Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, prije svega, izražavamo razočaranje Prijedlogom pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, a vjerujemo da ga dijeli većina knjižničara zaposlena u knjižnicama osnovnih i srednjih škola Hrvatske, jer ovaj pravilnik ponovno ne "prepoznaje" činjenicu da više od polovice knjižničara (njih 1342) radi upravo u knjižnicama koje se nalaze u njihovu sastavu (1284 knjižnica). Njih u ovom pravilniku ponovno nema, niti u zvanjima, niti u napredovanjima... a posljedično niti na funkcijama koje brinu o školskome knjižničarstvu. Iako je u početnim razgovorima s aktualnim članicama Povjerenstva za napredovanje dogovarano da će te nelogičnosti biti riješene, u ovome dokumentu tome nema niti traga. Pravilnik ponovno definira stručna zvanja ne uzimajući u obzir knjižničare osnovnih i srednjih škola. S obzirom na način obrazovanja knjižničara u Republici Hrvatskoj, najveći broj svih knjižničara u Republici Hrvatskoj još uvijek ima završeno knjižničarstvo kao dodatni studij – zbog čega onda postoji tolika razlika u načinu stjecanja stručnih zvanja? Iako su među najobrazovanijim i najvidljivijim školskim knjižničarima u svijetu, a usuđujemo se reći, i među najobrazovanijim knjižničarima u Hrvatskoj (dva studija i dva stručna ispita), školski knjižničari u knjižničarskom sustavu nisu prepoznati kao snaga koja može ojačati nacionalno knjižničarstvo. Uz ovakav pravilnik, ostajemo podijeljeni (i oslabljeni) u dva paralelna svijeta i sustava koji se rijetko susreću. Stoga je naša je molba i prijedlog da pravilnik svakako ide na doradu i dopunu, a u taj proces treba biti uključen predstavnik stručnih suradnika knjižničara. Slične prijedloge je u komentarima dala i Sekcija za školske knjižnice pri Hrvatskome knjižničarskom društvu. Na tom tragu je i njihov prijedlog za priznavanje profesionalnih priznanja koja se dodjeljuju školskim knjižničarima: Nagrada "Višnja Šeta" i Nagrada "Poezija među profesijama". Pravilnik treba prepoznati i uključiti sve knjižničare s njihovim specifičnostima, imati zasebne članke ili usporedne sustave tamo gdje je to potrebno i na taj način napokon učiniti knjižničare povezanim, a knjižničarstvo pretvoriti u prohodan i učinkovit sustav. Uime Hrvatske udruge školskih knjižničara: Goranka Braim Vlahović, predsjednica Primljeno na znanje Uovom Pravilniku nisu izostavljeni školski knjižničari jer oni jesu knjižničari kao i svi drugi (nigdje se ne navode, na primjer, visokoškolski, specijalni, narodni itd. knjižničari). Sustav školovanja postavljen je tako da knjižničari stječu akademska zvanja u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na trogodišnjem preddiplomskom, dvogodišnjem diplomskom studiju ili pak izvanrednom diplomskom studiju. Na izvanredni studij u velikom se broju prijavljuju upravi knjižničari zapsoleni u sustavu odgoja i obrazovanja jer se pri zapošljavanju prednost daje nastavnicima kojima je smanjena satnica, kojima je otežan rad s učenicima i slično, a ne osobama s već stečenom akademskom izobrazbom iz informacijskih i komunikacijskih znanosti sa 60 ECTS-a iz temeljnih sadržaja knjižničarstva. Unatoč velikom broju zaposlenih knjižničara u školskim knjižnicama (knjižničar – stručni suradnik) ne treba smetnuti s uma da oni obavljaju knjižničnu djelatnost u samo 30% svoga radnog vremena! U izradu Pravilnika bio je uključen predstavnik knjižničara – stručnih suradnika, a članica Hrvatskog vijeća koja je ujedno i knjižničarka – stručna suradnica bila je u tijeku svih faza izrade i konzulrirala se s članovima HUŠKA. Napredovanje je omogućeno svima pod istim, čak za knjižničare – stručne suradnike, i povoljnijim uvjetima. Valja uputiti i na Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu koji izrijekom, u čl. 15. navodi: Učitelj sa završenim nenastavničkim studijem koji je položio stručni ispit u matičnoj struci izvan odgojno-obrazovnog sustava, nema obvezu polagati one dijelove stručnog ispita koji su po sadržaju istovjetni sadržajima programa polaganja stručnog ispita. Učitelj iz stavka 1. ovoga članka može biti oslobođen polaganja dijela stručnog ispita odlukom ispitnog povjerenstva na temelju odgovarajuće isprave i programa ispita prema kojem je polagao stručni ispit u matičnoj struci.
2 Paula Mikeli PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U potpunosti podržavam ideju kolegica i kolega da se Pravilnikom riješi dugogodišnji problem polaganja dvaju stručnih ispita za školske knjižničare. Primljeno na znanje Temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
3 Adriana Turić Erceg PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci je dosta neujednačen. Posebno bih željela istaknuti dugogodišnji problem koji muči sve školske knjižničare, a to je polaganje dvaju stručnih ispita pri dva različita Ministarstva. smatram kako bi se to trebalo ujednačiti u smislu da školski knjižničari imaju mogućnost polaganja jednoga jedinstvenog stručnog ispita koji bi pokrivao i odgojno - obrazovni i stručni rad stručnih suradnika knjižničara. Veliki problem predstavlja i zapošljavanje nestručnih osoba na radnim mjestima školskih knjižničara čime je sama struka degradirana i omalovažena u odnosu na druga zvanja u školstvu. U tom smislu bi trebalo jasno definirati koje kvalifikacije treba imati osoba koja se zapošljava na tim radnim mjestima. Srdačan pozdrav i puno uspjeha u radu, Adriana Turić Erceg Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Marija Tomečak, dipl. knjižničarka PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Tekst ovog pravilnika vodi se ujednačavanjem propisa i podzakonskih akata u AKM zajednici na najprizemnijoj razini. Izjednačava se nazivlje ne uvažavajući tradiciju naziva stručnih radnih mjesta u knjižničarskoj struci; jedino pozitivno je da se, ali samo teoretski, uvodi mogućnost napredovanja za SSS i VŠS zvanja, sve ostalo je dodatno diskriminirajuće za knjižničare u odnosu na arhiviste i muzealce. To se odnosi kako na kriterije za postizanje viših stručnih zvanja tako i na razinu predloženog teksta pravilnika. On je po jasnoći i potpunosti definicija ispod Pravilnika koji je na snazi, a pogotovo ispod razine koja postoji u pravilnicima za stručna zvanja u arhivima i muzejima, pa čak i za restauratore. Mnogo toga se moglo prepisati i učiniti ovaj pravilnik jasnijim s obzirom na to da su navedeni doneseni prije više od godinu dana. Propušteno je npr. jasno propisati rad Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te jasno definirati mjerila, odnosno kriterije. Zanimljivo bi bilo znati čime se donositelj pravilnika vodi prilikom postrožavanja kriterija za postizanje viših stručnih zvanja. Smatra li možda da nudi veći broj bodova, pa je realno tražiti i da ih se više sakupi? Skupina VII ne donosi obavezne bodove, te je posve irelevantna; bodovi za školske knjižničare namijenjeni su samo jednoj izričitoj skupini, a ne svima, te i njih treba oduzeti iz zbroja raspoloživih bodova. Neke nove aktivnosti i pridruženi bodovi u ovom prijedlogu predstavljaju samo detaljniju razradu već postojećih kategorija i sigurno su bile bodovane kod napredovanja prema važećem Pravilniku, svrstavanjem u najbližu aktivnost, možda samo nešto manjim brojem bodova nego što se sada predlaže. Broj aktivnosti i pripadajućih bodova je nominalno povećan, ali ne i stvarno, te i taj argument otpada. Možda se autor teksta vodi brižnošću za nezadovoljne knjižničare jer ta viša zvanja ionako u većini slučajeva nitko ne uspijeva pretvoriti u financijsku komponentu, služe samo za ukras. Možda ovako želi smanjiti broj ponosnih, a nezadovoljnih nositelja viših stručnih zvanja? Smatra li da dodjela viših stručnih zvanja predstavlja ugrozu za proračun RH? Budući da je u više komentara navedeno da veći koeficijent ne znači i automatski veći dohodak, ni taj argument nije valjan. Nije nam poznato da je autor teksta pravilnika napravio neke analize koje su podloga tom tekstu i javno ih komunicirao. Ili je samo zbrojio broj napredovanja u svakoj od AKM struka i zaključio da napreduje brojčano najviše knjižničara, pa da to treba ograničiti? Iako apsolutne brojke to mogu sugerirati, potrebno ih je staviti u kontekst broja zaposlenih u svakoj od te tri struke i tada su rezultati upravo suprotni: u istom usporedivom višegodišnjem razdoblju pokazuju da u ukupnom broju stručnog osoblja zaposlenog u svakoj od AKM struka, u knjižničarstvu u postotku ima najmanje napredovanja, zatim slijede muzealci, a arhivisti najviše napreduju. To znači da su knjižničari ili posve neambiciozni (što je njihovo pravo) ili su već i prema Pravilniku koji je na snazi ozbiljno diskriminirani. Već im je sada teže napredovati, a ako novi pravilnik bude donesen kako ga se ovdje predlaže, godišnje će u npr. arhivskoj struci napredovati u postotku i do deset puta više stručnog osoblja sa VSS spremom, slično i u muzejima. U posljednje tri godine u arhivskoj struci postotak napredovanja stručnog osoblja je 16 % (odnosi se samo na napredovanja VSS), u istom razdoblju u knjižničarskoj struci napredovalo je u ukupnom broju stručnog osoblja tek 3,3 % VSS. U muzejima je napredovalo samo u „temeljnim“ zvanjima u istom razdoblju (bez muzejskih pedagoga i sl.) u ukupnom broju stručnog osoblja 7,6 % VSS; s pedagozima i sl. muzejskim VSS zvanjima 10,3 %! Podaci za 2020. godinu pokazuju da je u arhivima napredovalo 6 % VSS u ukupnom broju stručnog osoblja, u muzejima 3,3 odnosno 4 % napredovanja VSS-a, a u knjižnicama je napredovalo u viša zvanja tek 0,8 % djelatnika s VSS u ukupnom broju stručnih knjižničarskih djelatnika!!! Ekvivalent napredovanju kustosa bilo bi napredovanje barem 100 knjižničara u zvanje višeg knjižničara i savjetnika ili 200 godišnje kada bi napredovali po stopi po kojoj napreduju VSS u arhivima! Podržavamo napredovanje kolega i kolegica u srodnim strukama, ali tražimo iste ili slične mogućnosti napredovanja i za knjižničare. Predloženi tekst pravilnika ide u posve suprotnom smjeru, a ne nalazimo niti jedno opravdanje za to! Ovaj pravilnik može se staviti i u malo širi kontekst, a to je osim napredovanja u AKM zajednici, i napredovanje u sustavu odgoja i obrazovanja te znanosti. Prije nekoliko dana završilo je javno savjetovanje vezano uz Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima kojim se željelo omogućiti lakše napredovanje u tom sustavu. Tako se npr. broj godina potrebnih za prvo napredovanje smanjuje s pet na tri, a smanjuje se i ukupan broj bodova za svako od viših stručnih zvanja. No čak je i u važećem navedenom Pravilniku iz ponuđenih kategorija aktivnosti za napredovanje potrebno prikupiti minimalni broj bodova iz manjeg broja kategorija, a ne iz svih: tako mentor mora sakupiti bodove iz minimalno 3 od 8 kategorija, savjetnik iz 4 od 8, izvrstan savjetnik iz 5 od 8; s time da se u Prijedlogu izmjena ukidaju obavezne kategorije iz kojih je do sada bilo propisano sakupiti bodove. U sustavu visokog obrazovanja Odluka Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja propisuje sljedeće: bodovi se sakupljaju iz 3 najšire moguće propisane kategorije: kriterij nastavnog doprinosa; kriterij znanstveno-stručnog doprinosa i kriterij institucijskog doprinosa. Tek za zvanje redovitog profesora obavezno je prikupiti bodove iz sve tri kategorije. Iz svega navedenog proizlazi da se samo za knjižničare propisuje obaveza prikupljanja bodova iz 6 od 6 ne tako široko postavljenih skupina (skupina VII ne omogućava sakupljanje obaveznih bodova), čime se nameće pitanje koje opravdanje za to autor teksta pravilnika može ponuditi. Inzistiranje na sakupljanju bodova iz svih skupina (ovdje I-VI) može biti opravdano samo ako se one okrupne i definiraju onako kako je to napravljeno u pravilnicima za arhive, muzeje i znanstveno-nastavna zvanja. Ili je nužno smanjiti broj obaveznih skupina iz kojih se sakupljaju bodovi kao što je propisano u sustavu odgoja i obrazovanja, eventualno stupnjevanjem broja obaveznih skupina prema stupnju višeg stručnog zvanja. Tek će na taj način knjižničari biti u ravnopravnom položaju s ostalima, ovako ih se diskriminira, a da nigdje nisu javno izneseni razlozi za diskriminaciju. Predlagač Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti svoj je prijedlog obrazlagao i branio pred saborskim zastupnicima; resorni ministar tekst ovog pravilnika nije dužan nigdje obrazlagati, osim vrlo kratkim formalnim odgovorima u ovom savjetovanju, ali propuštanje opravdanja stavljanja knjižničara u nepovoljniji položaj u odnosu na sve druge navedene struke ne doprinosi razumijevanju razloga koji su u podlozi teksta ovog pravilnika. Jedino čemu doprinosi je povećanju nezadovoljstva knjižničara kao stručnih djelatnika, što je već započeto donošenjem nepovoljnog temeljnog zakona. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
5 Ljiljana Črnjar PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Ovim Pravilnikom neophodno je riješiti višegodišnje prijepore koji su došli do izražaja i u ovom javnom savjetovanju: - polaganje dva stručna ispita za školske knjižničare -zapošljavanje nestručnih osoba kao legitimna alternativa zapošljavanju osoba s knjižničarskim kompetencijama. Pravilnik ne bi smio generirati nova i akumulirati stara nezadovoljstva pojedinim odredbama koja se odražavaju u praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Alena Matijaca PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Zaposlenica sam NSK zadnjih 5 godina na mjestu stručnog suradnika, a uskoro se nadam i diplomi magistrice bibliotekarstva. Kolega Ljudevit Šatović detaljno je obrazložio s kojim problemima se susrećemo i kako se nalazimo u „začaranom krugu“ prilikom natječaja za radno mjesto diplomiranog knjižničara. Tako da zdušno podržavam kolege i kolegice u njihovim zahtjevima da nam se omogući zapošljavanje unutar stečenih stručnih zvanja bez unaprijed položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja istog. Alena Matijaca, dipl. pov. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Anita Pavlečić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, smatram da je potrebno dopuniti Članak 3. koji se odnosi na Stručna zvanja u knjižničarskoj struci i navesti u (1) Temeljnim stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci i stručni suradnik školski knjižničar. Slažem se s kolegama koji pišu o potrebi usklađivanja polaganja ispita za stručne suradnike knjižničare u školstvu. Polaganje dva stručna ispita je izrazito podcjenjivačko prema samoj struci i radnom mjestu. U slučaju prelaska na radno mjesto u narodnim ili znanstvenim knjižnicama, ispit pri NSK je obavezan, ali za rad u školstvu trebao bi biti dovoljan ispit pri AZOO. S poštovanjem, Anita Pavlečić Nije prihvaćen Ne prihvaća se temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
8 Martina Jurišić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Nadovezujem se na komentar kolege Ljudevita Šatovića, ali i ostalih kolega, a povezano s polaganjem stručnog ispita nakon stečenog zvanja magistra/ice bibliotekarstva te napredovanje. Podržavam njihov prijedlog da se točno definira način na koji se može steći stručno zvanje i s kojim uvjetima te da se omogući da knjižnice za stručna zvanja zaposle osobe odgovarajuće stručne spreme bez položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja istog. Prihvaćen Prihvaćeno.
9 Željana Buljat PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, posebno mogućnost da pomoćni knjižničari/knjižničarski tehničari steknu više zvanje. Smatram da su mjerila vrednovanja prilagođena knjižničarima koji imaju višu i visoku stručnu spremu, a ne pomoćnim knjižničarima sa srednjom stručnom spremom. U prvoj skupini Unapređenje stručnog rada u knjižnici i knjižničnom sustavu pomoćni knjižničari bi mogli imati problem sa stjecanjem potrebnih bodova jer su u ulozi realizatora poslova, a ne nekog tko uvodi nove modele poslovanja. Također u skupini VI Rad u knjižničarskim udrugama i srodnim kulturnim, obrazovnim i znanstvenim tijelima smatram da bi najmanji broj bodova koje kandidat mora steći za zvanje viši knjižničarski tehničar trebao biti 5, odnosno članstvo u knjižničarskoj udruzi, a ne 15. Iz razloga što se u stručna tijela knjižničarskih udruga biraju također knjižničari s visokom stručnom spremom. Kako bi pomoćni knjižničari dobili realnu mogućnost stjecanja višeg zvanja mišljenja sam da bi trebalo uvesti po jedan kriterij u svaku skupinu prilagođen poslovima pomoćnog knjižničara kojim bi pomoćni knjižničari lakše ostvarili potrebne bodove. S poštovanjem, Željana Buljat, pomoćni knjižničar Prihvaćen Prihvaćeno.
10 Mirjana Čubaković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva prilaže svoje Primjedbe: 1. PRIMJEDBA Članak 4. Iza – položen stručni ispit za knjižničara dodati „od obveze polaganja ispita izuzimaju se školski knjižničari.“ Članak 24. Stavak 1 - briše se: „kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara.“ Cijeli stavak 2 - briše se. Komentar: Stručni suradnici školski knjižničari u obvezi su polaganja stručnog ispita pri AZOO. Trebalo bi uskladiti proceduru polaganja stručnog ispita pri AZOO koji će vrijediti umjesto dosadašnja dva polaganja, što znači da je potrebno revidirati sadržaj i opseg onoga dijela ispita koji se odnosi na stručna knjižničarska znanja. U Ispitno povjerenstvo za provedbu stručnog ispita obavezno je uključiti stručnog člana iz resora Ministarstva kulture (NSK) ili u potpunosti osloboditi školskog knjižničara polaganja stručnog ispita pri MK. 2. PRIMJEDBA U Članku 26. dodaje se novi stavak 2 „Školski knjižničari kojima je napredovanje određeno prema uvjetima Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (N.N. 68/19), mogu napredovati i prema ovome pravilniku.“ Stavak 2 postaje stavak 3, stavak 3 postaje stavak 4, stavak 4 postaje stavak 5. Komentar: Bilješka 1 (Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci) koja se tiče napredovanja u zvanje školskih knjižničara, a prema ovome Pravilniku trebala bi biti tretirana kao poseban stavak Članka 26. stoga što broj školskih knjižničara (1276) zaslužuje članak ili stavak u nekom od članaka. 3. PRIMJEDBA Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci IV. OBJAVLJIVANJE RADOVA I UREĐIVANJE PUBLIKACIJA Pod natuknicom 10 dodati: „Klasificiranje članaka u znanstvenim i stručnim časopisima 20 bodova“ Komentar: Knjižničari nisu uvijek nužno navedeni kao dio uredništva znanstvenih i stručnih časopisa, ali je u njima navedeno da su klasificirali objavljeni rad. VII. PRIZNANJA I NAGRADE „3. Nagrada „Višnja Šeta“ 100 bodova 5. Nagrada Poezija među profesijama 50 bodova 10. Godišnja nagrada za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike 40 bodova“ Komentar: Potrebno je bodovati i nagrade iz sustava odgoja i obrazovanja te školsko-knjižničarskih udruga. Naime, paralelno s Državnom nagradom u kulturi je i državna Nagrada „Ivan Filipović“ i Godišnja nagrada za najbolje odgojno-obrazovne radnike. U rangu Kukuljevićeve povelje HKD-a je i Nagrada „Višnja Šeta“ HUŠK-a (afirmirani knjižničari), a u rangu Nagrade Eva Verona HKD-a je Nagrada Poezija među profesijama HUŠK-a (mladi knjižničari). Nagrade istog ranga se mogu staviti jedna ispod druge. Mirjana Čubaković, predsjednica Sekcije za školske knjižnice Nije prihvaćen Ne prihvaća temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen. Mjerila su usklađena prema sugestijama iz javne rasprave. Ne prihvaća temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen. Mjerila su usklađena prema sugestijama iz javne rasprave. Ne prihvaća se jer je navedeno je u skupini: druge nagrade!
11 Jadran Jeić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Pozdravljam predmetni tekst "Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnik zvanja u knjižničarskoj struci", bez obzira na očekivane potcjecnjivačke negativne komentare koje će vjerojatno nastojati predstaviti novo stučno nazivlje neprimjerenim. Srž problema jest da se po prvi puta knjižničarstvo izjednačava s vrlo srodnom arhivskom strukom čija su temeljna zvanja odavno i trajno na sličan način određena "Pravilnikom o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja" i to tako da svaka kategorija temeljnog stručnog zvanja ima mogućnost napredovanja što je preduvjet za bilo kakav napredak struke ali i osobno zadovoljstvo pojedinca. Dosad je ta mogućnost u knjižničarstvu bila nedostupna temeljnom stručnom zvanju pomoćnog knjižničara i knjižničara, što je uz inače pretjeranu razliku u koeficijentima složenosti poslova između pomoćnog knjižničara i diplomiranog knjižničara (0.87 prema 1.40) u usporedbi sa pojedinačnim opsezima poslova doprinosilo osjećaju nepravde, isključenosti, te potencijalnoj deskriminaciji stručnih djelatnika pomoćnih knjižničara i knjižničara u njihovoj struci. Isključivanje pomoćnih knjižničara bilo je toliko izraženo da su stručna tijela propustila 2014. uputiti poziv na raspravu (savjetovanje o prethodnoj inačici ovog pravilnika samo pomoćnim knjižničarima dok su ostali pripadnici temeljnih stručnih znanja bili pozvani. O tome sam i tada formalno obavještavao nadležne. Ukratko kao pomoćni knjižničar, autor brojnih stručnih i znanstvenih radova, bivši član Upravnog vijeća NSK itd. podržavam tekst zakona jer prvi puta nakon 1997. aktivno uključuje pomoćne knjižničare u "život stručne zajednice" konkretnom mogučnošću napredovanja što je puno važnije od rasprava o pukom nazivlju temeljnih stručnih zvanja. Nakon usvajanja ovog Pravilnika preostaje tek provesti transparentan nadzor nad stjecanjem viših stručnih zvanja. S poštovanjem. Jadran Jeić Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
12 Mirjana Čubaković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, predlažem da se Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci skine s e-savjetovanja te da se organizira sveobuhvatna rasprava i razrada koja bi obuhvatila sve dionike istog – poslodavce knjižničara u nacionalnoj, narodnoj, školskoj, sveučilišnoj, visokoškolskoj, znanstvenoj i specijalnoj knjižnici. Na taj bi se način objedinio mnogo toga ( polaganje stručnog ispita, sustav napredovanja, zapošljavanje, mjerila za vrednovanje prilikom napredovanja…) Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije obrazloženo zašto se smatra da nije prethodno organizirano savjetovanje sa širokim krugom stručnjaka.
13 Sanja Mamić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam kolegice i kolege koji se zalažu za ukidanje dvostrukog polaganja stručnog ispita za školske knjižničare. Mislim da je vrijeme da se usklade MZO i Ministarstvo kulture po tom pitanju. Također, kod zapošljavanja, izričitu prednost trebaju imati diplomirani knjižničari, a ne osobe koje će tek upisati knjižničarstvo. Sanja Mamić prof., dipl. bibl. Prihvaćen prihvaćeno.
14 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam nastojanja kolegica i kolega da stručni ispit ne bude uvjet za zapošljavanje. Nekako se mora steći godinu dana rada koja je uvjet za polaganje stručnog ispita. Prihvaćen Prihvaćeno.
15 MATIJA KNEZ PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, za javljanje na natječaj za radno mjesto Pomoćni knjižničar, uvjeti su godina dana radnog iskustva na poslovima Pomoćnog knjižničara te položen stručni ispit za Pomoćnog knjižničara. U hrvatskom obrazovnom sustavu ne postoji ustanova u kojoj se školuju Pomoćni knjižničari. Ispiti u knjižničarskoj struci (kao i za Pomoćnog knjižničara) se polažu isključivo u NSK. No, da bi se uopće pristupilo polaganju stručnog ispita za Pomoćnog knjižničara, uvjet je stečeno iskustvo rada u knjižničarskom sustavu na poslovima Pomoćnog knjižničara u trajanju od jedne godine te potpisan ugovor o radu s poslodavcem za radno mjesto Pomoćni knjižničar. Konkretno, iako sam u knjižničarskom sustavu i radim poslove Pomoćnog knjižničara (nisam Pomoćni knjižničar) nemam mogućnost polaganje stručnog ispita za Pomoćnog knjižničara. Dakle, jedino logično i pravedno rješenje jest da se omogući kandidatima bez položenog stručnog ispita uvjet da ga polože u određenom roku za radno mjesto na koje se prijavljuju. Srdačan pozdrav, Matija Knez Prihvaćen Prihaćeno.
16 Mirta Kovač PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustava matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Smatram da Matična služba mora osiguravati savjetodavnu podršku školskim knjižnicama i treba biti upoznata s njihovim programima i aktivnostima. Srdačan pozdrav, Mirta Kovač Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Marijana Blažević PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika o uvjetima i načinu stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, ali smatram kako treba uskladiti način napredovanja u struci pri različitim ministarstvima. Također smatram kako je za školskog knjižničara dovoljno polaganje samo jednog stručnog ispita. S poštovanjem, Marijana Blažević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Marina Jemrić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovanje! Najprije temeljno, čemu podcjenjivanje knjižničarske struke, zašto se na ovim pravilnikom predviđenim radnim mjestima za knjižničarskog suradnika i knjižničara mogu zapošljavati osobe s nezavršenim studijem informacijskih znanosti - knjižničarstva pod uvjetom da naknadno završe studij s 30 ili 60 bodova? Zašto onda postoje studiji informacijskih znanosti - knjižničarstva ako se može primiti bilo tko s nekim trogodišnjim ili petogodišnjim studijem uz uvjet da naknadno završi nekakve informacijsko-knjižničarske smjerove? Što da, gdje da rade oni koji se školuju za informacijske, knjižničarske stručnjake ako će njihova radna mjesta zauzeti netko "drugi" uz naknadno obrazovanje za informacijskog stručnjaka? Smatram da je to prvo što treba uvjetovati na svim razinama, odgovarajuće obrazovanje za informacijsko-knjižničarske stručnjake, odnosno studij informacijskih znanosti. Drugo, zbog čega to strogo definiranje postizanja točno određenog broja bodova za napredovanje striktno za svaku skupinu? Je li to baš neophodno? Smatram da se može biti fleksibilniji, jer kao što i neke druge kolege ranije ističu, ne radimo svi "sve", niti smo na radnim mjestima da imamo priliku raditi svi "sve". Osobito mi nije jasno uvjetovano prikupljanje bodova iz posljednje skupine, koje može biti poželjno, ali ne bi trebalo biti uvjetovano. Treće, ne razumijem zašto je taj broj bodova baš za napredovanje u knjižničarskoj struci tako velik? Argument za to pronalazim u pravilnicima o napredovanju u muzejskoj i arhivskoj struci, gdje je taj broj značajno manji, pa ne razumijem nesrazmjer između knjižničarske i muzejske te arhivske struke, kada se uzme u obzir da je tim radnim mjestima obuhvaćem rad u baštinskim ustanovama sa sličnim poslovima - organizacijom zbirke, obradom zbirke, radom s korisnicima, itd. Četvrto, primjećujem u pravilnicima za muzejsku i arhivsku struku da se tim dvjema strukama boduju i neke stavke koje bi trebale biti čisti redovan posao, tu mislim na npr. kontinuiran rad i stupanj obrađenosti muzejske građe i dokumentacije, te obradu i opis zahtjevnih ili opsežnih arhivskih fondova i zbirki, ili još bolje, organizaciju i vođenje stručnih poslova u arhivu, itd. Dajte, molim Vas. Ako je to tako u muzejskoj i arhivskoj struci, onda bi bilo u redu da to bude uređeno pravilnikom o napredovanju i u knjižničarskoj struci. Peto, nigdje se u pravilniku ne spominje digitalizacija kao jedan od elemenata vrednovanja, kao što je to slučaj u kontekstu napredovanja u muzejskoj struci. A svima je poznato da je upravo u ovim vremenima (ali i ranije prisutna pojava) naglasak i na digitalizaciji knjižnične građe, pa zašto se to onda ne bi i bodovalo u smislu voditelja ili suradnika kod poslova digitalizacije knjižnične građe, kada je to nekakav ekstra posao uz sav redovan, a vjerojatno dobar dio knjižničarske zajednice radi nekakav oblik digitalizacije građe. Zaključno, treba razmisliti o tome postoje li još neki tipovi poslova koje knjižničarska zajednica odrađuje, a da se oni ne boduju, odnosno da ih se obuhvati ovim novim pravilnikom o napredovanju u knjižničarskoj zajednici. Zahvaljujem se. S poštovanjem, Marina Jemrić Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se jer se često radi o zapošljavanju u manjim sredinama ili o posebnim radnim mjestima za što je potrebno imati pedagoške, psihološke i ine kompetencije. Mjerila su usklađena prema sugestijama iz javne rasprave. Prihvaća se kao dopuna u skupini I. u Mjerilima. Prihvaća se kao dopuna u skupini I. u Mjerilima
19 Renata Lujak Grdović PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani Slažem se s ostatkom kolega o potrebi usklađivanja polaganja ispita za stručne suradnike knjižničare u školstvu. Jedini smo od zaposlenika u obrazovnom sustavu dužni polagati 2 stručna ispita, te samim time smo dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na ostale kolege. Polaganje dva ispita je izrazito podcjenjivačko prema samoj struci i radnom mjestu. Naravno u slučaju prelaska na radno mjesto u narodnim ili znanstvenim knjižnicama, ispit pri NSK je potreban, ali za rad u školstvu trebao bi biti dovoljan ispit pri AZOO. Renata Lujak Grdović, mag. bibl. i prof. pov. Prihvaćen Prihvaća se u odnosu na razgraničenje dopunskog i razlikovnog ispita.
20 Martina Ferenčak PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Žalosno je da se osobama koje žele napredovati u struci, koje ulažu vrijeme, trud i novac na obrazovanje, na kraju svega ne omogući izlazak na stručni ispit. Kao što je apsurd u mojoj ustanovi gdje sa stečenom visokom stručnom spremom ne možete konkurirati na natječajima za novo radno mjesto jer eto nemate položen stručni ispit. Pitam se onda čemu promovirati cjeloživotno učenje i usavršavanje knjižničara kada u ovakvim slučajevima sav tvoj trud ne znači baš ništa. Apsolutno podržavam kolege i kolegice u njihovim zahtjevima da im se omogući polaganje stručnog ispita ili da se omogući zapošljavanje unutar stečenih stručnih zvanja bez unaprijed položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja istog. Srdačan pozdrav! Martina Ferenčak, mag. bibl. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se predložena formulacija, ali je ugrađeno u Pravilnik uvođenjem pripravničkog staža pod nadzorom mentora.
21 Ivana Štimec-Sajko PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam promjene Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i slažem se sa stavom kolega/ica školskih knjižničara da je polaganje dvaju stručnih ispita nepotrebno i ujedno stresno. Radim u struci dvadesetak godina i osobno sam položila oba stručna ispita. Smatram da bi bilo najbolje da Ministarstvo kulture i medija uskladi pravilnike o polaganju stručnih ispita za školske knjižničare s MZOS i da se polaže samo jedan stručni ispit jer školski knjižničari su jedina struka koja polaže dva stručna ispita u dva različita ministarstva. Također smatram da bi trebalo uskladiti i način napredovanja u struci koji nije jednak, te da se stečena napredovanja u struci priznaju pri oba ministarstva. Srdačan pozdrav! Ivana Štimec-Sajko, dipl, bibl. i stručni suradnik knjižničar savjetnik Nije prihvaćen Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
22 Ana Ćurković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Prije svega pozdravljam nastojanje da se novim pravilnikom bolje regulira način stjecanja stručnih zvanja. Potrebno je uskladiti načine stjecanja i ujednačiti nazive za viša stručna zvanja za sve vrste knjižničara (i školske). Osim toga, podržavam prijedlog kolegice ili kolege koji je predložio da se uvede jedinstven stručni ispit za sve vrste knjižničara. Dosadašnjom praksom diskriminirani su školski knjižničari, ali i ostali knjižničari jer stručni ispiti ovise isključivo o mjestu zaposlenja. Predlažem da se promijeni struktura stručnog ispita te uvede mogućnost održavanja oglednog sata i polaganja zakonskih propisa iz područja odgoja i obrazovanja. Održavanje oglednog sata i polaganje zakonskih propisa iz područja odgoja i obrazovanja može biti opcionalno, tj. polaže se kad to mjesto zaposlenja zahtijeva. Na taj način knjižničar stručnim ispitom potvrđuje svoju kompetentnost u zvanju knjižničar koji čine sve vrste knjižničara. Stručni bi se ispit trebao polagati samo pri NSK koji bi trebao promijeniti strukturu ispita u dogovoru s AZOO. Predlažem da se jasno naznači da stručni ispit ne smije biti uvjet za zapošljavanje, ali se ispit mora položiti unutar određenog roka nakon zaposlenja kao što je praksa u odgoju i obrazovanju. Time bi trebao biti riješen i problem mogućnosti prijave na stručni ispit. Djelomično prihvaćen Temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis uređeno i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen, pa nema potrebe za promjenu structure stručnih ispita uključivanjem AZOO-a
23 IVICA PLAZONJA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam kolege u njihovim zahtjevima da se omogući zapošljavanje unutar stečenih stručnih zvanja bez unaprijed položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja istog!!! Srdačno, Ivica Plazonja Prihvaćen Prihvaća se temeljem uvođenja kategorije pripravničkog staža.
24 Barbara Dukarić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, smatram da bi trebalo ukinuti praksu prema kojoj školski knjižničari trebaju polagati dva stručna ispita. Svakako treba uskladiti proceduru ispita prilikom polaganja pri AZOO koji će vrijediti kao za dosadašnja dva polaganja. Polaganje dva stručna ispita je nepotrebno i stresno. Ispit u AZOO treba vrijediti i za školske i za ostale knjižnice. Srdačan pozdrav! Barbara Dukarić Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
25 Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Nadovezujem se na komentar kolege Ljudevita Šatovića i kao pravnik, mogu reći da Pravilnik niti u čl. 14 niti u predloženom čl. 9., koji govore što se prilaže i traži od pristupnika, NE predviđa nikakav uvjet za pristupanje ispitu u vidu ugovora o radu s unaprijed određenim radnim mjestom, tj. zvanjem za koje se ide na ispit. Dovoljno je teško s obzirom što sve traže poslodavci, ali NEDOPUSTIVO je "tumačenje" koje NE stoji, i to od strane Povjerenstva za ispite koje bi trebalo biti na strani struke i napredovanja, da se takav uvjet, k tome u tekstu neutemeljen, traži. U pravilniku se traži obrazovanje, i vrlo generalno, potvrda (u novom prijedlogu potvrda poslodavca, svejedno je li sadašnji ili bivši ili je osoba bez zaposlenja) o stažu/obavljenim poslovima. Ne piše kakvim, NE piše da je uvjet neki važeći ugovor o radu koji mora glasiti na određeno zvanje. Time Povjerenstvo onemogućuje napredovanje kolegama koje rade na nekom radnom mjestu i koji se žele doškolovati i natjecati se za bolja radna mjesta. Struka (povjerenstvo) ne samo što nema pravni temelj za takvo što, već je time u ulozi onoga tko podmeće klipove, potpuno nepotrebno. Nije prihvaćen Potrebna je potvrda poslodavca o obavljenim poslovima tijekom pripravničkog staža i opis tih poslova.
