja parcele, Agencija će nakon provedene administrativne kontrole pridružiti ARKOD parcele u preklopu onom poljoprivredniku koje svoje pravo korištenja ili vlasništva može potkrijepiti dokumentacijom.“ Dakle, Agencija je nedopušteno dobila ovlasti odlučiti o prijeporu poljoprivrednika u svezi s parcelom na koju polažu prava (parcela u preklapanju). Time je Agencija postala tijelo koje odlučuje o činjenici suda za što su stvarno nadležni sudovi. Takvo uređenje predstavlja zadiranje u sudbenu vlast te je protivno ustavnom jamstvu trodiobe vlasti. Prema odredbi članka 4. Ustava; u Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sustav gdje Agencija, kao javnopravno tijelo ima prava i ovlasti odlučivati o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba bez sudske kontrole zakonitosti istih odluka je suprotan je Ustavom zajamčenoj trodiobi vlasti i pravu na pravni lijek. 6.3 ARKOD nije upisnik stvarnih prava, već evidencija korištenja Djelatnost Agencije se također nedopušteno proširuje izmjenom Pravilnika u odredbi stavka 3. članka 8. Pravilnika (kako je opisano u točci 3.4 Analize). Naime, ovakvo uređenje stvara paralelni sustav upisivanja stvarnih prava koji bi doveo do pravne nesigurnosti. Agencija nije ni ovlaštena niti osposobljena za vođenje takvog sustava ili odlučivanje za koje bi ju ovlastio Prijedlog Pravilnika. Propisima je određeno da evidenciju stvarnih prava vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova te geodetska uprava, odnosno katastar. Zaključno, djelatnost Agencije je određena ZAP-om. Podzakonskim aktima (pravilnicima) ne može proširivati opseg poslova koji Agencija obavlja, niti je dopušteno zakonom davati Agenciji ovlasti koje spadaju u sudsku nadležnost. Kako je gore pojašnjeno ZAP ne sadrži odredbe prema kojima Agencija mora provoditi upravni postupak pri odlučivanju o pravima poljoprivrednika, npr. pri upisu u Upisnik poljoprivrednika, odnosno pri upisu u ARKOD već izričito određuje, da akti koje donosi Agencija nisu upravni akti. Sustav u kojemu Agencija pri odlučivanju o Mjerama ne donosi upravne akte, a da protiv njezinih odluka nezadovoljna strana ima pravo prigovora (stavak 4 i 5. članka 15. ZP) omogućava netransparentno donošenje. Kako te odluke izravno utječu na prava i pravne interese poljoprivrednika, ZAP bi trebao urediti obvezu Agencije postupati prema ZUP-u i osigurati ispitivanje zakonitosti svih odluka Agencije koje je zajamčeno Ustavom. 6.4 Pravni učinak odluka Agencije Stavkom 4. članka 15. ZP je određeno da nisu upravni akti odluke koje donosi Agencija za korisnike mjera ruralnog razvoja, izravne potpore, uređenja ili organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i te drugih mjera kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike na osnovi propisa donesenih na temelju ZP u skladu s europskim propisima. Nastavno upravni sudovi Republike Hrvatske odbacuju tužbe protiv takvih odluka s obrazloženjem da ne bi bili nadležni, jer iste odluke nisu pravni akti. 23 23 Vidi primjerice odluku Upravnog suda u Rijeci Poslovni broj Usl-2008/15-8 od dana 28.12.2017., te odluku Upravnog suda u Zagrebu Poslovni broj Usl-3478/13-4 od dana 13.1.2014. 16/17 GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. Odluke koje Agencija donosi za korisnike Mjera na osnovi propisa donesenih na temelju ZP u skladu s europskim propisima utječu na prava i pravne interese poljoprivrednika. Ustav u stavku 1. članka 18. jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. Stoga je uređenje koje dopušta Agenciji odlučivati o pravima i pravnim interesima bez sudske kontrole neustavno, te zakonitost i sukladnost Ustavu navedene odredbe ZP valja ispitati u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. 