Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH i koalicijski savezi izražavaju zabrinutost vezanu za realizaciju prava statusa osobe s invaliditetom isključivanjem hrvatskih ratnih jedinstveno na ovaj način vraćaju se u sustav koji je omogućavao značajne razlike u pravima s osnova invaliditeta. Upravo kako bi se ujednačili kriteriji pristupilo se izradi kriterija koji su objektivizirali prav neovisno o nastanku invaliditeta. To je i prepoznato od strane Odbora UN za prava osoba s invaliditetom koji prati primjenu UN Konvencij eo pravima osoba s invaliditetom i koji je za Članak 5 –Jednakost i nediskriminacija napisao stavak 7 i 8 koje citiramo: 7. „Odbor je zabrinut jer u smislu realizacije prava na socijalne usluge i povlastice postoji razlika ovisno o uzroku invaliditeta odnosno rata ili nezgoda. Nadalje je zabrinut što se isključivanje i segregacija u obrazovanju, zapošljavanju ili život u instituciji ne smatra oblikom diskriminacije. 8. Preporuka je Odbora da prava na osnovi invaliditeta budu dostupne svim osobama s invaliditetom neovisno o uzroku oštećenja. Nadalje je preporuka da država potpisnica poduzme zakonodavne i političke mjere kojima će pojasniti da isključivanje i segregacija u obrazovanju, zapošljavanju i ostalim područjima društvenog života predstavlja oblik diskriminacije“. Predlažemo da se sustav unaprijedi ali da se invaliditet neovisno o nastanku i uzroku utvrđuje na isti način i da to provodi nezavisno tijelo.	Nije prihvaćen	Prava koja HRVI ostvaruju temeljem ovoga Zakona valja tumačiti u širem smislu. Naime, ovim Zakonom prava se ne propisuju samo na osnovi oštećenja organizma već i kao svojevrsna naknada za doprinos obrani suvereniteta Republike Hrvatske kroz sudjelovanje u Domovinskom ratu. Navedeno je sukladno članku 58. stavku 3. Ustava RH kojim je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja. Ovim izmjenama, postupak vještačenja prebacuje su u nadležnost povjerenstava u koja će ministar imenovati medicinske stručnjake koji će nezavisno obavljati vještačenja, slično kao što je to bilo do 2015. godine. Naime, u postupku utvrđivanja statusa HRVI ne utvrđuje se samo stupanj oštećenja organizma već i uzročno-posljedična veza tog oštećenja organizma sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, što predstavlja specifičnosti i zahtijeva posebnu metodologiju rada koja se razlikuje od ostalih postupka vještačenja u nadležnosti ZOSI-a.
2	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Ističemo bojazan da će predložene izmjene pojedinih članaka koji se odnose na način utvrđivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (dalje: HRVI) Domovinskog rata i prava po osnovu invaliditeta produbiti jaz između HRVI i osoba s invaliditetom čiji invaliditet nije proizašao iz Domovinskog rata ili nastao kao posljedica oštećenja/bolesti/pogoršanja zdravstvenog stanja u svezi s Domovinskim ratom. Naime, UN Odbor za prava osoba s invaliditetom je Vladi RH nakon rasprave o Inicijalnom izvješću RH o primjeni Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a vezano uz stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj uputio 2015. godine preporuku da se prava po osnovi invaliditeta izjednače za sve osobe s invaliditetom neovisno o uzroku nastanka invaliditeta.	Primljeno na znanje	Prava koja HRVI ostvaruju temeljem ovoga Zakona valja tumačiti u širem smislu. Naime, ovim Zakonom prava se ne propisuju samo na osnovi oštećenja organizma već i kao svojevrsna naknada za doprinos obrani suvereniteta Republike Hrvatske kroz sudjelovanje u Domovinskom ratu.
3	Miroslav Mikuš	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovan! Molim i predlažem , da ovaj moj prijedlog koji slijedi ugradite u najnoviji nacrt zakona o pravima hrvatskih branitelja, 1. Zašto se žene koje su dragovoljci , hrvatski branitelji Domovinskog rata koje su još uvijek u radnom odnosu u MUP-u imaju 1700 dana provedenih u funkciji odbrane suvereniteta RH, koje imaju zajedno s beneficiranim radnim stažom 35 godina radnog staža, koje su na dugotrajnom bolovanju s različitim akutnim dijagnozama i koje bi po ispunjenju prvog uvjeta o prevođenju neborbenog u borbeni sektor ostvarile pravo za početak na prijevremenu starosnu mirovinu i koje su trostruko odlikovane i to sa Spomenicom Domovinskog rata , Spomenicom Domovinske zahvalnosti rata i odlikovanje Oluje danas nalaze u neborbenom sektoru.Degutantno je da takve osobe uživaju status dragovoljca su u neborbenom sektoru i taj neborbeni sektor se rektroaktivno primjenjuje protu ustavno na vremenski period od 91 -95 i sprijećava takve braniteljice da ostvare pravo na prijevremenu strosnu mirovinu a za razliku od maloljetnih branitelja koji već uživaju sva prava iz postojećeg zakona o braniteljima a koji nisu isto tako ko i žene bili vojni obveznici i nisu bile vojno osposobljene osobe a uživaju za razliku od žena sva prava iz postojećeg zakona. To vam je školski primjer spolne diskriminacije i nadalje sve to u smislu dio prvi - odredbe članka 2. koji glasi izrazi koji se korista u ovom zakonu , a imaju rodno znaćenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod i dijela jedanaesti , prijelazne odredbe članka 195. koji zaključno glasi u zadnjoj rečenici istoga a čije ostvarenje traje a na dan stupanja ovog zakona , ostaju na snazi i koji je objavljen u NN broj : 121/2017 god. od 06.12.2017., Njeno veličanstvo struka ne prihvaća output arbitrarnim tumačenjima u skladu s građanskim pravom jer mi svi branitelji očekujemo holistički pristup rješavanju naših prava i posebno prava koja su povoljnija za pojedinog branitelja s punim pravom i u skladu sa vladavinom prava poštivanjem svih zakona i Ustava RH i poštivanjem Europske povelje i Europske konvencije za zaštitu ljudskih i temeljnih prava i sloboda ( članak : 6. stavak 1. ) s poštovanjem Miroslav Mikuš	Nije prihvaćen	Člankom 5. važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima određeno je da dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.. Nadalje, određeno je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora: a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ili b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. Priznavanje statusa dragovoljca kao i razvrstavanje u borbeni ili neborbeni sektor je u nadležnosti MORH-a i MUP-a, a razvrstavanje u borbeni ili neborbeni sektor ovisi o pripadnosti određenoj postrojbi, odnosno je li ona određena kao borbena ili neborbena.
4	Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Nacrt prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji – prijedlozi HVIDR-a RH Poštovani, Ovim putem dostavljamo prijedloge Zajednice županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH na Nacrt prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17 i 98/19), koji je Ministarstvo hrvatskih branitelja 29. siječnja 2021. uputilo u javno savjetovanje. Naime, Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon) stupio je na snagu 14. prosinca 2017. godine, dok su neke odredbe vezane uz ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, kao što su prava na invalidsku mirovinu HRVI-a po osnovi bolesti (članak 201.), kao i prava pripadnika HVO-a, stupile na snagu 01. siječnja 2019. godine. Novim Zakonom postignuti su određeni pomaci u smislu poboljšanja odredaba kojima su regulirana statusna i egzistencijalna prava HRVI-a, otvorena je mogućnost podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, te je ispravljen dio nepravdi nastalih uslijed ukidanja stečenih prava kroz dugogodišnje izmjene i dopune Zakona, ovisno o raznim dnevno-političkim stanjima, što je doprinijelo osjećaju sigurnosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, ali i jačanju digniteta Domovinskog rata. Međutim, tijekom primjene novog Zakona kroz tri godine, u praksi su se pokazali određeni problemi u realizaciji nekih odredaba, poglavito onih koji se odnose na postupke vještaČnja i dugotrajnost postupaka kod ostvarivanja prava HRVI-a, rješavanja prava iz mirovinskog osiguranja HRVI-a i pripadnika HVO-a, te posebice problema u rješavanju prava na stambeno zbrinjavanje. Ovim putem pozdravljamo Nacrt prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u svrhu poboljšanja gore navedenih problema na koje smo do sada upozoravali, te ovim putem podržavamo one izmjene koje će doprinijeti ispravljanju nepravdi uočenih u primjeni važećeg Zakona, posebice: - ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI zbog ukidanja prethodne stručne procjene u postupcima ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti – navedena stručna procjena i postupak vještačenja uspostavljeni temeljem važećeg Zakona, a utemeljeni Uredbom o metodologijama vještačenja bili su potpuno nepotrebni i nisu postojali u prethodnim zakonima, već su postojala prvostupanjska i drugostupanjska liječnička povjerenstva, te je postupak bio utemeljen na pravilima medicinske struke a sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku; - prebacivanje nadležnosti za vještačenje kod ostvarivanja statusa HRVI-a u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja i osnivanje posebnih povjerenstava radi ubrzavanja i kvalitetnijeg provođenja postupka – što smo i tražili u prethodnom postupku prilikom donošenja važećeg Zakona, ali to tada nije prihvaćeno. Također ponovo tražimo potpuno izuzimanje procjena tjelesnog oštećenja HRVI-a iz Uredbe o metodologijama vještačenja, te predlažemo da se iste ponovo reguliraju Pravilnikom o utvrđivanju tjelesnog oštećenja organizma HRVI-a kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja – kao što je bilo regulirano prethodnim zakonima; Naime, 2014. godine donesen je novi Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja iako su na isti negativna mišljenja dala sva relevantna stručna povjerenstva, medicinski stručnjaci i druge institucije. Navedenim Zakonom ustrojeno je jedinstveno tijelo za sva medicinska vještačenja, za radnu sposobnost ili tjelesno oštećenje, koji obuhvaća sve osobe sa invaliditetom, civilne i ratne vojne invalide. Na dan 1.1.2015. godine Zavod je izvršio preuzimanje svih nedovršenih predmeta vještaćenja u postupku ostvarivanja prava od strane dosadašnjih tijela vještaćenja. Nakon donošenja Uredbe o metodologijama vještaćenja kojom se uređuju postupci vještaćenja prestali su važiti svi oni propisi kojima su se do sada uređivala ista prava, pa tako i ona iz Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, kao i Pravilnika o utvrđivanju oštećenja organizma HRVI-a i dr. vezanih podzakonskih akata. Na žalost, praćenjem rada jedinstvenog tijela vještaćenja tijekom godina, kroz pružanje pravne zaštite članovima HVIDR-a kod podnošenja zahtjeva za ostvarivanjem njihovih zakonskih prava kao posljedice stradavanja u Domovinskom ratu, u gotovo 80% slučajeva donesena su nepovoljnija, ali i potpuno kontradiktorna mišljenja vještaka vezano za nove zahtjeve ili promjene u tjelesnom oštećenju i ocjeni radne sposobnosti HRVI-a, te je utvrđena dugotrajnost postupka i kršenje zakonskih rokova. - ostvarivanje prava na mirovinu i za one hrvatske branitelje koji su naknadno ostvarili taj status, status dragovoljca ili dodatne dane sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, a već ranije imaju priznato pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju; - mogućnost prevođenja ranije priznatih prava i određivanje nove svote najniže mirovine umjesto priznate mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i za one hrvatske branitelje koji nisu bili zatečeni korisnici najniže mirovine, jer im u trenutku odlaska u mirovinu, mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bila povoljnija od tada najniže braniteljske mirovine (bez povećanja za sudjelovanje u Domovinskom ratu); - ubrzanje postupka stambenog zbrinjavanja kroz kupnju stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja te pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje HB između tijela državne uprave - što smo i predlagali u prethodnom postupku prilikom donošenja važećeg Zakona, te ponovo predlažemo model suradnje sa poslovnim bankama i utvrđivanje kraćih rokova za rješavanje stambenog zbrinjavanja budući da tijekom dugog niza godina čekanja, veliki dio naših članova, pogotovo oni sa manjim postotkom tjelesnog oštećenja, još uvijek nisu ostvarili svoja zakonska prava obzirom da im se smanjuju članovi kućanstva nakon punoljetnosti djece i ostalih razloga, dok neki, uslijed smrti, nisu ni dočekali realizaciju svoga stambenog zbrinjavanja. Naime, člankom 209. Važećeg Zakona propisano je da “ stambeno zbrinjavanje članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do VII. skupine te podnositelja zahtjeva za financijsku potporu realizirat će se u roku od dvije godine, stambeno zbrinjavanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VIII. skupine u roku od četiri godine, stambeno zbrinjavanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata IX. skupine u roku od sedam godina, a stambeno zbrinjavanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata X. skupine i dragovoljaca iz Domovinskog rata u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno od dana podnošenja zahtjeva nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. - ostvarivanju prava namijenjenih socijalno ugroženim skupinama korisnika kao što su jednokratna novčana pomoć i naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji dodatno će biti prilagođeno potrebama korisnika, te