26 JADRANKA JUNAČKO PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam i pozdravljam promjene Pravilnika s nadom da će se dugogodišnja pitanja i poteškoće na ovaj način riješiti. U nastavku donosim komentare i mišljenja. Čl. 3 – predlažem dopunu članka s stručnim suradnicima školskim knjižničarima. Stečena zvanja školskih knjižničara trebala bi biti priznata u knjižničarskom sustavu. Zvanje stručni suradnik knjižničar mentor potrebno je izjednačiti je sa zvanjem viši knjižničar, a zvanje stručni suradnik knjižničar savjetnik sa zvanjem knjižničarski savjetnik. Čl.9 – potrebno je ujednačiti polaganje stručnoga ispita za knjižničara bez obzira na vrstu knjižnice u kojoj je zaposlen. Ovdje posebno naglašavam polaganje dva ispita stručnih suradnika školskih knjižničara. Ispit AZOO trebao bi vrijediti za sve knjižnice. Jadranka Junačko, mag.bibl., stručni suradnik savjetnik Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
27 Katarina Posilović PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam kolege i kolegice u njihovim zahtjevima da im se omogući zapošljavanje unutar stečenih stručnih zvanja bez unaprijed položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja istog. Uz napomenu da većina knjižnica u Hrvatskoj, među kojima je i NSK, imaju praksu da pri zapošljavanju novih zaposlenika unutar knjižničarske struke traže unaprijed položen stručni ispit za knjižničarska zvanja. Dok manji broj knjižnica u Hrvatskoj nema tu praksu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je uvedena kategorija pripravničkog staža te potvrda poslodavca o obavljenim poslovima tijekom pripravničkog staža i opis tih poslova.
28 Madlen Zubović PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, komentirala bih Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci iz perspektive školske knjižničarke koja u sustavu radi već 28 godina i razdvojila ga u tri aspekta: 1. Studij knjižničarstva 2. Stručni ispit 3. Napredovanje školskih knjižničara Studij knjižničarstva treba organizirati na način da se otvori mogućnost stručnog profiliranja (školski knjižničar/knjižničar - informacijski stručnjak. Stručni ispit školski knjižničari trebaju polagati pri jednom ministarstvu i to Ministarstvu znanosti i obrazovanja (AZOO). Napredovanje školskih knjižničara regulirano je i propisano Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Stečena zvanja trebala bi vrijediti i u knjižničarskom sustavu (stručni suradnik mentor=viši knjižničar; stručni suradnik savjetnik=knjižničarski savjetnik. Obrazloženje: Sadašnja koncepcija studijskog obrazovanja za zanimanje knjižničara pokazuje se kao manjkava i ne adekvatna kada je u pitanju rad u školskoj knjižnici. Školski knjižničari, pored stručnih znanja iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti moraju biti i pedagoški stručnjaci jer je opseg njihova posla usmjeren i na neposredan odgojno-obrazovni rad s korisnicima. Školski knjižničari jedina su struka koja polaže stručni ispit pri dvama ministarstvima (Ministarstvo kulture i MZO). Postavljeni su time u nezavidnu i diskriminirajuću poziciju, jer unatoč tome, još uvijek postoje stereotipi u razmišljanju i tretiranju školskih knjižničara. Šira knjižničarska zajednica sklona je školske knjižničare u kontekstu stručnosti neosnovano marginalizirati. Svojevrsna diskriminacija ogleda se i sustavu napredovanja. Školski knjižničari napreduju po pravilniku koji vrijedi za ostale djelatnike u obrazovanju. Uz podastiranje opsežne dokumentacije obavezno im je izvođenje oglednog sata koji mora biti uspješno realiziran. Jedna od osnovnih predispozicija za uspješno izveden ogledni sat je pretpostavka da ste ostvarili kvalitetan i suradnički odnos s razrednim odjelom i učenicima. To je pak moguće jedino ako u kontinuitetu izvodite nastavu, što školskim knjižničarima nije omogućeno jer njihovo izvođenje nastave isključivo ovisi o dobroj volji ostalih nastavnika koji su voljni prepustiti im vlastiti sat. Iako je uvriježeno razmišljanje, čak i među ravnateljima, da školski knjižničari lakše dolaze do napredovanja, u praksi je to suprotno, odnosno taj je postupak za šk. knjižničare puno složeniji i teži. Paradoksalno stekavši zvanje stručnog suradnika mentora ili stručnog suradnika savjetnika, kolege u vlastitim kolektivima skloni su njihova zvanja omalovažavati u odnosu na njihova (profesor mentor/profesor savjetnik) koja stječu istim Pravilnikom. Nepravedno je to što se školski knjižničari ovisno o pojedinim pravilnicima tretiraju kao nastavno osoblje, a u drugom slučaju kada trebaju ostvarivati prava pripadajuća nastavnicima to se ne poštuje. Primjerice, školskim se knjižničarima ne plaćaju satovi zamjene u školama uz obrazloženje da zamjenu izvode u svoje redovno radno vrijeme. Pitam se tko za to vrijeme obavlja njihov posao (stručna obrada građe, inventarizacija, posudba i sl.)?. Školski knjižničari nakon 30 godina rada ne ostvaruju pravo na bonus koji u odnosu na normu i staž ostvaruju nastavnici. Naposljetku, uloga i zadaća školskih knjižničara po mnogočemu je specifična i zahtjevnija u odnosu na knjižničarsku djelatnost u ostalim vrstama knjižnica. Do zvanja dolazimo složenim i detaljnim postupkom stoga bi svojevrsno priznanje našoj struci bilo izjednačavanje stečenih zvanja. S poštovanjem, Madlen Zubović, prof. i dipl. knjiž. Primljeno na znanje Primjedbe nisu predmet ovog Pravilnika.
29 Korina Udina PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, pozdravljam promjene i nadam se osvježenom tekstu u skladu sa izmjenama u struci, novim sveučilišnim studijima itd. U čl.3 i čl.4 smatram da nedostaje stručno zvanje: stručni suradnik školski knjižničar. Prema podacima više savjetnice za školske knjižničare AZOO u sustavu imamo zaposleno 1276 stručnih suradnika školskih knjižničara. Taj broj /i veći/postoji posljednjih 30 godina. Stručni suradnik školski knjižničar uz temeljnu visoku stručnu spremu ima završen i jedan od knjižničarskih fakulteta visoke stručne spreme, polaže stručni ispit pri AZOO i pri NSK pa smatram da bi bilo u redu da se za tu profesiju odredi i stručno zvanje u knjižničarskoj struci. Temeljem toga normalno bi mogli izvršiti unos statističkih podataka u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka jer pretpostavljam da bi tada bile predviđene rubrike za školskog knjižničara na poveznici "osoblje knjižnice" i druge podatke. Prihvaćen 1. Ne prihvaća se jer se utvrđuje zvanje knjižničar bez obzira na ustanovu u kojoj se osoba zapošljava. 2. Nije predmet ovog Pravilnika.
30 KSENIJA ŠVENDA-RADELJAK PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Moji su komentari vezani uz viša zvanja u knjižničarstvu. Smatram vrlo dobrim da i kolegice i kolege sa srednjom stručnom spremom i završenim preddiplomskim studijem dobiju mogućnost napredovanja u struci, ostajući unutar svoje školske spreme. Problem vidim u praksi, kada budu stekli ta zvanja. Da li će ustanove u kojoj su zaposleni imati želje i mogućnosti mijenjati svoje pravilnike o sistematizaciji, odnosno koliko će poslodavci prihvatiti ta nova viša zvanja? Govorim tu svakako i o materijalnoj stimulaciji, ali i o složenijim poslovima koje će oni onda moći obavljati. Pitanje je, dakle, koliko će praksa pratiti ta nova zvanja. Ali, što se tiče stručnih zvanja viši knjižničar i knjižničarski savjetnik, priznajem da sam pomalo zatečena brojem bodova i njihovom raspodjelom kroz skupine. Posebice mi se čini da će knjižničari u narodnim i školskim knjižnicama vrlo teško steći broj bodova u skupini IV (Objavljivanje radove i uređivanje publikacija). Vezano uz skupinu IV smatram da ona ne bi trebala donositi najveći broj bodova, a da bi se trebao povećati broj minimalno potrebnih bodova u skupinama I (Rad u knjižnici...), II (Rad na projektima i programima), III(Cjeloživotno učenje) i V (Predavanja, koja obuhvaćaju i izlaganja na skupovima, što je dostupno knjižničarima iz svih vrsta knjižnica). Na taj bi način knjižničari bili ravnopravniji bez obzira u kakvoj vrsti knjižnice radili. Knjižničarstvo je znanost i bez daljnjeg potrebna je teorijska podloga i radovi, ali je velikim dijelom praksa i praktični rad sa i za korisnike. Osim toga, kod skupine IV, smatram da bi trebalo razdvojiti znastvene od stručnih radova, te ih zasebno bodovati, kao što je učinjeno kod monografija. Određen bi problem mogao biti i u skupini VI (Rad u knjižničarskim udrugama...). Naime dok ne stekne neko više stručno zvanje, teško će itko moći biti aktivan u toj skupini, osim kao član i eventualno radom u nekoj od komisija ili sekcija. Naravno, pod uvjetom da može postati članom neke od njih. Već smo u više navrata raspravljali o tom problemu (članstvo u pojedinim stručnim tijelima se gotovo ne mijenja, teško je novim mladim ljudima, uključiti se itd.) Stoga me posebno čudi relativno visok broj minimalno potrebnih bodova (50) za stjecanje zvanja knjižnični suradnik (isti broj kao i za višeg knjižničara). Iskreno, teško će knjižničar sa preddiplomskim studijem ući u bilo koje upravno tijelo i sl. Nije prihvaćen Mjerila su usklađena prema većini pristiglih prijedloga.
31 Anamarija Helena Milardovic PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam kolege kojima je onemogućeno polaganje stručnog ispita iako imaju stečeno zvanje magistar bibliotekarstva, kao i kolege koji navode da treba promijeniti odredbu o polaganju dvaju ispita za određene skupine unutar knjižničarske struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 LJUDEVIT ŠATOVIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Zaposlen sam u NSK već skoro 20 godina a 2016. godine stječem diplomu „magistra bibliotekarstva“. U skladu sa svojom stečenom spremom javljam se na sve natječaje za radno mjesto „diplomiranog knjižničara“ koji se otvaraju u NSK no prema tumačenju Uprave NSK nemam uvjete jer nemam položen stručni ispit za zvanje „diplomirani knjižničar“. Uprava NSK trenutni Pravilnik tumači na način da raspisuje natječaje za radna mjesta za knjižničarsku struku (stručni ispit je uvjet), tako da svim osobama koje već rade u sustavu a nemaju položen stručni ispit onemogućuje natjecati se na natječaju za radna mjesta budući da nemaju položen stručni ispit za određeno zvanje u knjižničarskoj struci prema svojoj stručnoj spremi (iako stručni ispit ne smije biti uvjet prilikom zapošljavanja). Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci (imam potvrdu o obavljanju poslova diplomiranog knjižničara) je zaključilo da ne mogu pristupiti polaganju ispita jer nisam zaposlen na radnom mjestu diplomiranog knjižničara (iako u Pravilniku piše da je potrebno imati „najmanje godinu dana radnog iskustva“). Ja i još nekoliko mojih kolega tako smo se našli u bezizlaznoj situaciji, tzv. začaranom krugu, iz kojeg su neki našli izlaz odlaskom iz NSK, budući da se ne možemo zaposliti na radnom mjestu koje odgovara našoj spremi jer nemamo položen stručni ispit za zvanje, a stručni ispit za to zvanje ne možemo polagati jer nismo zaposleni na odgovarajućem radnom mjestu te spreme… i tako u krug. Upućen sam na čekanje novog Pravilnika kojim će to biti riješeno, (iako smatram da je važećim Pravilnikom omogućeno knjižnicama da za neka stručna zvanja zaposle osobe bez položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja stručnog ispita te je to jedan od načina za stjecanje stručnog zvanja, no on se krivo tumači i krivo primjenjuje u NSK) pa smatram da se to treba riješiti prilikom raspisivanja natječaja. Budući da dolazi do ovakvih nejasnoća i različitog tumačenja Pravilnika, smatram da bi se novim Pravilnikom trebalo jasno definirati točni uvjeti, kako se i na koji način točno može steći stručno zvanje u skladu sa stručnom spremom kako bi se natječaji za radna mjesta određenog stručnog zvanja u knjižničarskoj struci uskladili s uvjetima iz Pravilnika. Pravilnikom bi se točno trebalo definirati (Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja Članak 4.) da se stručno zvanje u knjižničarskoj struci može steći i tako da se stručni ispit položi naknadno, nakon zapošljavanja osobe u knjižnici uz odgovarajuću stručnu spremu za određeno stručno zvanje, te da se propiše i rok za polaganje stručnog ispita za odgovarajuće stručno zvanje. Tako bi se Pravilnikom, u skladu s kojim se i raspisuju natječaji za radna mjesta, omogućilo da knjižnice za stručna zvanja zaposle osobe bez položenog stručnog ispita uz naknadnu obvezu polaganja stručnog ispita te bi se na taj načina stjecala odgovarajuća stručna zvanja uz propisanu stručnu spremu. Nije prihvaćen Mjerila su usklađena prema većini pristiglih prijedloga.
33 Ivana Kosko PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam prijedloge kolega i kolegica za ujednačavanje statusa školskih knjižničara i knjižničara svih ostalih knjižnica. Prijedlog kolegice Suzane Prcaić omogućio bi našoj struci jednaka prava i nazivlje neovisno o tome u kojoj knjižnici radimo. Također smatram da bi trebalo ukinuti praksu prema kojoj školski knjižničari trebaju dva stručna ispita. I ovdje prijedlog o dodatnom članu povjerenstva ili usklađivanju procedure ispita prilikom polaganja ispita pri AZOO ima puno više smisla nego izlazak na dva ispita. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Nada Topić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam prijedloge kolegica i kolega koji se odnose na položaj stručnih suradnika školskih knjižničara čije je napredovanje regulirano Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima MZO-a. Naime, prelaskom knjižničara iz jedne u drugu vrstu knjižnice, ne priznaje im se postignuto zvanje, npr. ukoliko knjižničar koji ima zvanje knjižničarskog savjetnika pređe iz narodne u školsku knjižnicu, treba čekati pet godina kako bi stekao zvanje stručnog suradnika mentora, a deset godina kako bi stekao zvanje stručnog suradnika savjetnika, koje je u rangu njegovog zvanja knjižničarskog savjetnika. Predlažem da se u dogovoru Ministarstva kulture i medija RH i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH napokon i školski knjižničari uvrste u stručnu knjižničarsku zajednicu. Prihvaćen Prihvaćeno.
35 Nataša Mesić Muharemi PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, kao školski knjižničar položila sam oba stručna ispita, ali smatram da bi se svakako trebalo razmisliti o jednom stručnom ispitu za školske knjižničare. Također je potrebno povezati sustav napredovanja pri MZO i Ministarstvu kulture. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno, ovim Pravilnikom se ne zalazi u područje nadležnosti MZO-a.
36 Majda Milevoj Klapčić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika, no smatram da treba ujednačiti neusklađenosti vezane uz školske knjižničare. Posebice one vezane uz polaganje dva stručna ispita kod dva Ministarstva u istoj državi. Osobno, položila sam oba. Drugi vid izjednačavanja ide ka priznavanju kompetencija školskim knjižničarima koji su napredovali prema Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama. To znači da treba povezati sustav napredovanja knjižničara pri MZO i Ministarstvu kulture i to kako slijedi: • Čl. 2 Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: - viši knjižničarski tehničar - viši knjižničarski suradnik - knjižničar mentor odnosno školski knjižničar mentor u školama - knjižničarski savjetnik odnosno školski knjižničar savjetnik u školama - knjižničarski izvrstan savjetnik odnosno školski knjižničar izvrsni savjetnik u školama Sve navedeno ide ka povezivanju knjižničarske struke, jer smo bez obzira gdje radili jedna jako moćna i homogena skupina voljna pomoći i profesionalno rasti i ujedniti se. U nadi i želji da sve primjedbe zažive u novom pravilniku, šaljem vam srdačan pozdrav Majda Milevoj Klapčić, prof. tal.jezika i stručni suradnik knjižničar mentor, aktivni član HUŠK-a, HMŠK-a i DBI-ja Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer ovaj Pravilnik ne može utvrđivati napredovanja u sustavu odgoja i obrazovanja, nego isključivo napredovanje koje se odnosi na sve knjižničare isto, bez obzira na ustanovu u kojoj su zaposleni.
37 Tea Stojić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Dobar dan, nadam se da će se ovim Pravilnikom stanje pokrenuti nabolje. Konkretno u mom slučaju zaposlena sam u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na radno mjesto knjižničara, dakle VŠS. Imam položen stručni ispit za navedeno zvanje. Diplomirani sam knjižničar ali nisam imala priliku polagati stručni ispit za diplomiranog knjižničara iako je razlika u tim ispitima neznatna. Tako da trenutno radim na radnom mjestu ispod svoje kvalifikacije i uopće ne mogu konkurirati za mjesta diplomiranog knjižničara zbog nepoloženog stručnog ispita za navedeno zvanje. O koeficijentu na plaći neću ni pričati, ukratko - zbog tih proceduralnih, zakonskih i ostalih "rupa" ja sam ta koja je zakinuta na koeficijentu, plaći i na kraju krajeva - radnom mjestu. Nadam se da će se do mog odlaska u mirovinu stvari promijeniti (a imam 34 godine). Hvala. Prihvaćen Prihvaćeno.
38 IVANICA BEG PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika, ali isto tako smatram da bi trebalo ujednačiti neusklađenosti vezane uz školske knjižničare. Potrebno je uskladiti stavove Ministarstva znanosti i obrazovanja I Ministarstva kulture i medija te riješiti problem polaganja dva stručna ispita za školske knjižničare. Također je potrebno uskladiti priznavanje kompetencija školskim knjižničarima koji su napredovali prema Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima s ovim Pravilnikom. Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom je donekle smanjena razlika između školskih knjižničara i ostalih knjižničara.
39 Ivana Ostrički PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, osobno sam položila oba stručna ispita i smatram to jednim oblikom stručnog usavršavanja. Budući da je polaganje dvaju stručnih ispita iznimno stresno te stvara sliku neravnopravnog položaja stručnih suradnika knjižničara u odnosu na učitelje, ali i knjižničare drugih vrsta knjižnica, predlažem usklađivanje stručnih ispita dvaju Ministarstava kako bi školski knjižničari polagali jedan objedinjeni stručni ispit. Također je potrebno povezati sustav napredovanja pri MZO i Ministarstvu kulture. Prihvaćen Ovim Pravilnikom je donekle smanjena razlika između školskih knjižničara i ostalih knjižničara.
40 JOSIPA LJUBIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam stav kolegica i kolega vezano uz polaganje stručnog ispita za školskog knjižničara. Smatram da je dovoljno polaganje stručnog ispita kod AZOO za vrijeme rada u školi. Stručni ispit kod NSK trebao bi se polagati u slučaju prelaska u drugu vrstu knjižnice. Prihvaćen Ovim Pravilnikom je donekle smanjena razlika između školskih knjižničara i ostalih knjižničara.
41 Ivana Rakonić Leskovar PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, definitivno podržavam izmjene Pravilnika i drago mi je da su školski knjižničari konačno spomenuti u nekom kontekstu. Iščitavajući komentare uvidjela sam da većina kolega podržava i smatra nužnim reguliranje polaganja dvaju stručnih ispita u knjižničarskoj struci. Podržavam njihove stavove iako bih osobno pristala na polaganje oba ispita uz određene pogodnosti, a to su: financijska potpora školskim knjižnicama od Ministarstva kulture u svrhu nabave knjižnične građe i financiranje projekata i programa školskih knjižnica. Kako financijska potpora knjižnicama izostaje (kao dokaz navodim programe za "Godinu čitanja" gdje se objedinjuju i prezentiraju programi školskih knjižnica, a financiranje izostaje i namijenjeno je narodnim knjižicama i udrugama) te kako su školski knjižničari marginalizirana, a mnogobrojna i većinska skupina u knjižničarskoj struci, stručni ispit pri NSK ne može i ne smije biti uvjet za rad školskog knjižničara. Osobno smatram da je neophodno potrebno regulirati zvanja. Iako se radi o malom broju osoba koje se nalaze u toj situaciji da prelaze iz školske knjižnice u narodnu i obrnuto, smatram da nema smisla knjižničarskom savjetniku izbrisati zvanje prelaskom u školsku knjižnicu i da isti kreće od mentorstva, iako ima npr. 15-20 godina staža. Stoga podržavam prijedlog kolegice da se povežu i ujednače postojeća zvanja: • Čl. 2 Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: - viši knjižničarski tehničar - viši knjižničarski suradnik - KNJIŽNIČAR MENTOR odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR MENTOR u školama - knjižničarski savjetnik odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR SAVJETNIK u školama - KNJIŽNIČARSKI IZVRSTAN SAVJETNIK odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR IZVRSTAN SAVJETNIK u školama Smatram da knjižničarska zajednica treba napokon pokazati složnost i pružiti jedni drugima podršku, jer u konačnici svi smo mi knjižničari. S tom nadom, srdačno vas pozdravljam. Ivana Rakonić Leskovar Školska knjižničarka savjetnica; voditeljica ŽSV-a školskih knjižničara PSŽ; aktivna članica DKSBS i HUŠK-a Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom .
42 Vivijana Krmpotić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam prijedloge izmjena i dopuna Pravilnika. Smatram da nije potrebno polagati dopunski stručni ispit tj. dva stručna ispita za jedno zvanje (knjižničar). Kod polaganja stručnog ispita za školskog (knjižničara) može se objediniti povjerenstvo i program polaganja, te da jedna stručni ispit bude dovoljan knjižničaru za rad u školskim knjižnicama i drugim kulturnim ustanovama npr. narodnim knjižnicama. Vivijana Krmpotić Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
43 MONA OTHMAN PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam stav kolegica i kolega da se i školskim knjižničarima, s obzirom na to da polažu drugi stručni ispit pri NSK, omogući napredovanje u knjižničarskoj struci. Također, školski su knjižničari jedini koji na početku svog rada moraju polagati dva stručna ispita. Predlažem da se razmisli o usklađivanju tih ispita kako bi se polagao jedan stručni ispit. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
44 Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, u dobroj vjeri da se ovim Pravilnikom uz manje nadopune i izmjene mogu pomiriti višegodišnje neusklađenosti u tretmanu školskih knjižničara i knjižničara koji su zaposleni u svim ostalim knjižnicama podržavam sve koji su ovdje naveli kako se te razlike jednostavno mogu riješiti: - dogovorom kompetentnih stručnjaka u Agenciji za odgoj i obrazovanje te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kako uskladiti ispit koji polažu pripravnici - priznavanjem kompetencije onima koji su napredovali u struci u zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika -neovisno o tome koje ministarstvo im je te kompetencije odobrilo (posredstvom AZOO ili NSK)- Knjižničarska zajednica nije velika i svim nam je u interesu da se povežemo, učimo jedni od drugih i samim time doprinosimo dobrobiti naše struke. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
45 Višnja Tepeš PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam stav kolega i kolegica da se ukine polaganje drugog stručnog ispita za školske knjižničare. Također smatram da se u stručna zvanja treba uvrstiti školski knjižničar. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
46 Biljana Krnjajić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Pošštovani, podržavam mišljenje kolega vezano uz regulaciju polaganja stručnog ispita za školskog knjižničara. Kolege dok rade u školskoj knjižnici, za njih treba vrijediti ispit pri AZOO. Ako prelaze u drugu vrstu knjižnice, trebaju polagati pri NSK. I obrnuto. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
47 DANKA GRBAC NIKOLAC PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam inicijativu da školski knjižničari ne moraju polagati dva stručna ispita već samo jedan. To je moguće urediti definiranjem točno kojeg stručnog ispita ovisno o točnoj vrsti posla ili usklađivanjem ta dva stručna ispita. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
48 MIRNA LUKETIN PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, Podržavam primjedbe i prijedloge kolega vezano uz regulaciju polaganja stručnog ispita za školskog knjižničara. Smatram da je dovoljno polaganje samo jednog ispita i to pri AZOO, budući da su škole u nadležnosti MZO-a. Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
49 KSENIJA KESEGI-KRSTIN PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani željela bih vjerovati kako će ovaj Pravilnik napokon prestati s diskriminiranjem i isključivanjem školskih knjižničara iz sustava napredovanja u knjižničarskoj struci. Polaganjem drugog stručnog ispita (Ministarstvo kulture i medija) stekli smo pravo na uvrštavanje u stručno zvanje školski knjižničar mentor/savjetnik, kako predlaže kolegica Pracaić. Pozdrav Nije prihvaćen Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
50 SUZANA PRACAIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam i pozdravljam prijedloge izmjena i dopuna Pravilnika. Želim istaknuti sljedeće, izjednačenje statusa knjižničara u MZO i MKM tj. povezati Pravilnik o napredovanju u MZO i Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Žalosno je da se školski knjižničari, kojih ima najviše, isključuju iz knjižničarskih zvanja te predlažem sljedeće: • Čl. 1 Temeljna zvanja su: o knjižničarski tehničar, o knjižničarski suradnik, o knjižničar odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR u školama • Čl. 2 Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: o viši knjižničarski tehničar o viši knjižničarski suradnik o KNJIŽNIČAR MENTOR odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR MENTOR u školama o knjižničarski savjetnik odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR SAVJETNIK u školama o KNJIŽNIČARSKI IZVRSTAN SAVJETNIK odnosno ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR IZVRSTAN SAVJETNIK u školama • Čl. 8 Smatram da ravnatelj s VIŠE OD 25 GODINA RADNOG STAŽA u knjižnici, knjižničarskoj struci, NIJE DUŽAN polagati stručni knjižničarski ispit za knjižničara. • Čl. 24 „DOPUNSKI stručni ispit MOŽE polagati osoba koja je već položila stručni ispit…. koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja ŽELI steći stručno zvanje knjižničara…“ Smatram da NIJE POTREBNO polagati dopunski stručni ispit tj. DVA stručna ispita za JEDNO ZVANJE (KNJIŽNIČAR). Predlažem da se kod polaganja STRUČNOG ISPITA ZA (ŠKOLSKOG) KNJIŽNIČARA objedini povjerenstvo tj. u AZOO dodati još člana iz NSK i obratno. S poštovanjem, Suzana Pracaić, školski knjižničar savjetnik Prihvaćen 1. Nije prihvaćeno jer je temeljno zvanje za sve knjižničar. 2. Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti I napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen
51 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam kolege iz školskih knjižnica u nastojanju da se ukine obveza polaganja dva stručna ispita. Dok rade u školskoj knjižnici, za njih treba vrijediti ispit pri AZOO. Ako prelaze u drugu vrstu knjižnice, trebaju polagati pri NSK. I obrnuto: ako iz neškolske knjižnice prelaze u školsku, trebali bi polagali pri AZOO. Ili jedna "radikalna" ideja: uskladiti ispit AZOO s ispitom NSK pa da ispit AZOO vrijedi i za školske i za ostale knjižnice. Romana Jadrijević Lozančić, dipl. knjiž. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
52 Marijana Brdar PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, Mišljenja am da nužno treba regulirati pitanje polaganja stručnoga ispita, naime U čl. 24 stavak 2 navodi se polaganje drugog stručnog ispita za školske knjižničare, stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama. Isti Pravilnik navodi kako su osobe položile stručni ispit pri AZOO, ali zahtjeva polaganje i stručnog ispita pri NSK. Što uzrokuje nepotreban trošak, gubljenje vremena i iskazuje nepovjerenje u instituciju i stručnost osobe. Također smatram da bi jasnije trebalo definirati opseg posla (izvan rada u samoj knjižnici), zaduženja i odgovornosti te radno vrijeme u nenastavne dane tijekom cijele školske godine. Prihvaćen Predlagateljev prijedlog nije predmet ovog Pravilnika.
53 Ana Bučević Romić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, mišljenja sam kako je neophodno izmijeniti Pravilnik jer je prikaz diskriminacije prema školskim knjižničarima. U čl. 24 stavak 2 navodi se polaganje drugog stručnog ispita za školske knjižničare, stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama. Isti Pravilnik navodi kako su te iste osobe položile stručni ispit pri AZOO, ali zahtjeva polaganje i stručnog ispita pri NSK. Iz toga proizlazi zaključak kako nadležno Ministarstvo nema povjerenja u agenciju kao što je AZOO. Riječ je o osobama koje su završile jedan, a neke i dva fakulteta te položile jedan stručni ispit. Vjerujem da su nakon takvog obrazovanja izašle dovoljno kompetentne za obavljanje svog posla. Žalosno je što su školski knjižničari godinama diskriminirani, jer se jedino od njih zahtjeva polaganje dvaju stručnih ispita. Mišljenja sam da osoba koja promijeni radno mjesto, te nakon školske knjižnice ode u Gradsku ili Sveučilišnu, tada, treba položiti dodatni stručni ispit pri NSK. Ali za knjižničare koji rade samo u školskoj knjižnici, dovoljan je samo jedan stručni ispit. Najžalosnije od svega je što dodatni stručni ispit iziskuje dodatni trošak i stres, a ne utječe na rast koficijenta. Sporna stavka 2: "(2) Osoba koja je položila stručni ispit sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, polaže u općem dijelu stručnog ispita za knjižničara dio ispita koji se odnosi na zakonodavstvo Republike Hrvatske u području knjižnične djelatnosti i kulture, a posebni dio ispita polaže u cijelosti." Srdačan pozdrav Ana Bučević Romić Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
54 Marina Nikolić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam kolegu Nagulova s komentarom "Poštovani, smatram nužnim regulirati pitanje polaganja stručnoga ispita na način da knjižničari koji u sustavu školstva polože ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje ne moraju ujedno polagati i ispit pri NSK, jednostavno stoga što nije poštovano načelo reciprociteta unutar struke (pri čemu su kolege knjižničari u narodnim knjižnicama u povlaštenom položaju) te stoga što je posrijedi i negativna diskriminacija struke (stoga što je vrlo teško pronaći slične primjere potrebe za dvostrukim polaganjem stručnoga ispita). Taj kronični problem, smatram, nužnim je prevladati upravo u korist struke koja ukupnoj javnoj djelatnosti daje znatan prilog." Slažem se i s ostalim komentarima kolega i kolegica koji ukazuju na nepotrebno polaganje dvaju stručnih ispita koje su obavezni polagati školski knjižničari te na diskriminaciju školskih knjižničara u odnosu na njih te u odnosu na to d polaganjem stručnog ispita pri NSK nemaju nikakvu "nagradu" u vidu povećanja koeficijenta ili povećanja plaće i slično. S poštovanjem, Marina Nikolić dipl.knjižničar dipl.učiteljica s pojačanim programom iz predmeta Hrvatski jezik Prihvaćen Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
55 Tanja Radiković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, Ova dvojnost u radu školskih knjižničara je bespotrebna i pomalo diskriminirajuća. Knjižničari imaju po dvije diplome, za svoj rad odgovaraju i mogu ih kontrolirati i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture (ravnatelj, inspekcija, Matična služba), imaju veliki broj stručnih usavršavanja kojima mogu prisustvovati, organiziranih od oba ministarstva, CSSU – a, strukovnih udruga, organizacija i sl. i smatram da upravo stoga ne bi trebali dokazivati svoju stručnost na dva stručna ispita. Kao što je jedna kolegica već spomenula, nakon prvog položenog stručnog ispita dobivamo svojevrsnu „nagradu“ u vidu većeg koeficijenta, a nakon drugog ništa. To je samo jedan od razloga zašto se školske knjižničare ne bi trebalo izdvajati na ovakav način. Ostale prijedloge, članke i odredbe podržavam. S poštovanjem, Tanja Radiković stručni suradnik knjižničar savjetnik Primljeno na znanje Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, uređeno je i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu i to bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen. Slijedom toga ne može se posebno izdvajati školske knjižničare.
56 Nikolina Hader PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, vjerujem da se svi slažu da je polaganje stručnog ispita ogroman uspjeh u profesionalnom smislu svakog školskog knjižničara. On je kao takav i adekvatno "nagrađen", rastom koeficijenta, ostvaruju se uvjeti za mentorstvo, više napredovanje i sl. Čime su točno "nagrađeni" školski knjižničari koji imaju položena oba stručna ispita? Smatram da se polaganje niti jednog stručnog ispita ne smije smatrati tek zadovoljavanjem nekih uvjeta bez "nagrade" ili zadovoljštine nekog tipa, ostvarivanja određenih prava, materijalnih ili barem bodovnih, budući da se kroz te dvije prizme gleda na sva ostvarenja u našoj struci kao i u obrazovanju općenito. S poštovanjem, Nikolina Hader Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Snježana Kovačević PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, generalno se slažem sa svim osim s nametnutim polaganjem stručnog ispita kod NSK za koji smatram da je nepotreban. Trebao bi se priznati samo stručni ispit položen kod AZOO jer je to za školske knjižničare mjerodavno i relevantno. Nadam se da će se za to imati razumijevanja jer školski knjižničari polaganjem stručnog ispita kod AZOO dokazuju da su kompetentni i stručni za rad i polaganje još jednog gotovo identičnog ispita je bespotrebno. Zahvaljujem. Snježana Kovačević Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ovaj Pravilnik uređuje stjecanje zvanja za sve knjižničare na jednak način.
58 Jelena Cvrković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, iz navedenog vidim kako su isključivo stavljena STJECANJA VIŠIH STRUČNIH ZVANJA za knjižničare koji rade u Gradskim (Narodnim), Sveučilišnim, Nacionalnim knjižnicama...ali NE I ŠKOLSKIM. Navedena zvanja ne odnose se na knjižničare u školskim knjižnicama. Budući da se dokument odnosi na knjižničarsku struku, svakako bi trebalo objediniti i objasniti zašto školski knjižničari polažu dva stručna ispita, a ostali knjižničari (koji rade u Gradskim, Sveučilišnim, Nacionalnim...) polažu samo jedan. Ukoliko za njih vrijede pravila koja je propisalo Ministarstvo kulture, za nas bi trebala vrijediti ona koja se donose iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. To znači svatko polaže pri "svom" Ministarstvu propisani ispit. Lijep pozdrav, Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ovaj Pravilnik uređuje stjecanje zvanja za sve knjižničare na jednak način, jer i školski knjižničari su dio knjižničarske struke.
59 Anita Tufekčić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, podržavam kolegu Franju Nagulov i smatram da za rad u školskoj knjižnici nije potrebno imati položena dva stručna ispita. Dovoljan je stručni ispit koji se polaže pri AZOO. Srdačan pozdrav, A. Nije prihvaćen Ovaj Pravilnik uređuje stjecanje zvanja za sve knjižničare na jednak način, jer i školski knjižničari su dio knjižničarske struke.
60 Franjo Nagulov PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, smatram nužnim regulirati pitanje polaganja stručnoga ispita na način da knjižničari koji u sustavu školstva polože ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje ne moraju ujedno polagati i ispit pri NSK, jednostavno stoga što nije poštovano načelo reciprociteta unutar struke (pri čemu su kolege knjižničari u narodnim knjižnicama u povlaštenom položaju) te stoga što je posrijedi i negativna diskriminacija struke (stoga što je vrlo teško pronaći slične primjere potrebe za dvostrukim polaganjem stručnoga ispita). Taj kronični problem, smatram, nužnim je prevladati upravo u korist struke koja ukupnoj javnoj djelatnosti daje znatan prilog. Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik uređuje stjecanje zvanja za sve knjižničare na jednak način, jer i školski knjižničari su dio knjižničarske struke.