7. Zaključak Obzirom da Je pravilnik u Točka 28. članka 2. Pravilnika glasi definirao Sentinel satelitske podatke, te predviđa korištenje istih, potpuno je nepotrebno uvoditi druge sustave nadzora jer se podatci na osnovi Sentinel satelitskih podataka mogu prikupiti svi relevantni podatci. Iz izloženih izmjena Pravilnika proizlazi da se Pravilnik izmijenio samo u člancima broj 2, 8. Zbog malog opsega izmjena nije bilo potrebno izvršiti izmjenu cijeloga teksta Pravilnika. Pravilnik, iako sadrži manje izmjene, te se sadržajno ne razlikuje bitno od ranijeg propisa, predstavlja nastavak kontinuiranog pritiska na položaj poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika. Istovremeno nastavlja se politika širenja ovlasti administrativnih tijela, koja preuzimaju poslove za koje nisu ovlašteni zakonom niti osposobljeni. Odluke tih tijela imaju izravan utjecaj na prava i pravne interese poljoprivrednika. Administrativna tijela obavljaju funkcije koje obavljaju sudovi i geodetska uprava, a za te poslove nisu osposobljeni. Primjerice poljoprivrednicima se daljnje korištenje parcela upisanih u ARKOD, uvjetuje obvezom pridonošenja posebno određenih dokaza. Radi se o ispravama koje favoriziraju tzv. neposredan posjed. Poljoprivrednici koji imaju posjed, uživaju zaštitu posjeda uređenu ZV-om. Stoga je nepotrebno zahtijevati od poljoprivrednika koji uredno obrađuju parcele na temelju takvog posjeda, da Agenciji pridonose isprave o posjedu. ZV naime ne određuje da bi posjednicima bilo potrebno izdavati bilo kakve isprave i da bi na temelju takvih isprava mogli posjedovati nekretnine, pa teko i poljoprivredno zemljište. Nadalje, posjed je stvarno pravo koje uređuje ZV. Stoga se zaštita toga prava i dokazivanje prava na posjed provodi na osnovi ZV-a. Izmjenama članka 8. Pravilnika, kako se predlaže, Agencija će provoditi postupak protivno odredbama ZV-a, te će u ARKOD-u evidentirati posjed poljoprivrednih parcela i posjednike, te vlasništvo i vlasnike poljoprivrednih parcela, čime će ARKOD prestati biti evidencija uporabe poljoprivrednih zemljišta i postati će evidencija posjednika i vlasnika, odnosno para upisnik vlasnika i posjednika poljoprivrednih zemljišta, a što je protivno Europskim direktivama, ZP-u, ZV-u te Ustavu i Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na opisani način Agencija postaje i tijelo koje ima sudbene ovlasti, jer odlučuje o pravima i pravnim interesima, čime se vrijeđa ustavna trodioba vlasti na izvršnu, sudbenu i zakonodavnu. GOLUBIĆ I PARTNERI jtd. 17/17 Navedeno je razvidno iz činjenice da je Agencija tijelo koje je osnovano zakonom. U nadležnosti Agencije je da vodi Upisnik poljoprivrednika i ARKOD te obavlja druge poslove, a ne da odlučuje o pravima i interesima i presuđuje u slučaju prijepora poljoprivrednika, bez prava istih na ispitivanje zakonitosti, pravilnosti i bez sudske kontrole takvih odluka. Agencija nema zakonske ovlasti odlučivati o stvarnim pravima na nekretninama i intervenirati u stečena prava poljoprivrednika te im na taj način vrijeđati pravo na mirno uživanje vlasništva i prava nastala iz ulaganja kapitala. O stvarnim pravima na nekretninama odlučuju sudovi Republike