ostalih odredbi koje doprinose poboljšanju prava hrvatskih branitelja i promicanju vrijednosti Domovinskog rata. Osim gore navedenih pozitivnih prijedloga utvrđenih Nacrtom prijedloga Zakona, ovim putem predlažemo slijedeće izmjene i dopune važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kako slijedi: STATUS SMRTNO STRADALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA - predlaže se izmjena zadnjeg dijela rečenice u članku 2. Nacrta prijedloga Zakona kojim se predlaže „u članku 6. iza stavka 2. dodaje stavak 3. koji glasi: (3) Iznimno od stavka 1. točke d) ovog članka, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta RH i nakon isteka roka iz stavka 1. točke d) ovoga članka“ (2009. godina), ukoliko se medicinskim vještačenjem utvrdi uzročno-posljedična veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“ (u Nacrtu prijedloga stoji …, „uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz DR“). Obrazloženje: Važećim Zakonom u članku 6. stavku 1. točki d) propisano je da se status smrtnog stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata priznaje onom hrvatskom branitelju koji je „d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)“ Naime, veliki broj HRVI i članova njihovih obitelji ostali su zakinuti u ostvarivanju statusa zbog raznih ograničenja i rokova za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje zakonskih prava. Kao što je navedeno u obrazloženju Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona od 2017. godine u prosjeku godišnje umire 4600 hrvatskih branitelja, od početka Domovinskog rata do kraja 2019. godine preminulo je više od 61000 branitelja. Značajan dio hrvatskih branitelja koji su podnijeli zahtjev za rješavanje statusa HRVI taj status nisu dočekali, a obitelji nemaju prava nakon njihove smrti ukoliko se radi o posljedicama bolesti koje su zadobili u Domovinskom ratu, budući da ostaje na snazi rok iz 2009. godine. Izmjenama Zakona iz 2009. godine (»Narodne novine«, br. 137/09.) bilo je određeno da stupanjem na snagu istoga Zakona prestaje priznavanje statusa obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz DR i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz DR od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta RH. Na osnovu navedenog, ukinuta su prava na obiteljsku mirovinu i invalidninu velikoj kategoriji članova obitelji HRVI-a, iako se tijekom godina pokazalo da su najčešći uzroci smrti hrvatskih branitelja od posljedica bolesti ili pogoršanja bolesti, posebice malignih, kardiovaskularnih i dr. bolesti koje su uzročno-posljedično povezane sa pogoršanjem zdravstvenog stanja branitelja uslijed stradavanja u obrani suvereniteta RH. Kao što se kod priznavanja statusa HRVI-a, odredba o utvrđivanju administrativnog roka za podnošenje zahtjeva pokazala kao vrlo nepravedna, te medicinski potpuno neosnovana na što je upozoravala struka, budući se ne može zakonom predvidjeti ili ograničiti pojava bolesti, odnosno pogoršanja bolesti, koja su u uzročno-posljedičnoj vezi sa stradavanjem u Domovinskom ratu, a što su u medicinskim vještačenjem utvrđivale liječničke komisije prema pravilima struke. Ali se zato, na žalost, bilo kakvo otvaranje rokova kontinuirano koristi u razne dnevno-političke svrhe ne mareći za zdravlje, kao ni alarmatne podatke o smrtnosti branitelja. PRAVO NA INVALIDSKU MIROVINU U članku 30. važećeg Zakona, koji regulira pravo na invalidsku mirovinu, predlaže se brisanje stavka 3. koji nije postojao u prethodnim zakonima. Obrazloženje: Navedenim stavkom 3. određeno je da „pravo na invalidsku mirovinu ima hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata na temelju izvršnog rješenja o trajno utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata“. Naime, u samom Nacrtu prijedloga Zakona od 29.01.2021. priznati su veliki problemi kod dugotrajnih postupaka vještačenja i kršenju zakonskih rokova u provođenju postupaka po zahtjevima za ostvarivanje statusa HRVI-a ili zahtjevima za pogoršanje zdravstvenog stanja hrvatskih braniteljima kao posljedice stradavanja u Domovinskom ratu, a kako smo već upozoravali u članku 30. pridodan je stavak 3. koji nije postojao ni u jednom ranijem Zakonu, te je u praksi pokazao velike nedostatke i onemogućio veliki broj hrvatskih branitelja u ostvarivanju najvažnijeg egzistencijalnog prava koji proizlazi iz statusa HRVI, a to je pravo na invalidsku mirovinu. Privremeno utvrđeni status HRVI može se dodjeljivati više puta, a hrvatski branitelji su mahom osobe starije životne dobi, te u navedenom razdoblju nemaju pravo na podnošenje zahtjeva za invalidsku mirovinu, kako su to imali podnositelji temeljem prijašnjih zakona, što se pokazalo nepravednim i štetnim u praksi. PRAVO NA OSOBNU INVALIDNINU - U članku 59. predlažemo izmjenu stavka 2., koji izmjenjen glasi: „(2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine usklađuje se sa rastom (ili u određenom postotku od) prosječne plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini.“ Obrazloženje: Osobna invalidnina je osnovno pravo hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na osnovi oštećenja organizma i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava na osnovi oštećenja organizma. Oštećenjem organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Predlažemo izmjenu stavka 2. u članku 59. važećeg Zakona prema kojem je predviđeno da se mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice, te tražimo da se ista usklađuje sa rastom ili u određenom postotku od prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Isto predlažemo iz razloga što se proračunska osnovica nije mijenjala od 2000. godine, te je isto tako na temelju čl. 33. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. godinu („Narodne novine br. 135/20), opetovano utvrđena u u svoti od 3.326,00 kn, što je potpuno nepravedno te je istim onemogućen porast osobne invalidnine kao što je to regulirano u pravu na mirovinu u članku 34. stavku 3. važećeg Zakona gdje je utvrđeno da se osnovice usklađuju se početkom svake kalendarske godine s rastom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. PRAVA PRIPADNIKA HVO-a - U članku 142. stavku 2. predlažemo proširenje prava na invalidsku mirovinu za pripadnike borbenog sektora HVO-a od I. do X. skupine, umjesto dosadašnjeg prava (od I. – IV. skupine); - Kao što je obećano kod donošenja važećeg Zakona, a do sada nije ispunjeno, radi rješavanja problema pripadnika HVO-a, tražimo donošenje anexa ili novog Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji. Obrazloženje: Člankom 142. stavkom 2. važećeg Zakona regulirano je da „pripadnici borbenog sektora HVO-a, državljani Republike Hrvatske, kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status ratnog vojnog invalida od I. do IV. skupine po osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i Zakonu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine. Na temelju zahtjeva naših članova, predlažemo da se navedeno pravo priznaje i ostalim skupinama HRVI-a, umjesto samo onima sa tjelesnim oštećenjem 100% - 80%, budući da se u praksi pokazalo kako su ostali HRVI zakinuti po istom pitanju. U istu svrhu predlažemo da Ministarstvo zatraži od HZMO-a podatke o broju korisnika i ocjeni potrebnih sredstava za navedenu namjenu. Kao što je već navedeno, radi većih problema u ostvarivanju prava pripadnika HVO-a u postupku donošenja važećeg Zakona, bilo je obećano od strane nadležnog ministarstva, ali do sada nije ispunjeno, sklapanje anexa ili novog Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, te tražimo provedbu navedenog obećanja. Slijedom navedenog, dostavljamo gore navedene prijedloge na Nacrt prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17 i 98/19). S poštovanjem, HVIDR-a RH	Primljeno na znanje	U svezi prijedloga vezanog uz izmjenu članka 6. Nacrta prijedloga zakona, ukazujemo na to da je Zakonom o izmjenama i dopuni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 137/09) bilo određeno da danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Zakonom iz 2017. godine otvoren je rok za ostvarivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti iz razloga što se sa medicinskog stajališta posljedice ratnih trauma mogu pojaviti mnogo kasnije nakon proživljenog stresnog događaja. Međutim, navedeni argument ne može se upotrijebiti za otvaranje roka za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata po osnovi bolesti. Osim toga, u postupku ostvarivanja statusa HRVI, hrvatski branitelj prolazi vještačenje i neposredni pregled, što u slučaju ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja po osnovi bolesti ne bi bilo moguće, te bi gotovo nemoguće bilo nedvojbeno utvrditi da je smrt od bolesti u uzročno-posljedičnoj svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH. Međutim, 2017. godine je uvedena kategorija umrlog hrvatskog branitelja te je Zakonom također predviđeno ostvarivanje određenih prava za članove obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Između ostalog, predviđeno je ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu pod povoljnijim uvjetima od općeg propisa te mogućnost ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. U svezi prijedloga uz članak 30. stavak 3. Zakona, ističemo da se pravo na ostvarivanje na invalidsku mirovinu vezuje se uz trajni status HRVI-a jer je mirovina trajno pravo. Provedbenim propisom se određuju bolesti za koje se oštećenje organizma utvrđuje privremeno te navedeno nije predmet ovog Zakona. Trenutačno je navedeno uređeno Uredbom metodologijama vještačenja, gdje je za određene bolesti određeno privremeno priznavanje statusa HRVI. Međutim, prema mišljenima medicinskih vještaka, za većinu bolesti za koje je dosad određeno privremeno priznavanje (PTSP i srodne bolesti) ne postoji medicinska opravdanost određivanja privremenog određivanja oštećenja organizma, odnosno nakon tolikog vremenskog proteka od Domovinskog rata, ukoliko se utvrdi postojanje PTSP-a ili druge srodne bolesti, ono je trajno. S obzirom da vještačenje u postupku ostvarivanja statusa HRVI-a prelazi u nadležnost posebnih medicinskih povjerenstava koje će imenovati ministar hrvatskih branitelja, predviđeno je donošenje i nove metodologije rada te će pri izradi tog provedbenog propisa uzeti u obzir prethodno navedena medicinska stajališta. Osim prethodno navedenog, izmjenama Zakona predviđeno je i ubrzanje samog postupka ostvarivanja statusa HRVI-a ukidanjem prethodne stručne procjene. Dakle, ubrzanjem postupka ostvarivanje statusa HRVI kroz ukidanje prethodne stručne procjene te smanjenjem popisa bolesti po osnovi kojih se status HRVI-a ostvaruje privremeno, smatramo da će se HRVI-ma znatno ubrzati postupak stjecanja zaslužene invalidske mirovine. Prijedlog vezan uz izmjenu članka 59. stavka 2. Zakona prema kojem bi se mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine usklađivao sa rastom (ili u određenom postotku od) prosječne plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini, razmotrit ćemo u narednom postupku donošenja Zakona. U suradnji s Ministarstvom financija izradit ćemo projekcije troškova ove izmjene te analizirati način određivanja prava u drugim resorima. U svezi prijedloga uz izmjenu članka 142. Zakona obavještavamo o sljedećem. U cilju unaprjeđenja prava pripadnika HVO-a u postupku izrade Zakona iz 2017. godine, pa tako i prilikom ovih izmjena ostvarena je dobra suradnja s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH te su na tu temu održani i brojni sastanci. Člankom 142. Zakona koji je donesen 2017. godine, državljanima Republike Hrvatske, pripadnicima borbenog sektora HVO-a kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine. Naime, navedena kategorija je bila obuhvaćena i Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, ali je za podnošenje zahtjeva ostavljen veoma kratak rok od samo 30 dana, pa određen broj korisnika nije uspio ostvariti pravo na mirovinu. Za tu skupinu Zakonom iz 2017. uvedeno je novo pravo koje će im omogućiti ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ako to nisu ostvarili do stupanja na snagu ovog Zakona. Nadalje, člankom 142. omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu za pripadnike borbenog sektora HVO-a, I. do IV. skupine i po osnovi bolesti i ozljede koji to pravo to tada nisu mogli ostvariti temeljem odredbi Ugovora. Radi razmatranja mogućnosti proširenja prethodno navedenog prava i na ostale skupine, od nadležnih tijela u BIH zatražen je broj pripadnika HVO-a RVI od V. do X. skupine po osnovi bolesti i ozljede. Po primitku navedenih podataka, u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje izradit ćemo projekciju troškova. Ovim izmjenama riješit će se sljedeći problem na koji su ukazali predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH. Naime, pripadnici HVO-a postojeći korisnicima mirovine u Republici Hrvatskoj kojima je u BiH u postupku provođenja kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite smanjen postotak oštećenja organizma, prema važećem Zakonu radi određivanja novog iznosa mirovine morali su ponovno obavljati vještačenje radne sposobnosti u Republici Hrvatskoj. Ovim izmjenama taj je postupak znatno olakšan na način da je predviđena mogućnost novog obračun visine mirovine u Republici Hrvatskoj temeljem smanjenja postotka oštećenja organizma po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine bez provođenja ponovnog vještačenja radne sposobnosti.