61 Žaklina Majetić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, nelogično je da stručni suradnici knjižničari polažu dva stručna ispita pri različitim krovnim institucijama. Osobno sam položila stručni ispit za profesora Hrvatskog jezika i ispit za stručnog suradnika knjižničara pri NSK. Iz svog iskustva mogu reći da ispit pri NSK (Ministarstvo kulture) osposobljava stručne suradnike knjižničare za poslove knjižničara, ali znam da su školski knjižničari zakinuti jer izostaje interakcija (ogledni sat) s učenicima koja je pak obavezna na stručnom ispitu pri Agenciji. To bi trebalo ujednačiti, odnosno objediniti oba ispita koja bi se polagala pri Agenciji ili pri NSK. Besmisleno je polagati dva stručna ispita koji se u većini uvjeta podudaraju, ali imaju nedostatke zbog kojih se od nas traži da polažemo ispit pri Agenciji i ispit pri NSK. Srdačno! Žaklina Majetić Mufić, prof. i mag.bibl. Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik uređuje stjecanje zvanja za sve knjižničare na jednak način, jer i školski knjižničari su dio knjižničarske struke.
62 NENSI ČARGONJA KOŠUTA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani! U Članku 9, st. 5, stoji da je „Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka.“. Smatram da je taj rok nerealan i da bi bilo bolje skratiti ga na najviše 6 tjedana prije zakazanog roka polaganja, s obzirom da mnogi knjižničari pripravnici u tom trenutku još nisu ni blizu isteka svog pripravničkog staža od godine dana, a tri mjeseca unaprijed do isteka pripravništva poslodavac može izabrati i ne potpisati potrebnu dokumentaciju i jamčiti za kandidata, ne radi se tu o „zanemarivih“ tjedan dana. Adekvatno ovome prijedlogu skraćenja valjalo bi revidirati i navedene rokove iz Članka 11. Nadalje, u stavku 1 članka 24. stoji da „Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za knjižničarskog tehničara, odnosno knjižničarskog suradnika i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničarskog suradnika, odnosno knjižničara kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara.“ Iz ovoga se zaključuje da je polaganje stručnog ispita pri Ministarstvu kulture opcionalno i da knjižničari koji rade na radnom mjestu stručnog suradnika knjižničara u školama mogu odabrati žele li polagati i ovaj drugi stručni ispit. To, kao prvo, nije istina jer se knjižničarima u školi ne daje ni najmanja mogućnost izbora po tom pitanju, a kao drugo i samo ponavljanje ispita je apsurdno s obzirom da se radi o istome radnome mjestu; čega nema ni u jednoj drugoj struci osim u knjižničarskoj! Apsurd je time veći što zaposlenici samostalnih knjižnica nisu dužni polagati drugi stručni ispit pri AZOO , a što definitivno predstavlja veliku nepravdu prema kolegama knjižničarima koji su imali tu (ne)sreću da se zaposle u školi te to „dupliranje“ valja što prije dokinuti. S ostalim se parametrima, kriterijima i mjerilima slažem. Srdačan pozdrav, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl. Djelomično prihvaćen 1. Prihvaća se. 2. Knjižničari ne mogu birati koji će ispit polagati nego je dopunski ispit za one koji su već položili ispit, ali naknadno završe dodatno obrazovanje.
63 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. KOMENTAR – VEZAN UZ ZVANJE I ZANIMANJE ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA Već dugi niz godina svjedočimo prijeporima i nezadovoljstvu velikog broja knjižničara zbog činjenice, što se tumači i kao nepravda, što školski knjižničari moraju polagati dva stručna ispita, pri NSK i pri AZOO. Bez obzira na obrazloženja da to nisu cijeli ispiti, nego razlike itd., činjenica je da se oni polažu dva puta, na različitim mjestima, s različitim sadržajem koje pristupnik mora zasebno pripremati i svaki sa svojom (financijskom) cijenom koju pristupnik mora platiti (često iz svog novčanika, jer ustanove mu to ne pokrivaju, ili ako ni nije zaposlen u trenutku polaganja). S druge strane, knjižničari koji se ne zapošljavaju u školskom sustavu, nisu dužni polagati dva ispita, već samo jedan stručni ispit. Nadalje, iako je polaganje ispita u NSK obavezno (i) za knjižničare koji rade u školama, činjenica je u praksi da taj položen stručni ispit pri NSK ne donosi nikakvu prednost, npr. pri zapošljavanju u školskim knjižnicama. Jednako se tretiraju kandidati sa i bez tog ispita. Nadalje, pravila za stjecanje viših zvanja školskih knjižničara u školama razlikuju se od od pravila za stjecanje viših zvanja stečena prema Pravilniku o stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci, i nije moguće ni iz jednog sustava u drugi prenijeti stečeno zvanje. Ove dugogodišnje prijepore moglo bi se rješiti na način da se ovim Pravilnikom napokon prizna da u knjižničarstvu postoje različite vrste zanimanja knjižničara, od kojih je jedna velika skupina onih koji rade u školskom sustavu i koji u skladu s time trebaju i sasvim različitu „licencu“ za obavljanje toga posla nego knjižničari koji ne rade u školskom sustavu. U skladu s tim, trebalo bi propisati da školski knjižničari polažu samo jedan stručni ispit i to pri AZOO, uz obavezne sadržaje iz temeljnih knjižničarskih predmeta, a da je njihovo napredovanje propisano propisima u tom sustavu. Cilj bi bio da svaki knjižničar polagaže stručni ispit u skladu s radnim mjestom na kojem se zapošljava i napreduje u zvanju ovisno također o tome i propisima u tom sektoru. Ako netko prelazi iz sektora u sektor, tada će morati zadovoljiti propise vezane za rad u tom sektoru, šzo znači, polagati drugi stručni ispit, ili u NSK ili u AZOO, ovisno odakle kamo prelazi, te iznova krenuti s ispunjavanjem propisa o stjecanju višeg zvanja. Takav sustav bio bi pravedniji za obje skupine knjižničara jer nitko ne bi morao unaprijed polagati ispit koji mu možda na radnom mjesti neće ni trebati, a unaprijed bi znao da napredovati u zvanju može samo po posebnoj proceduru u onom sektoru u kojem radi. Slično već postoji u Pravilniku o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja i Pravilniku o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja te stoga ne bi trebalo biti prepreka da se isto primijeni u Pravilniku o stjecanju stručnih zvanja u knjižničarskoj struci kad je riječ o školskim knjižničarima. Primjerice: (1) Stručna muzejska zvanja su i konzervator-restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti koja se stječu u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (1) Druga zvanja u arhivskoj struci konzervator – restaurator, restaurator tehničar i viši restaurator tehničar te odgovarajuća viša zvanja iz područja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti stječu se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nije prihvaćen 1.Usklađeno temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen. 2. Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen
64 Alma Lušetić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Kao djelatnica knjižnice u sastavu tijela državne uprave napominjem kako i knjižničari ovih knjižnica (osim školskih knjižničara) polažu 2 stručna ispita: kao državni službenici dužni su položiti i državni stručni ispit za državne službenike koji se sastoji od brojnih zakona za područje rada kojim se knjižničari uopće ne bave. Podržavam prijedloge kolega školskih knjižničara u vezi potrebe rješavanja ovog problema. Također podržavam komentar kolegice Švende-Radeljak u vezi napredovanja u struci jer poslodavci nažalost imaju malo sluha za usklađivanje sistematizacije sa stečenim knjižničarskim zvanjima a često čak i potrebu zapošljavanja djelatnika knjižničarske struke na radna mjesta u knjižnicama kako propisuje Zakon o knjižnicama. Također se slažem i sa komentarom o broju potrebnih bodova raspoređenih po grupama: za neke knjižničare to će biti teško ostvarivo ili čak nedostižno radi vrste knjižnice u kojoj su zaposleni. Također, specijalni knjižničari svjedoci su kako je u njihovim ustanovama u određenim strukama za prelazak u više zvanje dovoljan rad na poslovima u okviru radnoga mjestu u određenom vremenskom razdoblju, dakle bez svih dodatnih angažmana knjižničarima propisanim predloženim Pravilnikom: svakako je potrebno zadržati visoke kriterije ali možda bi ipak trebalo promisliti o visini bodova i načinu vrednovanja. Prihvaćen 1. Predložena materija nije predmet ovog Pravilnika. 2. Mjerila su usklađena prema prijedlozima s e-savjetovanja.
65 Alta Pavin Banović I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1 bilo bi dobro dodati u rečenicu "bez obzira u kojoj vrsti knjižnice je zaposlen knjižničar", jer time bi se izjednačili knjižničari u školama i u narodnim ili gradskim knjižnicama, posebno kada se govori o stručnim zvanjima, stručnim ispitima, progamu stručnih ispita. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se stručna zvanja odnose na zaposlene u svim vrstama knjižnica.
66 Korina Udina I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Predlažem da se u čl. 6 dopuni ili predvidi napredovanje u više zvanje stručnih suradnika školskih knjižničara. Obzirom da ta profesija napreduje prema Pravilniku MZO, ali je i u sustavu Ministarstva kulture i medija kroz Matične službe, predlažem da se zvanje viši knjižničar jednako vrednuje kao stručni suradnik mentor i da zvanje knjižničarski savjetnik bude ekvivalent stručnom suradniku savjetniku. Uvjeti su jednakovrijedni pa se zvanja viši knjižničar - u školskim knjižnicama str.sur.mentor i knjižničarski savjetnik - u školskim knjiž. str.surad. savjetnik mogu smatrati jednakovrijednim. U čl.6. točka 5. dodati da se zvanja višeg knjižničara i knjižničara savjetnika ekvivalenti mentoru i savjetniku u MZO. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom.
67 NENSI ČARGONJA KOŠUTA I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani! U Članku 9, st. 5 stoji da je „Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka.“. Smatram da je taj rok nerealan i da bi bilo bolje skratiti ga na najviše 6 tjedana prije zakazanog roka polaganja, s obzirom da mnogi knjižničari pripravnici u tom trenutku još nisu ni blizu isteka svog pripravničkog staža od godine dana, a tri mjeseca unaprijed do isteka pripravništva poslodavac može izabrati i ne potpisati potrebnu dokumentaciju i jamčiti za kandidata, ne radi se tu o „zanemarivih“ tjedan dana. Adekvatno ovome prijedlogu skraćenja valjalo bi revidirati i navedene rokove iz Članka 11. Nadalje, u stavku 1 članka 24. stoji da „Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za knjižničarskog tehničara, odnosno knjižničarskog suradnika i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničarskog suradnika, odnosno knjižničara kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara.“ Iz ovoga se zaključuje da je polaganje stručnog ispita pri Ministarstvu kulture opcionalno i da knjižničari koji rade na radnom mjestu stručnog suradnika knjižničara u školama mogu odabrati žele li polagati i ovaj drugi stručni ispit. To, kao prvo, nije istina jer se knjižničarima u školi ne daje ni najmanja mogućnost izbora po tom pitanju, a kao drugo i samo ponavljanje ispita je apsurdno s obzirom da se radi o istome radnome mjestu; čega nema ni u jednoj drugoj struci osim u knjižničarskoj! Apsurd je time veći što zaposlenici samostalnih knjižnica nisu dužni polagati drugi stručni ispit pri AZOO , a što definitivno predstavlja veliku nepravdu prema kolegama knjižničarima koji su imali tu (ne)sreću da se zaposle u školi te to „dupliranje“ valja što prije dokinuti. S ostalim se parametrima, kriterijima i mjerilima slažem. Srdačan pozdrav, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl. Djelomično prihvaćen 1. Prihvaćeno. 2. Dopunski ispit polažu osobe koje su ga već položile za neku nižu stručnu spremu, a u međuvremenu su stekle višu stručnu spremu od one za koju su polagale stručni ispit.
68 Marica Šapro-Ficović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Tijekom rasprava o Pravilniku čula su se razna mišljenja, pa tako i ono da je knjižničarski tehničar degradirajući u odnosu na naziv pomoćni knjižničar jer poslovi koje rade pomoćni knjižničari nisu (samo) tehničke prirode. Predlažem stoga da se u stručno osoblje ubroje knjižnični manipulanti koji bi dobili naziv knjižnični tehničari. To su ljudi s osnovnim ili srednjoškolskim obrazovanjem koji ni nakon niza godina rada u knjižnici nemaju priliku postati dio stručnog osoblja iako rade isključivo s knjižničnom građom i moraju poznavati neka od osnovnih pravila struke (stručni raspored, signature, itd). Oni bi trebali proći osnovnu knjižničnu obuku i polagati stručni ispit u manjem opsegu od onoga kojega polažu pomoćni knjižničari. Pomoćni knjižničari bi trebali na stručnom ispitu također napisati završni rad, ali u manjem opsegu od diplomskog rada kojega pišu dipl. knjižničari. Zvanje knjižničarski suradnik (sadašnji knjižničar) bi se u dogledno vrijeme trebao ukinuti, jer ta radna mjesta gotovo iščezavaju, a zaposleni s višom stručnom spremom (ili prvostupnici) uglavnom nastavljaju školovanje za stjecanje visoke stručne spreme. Za ovo bi trebalo omogućiti period prilagodbe od najmanje tri godine. Prijedlog temeljnih zvanja bi prema tome bio: - knjižničarski tehničar - pomoćni knjižničar - dipl. knjižničar Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je dipl. knjižničar (bilo) akademsko zvanje koje je temeljem bolonjskog procesa je ukinuto odnosno zamijenjeno s ‘magistar’, a Pravilnik uređuje stručna zvanja.
69 Paula Mikeli II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Smatram da nije potrebno mijenjati naziv zvanja knjižničar (preddiplomski studij), a za zvanje diplomirani knjižničar podržavam ideju da ostane dosadašnji naziv ili da se promijeni u knjižničar - magistar struke. Mišljenja sam da nema potrebe da se kao temeljno stručno zvanje uvodi zvanje školski knjižničar, jer se zvanje temelji na fakultetskom obrazovanju, a ne vrsti knjižnice u kojoj smo zaposleni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Sanja Brbora II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Iako podržavam mogućnost napredovanja na svim razinama stručne spreme, što se neizbježno mora odraziti i na nazivlju, smatram da su česte i nepromišljene izmjene u nazivlju (3 promjene nomenklature knjižničarskih zvanja u jedva četvrt stoljeća) posve kontraproduktivne i nefunkcionalne te nadasve štetne. Stoga predlažem zadržati postojeću nomenklaturu stručnih zvanja u što je moguće većoj mjeri, uz nužnu izmjenu naziva zvanja na preddiplomskoj razini (prijedlog: doknjižničar - viši doknjižničar). Nadalje, uvođenje novih viših zvanja treba pratiti i nova Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je dipl. knjižničar (bilo) akademsko zvanje koje je temeljem bolonjskog procesa je ukinuto odnosno zamijenjeno s ‘magistar’, a Pravilnik uređuje stručna zvanja.
71 Sveučilišna knjižnica u Splitu II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Pravilnikom predloženo nazivlje temeljnih stručnih zvanja u knjižničarskoj struci uvodi nepotrebnu zbrku. Predloženo zvanje knjižničara, koje bi trebalo zamijeniti postojeće zvanje diplomiranog knjižničara, može stvoriti osjećaj degradacije diplomiranih knjižničara. Nije prihvaćen Nazivlje zvanja je dogovoreno unutar struke.
72 Ivana Dević II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. U Članku 3 predlažem dodavanje posebnog stavka (3) koji će izjednačiti viša zvanja školskih knjižničara s ovima koje definira Pravilnik (zvanje stručni suradnik knjižničar mentor izjednačeno je sa zvanjem viši knjižničar, a zvanje stručni suradnik knjižničar savjetnik sa zvanjem knjižničarski savjetnik). Trenutni stavak (3) postaje stavak (4) Članka 3. Prema Članku 33. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti knjižnični sustav Republike Hrvatske čine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice. Kako bi se ostvarila jedinstvenost knjižničnog sustava RH potrebno je uskladiti načine stjecanja i ujednačiti nazive za sva viša zvanja za sve vrste knjižnica. Stoga se predlaže se da se u dogovoru Ministarstva kulture i medija RH i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH školski knjižničari uvrste u Članak 3 ovog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te da se izjednače s odgovarajućim višim zvanjima u sveučilišnim i narodnim knjižnicama tj. da se postigne usklađenost u ovom segmentu u Pravilniku o napredovanju u MZO i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. U suprotnom, stječe se dojam da se radi o dva potpuno različita knjižnična sustava, a zakonski je definiran jedinstveni knjižnični sustav. Stečena zvanja školskih knjižničara trebala bi biti priznata u knjižničarskom sustavu, a ne se međusobno isključivati. Ovim bi se i izbjegao problem prilikom prelaska knjižničara iz jedne vrste knjižnice u drugu jer im se ne priznaje postignuto zvanje, uloženi trud i rad u knjižničnom sustavu te se s napredovanjem kreće potpuno ispočetka. Tako primjerice, knjižničar koji ima zvanje knjižničarskog savjetnika prilikom prelaska iz sveučilišne ili narodne knjižnice u školsku knjižnicu treba čekati pet godina kako bi stekao zvanje stručnog suradnika mentora, a deset godina kako bi stekao zvanje stručnog suradnika savjetnika, koje je u razini njegovog zvanja knjižničarskog savjetnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ovim Pravilnikom uređuju temeljna i viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci za sve, a napredovanje u sustavu odgoja i obrazovanja uređuje se drugim pravilnicima.
73 RuŽa Šutalo II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Slažem se s komentarom gosp. Ksenije Švende Radeljak te među ostalim smatram da: 1. novo nazivlje nije u redu, vraća nas korak nazad i degradirajuće je 2. broj bodova za napredovanje postavljen je nerealno visoko, postoje poslovi u knjižnici koji se uopće ne boduje, npr. voditeljstvo odjela, digitalizacija i još niz primjera koje su kolege ranije navele 3. pravilnici o sistematizaciji radnih mjesta ne prate zvanja 4. prednost pri zapošljavanju i vođenju knjižnica i informacijskih ustanovama treba dati struci, magistrima knjižničarstva sa završenim odgovarajućim fakultetom Djelomično prihvaćen 1.Određeni poslovi su dodani u bodovanje, ali ne i oni koji su vezani uz rukovodna radna mjesta. 2.Prihvaća se
74 Hrvatsko knjižničarsko društvo II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Načelno podržavamo promjene temeljnih stručnih zvanja, ali zbog jezičnih i jasnijih hijerarhijskih razloga predlažemo stručne nazive koje smatramo prihvatljivijim i razumljivijim. Stručni nazivi koje predlažemo su: Knjižnični tehničar Doknjižničar Knjižničar Sukladno prijedlogu u stavku 1. , članka 3., predlažemo sljedeće za viša stručna zvanja: (2) Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: Viši knjižnični tehničar Viši doknjižničar Viši knjižničar Knjižničarski savjetnik Nije prihvaćen Ne prihvaća se - ‘do’ podrazumijeva da je ta osoba zamjena (dogradonačelnik, dopredsjednik i sl.).
75 Ljiljana Črnjar II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Cijeneći nastojanja predlagatelja da uredi stručno nazivlje, smatram da navedena nomenklatura nije riješena na zadovoljavajući način. Naime, stručnim nazivom knjižničar u različitim vremenskim razdobljima nazivala se osoba različitog stupnja obrazovanja, od SSS prije Zakona o knjižnicama iz 1997., potom VŠS nakon donošenja rečenog Zakona te naposljetku VSS prema prijedlogu ovoga Pravilnika. Razumljiva je i intencija predlagatelja da na određeni način ujednači stručna zvanja u AKM zajednici međutim u drugim područjima nije bilo ovakvih primjera različitog značenja pa je npr. kustos prema Zakonu iz 1977., 1998. i 2018. uvijek osoba s VSS. Postojeći naziv dipl. knjižničar nedvojbeno sugerira da se radi o osobi s VSS dok knjižničar iz gore navedenih razloga, ipak ne. Stoga predlažem kompromisno rješenje na način da uz stručno temeljno ili više zvanje stoji i dodatak koji upućuje na stručnu spremu i stečeno akademsko odnosno znanstveno zvanje a na temelju pisanih dokaza koje pristupnik odnosno kandidat prilaže prilikom prijave (takvih primjera ima u istovrsnim pravilnicima u zemljama u okruženju). Nadalje, većina školskih knjižničara viša stručna zvanja stječe isključivo unutar sustava odgoja i obrazovanja stoga smatram da zvanja stručnih suradnika knjižničara treba izrijekom navesti u ovom Pravilniku, tim više, što slična rješenja postoje u pravilnicima za muzejsku i arhivsku struku vezano uz zvanja iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. Prijedlog Članka 3. (1) Temeljna stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: - knjižničarski tehničar - knjižničarski suradnik - knjižničar - magistar struke (2) Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: – viši knjižničarski tehničar – viši knjižničarski suradnik – viši knjižničar - magistar struke – knjižničarski savjetnik - magistar struke (3) U slučajevima kad je osoba u međuvremenu stekla znanstveno zvanje, uz odgovarajuće temeljno ili više stručno zvanje, dodaje se ono znanstveno: - knjižničar – magistar znanosti ili dr. znanosti - viši knjižničar – magistar znanosti ili dr. znanosti - knjižničarski savjetnik – magistar znanosti ili dr. znanosti (4) Stručna knjižnična zvanja su i: stručni suradnik knjižničar, stručni suradnik knjižničar -mentor, stručni suradnik knjižničar - savjetnik i stručni suradnik knjižničar - izvrstan savjetnik a koja se stječu u skladu s propisima kojima se uređuje odgojno obrazovna djelatnost. 5) Uz stručno knjižničarsko osoblje, ovisno o vrsti i veličini knjižnice, a za potrebe odgovarajućih radnih mjesta, u knjižnici se zapošljavaju i stručnjaci drugih struka koji stručna zvanja i napredovanje u struci stječu temeljem propisa za te struke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se akademska zvanja uređuju u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a stručnja zvanaj ovim Pravilnikom.
76 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. PRIJEDLOG: U Članku 3., stavku 2. DODATI i zvanja u školskom knjižničarstvu te navesti da se ta zvanja stječu prema propisima koji se primjenjuju u odgojno-obrazovnom sektoru. (2) Viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci su: – viši knjižničarski tehničar – viši knjižničarski suradnik – viši knjižničar – knjižničarski savjetnik. DODATI: - stručni suradnik školski knjižničar – mentor - stručni suradnik školski knjižničar – savjetnik - stručni suradnik školski knjižničar – izvrstan savjetnik Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
77 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. U ovom Pravilniku, kao i u ranijima, izjednačuju se nazivi zvanja i radnih mjesta. Zvanje se stječe završetkom školovanja, a naziv radnog mjesta i potrebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa utvrđuju se Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta pojedine ustanove. Na taj bi način trebalo urediti i pitanje radnih mjesta u knjižničarskoj struci te utvrditi što su radna mjesta, a što su uvjeti tj. zvanja potrebna za ta radna mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Jasminka Mihaljević II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Podržavam prijedlog da se ponovno razmotri terminologija stručnih zvanja uz konzultiranje naziva na domaćim fakultetima koji obrazuju VSS te u usporedbi sa sličnim rješenjima u svjetskoj praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Gradska knjižnica Rijeka II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Ravnatelji narodnih knjižnica PGŽ smatraju da navedeno novo nazivlje nije odgovarajuće riješeno. Naime, knjižničar je osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća bila stručna osoba s SSS, od 1997. godine osoba s VŠS a novim prijedlogom s VSS, točnije osoba koja je završetkom studija knjižničarstva/informacijskih znanosti stekla zvanje mag. knjižničarstva/informacijskih znanosti. Pojedine kolegice i kolege doškolovanjem su prošle sve navedene faze stoga ponovno vraćanje na naziv kojim se nekada imenovala srednja stručna sprema smatraju svojevrsnom degradacijom. Predlažu da se ovo pitanje ponovno razmotri u suradnji sa stručnjacima koji se bave stručnom knjižničnom terminologijom a u usporedbi sa sličnim rješenjima u susjednim zemljama koje primjerice za srednju i višu stručnu spremu te pripadajuća viša zvanja koriste termin knjižničar i njegove izvedenice a za visoku stručnu spremu i pripadajuća zvanja bibliotekar i njegove izvedenice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je stručna zajednica bila uključena u pripreme prijedloga ovog Pravilnika.
80 Znanstvena knjižnica Dubrovnik II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Stavak 1, 2 i 3 Prijedlog novog termina „knjižničar“ umjesto dosadašnjeg „diplomirani knjižničar“ predstavlja korak unatrag za našu profesiju i umanjivanje važnosti obrazovanja koje smo postigli diplomiravši (većina nas) dva studija. U potpunosti se slažem se s kolegicom Paro-Mikeli koja je napisala da novi prijedlog nazivlja nepotrebno degradira knjižničarsku struku. Ova degradacija će doći do izražaja bilo da se radi o knjižnicama kojima je osnivač lokalna samouprava, škola ili sveučilište, jer svugdje „knjižničar“ u odnosu na npr. „profesora stručnih predmeta“, „višeg predavača“ ili „višeg stručnog suradnika za poslove gradonačelnika“ zvuči kao niža titula, u rangu tehničkog osoblja. Stoga predlažemo da nazivi stručnih zvanja ostanu prema starom Pravilniku „diplomirani knjižničar“ ili „diplomirani bibliotekar“, „knjižničar“ (odnosno „doknjižničar“) i „pomoćni knjižničar“ i manipulant. Posao manipulanta je potreban svakoj vrsti knjižnice, naročito knjižnici koja djeluje putem ogranaka i na više lokacija na širem području. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Vezano za primjedbu o “degradirajućem nazivu” jer diplomirani knjižničari postaju ‘samo’ knjižničari – primjedba je neprimjerena jer se ovdje radi o stručnom nazivlju a ne akademskom, predbolonjskom zvanju (diplomirani). Upravo je ta promjena ispravlja nelogičnost, a naziv je usporediv s onim koji se koristi u zemljama engleskog govornog područja gdje je zvanje ‘knjižničar’ – librarian, a sve ostalo su suradnička zvanja uz knjižničara ili moguće specijalnosti.
81 Nikolina Sabolić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Stavak 1 Podržavam prijedloge da se zvanje knjižničar preinači u diplomirani knjižničar. Smatram da nije potrebno dodavati zvanje "školski knjižničar" jer i školski knjižničar je diplomirani knjižničar (diplomirani bibliotekar), osim toga "stručni suradnik školski knjižničar" nije zvanje nego zanimanje. Stavak 2 Navedena viša stručna zvanja izjednačiti s višim stručnim zvanjima u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (viši knjižničar - mentor, knjižničarski savjetnik - savjetnik). Nije prihvaćen 1. Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja 2. Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja
82 Janko Strižić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Mislim da je zvanje knjižničarski tehničar potpuni promašaj kao i knjižničarski suradnik.Katastrofa tko god da se toga sjetio. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Mirjana Čubaković II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Poštovani, Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva prilažu svoje Primjedbe na Pravilnik: 1. PRIMJEDBA Članak 4. Iza – položen stručni ispit za knjižničara dodati „od obveze polaganja ispita izuzimaju se školski knjižničari.“ Članak 24. Stavak 1 - briše se: „kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara.“ Cijeli stavak 2 - briše se. Komentar: Stručni suradnici školski knjižničari u obvezi su polaganja stručnog ispita pri AZOO. Trebalo bi uskladiti proceduru polaganja stručnog ispita pri AZOO koji će vrijediti umjesto dosadašnja dva polaganja, što znači da je potrebno revidirati sadržaj i opseg onoga dijela ispita koji se odnosi na stručna knjižničarska znanja. U Ispitno povjerenstvo za provedbu stručnog ispita obavezno je uključiti stručnog člana iz resora Ministarstva kulture (NSK) ili u potpunosti osloboditi školskog knjižničara polaganja stručnog ispita pri MK. 2. PRIMJEDBA U Članku 26. dodaje se novi stavak 2 „Školski knjižničari kojima je napredovanje određeno prema uvjetima Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (N.N. 68/19), mogu napredovati i prema ovome pravilniku.“ Stavak 2 postaje stavak 3, stavak 3 postaje stavak 4, stavak 4 postaje stavak 5. Komentar: Bilješka 1 (Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci) koja se tiče napredovanja u zvanje školskih knjižničara, a prema ovome Pravilniku trebala bi biti tretirana kao poseban stavak Članka 26. stoga što broj školskih knjižničara (1276) zaslužuje članak ili stavak u nekom od članaka. 3. PRIMJEDBA Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci IV. OBJAVLJIVANJE RADOVA I UREĐIVANJE PUBLIKACIJA Pod natuknicom 10 dodati: „Klasificiranje članaka u znanstvenim i stručnim časopisima 20 bodova“ Komentar: Knjižničari nisu uvijek nužno navedeni kao dio uredništva znanstvenih i stručnih časopisa, ali je u njima navedeno da su klasificirali objavljeni rad.. VII. PRIZNANJA I NAGRADE „3. Nagrada „Višnja Šeta“ 100 bodova 5. Nagrada Poezija među profesijama 50 bodova 10. Godišnja nagrada za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike 40 bodova“ Komentar: Potrebno je bodovati i nagrade iz sustava odgoja i obrazovanja te školsko-knjižničarskih udruga. Naime, paralelno s Državnom nagradom u kulturi je i državna Nagrada „Ivan Filipović“ i Godišnja nagrada za najbolje odgojno-obrazovne radnike. U rangu Kukuljevićeve povelje HKD-a je i Nagrada „Višnja Šeta“ HUŠK-a (afirmirani knjižničari), a u rangu Nagrade Eva Verona HKD-a je Nagrada Poezija među profesijama HUŠK-a (mladi knjižničari). Nagrade istog ranga se mogu staviti jedna ispod druge. Mirjana Čubaković, predsjednica Sekcije za školske knjižnice Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja
84 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Zvanja školskih knjižničara stečena pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja trebaju ovim Pravilnikom biti izrijekom izjednačena s pripadajućom razinom stručnog zvanja koje propisuje Ministarstvo kulture i medija. Ne smatram da treba postojati zasebno zvanje školski knjižničar jer bismo onda mogli imati i posebna zvanja poput specijalni knjižničar i slično, a to nema smisla. Zvanje se temelji na razini obrazovanja i/ili bodova i školski knjižničari trebaju biti diplomirani knjižničari kao i ostali VSS sa završenim knjižničarstvom/informacijskim znanostima. Nije prihvaćen Temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju se ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja za sve knjižničare.
85 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Smatram da zvanje knjižničar treba ostati u prethodnoj formi: diplomirani knjižničar. U široj javnosti odmah je jasno da ako ste diplomirani nešto da ste završili fakultet. Čemu takva degradacija struke? Svi smo mi svoju diplomu zaslužili i važno je da se to i vidi u nazivu tog stručnog zvanja. Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom nije došlo do bilo kakve degradacije u zvanjima. Zvanja su izmijenjena jer je u praksi često dolazilo do zamjene ovog knjižničarskog stručnog zvanja i visokoškoskih zvanja.
86 Dolores Paro-Mikeli II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. U Pravilniku, poglavlju II. Stručna zvanja, po čl. 3. i 4. koja govore o temeljnim stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci, može se iščitati da će, ostane li takvo nazivlje stručnih zvanja, knjižničarskoj profesiji biti nanijeta velika, ogromna šteta. U usporedbi sa Zakonom o knjižnicama iz 1997. g. koji je "potaknuo razvoj knjižničarske djelatnosti u svim aspektima knjižničarskog poslovanja, osigurao pravni okvir za uspostavu ljestvice zvanja i potrebne stručne spreme kao uvjeta za obavljanje stručnih poslova (čl. 34, st. 1-4) te definirao uvjet za napredovanje u viša knjižničarska zvanja (čl. 36, st. 1-2)" , ovaj Pravilnik nepobitno spušta kvalifikacijsku strukturu zvanja knjižničnog osoblja. Ilustracije radi, započela sam svoj radni vijek kao knjižničar (uz srednju stručnu spremu i položeni stručni ispit), nakon 35 godina radnog staža u knjižničarstvu, s visokom spremom i dodiplomskim studijem, uz još jedan položeni stručni ispit, ponovno stječem zvanje knjižničara – ponovno sam knjižničar??? Pitam i sebe i sve vas iz knjižničarske profesije, smije li se dopustiti takva degradacija i takvo pozicioniranje u knjižničarskoj profesiji i kako će tek izgledati "ujednačavanje statusa knjižničnog osoblja sa statusom ostalog stručnog osoblja iste stručne spreme u sustavima znanosti i visoke naobrazbe?" Predlažem da u čl. 3. brišemo "knjižničar" i zamijenimo ga s "DIPLOMIRANI BIBLIOTEKAR" ili pak najmanje na što možemo pristati i možda dopustiti "BIBLIOTEKAR". O tome je komentirala i naša kolegica dr.sc Milka Tica, knjižničarska savjetnica, danas u mirovini: "Čast mladom naraštaju, ali u startu vi imate više obrazovanja, osnovni fakultet i još bibliotekarstvo. To vrijedi titule dipl. knjižničar ili bibliotekar. No, ako se mora mijenjati budite svi diplomirani bibliotekari, jer su u arhivu arhivisti, a u muzejima muzealci. Dakle, sve tri srodne discipline (baštinske ustanove) imale bi u nazivlju grecizme." O tome ovisi i "budućnost knjižničarske profesije kao takve, kako knjižničari ne bi ponovno bili nazivani „amanuensis“ protiv čega su protestirali prije više od 150 godina." Dolores Paro-Mikeli, dipl. knjižničarka Citirano iz: Švenda Radeljak, Ksenija. (2018) Od amanuensisa do informacijskog stručnjaka : percepcija razvoja profesija kroz razvoj nazivlja zanimanja [PowerPoint prezentacija]. Preuzeto s: https://www.bib.irb.hr/969321/download/969321.OD_AMANUENSISA_DO_INFORMACIJSKOG_STRUČNJAKA.pptx (03.02.2021.) Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom nije došlo do bilo kakve degradacije u zvanjima. Zvanja su izmijenjena jer je u praksi često dolazilo do zamjene ovog knjižničarskog stručnog zvanja i visokoškoskih zvanja, a uvjeti su ostali isti.
87 Mirta Matošić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Čl. 3 st. 3. Stručnjaci drugih struka zaposleni u knjižnici su, primjerice, restauratori papira. Pitanje restauratora-konzervatora u knjižnicama koje su u resoru MZO nije riješeno jer su u Uredbi o nazivima radnih mjesta ta radna mjesta predviđena samo za ustanove u kulturi i nemaju svoj odraz u sustavu MZO. Primljeno na znanje Nije predmet ovog Pravilnika.
88 Ruža Jozić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Poštovani, smatram da je svakako potrebno dopuniti Članak 3. koji se odnosi na Stručna zvanja u knjižničarskoj struci. S obzirom na veliki broj školskih knjižničara u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske (oko 1300), nedopustivo je ignorirati školske knjižničare, koji polažu stručne ispite i pri AZOO-u i pri NSK-a. Bilo bi potrebno, uz minimum poštovanja navesti u (1) Temeljnim stručnim zvanjima u knjižničarskoj struci i stručni suradnik školski knjižničar. A što se tiče (2) Viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, potrebno je dodati i naša postignuta stručna zvanja koja dodjeljuje AZOO i MZO: knjižničar - stručni suradnik mentor (što je u rangu: viši knjižničar) i stručni suradnik savjetnik (što je u rangu : knjižničarskog savjetnika). Žalosno je popunjavajući Statistiku koju nam šalje svake godine NSK da se naša stručna napredovanja ne mogu upisati, samo ona koja propisuje Ministarstvo kulture i medija za ostale vrste knjižnica. Po tome ispada da mi školski knjižničari ne pripadamo sustavu knjižnica u Republici Hrvatskoj, a u svemu drugom smo obavezni poštovati sve važeće propise, standarde i Zakon o knjižnicama. Konačno je vrijeme da se i školskim knjižničarima prizna status koji zavrjeđuju u svom stručnom radu i napredovanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja
89 Korina Udina II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Poštovani, U čl.3 i čl.4 smatram da nedostaje stručno zvanje: stručni suradnik školski knjižničar. Prema podacima više savjetnice za školske knjižničare AZOO u sustavu imamo zaposleno 1276 stručnih suradnika školskih knjižničara. Taj broj /i veći/postoji posljednjih 30 godina. Stručni suradnik školski knjižničar uz temeljnu visoku stručnu spremu ima završen i jedan od knjižničarskih fakulteta visoke stručne spreme, polaže stručni ispit pri AZOO i pri NSK pa smatram da bi bilo u redu da se za tu profesiju odredi i stručno zvanje u knjižničarskoj struci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja.