Hrvatske. Podjeljivanjem Agenciji prava u svezi odlučivanja o stvarnim pravima na poljoprivrednim parcelama, stvara se sustav koji je paralelan katastru i zemljišnim knjigama, a to je protivno ustavnoj trodiobi vlasti. Pravilnik je iz izloženih razloga protivan zakonima Republike Hrvatske, kako materijalnim (primjerice ZP-u i ZV-u) koji uređuju pravo na mirno uživanje vlasništva, tako i postupovnim zakonima koji uređuju pravo na pristup sudu, na pravni lijek te pravičnu odluku, a što je propisano Ustavom i Konvencijom. Izmjene Pravilnika ne odražavaju proklamiranu politiku Vlade Republike Hrvatske na razvoj poljoprivrede, koja treba omogućiti dohodak poljoprivrednicima i njihovim obiteljima, te razvoj ruralnih područja, pa se predlaže iste ne prihvatiti. Obzirom na sadržaj Pravilnika koji je protivan važećim propisima i Ustavu, te proturječnosti između zakonskih propisa koji uređuju područje poljoprivredne proizvodnje i ulaganje u poljoprivredu i ruralni razvoj, potrebno je, sukladno Europskim direktivama koje uređuju ovo područje i politici Vlade Republike Hrvatske razmotriti izmjene propisa. Pri tome je od osobitog značaja onemogućiti da se vrijeđaju stečena prava poljoprivrednika i da im se nameću zahtjevi stroži od zahtjeva koje propisuju Europske direktive. Propisi moraju omogućiti stabilne uvjete za razvoj poljoprivredne djelatnosti i pravnu sigurnost. To je u značajnoj mjeri onemogućeno kratkim intervalima promjena zakonskih i provedbenih propisa te izmjenama nadležnosti i ovlasti Agencije koja bi trebala pri odlučivanju o pravima i pravnim interesima poljoprivrednika, primjenjivati odredbe ZUP-a. Poljoprivrednici imaju očekivanje od Vlade Republike Hrvatske da donese propis koji će biti izraz razumijevanja položaja poljoprivrednika i raznolikosti poljoprivredne proizvodnje (u kontinentalnom području, u Lici i Dalmaciji te otocima) i dovesti do zaštite stečenih prava poljoprivrednika. Za slučaj eventualnih upita u svezi s izloženim stojim na raspolaganju. S poštovanjem Nikolina Golubić, odvjetnica Napomena: Predmetnu analizu propisa izradilo je Golubić i partneri jtd. i ista se ne može koristiti bez suglasnosti autora. Analiza nije podložna tumačenjima trećih. Analizu je moguće dopuniti na za slučaj potrebe za dodatnim objašnjenjima predmetne materije. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
6 Ruting d.o.o. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani, Kako će se nakon 01. siječnja 2021. godine obračunavati posebni porez na motorna vozila iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o posebnom porezu za nova motorna vozila koja nemaju podatak o prosječnoj emisiji CO2 po WLTP-u? Konkretno, riječ je o novom vozilu koje je proizvedeno 2016. godine, a koje na potvrdi o sukladnosti pojedinačno pregledanog vozila iz 2017. godine nema podatke o emisiji CO2 po WLTP-u već isključivo po NEDC-u. Nadalje, predlažemO da se u Uredbi o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila kod utvrđivanja datuma primjene umjesto termina “vozila koja su prvi puta registrirana do/od….”koristi termin “vozila koja su fakturirana do/od …” kako bi se izbjegao potencijalni problem pri utvrđivanju načina obračuna posebnog poreza. Naime, postoji realna mogućnost da vozilo bude fakturirano krajnjem kupcu u 2020. godini, a registracija bude odrađena u 2021. godini. Nije prihvaćen Ne odnosi se na sadržaj Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta
7 Mario Mladić O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, Članak 1. Živim u Krapinsko Zagorskoj županiji gdje je nemoguće napraviti ugovore za zakup zemljišta. Ima mnogo razloga zasto je problem napraviti ugovore, neki od tih su: -ljudi nemaju sređeno vlasništvo nad zemljom -male parcele, u večini slučaja u 1 hektar zemlje bude 10 i više vlasnika, što bi znacilo ako netko obrađuje 50 hektara – 500 ugovora -mnogi ljudi se boje potpisivati bilokakve ugovore vezane za zemljište -do mnogih vlasnika je nemoguče doći jer su umrli ili žive u inozemstvu Arkod bi trebao služiti samo za evidenciju uporabe zemljišta, a ne za rješavanje imovinskih odnosa. Trebalo bi više kontrolirati da li se zemljište obrađuje za koje se trazi potpora. Ako se provede to da ugovori budu obavezni, i ova zemlja koja se obrađuje prestat ce se raditi i biti će mnogo više zapustenog zemljišta. Isplativost poljoprivredne proizvodnje u večini slučajeva je ovisna o potporama u poljoprivredi, bez potpore bi se jako teško postigla pozitivna nula u proizvodnji. Mi bi vrlo rado radili ugovore kad bi se radilo o parcelama od barem 5-10 hektara, jer tad bi postojao obostran intereses da se taj ugovor napravi i tada u 50 ha bi bilo 5-10 ugovora umjesto u sadasnjem slucaju 500 što je nemoguće napraviti a kasnije i održavati pod ugovorom. Razgovarao sam s mnogo poljoprivrednika u našoj županiji, i svi redom imaju taj problem, te ga svi smatraju nerješivim. Isti problem muči i mnoge druge županije u hr. Nadam se da bude razumijevanja od Vaše strane. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
8 Bitoraj O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, Članak 1. Ako zaista imate namjeru provesti brisanje iz ARKOD-a dobiti ćete još i više neobrađenih poljoprivrednih površina od sada gdje se kod nas u Gorskom kotaru šuma spušta sa svih strana prema naselju jer je iovako previše neobrađenih površina. Da treba uvesti reda treba, ali na način da se ponudi najprije mrkva , a onda ako ne, ide batina. Da se ne ponvaljam kako riješiti problem neobrađenih poljoprivrednih zemljišta i vlasništvo nad zemljom dao sam u prvom komentaru i za to je samo potrebna politička volja i malo hrabrosti u što iskreno sumnjam da postoji. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
9 Željko Skolan O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, Članak 1. Europska regulativa nigdje ne zahtijeva dokaz o vlasništvu ili posjedništvu zemljišta kao uvjet za upis u ARKOD. Kod svake kontrole na terenu upisnik dotičnog zemljišta snosi sankcije za dotično zemljište ukoliko nije ispoštovao obaveze iz pravilnika. ARKOD kao takav je susta evidencije uporabe zemljišta a ne vlasništva jer vlasništvo često u stvarnosti nije moguće dokazati zbog nesređenosti katastra i gruntovnice. Za većinu zemljišta koje obrađujem su vlasnici ili umrli ili u inozemstvu. Zbog čega bi korisnici zemljišta bili dužni pokretati postupke za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za zemljište koje nije u njihovom vlasništvu. Tržišna vrijednost tog zemljišta je u većini slučajeva manja od pravnih troškova jer napominjem da se radi o malim i usitnjenim parcelama koje su često veličine 0.1 do 0.2 hektara. Država je dužna urediti katastar i gruntovne knjige a tek nakon toga se može tražiti dostava ugovora o zakupu. Dok se taj postupak ne napravi Agencija bi trebala odustati od ovog prijedloga pravilnika u cijelosti. Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.