5	Mario Mišić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, Mišljenja sam da je nepravedna podjela na borbeni i neborbeni sektor pogotovo za one branitelje koji su se dragovoljno uključili u rat 90-92. Tada nisu bile gotovo ni formirane postrojbe. Ne samo moj primjer nego primjer i drugih branitelja koji nisu služili vojni rok, prijavili su se u obranu kao dragovoljci, bili raspoređeni na položaje gdje je bilo najpotrebnije iako s puškom nisu razvrstani u borbeni sektor. Mislim da je to jedna velika nepravda da ti veterani nemaju nikakva prava (doslovno nikakva). Nije korektno da se mi razvrstavamo u neborbeni sektor jer smo ili razvlačili kabele za vezu, planirali kompletnu zaštitu veze, slušali neprijatelja, bili napadnuti avionima, raketirani i slično i to na prvim crtama a često i odmah nakon oslobađanja područja za vrijeme tzv čišćenja. Pošteno bi bilo da svi koji su sudjelovali u ratu od 90'-92' budu ravnopravni bez obzira na borbeni ili neborbeni sektor. Pitam se uopce zasto ta podjela, i po kojem kriteriju se opet dijelimo, navodno je to MORH propisao ali nikada nisam od njih dobio odgovor. Ministarstvo branitelja bi trebalo zaobici tu kategorizaciju i uvrstiti prijedlog da su svi branitelji ravnopravni 90'-92', svi znamo kakva je organizacija bila po područjima obrane, ja govorim za Dubrovnik, tamo je bilo naoružanja u vrijeme početaka jedva za 100 ljudi, ako je bilo ispravno. Unaprijed zahvaljujem, Mario Misic	Nije prihvaćen	Priznavanje statusa hrvatskog branitelja i razvrstavanje na borbeni i neborbeni sektor je u nadležnosti MORH-a i MUP-a, a razvrstavanje u borbeni i neborbeni sektor ovisi o pripadnosti određenoj postrojbi, odnosno je li ona bila određena kao borbena ili neborbena.
6	Ivica Blažević	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Prilikom donošenja važećeg ZOPHBDR (NN 121/17 i 98/19) na prijedlog Pravobranitelja za osobe s invaliditetom koji je glasio: "Zaključno, predlažemo u prijelaznim i završnim odredbama propisati: Na sve one hrvatske branitelje koji su ostvarili određena prava prema ranijim propisima, primijeniti će se odredbe ovog zakona ukoliko su za njih povoljnije." odgovor je bio: "Kad bi se ugradila ovakva odredba u Zakon, onda bi trebalo izvršiti prevođenje svih prava, a poglavito mirovinskih prava. Za provođenje takve odredbe bila bi potrebna velika financijska sredstva kojih trenutno nema. Ovo bi bio dobar prijedlog za izmjene i dopune Zakona nakon što se vidi što će ovakav Zakon donijeti u primjeni." Nadam se sad da je prijedlog dobar i da ima sredstava, te da je došlo vrijeme za uvrštavanje ovog prijedloga u prelaznim i završnim odredbama kroz stavak 195. ZOPHBDR ili kao zaseban (zadnji) stavak Prijelaznih i završnih odredbi.	Nije prihvaćen	Ovim izmjenama Zakona već je predviđena mogućnost prevođenja korisnika na najnižu mirovinu prema ovom Zakonu ako im je ona povoljnija, za one hrvatske branitelje koji su u trenutku odlaska u mirovinu zadovoljavali uvjete za najnižu braniteljsku mirovinu, ali im je mirovina određena prema općim propisima jer im je ona tada bez dodatka ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH bila povoljnija od najniže braniteljske.
7	Natko Menalo	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Postovani kad xe te i dali ce te prosirit izmjene zakona na branitelje HVO umjesto od prve do cetvrte skupine na petu i 6 6 skupinu zakon o HV braniteljima 142 stavak 2	Nije prihvaćen	Člankom 142. ZOHBDR koji je donesen 2017. godine, državljanima Republike Hrvatske, pripadnicima borbenog sektora HVO-a kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine. Naime, navedena kategorija je bila obuhvaćena i Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, ali je za podnošenje zahtjeva ostavljen veoma kratak rok od samo 30 dana, pa određen broj korisnika nije uspio ostvariti pravo na mirovinu. Za tu skupinu ZOHBDR-om iz 2017. uvedeno je novo pravo koje će im omogućiti ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ako to nisu ostvarili do stupanja na snagu ovog Zakona. Nadalje, člankom 142. omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu za pripadnike borbenog sektora HVO-a, I. do IV. skupine i po osnovi bolesti i ozljede koji to pravo do sada nisu mogli ostvariti temeljem odredbi Ugovora. Za sada se ostaje pri ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu samo za invalide I. do IV. skupine, odnosno samo za najteže invalide.
8	ANITA ĆIRIĆ	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Predmet: prijedlog izmjena i dopuna - dostavlja se Poštovani, Zdravstveni djelatnici i djelatnici u zdravstvu u trenutnom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata spominju se isključivo kao sudionici Domovinskog rata, definirano člankom 15. Zakona. Nasuprot tome, temeljem Odluke Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu od 12. veljače 1997. godine (NN 31/97), velik broj djelatnika u zdravstvu stekao je status hrvatskog branitelja. Imajući na umu kako su time stekli status hrvatskog branitelja, nužno je regulirati i zakonski mogućnost priznavanja im upravo toga statusa, ali i konzumiranje svih prava koja im takav status donosi. Međutim, određeni broj djelatnika u zdravstvu koji nije stekao status po pomenutoj odluci, to niti ne može temeljem postojećih odredbi Zakona. Sama činjenica da osobe koje su obavljale određene poslove na istim mjestima u isto vrijeme ako su zatražile ostvarenje statusa hrvatskog branitelja, ranije po odluci iz 1997. godine, taj status su stekli, a oni koji to nisu učinili, danas niti ne mogu. Očigledno je učinjen propust koji dovodi do nejednakosti djelatnika u zdravstvu, što je nužno ispraviti. Iz navedenog razloga, a kako su djelatnici u zdravstvu koji su se dragovoljno javili na prve crte obrane, ali i oni koje je Glavni sanitetski stožer rasporedio na prve linije obrane od agresora bili obučeni i za nužnu obranu, te sudjelovali uz bok pripadnicima narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga, smatramo da je nužno omogućiti im i ostvarenje statusa koji im doista pripada. Prijedlog u tom smislu podnosimo za izmjenu članka 3. Zakona u kojem predlažemo dopunu na način da se u stavku 1. Iza točke a), doda nova točka b) koja bi glasila b) djelatnici u zdravstvu, pripadnici Glavnog sanitetskog stožera, te oni koji su dragovoljnom prijavom ili temeljem odluke Glavnog sanitetskog stožera raspoređeni na prvu crtu obrane kao podrška oružanom otporu agresoru, odnosno na način da izmijenjeni članak 3. glasi: „Članak 3. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga) b) djelatnici u zdravstvu, pripadnici Glavnog sanitetskog stožera, te oni koji su dragovoljnom prijavom ili temeljem odluke Glavnog sanitetskog stožera raspoređeni na prvu crtu obrane kao podrška oružanom otporu agresoru, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana. d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i g) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu. (4) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.“ Za one djelatnike u zdravstvu koji su status branitelja i dragovoljca Domovinskog rata ostvarili temeljem Odluke objavljene u Narodnim Novinama broj 31/97 – predlažemo dopunu Zakona na način da se u članku 195. uvrsti i Odluka Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu od 12. veljače 1997. godine (NN 31/97). Time bi se status koji su ostvarili citiranom Odlukom priznao i temeljem priznatog i ostvarenog statusa, istima bi pripadala i sva prava po Zakonu. Članak 195. bi tako izmjenjen glasio: „Članak 195. Statusi i prava ostvareni temeljem Uredbe o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 52/91.), Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01. i 103/03.), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 2/94., 52/94. i 36/95.), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.), Odluke Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu (»Narodne novine«, br. 31/97), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01., 122/02., 17/04. i 48/04.) te Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.), a čije ostvarivanje traje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi.“ S poštovanjem, Predsjednica Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. Mr. sc. Vesna Bosanac, dr. med.spec. pedijatrije	Nije prihvaćen	Člankom 3. Zakona, dana je općenita definicija hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a provode je Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna tijela u sklopu čije nadležnosti su hrvatski branitelji sudjelovali u obrani suvereniteta, sukladno posebnim aktima. Tako u pogledu ostvarivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu, ističemo da su u svrhu priznavanja statusa hrvatskog branitelja za ovu kategoriju ministar obrane i ministar zdravstva 1997. godine donijeli Odluku o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje statusa "hrvatskih branitelja" zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu, a na prijedlog Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990/1991. godine od 3. 12. 1996. godine i prijedloga ministra zdravstva. Ovom Odlukom osnovano je Povjerenstvo za rješavanje statusa "Hrvatskih branitelja" zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu, koji su se od 19. 12. 1990. godine do 30. 06. 1996. godine, odazvali na poziv Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske te u organizaciji Stožera sudjelovali u Domovinskom ratu. U točki 2. Odluke je određeno da djelatnicima Stožera koji su tijekom Domovinskog rata bili na dopunskom rasporedu u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova RH, status "Hrvatskih branitelja" bit će riješen odlukom nadležnog organa Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U točki 4. Odluke je određeno da Povjerenstvo ima zadaću utvrditi činjenice glede sudjelovanja u Domovinskom ratu zdravstvenih djelatnika i djelatnika u zdravstvu, koje je mobilizirao i mobilizacijski razvoj izvršio Krizni stožer Ministarstva zdravstva RH temeljem Odluke ministra zdravstva RH od 19. 12. 1990. godine, Odluke Vlade Republike Hrvatske o načinu djelovanja Štaba zdravstva Republike Hrvatske od 3. 9. 1991. godine i Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne Novine" br. 75/93). U točki 6. Odluke je određeno da je Povjerenstvo nadležno i obvezno izdati uvjerenje zdravstvenom djelatniku i djelatniku u zdravstvu o sudjelovanju u Domovinskom ratu radi ostvarivanja prava "Hrvatskog branitelja" sukladno Zakonu o obrani i Zakonu o Hrvatskim braniteljima. Dakle, zdravstveni djelatnici, odnosno pripadnici Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske su prema navedenoj Odluci ostvarivali status hrvatskog branitelja iako u Zakonu o pravima hrvatskih braniteljima koji je bio na snazi 1997., kao ni u jednom zakonu prije ili poslije 1997. kojim su se uređivala prava hrvatskih branitelja, nisu izričito bili navedeni zdravstveni djelatnici ili pripadnici Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske, pa tako nema razloga da to bude ni sada.