90 Jasna Milički II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Poštovani, u potpunosti se slažem s navodima kolegice Alte Pavin Banović i također smatram da je potrebno dopuniti čl. 3. i dodati stručne suradnike knjižničare ili školske knjižničare. Unaprijed zahvaljujem! Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljno zvanje knjižničar odnosi na sve knjižničare bez obzira u kojoj ustanovi rade.
91 Alta Pavin Banović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Poštovani smatram da je potrebno dopuniti čl. 3. i dodati stručne suradnike knjižničare ili školske knjižničare kojih ima više od 1000 zaposlenih osoba na radnom mjestu u školskoj knjižnici. U Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NN 147/2010) rodno zanimanje s oznakom 2 jesu znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, a vrsta 23 jesu stručnjaci za odgoj i obrazovanje, podvrsta 231 sveučilišni nastavnici i podvrsta 236 knjižničari. Dakle pripadamo istoj podvrsti zanimanja što obvezuje Ministarstva znanosti i obrazovanje i Ministarstva kulture za profesionalno poštovanje, uvažavanje i povjerenje. stoga predlažem da se u članak dodaju sljedeći nazivi bez obzira u kojoj vrsti knjižnice radi knjižničar: - knjižničarski tehničar (srednja stručna sprema, IV stupanj) - knjižničar stručni suradnik (viša stručna sprema, VI stupanj, bacc.) - diplomirani knjižničar (visoka stručna sprema, VII stupanj, mag. struke) Nazivlje za viša stručna zvanja: - viši knjižničarski tehničar - viši knjižničar stručni suradnik - viši diplomirani knjižničar - knjižničarski savjetnik Nije prihvaćen Nazivlje je uređeno unutar rasprave stručnjaka. Te je postignut konsenzus oko nazivlja kako je u Prijedlogu Pravilnika.
92 ANAMARIJA DUJMOVIĆ HANŽEVAČKI II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Smatram da postojeće nazive stručnih zvanja ne treba mijenjati. Kako je već rečeno, trenutni su dovoljno jasni i ustaljeni u knjižničarskoj struci, a(li) to ne znači da su zastarjeli i da zahtijevaju ovakvu promjenu. Nije prihvaćen Nazivi zvanja su izmijenjeni jer je u praksi često dolazilo do zamjene ovog knjižničarskog stručnog zvanja i visokoškoskih zvanja, a uvjeti su ostali isti.
93 Gradska knjižnica Beli Manastir II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Stavak (3) je potpuno nepotreban jer se podrazumijeva da primjerice računovođa ne može biti viši knjižničar. Nije prihvaćen Nejasna primjedba.
94 Gradska knjižnica Beli Manastir II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Imamo jasna, točna i prihvaćena stručna zvanja u knjižničarskoj struci koja su u duhu hrvatskog jezika. Prilagodba drugim strukama ili stranoj nomenklaturi stvara zbrku i dojam kako knjižničarstvo pripada tehničkim znanostima. Predložena stručna zvanja ujedno su degradirajuća, te mislimo kako nazive postojećih ne treba mijenjati. Ako se pak budu mijenjala treba imati na umu da to znači i promjenu svih postojećih pravilnika i ugovora o radu u ustanovama. Predložena zvanja višeg knjižničarskog tehničara i knjižničarskog suradnika su utopija. Treba razlikovati nazive radnih mjesta i sistematizaciju poslova te pripadajuće koeficijente za plaću od stručnih zvanja. Radnike koji na radnom mjestu ostvaruju rezultate i doprinos struci treba nagraditi kroz koeficijent, ali to nije pitanje stručnih zvanja. Ukratko, stručno zvanje nije isto što i naziv radnog mjesta. Nije prihvaćen Nema jasnog prijedloga.
95 Nada Topić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Predlažem da se doda poseban stavak Članka 3. koji će navesti viša stručna zvanja školskih knjižničara odnosno prevesti/izjednačiti ta zvanja u ova koja definira pravilnik. (3) Zvanje stručni suradnik knjižničar mentor izjednačeno je sa zvanjem viši knjižničar, a zvanje stručni suradnik knjižničar savjetnik sa zvanjem knjižničasrki savjetnik. Stavak (3) postaje stavak (4) Nije prihvaćen Zvanja za sve knjižničare uređuju se ovim Pravilnikom bez obzira gdje su zaposleni.
96 TAMARA KRAJNA II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. stavka (2): Problem je što se novo uvedena viša zvanja: viši knjižničarski tehničar i viši knjižničarski suradnik nema u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ne može se raspisivati natječaji za ta radna mjesta niti već zaposleni mogu dobiti veći koeficijent kojeg nigdje nema. Primljeno na znanje Uredba će biti izmijenjena.
97 Tatjana Pavoković-Komadina II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. Dopuniti čl. 3. sa – školski knjižničar. U temeljna stručna zvanja knjižničarske struke nužno je uvesti zvanje školskog knjižničara. Obrazloženje nalazimo u obilju stručne literature, strukovnim nagradama, časopisima, udrugama i tisućama zaposlenih školskih knjižničara u sustavu odgoja i obrazovanja. U Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NN 147/2010) rodno zanimanje s oznakom 2 jesu znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, a vrsta 23 jesu stručnjaci za odgoj i obrazovanje, podvrsta 231 sveučilišni nastavnici i podvrsta 236 knjižničari. Dakle pripadamo istoj podvrsti zanimanja što obvezuje međusobno poštovanje, profesionalno uvažavanje i povjerenje. A to se treba izreći ovim Pravilnikom uvodeći zvanje školskog knjižničara. Predlažem ovo nazivlje: - Knjižničar pomagač ili pomoćni knjižničar - Knjižničar - Diplomirani knjižničar - Školski knjižničar Nazivlje za viša stručna zvanja: - Viši knjižničar ili knjižničarski stručnjak - Knjižničarski savjetnik. Nije prihvaćen 1. Ne prihvaća se temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen 2. Ne prihvaća se jer je kao temeljno zvanje uzet ‘knjižničar’ a ne diplomirani knjižničar, kako je u važećem Pravilniku, pa je slijedom toga trebalo usklađivati nazive niže i više stručne razine
98 Sveučilišna knjižnica u Splitu II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Za zvanje knjižničarskog tehničara (pomoćnog knjižničara) uvjet bi trebao biti završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a ne bilo koje srednje obrazovanje. Prihvaćen Prihvaća se.
99 Hrvatsko knjižničarsko društvo II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Predlažemo dopunu uvjeta i načina stjecanja temeljnih stručnih zvanja iz članka 3. stavka 1. ovoga na način da se stavak 1. dopuni te glasi: 1. za zvanje knjižničarski tehničar: – završeno srednje četverogodišnje obrazovanje – … Mišljenja smo kako je važno navesti obavezno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s obzirom da trogodišnje strukovno obrazovanje nije dovoljno za rad u knjižnicama bilo da se radi o narodnim knjižnicama ili knjižnicama unutar drugih kulturnih ili znanstveno-istraživačkih ustanova. Prihvaćen Prihvaća se.
100 Iva Grković II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Točka 1. za zvanje knjižničarski tehničar potrebno je navesti završeno srednje četverogodišnje obrazovanje. Prihvaćen Prihvaćen.
101 Ljiljana Črnjar II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Točka 1. Za zvanje knjižničarskog tehničara obavezno treba propisati četverogodišnje srednje obrazovanje pa ovu točku treba dopuniti: – završeno srednje četverogodišnje obrazovanje Točke 2. i 3. Podržavam objašnjenje problema koje navodi Sveučilište u Zadru te dodajem sljedeće: U ovom prijedlogu Pravilnika i za zvanje knjižničarskog suradnika i za zvanje knjižničara u potpuno jednakom statusu su osobe koje imaju završen studij knjižničarstva i one koje imaju neki drugi studij uz uvjet da ga završe u propisanom roku. U praksi se ta činjenica zloupotrebljava na razne načine pa, iako postoji izbor, zapošljava se nestručna osoba ili pak, primjerice u školama, djelatnik koji nema knjižničarske kompetencije već predaje neki predmet ( najčešće hrvatski jezik i književnost) jednostavno se preraspodijeli u knjižnicu i dobije novi ugovor o radu s obvezom da završi studij. Natječaj za radno mjesto knjižničara se u takvim slučajevima ne raspisuje pa zainteresirane stručne osobe nemaju niti priliku javiti se. Ovakvog alternativnog zapošljavanja nestručne osobe nema niti u pravilniku o arhivskim niti u pravilniku o muzejskim zvanjima. Nadalje, kada se primjerice u školama zapošljava nestručna osoba to može biti isključivo na određeni kraći rok, nakon toga slijedi ponovljeni natječaj i dalje isti postupak sve dok se ne pronađe stručni djelatnik pa ne vidim razloga da i u knjižničarskoj struci ne bude drugačije. Ako je ovakva odredba imala smisla nakon Zakona iz 1997. kada su stručni knjižnični djelatnici bili deficitaran kadar, danas, uz toliki broj osoba s knjižničarskim kompetencijama stečenim na nekoliko studija u Hrvatskoj, smatram da nema. Predlažem stoga brisanje alternativnog prijedloga pod ili i u jednoj i drugoj točci. Prihvaćen Prihvaćeno.
102 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. U Članku 4, na kraju teksta, u zadnjoj alineji DODATI: - – položen stručni ispit za knjižničara U SKLADU S PROPISIMA SEKTORA U KOJEM SE OSOBA ZAPOŠLJAVA Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, za sve knjižničare jednako.
103 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Prijedlaže se dodavanje sljedećih alineja: za knjižničarskog tehničara: "- stručni ispit polaže se nakon ispunjavanja navedenih uvjeta te godine dana vježbeničkog staža na radnom mjestu knjižničarskog tehničara". za knjižničarskog suradnika: "- stručni ispit polaže se nakon ispunjavanja navedenih uvjeta te godine dana vježbeničkog staža na radnom mjestu knjižničarskog suradnika." za knjižničara: "- stručni ispit polaže se nakon ispunjavanja navedenih uvjeta te godine dana vježbeničkog staža na radnom mjestu knjižničara." Prihvaćen Prihvaćeno
104 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Potrebno je jasnije navesti uvjet da pristupnik radi ili je radio na radnom mjestu za koje polaže stručni ispit kako bi se internim dokumentima ustanova mogli riješiti problemi provođenja natječaja i zapošljavanja. Ovaj problem može se riješiti i u čl. 8, st. 1 Pravilnika. Prihvaćen Prihvaćeno
105 Neda Adamović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Predlažem dopunu čl. 4. Za zvanje knjižničarski tehničar potrebno je završeno četverogodišnje srednje obrazovanje. Prihvaćen Prihvaćeno.
106 Sveučilište u Zadru II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Objašnjenje problema: Kao predstavnici akademske zajednice ovom pitanju pristupamo osviješteni o problemima pri zapošljavanju s kojim se susreću osobe koje su završile studij u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na e-Savjetovanju o Prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti predstavnici akademskih ustanova i struke reagirali su na članak 32. u kojem nije bilo jasno navedeno kako će se provoditi zapošljavanje u knjižnicama. Na sve takve primjedbe dobiven je isti odgovor: “Razmotreno ne prihvaća se. Navedeno će biti regulirano pravilnikom.” Smatramo da Pravilnik mora regulirati postupak zapošljavanja. Naime, na natječajima za zapošljavanje u knjižnicama izjednačene su one osobe koje su završile studij u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti i one koje ga nisu završile. S obzirom na to da je knjižničarstvo regulirana profesija, što možemo potvrditi u zakonskoj regulativi - članak 72. Stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (2009.) i Zakonom iz knjižnica iz (1997.) i Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (2019.) nedopustivo je otvoriti mogućnost zapošljavanja osoba bez odgovarajućeg akademskog zvanja u slučajevima kad se na natječaj prijavi osoba s odgovarajućim akademskim zvanjem (završen studij u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti). Koristimo priliku istaknuti još jedan problem s kojim se susreću osobe nakon završenog odgovarajućeg stupnja formalnog obrazovanja, a to je prvo zasnivanje radnog odnosa u knjižnici prije polaganja stručnog ispita jer se za pristupanje polaganju nisu stekli formalni uvjeti pristupa stručnom ispitu. Iako je Pravilnikom obuhvaćen način stjecanja stručnih zvanja, zakonskom regulativom se treba predvidjeti to da osoba kod prvog zaposlenja ne mora imati položen stručni ispit jer ga može polagati tek po isteku godine dana od zapošljavanja na određenom radnom mjestu (knjižničarski tehničar, knjižničarski suradnik, knjižničar). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća: razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
107 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Za zvanje knjižničarski tehničar preširoko je područje, predlažemo završenu četverogodišnju srednju školu s gimnazijskim programom ili neki društveni smjer. Prihvaćen Prihvaćeno.
108 Jasminka Mihaljević II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Podržavam prijedlog da se za zvanje knjižničarski tehničar propiše uvjet srednje četverogodišnje obrazovanje. Prihvaćen Prihvaćeno.
109 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Stavak 1, točka 1. Obavezno navesti „četverogodišnje“ srednje obrazovanje, kako je bilo navedeno i u dosadašnjem Pravilniku. To je nužno, jer osobe koje se zapošljavaju na mjestu knjižničarskog tehničara trebaju polagati i stručni ispit za to zvanje te potom obavljati stručne poslove u radu s građom i korisnicima gdje se traži određeni viši nivo stečenih općih, ali i posebnih znanja (npr. poznavanje stranog jezika, računalne vještine i sl.) koje daju upravo četverogodišnje srednje škole, dok su trogodišnje strukovne škole pretežno usmjerene na stjecanje specijaliziranih praktičnih vještina i znanja potrebnih za rad u određenoj struci. Može se još eventualno razmisliti da li navesti možda „najmanje četverogodišnje“ , jer sada već imamo npr. srednju školu za medicinske sestre koja je petogodišnja, pa možda ako bi bilo još takvih srednjih škola koje traju i duže od 4 godina, to ne bi trebala biti prepreka da sei takvi kandidati zapošljavaju u knjižnicama. Bitno je samo da se izbjegne da to budu kandidati s najnižim stupnjem stručne spreme, tj. trogodišnjom školom, koja daje znanja nedovoljna za zahtjeve rade u knjižnicama. Prihvaćen Prihvaćeno
110 Tomislav Staničić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Za zvanja pod 2. "knjižničarski suradnik" i pod 3. "knjižničar", nakon "ili", treba naglasiti da se samo iznimno, osoba s drugim studijem... zapošljava na radno mjesto. Tako bi se izbjeglo stavljanje u ravnopravan položaj osoba bez stručnih knjižničarskih kompetencija sa stručnim knjižničarskim djelatnicima. Formulacija predložena u tekstu Pravilnika ne samo da degradira struku, već olakšava i potiče na zapošljavanje nestručnog osoblja, čime se umanjuje kvaliteta stručnog rada i pružanja knjižničnih usluga, na štetu korisnika. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća jer je razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja.
111 Gradska knjižnica Rijeka II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Ravnatelji narodnih knjižnica PGŽ smatraju da se opetovano u ovom prijedlogu Pravilnika u isti status stavljaju osobe koje imaju završen studij knjižničarstva s onima koje imaju neki drugi studij uz uvjet da ga završe za 2 godine (knjižničarski suradnik) odnosno 3 godine (knjižničar). U praksi to dovodi do situacija da su se legitimno zapošljavale osobe bez knjižničarskih kompetencija iako je postojao izbor stručne osobe. Novim Pravilnikom takva će se praksa samo nastaviti i intenzivirati. Ravnatelji narodnih knjižnica PGŽ pozdravljaju pozitivnu intenciju predlagatelja da se osigura obavljanje knjižnične djelatnosti u pojedinim manjim sredinama, međutim smatraju da nakon čitavog desetljeća od donošenja postojećeg Pravilnika i uz četiri sveučilišta na kojima se stječu knjižničarske kompetencije, stručno knjižnično osoblje u načelu nije deficitaran kadar te da se iznimke eventualnog nedostatka stručnog kadra mogu pojedinačno rješavati. Predlaže se izmjena Članka 4, točaka 2 i 3 na način da se i u jednoj i drugoj točci briše varijanta ili te doda iza toga novi stavak na način da glasi: Iznimno, ako se na ponovljeni natječaj ne jave osobe sa stručnim knjižničarskim kompetencijama, poslove u okviru radnog mjesta knjižničarskog suradnika može obavljati osoba koja je završila drugi preddiplomski studij odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu propisa kojima se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na preddiplomskom sveučilišnom programu iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 2 godine od dana zapošljavanja na radno mjesto knjižničarskog suradnika a poslove u okviru radnog mjesta knjižničara može obavljati osoba sa završenim drugim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno studijem kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu propisa kojima se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na završenom jednogodišnjem ili dvogodišnjem diplomskom studiju iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja na radno mjesto knjižničara. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća – razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
112 Tomislav Staničić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. 1. za zvanje knjižničarski tehničar treba završeno srednje četverogodišnje obrazovanje Prihvaćen Prihvaćeno
113 Kristina Čunović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. 2. za zvanje knjižničarski suradnik: – završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva ili - iznimno, osoba sa završenim drugim preddiplomskim studijem, odnosno studijem kojim je stečena viša stručna sprema (...) Obrazloženje: prednost pri zapošljavanju imaju osobe sa završenim stručnim knjižničarskim kompetencijama. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća – razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
114 Lara Pavić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Predlažem da se kao uvjet za zvanje knjižničarski tehničar navede završeno srednje (minimalno) četverogodišnje obrazovanje. Što se tiče zvanja knjižničarski suradnik i knjižničar, smatram da se osobe koje su već završile preddiplomski, odnosno diplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i stekle odgovarajući broj ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva ne mogu stavljati u isti položaj s osobama koje su završile neki drugi studij, a što se omogućava ovom verzijom Pravilnika. Jasno mi je da se na taj način osigurava zapošljavanje i funkcioniranje knjižnica u manjim sredinama gdje možda nema stručnog kadra. Međutim, iznimke ne mogu krojiti zakone i pravilnike. Prihvaćen Prihvaća se.
115 Jadran Jeić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Pozdravljam predmetni tekst "Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnik zvanja u knjižničarskoj struci", bez obzira na očekivane potcjecnjivačke negativne komentare koje će vjerojatno predstaviti novo stučno nazivlje neprimjerenim. Srž problema jest da se po prvi puta knjižničarstvo izjednačava s vrlo srodnom arhivskom strukom čija su temeljna zvanja odavno i trajno na sličan način određena "Pravilnikom o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja" i to tako da svaka kategorija temeljnog stručnog zvanja ima mogućnost napredovanja u struci što je preduvjet za bilo kakav napredak ali i osobno zadovoljstvo pojedinca. Dosad je ta mogućnost u knjižničarstvu bila nedostupna temeljnom stručnom zvanju pomoćnog knjižničara i knjižničara, što je uz inače pretjeranu razliku u koeficijentima složenosti poslova između pomoćnog knjižničara i diplomiranog knjižničara (0.87 prema 1.40) u usporedbi sa pojedinačnim opsezima poslova doprinosilo osjećaju nepravde, isključenosti, te potencijalnoj deskriminaciji stručnih djelatnika pomoćnih knjižničara i knjižničara u njihovoj struci. Isključivanje pomoćnih knjižničara bilo je toliko izraženo da su stručna tijela propustila 2014. uputiti poziv na raspravu (savjetovanje o prethodnoj inačici ovog pravilnika samo pomoćnim knjižničarima dok su ostali pripadnici temeljnih stručnih znanja bili pozvani. O tome sam i tada formalno obavještavao nadležne. Ukratko kao pomoćni knjižničar, autor brojnih stručnih i znanstvenih radova, bivši član Upravnog vijeća NSK itd. podržavam tekst zakona jer prvi puta nakon 1997. aktivno uključuje pomoćne knjižničare u "život stručne zajednice" konkretnom mogučnošću napredovanja što je puno važnije od rasprava o pukom nazivlju temeljnih stručnih zvanja. Nakon usvajanja ovog Pravilnika preostaje tek provesti transparentan nadzor nad stjecanjem viših stručnih zvanja. S poštovanjem. Jadran Jeić Primljeno na znanje Ne postoji jasan prijedlog.
116 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. U zakonu o knjižnicama NN 17/2019 u članku 31, stavak 1, navodi se da: „Stručni knjižničarski djelatnici koji su stekli odgovarajuća stručna knjižničarska zvanja obavljaju stručne knjižničarske poslove.“ Pravilnikom se sada uređuje način stjecanja zvanja i dopušta se da se na poslovima knjižničara zaposle osobe bez potrebnih kvalifikacija, a s obvezom stjecanja istih u roku od dvije (knjižničarski suradnik) odnosno tri godine (knjižničar). Iz navedenog proizlazi da tako zaposleni djelatnici do trenutka stjecanja zvanja ne mogu, prema navedenom članku zakona, obavljati stručne knjižničarske poslove javnih knjižnica za koje su zaduženi, u potencijalnom periodu od dvije odnosno tri godine, iz čega pak proizlazi da je navedena mogućnost predviđena kao potrebna iznimka. Iz postojeće prakse potpuno je jasno da je mogućnost zapošljavanja bez kvalifikacije u pojedinačnim slučajevima neophodna, ali s obzirom na gore navedeno smatramo da bi trebalo osigurati da takvi slučajevi budu iznimke kada je to knjižnicama neophodno. Ovakva situacija omogućava široku zloupotrebu postojećih odredbi pravilnika i masovno zapošljavanje bez kvalifikacija i u slučajevima kada to knjižnicama nije neophodno odnosno kada postoje kandidati s već stečenim potrebnim kvalifikacijama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se - razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom. Uvedena je kategorija vođenog pripravničkog/vježbeničkog staža pod nadzorom mentora.
117 Marija Miletić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Poštovani, hoće li se ovim Pravilnikom regulirati zapošljavanje tj. preraspodjela nestručnih već zaposlenih osoba na radno mjesto stručnih suradnika knjižničara u srednjim školama, uz uvjet da steknu 60 ECTS-a u roku tri godine. Uz toliko nezaposlenih knjižničara i zaposlenih na određeno vrijeme, u školama se bez natječaja i dalje preraspoređuju nestručne osobe zaposlene na neodređeno. Jedina smo struka koju može zamijeniti bilo koja druga i smatram da se to ovim Pravilnikom treba promijeniti. Prihvaćen Prihvaća se - razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom. ,
118 Iva Vrkić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Slažem se s kolegicama. Ukoliko se ovim Pravilnikom jasno se odredi prednost pri zapošljavanju diplomiranih knjižničara dugoročno će se nanijeti velika šteta za struku, a posredno i za formalno obrazovanje knjižničar. Primljeno na znanje Nejasan prijedlog.
119 Korina Udina II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Čl.5 o temeljnom sadržaju knjižničarstva smatram suvišnim na ovom mjestu u Pravilniku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se u Pravilniku referira na temeljne sadržaje knjižničarstva pa ih je trebalo i navesti.
120 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. U Stavku 1. obavezno dodati "četverogodišnje" ili "najmanje četverogodišnje" srednje obrazovanje. OBRAZLOŽENJE: Četverogodišnje obrazovanje navedeno je kao obavezno i u sadašnjem Pravilniku, i to je bilo ispravno i potrebno jer osobe koje se zapošljavaju na mjestu knjižničarskog tehničara trebaju polagati i stručni ispit za to zvanje te potom obavljati stručne poslove u radu s građom i korisnicima gdje se traži određeni viši nivo stečenih općih, ali i posebnih znanja (npr. poznavanje stranog jezika, računalne vještine i sl.) koje daju upravo četverogodišnje srednje škole, dok su trogodišnje strukovne škole pretežno usmjerene na stjecanje specijaliziranih praktičnih vještina i znanja potrebnih za rad u određenoj struci. Može se još eventualno razmisliti da li navesti možda „najmanje četverogodišnje“ , jer sada već imamo npr. srednju školu za medicinske sestre koja je petogodišnja, pa možda ako bi bilo još takvih srednjih škola koje traju i duže od 4 godina, to ne bi trebala biti prepreka da sei takvi kandidati zapošljavaju u knjižnicama. Bitno je samo da se izbjegne da to budu kandidati s najnižim stupnjem stručne spreme, tj. trogodišnjom školom, koja daje znanja nedovoljna za zahtjeve rade u knjižnicama. Prihvaćen Prihvaćeno
121 PETRA HORVAT II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Poštovani, uvjeti za zvanje knjižničara - zašto se izjednačava osoba koja je već stekla potrebna znanja i završila diplomski studij iz polja IKZ-a s minimalno 60ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na diplomskoj razini s osobom koja je završila drugi studij i nema nikakva knjižničarska znanja i kompetencije? Kako će takva osoba kvalitetno i stručno "baratati knjižničarstvom" ako će tek naknadno ići stjecati znjanja i kompetencije koje moraju biti prioritiet već u startu? Kako imati i ne imati određenu diplomu može biti isto u jednom Pravilniku? Ovaj Pravilnik bi trebao konačno taj element (koji to izjednačava) ukloniti. Primljeno na znanje Ne radi o izjednačavanju već o situacijam u kojima se na natječaj ne javlja nitko s traženim knjižničarskim kompetencijama (mala mjesta, otoci, na primjer), ali s eonda zahtijeva dodatno stjecanje knjižničarskih kompetencija.
122 Gradska knjižnica Beli Manastir II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Predlažemo da se za zvanje pomoćnog knjižničara doda - završeno srednje obrazovanje gimnazijskog smjera. Prihvaćen Prihvaćeno
123 Tino Perlain, mag. bibl. II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Slažem se s kolegicom Romanom! No osvrnuo bih se i na zvanje Knjižničarskog suradnika. Članak 4, Točka 2. za zvanje knjižničarski suradnik: – završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva ili – završen drugi preddiplomski studij, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu propisa kojima se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na preddiplomskom sveučilišnom programu iz informacijskih i komunikacijskih znanosti u roku od 2 godine od dana zapošljavanja na radno mjesto knjižničarskog suradnika te -------------------------- Ovo zvanje baš i nema smisla. Prva stavka je u redu, no postavlja se pitanje koliko studenata inf. i kom. znanosti završi samo preddiplomski studij te koliko se njih, ukoliko se zaposle na ovo radno mjesto, neće odlučiti upisati Izv. DIPLOMSKI studij bibliotekarstva i time steći zvanje Knjižničara (mag. bibl.) te postati prekvalificirani na trenutno radno mjesto Knjižničarskog suradnika. Druga stavka ima još manje smisla. Ukoliko se zaposli osoba sa završenim drugim preddiplomskim studijem, zasigurno neće ići studirati PREDDIPLOMSKI studij inf. i kom. znanosti (koji mislim nije izvanredni studij pa treba prisustvovati punoj tjednoj nastavi, što je nemoguće ukoliko osoba upravo radi u knjižnici). Odnosno, naravno da će studirati na Izv. DIPLOMSKOM studiju bibliotekarstva i steći više zvanje, čime će također postati prekvalificarana za radno mjesto Knjižničarskog suradnika. Može se zaključiti da bi na ovaj način i ubuduće moglo biti mnogo nezadovoljnih i frustriranih Magistara bibliotekarstva koji će se boriti sa zidovima, odnosno (ne)izmjenama sistematizacija. Nije problem onog zanemarivog broja slučajeva gdje su Knjižničarski prvostupnici zadovoljni ovakvim radnim mjestom i nemaju namjeru dalje studirati (želimo li da knjižnice budu službe koje ne potiču djelatnike na daljnji razvoj?). Problem je što će se u većem broju slučajeva raditi o iznad navedenim problemima. Možda bi ovo zvanje trebalo u potpunosti ukinuti, jer u konačnici ovdje se radi o potrebi pojedine knjižnice za stručnim i školovanim kadrom (mag. bibl.), pa je jedina korist zvanja Knj. suradnika ušteda državnom proračunu gdje će u konačnici raditi prekvalificirani djelatnici. Ne treba ni govoriti o stresovima istih i njihovih kolega, te o mnogobrojnim pozivima i dopisima prema pravnim službama i ministarstvima. Ne bi li se ovim pravilnikom ovakve situacije upravo trebale izbjeći? Primljeno na znanje Nema jasnog prijedloga.
124 Tamara Lazar II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Poštovani, slažem se s kolegicama - potrebno je točno definirati i prilikom zapošljavanja dati zakonsku prednost knjižničarima uz mogućnost zapošljavanja nestručnih osoba samo ako se na natječaj nije javio nitko odgovarajuće stručne spreme. Druga mogućnost - zaposliti osobu bez kvalifikacija na određeno te ponoviti natječaj nakon određenog vremena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
125 Snježana Dimzov II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Slažem se s kolegicom Jadrijević: potrebno je izrijekom dati prednost pri zapošljavanju osobi koja već ima završen studij! Inače nema svrhe studirati knjižničarstvo. dr. sc. Snježana Dimzov, viša knjižničarka Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća - razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
126 DANKA GRBAC NIKOLAC II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Za zvanje knjižničar mora se Pravilnikom izrijekom definirati prednost pri zapošljavanje za osobe koje već ima završen studij s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva, te tek ako se na natječaj za radno mjesto ne javi osoba odgovarajuće stručne spreme, omogućiti iznimku o mogućnost zapošljavanja osoba druge struke uz obvezu dodatnog obrazovanja u roku od 3 godine. Prihvaćen Djelomično se prihvaća - razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
127 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Za zvanje knjižničara: Potrebno je izrijekom dati prednost pri zapošljavanju osobi koja već ima završen studij s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na diplomskoj razini. Nije dovoljno samo tu opciju navesti prvu jer se to u praksi NE uvažava kao hijerarhijski rang nego se tumači po volji (znam iz osobnog iskustva i iskustva drugih kolega i kolegica na koliko natječaja nisam dobila posao, iako sam imala završen fakultet i sve druge uvjete, nego bi posao dobila osoba s drugim VSS-om bez dana obrazovanja u knjižničarskoj struci). U RH postoje 4 redovna i barem 3 izvanredna studija s traženim brojem ECTS-a. Nedopustivo je da se još uvijek događa da na natječajima za posao magistri knjižničarstva ne dobiju zaposlenje jer se zaposlilo nekog drugog VSS-a s rokom polaganja stručnog ispita od 3 godine. Nedopustivo je da se prednost ne daje već završenim knjižničarima za radna mjesta knjižničara. Zbog udaljenih mjesta gdje nema knjižničara potrebno je ostaviti i tu drugu opciju ostalih VSS-ova. Ali to MORA biti iznimka i ovaj Pravilnik mora konačno zaštititi prava već završenih knjižničara tako što će u njemu izravno pisati da završeni knjižničar ima prednost pri zapošljavanju na radna mjesta knjižničara naspram svih drugih VSS-ova. I to se mora urediti baš ovim Pravilnikom jer se na njega pozivaju drugi Zakoni i Pravilnici u smislu definiranja uvjeta za zvanje knjižničara. Isto vrijedi i za knjižničarskog suradnika. Dosta je degradacije struke! Romana Jadrijević Lozančić, dipl. knjiž. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća - razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja. Problematika zapošljavanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
128 Marina Nikolić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Poštovani, podržavam mišljenje kolegice Vlatke Glavaš vezano za polaganje stručnih, s tim da bi bilo dobro one koji su se već potrudili i odabrali (ili nisu imali pravo birati, što je češće) položiti i stručni ispit pri NSK da se to odrazi i na plaći tih knjižničara. Isto tako, smatram da bi u članku 3. i članku 4. umjesto zvanja "knjižničar" trebalo pisati zvanje "diplomirani knjižničar" jer smo završetkom studija i dobivanjem diplome i dobili taj naziv "diplomirani knjižničar". Zvanje "knjižničar" bi trebao imati onaj koji je završio srednju školu za knjižničare, ali kako ona ne postoji onda nema potrebe za taj naziv. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja kojima se uređuju akademska zvanja.
129 Vlatka Glavaš II. STRUČNA ZVANJA, Članak 4. Poštovani, svi mi koji smo završili fakultete prije bolonjskog programa (Filozofski fakultet) upisali smo dvopredmetni studij za zvanje diplomiranog knjižničara i profesora jednog studijskog predmeta. U mom slučaju na mojoj diplomi piše da sam profesor hrvatskog jezika i književnosti i diplomirani knjižničar, dakle svojom diplomom sam stekla zvanje diplomirani knjižničar. Pravilnik za polaganje stručnih ispita (Ministarstvo odgoja i obrazovanja) propisuje da u slučaju završenog dvopredmetnog studija se polaže samo jedan stručni ispit , primjerice profesor engleskog jezika i povijesti polaže samo jedan stručni ispit, ili profesor hrvatskog jezika i povijesti također samo jedan itd. Moje je mišljenje da je za rad u školskoj knjižnici , a plaća nas Ministarstvo odgoja i obrazovanja, dovoljan jedan stručni ispit pri Agenciji, a sve kolege školski knjižničari koji žele svoj radni put nastaviti u gradskim, fakultetskim, specijalnim i sličnim knjižnicama trebaju položiti dodatni stručni kako bi se usavršili u znanju koje im je potrebno za daljnji rad u takvim knjižnicama. Školski knjižničari se svakodnevno bore sa različitim nedaćama (priznavanje svog statusa u školi, prepoznavanje knjižnice kao multimedijskog centra škole, poticanje čitanja, pomoć svima u radu...) pa vas pozivam da nam pomognete u dobrim projektima, pametnim i korisnim stručnim usavršavanjima, primjerima dobre prakse, a stručni ispit pri NSK ostavimo ostalim kolegama knjižničarima koji nisu izabrali zvanje školskog knjižničara kao svoj poziv. Hvala Vlatka Glavaš Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
130 Povjerenstvo za stručne ispite II. STRUČNA ZVANJA, Članak 5. čl. 5. alineja 7. izostaviti promjenjivom i dinamičkom Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
131 Mirta Matošić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 5. Predlažem dodati: znanja i vještine vezane za upravljanje informacijskim ustanovama. Prihvaćen Prihvaćeno.