10 Nataša Luketić O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, Članak 1. Dokaz o vlasništvu ili posjedništvu zemljišta za upis u ARKOD nije uvjet EU regulative o vođenju evidencije poljoprivrednog zemljišta u svrhu administracije i kontrole (Uredba EU br. 1306/2013). Stoga se predlaže kompletna revizija članka 8. Pravilnika. Praksa drugih članica zemalja EU također pokazuje da se pravnom dokumentacijom ne moraju nužno dokazivati posjed i korištenje nekog zemljišta u IAKS-u. Jedini uvjet je da korisnik, prilikom kontrole na terenu, pristane na provedbu kontrole gdje se utvrđuje relacija korisnika sa zemljištem. Stoga je utvrđivanje stvarnog korištenja i evidencije u ARKOD-u zadatak kontrolnih mehanizama i postupaka. Nadalje, sam korisnik treba biti upoznat sa posljedicama mogućih prijevara prilikom traženja potpore, kao i opća javnost. U tom slučaju svaki vlasnik treba voditi računa da se njegovo zemljište koristi bez njegove privole, te ako dođe do zloupotrebe, onda Administracija, po prijavi vlasnika, treba provesti postupak utvrđivanja. ARKOD nije preslika katastarskog registra ili Zemljišne knjige, već evidencija o korištenju i uporabi poljoprivrednog zemljišta. Znamo da u RH postoje problemi u imovinsko pravnim knjigama, te da mnoge čestice imaju više registriranih vlasnika. Stvarnom poljoprivredniku i korisniku takvoga zemljišta je gotovo nemoguće dobiti ikakve pravne ili ugovorne papire od svih tih vlasnika pogotovo ako su oni raseljeni po svijetu (ili umrli). Prema mom mišljenju treba naći model kako da takvim poljoprivrednicima omogućimo dobivanje potpore - oni se brinu i uređuju površine koje će ionako biti zapuštene. Ako su stvarni korisnici trebaju biti stimulirani, a vlasnici trebaju prihvatiti činjenicu da zaslužuju potporu za poljoprivrednu aktivnost (a ne za vlasništvo). Još jednom napominjem, da naravno ovdje ne govorimo o uzurpaciji i sličnim pojavama (koje su mjerodavnost policije i suda). Primljeno na znanje Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uređuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. ARKOD (eng. LPIS - Land Parcel Identification System) je alat koji se koristi za utvrđivanje vrste korištenja i prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje prava na potpore. U 2015. i 2016. godini Europski revizorski sud (ERS) proveo je reviziju primjene sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, odnosno ARKOD u RH) u pet država članica te ustanovio sljedeće: „Informacije o tome raspolaže li poljoprivrednik doista predmetnim zemljištem bile su uvrštene u sustave za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS) nekih država članica. Poljoprivrednici moraju raspolagati zemljištem (npr. na temelju vlasništva ili prava na zakup) koje su prijavili u svojem zahtjevu kako bi imali pravo na plaćanja za poljoprivrednu djelatnost. Ako se od poljoprivrednika ne traži da pruže dokaz o zakonskim pravima na zemljište koje su prijavili, to dovodi do rizika da prime plaćanja za zemljište kojim ne raspolažu, kao što je državno zemljište ili privatno zemljište u vlasništvu drugih subjekata. Iako se zakonskim aktima EU-a ne traži da se LPIS dopuni informacijama o tome raspolaže li poljoprivrednik određenim parcelama, Sud smatra da je unošenje takvih informacija, kad god je izvedivo i isplativo, dobra praksa kojom bi se državama članicama omogućilo da na sustavan način unakrsno provjeravaju te informacije u odnosu na zahtjeve za potporu.“ Temeljem navedenog ERS je u svom tematskom izvješću br. 25/2016 izdao preporuku za poboljšanje sustava za identifikaciju zemljišnih parcela država članica korištenjem podataka o zakonitom pravu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi se povećala pouzdanost podataka koji se koriste za dodjelu potpore. S obzirom na veliki broj prijava vlasnika poljoprivrednog zemljišta od 2015. godine da se isto upisuje u ARKOD bez njihovog odobrenja Ministarstvo poljoprivrede je sukladno navedenoj preporuci ERS u 2019. godini donijelo Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 54/19) kojim se u članku 8. propisuje da je upis poljoprivrednog zemljišta u ARKOD moguć jedino uz dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu, bez iznimaka. Isti članak u stavku 3. propisuje za poljoprivredno zemljište koje je već upisano u ARKOD bez pravno valjanih dokaza o vlasništvu ili posjedu obvezu dostave navedenih dokaza do 31. prosinca 2019. godine. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske već je u 2016. godini propisano da je upis u ARKOD moguć jedino uz dostavu pravno valjane dokumentacije u skladu s propisima koji reguliraju korištenje zemljišta u vlasništvu države (Pravilnik o dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, Narodne novine br. 118/2016). Kako je proces rješavanja imovinsko pravnih za poljoprivredno zemljište kompleksan i dugotrajan ovim se prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta rok za dostavu dokaza o vlasništvu ili posjedu zemljišta ili dokaza da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa već drugi puta prolongira. Novi rok je do 31. prosinca 2022. godine, a iznimno za poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske do 31. prosinca 2021.