9	ANITA ĆIRIĆ	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Predmet: prijedlog izmjena i dopuna - dostavlja se Poštovani, Zdravstveni djelatnici i djelatnici u zdravstvu u trenutnom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata spominju se isključivo kao sudionici Domovinskog rata, definirano člankom 15. Zakona. Nasuprot tome, temeljem Odluke Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu od 12. veljače 1997. godine (NN 31/97), velik broj djelatnika u zdravstvu stekao je status hrvatskog branitelja. Imajući na umu kako su time stekli status hrvatskog branitelja, nužno je regulirati i zakonski mogućnost priznavanja im upravo toga statusa, ali i konzumiranje svih prava koja im takav status donosi. Međutim, određeni broj djelatnika u zdravstvu koji nije stekao status po pomenutoj odluci, to niti ne može temeljem postojećih odredbi Zakona. Sama činjenica da osobe koje su obavljale određene poslove na istim mjestima u isto vrijeme ako su zatražile ostvarenje statusa hrvatskog branitelja, ranije po odluci iz 1997. godine, taj status su stekli, a oni koji to nisu učinili, danas niti ne mogu. Očigledno je učinjen propust koji dovodi do nejednakosti djelatnika u zdravstvu, što je nužno ispraviti. Iz navedenog razloga, a kako su djelatnici u zdravstvu koji su se dragovoljno javili na prve crte obrane, ali i oni koje je Glavni sanitetski stožer rasporedio na prve linije obrane od agresora bili obučeni i za nužnu obranu, te sudjelovali uz bok pripadnicima narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga, smaramo da je nužno omogućiti im i ostvarenje statusa koji im doista pripada. Prijedlog u tom smislu podnosimo za izmjenu članka 3. Zakona u kojem predlažemo dopunu na način da se u stavku 1. Iza točke a), doda nova točka b) koja bi glasila b) djelatnici u zdravstvu, pripadnici Glavnog sanitetskog stožera, te oni koji su dragovoljnom prijavom ili temeljem odluke Glavnog sanitetskog stožera raspoređeni na prvu crtu obrane kao podrška oružanom otporu agresoru, odnosno na način da izmijenjeni članak 3. glasi: „Članak 3. (1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga) b) djelatnici u zdravstvu, pripadnici Glavnog sanitetskog stožera, te oni koji su dragovoljnom prijavom ili temeljem odluke Glavnog sanitetskog stožera raspoređeni na prvu crtu obrane kao podrška oružanom otporu agresoru, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana. d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i g) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu. (4) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.“ Za one djelatnike u zdravstvu koji su status branitelja i dragovoljca Domovinskog rata ostvarili temeljem Odluke objavljene u Narodnim Novinama broj 31/97 – predlažemo dopunu Zakona na način da se u članku 195. uvrsti i Odluka Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu od 12. veljače 1997. godine (NN 31/97). Time bi se status koji su ostvarili citiranom Odlukom priznao i temeljem priznatog i ostvarenog statusa, istima bi pripadala i sva prava po Zakonu. Članak 195. bi tako izmijenjen glasio: „Članak 195. Statusi i prava ostvareni temeljem Uredbe o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 52/91.), Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01. i 103/03.), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 2/94., 52/94. i 36/95.), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.), Odluke Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane o osnivanju povjerenstva za utvrđivanje statusa hrvatskih branitelja zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu (»Narodne novine«, br. 31/97), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01., 122/02., 17/04. i 48/04.) te Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.), a čije ostvarivanje traje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi.“ S poštovanjem, Za NMB Vukovar privremena ravnateljica Mr. sc. Vesna Bosanac, dr. med.spec. pedijatrije	Nije prihvaćen	Isto kao prethodno.
10	VERKO KUTLEŠA	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, ČLANAK 8. ( ČL. 26.) Predlažem izmjenu i dopunu članka 8. u Nacrtu predmetnog prijedloga na način da se u predmetnom Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ( dalje ZHBDR ) , opisano u članku 26. ZHBDR dodaje stavak 4. i glasi : " ( 4 ) Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskom rata koji su sudjelovali u borbenom sektoru i imaju 35 godina mirovinskog staža određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavak 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju povećava se 0,34 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu nakon dobne granice propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisane člankom 26. stavak 2. ". Obrazloženje uz članak 8. u Nacrtu ZHBDR , ( članak 26. ZHBDR ) Ovom predloženom izmjenom se propisuju i usklađuju polazni faktori za određivanje starosne mirovine koji su izričito propisani važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju ( dalje ZOMO ). ........................................................................................................................................................................... ČLANAK 9. ( ČL. 27. ) Predlažem izmjenu i dopunu članka 9. u Nacrtu predmetnog prijedloga na način da se u predmetnom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ( dalje ZHBDR ), opisano u članku 27. ZHBDR briše se predloženi stavak 2., a predlaže se slijedeći, koji glasi : " (2) U svotu mirovine određene prema stavku 1. ovog članka uračunava se i dodatak na mirovinu u iznosu od 27 % ". Obrazloženje uz članak 9. u Nacrtu ZHBDR (čl. 27. ZHBDR). Ovom predloženom izmjenom propisano je pravo na dodatak od 27 % na mirovinu u iznosu od 27 % , a koje pravo pripada svim korisnicima starosne mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju ( dalje ZOMO ), propisano u članku 79. stavak. 2., te je predloženom izmjenom propisano da se ovaj dodatak uračunava ( dodaje ) u svotu mirovine određene prema stavku 1. čl. 27. ZHBDR. Naime ZHBDR je nepovoljan, nepravedan, diskriminirajući i ponižavajući za hrvatske branitelje bez ovog dodatka od 27 %, pa je potrebno uskladiti ZHBDR s odredbama ZOMO-a , te tako uključiti dodatak od 27 %. Razlog donošenja dodatka na mirovinu od 27 % je sa svrhom ublažavanja razlika u odnosu na razinu mirovine do 1988.g. zbog proširenja razdoblja izračuna mirovine sa 10 godina na čitav radni vijek, pa obzirom da se i hrvatskim braniteljima starosna mirovina izračunava isto za čitav radni vijek potrebno je ovom odredbom uskladiti ZHBDR sa ZOMO. Radi pojašnjenja dodatka od 27 % detaljnije ću dalje u nastavku razjasniti smisao uvođenja dodatka od 27 % na obračunatu mirovinu. Na početku teksta obrazloženja treba naglasiti da je najbitniji nedostatak u ZHBDR u odredbi za starosne mirovine koje su u 90 % slučajeva obračunati iznosi manji od starosnih mirovina obračunatih prema ZOMO, pa čak skoro do 27 % tj. do 1000,00 kn, a drugi vrlo bitan nedostatak je da se hrvatskim braniteljima ne dopusta raditi osam sati tj. puno radno vrijeme već samo četiri sata tj. pola radnog vremena uz istovremeno primanje mirovine bez obustave, iako su radili cijeli radni vijek i po sili zakona su morali raskinuti radni odnos i ići u starosnu mirovinu, a mogli su ostati u radnom odnosu , ako se dogovore sa poslodavcem ili ako imaju obrt , pa bi mogli nastaviti raditi , jer Hrvatskoj nedostaje radne snage , pa Hrvatska uvozi oko 60.000 stranih radnika iz drugih zemalja do sada, a od ove godine će uvoziti bez ograničenja. Molim Vas, ispravite nepravilnosti i nepravde prema hrvatskim braniteljima na koje sam Vas pismeno upozoravao tri puta Inicijativom za poboljšanje ZHBDR da ih uklonite, a Vi ste to ignorirali i niste uklonili nedostatke tj. nepravilnosti i nepravde prema hrvatskim braniteljima. Hrvatski narod je uvjeren da svi hrvatski branitelji imaju pravo na veću starosnu mirovinu obračunatu prema ZHBDR, ozbirom na dodatke/povećanje osobnog boda ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru od 0,5 % do 30 %, nego ostali korisnici starosne mirovine prema ZOMO koji imaju dodatak od 27 % , što nije istina. Starosna mirovina određena prema čl. 79. ZOMO uvećava se 27 %, a starosna mirovina određena prema ZHBDR nije uvećana za 27 % jer je posebnim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema ZOMO-u čl. 3. propisano da pravo na dodatak na mirovinu ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena prema povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. A, kako je za 90 % slučajeva utvrđena starosna mirovina manja prema ZHBDR , onda možemo konstatirati činjenicu da starosna mirovina nije povoljnija prema ZHBDR jer je obračunata u većini slučajeva oko 90 % manja od obračunate starosne mirovine prema ZOMO.u i da bi korisnici starosne mirovine morali imati dodatak od 27 % . Dodatak od 27 % uveden je sa svrhom ublažavanja razlika u odnosu na razinu mirovine ostvarene do 1988.g. i izjednačavanje razine u mirovinama od 1999.g. zbog proširenja razdoblja za izračun mirovine sa razdoblja 10 najboljih godina za isplatu plaće na cjelokupni radni vijek. Dakle, ne bi bila izuzetno niska mirovina prema novom načinu obračuna u odnosu na stari način obračuna kada se koristilo 10 g u nizu sa sa najboljim plaćama za obračun iznosa mirovine uveden je dodatak od 27 % na obračunati iznos mirovine po ZOMO-u. A, pošto se i hrvatskim braniteljima koji koriste ZHBDR za obračun konačnog iznos mirovine uzima u obračun iznos mirovine cijeli radni vijek prema ZOMO-u, onda je logično radi ustavnopravne zajamčene jednakosti da i hrvatski branitelji moraju imati dodatak na mirovinu od 27 % . Oduzimanjem prava dodatka od 27 % je prava diskriminacija, ponižavanje i šikaniranje hrvatskih branitelja . Treba napomenuti da sam već tri puta slao Inicijativu da se uklone nedostaci u ZHBDR, te tako poboljša ZHBDR, ali moju Inicijativu, koja je skoro identična ovom tekstu za izmjenu i dopunu ZHBDR, u Ministarstvu hrvatskih branitelja nisu htjeli prihvatiti, pa evo opet četvrti put iniciram da se ukloni diskriminacija nad hrvatskim braniteljima i da se hrvatskom narodu javno obznani da je hrvatskim braniteljima obračunata starosna mirovina prema ZHBDR u 90 % slučajeva znatno manja nego prema obračunu starosne mirovine prema ZOMO-u. Naime, svi korisnici starosne mirovine prema ZOMO-u imaju izračunatu starosnu mirovinu i dodatak od 27 % prema posebnom Zakonu o dodatku na mirovine izračunatu po ZOMO, a hrvatski branitelji to pravo nemaju po ZHBDR. Radi pojašnjenja dodatka od 27 % spomenut ću da je dodatak od 27 % uveden nakon velike reforme mirovinskog sustava i donošenja novog ZOMO-a 01. 01. 