132 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. U aktualnom Pravilniku postoje opće napomene koje nedostaju i treba ih dodati u ovaj Pravilnik: 1. Dokaz o stručnoj osposobljenosti/aktivnosti - boduju se samo aktivnosti koje se odnose na knjižničnu djelatnost za koje postoje potvrde ili pisani dokazi (popisi sudionika/članova, potvrde o sudjelovanju, certifikati, programi, publikacije i sl.) - bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u ukupnom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija. 2. Više autora: - kod aktivnosti u kojima sudjeluju do tri autora, svakome pripada predviđeni broj bodova - kod aktivnosti u kojima sudjeluje više od tri autora, bodovi se dijele, odnosno ako je predviđeni broj bodova do 30, svakome pripada najmanje 5 bodova, ako je predviđeni broj bodova od 40 do 60, svakome pripada najmanje 10 bodova, a ukoliko je broj bodova viši od 60 svakome pripada najmanje 15 bodova. 3. Višegodišnje programe/projekte odnosno višemandatni rad: - za sudjelovanje u višegodišnjim programima/projektima odnosno za višemandatni rad/predsjedavanje u programskim/organizacijskim odborima/tijelima/povjerenstvima predviđeni broj bodova jednokratno se uvećava za 50%. 4. Objavljene radove: - za radove objavljene u nerecenziranim časopisima/publikacijama predviđeni broj bodova se smanjuje za 50%. 5. Tečaj/radionica/seminar: - jednodnevni tečaj/radionica/seminar obuhvaća najmanje 6 sati programa. Kod kraćeg programa broj bodova se proporcionalno smanjuje. 6. Pribrojavanje bodova: - ako je pojedinu aktivnost moguće uvrstiti u više kategorija predviđenih ovim Mjerilima, dopušteno je samo jedno bodovanje - za istovrsna predavanja, izložbe ili drugi rad koji ima više od jedne izvedbe ili se provodi na više mjesta, boduje se samo jedanput - za sudjelovanje u programskim odborima, upravnim ili stručnim tijelima te povjerenstvima u koja se ulazi prema funkciji, kandidat odabire između pripadajućih bodova za funkciju ili za sudjelovanje, bez mogućnosti da se bodovi pribrajaju. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
133 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. U tablici Mjerila za vrednovanje dooprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci - 4. skupina "Objavljivanje radova i uređivanje publikacija: Prijedlog: 1. Stručni/znanstveni rad u recenziranom domaćem časopisu/publikaciji - Predlaže se uskladiti bodove prema važećem Pravilniku u skupinama 4 i 5. Objašnjenje: Prema važećem Pravilniku postoji razlika u bodovanju objave članaka i njihovog izlaganja. U tablici Mjerila za vrednovanje dooprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci - 5. skupina "Predavanja i srosni poslovi": Prijedlog: 4. Predlaže se uskladiti bodove prema važećem Pravilniku u skupinama 4 i 5. Objašnjenje: Prema važećem Pravilniku postoji razlika u bodovanju objave članaka i njihovog izlaganja. U tablici Mjerila za vrednovanje dooprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci - 6. Rad u knjižničarskim udrugama..." - Predlaže se da za zvanje viši knjižničarski tehničar i viši knjižničarski suradnik najmanji broj bodova nije ograničen. Objašnjenje: u skupini VI. za navedena zvanja ne može se očekivati da se prikupi predviđeni broj bodova, jer takve poslove obično osobe s tim zvanjima nemaju priliku raditi. Također predlaže se ujednačavanje bodova za zvanje knjižničarskog savjetnika s višim knjižničarom i predlaže se 50 bodova za oba zvanja. Predlaže se dopuna Bilješke 1 - Radovi i aktivnosti školskih knjižničara koji su korišteni za napredovanje prema uvjetima iz Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, 68/2019) a koji se odnose na stručnu knjižničnu djelatnost mogu se koristiti i za napredovanje po ovom Pravilniku. Objašnjenje: bez ovog dodatka dolazi do dupliranja bodova koji se prenose iz drugog sustava koji nije knjižničarski. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
134 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. U tablici Mjerila za vrednovanje dooprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci - 3. skupina "Cjeloživotno učenje i obrazovanje: Prijedlog: u cijelosti brisati stavke 7. i 8. Objašnjenje: navedeno je priznavanje 100 bodova za zvanje stručnog suradnika mentora te 150 bodova za zvanje stručnog suradnika savjetnika. Istodobno se znanstveni magisterij iz područja knjižničarstva vrednuje sa 70 bodova, a doktorat iz područja knjižničarstva sa 150 jednako kao zvanje stručnog suradnika savjetnika. Takav odnos nije realan jer se radi o različitim vrstama napredovanja, jedno u stručnom a drugo u znanstvenom smislu i da takve usporedbe nisu moguće. Automatskog prenošenja bodova iz jednog sustava napredovanja u viša zvanja u drugi sustav nema u srodnim strukama, arhivskoj i muzejskoj kao niti u sustavu odgoja i obrazovanja zvanja prema Pravilniku o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu pa stoga nema uporišta da se to čini ovim Pravilnikom. Umjesto prenošenja bodova trebalo bi stajati da školski knjižničari ukoliko žele napredovati prema ovom Pravilniku mogu priložiti istu dokumentaciju koju su priložili za stjecanje stručnih zvanja u području odgoja i obrazovanja a koja odgovara Mjerilima ovoga Pravilnika. U suprotnom bi došlo do dupliranja bodova koji se prenose iz drugog sustava koji nije knjižničarski. Istovremeno ne postoji takav prijenos bodova u obrnutom smjeru tj. iz knjižničarskog u obrazovni sustav. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
135 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. U tablici Mjerila za vrednovanje dooprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci - 1. skupina "Unapređenje stručnog rada u knjižničnici i knjižničnom sustavu: Potrebno je smanjiti broj bodova za zvanje viši knjižničarski tehničar na 20. Objašnjenje: Osobe s tim zvanjem najčešće nisu uključene u unapređenje stručnog rada u knjižnici i knjižničnom sustavu. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
136 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Načelne primjedbe: 1) Prekomjerno su povećani potrebni bodovi u odnosu na sadašnji Pravilnik i u odnosu na druge srodne struke. Za višeg knjižničara potrebno je 100 bodova više (25%), a za knjižničarskog savjetnika čak 300 bodova više (60%). U muzejskoj djelatnosti je za zvanje višeg kustosa potrebno 350 bodova a za zvanje muzejskog savjetnika 500 (s time da ako se skupi 1000 bodova nema vremenskog ograničenja za podnošenje prijedloga u odnosu na prethodno zvanje). Također je u muzejskoj i arhivskoj struci veći broj bodova stavljen na područje stručnog rada a manji na objavljivanje radova i stručno usavršavanje, dok je u ovom Pravilniku to obrnuto. 2) Smanjiti broj obveznih skupina za stjecanje bodova za sva zvanja. 3) Ne ograničavati najmanji broj bodova po pojedinim skupinama, jer se time ograničavaju mogućnosti kandidata za stjecanje bodova u svim predviđenim skupinama jer to ovisi o radnom mjestu. 4) Predlaže se obveznih 4-5 skupina uz obvezu 4. skupine koja treba iznositi 40% od ukupnog broja bodova za višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
137 Sanja Brbora II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Bodovni prag za postizanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika ekstremno je podignut. U cijeloj su AKM zajednici knjižničari i dosad najsporije napredovali, a prema predloženom Pravilniku bilo bi im još teže. Držim da bi bodovne pragove i uvjete za napredovanje trebalo preuzeti iz dosadašnjeg Pravilnika. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
138 Sveučilišna knjižnica u Splitu II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Povećanje bodovnoga praga za postizanje zvanja višeg knjižničara s 400 na 500 bodova povećanje je od 25%, koliko je do sada bila razlika bodovnoga praga između zvanja višeg knjižničara i zvanja knjižničarskog savjetnika. Podizanje praga za zvanje knjižničarskog savjetnika za čak 300 bodova povećanje je od nevjerojatnih 60%. Time se, po našem mišljenju, neopravdano uvodi diskriminacija među knjižničarima koji su napredovali po dosadašnjem pravilniku u odnosu na one koji će napredovati prema ovom Pravilniku. Osim toga, navedeni uvjeti za stjecanje viših knjižničarskih zvanja neopravdano su najzahtjevniji u cjelokupnoj AKM zajednici. S obzirom na to predlažemo da se i u novom Pravilniku prihvate odredbe iz trenutačno vrijedećeg Pravilnika. Predlažemo da stavci 3. i 4. glase: 3. za zvanje viši knjižničar: - najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci od stjecanja zvanja knjižničara (diplomiranog knjižničara) - doprinosi knjižničarskoj struci kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci koja su prilog ovom Pravilniku, u najmanje 4 skupine predmeta, s 40% bodova iz skupine IV. 4. za zvanje knjižničarski savjetnik: - najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara - doprinosi knjižničarskoj struci kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci koja su prilog ovom Pravilniku, u najmanje 5 skupina predmeta, s 40% bodova iz skupine IV. Ako se ipak inzistira na povećanju bodovnoga praga, on ne bi smio biti veći od 10% do 20% u odnosu na postojeći. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
139 Andrea Zabjan Bogut II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Svakako treba razmotriti predložene uvjete za stjecanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika. Predloženi uvjeti su pretjerano i neopravdano povećani u odnosu na postojeći pravilnik. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
140 Ivana Dević II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Uvjeti za stjecanje viših knjižničarskih zvanja najveći su u AKM zajednici što nije prihvatljivo niti opravdano. Predlažem da se u ovaj nacrt vrate odredbe trenutno važećeg Pravilnika te da stavci 3. i 4. članka 6. glase: 3. za zvanje viši knjižničar: – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara – najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara – stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku., u najmanje 4 skupine, s 40% bodova iz skupine IV. 4. za zvanje knjižničarski savjetnik: – najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara – stručna znanja kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku, u najmanje 4 skupine predmeta, s 40% bodova iz skupine IV. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
141 Hrvatsko knjižničarsko društvo II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Uvjeti za stjecanje viših knjižničarskih zvanja najveći su u AKM zajednici što nije prihvatljivo niti opravdano, stoga predlažemo da se u ovaj nacrt vrate odredbe trenutno važećeg Pravilnika. Predlažemo da stavci 3. i 4. članka 6. glase: 3. za zvanje viši knjižničar: – položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara – najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara – stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku., u najmanje 4 skupine predmeta, s 40% bodova iz skupine IV. 4. za zvanje knjižničarski savjetnik: – najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara – stručna znanja kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku. u najmanje 5 skupine predmeta, s 40% bodova iz skupine IV. Nije nam poznata namjera predlagatelja povezana s tako značajnim povećanjem potrebnih bodova za stjecanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika. Ako je intencija predlagatelja u dijelu propisivanja uvjeta i Mjerila za vrednovanje za stjecanje viših zvanja bila ograničavanje broja ostvarenih viših stručnih zvanja zbog straha od pretjeranog rasta istih, statistički pokazatelji na razini Hrvatske za 2019. pokazuju kako je od ukupno 2 535 zaposlenih knjižničara s visokim obrazovanjem tek njih 136 (5 %) bilo u zvanju viših knjižničara te 73 (3 %) u zvanju knjižničarskih savjetnika što je izrazito mali postotak i svakako podupire naš prijedlog da broj potrebnih bodova prema mjerilima ostane kao u važećem Pravilniku. Prihvaćen Prihvaćeno.
142 Iva Grković II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja (viši knjižničar i knjižničarski savjetnik) ekstremno su povećani u odnosu na važeći Pravilnik. Broj bodova, u odnosu na važeći Pravilnik, za zvanje viši knjižničar povećan je za 25 %, a za zvanje knjižničarski savjetnik povećan je za čak 60 %. Također, uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci pretjerano su povećani u odnosu na ostale u AKM zajednici. Predlažem za zvanje viši knjižničar vrednovanje u najmanje 4 skupine (ne svih 7), a za zvanje knjižničarski savjetnik predlažem smanjenje broja bodova s predloženih 800 na 650 te vrednovanje u najmanje 5 skupina (ne svih 7). Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
143 Ljiljana Črnjar II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Uvjeti za napredovanje u knjižničarskoj struci prekomjerno su povećani: za višeg knjižničara za 25% a za knjižničarskog savjetnika čak za 60%. Sam broj bodova daleko je veći od broja bodova koji su potrebni za muzejska i arhivska zvanja pa podržavam sve što su kolege rekle u vezi s usporedbom napredovanja u knjižničarskoj i u ovim strukama. Nadalje, bodove je potrebno prikupiti u svih 6 skupina (7. su nagrade) i još je k tome propisan minimum bodova za svaku pojedinu skupinu i to za sva zvanja od višeg knjižničarskog tehničara do knjižničarskog savjetnika. U praksi je to gotovo neostvarivo jer primjerice u velikim knjižnicama knjižnični djelatnici se najčešće specijaliziraju za određena područja pa ovakav prijedlog ne doprinosi motivaciji za napredovanjem. Predlažem stoga djelomične izmjene na sljedeći način: - knjižničarski tehničar i knjižničarski suradnik – bodovi iz najmanje 3 skupine bez uvjetovanja broja bodova u pojedinoj skupini - viši knjižničar- bodovi iz najmanje 4 skupine uz uvjet da je minimalno 40% iz skupine IV – objavljivanje radova i uređivanje publikacija te broj bodova 400 kao u sadašnjem Pravilniku - knjižničarski savjetnik – bodovi iz najmanje 5 skupina uz uvjet da je minimalno 40% iz skupine IV – objavljivanje radova i uređivanje publikacija te smanjenje predloženog broja bodova na 600. Na ovaj način smatram da se postiže određena ravnoteža u broju bodova između pojedinih zvanja (100/250/400/600). Također predlažem dopunu stavka 3 (viši knjižničar) na sljedeći način: – pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon položenog stručnog ispita prema ovom Pravilniku i stjecanja zvanja knjižničara. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
144 Lara Pavić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Podržavam ideju napredovanja svog stručnog osoblja u knjižnicama, ali je smatram teško provedivom na ovaj način, ako ne i neostvarivom. Kada se uzmu u obzir predložena mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci, postavlja se pitanje koliko je realno da će knjižnični djelatnici uspjeti skupiti propisani broj bodova. Smatram da je broj bodova pretjerano uvećan u odnosu na prethodni Pravilnik, za zvanje viši knjižničar 25%, a za zvanje knjižničarski savjetnik čak 60%(!). Uzevši u obzir Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN, broj 61/18 i 98/19) i Pravilnik o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN, broj 61/18 i 98/19) te kriterije prema kojima kolege iz navedenih struka skupljaju bodove, pitam se čemu takav nesrazmjer u broju bodova potrebnom za stjecanje višeg stručnog zvanja. Jasno je da kriteriji, iako smo pod ingerencijom istog Ministarstva, ne mogu biti potpuno ujednačeni zbog specifičnosti svake pojedine struke, međutim, ne smatram opravdanim što se, primjerice, za zvanje arhivskog savjetnika traži skupljenih 300 bodova i najmanje pet godina rada na stručnim arhivističkim poslovima od stjecanja zvanja višega arhivista, dok se za ekvivalent tome zvanju u knjižničarskoj struci traži čak 800(!) bodova i pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara. Dakle, za knjižničarskog savjetnika traži se čak 267% više bodova, no za arhivskog savjetnika. Predlažem da za stjecanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika bude potreban broj bodova kao i u dosadašnjem Pravilniku (400, odnosno 500). Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
145 Neda Adamović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Za zvanje viši knjižničar dodati "...kojima je stečeno najmanje 500 bodova iz najmanje četiri skupine u skladu s..." Ne vidim razlog u velikoj razlici bodova za knjižničarskog savjetnika u odnosu na trenutno važeći Pravilnik. Skok s 500 na 800 bodova nije opravdan. Ako se je za višeg knjižničara bodovni prag povisio za 100 bodova, predlažem da se isto napravi i za knjižničarskog savjetnika, dakle najmanje 600 bodova. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
146 Davor Jokić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Minimalni broj bodova za napredovanje u zvanja viši knjižničar i knjižničarski savjetnik je nerealno podignut. Molim navedite argument za tako izraženo podizanje. Naročito za zvanje knjižničarskog savjetnika - 800 bodova što je povećanje od 60%! Dosadašnji broj bodova je potpuno realan - 400 za zvanje viši knjižničar i 500 za zvanje knjižničarski savjetnik. Radi se o realnoj mjeri za navedena zvanja kroz propisane aktivnosti. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
147 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Zvanja višeg knjižničarskog tehničara i višeg knjižničarskog suradnika nemaju previše smisla s obzirom da te osobe imaju mogućnost napredovanja kroz daljnje školovanje. Osim toga ono što se boduje za stjecanje zvanja višeg knjiž. tehničara i suradnika niti nisu poslovi takve složenosti koje bi oni trebali raditi (pogotovo srednja sprema) u uređenoj knjižnici po Standardima. Ovako bi bilo da iste poslove rade i srednja i visoka sprema te da je stjecanjem višeg zvanja praktički knjiž. tehničar i suradnik isto što i knjižničar koji je visoka sprema i koji je ipak završio petogodišnji studij.Dalje, to povlači i pitanje Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u kojoj takva radna mjesta i koeficijenti nisu predviđeni, a povećanje koeficijenata nije automatski, nego ovisi o raspoloživim sredstvima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se može raditi i o osobama koje se ne žele dalje školovati, a aktivne su i vrijedni djelatnici unutar svog zvanja.
148 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. PRIMJEDBE: Uvjeti za napredovanje su prestrogi i previše podignuti u odnosu na dosadašnji Pravilnik. Prezahtjevno je što su zadani minimumi baš u svakoj kategoriji, to bi potpuno trebalo izbaciti, jer svaka osoba radi na različitim poslovima i bavi se različitim temama te u praksi jednostavno nije moguće ni izvedivo, a niti potrebno da baš u svim područjima ostvaruje neke bodove. Kao i u sličnim strukama, muzejskoj i arhivskoj, trebalo bi jednako ravnopravno tretirati bodove skupljene u bilo kojem području. Jer radi se o stručnim, a ne o znanstvenim zvanjima i iako se od zaposlenika s višim zvanjima s pravom očekuje da uz svoj stručni rad objavljuju i stručne radove, to ipak ne bi trebao biti glavni i najvažniji kriterij za stručno napredovanje. Jer među izvrsnim knjižničarima ima jako puno onih koji su prije svega praktičari i izvrsni u segmentu posla kojim se bave, npr. iz brojnih narodnih knjižnica, a nisu svi znanstvenici i ne rade svi na fakultetima ili u znanstvenim zavodima ili u NSK i sl. gdje je češće dio njihovog redovnog posla i obaveza da pišu i objavljujuju znanstvene radove. PRIJEDLOG: STAVAK 1. KNJIŽNIČARSKI TEHNIČAR - u redu je 5 godina i 100 bodova, prema poslovima navedenima u Mjerilima, ali bez uvjetovanja da bodovi budu iz svih područja i bez uvjetovanja broja bodova u pojedinom području STAVAK 2. KNJIŽNIČARSKI SURADNIK - u redu je 5 godina i 250 bodova - ali bez uvjetovanja da bodovi budu iz svih područja i bez uvjetovanja broja bodova u pojedinom području STAVAK 3. VIŠI KNJIŽNIČAR - u redu je 5 godina i povećanje na 500 bodova – ali uz uvjet kao što je bilo i do sada da bodovi budu iz najmanje 4 područja, a nikako ne iz svih STAVAK 4. KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK - apsolutno je preveliko povećanje na 800 bodova, i to još uza sve dodatne uvjete koji se predviđaju ovim pravilnikom, tj. propisivanjem minimalnog broja bodova u svim kategorijama - knjižničari su ovdje stavljeni u potpuno neravnopravan položaj u odnosu na najsličnije struke - muzejsku i arhivsku i potpuno je nejasno zašto se inzistira na tako visokim kriterijima za knjižničare, u odnosu na ove spomenute struke? Tim više što najveći dio posla knjižničara i dalje ostaje rad s korisnicima, kojiu muzejskoj i arhivskoj struci čini daleko manji dio postotak radnog vremena, čime više vremena ostaje za teorijski stručni i znanstveni rad. A baš naprotiv, od knjižničara se očekuje da budu znanstvenici i voditelji brojnih projekata, te da uz to svakodnevno, mnogi od njih, veći dio radnog vremena provode u neposrednom radu s korisnicima pružajući im redovne knjižnične usluge. – prijedlog je da se poveća na najviše 600, a također je prihvatljivo i povećanje broja godina između stjecanja zvanja višega knjižničara i kandidiranja za zvanje savjetnika – npr. 7 ili 8 godina, ali također nije prihvatljivo da bodovi budu baš iz svih kategorija jer će to dodatno otežati ispunjavanje uvjeta da najveći broj bodova bude iz objavljenih radova OBRAZLOŽENJE Uvjeti za stjecanje viših zvanja tj. napredovanja u knjižničarskoj struci već sada su najstroži i najteže ostvarivi ako se usporede s bilo kojom strukom s kojom bi se knjižničarska struka uopće mogla usporediti – čak i ako se usporede npr. s napredovanjem nastavnika, a pogotovo ako se usporede sa zaposlenicima u istom, kulturnom sektoru, npr. muzejima ili arhivima. Iako nastavnici imaju obavezan reizbor u zvanja, a knjižničari nemaju, za to postoji i opravdani razlog - steći napredovanje u knjižničarstvu daleko je zahtjevnije, jer je za to obavezno uz rezultate ostvarene na radnom mjestu, a još i više izvan njega, sudjelovanjem u raznim projektima, konferencijama itd., također i ostvariti značajne razultate u znanstvenom radu, tj. u objavljivanju znanstvenih i stručnih radova, koji zbirno moraju dati najznačijniji dio bodova prikupljenih u svrhu napredovanja. Taj uvjet obaveznog objavljivanja znanstvenih radova i to u određenom broju bodova i u određenom postotku u odnosu na ostale prikupljene bodova ne postoji niti kod nastavnika, niti kod muzealaca niti arhivista, gdje najveći dio potrebnih bodova kandidat može skupiti svojim stručnim doprinosom i zapravo redovnom radom, a manji dio bodova odnosi se na stručno usavršavanje i objavljivanje radova. Ovaj uvjet objavljenih radova kod napredovanja u knjižničarstvu tim je zahtjevniji i teže ostvariv ako znamo da u Hrvatskoj imamo jako malo mogućnosti u stručnoj literaturi i periodici za objavljivanje npr. recenziranih radova iz knjižničarstva, pa se i to nikako ne treba zanemariti već se treba uzeti u obzir, jer realno svi potencijalni kandidati nemaju iste uvjete i mogućnosti objavljivanja svojih radova (npr. nije isto ako netko radi na fakultetu ili u Nacionalnoj knjižnici ili nekoj manjoj narodnoj knjižnici i sl.) Zbog svega navedenog, neprihvatljivo je dodatno pooštravati uvjete za napredovanja knjižničara čime bi se dodatno produbio već i danas postojeći nesrazmjer između očekivanja npr. od djelatnika u muzejskoj struci, i od djelatnika u knjižničarstvu koji praktično u lokalnim sredinama svi dijele istu sudbinu što se tiče plaća - tj. imaju iste kolektivne ugovore kao djelatnici u kulturi sa svojim osnivačima, gradovima ili općinama, što znači da imaju i iste osnovice i iste koeficijente za pojedina istovrsna zvanja. Npr. isti je koeficijent u jednom gradu za zvanje višeg knjižničara u gradskoj knjižnici i višeg kustosa u gradskom muzeju, s tim da knjižničar većinu bodova od traženih (do sad) 400, a prema ovom Pravilniku 500, mora skupiti isključivo na temelju objavljenih znanstvenih i stručnih radova (40% od ukupnog broja bodova), dok za kustosa u muzeju vrijedi sljedeće: 350 bodova i to 200 na osnovi stručnoga rada i 150 bodova na osnovi stručnog usavršavanja i publiciranih radova. Dakle, u muzejskoj struci nije ni propisano koliki broj bodova trebaju nositi objavljeni radovi, niti da ih uopće nužno mora biti, već kandidat mora imati 150 bodova u zajedničkoj kategoriji koju zajedno s objavljenim radovima čini sudjelovanje u stručnom usavršavanju. (Članak 6. Pravilnika o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja, NN 104/20 Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
149 Jasminka Mihaljević II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Podržavam sve kolege koji su komentirali pretjeranost povećanja uvjeta za napredovanje. Čini se da su dani najstroži uvjeti napredovanja u AKM zajednici. Osim što je upitna jednakopravnost, to može dovesti do demotivacije naše male knjižničarske zajednice za napredovanjem. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
150 Tomislav Staničić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Uvjeti za stjecanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika pretjerano su povećani u odnosu na postojeći pravilnik. Također su pretjerano povišeni i u odnosu na uvjete postavljene ostalim strukama u AKM zajednici. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
151 Gradska knjižnica Rijeka II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Ravnatelji narodnih knjižnica PGŽ smatraju da je pohvalno što se omogućuje napredovanje svim stručnim knjižničnim djelatnicima no u vezi s time vide nekoliko poteškoća: kriteriji za bodovanje koji se predlažu su u praksi gotovo nedostižni, stjecanje višeg zvanja ne znači ujedno da će to zvanje biti popraćeno odgovarajućim koeficijentom ako osnivač s time nije suglasan, zvanja višeg knjižničarskog tehničara i višeg knjižničarskog suradnika ne postoje u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama pa se za sada ne mogu niti sistematizirati, razlikovanje u opisu poslova novih viših zvanja od temeljnih zvanja je teško provedivo. Nadalje, za napredovanje se traže bodovi u svim skupinama izuzev u sedmoj kojom su obuhvaćene nagrade i to za sva zvanja. Time se destimulira napredovanje, a naročito je to teško postići u knjižnicama s više zaposlenih gdje se djelatnici specijaliziraju za pojedine poslove te je nemoguće da svi obavljaju poslove iz svih skupina. U odnosu na sadašnji Pravilnik bodovi su izrazito povećani. Predlaže se izmjena na način da bodovi moraju biti skupljeni iz najmanje 4 područja, ali ne propisivati koja su to područja i koliko se bodova mora skupiti u svakom. Za znanstvene radove za višeg knjižničara i savjetnika predlaže se ostaviti 40 % kao u sadašnjem Pravilniku. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
152 Znanstvena knjižnica Dubrovnik II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Članak 6 Pohvalno je što je i knjižničarskim tehničarima (pomoćnim knjižničarima) i knjižničarskim suradnicima ( višim knjižničarima) omogućeno stjecanje viših stručnih zvanja. Međutim, zbog velikog nesrazmjera u potrebnom broju stečenih bodova za napredovanje u zvanje višeg knjižničarskog tehničara i višeg knjižničara, isti će brže će i lakše steći više zvanje od od knjižničara (diplomiranih knjižničara) čime se umanjuje potreba i značaj studija bibilotekarstva jer će vrlo brzo prijeći koeficijent složenosti predviđen za diplomiranog knjižničara. Nadalje, bilo bi potrebno u bodovanju omogućiti knjižničarima (diplomiranim knjižničarima) da kroz svoj svakodnevni stručni posao mogu steći tijekom godina rada dovoljno bodova za viša zvanja, odnosno smanjiti predloženi bodovni prag u skupinama IV (objavljivanje radova i uređivanje publikacija) i VI (rad u knjižničarskim udrugama). Stoga predlažemo smanjenje bodovnog praga za sadašnje diplomirane knjižničare i više knjižničare. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
153 Alta Pavin Banović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Članak 6. bih uskladila s prijedlogom koji sam napisala u komentaru za članak 3., uskladiti nazive, a natuknice kojima se opisuju uvjeti stjecanja viših stručnih zvanja mogu se uskladiti sa stupnjem obrazovanja knjižničara. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
154 TAMARA KRAJNA II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. stavka (4) Previše dignut broj bodova u odnosu na važeći pravilnik, smanjiti broj bodova na primjerice 600 što je povećanje u odnosu na važeći Pravilnik. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
155 TAMARA KRAJNA II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. stavka (1) i (2): Viši knjižničarski tehničar te viši knjižničarski suradnik su termini/zvanja koja ne postoje niti u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti niti u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Temeljem toga, ne mogu postojati niti u „sistematizacijama“ radnim mjesta. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
156 Sanja Novak II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegicom Marijom Klasić Petrović i njezinom tekstu nemam apsolutno što dodati. Samo mala opaska, kad se spominju stručni ispiti, onda se svi sjete školskih knjižničara, kada se govori o svemu drugome, nigdje ih se ne spominje! Kolegica Tatjana Pavković-Komadina predložila je nazivlje: pomoćni knjižničar, knjižničar, diplomirani knjižničar i školski knjižničar. Zar nisu školski knjižničari diplomirani knjižničari? Što bismo konkretno dobili time? Lijep pozdrav! Sanja Novak, dipl. učitelj i dipl. bibliotekar, stručni suradnik knjižničar - mentor Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima o akademskim zvanjima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.
157 Marija Klasić Petrović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 6. Poštovani, smatram nužnim reagirati na pitanje polaganja stručnoga ispita za školske knjižničare. Stručni suradnici školski knjižničari koji u sustavu školstva polože ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje ne moraju ujedno polagati i ispit pri NSK. Unutar struke i knjižničarske (narodne, sveučilišne) i nastavničke ( svi predmeti biologija/kemija, matematika/fizika svi koji su završili dvopredmetne studije ili drugi stručni suradnici pedagozi, psiholozi, defektolozi) nemaju potrebe za dvostrukim polaganjem stručnoga ispita niti imamo poznatih primjera polaganja dvostrukih stručnih ispita. U prilog tome ide i činjenica da je nas zaposlilo i plaću nam daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja i prema njima imamo gotovo sve obaveze. Onoga trena kada se bilo tko od školskih knjižničara da otkaz i prijeđe raditi u narodnu knjižnicu položit će stručni ispit pri NSK i to je rauimljivo. Nije mi uopće razumno niti razumljivo zašto smo mi jedina struka koja mora "za svaki slučaj " polagati dva stručna. Uvijek nam govore da je razlog tomu zato što Ministarstvo kulture brine i o knjižnicama. Stvarno? Molila bih dokaze za to ako je moguće. Ministarstvo kulture školske knjižničare samo prati i rijetko kada podupire. Zapravo, školski su knjižjičari inicijatori gotovo svih kvalitetnih akcija, manifestacija, programa i projekata vezanih za kulturu čitanja i promicanje čitanja. I za te programe rijetko povlačimo novce iz fonda Ministarstva kulture. Osim toga, smiješna je i činjenica da škola u kojoj radite mora platiti Ministarstvu kulture polaganje drugog nepotrebnog stručnog ispita. Pa onda škola potražuje novac od Ministarstva znanosti i obazovanja koji isti taj novac uplati Ministarstvu kulture, znači svoj svome, a da ne pričamo da je komisija/povjerenstvo za polaganje ispita gotovo identično u oba ministarstva. Kao što vidite, apsurd nad apsurdom koji treba ukinuti. A također i skrećem pozornost da školske knjižničare u ovom Zakonu nisu ni uvrstili u ovo savjetovanje jer nema točke za napredovanje školskih knjižničara ,a tako smo im bitni da nas tjeraju na posebni stručni ispit . Sapienti sat S poštovanjem Marija Klasić Petrović, dipl.knjižničar i prof.hrv.jez. i knjiž., stručni suradnik savjetnik Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
158 Davor Jokić II. STRUČNA ZVANJA, Članak 7. Stavak (2) je općenit. Ukoliko postoje propisana Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci čemu "razrađivanje pojedinih kriterija" u Stavku (2)? Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
159 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ II. STRUČNA ZVANJA, Članak 7. Stavak (2) - potrebno je transparentno urediti što to točno, kada i na koji način Povjerenstvo razrađuje iz Mjerila? Prijedlog novog teksta: (2) Povjerenstvo za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci donosi Poslovnik o svom radu kojim detaljnije razrađuje primjenu Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci. Poslovnik o radu Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci treba biti javno objavljen i dostupan. OBRAZLOŽENJE: Odredba stavka (2) neodređena je i nedovoljno definirana te daje neke ovlasti Povjerenstvu za predlaganje viših stručnih zvanja koje nisu dovoljno jasne i precizirane. PRIJEDLOG: Urediti potrebu razrade dodatnih kriterija npr. donošenjem Poslovnika o radu Povjerenstva u kojem će se predvidjeti situacije u kojima će biti potrebno razraditi dodatne kriterije kod ocjenjivanja kandidata te predvidjeti načine na koje će se ti kriteriji razraditi u pojedinim situacijama. Konkretni Poslovnik potrebno je javno objaviti. Cilj je da svim kandidatima u svakom trenutku budu javno dostupni svi dokumenti na temelju kojih se ocjenjuju njihove prijave i sva pravila po kojima se ocjenjuje, uključujući i izuzetke koji se dodatnim kriterijima razrađuju na samom Povjerenstvu „po potrebi“ kako je trenutno navedeno. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
160 Alta Pavin Banović II. STRUČNA ZVANJA, Članak 7. U čl. 7. suglasna sam s navedenim natuknicama u stavku 1, a u stavku 2 smatram da je potrebno jasnije napisati tko čini Povjerenstvo i smatram da je potrebno razraditi kriterije koji će vrijediti za sve kandidate jednako. Dakle, Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci moraju biti jasna bez dvoznačnih i nejasnih točaka za napredovanje. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
161 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. U čl. 8 st. 3 - predlaže se dopuna teksta: U slučajevima pobliže određenim člankom 20, stavak 10, Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, osoba koja je izabrana za ravnatelja bez stečenih knjižničarskih kompetencija dužna ih je steći na sveučilišnom diplomskom studiju te je obvezna položiti stručni knjižničarski ispit za zvanje knjižničara u roku od tri godine od dana imenovanja. Objašnjenje: biranje ravnatelja bez stečenih knjižničarskih kompetencija i položenog pripadajućeg stručnog ispita treba biti iznimka, a ne pravilo i takva iznimka treba u Pravilniku biti precizno navedena, jer iskustvo s terena govori da se ova odredba u Zakonu tumači proizvoljno i od slučaja do slučaja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se radi o zakonskoj odredbi koja se odnosi na navedene situacije.
162 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. U čl. 8 - predlaže se dodatak iza st. 1: Pripravnički staž traje godinu dana, a odrađuje se uz stručno vodstvo mentora. Mentor može biti osoba koja ima položen stručni ispit za knjižničara i najmanje pet godina radnog staža na poslovima knjižničara. Objašnjenje: Pripravnički staž odrađuje se uz mentorstvo koje ne smije biti proizvoljno već regulirano internim Pravilnikom knjižnice na temelju ovog Pravilnika. Prihvaćen Prihvaća se.
163 Lara Pavić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. U potpunosti podržavam komentar kolega sa Sveučilišta u Zadru. Primljeno na znanje Ne postoji prijedlog.
164 Hrvatsko knjižničarsko društvo III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Prije pristupanja stručnom ispitu treba biti jasno je li potrebno imati godinu dana staža, ali od dana stjecanja diplome knjižničara (što se u praksi različito tumačilo) te predlažemo dopunu stavka 1. članka 8. i to tako da glasi: (1) Pravo na polaganje stručnoga ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje u knjižničarskoj struci i s najmanje godinu dana radnoga, odnosno pripravničkoga staža, nakon stjecanja navedenog zvanja. Pripravnički staž odrađuje se uz mentorstvo koje ne smije biti proizvoljno, nego regulirano internim Pravilnikom na temelju ovog Pravilnika te predlažemo dodavanje novog stavka koji glasi: Pripravnički staž traje godinu dana, a odrađuje se uz stručno vodstvo mentora. Mentor može biti osoba koja ima položen stručni ispit za knjižničara i najmanje pet godina radnog staža na poslovima knjižničara. Predlažemo dopunu stavka 3. članka 8. jer biranje ravnatelja bez stečenih knjižničarskih kompetencija i položenog pripadajućeg stručnog ispita treba biti iznimka. Stavak 3. trebao bi glasiti: (2) Ravnatelj javne knjižnice treba imati položen stručni knjižničarski ispit za knjižničara. (3) Iznimno, osoba koja je izabrana za ravnatelja bez stečenih knjižničarskih kompetencija na sveučilišnom studiju i bez stručnog knjižničarskog ispita za zvanje knjižničara obvezna ga je položiti u roku od tri godine od dana imenovanja. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog o uvođenju pripravničkog staža.
165 Iva Grković III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Slažem se s komentarom kolegice Ljiljane Črnjar. Primljeno na znanje Nema prijedloga.
166 Ljiljana Črnjar III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Stavak 1. Predlažem dopunu: Pravo na polaganje stručnoga ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje u knjižničarskoj struci i s najmanje godinu dana radnoga, odnosno pripravničkoga staža nakon stjecanja navedenog zvanja, u trenutku polaganja stručnog ispita. Stavak 3. U potpunosti podržavam komentar Sveučilišta u Zadru. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog o uvođenju pripravničkog staža.
167 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. U stavku 1 potrebno je jasnije naznačiti na kojem radnom mjestu pristupnik stječe radni ili pripravnički staž. Vidi primjedbu i prijedlog kod čl. 4. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog o uvođenju pripravničkog staža.