1998.g., te nakon toga Zakon o posebnom dodatku na mirovinu izračunatu po ZOMO_u. u kojem je propisan dodatak od 27 %, kada se prešlo na izračun mirovine sa 10 godina na cijeli radni vijek. I hrvatskim braniteljima se uzima za izračun cijeli radni vijek kada koriste ZHBDR kod odlaska u starosnu mirovinu i obračun starosne starosne mirovine prema ZHBDR , a nemaju pravo na dodatak od 27 % , odnosno izuzeto im je to pravo posebnim Zakona o dodatku na mirovinu izračunatu po ZOMO, pa su time hrvatski branitelji diskriminirani. Na moju pisanu inicijativu u posljednje dvije godine tri puta najvišim državnim i političkim tijelima RH-a da se ukloni taj nedostatak u ZHBDR i da se poboljša ZHBDR ništa nije učinilo Ministarstvo branitelja, niti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, niti predsjednici klubova političkih stranaka u Hrvatskom saboru, niti Odbor za ratne veterane, niti Odbor za branitelje u Središnjici HDZ-a, niti udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji imaju pravo podnošenja inicijative i prijedloga izmjene i dopune ZHBDR u cilju njegovog poboljšanja. Nažalost, rečeno mi je da oni imaju pravo podnijeti prijedlog za poboljšanje ZHBDR, ali da ne moraju, te „ pa što ima onda ako hrvatski branitelji imaju manju starosnu mirovinu prema ZHBDR u odnosu na ZOMO . Na te izjave ja sam se šokirao. Dakle, svi oni imaju super plaće, razne naknade po povjerenstvima, vijećima i odborima, a imat će i najviše zastupničke i dužnosničke mirovine, a neki imaju već visoke mirovine i još nekoliko novčanih naknada, pa ih nije briga za hrvatske branitelje, te nemaju političke volje da se ukloni diskriminacija za hrvatske branitelja korisnike starosne mirovine po ZHBDR ( čl. 26. i 27. ), a u svezi ZOMO i Zakona o posebnom dodatku na mirovinu izračunatu po ZOMO i da se tako poboljša ZHBDR i izračun starosne mirovine za hrvatske branitelje koji bi konzumirali ZHBDR kod odlaska u starosnu mirovinu. Nažalost, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata pripadnik borbenog sektora, koji pri odlasku u starosnu mirovinu konzumira ZHBDR, sa 3,5 godine sudjelovanja u borbenom sektoru ima dodatak po čl. 27 ZHBDR u iznosu od 24 %, a sa 4 godine ima dodatak 28 % i tada se izračun njegove starosne mirovine izjednači sa starosnom mirovinom sa korisnikom starosne mirovine po ZOMO koji nije bio niti jednog dana u borbenom sektoru , koji ima automatski po Zakonu o dodatku na mirovinu po ZOMO dodatak od 27 %, a ima automatizmom pravo na dodatak od 27 % i četnik i svi ostali koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku koji su radili u Hrvatskoj samo 15 godina kada ide u starosnu mirovinu prema ZOMO i obračunavaju mirovinu prema ZOMO. Prema čl. 27. ZHBDR, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora, koji na temelju navršenog mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, osobni bod utvrđen prema ZOMO povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta RH-a u borbenom sektoru , pa do 30 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH-a u borbenom sektoru ima dodatak 0,5 %, od 31 do 60 dana 1 % i tako redom do za 1 godinu (365 dana) dodatak je 12 %, za 2 godine ( 730 dana ) je 18 %, za 3 godine (1095 dana) je 24 %, a za 4 godine je 28 %. Dakle, tek za 4 godine sudjelovanja u borbenom sektoru ima 1 % više dodatka od onih koji nisu bili u Domovinskom ratu, a ako manje od 4 godine sudjelovanja u borbenom sektoru onda ima manje od 27 % odnosno ima 26 % dodatka, dok bi konzumirajući obračun mirovine prema ZOMO kod odlaska u mirovinu imao 27 % dodatka, a da nema ni dana sudjelovanja u borbenom sektoru za vrijeme Domovinskog rata. Zaista je ovo propisano u ZHBDR diskriminirajuće pravo prema hrvatskim braniteljima. Većina hrvatskih branitelja vjeruje da se ovi dodaci iz ZHBDR dodaju na izračunatu starosnu mirovinu koju bi dobili po ZOMO-u, a što je je zabluda ili dovođenje u zabludu hrvatskih branitelja, jer se ovi dodaci ne dodaju na izračunatu mirovinu po ZOMO, već samo na osobne bodove po ZOMO, bez dodatka od 27 % koji se dodaje samo korisnicima obračuna starosne mirovine prema ZOMO, pravedno bi bilo da pravo na dodatak od 27 % imaju i hrvatski branitelji kada obračunavaju starosnu mirovinu prema ZHBDR. Ne vidim niti jedan opravdan razlog da hrvatski branitelji prema ZHBDR nemaju pravo na dodatak 27% što je dodatak zbog cjeloživotnog obračuna iznosa mirovine, te istovremeno i dodatak na sudjelovanje u obrani suvereniteta RH-a u borbenom sektoru ili radi pravičnosti i ravnopravnosti ukinite oba dodatka. Prilikom kontaktiranja sa savjetnicom pravnicom u Zavodu za mirovinsko osiguranje u Zagrebu rekla mi je da je izračun starosne mirovine po ZHBDR za većinu hrvatskih branitelja nepovoljniji (manji iznos mirovine) od ZOMO, a što je poražavajuće i nedostojanstveno prema hrvatskim braniteljima. Treba napomenuti da sam tri puta slao inicijativu za uklanjanje nedostataka u ZHBDR, ali je nisu htjeli prihvatiti u Ministarstvu hrvatskih branitelja, pa iniciram još jednom da se ukloni diskriminacija nad hrvatskim braniteljima i da se odmah sada hrvatskom narodu javno obznani da je hrvatskim braniteljima obračunata starosna mirovina prema ZHBDR znatno manja u 90 % slučajeva, nego obračunata starosna mirovina prema ZOMO . Sada je proces izmjene i dopune ZHBDR, prikupljaju se mišljenja o izmjenama i dopunama ZHBDR, te komentara na internet stranici e-savjetovanje Prijedlog izmjene i dopune ZHBDR , pa Vas molim uključite se radi uklanjanja ovih rečenih nedostataka u ZHBDR i predložite uklanjanje diskriminacije branitelja u izračunu starosne mirovine, te tako predložimo poboljšanje ZHBDR i poboljšanje izračuna starosne mirovine, a time i poboljšanje životnog standarda branitelja. Molim Vas, dajte svoje prijedloge za poboljšanje ZHBDR, lobirajte za poboljšanje kod Tome Medveda ministra Ministarstva hrvatskih branitelja, te kod Josipa Alardovića ministra Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kod Andreja Plenkovića predsjednika Vlade RH-a, kao i kod Ivana Anušića predsjednika Odbora za branitelje u Središnjici HDZ-a, Trg žrtava fašizma 4. itd . I na kraju je bitno 76 ruku u Hrvatskom saboru ako žele poboljšati ZHBDR koji će dići ruku za ovu promjenu i poboljšanje ZHBDR, te ukloniti ovu zakonom propisanu diskriminaciju hrvatskih branitelja, ako za obračun starosne mirovine koriste ZHBDR kod odlaska u starosnu mirovinu. Dakle, stvar je političke volje. Ako zastupnici vladajuće većine u Hrvatskom saboru žele poboljšati ZHBDR i zakone u svezi s njim može bilo tko od njih dati prijedlog za ovo poboljšanje prava hrvatskih branitelja u svezi priznavanjem dodatka od 27 % na izračunatu starosnu mirovinu i da predlagatelja podrži većina u Hrvatskom saboru i ZHBDR sa ovim mojim predloženim poboljšanjem uklanjanjem nedostataka će biti donesen, ako im je stalo do statusa hrvatskih branitelja. I na kraju, u demokraciji predstavnici vlasti donose odluku i snose odgovornost. ……………………………………………………………………………………………………………………………… ČLANAK 11. ( ČL. 29. ) Predlažem izmjenu i dopunu članka 11. u Nacrtu predmetnog prijatelja na način da se u predmetnom ZHBDR , opisano u članku 29. ZHBDR mijenja se i glasi: “ (1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine i korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji su ostvarili starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavili raditi puno radno vrijeme uz izmijenjeni ugovor o radu i korisnicima starosne mirovine , starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, koji su ostvarili starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle puno radno vrijeme isplata mirovine se ne obustavlja, niti se smanjuje. “ Obrazloženje uz članak 11. u Nacrtu ZHBDR 11. ( članak 29. ZHBDR ) mijenja se i glasi : Ovom predloženom izmjenom izričito se propisuje mogućnost rada puno radno vrijeme tj. 8 sati i korištenje mirovine za hrvatske branitelje koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu bez obustave i bez smanjenja. Radi pojašnjenja predložene propisane mogućnosti rada puno radno vrijeme I korištenje prava na starosnu mirovinu bez obustave I bez smanjenja, detaljnije ću dalje u nastavku razjasniti smisao, nužnost I pravičnost, te ekonomsku korist za državni proračun i za pojedinca korisnika ovog propisanog prava. U svezi rada umirovljenika koji primaju starosnu mirovinu sa predlažem da se produlji vrijeme rada umirovljenika sa četiri (4) sata na osam (8) sati tj. puno radno vrijeme uz istovremeno primanje starosne mirovine bez umanjenja, kako bi ovim prijedlogom umirovljenici povećali prihode Državnog proračuna RH-a, svoje prihode i prihode poslodavaca jer bi umirovljenici svojim radom duljim od četiri sata više zarađivali i više trošili, a time bi više plaćali PDV i više bi punili proračun RH-a. Nažalost, umirovljenici bivši obrtnici ili samozaposlene osobe zatvaraju svoje bivše poslovne prostore i zjape prazni, te ne žele otvoriti obrt ili se samozaposliti, jer im se u tom slučaju obustavlja sva mirovina, što je nepravedno i besmisleno jer je riječ o osobama koje su stekle punu starosnu mirovinu i ispunile sve obveze koje proizlaze iz Zakona o mirovinskom osiguranju, a osjećaju se zdravim i motiviranim za rad i doprinos sebi i društvu. Molim Vas, i na ovom području zahtijevajte pravo na rad (obrt ili samozapošljavanje) bez obustave starosne mirovine. Zaista, nema nikakve ekonomske, socijalne, niti političke opravdanosti skraćivati rad umirovljenika na 4 sata kako bi primali punu starosnu mirovinu ili obustavljati im mirovinu ukoliko rade 8 sati tj. puno radno vrijeme. Želim iznijeti argumente, zašto mislim da bi bilo korisno i za pojedince i za društvo u cjelini pravo rada umirovljenika i nakon stjecanja starosne mirovine bez smanjenja mirovine. Ograničenja prava na rad četiri sata uz mirovinu su štetna i za umirovljenike i za društvo zato jer ograničenjem prava na rad umirovljenici manje zarađuju i manje troše, pa su manji prihodi i umirovljenika i Državnog proračuna kroz PDV. Dug je popis nepotrebnih propisanih ograničenja koja se odnose na propise koji ne dozvoljavaju oblike rada uz koje se treba plaćati mirovinsko osiguranje, kao što je rad u većem obujmu od četiri sata ili otvaranje obrta ili samozapošljavanje ili posebni oblici rada, kao što je domaća radinost kod kuće, sporedno zanimanje kod kuće ili pomoć obrtnika članu obiteljskog kućanstva. Uz navedeno imamo još dodatno ograničenje da prihodi ne prelaze deset prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj. Zašto ograničenja rada Hrvatima kad smo do sada primali 60.000 stranih radnika, a ove i idućih godina ćemo primati bez ograničenja strane radnike? Zbog čega se postavljaju ograničenja hrvatskim umirovljenicima koji su sve propise ispunili, stekli punu starosnu mirovinu, a osjećaju se dovoljno zdravim, motiviranim i entuzijastičnim za rad, ako oni plaćaju sve poreze koje propisuje država, te mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Populacija umirovljenika koja bi željela raditi uz mirovinu nije pretjerano velika i nikoga ne ugrožava na tržištu rada, pa se radi o maloj populaciji koja želi raditi, želi sretno živjeti uz rad, pozitivan