168 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. dodati u čl. 8(1) u nastavku: ako do dana prijave ispita navršava najmanje godinu dana radnoga ili pripravničkog staža na radnom mjestu i na poslovima za koje polaže stručni ispit za stjecanje određenog zvanja. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog o uvođenju pripravničkog staža.
169 Sveučilište u Zadru III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Bez obzira na to što je Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (2019.) omogućeno da ravnatelj knjižnice bude osoba bez odgovarajuće stručne spreme i položenog stručnog ispita, nedopustivo je da takvu odgovornu zadaću u knjižnici obavlja osoba bez odgovarajuće naobrazbe. Ravnatelj knjižnice treba biti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na diplomskoj razini, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu propisa kojima se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. S obzirom na veliki broj primjedbi kolegica i kolega iz struke na ovaj članak Pravilnika očekujemo od Hrvatskog knjižničnog vijeća i nadležnih ministarstava da razmotre mogućnost izmjene postojećeg članka u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (2019.). Primljeno na znanje Prijedlog se ne odnosi na predmetni Pravilnik.
170 Tomislav Staničić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Na kraju stavka 1. dodati "...nakon stjecanja navedenog zvanja." Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća – razdvojen je Čl. 4 u dva članka – 4. Uvjeti stjecanja stručnih zvanja i 5. Načini stjecanja stručnih zvanja.
171 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Stručni ispit uopće ne bi trebali polagati oni koji su završili sveučilišni preddiplomski (prvostupnici) i diplomski (magistri) studij s potrebnim ECTS bodovima iz knjižničarskih sadržaja obzirom da su samim završetkom svog studija stekli kompetencije za obavljanje knjižničarskih poslova (kao što je i magistar prava, magistar ekonomije, magistar inženjer elektrotehnike koji ne moraju polagati stručni ispit da bi radili poslove svoje struke u knjižnici). Stručni ispit imao je smisla kada nije bilo studija knjižničarstva i kada su se pretežito zapošljavale druge struke pa su polagali stručni ispit iz knjižničarstva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se miješaju pojmovi ‘akademsko zvanje’ i ‘stručni ispit’ koji je obvezan.
172 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. STAVAK (1) - na kraju teksta dodati: "u trenutku pristupanja ispitu". (1) Pravo na polaganje stručnoga ispita imaju osobe sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje u knjižničarskoj struci i s najmanje godinu dana radnoga, odnosno pripravničkoga staža u trenutku pristupanja ispitu. OBRAZLOŽENJE: Bitno je da pristupnik u trenutku polaganja stručnog ispita ima navršenu godinu staža. Inače se diskriminiraju pristupnici kojima se ta godina staža navrši unutar razdoblja određenog za prijavu ispita. Djelomično prihvaćen Djelomičmno se prihvaća – pojašnjen je pripravnički staž.
173 Gradska knjižnica Rijeka III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Ravnatelji narodnih knjižnica PGŽ smatraju da je potrebna dopuna stavka 3 pozivanjem na odredbe Članka 20, stavka 10 Zakona jer ovako formuliranim Člankom Pravilnika moglo bi se zaključiti da je u redovitom postupku natječaja moguć izbor ravnatelja koji nema knjižničarske kompetencije. Prihvaćen Prihvaćen.
174 Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Upozoravam kolege koje masovno pišu kako st. 3 ovog članka treba obrisati i ukinuti, da je on NAŽALOST, utemeljen na Zakonu o knjižnicama i knižničnoj djelatnosti koji tu situaciju kao iznimku (kad ne uspijevaju redovni natječaji) dozvoljava u čl. 20 st. 10 i konzekventno, u čl. 22 (1). Kada je bilo vrijeme kod predlaganja Zakona o knjižnicama, borili smo se protiv takvih odredbi koje pri tom još i nude mogućnost korupcije pogotovo u lokalnim okvirima, no ministarstvo nije uvažilo. Nažalost, Zakon je viši pravni propis od pravilnika i u vezi toga u ovom e-savjetovanju više ne možemo ništa, ali tko može, preporučam kroz druge kanale tražiti ukidanje gore navedenih odredbi Zakona. Primljeno na znanje Prijedlog se odnosi na izmjenu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
175 PETRA HORVAT III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, stavak (3) članka 8 je potrebno brisati. Kako knjižnicu može voditi i njome upravljati osoba bez knjižničarskih kompetencija? Kako može biti nadređena i davati radne zadatke iz struke o kojoj nema znanja ni kompetencija? Koliko knjižnica može nazadovati kao institucija s takvim nestručnim vodstvom u te 3 godine dok ravnatelj/ica uči kako zapravo obavljati posao radnog mjesta na koje je zaposlen/a? Koliko su korisnici te knjižnice zakinuti zbog takvog nestručnog vodstva? Petra Horvat, mag. bibl. Nije prihvaćen Radi se o odredbi iz Zakona o knjižnicama i knižničnoj djelatnosti.
176 Mirela Tuhtan III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, predlažem brisanje stavka (3) članka 8. Ravnatelj knjižnice mora biti osoba iz knjižničarske struke, koja već ima potrebne knjižničarske kompetencije stečene na studiju i položen stručni ispit za zvanje knjižničara. Nije prihvaćen Radi se o odredbi iz Zakona o knjižnicama i knižničnoj djelatnosti.
177 Gradska knjižnica Beli Manastir III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Stavak (2) i (3) su potpuno nepotrebni. To je već uređeno Zakonom o knjižnicama, a on je iznad Pravilnika. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
178 JOSIPA LJUBIĆ III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, predlažem brisanje stavka 3. Ravnatelj knjižnice mora biti knjižničar te imati položen stručni knjižničarski ispit. Kao što je rekla kolegica Mirna Luketin, nemojmo omalovažavati našu struku! Primljeno na znanje Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
179 Tatjana Krpan Mofardin III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, predlažem da se u Članku 8. izbriše stavak 3. ili da se sadržaj izmijeni u: Osoba koja je imenovana za ravnatelja mora imati stečene knjižničarske kompetencije na sveučilišnom studiju i položen stručni knjižničarski ispit za zvanje knjižničara. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
180 Josip Strija III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, stavak 3. bi svakako trebalo bristi - ravnatelj javne knjižnice mora biti stručnjak, dakle sa stečenim knjižničarskim kompetencijama i sa položenim stručnim ispitom. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
181 MIRNA LUKETIN III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, Ravnatelj javne knjižnice mora biti iz knjižničarske struke! Tražim brisanje stavka 3. Zašto bi itko bio izabran za ravnatelja javne ustanove bez stečenih knjižničarskih kompetencija i bez stručnog knjižničarskog ispita? Nemojmo omalovažavati našu struku i predlagati mogućnost takvog zaposlenja s obvezom polaganja u roku tri godine. Primljeno na znanje Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
182 DANKA GRBAC NIKOLAC III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Tražim brisanje stavka (3). Ravnatelj knjižnice mora biti knjižničar s položenim stručnim ispitom. I obrazovanje i stručni ispit su neophodni kako bi mogao na odgovarajući način obavljati posao na toj rukovodećoj poziciji, te biti na čelu kolektiva kolega. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
183 Antonija Lujanac III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, smatram da ravnatelj/ica javne knjižnice mora imati barem zvanje diplomiranog knjižničara ili obvezu stjecanja zvanja diplomiranog knjižničara čak kraću od tri godine. Osobi koja je odgovorna za strateški razvoj knjižnice interesi knjižnice trebaju biti prioritet što znači da obavezno mora temeljito poznavati knjižničarsku struku, upravljanje knjižnicom, zakone i pravilnike vezane uz knjižničarsku struku te biti sposobna potpuno samostalno predlagati rješenja važna za razvoj knjižnice kojom upravlja. Primljeno na znanje Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
184 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Predlažem brisati stavak 3. Ravnatelj knjižnice mora biti knjižničar i mora imati položen stručni ispit za knjižničara, bez iznimke. Svi ostali mogu biti vršitelji dužnosti dok se ne nađe osoba koja ispunjava uvjet struke. Knjižnicu ne može voditi onaj tko ne poznaje struku koja je njoj temeljna. A bez studija knjižničarstva i položenog stručnog ispita za knjižničara, to nije moguće. Romana Jadrijević Lozančić, dipl. knjiž. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
185 Marina Nikolić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarom kolege Bojana Lazića da treba brisati stavak (3) članka 8. Ravnatelj javne knjižnice MORA biti knjižničarske struke te MORA imati položen stručni knjižničarski ispit za knjižničara. Uistinu je NEDOPUSTIVO da ravnateljem javne knjižnice postane osoba koja nije dovoljno kompetentna. S poštovanjem Marina Nikolić, dipl.knjižničar Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
186 Bojan Lazić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Predlažem potpunu eliminaciju stavka 3. ovoga članka. OBRAZLOŽENJE: Ravnatelj javne knjižnice MORA imati položen stručni knjižničarski ispit za knjižničara. Nedopustivo je da ravnateljem javne knjižnice postane osoba koja nije dovoljno kompetentna, odnosno koja u kolektivu na čije čelo treba doći možda ima i osobu s položenim knjižničarskim ispotom za knjižničara. Ravnatelj je osoba koja bi trebala biti uzor drugima, a nikako da po pitanju knjižničarskog ispita bude "manje stručna" od djelatnika ustanove na čijem je čelu. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
187 Viktorija Tomšić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 8. Smatram da ravnatelj/ica javne knjižnice treba biti knjižničarske struke, odnosno, ako nije, da ima rok od 3 godine za završetak studija i polaganje stručnog ispita za knjižničara. Nije prihvaćen Ova odredba se temelji na odredbi članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
188 Sveučilišna knjižnica u Splitu III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. U stavku 4. navodi se da je prijavi potrebno priložiti potvrdu poslodavca o obavljenim poslovima koje je pristupnik savladao i obavio, što ostavlja mogućnost polaganja stručnoga ispita i kolegama koji su, primjerice, stjecajem životnih okolnosti zaposleni na radnom mjestu pomoćnoga knjižničara, a imaju završeno obrazovanje potrebno za zvanje diplomiranoga knjižničara i obavljaju poslove u skladu s time. Međutim, u praksi se događa da takvi pojedinci moraju priložiti potvrdu poslodavca o radnom mjestu na kojem su zaposleni, što im onemogućuje pristupanje polaganju stručnoga ispita za zvanje koje odgovara njihovoj stručnoj spremi i poslovima koje na svome radnom mjestu obavljaju. Praksa se treba uskladiti s odredbama Pravilnika. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
189 Ivana Dević III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Predlažem nadopunu članka 8. stavka 4. alineje 2. tako da glasi: (4) Prijavi se prilažu: – .. – potvrdu poslodavca o obavljenim poslovima koje je pristupnik savladao i obavio, bez obzira na njegov ugovor o radu, u okviru poslova za traženo stručno zvanje, u ukupnom trajanju od najmanje jedne godine Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
190 Hrvatsko knjižničarsko društvo III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Predlažemo nadopunu članka 8. stavka 4. alineje 2. tako da glasi: (4) Prijavi se prilažu: – .. – potvrda poslodavca o obavljenim poslovima koje je pristupnik savladao i obavio, bez obzira na njegov ugovor o radu, u okviru poslova za traženo stručno zvanje, u ukupnom trajanju od najmanje jedne godine DODATNO OBRAZLOŽENJE ČLANKA 9., STAVKA 4., ALINEJE 2. Smatramo kako se u provedbi pogrešno tumače inače vrlo jasne postojeće odredbe o tome tko ima pravo prijave na stručni ispit, a na štetu mnogih kolega koji u knjižnicama već obavljaju poslove iz okvira poslova nekog od stručnih zvanja, ali nemaju adekvatni ugovor, niti će lako dobiti takav ugovor. S obzirom da je česta praksa ustanova da kada se i otvore natječaji za radna mjesta traže osobe koje imaju već položeni stručni ispit bez odgode roka stjecanja istog, kolege koje dugo i više godina u stvarnosti i u istoj toj ustanovi obavljaju stručne poslove iz nekog zvanja (od pomoćnih knjižničara do dipl. knjižničara), ne mogu se javljati na te natječaje i nisu konkurenti. U praksi se traži da ispitu mogu pristupiti jedino osobe koje već moraju imati ugovor o radu koji stipulira obvezu polaganja, što ne samo da je nedopustivo sa stručne strane, već i nije utemeljena praksa niti u sadašnjem, niti u prijedlogu budućeg pravilnika. Upravo stoga nadopunjuje se pravilnik kako bi se izbjegla daljnja netočna tumačenja, a odredbe pravilnika bile nedvosmislene. Niti u sadašnjem pravilniku, u čl. 13. i 14., niti u prijedlogu novog pravilnika u čl. 8. i 9. nigdje se kao uvjet ne navodi ugovor o radu, niti analogijom proizlazi da potvrda o obavljenom poslu znači - ugovor o radu. Najmanje je intencija zakonodavca da se tim tumačenjem potiču ustanove da raspisuju adekvatna radna mjesta točna, već je upravo suprotno, time se upravo potiče da ustanove i dalje mogu nalagati osobama da bez adekvatnog ugovora o radu, za nižu plaću obavljaju složenije stručne poslove. Ništa ne može spriječiti poslodavce da ustraju upravo u tome i pod odredbom ugovora o radu "i drugi poslovi po nalogu poslodavca", te činjenicom da im zakon to izričito ne zabranjuje niti ih sankcionira. Kao i da, ako i budu natječaji, pod uvjetom da osoba već mora imati stručni ispit, onemogućavaju svoje postojeće zaposlenike koji te poslove već obavljaju i u međuvremenu su stekli čak i stručno obrazovanje, budu napokon konkurentni. Sve navedeno, kao i mogućnost da kolege uopće pristupe ispitu za stručna zvanja u praksi se događa zbog pogrešnog tumačenja propisa, unatoč tome što kolege obrazovanjem i dovoljnim stažem u obavljanju određenih poslova ispunjavaju sve formalne kriterije iz Pravilnika. Vrlo je važno sažeti pravnu situaciju: sadašnji čl. 13. govori isključivo o jednoj kategoriji osoba, tj. da oni koji su na određenom stručnom mjestu zaposleni bez ispita, trebaju položiti ispit. Ne određuje kako su te osobe jedine koje mogu pristupiti ispitu, niti to iz njega, još manje iz predloženog čl. 8 koji općenito govori o temeljnim uvjetima, a najmanje čl. 9. (upravo suprotno) proizlazi, ili može proizići ikakvom analogijom. Sadašnji čl. 9. je onaj koji konkretno razrađuje opće uvjete iz čl. 8 za pristupanje ispitu i on niti u sada predloženom obliku ne podržava tezu u ugovoru o radu kao uvjetu. Dapače, jasno propisuje samo potvrdu poslodavca da je neki konkretan posao obavljen, kao i da se traži opis tih poslova. Ta potvrda da je netko već obavljao poslove ne bi niti bila nužna, ako svi pristupnici moraju već nužno imati ugovor o radu za te poslove. Zadaća Povjerenstva je da se bavi stručnošću i dovoljnom razinom iste, ne zapošljavanjem i ugovorima o radu, koje propis niti ne spominje. Ako je netko ispunio uvjet dovoljnog stručnog obrazovanja i u praksi obavio potrebne poslove, ne postoji prepreka da bude kandidat za stručni ispit. Zbog nužnosti prestanka daljnjeg nanošenja štete mnogim kolegama koji su odbijeni za ispit unatoč odavno ispunjenju svih kriterija navedenih u sadašnjem, kao i u predloženim čl. 8. i 9. Pravilnika, kao i zbog konkretnih pogrešnih tumačenja, a radi jednoznačnosti smatramo nužnim u predzadnju alineju čl. 9(4) staviti navedenu dopunu. Alineju 3. stavka 4. članka 8. potrebno je uskladiti u terminologiji s obzirom da „stručno osposobljavanje za rad“ više ne postoji te ova alineja treba glasiti: – opis poslova što ih je pristupnik savladao i koje obavlja, odnosno potvrda o obavljenom pripravničkom stažu koja uključuje i mjere pripravništva sukladno propisima kojima se uređuju radni odnosi – … Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
191 Ljiljana Črnjar III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Stavak 4, točka 4 Stručno osposobljavanje je ukinuto 1. siječnja 2020. te ga je zamijenila mjera pripravništva pa je neophodna izmjena ove točke te predlažem izmjenu i dopunu: – opis poslova što ih je pristupnik savladao i koje obavlja, odnosno potvrda o obavljenom pripravničkom stažu u trajanju od jedne godine koja uključuje i pripravništvo sukladno propisima kojima se uređuju radni odnosi. Stavak 5 Rok od tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka je predug pogotovo kada se traži, kao sada, godina dana staža u trenutku prijave stoga predlažem izmjenu: "Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije šest tjedana prije najavljenog ispitnog roka, uz uvjet da u trenutku pristupanja stručnom ispitu imaju godinu dana staža." Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
192 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Prijedlog dopune alineje u stavku 4: "- potvrdu poslodavca o obavljenim poslovima koje je pristupnik savladao i obavio na radnom mjestu za stručno zvanje za kojeg polaže stručni ispit." Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
193 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Potrebno je nadopuniti alineju u stavku 4 koja se tiče potvrde poslodavca. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
194 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. čl. 9(1) dodati u nastavku: koje do datuma polaganja ispita navršavaju godinu dana radnoga, odnosno pripravničkog staža. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
195 Tomislav Staničić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Stavak 5. izmijeniti tako da glasi "Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije šest tjedana prije najavljenog ispitnog roka, uz uvjet da u trenutku pristupanja stručnom ispitu imaju godinu dana staža." Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
196 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. STAVAK (4), alineja 3. Izmijeniti tekst alineje 3. da glasi: – potvrdu poslodavca (ili poslodavaca, ako ih je bilo više) o ispunjavanju uvjeta koji se odnosi na najmanje godinu dana radnoga, odnosno pripravničkoga staža. OBRAZLOŽENJE: Obavljeni poslovi su jedno, a trajanje staža je drugo – a prethodni članak 8. traži imanje staža pa se to onda mora i potvrditi nekim priloženim dokumentom. Prema prethodnom članku 8. koji propisuje imanje najmanje godinu dana staža za pristupanje ispitu, kao jedan od dokumenata koje bi pristupnik trebao priložiti svakako bi trebala biti potvrda poslodavca da je on taj uvjet od godine dana staža ispunio. U praksi, takva se potvrda i morala u nekom obliku dostavljati i do sada (npr. preslika Ugovora o radu iz koje se vidjelo kad je pristupnik počeo raditi za poslodavca i sl.), iako nije izričito bila navedena nigdje ni u dosadašnjem Pravilniku Dakle, poslodavac treba izdati takvu potvrdu o stažu kao jedina mjerodavna instanca koja može potvrditi da je pristupnik odgovarajuće vrijeme radio kod njega i stekao potreban staž. Ako je bilo više poslodavaca, što je isto moguće, pristupnik bi npr. od svakog od njih trebao pribaviti odgovarajuću potvrdu za točno vrijeme i staž prikupljen kod svakoga od njih. SATAVAK (5) PRIJEDLOG: Rok za prijavu treba maksimalno skratiti i organizirati rad Povjerenstva i administrativnog osoblja na način da se svi potrebni poslovi oko obrade prijava i organiziranja ispita mogu obaviti u tom minimalnom roku. Taj rok može biti npr. mjesec dana ili 6 tjedana ili sl. OBRAZLOŽENJE: Ako Pravilnik propisuje da je uvjet za pristupanje stručnom ispitu godina dana staža, ne može onda Povjerenstvo za stručne ispite, a pogotovo administrativno osoblje koje provodi postupak oko prijava, mimo te odredbe Pravilnika zapravo uvjetovati da pojedinim pristupnicima u praksi bude uvjetovano da im ta dužina staža iznosi ponekad i 15 mjeseci. U praksi je ovaj problem često bio prisutan i dovodio u nepravedan položaj pristupnike kojima se godina dana staža navršavala nakon isteka roka za prijavu stručnog ispita. Tako rok za prijavu ispita, što je samo jedan proizvoljno i administrativno postavljeni uvjet, postaje zapravo nadređen uvjet zakonom propisanom uvjetu tj. stvarno propisanom stažu kojeg je potrebno imati da bi se ispit mogao polagati što nije u redu i nije opravdano. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
197 Sanja Kosić, viša knjižničarka III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Podržavam komentar kolegice Sanje Herberlig Dragičević. pristup stručnom ispitu treba omogućiti osobama koje imaju završeno potrebno formalno obrazovanje te su savladali poslove visoke stručne spreme, bez obzira na to na kojem su radnom mjestu zaposleni. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
198 Sanja Heberling Dragičević III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Iako u čl. 9 piše da poslodavac izdaje potvrdu o poslovima koje je pristupnik savladao, u praksi poslodavac izdaje potvrdu o radnom mjestu. Možda bi trebalo proširiti rečenicu da glasi: „ – potvrdu poslodavca o obavljenim poslovima koje je pristupnik savladao i obavio za traženo stručno zvanje u ukupnom fondu radnih sati na razini minimalno jedne godine“. Treba omogućiti osobama koje su „zapele“ u sustavu da pristupe stručnom ispitu za diplomirane knjižničare. Naime, u pojedinim knjižnicama diplomirani knjižničari su zaposleni na radnom mjestu pomoćnog knjižničara ili knjižničara, ali rade u dijelu svoga vremena poslove diplomiranog knjižničara (ili mogu raditi). Bez obzira na radno iskustvo na tom dijelu poslova oni u praksi ne mogu pristupiti polaganju stručnog ispita za diplomiranog knjižničara jer Povjerenstvo uvijek traži potvrdu o radnom mjestu, a ne o radnom iskustvu. Te osobe nisu konkurentne na tržištu jer će se kod zapošljavanja uvijek dati prednost drugima koji imaju položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Primljeno na znanje Članak 9. je dorađen.
199 Alta Pavin Banović III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. U članku 9. potrebno je usuglasniti se tko je osoba koja polaže stručni ispit - knjižničar koji je zaposlen u narodnoj ili gradskoj knjižnici i knjižničar u školi - neophodno je ujednačiti polaganje stručnoga ispita za knjižničara bez obzira na vrstu knjižnice u kojoj je zaposlen. Ista osoba, knjižničar, ukoliko je položio stručni ispit pri Ministarstvu kulture nema potrebe polagati još neki drugi stručni ispit koji organizira neko drugo Ministarstvo. Na žalost, puno je primjera školskih knjižničara koji imaju položena dva stručna ispita, jedno pri MZO, a drugo pri Ministarstvu kulture - zašto je potrebno u dvije različite instiucije provjeravati znanja i kompetenije jedne te iste osobe, školskoga knjižničara. Primljeno na znanje Temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
200 ANAMARIJA DUJMOVIĆ HANŽEVAČKI III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. (5) Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije mjesec dana prije najavljenog ispitnog roka. Obrazloženje: neće sve prijave stići zadnji mjesec, tako da administrativno osoblje ima mogućnost sve na vrijeme zaprimiti i evidentirati, a Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita organizirati (kako ispit - kojemu se tada zna točan datum, tako i seminare i radionice - koje su uglavnom svake godine jednake i već jako dobro uhodane). Prihvaćen Prihvaćeno.
201 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Potpuno se slažem s kolegicama koje predlažu skraćenje administrativno postavljenog roka za prijavu stručnog ispita. Ako Pravilnik propisuje da je uvjet za pristupanje stručnom ispitu godina dana staža, ne može onda povjerenstvo za stručne ispite ili administrativno osoblje koje provodi postupak oko prijava mimo Pravilnika zapravo uvjetovati da pristupnicima ta dužina staža bude u praksi ponekad i godina dana plus tri mjeseca. Rok za prijavu može biti npr. mjesec dana, a bitno je da pristupnik u trenutku polaganja stručnog ispita ima navršenu godinu staža. Inače se diskriminiraju pristupnici kojima se ta godina staža navrši unutar ovog razdoblja određenog za prijavu ispita. Prihvaćen Prihvaćen.
202 NENSI ČARGONJA KOŠUTA III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Poštovani! U Članku 9, st. 5 stoji da je „Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka.“. Smatram da je taj rok nerealan i da bi bilo bolje skratiti ga na najviše 6 tjedana prije zakazanog roka polaganja, s obzirom da mnogi knjižničari pripravnici u tom trenutku još nisu ni blizu isteka svog pripravničkog staža od godine dana, a tri mjeseca unaprijed do isteka pripravništva poslodavac može izabrati i ne potpisati potrebnu dokumentaciju i jamčiti za kandidata, ne radi se tu o „zanemarivih“ tjedan dana. Adekvatno ovome prijedlogu skraćenja valjalo bi revidirati i navedene rokove iz Članka 11. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno doradom čl. 9.
203 Tatjana Krpan Mofardin III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Poštovani, predlažem da se u Članku 9. - stavak (5) promijeni rok prijave s 3 mjeseca na 1 mjesec pa stavak glasi: (5) Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti najkasnije mjesec dana prije najavljenog ispitnog roka. Primljeno na znanje Djelomično prihvaćeno doradom čl. 9.
204 Marina Nikolić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Poštovani, smatram da bi period prijave u stavku 5 članka 9. trebalo skratiti jer je 3 mjeseca previše. Tim više što se očekuje da u trenu prijave knjižničari imaju već godinu dana staža što znači da im se, ukoliko do izlaska na ispit (za 3 mjeseca!) napune godinu dana staža, ne dozvoljava izaći na taj rok. Mjesec dana ili eventualno 6 tjedana je sasvim dovoljno za raniju prijavu. S poštovanjem, Marina Nikolić, dipl.knjižničar Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno doradom čl. 9.
205 Viktorija Tomšić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 9. Smatram da je ovim Pravilnikom potrebno jasno odrediti da školski knjižničari ne moraju polagati DVA stručna ispita u dvije različite institucije, što ih postavlja u nepovoljan i diskriminirajući položaj prema knjižničarima koji rade u ostalim vrstama knjižnica. Samo u slučaju prelaska iz škole u javnu knjižnicu, knjižničar s položenim stručnim ispitom pri AZOO trebao bi polagati razlikovni ispit u NSK. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
206 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 12. čl. 12(4) dodati u nastavku: i može ga polagati još dva puta. Nije prihvaćen Uređeno čl. 16.
207 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 13. čl. 13(2) novi tekst: Uspjeh pristupnika na pismenom i usmenom dijelu ispita za svaki pojedini predmet ocjenjuje ispitivač određenom ocjenom. (Tako se lakše i točnije argumentira konačan uspjeh kandidata.) Primljeno na znanje Razmotrit će se.
208 Korina Udina III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 17. Čl.17.stavak 2. Nejasno je koji je naziv stručnog zvanja za koji je pristupnik položio stručni ispit? Na primjer, hoće li doktor informacijskih znanosti nakon polaganja stručnog ispita za zvanje knjižničar dodati pri potpisu "dr.sc. ime i prezime, knjižničar"? Tek sa položenim stručnim ispitom se može kandidirati za ravnatelja u javnoj knjižnici. Nije li VIII. stupanj obrazovanja najviši u RH pa je doista apsurdno da nakon doktorata iz knjižničarskih znanosti netko polaže temeljne sadržaje knjižničarstva. Predlažem da se ta situacija u nekom stavku predvidi . Nije prihvaćen Ne prihvaća se – uz akademsko zvanje, nakon položenog stručnog ispita dodaje se stručno zvanje bez obzira radi li se o magistru struke, magistru ili doktorsu znanosti, itd.
209 Hrvatsko knjižničarsko društvo III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 18. Uvažavajući činjenicu da je članstvo u Povjerenstvu odgovoran i zahtjevan posao, ali i posao koji traži redovito osuvremenjivanje sadržaja ispitne literature i samog ispita u skladu s brzim promjenama u knjižničarskoj struci, mišljenja smo kako je potrebno taj teret odgovornosti pravedno raspodijeliti među hrvatskim knjižničarskim stručnjacima te ograničiti mandat članova Povjerenstva na dva uzastopna mandata. Predlažemo nadopunu članka 18. stavka 1. na način da on glasi: (1) Stručne ispite provodi Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci koje imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeće, na rok od četiri godine, uz mogućnost jednog produljenja mandata (najviše 2 mandata). Prihvaćen Prihvaća se.
210 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 18. Mandat Povjerenstva za polaganje stručnih ispita treba ograničiti na najviše 2 mandata od po 4 godine i tako, s obzirom na veliki broj stručnjaka u području knjižničarstva omogućiti da se članovi Povjerenstva češće mijenjaju. Prihvaćen Prihvaća se.
211 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 18. čl. 18(5) Ispitivačem, odnosno zamjenikom ispitivača, može se imenovati samo osoba koja ima zvanje knjižničarskog savjetnika te je ostvarila značajne rezultate u struci ili u akademskom okruženju kao i osoba koja ima odgovarajuće obrazovanje za ispitivača općeg dijela stručnog ispita. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća – odredba je dorađena.
212 Hrvatsko knjižničarsko društvo III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 20. Polaganje stručnog ispita zakonska je obaveza svakog stručnog knjižničarskog djelatnika zaposlenog u bilo kojoj vrsti knjižnica. Iskustva iz prakse pokazuju da poslodavci izbjegavaju obavezu plaćanja troškova polaganja stručnog ispita za svoje djelatnike iako stručni djelatnici nemaju drugog izbora. Predlažemo da se članak 20. stavak 1. nadopuni kako bi se poslodavce obvezalo na ispunjavanje svoje financijske obaveze prema zaposlenicima koje šalju na stručne ispite. Stavak 1. članka 20. treba glasiti: (1) Troškove stručnoga ispita za pristupnika koji ima odgovarajući ugovor o radu za stručno zvanje za koje pristupa ispitu snosi poslodavac, odnosno pristupnik koji nije zaposlen, i uplaćuje ih Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njihova visina objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnoga za poslove kulture i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prihvaćen Prihvaćen.
213 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 23. čl. 23(4) treba glasiti: 1. Osnove knjižničnog poslovanja 2. Informacijski izvori u knjižnici 3. Osnove obrade knjižnične građe Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je uz predmet informacijski izvori dodano: "i njihove obrade"
214 Tatjana Pavoković-Komadina III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 23. Školski knjižničar polaže stručni ispit prema programu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Pravilniku o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/2003) što je istovjetno općem dijelu ispita Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci – čl. 23. stavak 2. i 3. Stručni dio stručnog ispita ovoga pravilnika propisan čl. 23. i čl. 24. školski knjižničar dokazuje diplomom o završenom preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu propisa kojima se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na završenom jednogodišnjem ili dvogodišnjem Izvanrednom studiju Informacijskih znanosti (bibliotekarstvo). Zato što školski knjižničar obavlja stručne knjižničarske poslove tek u opsegu oko 30% svoga rada i zaposlenik je MZO. Napredovanja školskih knjižničara regulirana su Pravilnikom o napredovanju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnom i srednjem školstvu (NN 68/2019). Opći dio stručnog ispita kontinuirano se usklađuje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja Primljeno na znanje Prijedlog nije jasan.
215 Povjerenstvo za stručne ispite III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Čl. 24 treba nositi naslov DOPUNSKI I RAZLIKOVNI STRUČNI ISPIT ili ta dva različita ispita razdvojiti u dva članka što je bolje za kretanje kroz Pravilnik. Prihvaćen Prihvaćeno.
216 Nikolina Sabolić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Suglasna sam s prijedlozima kolega da se osobe koje su položile stručni ispit pri MZO za stručnog suradnika školskog knjižničara izuzmu iz obaveze polaganja stručnog ispita pri Ministarstvu kulture i medija. Predlažem da se stavak 2 preinači: Ukoliko se osoba koja je položila stručni ispit sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu zapošljava u drugoj vrsti knjižnica, polaže dopunski stručni ispit u knjižničarskoj struci pri Ministarstvu kulture i medija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja.
217 Dolores Paro-Mikeli III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Budući da sam nepunih 13 godina radila u srednjoškolskoj knjižnici kao školski knjižničar i nastavnik želim se izjasniti da svakako podržavam kolegice i kolege u stavu da školski knjižničari ne bi trebali polagati dva stručna ispita, dovoljno je polagati jedan pri NSK koji će vrijediti za sve vrste knjižnica uključujući i školsku. Također smatram da nije potrebno uvoditi zvanje školski knjižničar, jer bi se ovakvim, jednim stručnim ispitom stekle kompetencije za sve vrste knjižnica. Dopusti li se zvanje školski knjižničar, čak naprotiv, moglo bi biti ograničavajuće, moglo bi se loše "interpretirati" i shvatiti da se s tim zvanjem može raditi samo i isključivo u školskoj knjižnici? Nema potrebe kad možemo i trebamo moći raditi u svim vrstama knjižnica. Dolores Paro-Mikeli, dipl. knjižničarka Prihvaćen Prihvaćeno.
218 Tamara Gržinčić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani/e, u potpunosti se slažem s komentarima kolegice Aleksandre i kolege Tina; ako je pristupnik za polaganje dopunskog stručnog ispita za dipl. knjiž. (prema prijedlogu ovog Pravilnika knjižničara) stekao propisano obrazovanje za odgovarajuće stručno zvanje u knjižničarskoj struci (dipl. knjiž., mag. bibl. i sl.) i godinama u svojoj knjižnici obavlja poslove dipl. knjižničara (knjižničara), te prijavi za polaganje dopunskog stručnog ispita za dipl. knjiž. (knjižničara) može priložiti svu traženu dokumentaciju propisanu ovim Pravilnikom, nadam se da će se to pristupniku i omogućiti. Srdačan pozdrav, Tamara Prihvaćen Prihvaćeno.
219 Tino Perlain, mag. bibl. III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Slažem se s Aleksandrom Moslavac. S obzirom da je sada po prvi put taksativno opisana dokumentacija koju treba priložiti pri prijavi stručnog ispita (bez Ugovora o radu), nadam se i vjerujem da su svi dosadašnji dopisi knjižničara i knjižničarskih društava urodili plodom i da će se napokon gledati opis složenosti poslova koje pristupnik obavlja a ne naziv radnog mjesta ili visina plaće koju prima. Ne smije se više događati da netko sa jednog godinom stručnog osposobljavanja bude konkurentan na tržištu rada, a netko sa 20 godina iskustva ne može ispuniti uvjete za nijedan natječaj za Dipl. knjižničara (po novom Knjižničara). Nakon opisane potrebne dokumentacije u ovom Pravilniku smatram da Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita ne bi smjelo postavljati dodatne uvjete pri prijavama. Prihvaćen Prihvaćeno.
220 Aleksandra Moslavac III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani i dragi kolegice i kolege, nisam sigurna da je ovim Pravilnikom riješeno pitanje knjižničara koji imaju Ugovor o radu sklopljen za radno mjesto knjižničara (prema prijedlogu knjižničara suradnika) i stručni ispit za navedeno zvanje (VŠS, preddiplomski studij), a tijekom vremena su stekli viši stupanj obrazovanja i žele polagati dopunski stručni ispit za diplomiranog knjižničara (prema prijedlogu knjižničara). Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci odbijalo je sve prijave kandidata koji nisu imali Ugovor o radu za diplomiranog knjižničara. Najčešće se radi o knjižničarima zaposlenima u knjižnicama visokoškolskih institucija, koji ne mogu napredovati jer procedura zahtijeva promjenu postojećih Pravilnika o unutarnjem ustroju i dodjeljivanje obračunskih koeficijenata koji se uglavnom raspoređuju za napredovanja nastavnog osoblja. To je diskriminirajuće, jer osim što smo zakinuti za napredovanje u stručnom zvanju, nismo konkurentni niti na tržištu rada, bez obzira na višegodišnje iskustvo u obavljanju poslova više složenosti, odnosno poslova diplomiranog knjižničara. Mnogi od nas uz predani stručni rad, žele sudjelovati i sudjeluju znanstvenim doprinosom, međutim, uz izostanak stručne, pravne, institucijske i financijske potpore, to je vrlo demotivirajuće. Stoga smatram da uz postojeće uvjete, propisano obrazovanje i godinu dana radnoga staža na odgovarajućim poslovima (što se može potvrditi izjavom poslodavca i opisom poslova), Ugovor o radu ne bi trebao biti uvjet za polaganje dopunskog ispita. Ovaj komentar odnosi se i na kolege pomoćne knjižničare koji imaju isti problem samo na drugoj razini. Na kraju, u potpunosti podržavam stav kolegica i kolega da se ukine polaganje drugog stručnog ispita za školske knjižničare. Prihvaćen Privaćeno.
221 NENSI ČARGONJA KOŠUTA III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani! U stavku 1 članka 24. stoji da „Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za knjižničarskog tehničara, odnosno knjižničarskog suradnika i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničarskog suradnika, odnosno knjižničara kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara.“ Iz ovoga se zaključuje da je polaganje stručnog ispita pri Ministarstvu kulture opcionalno i da knjižničari koji rade na radnom mjestu stručnog suradnika knjižničara u školama mogu odabrati žele li polagati i ovaj drugi stručni ispit. To, kao prvo, nije istina jer se knjižničarima u školi ne daje ni najmanja mogućnost izbora po tom pitanju, a kao drugo i samo ponavljanje ispita je apsurdno s obzirom da se radi o istome radnome mjestu; čega nema ni u jednoj drugoj struci osim u knjižničarskoj! Apsurd je time veći što zaposlenici samostalnih knjižnica nisu dužni polagati drugi stručni ispit pri AZOO , a što definitivno predstavlja veliku nepravdu prema kolegama knjižničarima koji su imali tu (ne)sreću da se zaposle u školi te to „dupliranje“ valja što prije dokinuti. Srdačan pozdrav, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno – nije opcionalno, već se uređuje u slučajevima kad se iz sustava odgoja i obrazovanja jednog sustava prelazi u neku drugu knjižnicu, pa onda valja uzeti u obzir prethodno stečene kompetencije i zvanja.
222 Marina Nikolić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani, pridružujem se komentaru kolege Lazića. Kako ne bih ponavljala sve isto što je i on napisao, prenosim samo početak koji ukratko govori sve što treba: "Poštovani, smatram kako je obveza stručnih suradnika knjižničara u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima za polaganje dopunskog stručnog ispita nepotrebna. Bilo bi logičnije da stručni suradnik knjižničar koji promijeni radno mjesto i počne raditi u nekoj drugoj vrsti knjižnice koja nije školska tada bude u obvezi položiti dopunski stručni ispit." Srdačno, Marina Nikolić, dipl.knjižničar Primljeno na znanje Predloženo se upravo i uređuje prijedlogom razlikovnog ispita
223 Darija Benaković III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani, dijelim mišljenje ostalih kolega školskih knjižničara da je nepotrebno obvezivati školske knjižničare na polaganje stručnoga ispita koji je u nadležnosti Ministarstva kulture jer su škole u čijem sastavu su školske knjižnice u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i jedino je opravdano polagati stručni ispit pri tom ministarstvu. Pitanja koja se nalaze u posebnom dijelu ispita pri MK moguće je uvrstiti u popis pitanja za pisani dio ispita pri AZOO. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja.
224 Marija Blažević III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani, za početak, neću se ponavljati te podržavam u potpunosti napisani prijedlog kolege B.Lazića. Zaposlena sam u osnovnoj školi, plaća me, dakle, MZO, te sve što je vezano uz školsku knjižnicu odrađuje se u vezi s MZO. Mi, školski knjižničari, nemamo nikakve veze s Ministarstvom kulture odnosno sve naše obaveze vezane su uz MZO (osim što nam je nametnut nadzor matične službe). Nadalje, položila sam stručni ispit pri AZOO, ali nakon toga odmah i dopunski stručni, a da ni sama ne znam točne razloge zašto sam to morala učiniti, nitko mi to tada nije znao objasniti, već su mi u školi samo rekli da to moram odraditi. To su bili dvostruki stresovi u odnosu na druge profesije. Jer niti jedna druga profesija ne polaže dva stručna ispita osim stručnih suradnika knjižničara i psihologa. Svakako je potrebno promijeniti Pravilnik i smatram da je ovo idealna prilika da ga se i promijeni. Kada bi se oni, koji rade u osnovnim, srednjim školama i učeničkim domovima, odlučili raditi u gradskim i drugim srodnim knjižnicama, onda bi te iste osobe i trebale polagati potreban stručni ispit pri Ministarstvu kulture. Sasvim jednostavno i pošteno! Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja.
225 Robert Posavec III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Predlažem da se stavak 2. članka 24. mijenja i uredi tako da osoba koja radi u školskoj knjižnici i ima položen stručni ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje ne mora polagati još jedan stručni ispit. Ukoliko takva osoba promijeni radno mjesto i zaposli se u knjižnici, tad je obvezna položiti stručni ispit pri NSK. Polaganje dva stručna ispita nema nikakvog smisla. Primljeno na znanje Temeljna i viša stručna zvanja iz knjižničarstva uređuju ovim Pravilnikom, a ne pravilnicima iz sustava odgoja i obrazovanja.
226 Bojan Lazić III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. Poštovani, smatram kako je obveza stručnih suradnika knjižničara u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima za polaganje dopunskog stručnog ispita nepotrebna. Bilo bi logičnije da stručni suradnik knjižničar koji promijeni radno mjesto i počne raditi u nekoj drugoj vrsti knjižnice koja nije školska tada bude u obvezi položiti dopunski stručni ispit. Polaganje dva stručna ispita je nerazumno i kod djelatnika samo dovodi do povećanja troškova, dodatnog nepotrebnog izlaganja stresu i dokazivanja stručnosti za opseg poslova koji je podređen opsegu poslova stručnog suradnika knjižničara budući da ogromnu većinu njegovog radnog vremena čini neposredni odgojno-obrazovni rad i kulturna i javna djelatnost, dok je stručna knjižnična djelatnost podređena neposrednom odgojno-obrazovnom radu i obavlja se "u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa" (vidi članak 55., stavak 2. Zakona o odgoju i obrazovanju o osnovnoj i srednjoj školi - NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). Također, uspješnim polaganjem stručnog ispita za stručnog suradnika školskog knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, stručni suradnik knjižničar je dokazao svoje kompetencije za obavljanje poslova stručnog suradnika knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu, pa stoga nema potrebe na bilo koji način dovoditi u sumnju procjenu nečije stručnosti od strane jednog državnog tijela kao što je AZOO, a zahtijevanje da se položi i dopunski stručni ispit prema ovom pravilniku upravo implicira sumnju u navedenu procjenu kao i razinu kompetencija, odnosno stručnosti stručnog suradnika knjižničara za obavljanje poslova koji mu proizlaze iz odluke/rješenja o tjednim zaduženjima. Nadalje, knjižničarska struka je jedina, osim možda psihologa (ako u međuvremenu nije došlo do promjene propisa), koja zahtijeva polaganje dva stručna ispita od svojih djelatnika. Dakle, došlo je krajnje vrijeme da se ova "nepravda" ispravi i da se situacija donošenjem ovog Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci osuvremeni u potpunosti. Stoga, predlažem izmjenu članka 24. i to na sljedeći način: Članak 24. (1) Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za knjižničarskog tehničara, odnosno knjižničarskog suradnika i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničarskog suradnika, odnosno knjižničara kao i osoba koja je, sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, položila stručni ispit predviđen za stručnog suradnika - školskog knjižničara. (2) Osoba koja je položila stručni ispit sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu obvezna je polagati dopunski stručni ispit u slučaju zapošljavanja u nekoj od vrsta knjižnica iz članka 8. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a koja nije školska knjižnica. (3) Osoba iz stavka 2. ovog članka polaže u općem dijelu stručnog ispita za knjižničara dio ispita koji se odnosi na zakonodavstvo Republike Hrvatske u području knjižnične djelatnosti i kulture, a posebni dio ispita polaže u cijelosti. (4) Prijavi za polaganje dopunskoga stručnog ispita, uz ostale priloge iz članka 9. stavka 4. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenom stručnom ispitu. (5) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit, odgovarajuće se primjenjuju i na dopunski stručni ispit. Primljeno na znanje Ne prihvaća se jer nije shvaćena bit prijedloga – radi se upravo o onima koji prelaze iz jednog sustava u drugi, a zvanje su stekli temeljem postojećih pravilnika; novi prijedlog uređuje jedinstven stručni ispit temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
227 Anđela Žugaj III. STJECANJE TEMELJNIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 24. U čl.24 stavak 2 određuje se polaganje drugog stručnog ispita za školske knjižničare stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama. "(2) Osoba koja je položila stručni ispit sukladno propisima kojima je uređeno polaganje stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, polaže u općem dijelu stručnog ispita za knjižničara dio ispita koji se odnosi na zakonodavstvo Republike Hrvatske u području knjižnične djelatnosti i kulture, a posebni dio ispita polaže u cijelosti." Niti jedna profesija u Hrvatskoj a i šire ne polaže dva stručna ispita za jedno radno mjesto. Unatoč završenim fakultetima Informacijskih znanosti i slično, i dalje se inzistira na dvostrukom polaganju stručnog ispita za sve knjižničare koji rade u školama. Smatram da je to nepotrebno trošenje vremena, energije i financijskih resursa koji bi mogli biti pametnije i konkretnije usmjereni nego na polaganje dva straučna ispita. Smatram da osobe koje su položile stručni ispit pri AZOO ne trebaju ponovno polagati stručni ispit za knjižničara. Primljeno na znanje Stručni ispiti i napredovanje u knjižničarskim zvanjima uređuju ovim Pravilnikom temeljem odredbi iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je lex specialis, pa tako uređuje i pitanje zvanja i viših zvanja u knjižničarstvu, bez obzira na ustanovu u kojoj je knjižničarski djelatnik zaposlen.
228 Sveučilišna knjižnica u Splitu IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. U stavku 4. treba ispraviti riječ arhivskih u knjižničarskih. Prihvaćen Prihvaća se.
229 Hrvatsko knjižničarsko društvo IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Potrebna je tehnička izmjena u stavku 4. članka 26. jer se radi o knjižničarskim, a ne arhivskim zvanjima te ovaj stavak treba glasiti: (4) Po završenome postupku dodjele viših stručnih knjižničarska zvanja predana dokumentacija se ne vraća. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je u prvoj alineji to već rečeno (i stečeno stručno zvanje), pa ne treba potvrda o položenom stručnom ispitu ako se prilaže dokument o stečenom stručnom zvanju.
230 Hrvatsko knjižničarsko društvo IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Potvrda o položenom stručnom ispitu dokazuje da se prijavitelj ima pravo prijaviti za više stručno zvanje, ali ta potvrda nije navedena. Stoga je članak 26. stavak 1., alineju 1. potrebno nadopuniti te ona treba glasiti: Uz zahtjev potrebno je priložiti: – životopis s preslikama dokumenata kojima se dokazuje obrazovni status i stečeno stručno zvanje i potvrda o položenom stručnom ispitu prema Pravilniku. – … Prihvaćen Prihvaća se.
231 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Predlaže se izmjena: "(4) Po završenome postupku dodjele viših stručnih knjižničarskih zvanja predana dokumentacija se ne vraća." Prihvaćen Prihvaća se.
232 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Greška u stavku 4, navedena su viša stručna arhivska zvanja. Prihvaćen Prihvaćeno.
233 Davor Jokić IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Stavak (4) - brisati "arhivskih" Prihvaćen Prihvaćeno.
234 Korina Udina IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Stjecanje viših stručnih zvanja regulirano čl.26. ne uključuje stručne suradnike školske knjižničare i opisana pocedura odgovara svim ostalim vrstama knjižničara. Zbog neusklađenosti stručnih zvanja u sustavu Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja stručni suradnici školski knjižničari ne napreduju u viša po ovom Pravilniku. Potrebne su pozitivne izmjene u tom smislu. Primljeno na znanje Upravo se ovim Pravilnikom to nastojalo postići.
235 Gradska knjižnica Beli Manastir IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. Stavak (4) arhivskih? Prihvaćen Prihvaćeno.
236 Bojan Lazić IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 26. U stavku 4 ovoga članka riječ "arhivskih" čini se suvišnom te bi je, po mojoj procjeni, trebalo ukloniti ili promijeniti u "knjižničarskih". Prihvaćen Prihvaćeno
237 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 27. Prijedlog HKD-a je primjeren jer prema statističkim podacima za 2019. u Hrvatskoj ima 73 knjižničarska savjetnika koji mogu postati članovi Povjerenstva za dodjelu viših zvanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je prijedlog u osnovi netolerantan prema ostalim članovima strčne zajednice.
238 Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 27. Slažem se s prijedlogom HKD-a: mandat članova Povjerenstva za polaganje stručnih ispita treba ograničiti na najviše 2 mandata od po 4 godine što bi omogućilo sudjelovanje većeg broja stručnjaka u području knjižničarstva (knjižničarskih savjetnika) u radu Povjerenstva. Prihvaćen Prihvaćeno
239 Hrvatsko knjižničarsko društvo IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 27. Uvažavajući činjenicu da je članstvo u Povjerenstvu odgovoran i zahtjevan posao stava smo kako je potrebno taj teret odgovornosti pravedno raspodijeliti među hrvatskim knjižničarskim stručnjacima te predlažemo nadopunu stavka 4 članka 27. na način da se ograniči na dva uzastopna mandata. Predlažemo nadopunu članka 27. stavka 4. na način da on glasi: (4) Članove Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i njihove zamjenike imenuje ministarstvo nadležno za poslove kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća, na rok od četiri godine, uz mogućnost jednog produljenja mandata (najviše 2 mandata). Prihvaćen prihvaća se
240 Sanja Brbora IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 29. Potrebno je umetnuti stavak ili članak kojim će se osigurati ujednačena financijska valorizacija viših zvanja u knjižničarskoj struci bez obzira na vrstu knjižnice i osnivača. (Praksa je pokazala da je u nekim knjižnicama (najčešće visokoškolskim) stečeno više zvanje mrtvo slovo, što je posve diskriminirajuće.) Nije prihvaćen Nije predmet ovog Pravilnika.
241 Draženka Stančić IV. STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA, Članak 29. Smatram da bi Bilješka 1 (Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci) koja se tiče napredovanja u zvanje školskih knjižničara, a prema ovome Pravilniku trebala biti tretirana kao poseban novi članak 29. u dijelu Ocjena postojanja uvjeta za stjecanje višeg stručnog zvanja ili kao poseban novi članak 32. u dijelu V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, stoga što broj školskih knjižničara (1276) zaslužuje članak ili stavak u nekom od članaka, npr. u članku 28. stavak 7. ili u članku 31. stavak 3. Novi članak ili stavak tada bi glasio: Školski knjižničari kojima je napredovanje određeno prema uvjetima Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, 68/2019), mogu napredovati i prema ovome Pravilniku. Radovi i aktivnosti školskih knjižničara koji su korišteni za napredovanje prema gornjem pravilniku vrijede i za ovaj pravilnik u stupnju u kojem su usklađeni s Mjerilima za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci koja su dodatak Pravilniku. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
242 Andrea Zabjan Bogut V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. U Pravilnik je potrebno uvesti prijelazno razdoblje u kojem će vrijediti odredbe trenutno važećeg Pravilnika. Zbog promjena uvjeta za stjecanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika, bez uvođenja prijelaznog razdoblja, svi oni koji u neko dogledno vrijeme ostvaruju pravo na napredovanje prema važećim kriterijima bit će zakinuti. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
243 Svjetlana Mokriš V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. Došlo je do znatne promjene uvjeta za stjecanje zvanja višeg knjižničara, a osobito knjižničarskog savjetnika. Povećan je ukupan broj bodova, a osobito je povećan broj bodova unutar grupe obveznih objavljenih stručno znanstvenih radova. Svi oni koji imaju npr. mjesec dana do godinu dana do ostvarivanja prava na napredovanje po starom Pravilniku bili bi diskriminirani što može povući i neke pravne konzekvence. Potrebno je odrediti prijelazni period u kojem vrijedi stari Pravilnik. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja
244 TAMARA KRAJNA V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. Članak 30., stavka (2) . Na izbore u viša stručna zvanja ovaj Pravilnik počet će se primjenjivati 24 mjeseca nakon njegova stupanja na snagu, a do tada će se na te izbore primjenjivati uvjeti propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine“, broj 28/11, 16/14, 60/14 - Ispravak, 47/17). Odredbe ovog Pravilnika ni na koji način ne utječu na prethodno stečena zvanja. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
245 TAMARA KRAJNA V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. stavka (2) Mora postojati rok u kojem se primjenjuje stari Pravilnik za stjecanje viših stručnih zvanja. Kandidati su se pripremali za izbor u viša zvanja temeljem njima poznatih uvjeta. Na ovaj način su dovedeni u nepovoljan položaj. Primjerice, za izbor u znanstvena zvanja na fakultetima novi pravilnik počeo je vrijediti 30 mjeseci nakon stupanja na snagu. Zbog povećanja u uvjetima za stjecanje ova dva knjižničarska zvanja, posebice knjižničarski savjetnik diskriminirani su svi oni koji su se pripremali za napredovanje prema važećim kriterijima. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
246 Marija Tomečak, dipl. knjižničarka V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. Komentar: Kako je već navedeno u komentaru, neke knjižnice i ustanove bi teoretski pohitale uskladiti opće akte prije nego što bi to bilo provedeno u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, stoga se predlaže novi tekst: Prijedlog: čl. 32. Knjižnice i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice uskladit će svoje opće akte i rad s odredbama ovoga Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u koju će biti uključeni navedeni novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
247 Mirta Matošić V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. Nije problem uskladiti sistematizaciju u roku od 6 mjeseci nakon izlaska ovog Pravilnika, ali trebat će duže od 6 mjeseci za promjenu Uredbe o nazivima radnih mjesta pa će se dogoditi da, ukoliko se sistematizacija knjižnice promjeni u roku, ona neće biti usklađena s Uredbom. Predlažem prijelazni rok od 2 godine u kojem će vrijediti stari Pravilnik, a za vrijeme kojeg će se dati dovoljno vremena za promjenu Uredbe o radnim mjestima i kandidatima za viša zvanja omogućiti dovoljno vremena za prilagodbu na strože uvjete napredovanja. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
248 Svjetlana Mokriš V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 32. Valja voditi računa o činjenici da zvanja viši knjižničarski tehničar i viši knjižničarski suradnik ne postoje u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Za usklađivanje treba odrediti duži vremenski period. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
249 Sveučilišna knjižnica u Splitu V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Ako izuzetno pooštreni uvjeti za postizanje viših stručnih zvanja ipak ostanu kako je predviđeno prijedlogom novog Pravilnika, predlažemo uvođenje razdoblja prilagodbe dodavanjem novog stavka: Odredbe Pravilnika koje se odnose na stjecanje viših stručnih zvanja počet će se primjenjivati 30 mjeseci nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
250 Hrvatsko knjižničarsko društvo V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Uobičajeno je da se primjena novih zakonskih i podzakonskih akata odgodi zbog prilagođavanja novim odredbama. Smatramo kako će neodgodiva primjena ovog Pravilnika ići na štetu onih kolega koji su u završnoj fazi prikupljanja dokumentacije za prijavu u proces dodjele viših stručnih zvanja. Iz toga razloga smatramo kako je potrebno u članak 33. dodati stavak 2. kojim bi se omogućilo da kolege koji su pred samim početkom procesa prijave za stjecanje viših stručnih zvanja, a dokumentaciju su ili već prikupili ili su pri kraju tog postupka, omogućilo da više zvanje steknu prema sada važećem Pravilniku jer su se tako i pripremali. U suprotnom, bit će nepravedno oštećeni. Predlažemo da stavak 2. članka 33. glasi. Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stjecanje viših stručnih zvanja počet će se primjenjivati 6 mjeseci nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
251 Jasminka Mihaljević V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Podržavam uvođenje prijelaznog roka i predlažem rok od najmanje 12 mjeseci. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
252 Sanja Kosić, viša knjižničarka V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Podržavam uvođenje prijelaznog roka. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
253 Znanstvena knjižnica Dubrovnik V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Podržavamo prijedlog o prijelaznom roku u kojem bi postojeći Pravilnik još uvijek važio. Predlažemo najmanje 12 mjeseci, a po mogućnosti 24 mjeseca. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
254 Mirta Matošić V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Također predlažem prijelazni rok, ali od najmanje 24 mjeseca od stupanja na snagu novog Pravilnika. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
255 Nada Topić V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Slažem se s kolegicom Adamović. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
256 Neda Adamović V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 33. Poštovani, smatram da bi u čl. 33. trebale stajati prijelazne odredbe, odnosno vremenski rok u kojem će nakon prihvaćanja novog stari Pravilnik još vrijediti. Bez prijelaznih odredbi diplomirani knjižničari koji će u trenutku stupanja na snagu novog Pravilnika imati potreban broj bodova za višeg knjižničara odnosno knjižničarskog savjetnika prema starom pravilniku (400/500 bodova) neće moći slati molbu dok ne skupe dovoljan broj bodova koji propisuje novi Pravilnik. Predlažem rok za prijelazne odredbe od najmanje 6 mjeseci. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
257 Sanja Brbora PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Mjerila su krajnje nejasna, neprecizna i proizvoljna te ih je nužno izbrusiti (time bi se olakšalo i kandidatima i povjerenstvu). Nužno je nedvosmisleno bodovno različito vrednovati znanstvene i stručne radove te radove objavljene u indeksiranim i neindeksiranim časopisama. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
258 ŽELJKA HATVALIĆ STRAHIJA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci trebaju sadržavati detaljnija objašnjenja kategorija i način dokazivanja svake stavke. Navest ću samo 3 primjera nelogičnosti koja do sada nisu spomenuta; Primjer 1. skupina III. 6. Mentorstvo (po jednom pristupniku) uzima u obzir samo jednu vrstu mentorstva (do sada se u toj skupini priznavalo samo mentoriranje diplomskih ili neki drugih radova). Zašto jednogodišnje mentoriranjem pripravnika u svim ostalim knjižnicama nije prepoznato? Primjer 2. nejasno je na što se u skupini II. odnosi oblikovanje i održavanje mrežnog sadržaja za korisnike i kako dokazati isto, dok se istovremeno u skupini IV.boduje se uređivanje mrežnih stranica/društvenih mreža. Primjer 3. koji su kriteriji za određivanje opsega izložbe? Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
259 Marija Tomečak, dipl. knjižničarka PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Skupina VI Rad u knjižničarskim udrugama i srodnim kulturnim, obrazovnim i znanstvenim tijelima Donese li se pravilnik u dijelu VI mjerila odnosno kriterija kako se predlaže, potrebno je istaknuti jedan zanimljivi moment. U komentarima je već izneseno da prikupljanje bodova u skupini VI nije svima jednako dostupno. Ono što je svima dostupno je članstvo u nekoj knjižničarskoj udruzi. Iako je napredovanje u javnim službama dobrovoljno, bilo bi zanimljivo čuti mišljenje pravnika o presedanu koji bi ovaj pravilnik postavio uvjetovanjem napredovanja u javnoj službi članstvom u udrugama građana, pa makar one bile samo stručne udruge. Iz definicije što su udruge u RH „Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba…“ Ako pak tekst ostane nepromijenjen, predlažem kolegama knjižničarskim tehničarima i knjižničarskim suradnicima da ne očajavaju nego neka svatko od njih osnuje svoju udrugu: npr. Hrvatsko knjižničarsko tehničarsko društvo i Udruga knjižničarskih suradnika Hrvatske. Svaka od udruga treba uspostaviti određeni broj stručnih tijela: komisija, radnih grupa i sl. sa pripadajućim brojem članova vodeći se pri tome ukupnim brojem djelatnika njihove struke u Hrvatskoj, kako bi svi članovi mogli sakupiti potrebne bodove na temelju, naravno, aktivnog djelovanja (održi se nekoliko sastanaka u virtualnom okruženju na kojima se o nečemu razgovara) u tim stručnim tijelima. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
260 Sveučilišna knjižnica u Splitu PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI 1. Mjerila je potrebno jasnije definirati. Ovako su podložna proizvoljnom tumačenju. Primjerice, ono što je u nekoj knjižnici ili vrsti knjižnica novi model poslovanja, u drugoj može biti višegodišnji standard. Treba donijeti jasan popis poslova i zadaća koje će se vrednovati te uspostaviti što jasnije kriterije za procjenu izvrsnosti u poslu. 2. Ostvarivanje određenog broja bodova u svim skupinama osim VII. pretjeran je zahtjev, kao i povećanje bodovnoga praga, osobito za zvanje knjižničarskog savjetnika koje iznosi čak 60%. 3. Potpuno je neprihvatljivo izjednačavanje stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima. Znanstveni radovi moraju nositi bitno veći broj bodova. 4. Klasifikacija radova na one objavljene u domaćim recenziranim časopisima i međunarodnim recenziranim časopisima neodrživa je jer izjednačava nigdje indeksirani časopis s domaćim recenzentima s onim domaćim časopisom koji je zastupljen u međunarodnim bazama podataka, ima za naše prilike zavidan čimbenik utjecaja, a u recenziranju kojega sudjeluju ugledni međunarodni znanstvenici. Razlikovni kriterij trebao bi biti zastupljenost/indeksiranost časopisa u relevantnim međunarodnim bazama podataka bez obzira na to radi li se o domaćem ili stranom časopisu. 5. Razlika između stručnog i znanstvenog trebala bi se dosljedno provesti i bodovati u svim ostalim slučajevima (recenzije, izlaganja na skupovima i sl.). 6. Napredovanje u zvanju trebalo bi uvjetovati ostvarenjem bodova u četiri do pet bodovnih skupina. 7. Nejasni i nerealni kriteriji napredovanja, koji u praksi nisu praćeni ostvarivanjem pripadajućih materijalnih prava, postaju sami sebi svrhom i mogući diskriminirajući čimbenik u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
261 Ivana Dević PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U skupini I (Unapređenje stručnog rada u knjižnici i knjižničnom sustavu) predlažem vrednovanje i redovnog kontinuiranog rada, po uzoru na Pravilnik o stručnim arhivskim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihovog stjecanja i na Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja. Po uzoru na njih i s obzirom na potrebu usklađenosti s ova već donesena dva pravilnika AKM zajednice (za muzeje i arhive), predlažem da i u Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci se uvede vrednovanje kontinuiranog rada u obliku stavki: - obavljanje najzahtjevnijih poslova na području obrade, zaštite, vrednovanja i korištenja građe - obrada i opis zahtjevnih ili opsežnih fondova i zbirki - organizacija i vođenje stručnih poslova u knjižnici -složeniji projekti vrednovanja, zaštite, korištenja i predstavljanja knjižnične građe - obrada manje zahtjevnih knjižničnih fondova i zbirki - izrada tematskih biltena, kataloga knjižničnog gradiva ili zbirki i sl. - ostali redoviti stručni poslovi u knjižnicama - istraživanje i evaluacija korištenja knjižničnim sadržajima popraćena elaboratom - izrada i provedba programa digitalizacije knjižnične građe i dokumentacije, rad s novim tehnologijama (voditelj, suradnik), - poslovi izrade tezaurusa, - priprema i vođenje revizije zbirke - priprema i provedba plana istraživanja korisnika popraćena elaboratom - osmišljavanje prezentacije, odabira i pripreme građe za rad s korisnicima Potrebno je definirati termine za pojedine stavke koje se boduju, odnosno navesti konkretne knjižnične poslove koji ulaze u kontinuirani rad jer je ovakvo apstrahiranje poslova nejasno (primjerice, "uvođenje novih modela poslovanja", "osuvremenjivanje radnih postupaka", "izrada analitičkih studija", "opsežniji informativni i promotivni materijali", "veća i manja tematska izložba itd. - Što se pod tim zapravo podrazumjeva? Koji su to konkretni poslovi u knjižnici?) Skupina IV. (Rad u knjižničarskim udrugama i srodnim kulturnim, obrazovnim i znanstvenim tijelima): smanjiti broj potrebnih bodova jer realno knjižničari manjih sustava neće imati priliku, iako bi željeli, na neke značajnije pozicije u stručnoj udruzi koje bi im mogli donijeti bodove. Općenito, neprihvatljivo je i neopravdano da su uvjeti za stjecanje viših knjižničarskih zvanja najveći u AKM zajednici. Stoga, predlažem da se u ovaj nacrt vrate bodovne odredbe trenutno važećeg Pravilnika: - za zvanje viši knjižničar: stručna zvanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenivanje stručne osposbljenosti, u najmanje četiri skupine, s 40 % bodova iz skupine IV - za zvanje knjižničarski savjetnik: stručna zvanja kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenivanje stručne osposbljenosti, u najmanje četiri skupine, s 40 % bodova iz skupine IV Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
262 Hrvatsko knjižničarsko društvo PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Prema predloženim odredbama članka 6. te ovdje navedenim Mjerilima za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci, traže se puno viši kriteriji bodovanja za stručna nego za znanstvena zvanja u društvenim znanostima što je neprihvatljivo i neopravdano. Prekomjerno su povećani potrebni bodovi u odnosu na sadašnji Pravilnik te su bodovi nerazmjerno podignuti u odnosu jedni na druge unutar različitih skupina kao i u odnosu na sada važeći Pravilnik. Nerealno je očekivati da kandidati mogu sakupiti bodove iz čak 7 skupina te je broj obaveznih skupina potrebno smanjiti maksimalno 4 do 5. Mora se uzeti u obzir da većina knjižničara ne radi unutar velikih sustava i nemaju mogućnosti kroz svoj stručni rad baviti se svim navedenim skupinama aktivnosti. Zbog toga se ne smije ograničavati najmanji broj bodova po pojedinim skupinama, osim u Skupini IV, koja treba iznositi 40 % od ukupnog broja bodova. Kandidati za napredovanja ne obavljaju sve vrste stručnih poslova da bi mogli prikupiti bodove iz svih Mjerilima zadanih kategorija. Uočene su brojne nedosljednosti bodovanja unutar kategorija. Primjerice, pozvana izlaganja na domaćem ili međunarodnom stručnom ili znanstvenom skupu - razlika u vrednovanju između ta dva skupa značajno je i neopravdano narasla u odnosu na sada važeći Pravilnik. Također, npr. postoji nerealan odnos vrednovanja znanstvenog magisterija i doktorata naspram bodova koje školski knjižničar dobiva za status mentora, odnosno školskog knjižničara savjetnika itd. Nadalje, u skupini IV nije jasno uvrštavaju li se hrvatski časopisi i publikacije isključivo u domaće, premda imaju međunarodne karakteristike, npr. indeksiranost. Nije jasna definicija međunarodnoga časopisa itd. Propisan minimalan broj bodova u svakoj pojedinoj skupini vrlo je teško, a često i posve nemoguće dostići brojnim zaposlenicima unatoč njihovu profesionalnom interesu i kompetencijama; primjerice, za I. skupinu: u ustanovama u kojima postoje specijalizirane službe ili specijalizirana radna mjesta za osuvremenjivanje postojećih ili uvođenje novih modela poslovanja, kao i za izradu strateških dokumenata, analitičkih studija, informativnog i promotivnog materijala, nije moguće da u tim poslovima participiraju drugi zaposlenici, a osobito ne knjižničarski tehničari. Budući da je opseg profesionalnog angažmana u mnogome određen radnim mjestom pa i vrstom knjižnice, smatramo da su znatno pravedniji i bolji kriteriji za broj bodova bili u važećem Pravilniku pa predlažemo da se taj princip zadrži i u novome, tj. da se odredi najmanji broj skupina u kojem je potrebno prikupiti propisani ukupni broj bodova. Mjerilima bi trebalo dodati objašnjenje termina odnosno primjere za pojedine stavke koje se boduju, a terminološki nisu precizirane, primjerice: „uvođenje novih modela poslovanja“, „osuvremenjivanje radnih postupaka“, „izrada analitičkih studija“, „opsežniji informativni i promotivni materijal“. Za nove kategorije bodovanja, one koje su uvrštene u ova Mjerila, a nisu bile zastupljene u prethodnim, trebalo bi precizirati računaju li se bez obzira na vrijeme kad je aktivnost realizirana, pa time mogu biti ostvarene i prije stjecanja prethodnog višeg zvanja, ili se računaju samo u kronološkom slijedu, dakle nakon stjecanja prethodnog višeg zvanja, bez obzira na to što tada nisu bile bodovane. U aktualnom Pravilniku postoje opće napomene koje nedostaju u predloženom, a koje dodatno pojašnjavaju način bodovanja pojedinačnih aktivnosti. Svakako je potrebno dodatne napomene uvrstiti i u ovaj Pravilnik. Ako je intencija predlagatelja Mjerila za vrednovanje bila ograničavanje broja ostvarenih viših stručnih zvanja zbog straha od pretjeranog rasta istih, ponavljamo kako statistički pokazatelji na razini Hrvatske za 2019. pokazuju kako je među knjižničarima visoke stručne spreme u svim vrstama knjižica bilo samo 136 viših knjižničara i 73 knjižničarska savjetnika. To znači da ih je od ukupno 2 535 visokoobrazovanih stručnih knjižničarskih djelatnika na razini Hrvatske, s oba viša zvanja bilo tek 8 %. Eventualni strahovi od značajnog porasta broja osoba sa višim stručnim zvanjima ovim se statističkim pokazateljima pokazuju neopravdanima, nepotrebnima i neutemeljenima. Zbog svega navedenog, predlažemo reviziju i usklađivanje Mjerila za vrednovanje u kojem će biti jasni svi kriteriji. Zalažemo se za zadržavanje starih Mjerila, uz dodatak Mjerila za specifične aktivnosti školskih knjižničara, ali na način da su ona usklađena sa stručnim poslovima i aktivnostima iz područja knjižničarstva te u dobrom razmjeru u odnosu na predviđene bodove. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
263 Iva Grković PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Trebalo bi smanjiti broj obveznih skupina za stjecanje bodova za sva zvanja. Ne bi trebalo ograničavati najmanji broj bodova po pojedinim skupinama, jer se time ograničavaju mogućnosti kandidata za stjecanje bodova u svim predviđenim skupinama, jer to ovisi o radnom mjestu. Predlažem obveznih 4-5 skupina uz obvezu IV. skupine koja treba iznositi 40% od ukupnog broja bodova za višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika. U važećem Pravilniku ispod tablice MJERILA ZA OCJENJIVANJE STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI navedene su opće napomene koje nedostaju u ovom predloženom Praviliku te bi ih trebalo uvrstiti. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