je signal društvu da se poštuje rad starijih radnika i njihov doprinos društvu koji taj rad utječe na bruto domaći proizvod, te ne vidim niti jedan relevantni razlog zašto bi pravo na rad propisom trebalo ograničavati. Dakle, pravo na rad puno radno vrijeme bez ograničenja ima više pozitivnih razloga kako slijedi: - Umirovljenicima bi se omogućilo stjecanje dodatnog prihoda, - Poslodavcima bi se osigurala dodatna potrebna radna snaga, - Poslodavcima i radnicima kroz potrošnju, plaćanje i naplatu bi se osigurao dodatno veći prihod i dohodak, a zbog toga prilika za veće plaće. - Državnom proračunu bi se osigurao dodatni PDV, a time i dodatni prihod u Državnom proračunu, te plaće javnih djelatnika, državnih službenika i namještenika ( policije, vojske, liječnika, medicinskih sestara, profesora itd.), a također bi se osigurao potreban iznos za isplatu mirovina jer se i mirovine dijelom isplaćuju iz Državnog proračuna, - Suzbila bi se siva ekonomija (rad „na crno“ četiri sata i više jer umirovljenici koji rade rade propisno četiri sata rade još i četiri sata „na crno“), - Smanjila bi se potreba za migrantskom radnom snagom, a uz to bi smanjili useljavanje stranih radnika koji nisu Hrvati, čime bi smanjili restituciju stanovništva u Hrvatskoj koja je na štetu Hrvata, - Ojačali bi sigurnost hrvatskih građana i države Hrvatske i - Smanjili bi iseljavanje iz Hrvatske jer bi umirovljenici svojim dodatnim radom i svojim prihodima poboljšali svoj standard i svoje djece. Pravo na rad uz punu starosnu mirovinu može imati samo pozitivne ekonomske, psihološke i sociološke efekte. A, ukoliko postoje neki objektivni razlozi za skraćivanje rada umirovljenika i obustava starosne mirovine, ili zabrana rada ukoliko primaju punu mirovinu, da stariji radnici nekome smetaju ili oduzimaju ili usporavaju šanse za rad pa da je potrebna državna intervencija za ograničavanjem slobode rada pa da ispravi nedostaci koje ja nisam spoznao, a koji su opravdani, molim Vas navedite koji su to objektivni i opravdani razlozi za ograničavanje rada umirovljenika ili uskraćivanje mirovine ukoliko umirovljenici rade puno radno vrijeme ? U usporedbi s Austrijom u kojoj je rad uz zadržavanje mirovine moguć, Hrvat u Austriji, ukoliko radi, gubi pravo na hrvatski dio mirovine, dok Austrija nagrađuje Austrijance za rad uz mirovinu do neke svote i takav rad ne oporezuje, a kod nas se plaćaju svi porezi i doprinosi i još vam oduzme mirovinu. Austrija nagrađuje, a Hrvatska kažnjava. U Hrvatskoj nema nagrada za rad umirovljenika, ali ima propisa, ograničenja i zabrana nepotrebnih. Zašto u Hrvatskoj postoje ograničenja za rad kada nam treba oko 60.000 stranih radnika, zašto oduzimati starosnu mirovinu i zašto plaćati poreze i doprinose na plaće umirovljenika ? Zašto ne prilagođavamo propise kao što ima Austrija i slične države gdje Hrvati rado idu raditi i koje navodimo kao uzor poslovnosti i administracije. Zahtijevam za nas umirovljene i za sve ostale umirovljene državljane Republike Hrvatske da mogu raditi puno radno vrijeme i primati ostvarenu mirovinu, kao što to mogu umirovljenici u najrazvijenijim državama EU koje su nama uzor (Francuska, Njemačka, Austrija, Nizozemska i sl.). Predlažem da ministar hitno napravi izmjenu u ZOMO i ZHBDR i da propiše odredbu kojom se svim umirovljenicima dopušta rad koliko se dopušta radnicima u Hrvatskoj koji nemaju ostvarenu mirovinu i primanje mirovine bez obustave mirovine kao što to dopuštaju napredne europske zemlje koje mi Hrvati volimo uzimati kao uzor sređenog i uređenog društva. Hrvatska je u vrhu EU po broju uvezenih stranaca na broj stanovnika i stupanj gospodarske razvijenosti. Prema podacima Eurostata Hrvatska je lani odobrila boravak za 50.455 stranaca izvan EU, a razlog je uvoz radne snage, a umirovljenicima hrvatskim državljanima ne dopuštamo rad 8 sati i primanje pune ostvarene starosne mirovine. Ovo je novi proces kojim stanovništvo koje smo izgubili iseljavanjem nadoknađujemo useljavanjem stanovnika, odnosno radnika iz susjednih zemalja, a to je početak supstitucije stanovništva u Hrvatskoj tj zamjena Hrvata nehrvatima. Uvozimo nekvalificiranu radnu snagu, a izvozimo mladu visoko obrazovanu radnu snagu sa njihovim cjelokupnim obiteljima. Brojka od 50.455 stranaca u Hrvatskoj je velika s obzirom na to da smo mala zemlja i da imamo staro stanovništvo, a što govori da nemamo nikakvu migracijsku politiku, niti računamo na povratak iseljenih Hrvata o čemu stalno govori demografi dr. sc. Stjepan Šterc, dr. sc. Tado Jurić, dr. sc. Anđelko Akrap i dr sc. Marin Strmota. Političari ne obraćaju pozornost na demografski slom, niti na apel hrvatskih demografa, niti na uključivanje Hrvata umirovljenika kao radne snage. U Hrvatskoj propisi ne dopuštaju umirovljenicima koji mogu i koji žele raditi puno radno vrijeme uz primanje starosne mirovine. Nažalost, umirovljenici bi se morali odreći primanja starosne mirovine i kada bi radili puno radno vrijeme u zemlji i u inozemstvu, a što je apsurd i suprotno pozitivnom ekonomskom razmišljanju i razumu. Hrvatima odnosno hrvatskim umirovljenicima političari ne daju da rade puno radno vrijeme i stvaraju u Hrvatskoj i za Hrvatsku, a uz to da primaju zasluženu ostvarenu starosnu propisanu mirovinu. Hrvatska mora urediti svoj mirovinski sustav i pravo na rad na način da prilagodi svoj sustav potrebama hrvatskog gospodarstva koje treba radnika i to u prvom planu hrvatskih radnika, a onda stranaca, ako nedostaje hrvatskih radnika. Izvršna vlast ne vodi politiku koja odgovara nacionalnim interesima, niti brani ono što su hrvatski branitelji krvlju obranili. Zaključak i prijedlog: - pravo rada umirovljenika puno radno vrijeme tj. osam sati uz primanje starosne mirovine bez obustave, - pravo hrvatskih branitelja na dodatak od 27 % kao što to pravo imaju svi korisnici starosne mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju, te - pravo na povećanje polaznog faktora 0,34 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kao što to pravo imaju korisnici starosne mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Zaključio sam da imamo pravo ostati uspravno bez pognute glave u sadašnjoj situaciji, kao puno puta ranije, obzirom na postojeće stanje, jer vjerujem u Vašu potporu, koja nas sve osnažuje međusobno, kako bismo mi hrvatski branitelji primali zasluženu mirovinu. Vjerujem da sam okružen dobrim ljudima koji će nesebično pomoći hrvatskim braniteljima da u Hrvatskoj vlada pravda i opće dobro. S poštovanjem, Verko Kutleša	Nije prihvaćen	U vezi prijedloga da se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji imaju 35 godina navršenog mirovinskog staža, polazni faktor za starosnu mirovinu povećava za 0,34% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu nakon navršene dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisane člankom 26. stavkom 2. ZOHBDR-a, navodimo slijedeće. Odredbom članka 85. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19, u daljnjem tekstu: ZOMO) propisano je povećanje polaznog faktora, odnosno tzv. bonifikacije od 0,34% za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja nakon navršene starosne dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu propisane ZOMO-om. Navedenom odredbom potiče se kasniji odlazak u mirovinu, odnosno duži ostanak u svijetu rada, što u konačnici rezultira i većim navršenim mirovinskim stažem te ostvarivanjem većih iznosa mirovine. Isto tako, s kontinuiranim porastom očekivanog trajanja života povećava se i razdoblje korištenja mirovine te se na ovaj način znatno pridonosi njegovom skraćivanju. S obzirom da hrvatski branitelji prema odredbama ZOHBDR-a imaju mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi od one propisane odredbama ZOMO-a, očekuje se da će prosječno duže koristiti mirovinu te stoga nije opravdano povećanje polaznog faktora u slučajevima ranijeg ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Ističemo, da se povećanje polaznog faktora, odnosno tzv. bonifikacija od 0,34% za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon propisane starosne dobi po ZOMO-u primjenjuje i na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, ako starosnu mirovinu ostvaruju nakon što su navršili starosnu dob propisanu ZOMO-om. Vezano uz prijedlog da se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine prema ZOHBDR-a uz povećanje mirovine ovisno o razdobljima sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru, uračuna i dodatak na mirovinu od 27%, ističemo kako je Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 79/07, 114/11 i 115/18, u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku ) propisano određivanje dodatka na mirovinu korisnicima mirovine ostvarene i određene isključivo prema odredbama ZOMO-a. S obzirom da određene kategorije umirovljenika mirovinu ostvaruju prema posebnim propisima, odnosno pod povoljnijim uvjetima (primjerice ostvaruju pravo ranije, prema krećem obračunskom razdoblju ili je ona povećana samo po osnovi određenog statusa), ne mogu biti obuhvaćene Zakonom o dodatku. Prema tome, nije moguće izdvojiti jednu posebnu kategoriju, u konkretnom slučaju hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, a da se isto ne osigura i ostalim kategorijama umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnom propisu. Pri tome naglašavamo da svaki osiguranik koji ispunjava uvjete za priznanje prava i prema odredbama ZOMO-a, može ostvariti dvije mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti te izabrati isplatu povoljnije mirovine. U odnosu na prijedlog da se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, koji se tijekom korištenja prava zaposle na puno radno vrijeme isplata mirovine ne obustavlja, niti se smanjuje, navodimo slijedeće. Člankom 99. ZOMO-a propisano da se isplata mirovine obustavlja u razdoblju zaposlenja, što predstavlja opće pravilo, a mogućnost isplate mirovine u razdobljima zaposlenja predviđena je kao iznimka. U mirovinskoj reformi znatno je proširen krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz istodobnu isplatu mirovine, kako bi se s jedne strane omogućilo stjecanje dodatnog prihoda umirovljenicima, a s druge strane poslodavcima osigurala dodatna radna snaga. Nadalje, pravo na rad korisnika mirovine ničim nije ograničeno, ali je ograničena mogućnost da istovremeno prima mirovinu i plaću. Slijedom toga, nije prihvatljiva formulacija da se korisniku mirovine koji se zaposli isplata mirovine ne obustavlja. To ne može biti pravilo, nego izuzetak, jer u suprotnom mirovina kao primanje koje se ostvaruje nakon određene starosne dobi i određenog razdoblja provedenog u osiguranju gubi svoj smisao. Stoga nije prihvatijiva predložena izmjena kojom bi se negativno utjecalo na povećanje broja umirovljenika, a pri tome je važno naglasiti kako važeća regulativa pruža iste mogućnosti rada hrvatskim braniteljima neovisno o tome jesu li pravo ostvarili prema ZOMO-u ili ZOHBDR-u.