264 Ljiljana Črnjar PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Komentari: 1. Prekomjerno su povećani potrebni bodovi za viša zvanja u odnosu na sadašnji Pravilnik: za višeg knjižničara za 100 bodova ili 25% a za knjižničarskog savjetnika čak za 300 ili 60% i znatno viši u odnosu na istovrsna zvanja u muzejskoj i arhivskoj struci. srodne. Nadalje, u navedenim je strukama veći broj bodova stavljen na područje stručnog rada a manji na objavljivanje radova i stručno usavršavanje. U ovom prijedlogu Pravilnika je obrnuto. 2. U okviru stavke III Cjeloživotno učenje predlaže se priznavanje 100 bodova za zvanje stručnog suradnika knjižničara mentora te 150 bodova za zvanje stručnog suradnika knjižničara savjetnika. Istodobno se znanstveni magisterij iz područja knjižničarstva vrednuje sa 70 bodova ili za 30% manje od stručnog suradnika mentora a doktorat iz područja knjižničarstva sa 150 bodova jednako kao za zvanje stručnog suradnika knjižničara savjetnika. Smatram da takav odnos nije realan jer se radi o različitim vrstama napredovanja, jedno u stručnom a drugo u znanstvenom smislu. Nadalje, u sustavu odgoja i obrazovanja, prema Pravilniku o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu nema priznavanja bodova višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika stoga nema uporišta da se to čini u obrnutom smjeru ovim Pravilnikom. U Bilješci 1 se navodi da školski knjižničari mogu priložiti istu dokumentaciju koju su priložili za stjecanje stručnih zvanja u području odgoja i obrazovanja što svakako podržavam ali kad bi se uz to pribrajali gore navedeni bodovi značilo bi da se dva puta vrednuju isti doprinosi. Predlažem stoga: - brisati stavke 7. i 8. u skupini III. CJELOŽIVOTNO UČENJE I OBRAZOVANJE - Bilješku 1 dopuniti na način da glasi: Radovi i aktivnosti školskih knjižničara koji su korišteni za napredovanje prema uvjetima iz Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, 68/2019) a koji se odnose na stručnu knjižničnu djelatnost mogu se koristiti i za napredovanje po ovom Pravilniku. - Bilo bi potrebno iza Mjerila dodati Napomene kao u postojećem Pravilniku koje dodatno pojašnjavaju pojedine kriterije. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
265 Emilia Domazet PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, 1.) Stavak 3: Ravnatelj knjižnice mora biti diplomirani knjižničar (po novome knjižničar) sa položenim stručnim ispitom za diplomiranog knjižničara (po novome knjižničara), sa najmanje pet godina staža u struci tj. na mjestu diplomiranog knjižničara (po novome knjižničara). Ukoliko se na natječaj ne prijavi osoba koja ispunjava uvjete, izabrani kandidat može biti vršitelj dužnosti dok se ne nađe osoba koja ispunjava uvjete struke. Ukoliko se prijavi više kandidata koji ne ispunjavaju uvjete, bira se onaj kandidat koji ima više staža u struci i položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara (po novom knjižničara). 2.) Uvjeti za napredovanje su prestrogi u odnosu na dosadašnji postojeći Pravilnik. Knjižničari su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na AKM zajednicu tj. u odnosu na muzejsku i arhivsku djelatnost. Zadani minimumi u svakoj kategoriji, moraju se izbaciti jer ne radimo svi na istim poslovima i u istim knjižnicama te u praksi to nije izvedivo. Za dobivanje viših zvanja predlaže se da to bude kao i u dosadašnjem Pravilniku, odnosno da se bodovi moraju skupiti iz minimalno 4 područja, a ne 6 kako to propisuje novi Pravilnik. S obzirom da Pravilnik propisuje neravnopravan položaj knjižničara kod dobivanja viših stručnih zvanja za razliku od muzejske i arhivske djelatnosti potrebno je također naglasiti neravnopravan položaj knjižničara zaposlenih u sustavu kulture i knjižničara zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja. Diplomirani knjižničar u sustavu kulture i medija ima koeficijent 1,21, dok diplomirani knjižničar u sustavu znanosti i obrazovanja ima 1,406. Što dovodi do srazmjera u plaći i do 2000kuna za isto radno mjesto. Do srazmjera dolazi i kada se napreduje u više zvanje, pa tako viši knjižničar pri sustavu kulture i medija ima koeficijent 1,503, dok u sustavu obrazovanja i znanosti on iznosi 1,600 iako su uvjeti za napredovanje isti. Diplomirani knjižničari (po novom knjižničari) zaposleni u specijalnim knjižnicama najčešće su solo-knjižničari koji samostalno obavljaju sve poslove vezane uz knjižnicu te obavljaju poslove koji se obuhvaćeni radnim mjestima pomoćnog knjižničara, knjižničara i voditelja knjižnice. Također se od njih očekuje da sudjeluju u znanstvenim istraživanjima, projektima, izložbama itd., uz regularni posao i korisnike. Shodno navedenom postavlja se pitanje hoće li se podići koeficijenti svim diplomiranim knjižničarima (po novom knjižničarima) jednako, ako se omogućava i pomoćnom osoblju da ide u viša zvanja, a i onim knjižničarima koji imaju završene samo 3 godine studija? Hoće li se izjednačiti koeficijenti viših zvanja bez obzira u kojem sustavu je knjižničar zaposlen? Nejasno je zašto se inzistira na velikoj razlici kako unutar same struke. Nejasno je da kao zaposlenik specijalne knjižnice u sustavu kulture i medija za zvanje višeg knjižničara moram imati 500 bodova, za zvanje knjižničarskog savjetnika 800 bodova, dok kolege arhivisti s obzirom da radimo u istoj ustanovi i pod istim Ministarstvom za zvanje višeg arhivista moraju imati 150 bodova, a za savjetnika 300. 3.) Skupina I: Unaprjeđenje stručnog rada. Smanjiti broj bodova jer ne radimo svi u knjižnicama i istim poslovima koje zahtjeva skupna I za napredovanje u više zvanje. Raspodijeliti bodove na skupinu 3, 4 i 5. 4.) V Predavanja i srodni poslovi – Prijedlog uvrstiti i bodovati predavanja koje knjižničar obavlja u svojoj ustanovi, a predavanje se održavaju studentima i učenicima 5.) Skupina VI: Rad u knjižničarskim udrugama. U redu je uvjetovati članstvo u udruzi, ali stavljati bodovni prag u ovoj skupini je prestrog i neostvariv, ako uzmemo u obzir činjenicu da je broj mjesta u upravnim i radnim tijelima ograničen i da s njima presjedaju kolege koje su već u zvanjima, što znači da je napredovanje u startu onemogućeno, a postavlja se pitanje kada bi svi članovi došli na red da presjedaju upravnim i radnim tijelima 6.) Zaključno: Sustav bodovanja trebao bi ostati fleksibilniji, bez obaveznog minimalnog broja bodova u svakoj skupini - odnosno, onakav kakav je u još važećem pravilniku: ''bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u ukupnom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija.'' Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
266 MAJA MLADINOV PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovane kolegice i kolege, prije svega, podržavam sve prijedloge i primjedbe školskih knjižničara, te sve primjedbe na novi sustav bodovanja u pravilniku, posebno one koje se odnose na skupinu VI. Smatram da je nekorektno postavljati kao uvjet za napredovanje aktivan rad u upravnim/stručnim tijelima udruga kojih nema puno i mandati su obično dulji od godinu dana. To bi značilo da će određeni broj osoba koje su stekle sve ostale uvjete za napredovanje morati čekati i po nekoliko godina samo zbog imenovanja na određenu funkciju. Općenito, ovako rigidan pristup bodovanju + povećanje potrebnih bodova stavlja knjižničare u najnepovoljniji položaj unutar AKM zajednice. Nije mi jasno zašto je svaki segment svakodnevnog rada u knjižnici izbačen s popisa kada za kolege kustose i arhiviste svakodnevni rad nosi pristojan broj bodova. Mišljenja sam da takav odnos spram svakodnevnog stručnog rada svih knjižničara na određen način obezvrjeđuje našu struku i naše diplome, jednako kao i stavka da se na predviđenim radnim mjestima za knjižničarskog suradnika i knjižničara mogu zapošljavati osobe s nezavršenim studijem informacijskih znanosti. Muzejski pravilnik o napredovanju, odnosno sustav bodovanja, čini mi se daleko prihvatljiviji jer u njega ulaze i najnormalniji svakodnevni poslovi jednog kustosa kao što su kontinuirani rad na zbirci ili odabir i priprema građe za korisnike, a bodovi se mogu skupljati iz svih skupina u bilo kojem omjeru. Ista je i situacija s arhivistima, boduju se organizacija i vođenje stručnih poslova u arhivu, kao i samostalna organizacija i vođenje evidencija i dokumentacije u arhivu – predlažem da se tako nešto formulira i za knjižničare. Pravilnici o napredovanju za arhive i muzeje: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_10_104_2090.html i https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_10_104_2089.html Kao što je već netko spomenuo u komentarima, knjižnice su toliko različite i po vrstama i unutar pojedinih skupina, te je nelogično i neopravdano da se svim kandidatima za zvanja bez obzira na knjižnicu i sredinu iz koje dolaze propisuje isti broj bodova u istom području kao obavezan za ostvariti u svrhu napredovanja. Mislim da je u ovom kontekstu potrebno i upozorit na veliku razliku u plaćama zaposlenih na istim radnim mjestima. Ja na radnom mjestu dipl. knjižničara u državnom muzeju imam koeficijent 1,21, dok u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dipl. knjižničar ima koeficijent 1,406. Diplomirani knjižničari u gradskim muzejima i gradskim knjižnicama imaju drugačije koeficijente , ali i drugačiju osnovicu, što dovodi do razlike od čak cca 2,000 HRK u mjesečnoj neto plaći za identično radno mjesto. Da apsurd bude veći, pod Ministarstvom kulture viši knjižničar ima koeficijent 1,503, a u sustavu znanosti i visokog obrazovanja 1,600, iako su uvjeti za napredovanje u zvanju svima jednaki. U jednom sustavu koji je toliko fleksibilan po pitanju plaća čini mi se problematičan toliko krut i nefleksibilan sustav bodovanja. Moram još dodati da su dipl. knjižničari u specijalnim knjižnicama (a mislim da je ovo primjenjivo i na školske knjižničare) najčešće solo-knjižničari, bez knjižničara i pomoćnih knjižničara, što znači da zapravo obavljaju i poslove obuhvaćene tim radnim mjestima. Da zaključim, ako se već povećao broj bodova, sustav bodovanja trebao bi ostati fleksibilniji, bez obaveznog minimalnog broja bodova u svakoj skupini - odnosno, onakav kakav je u još važećem pravilniku: ''bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u ukupnom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija.'' Također, mišljenja sam da bi se trebale zadržati sve skupine bodovanja iz važećeg pravilnika, te da bi u skupini IV, pod točkama 12. i 13. bilo poželjno točno definirati što je kraći, a što opsežan tekst (brojem znakova i sl.). S poštovanjem, Maja Mladinov, dipl. knjižničar Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
267 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Prijedlog izmjene: bilješka 1 se odnosi na točke 7 i 8, a bilješka 2 na točke 9 i 10. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
268 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Greške u skupini III. "Cjeloživotno učenje i obrazovanje" kod povezivanja bilješki s određenim točkama. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
269 Lara Pavić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Mislim da se ne bi trebao propisivati minimalni broj bodova iz svake skupine. Kao što su kolegice i kolege već napisali, nitko od nas ne može raditi sve i biti jednako stručan u svakom segmentu poslovanja. Knjižničarstvo je kompleksna i raznovrsna struka i nemoguće je ovladati svim njegovim aspektima jednako uspješno. Najčešće za to niti ne postoji prilika jer se svatko od nas specijalizira u određenom dijelu sustava. Smatram da su predloženi kriteriji za napredovanje destimulirajući za sva temeljna stručna zvanja. Ne vidim kako bi npr. knjižničarski tehničar koji želi napredovati mogao skupiti bodove u prvoj skupini u kojoj su navedene aktivnosti kojima se uglavnom bave ravnatelji knjižnica, koordinatori i sl. (izrada stručnih uputa za upravljanje, uvođenje novih modela poslovanja...). Neki kriteriji nisu potpuno jasni (npr. što znači „osuvremenjivanje radnih postupaka“ i kako se ono dokazuje?). Iz skupine III. Cjeloživotno učenje i obrazovanje trebaju se brisati bodovi za školskog knjižničara – mentora i školskog knjižničara – savjetnika jer na kraju tablice stoji: „Radovi i aktivnosti školskih knjižničara koji su korišteni za napredovanje prema uvjetima iz Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, 68/2019) mogu se koristiti i za napredovanje po ovom Pravilniku“. U suprotnom bi došlo do dvostrukog bodovanja i priznavanja onih bodova koji su već korišteni za napredovanje u više zvanje (ista bi situacija bila kad bi se za zvanje knjižničarskog savjetnika prilagala potvrda o stečenom zvanju višeg knjižničara na osnovu koje bi se onda dobilo npr. 100 bodova). Slažem se s kolegicama i kolegom kako je skupina VI. Rad u knjižničarskim udrugama i srodnim kulturnim, obrazovnim i znanstvenim tijelima posebno problematična i da će dovesti do toga da će se za mjesta u upravnim i stručnim tijelima knjižničarskih udruga morati prijavljivati i osobe koje nemaju takvih afiniteta, a žele napredovati u struci, što će bespredmetno dovesti do srozavanja kvalitete rada navedenih udruga. Svakako je pohvalno i treba podržati napredovanje svih temeljnih stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, ali se mjerila trebaju revidirati. Budući da se i knjižničari specijaliziraju za određena područja, smatram da nije korektno propisivati minimalni broj bodova za svaku skupinu. Nikako se ne bi smjelo inzistirati na tome da se bodovi moraju skupiti iz svih skupina, već je dovoljno reći da bodovi moraju biti skupljeni iz najmanje tri skupine za zvanja viši knjižničarski tehničar i viši knjižničarski suradnik, odnosno iz najmanje četiri skupine za zvanja viši knjižničar i knjižničarski savjetnik. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
270 Davor Jokić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI 1. Naziv popisa aktivnosti i bodova je nespretan jer sadrži ponavljanje "za", "za". Pojam "mjerilo" je prema Hrvatskoj enciklopediji naprava kojom se obavlja mjerenje. Treba koristiti pojam "kriterij" jer je on - Načelo (stajalište) po kojem se nešto ocjenjuje, prosuđuje, vrjednuje, raspoređuje (klasificira). Radi se o referentnoj vrijednosti kojom se ispituje postignuće određenih ciljeva i/ili standarda. Kriterij relativno detaljno opisuje obilježja zahtjeva i uvjeta koje treba ispuniti (kako bi se zadovoljio standard) te time pruža (kvantitativnu i/ili kvalitativnu) osnovu za donošenje zaključka o vrednovanju. Stoga popis aktivnosti i bodova treba nazvati - Kriteriji za napredovanje u knjižničarskoj struci. Jednostavno i jasno. 2. Novost propisanog minimalnog broja bodova na razini skupina je nerealan iz očitog razloga individualnog i specifičnog položaja velike večine knjižničara koji su uvjetovani matičnom institucijom i položajem unutar nje. Sloboda djelovanja u određenim područjima struke a, mogli bismo ih nazvati i nišama, temeljno je pravo svakog knjižničara. Time propisivanje obveze skupljanja bodova u izričito svim skupinama je skriveno oduzimanje prava napredovanja odnosno neizravno sprječavanje mogućnosti napredovanja. U 2021. godini moramo biti kao i razvijeni svijet otvoreni prema slobodi djelovanja i stvaranja davanjem mogućnosti vrednovanja različitosti u poslovanju, a ne ići regresno u propisivanja, ograničavanja, uniformnost i slično. Nije jasno kome je to u interesu i zašto se uopće donosi u ovom prijedlogu pravilnika. Molim argumentirajte! 3. Molim argumetirajte povećanje minimalnog broja bodova za napredovanje u zvanje viši knjižničar s 400 na 500 bodova te za napredovanje u zvanje knjižničarski savjetnik s 500 na čak 800 bodova. Molim objašnjenje metode dobivanja upravo ovih iznosa. 4. Molim argumentirati smanjenje bodova za svaku aktivnost iz aktualnog pravilnika koja se pojavljuje i u ovom prijedlogu pravilnika. Primjerice izrada doktorskog rada iz područja knjižničarstva trebala bi biti kruna u kontekstu struke, no u ovom prijedlogu pravilnika bodovi za tu aktivnost su sa sadašnjih 200 smanjeni na 150. Molim argumentirati! 5. Potrebno je diferencirati stručnu i znanstvenu razinu radova kroz bodove. Nikako ne može biti jednako objaviti stručni i znanstveni rad u časopisu. Za znanstvene radove treba podići broj bodova jer ta razina radova unapređuje struku. 6. Aktivnost III. točka 9. propisuje bodove za magistarski rad koji ne postoji od uvođenja bolonjskog procesa. Zaključno: - Potrebno je ostaviti minimalni broj bodova za napredovanje u viša zvanja kao što su u aktualnom pravilniku. - Potrebno je brisati predloženi minimalni broj bodova po skupinama za svako više zvanje. - Potreno je brisati prijedlog da je potrebno imati bodove u svim skupinama osim zadnje za napredovanje u više zvanje. - Potrebno je osuvremeniti propisane aktivnosti i visinu bodova te u suradnji sa strukom dodati sve nove koje su potrebne, a koje su se pojavile napretkom tehnologije i poslovanja od 2011. godine kada je donesen aktualni pravilnik. To je trebao biti smisao ovog prijedloga. Ići u korak s razvojem struke i davanje priznanja novim obilicima djelovanja, a ne nerealno pooštravati propise. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
271 Jasminka Mihaljević PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Podržavam napredovanje za srednju stručnu spremu. Protivim se drastičnom povećanju bodova u odnosu na postojeći Pravilnik. Raniji komentari naveli su obrazloženja koja podupirem. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
272 Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI NAČELNO - POHVALA: Pravilnik napokon po prvi put omogućava napredovanje kolegama nižih stručnih sprema, knjižničarskim tehničarima i suradnicima, među kojima mnogi svojim radom i postignućima to zaista i zaslužuju. Radi se o pravu koje npr. stručni zaposlenici muzeja istih stručnih sprema već odavno imaju, ali knjižničarima ono do sad nije bilo priznato. Ukoliko ovim Pravilnikom bude ispravljena dugogodišnja nepravda prema njima jer im nije bilo omogućeno da ostvare formalna napredovanja, a time ne samo da steknu odgovarajući stručni status, već i bolji materijalni status za sebe i svoje obitelji, onda će ovaj Pravilnik donijeti jedno vrlo važno unaprijeđenje za knjižničarsku struku za kojim već jako, jako dugo postoji opravdana potreba. PRIMJEDBE: 1. Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci kakva su predložena Pravilnikom u velikoj su mjeri općenito neprihvatljiva i to iz sljedećih razloga: a) neprihvatljivo je predloženo drastično povećavanje bodova za ostvarivanje napredovanja, u odnosu na dosadašnji pravilnik, pogotovo za zvanje knjižničarskog savjetnika (60% povećanja!) b) neprihvatljiv je zahtjev da baš u svakom zadanom području pojedini kandidati (ovisno o vrsti zvanja) moraju ostvariti bodove c) neprihvatljivo je propisivati određeni broj bodova u pojedinom području 2. Nadalje, iako se s jedne strane ovim Pravilnikom po prvi put otvorila mogućnost za napredovanje u zvanju kolega knjižničarskih tehničara i suradnika, ovakva Mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje u knjižničarskoj struci kakva su sada predložena Pravilnikom, zapravo su im tu istu mogućnost i oduzela. Razlog – nelogično i neodgovarajuće postavljeni uvjeti o ispunjavanju određenog broja bodova u nekim područjima. Npr., uvjet da osobe sa SSS imaju minimalno 60 od ukupno 100 bodova iz prve skupine poslova – u kojoj se boduje npr. uvođenje novih modela rada, ili izrada analitičkih studija – potpuno je nerealan jer knjižničarski tehničari niti ne sudjeluju u takvim poslovima, koji su najčešće vezani uz upravljanje knjižnicama, ili sudjeluju vrlo, vrlo rijetko i to možda u nekim specifičnim situacijama ili specifičnim knjižnicama. Ali, propisati kao obavezno SVIM knjižničarskim tehničarima minimalno 60 bodova u ovoj skupini poslova, potpuno je bespredmetno jer je neostvarivo. OBRAZLOŽENJE Ovim novim Pravilnikom uvedeno propisivanje određenog broja bodova po skupinama poslova koji su navedeni pod „Napomena“ nije opravdano jer je u praksi nemoguće i neizvedivo predvidjeti i unaprijed propisati u kojim će područjima konkretna osoba ostvarivati svoje bodove. Knjižnice su toliko različite i po vrstama i unutar pojedinih skupina, one se oblikuju kao i njihovi programi i područja kojima će se knjižničari baviti ovisno o potrebama korisnika kojima su namijenjene i potpuno je nelogično i neopravdano da se svim kandidatima za zvanja bez obzira na knjižnicu i sredinu iz koje dolaze propisuje isti broj bodova u istom području kao obavezan za ostvariti u svrhu napredovanja. To nije ni moguće ostvariti, a niti potrebno, jer je normalno da svaka osoba ima određena područja interesa kojima će se baviti, a i radno mjesto na kojem radi, koje također uvjetuje u velikoj mjeri što i koliko će i u kojim područjima ta osoba razvijati svoje stručne kompetencije i ostvarivati rezultate. Zbog svega navedenog uopće nikako nije ni moguće, a objektivno nije ni potrebno svim kandidatima propisivati niti područja u kojima trebaju ostvariti bodove, niti koliko bodova u kojem području trebaju ostvariti. Mjerilima koja su predviđena po ovom Pravilniku, ponovo se diskriminiraju knjižničari u odnosu npr. na kustose muzejima, gdje se ni na koji način ne uvjetuje iz koji će područja netko ostvariti bodove, nego su sva područja i svi bodovi ravnopravni, uz uvjet da je ostvareno ukupno 350 bodova uz omjer 200 iz stručno rada i 150 iz stručnog usavršavanja i publiciranih radova. Povrh toga, dozvoljeno je da bilo koji kandidat za bilo koje zvanje ima i čak 50 bodova iz skupine „ostali poslovi“ koji uopće nisu specificirani, dakle, daje se potpuna sloboda kandidati da ovisno o svojem poslu i uvjetima rada u vlastitoj ustanovi i njenim potrebama ubilježi poslove koje zaista obavlja i bodove koje je realno stekao. PRIJEDLOG Izbaciti iz Mjerila u potpunosti sadržaj rubrike „Napomena“ – ne određivati iz kojih će područja kandidati imati pravo bilježiti bodove niti koliko bodova - te na taj način izbjeći da knjižničari dođu u potpuno neravnopravan položaj u odnosu na slične struke, muzeje ili arhive. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
273 Znanstvena knjižnica Dubrovnik PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Slažem se s komentarima koji se odnose na propisani minimalni broj bodova u skupinama. Smatram da je previše je da u 6 od 7 skupina uvjetovan minimalni broj bodova. To se naročito odnosi na skupinu VI: Rad u knjižničarskim udrugama. Kao što su kolegice već napisale, uvjet u ovoj skupini je prestrog, pogotovo zato što je broj mjesta u upravnim i radnim tijelima premalen da bi svi članovi udruge uopće došli na red, pod pretpostavkom da imaju ambicije za to (a svi imamo različite interese i zašto bismo to htjeli). Dakle, u ovoj skupini nitko tko je samo obični član knjižničarske udruge ne može prikupiti više od 5 bodova što znači da mu je napredovanje u startu onemogućeno. U skupini IV broj bodova za napredovanje u višeg knjižničara je podignut na 200, što je apsolutno previše za bilo kojeg knjižničara koji je zauzet redovnim poslovima kao što su rad s korisnicima, zahtjevniji informacijski upiti, obrada građe, edukacija mlađih kolega, organiziranje izložbi, događanja i slično. Ovi „redovni“ poslovi su obuhvaćeni uglavnom samo u skupini I i to nedovoljno precizno, tj. nije dovoljno jasno određeno što sve spada u kriterije od 1. do 14. i kakav pismeni dokaz je potreban za prijavu Povjerenstvu. Za usporedbu, u srodnim ustanovama kao što su muzeji, svaki kustos radeći svoj redovni posao pripreme izložbi kroz nekoliko godina napreduje u višeg kustosa. Navela bih i jednu nelogičnost koja ilustrira kako poslovi različite složenosti vrijede isti broj bodova: U skupini IV „Upute korisnicima u nalaženju knjižnične građe i izvora informacija“ vrijede 20 bodova isto kao i recenzija stručne ili znanstvene publikacije, te izrada bibliografije ili kazala. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
274 Jadran Jeić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Predlažem izbacivanje obveze stjecanja bodova iz skupine VI. za zvanje višeg knjižničarskog tehničara i višeg knjižničarskog suradnika jer su mogućnosti za ostvarivanje bodova za ova temeljna stručna zvanja u skupini s obvezom jednomandatnog praktično neostvariva. Korektno bi bilo inszistirati tek u 1. Članstvu u knjižničarskoj udruzi (bez drugih angažmana) za spomenuta stručna zvanja. Teško je pronaći današnjeg pomoćnog knjižničara ili knjižničara koji sudjeluje aktivno u radu u čitavom mandatu bilo koje stručne udruge. Tim više iz razloga što prije ovog Prijedloga pomoćni knjižničari i knjižničari nisu mogli ni na koji način napredovati u struci, pa se nisu niti imali razloga učlanjivati u udruge. Kad bi se izradila statistika stručnih zvanja u svim stručnim udrugama siguran sam da bi ona potvrdila iznimno mali postotak članstva knjižničara i pomoćnih knjižničara. Ukoliko se uvjet iz točke VI za napredovanje ne izostavi za višeg knjižničarskog tehničara ili višeg knjižničarskog suradnika ili eventualno propiše tek članstvo u knjižničarstvoj udruzi bez sudjelovanja ovaj će Pravilnik biti neprimjenjiv u najbitnijem dijelu za napredak struke, a to je uključivost svih temeljnih stučnih zvanja u mogućnost napredovanja. S poštovanjem. Jadran Jeić Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
275 Sanja Kosić, viša knjižničarka PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Kako najveći broj knjižničara ne radi u velikim sustavima (a i kad rade, rade u nekom dijelu tog sustava), nerealno je očekivati da se prekupi dovoljan broj bodova u 6 od ukupno 7 skupina (pri čemu se posljednja odnosi na nagrade). Taj broj trebao bi se smanjiti. Potreban minimalan broj bodova po skupinama potrebno je revidirati, kao i bodovnu vrijednost pojedine aktivnosti, ali i same aktivnosti (npr. kako procjenjujemo što je veća, a što manja izložba, kako se ocjenjuje razina zahtjevnosti interpretativnog ili didaktičkog materijala i sl.). Kriteriji procjene trebali bi biti jasni i transparentni. U skupini VI. (Rad u knjižničarskim društvima ...) predlažem izmijeniti potreban broj bodova po razinama. Jednak broj bodova zahtijeva se za zvanja višeg knjižničarskog suradnika i višeg knjižničara, a potom se za osobu koja već je viši knjižničar i stječe zvanje savjetnika traži manji angažman. Stupnjevanje bi trebalo slijediti ono u ranijim skupinama, odnosno postupno rasti prema najvišem zvanju u struci. U skupini I. potrebno je smanjiti minimalni broj bodova za zvanje viši knjižničarski tehničar. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
276 Sandra Berak PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Poštovani, pozdravljam rad i nastojanje da se uskladi i unaprijedi pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Diversifikacija praksi i oblika rada, te načini poslovanja, veličina ustanove, vrsta ustanove, prva su distinkcija koju svaki knjižničar unutar svoje ustanove poznaje i može prepoznati nedostatak i prednosti izmjena unutar predloženog pravilnika. Moja osobna zapažanja u kojima pronalazim nedostatak su da svaki pojedinac ne može sudjelovati u svim skupinama od skupine I. do skupine VII. mjerila za vrednovanje doprinosa za napredovanje, jer zbog razlika u poslovanju, nije, niti može biti u prigodi participirati tijekom svojega rada u svim skupinama. Te bi prijedlog bio da se kao i do sada uzima određen broj, a ne sve skupine u obzir. Radi jasnoće pojedine točke bi trebalo oprimjeriti. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
277 Marina Putnik PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Pridružujem se ovdje već izrečenim komentarima kolega koji se odnose na činjenicu da ne treba strogo limitirati broj bodova po pojedinim skupinama jer ne radimo svi sve poslove u knjižnicama te o radnom mjestu i tipu knjižnice ovisi hoće li pojedini djelatnik imati uopće pristup pojedinim vrstama poslova koji se navode u stavkama iz prve grupe te onda i hoće li moći sakupiti potrebne bodove. Nisu svi sustavi knjižnica u RH isti, jer ukoliko se radi o strogo centraliziranim sustavima koji se temelje na vertikalnoj zapovjednoj hijerarhiji onda svaki djelatnik sustava nema ni mogućnost pristupa pojedinim poslovima koji se boduju primejrice u 1. grupi. Također, slažem se da limitiranje bodova u grupi 6. Rad u knjiž. udrugama može dovesti do pritiska na sudjelovanje u radu udruga jer ih je vrlo mali broj i sudjelovanje jest ograničeno i vrlo često nedostupno svim zainteresiranim kolegama. Svaki pritisak uglavnom vodi eroziji kvalitete što nam se već desilo u pojedinim segmentima struke. Nadalje, iako se ovdje radi o stručnom, a ne o znanstvenom napredovanju u knjiž. struci, ipak treba primjereno bodovati formalno obrazivanje te znanstveni rad u struci. Naime, upravo je formalno obrazovanje temelj za kvalitetan rad u struci te temelj za razvoj i unapređenje struke te ga ne treba zanemarivati. Osim toga, sistematizacija radnih mjesta u knjižnicma temeljena je na formalnom obrazovanju, točnije na nekoj kombinaciji formalnog obrazovanja i stručnog napredovanja. Smatram također da je poželjno detaljnije pojasniti što se točno boduje pod pojedinim točkama u svakoj skupini, odnosno koji to točno poslovi se odsnose na pojedine navode u skupinama. To bi znatno olakšalo prikupljanje bodova te cijeli proces učinilo transparentnijim nego što je on to dosad bio. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
278 Mirta Matošić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U skupini I. kandidat mora steći jednak minimalni broj bodova za zvanje viši knjižničarski tehničar kao za zvanje viši knjižničarski suradnik. Predlažem smanjiti minimalni broj bodova za zvanje viši knjižničarski tehničar na 40 ili manje. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
279 Svjetlana Mokriš PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U koloni Napomena dani su uvjeti o minimalnom broju bodova iz pojedine aktivnosti. Kandidati, možda, ne bi morali imati sve grupe aktivnosti. Za višeg knjižničarskog tehničara i višeg knjižničarskog suradnika mogu ostati minimalni uvjeti, a za višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika minimalni bi trebali biti samo za grupu objavljenih radova. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
280 Antonija Filipeti PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Predlažem da se u skupini III. Cjeloživotno učenje i obrazovanje (Pohađanje jednodnevnog stručnog tečaja/radionice/seminara/webinara) definira koliko sati provedenih na edukaciji polazniku donosi 10 bodova. Primjerice, u okviru CSSU-a imamo tečajeve koji traju 4 ili 5 sati te webinare koji obično traju do 90 minuta. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
281 Iva Vrkić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Prema prijedlogu, "rad u knjižničarskim udrugama i srodnim kulturnim, obrazovnim i znanstvenim tijelima" jest skupina koja zahtjeva tj. uvjetuje visoki broj bodova a time i aktivan rad i uključenost u upravna i stručna tijela spomenutih organizacija ili uključenost u stručne savjete ili povjerenstva. Podržavam da se nagrađuje rad u udrugama i stručnim tijelima jer je to kompleksan i odgovoran posao i pokazuje posvećenost struci, no mislim da je ovakvo rigorozno uvjetovanje pogrešno i kontraproduktivno iz više razloga. Nisu svi knjižničari (koji su izvrsni u drugim "skupinama") motivirani i usmjereni na takav oblik aktivnosti u udrugama i tijelima (niti trebaju biti!). Nadalje, ovakvim rigoroznim uvjetovanjem raditi će se pritisak na udruge i tijela i pitanje je hoće li se umjetnom i nametnutom motivacijom za aktivnosti u udrugama dobiti uistinu kvalitetan angažman knjižničara, i hoće li ovaj potez donijeti bolju učinkovitost i veću aktivnost udruga i posredno struke. Osim toga, udruga je malo i mjesta u povjerenstvima također, pa se postavlja pitanje izvedivosti ovakvog uvjetovanja. Iz istog razloga mogla bi se otvoriti i mogućnost nezdrave kompetitivnosti. Nagraditi i dodijeliti veliki broj bodova za aktivnosti u udrugama i tijelima jest potrebno i primjereno ali strogo uvjetovati jest nepotrebno i može biti štetno. Ukoliko ta skupina mora biti uvjet, predlažem zbog svega navedenog minimalni propisani broj bodova. Također, bilo bi poželjno nekako odrediti koja su to "srodna kulturne, obrazovna i znanstvena tijela", budući da je to jako širok pojam. Hvala. Iva Vrkić, Središnja geofizička knjižnica PMF-a u Zagrebu Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
282 Draženka Stančić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U 3. dijelu koji se odnosi na Cjeloživotno učenje i obrazovanje, natuknica 7. upućuje na bilješku 1. za koju sam preporučila poseban članak. U 4. dijelu koji se odnosi na objavljivanje radova i uređivanje publikacija predlažem dodatnu kategoriju pod novom natuknicom 10. Klasificiranje članaka u znanstvenim i stručnim časopisima, 20 bodova budući da knjižničari možda nisu nužno navedeni kao dio uredništva znanstvenih i stručnih časopisa, ali je u njima navedeno da su stavili klasifikacijske oznake. U 7. dijelu koji se odnosi na Priznanje i nagrade potrebno je unijeti i nagrade koje se mogu dobiti unutar sustava odgoja i obrazovanja. Ima ih i koje su nagrade školsko-knjižničarskih udruga. Naime, paralelno s Državnom nagradom u kulturi je i državna Nagrada „Ivan Filipović“ i Godišnja nagrada za najbolje odgojno-obrazovne radnike. U rangu Kukuljevićeve povelje HKD-a je i Nagrada „Višnja Šeta“ HUŠK-a (afirmirani knjižničari), a u rangu Nagrade Eva Verona HKD-a je Nagrada Poezija među profesijama HUŠK-a (mladi knjižničari). Nagrade istog ranga se mogu staviti jedna ispod druge. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
283 Gradska knjižnica Beli Manastir PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Mjerila su nerealna. Zašto se propisuje obvezan broj bodova za svaku skupinu i za svako zvanje posebno? Nitko ne radi baš sve poslove u knjižnicama. Osim toga, mjerila nisu poticajna. Znanstveni radovi naših sveučilišnih profesora dokazali su da knjižničarstvo nije prvi izbor mladim ljudima, ali da oni koji ga upišu na kraju budu zadovoljni izborom. Ovakva su mjerila demoralizirajuća uz važnu napomenu da su u većini malih knjižnica i neostvariva. Nismo mi superjunaci! Osim toga, u narodnim knjižnicama koje financira lokalna uprava viša stručna zvanja ne rezultiraju povećanjem plaće, nego su samo moralna kompenzacija za uložen rad, a to bi ipak trebalo cijeniti više od onih koji su u isključivom lovu na bodove radi bodova. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
284 Nada Topić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Broj bodova po pojedinim skupinama ne bi trebalo strogo ograničavati, često o radnom mjestu i vrsti knjižnice ovisi hoće li knjižničar imati priliku sakupiti bodove u određenoj skupini. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
285 TAMARA KRAJNA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI U skupini VI - RAD U KNJIŽNIČARSKIM UDRUGAMA I SRODNIM KULTURNIM, OBRAZOVNIM I ZNANSTVENIM TIJELIMA boduju se jednomandatne aktivnosti. Nije navedeno do koliko mandata se može bodovati ako se radi o istoj aktivnosti (primjerice, članstvo u nekoj od komisija u više mandata). Treba navesti na koji način se boduje višemandatne aktivnosti. Također, kod bodova za članstvo u knjižničarskoj udruzi predviđeno je 5 bodova. Nejasno je boduje li se svaka godina članstva s 5 bodova ili se ti bodovi računaj samo jednom. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.
286 TAMARA KRAJNA PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI, MJERILA ZA VREDNOVANJE DOPRINOSA ZA NAPREDOVANJE U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI Prema prijedlogu, aktivnosti su podijeljene u 7 skupina i iz 6 skupina treba prikupiti određeni broj bodova. Nepotrebno strogi kriteriji. Predlažem da bude dovoljno prikupiti bodove iz 4 ili maksimalno 5 skupina s napomenom da je skupina IV obvezna. Moguće je postaviti maksimalni broj bodova u neku skupinu. Primjerice, skupina III, ograničiti na maksimalno 20% od ukupnog broja potrebnih bodova. Primljeno na znanje Mjerila su dorađena u skladu s prihvatljivim prijedlozima iz e-savjetovanja.