11	Ivan Juraj	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, predlaže se u Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Dom. rata izmjena čl. 49. st. 5. postojećeg Zakona (NN 121/2017) na način da isti glasi: ''Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u godini koja prethodi godini odlaska u mirovinu, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Najniža mirovina svake se godine usklađuje s obzirom na rast prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.'' Obrazloženje: Uzmimo za primjer dva branitelja koji će ići u najnižu mirovinu u različitim godinama, a imaju jednak broj dana u borbenom sektoru i oba su dragovoljci. Prema čl. 49. st. 5. Zakona koji je na snazi, branitelj koji će u mirovinu ići ranije, imat će uvijek veću mirovinu od branitelja koji će u mirovinu ići kasnije. Još k tomu, razlika između njihovih mirovina svake će se godine povećavati jer će se branitelju koji će u mirovinu ići ranije uvijek usklađivati veći iznos mirovine. Logično bi bilo da branitelji koji su postigli iste uvjete imaju i istu mirovinu bez obzira u kojoj godini idu u mirovinu.	Nije prihvaćen	Zakonom iz 2017. godine određen je fiksan iznos osnovice za određivanje najniže mirovine, upravo zbog toga kako bi se izbjeglo stvaranje razlike između hrvatskih branitelja.
12	Eugen Draškić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Komentari dani u nastavku odnose se na mirovine hrvatskih branitelja iz članka 27. postojećeg Zakona o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u daljnjem tekst ZOHBDR), ostvarenih temeljem propisa Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu ZMO), a uz primjenu ZOHBDR-a. U Obrazloženju Konačnog prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a kojeg je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru dana 23. studenoga 2017. stoji: „Analiza sustava mirovinskih prava (uvjeti i način ostvarivanja prava, obračun mirovina i sl.) pokazala je određene nedostatke postojećih zakonodavnih rješenja, posebice u odnosu na specifične potrebe braniteljske populacije. Naime, uslijed proživljenih ratnih trauma kod braniteljsko-stradalničke populacije javljaju se brojni problemi koji negativno utječu na njihovu kvalitetu života i životni vijek. Statistički pokazatelji govore u prilog tvrdnji da se danas životni vijek ove populacije smanjio, a negativna stopa mortaliteta se i dalje nastavlja. Ovo ih stavlja u neravnopravan položaj s ostalom populacijom koja odlazi u starosnu mirovinu sukladno općim propisima. Naime, opću dobnu granicu od 65 godina za odlazak u starosnu mirovinu pripadnici braniteljsko-stradalničke populacije nažalost prečesto ni ne dočekaju budući da je stopa smrtnosti u ranijim godinama puno veća nego u odnosu na opću populaciju stanovništva u Republici Hrvatskoj. Osim navedenog, uočeni su problemi u primjeni pojedinih zakonskih rješenja vezano uz obračun mirovinskih prava i računanje staža za vrijeme provedeno u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Nadalje, visina mirovinskih prava za braniteljsku populaciju često ne odgovara cilju osiguranja posebne skrbi za pripadnike iste populacije. Naime, prilikom obračuna staža, u praksi se odredba o dvostrukom stažu osiguranja ostvarenog za vrijeme Domovinskog rata, uslijed pretjeranog formalizma u tumačenju same odredbe, nije dosljedno primjenjivala, odnosno primjenjivala se samo u slučajevima uplaćenih doprinosa za to vrijeme.“ U obrazloženju čl. 26. tog Konačnog prijedloga stoji: „Do kraja svibnja 2017. godine ukupno je umrlo 54.440 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od kojih je najveći broj umro s 52 godine starosti.“. Što se po ovim pitanjima promijenilo nakon donošenja Zakona? Odgovor je: Ništa ili gotovo ništa. Obrazloženje: Postoji Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 79/07, 114/11, 115/18) koji je donesen sa svrhom otklanjanja razlika u razini mirovina, odnosno ublažavanja razlike između mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. godine prema prijašnjim propisima iz mirovinskog osiguranja i mirovina ostvarenih nakon 1. siječnja 1999., a koje su nastale zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun mirovine na cijeli radni vijek. Dodatak prema čl. 1. tog zakona imaju svi čija je „mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999.“ Prema čl. 3. istog zakona: „Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju...,“ Zavisno od godine ostvarenja mirovine ovaj dodatak iznosi od 4,0 do 27,0% od mirovine za osiguranike osigurane samo u I. stupu. Na mirovine ostvarene u 2010. godini i sljedećim godinama iznosi 27,0%. Ako bi se odredba čl. 1. primjenjivala kako piše, po slovu Zakona, umirovljenici koji su ostvarili mirovine nakon 1. siječnja 2014., kada je na snagu stupio novi zakon, Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13), više nebi imali pravo na taj dodatak, obzirom da mirovine nisu ostvarene i određene isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. Ipak, člankom 79. stavkom 2. novog Zakona ovaj dodatak (kojeg po slovu zakona od 1. siječnja 2014. više nema jer se mirovine ne ostvaruju po zakonu iz 1999. godine!) postao je sastavni dio mirovine. Naime čl. 79. st. 2. novog ZMO-a propisuje: „U svotu mirovine određenu prema stavku 1. ovoga članka uračunava se dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.“. Koji je to način i koji uvjeti i kako to u praksi funkcionira? Ukoliko se radi o mirovinama ostvarenim isključivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (civilnim mirovinama), HZMO ovaj de jure „nepostojeći dodatak“ od 27% uključuje u svotu mirovine, ali za branitelje koji su ostvarili pravo na mirovinu temeljem tih istih propisa i uz primjenu čl. 27. Zakona o hrvatskim braniteljima, taj „nepostojeći dodatak“ i ne postoji. Obrazloženja dobivena iz HZMO-a su različita, zavisno tko se javi na neki od ponuđenih brojeva info telefona objavljenih na internetskim stranicama HZMO-a i s kim vas dotična / i spoji. Navodim neke: 1. Može se ići u mirovinu samo po jednom zakonu: ili po ZMO-u ili ZOHBDR-u; 2. Ne isključuju se zakoni međusobno, ali da budete sigurni spojit ću vas s gospođom koja se posebno bavi braniteljskim mirovinama; 3. Nema se pravo na dodatak obzirom na čl. 3. Zakona o dodatku na mirovine po kojemu dodatak „ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju“, ali na pitanje o stažu u dvostrukom trajanju, odgovor je da HZMO braniteljima priznaje pravo na staž u dvostrukom trajanju za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. 4. Branitelji imaju pravo na 50 lipa po danu sudjelovanja u ratu. Moje opaske / daljnja pitanja na odgovore dobivene iz HZMO-a: Ad 1. Gdje piše da se zakoni međusobno isključuju? Ako se koriste prava po ZOHBDR-u, po kojem zakonu se određuje vrijednost osnovnog boda? Za izračun povećanja osnovnog boda hrvatskih branitelja iz čl. 27. ZOHBDR-a nemoguće je ne koristiti ZMO, što je jasno čita i u čl. 26. ZOHBDR-a. Ad 2. Ok. Bio sam spojen. Ad 3. Ako se, unatoč prije navedenom, primjenjuje čl. 3. Zakona o dodatku na mirovine pa se primjena čl. 27. ZOHBDR-a smatra da se mirovina određuje pod povoljnijim uvjetima, nije li ista stvar ako se koristi pravo na staž u dvostrukom trajanju (iako neznatno, korištenjem tog prava mirovina se malo povećava; to neznatno je povoljniji način u odnosu na isključivo „civilnu mirovinu“ pa bi to također trebalo isključivati pravo na „nepostojeći dodatak“, ali ...eto to pravo, koje ne povećava znatno iznos mirovine zbog načina kako se računaju vrijednosni bodovi (čl. 81. ZMO-a), ipak se priznaje, a tko bi i mogao osporiti to pravo kad se od samog početka rata spominjalo pravo na staž u dvostrukom trajanju!). Ad 4. ??? Ne znam o čemu govori, a nisam siguran da li on zna ili ne zna. U HZMO-u ne može se dobiti konzistentan odgovor na tražene informacije! Da li je to zbog nedorečenosti propisa ili postoje i drugi razlozi? ________________________________________________________________________________ Predlažem da se novim izmjenama i dopunama ZOHBDR-a regulira pitanje „nepostojećeg dodatka na mirovine“ propisanog Zakonom o dodatku na mirovine te stavcima 1. I 2. članka 79. ZMO-a i istovremenih korištenja prava iz ZOHBDR-a. Kako se u dijelu javnosti sve mirovine ostvarene primjenom nekog prava iz ZOHBDR-a vole nazivati „povlaštene“ ili „privilegirane“ mirovine potrebno bi bilo izvršiti statističku analizu visine i vremena korištenja tih „povlaštenih“ mirovina (izuzev invalidskih mirovina i mirovina koje su ostvarili članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, jer nema tih novaca koji bi stradalnicima nadoknadili gubitak osobe ili gubitak zdravlja) kako bi se vidjelo da li su one doista povlaštene i koliko opterećuju mirovinski sustav ili sustav općenito opterećuju oni koji su imali „povlasticu“ da ne sudjeluju u Domovinskom ratu i dobro se uhljebe i potkože za to za to vrijeme. Konkretno, predlažem da se hrvatskim braniteljima u pogledu prava iz mirovinskog osiguranja daju u svemu ista prava kao i ostalima, ali da im se zavisno od procjenjenog vremena „uživanja“ tih prava u odnosu na procjenjeno vrijeme „uživanja“ prava nebraniteljske populacije osnovni bod smanji ili poveća za određeni faktor te se time donekle dovede do Ustavom zajamčene jednakosti, iako to nebi bila jednakost obzirom da je u pitanju i kvaliteta života, ali to je teško mjerljivo i potrebno je regulirati odredbama koje se tiču zdravstvenog osiguranja i dr. Primjer: prema sadašnjoj praksi HZMO-a hrvatskom branitelju iz čl. 27. ZOHBDR-a koji je u Domovinskom ratu proveo tri i pol godine osnovni bod bi se povećao za 26%, ali bi izgubio 27% dodatka na mirovine pa mu se niti ne isplati koristiti to pravo nego prihvatiti mirovinu bez te „privilegije“, a mirovinu će uživati do smrti (kako je već naprijed napisano najveći broj branitelja, do svibnja 2017. godine, umro je s 52 godine starosti). Pretpostavljam da je sada stanje nešto bolje u odnosu na 2017.	Nije prihvaćen	Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 79/07, 114/11 i 115/18, u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku ) propisano određivanje dodatka na mirovinu korisnicima mirovine ostvarene i određene isključivo prema odredbama ZOMO-a. S obzirom da određene kategorije umirovljenika mirovinu ostvaruju prema posebnim propisima, odnosno pod povoljnijim uvjetima (primjerice ostvaruju pravo ranije, prema krećem obračunskom razdoblju ili je ona povećana samo po osnovi određenog statusa), ne mogu biti obuhvaćene Zakonom o dodatku. Prema tome, nije moguće izdvojiti jednu posebnu kategoriju, u konkretnom slučaju hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, a da se isto ne osigura i ostalim kategorijama umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnom propisu. Pri tome naglašavamo da svaki osiguranik koji ispunjava uvjete za priznanje prava i prema odredbama ZOMO-a, može ostvariti dvije mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti te izabrati isplatu povoljnije mirovine.
13	GORAN ŽALAC	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Naziv hrvatski branitelj treba zamijeniti s nazivom veteran Domovinskog rata. Rat je završio. Granice RH štite pripadnici vojske, policije i europski mehanizmi zaštite poput NATO-a. Praksa razvijeh zemalja je da nakon završetka rata branitelji postaju veterani, a u slučaju RH to su veterani Domovinskog rata.	Nije prihvaćen	S obzirom na ustaljeni izraz, nema potrebe uvoditi novi naziv.
14	Brdarić Ivica	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Koliko shvaćam cilj ovih novih izmjena zakona je uz ostale ciljeve i ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa Hrvi ,a na način da je prijedlog ministarstva branitelja u tom smislu ukidanje prethodne stručne procjene zbog nekih normativa i organizacijskih problema a zbog kojih postupci u ostvarivanju statusa Hrvi su daleko izvan zakonskih okvira. Iako svi stručnjaci (Hrvatska psihološka komora, Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta ili Nacionalni centar za psihotraumu Ministarstva branitelja,ugledni psihijatri itd... ) kažu ipak da je problem oko dobivanja Hrvi druge prirode. Naime velika većina predmeta koja nisu imala kontinuitet liječenja već je na stručnoj procijeni kao prvom filteru dobivala negativnu ocijenu ,što je u neku ruku bilo dobro jer se kasnije na prvostupanjskom i drugostupanjskom vještačenju stvarala manja gužva.Tako da se ukidanjem "Stručne procjene"može dogoditi čak suprotan efekt. Dakle problem nije u "stručnoj procjeni" nego u tome što je još uvijek na snazi pravilnik po kojem su rješenja privremena.Dakle, netko tko se već 10-15 godina liječi od psihičkih problema i prođe pregled na desetine psihijatara i psihologa , tj.prođe detaljnu i suvremenu dijagnostičku proceduru, nakon toga dobije potvrdu da mu je bolest posljedica rata, ode na Zavod za vještačenje, dobije stupanj tjelesnog oštećenja od minimalno 20 posto i onda mu je ta ocjena privremena sljedeće tri godine.Znači on mora još više puta izlaziti na komisije da bi mu ta ocjena bila stalna. To je besmisleno i po svim medicinskim parametrima nonsens. Svi stručnjaci koje se pitalo su rekli da to tako ne može. Znači svim onim braniteljima kojima se u kliničkim uvjetima provjerilo postojanje uzročno-posljedične veze i koji prođu tim cijelim propisanim postupkom sa kojim se složila i vlada Rh te dobiju Hrvi ta rješenja trebaju biti odmh trajna, a ne da se isto razvlači još u idućih 5-6 godina, osim što je to bespotrebno maltretiranje branitelja to je i udar na državni proračun u smislu nekoliko tisuća novih nepotrebnih pregleda samo za te iste branitelje. Tako da izbacivanjem prethodne stručne procjene iz postupka ostvarivanja statusa Hrvi a bez krucijalne izmjene statusa "privremenih" rješenja neće biti planiranog učinka.	Nije prihvaćen	U svezi navoda da "velika većina predmeta koja nisu imala kontinuitet liječenja već je na stručnoj procijeni kao prvom filteru dobivala negativnu ocijenu,što je u neku ruku bilo dobro jer se kasnije na prvostupanjskom i drugostupanjskom vještačenju stvarala manja gužva", ističemo da bez obzira na pozitivno ili negativno mišljenje u prethodnoj stručnoj procijeni, slijedilo je vještačenje u ZOSIU-u. U svezi prijedloga određivanja statusa HRVi privremeno za određene bolesti, ističemo da navedeno nije predmet ovog Zakona.
15	Saša Debeljak	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Molim Vas da povučete prijedlog izmjene zakona iz procedure. Svaki put kad ste nešto mijenjali napravili ste nove podjele i među braniteljima i među narodom koji to sve gleda kroz prizmu medijske hajke kojoj nazočimo. Doista Vam nije namjera ispraviti nepravilnosti i nepravde, jer ste na njih upozoravani i prilikom donošenja prethodnih promjena zakona. Sve što ste učinili je jednako onom što vidimo svaki dan u ovom smeću zvanom parlamentarna demokracija: neki imaju sva moguća prava, pa i više od toga, a neki se za mrvice neće izboriti ni za dva života. Ugušili ste birokracijom i podjelama jedan mlad i kvalitetan dio društva, koji je bio spreman na žrtvu i vlastitog života za boljitak svih i zavadili ga sa narodom koji je danas uvjeren da svi branitelji sjede na grbači proračuna i po kladionicama. Toliko ste nas, branitelje, šikanirali i ponižavali da nam je potreban zakon o dignitetu domovinskog rata, kao da će nas poštivati više jer tako zakon kaže? Ništa prema nama niste učinili pošteno i sve radite sa figom u džepu. Moje je cijelo zapovjedništvo u invalidskim mirovinama, svi su zakačili ptsp od straha dok su pravili spiskove koga će poslati na stražu. No, oni su znali što nas čeka. Zato i jesu bili zapovjednici. Bivši ministri po potrebi mijenjaju rješenja i postotke invalidnosti kao ja čarape i ne moraju čekati godinama na vještačenja, dodijeljujete PRIVREMENA rješenja o hrvi 30 godina nakon rata, omjeri uzroka invalidnosti se dijele i prodaju kao salata na placu, izmišljaju se nebuloze poput kontinuiteta pripadnosti i uskraćivanjem prava šikaniraju ljudi koji su propustili jedan dan između postrojbi, ne svojom voljom nego propustima birokratskog aparata. Niti jedan registar nemate uređen a niste bili u stanju niti pošteno razdijeliti borbeni od neborbenog sektora. Svima je poznat primjer da čistačica u MUP-u ima više dana borbenog sektora od vojnika ili policajca. Dodijelili ste nam dionice bodujući ratovanje od sredine 1990.(!) godine sa 8 bodova (dajte mi jedno ime čovjeka koji je tada ratovao, možda Branimir Glavaš, koji je slao novake u jna sve do ožujka 1991. i za to si uredno upisao borbeni sektor i dionice) a specijalcima za onu muku od Velebita jedan. Takvih i sličnih primjera ima stotine, mogao bih do sutra nabrajati. Branitelji su već navikli da od rata imaju samo muku. Prestanite nam čačkati po ranama. Prestanite nas spominjati. Ostavite nas već jednom na miru. I da, još nešto, jeste li ikad dobro pogledali nekog klinca od 18 godina? Je li vam uopće jasno što ste im učinili dajući im pušku u ruke? Da, jasno Vam je. Jer njihova je budućnost omogućila Vašu. Ne dajte nam ništa, ali nam barem JEDNOM, ljudski, od srca recite HVALA!	Primljeno na znanje	Komentar ne sadrži konkretne prijedloge za izmjenu Zakona
16	Ivan Mamić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, predlaže se u Nacrt predmetnog prijedloga uvrstiti nadopunu čl. 3. st 1.) toč. b) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ( NN 121/17, 98/19) (nastavno: Zakon) koja glasi: "pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana od 30.srpnja 1991 do 31.prosinca 1991." na način da se iza riječi "...31. prosinca 1991. " doda: " Pripadniku naoružanih odreda Narodne zaštite koji je i poslije 31.prosinca 1991. stupio u postrojbe HV priznaje se kao borbeni sektor i vrijeme provedeno u naoružanim odredima Narodne zaštite bez posebnog zahtjeva za priznavanje statusa HB." OBRAZLOŽENJE: Bio sam pripadnik NONZ od samog početka pa do kraja prosinca 1991.Uredno evidentiran u odjelu NO kao pripadnik Naoružanih odreda i sa pripadajućom iskaznicom pripadnika Naoružanih odreda. Mojim suborcima koji su tijekom studenog i prosinca 1991. angažirani iz Narodne zaštite u postrojbe HV vezano je priznato pravo u borbenom sektoru za vrijeme provedeno u NONZ-e. Osobno sam otišao u postrojbu HV tijekom siječnja 1992. i to pravo nemam već moram tražiti nekakve svjedoke da to potvrde, slati zahtjev u MB i prolaziti bespotrebne torture. Nepravda je velika jer moram dokazivati nešto što je mojim suborcima automatski pripisano a bili smo cijelo vrijeme u istim pripremnim akcijama, na istom prostoru i u isto vrijeme. Prema tome, predlažem kao nadopunu u Zakonu uvrstiti odredbu kojom bi se pripadniku naoružanih odreda Narodne zaštite koji je i poslije 31.prosinca 1991. stupio u postrojbe HV priznao kao borbeni sektor i ono vrijeme provedeno u naoružanim odredima Narodne zaštite bez posebnog zahtjeva za priznavanje statusa HB, kako bi se na taj način osigurala jednakost između branitelja i ubrzao i pojednostavio postupak ostvarivanja prava branitelja. S poštovanjem.	Nije prihvaćen	Člankom 179. Zakona već je propisano da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju. Dakle, o činjenicama o kojima se ne vodi službena evidencija, potrebno je podnijeti zahtjev i u upravnom postupku dokazati da je osoba sudjelovala u obrani suvereniteta RH.
17	Blaženko Radoš	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, hvale vrijedna je inicijativa za dopunama i izmjenama postojećeg Zakona bez obzira na svu negativu koja se oko toga proteže medijskim prostorom. Ova država se jednostavno MORA odužiti svojim braniteljima na čijem angažmanu i požrtvovnosti je i nastala. I to sve i jednom branitelju i dragovoljcu na jednak i dostojanstven način i dok god to ne bude učinjeno ne treba stati s time. Obvezati i ovu i sve buduće Vlade da štite i poštuju institut hrvatskog branitelja i dragovoljca kao najsvetiju tekovinu države Hrvatske. Slijedom navedenoga treba izmijeniti i to pod HITNO uvjete za odlazak hrvatskog branitelja i dragovoljca u mirovinu. Mišljenja sam da je sadašnji uvjet 60/35 za prijevremenu mirovinu neodrživ s obzirom na današnji tempo, kvalitetu života, radne uvjete i sve ostale životne faktore koje utječu na kvalitetu života ove populacije. Jer, ako netko ima 5 godina i 8 mjeseci borbenog sektora ide prije u starosnu mirovinu nego u prijevremenu. Stoga predlažem da PRVI uvjet za starosnu mirovinu sa najvišom stopom za izračun mirovine za hrvatskog branitelja, dragovoljca, bude više od 1700 dana borbenog sektora, te 55 godina života sa ostvarenim stažem od najmanje 33 godine efektivnog staža, a za osobe sa statusom samo hrvatskog branitelja više od 1800 dana borbenog sektora, 55 godina života te 34 godina radnog staža. Prijevremena mirovina da bude ostvariva sa 38 godina radnog staža bez obzira na godine života ovisno o broju dana provedenih u borbenom sektoru. Dakako da treba voditi računa o broju dana provedenih u obrani suvereniteta prilikom izračuna iznosa mirovine za svakoga ponaosob. Bez ovako postavljenih stvari hrvatski branitelji neće puno dobiti za svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu jer velika većina po sadašnjem Zakonu najvjerojatnije nikada neće dočekati svoju prvu mirovinu kao hrvatski branitelj. Ponavljam, država Hrvatska ovo je dužna svojim najboljim ljudima!	Nije prihvaćen	Člancima 26.-38. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, 121/17 i 98/19) već su propisani su uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu te prava na invalidsku mirovinu povoljniji od onih iz Zakona o mirovinskom osiguranju. Napominjemo da je hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske priznat staž osiguranja u dvostrukom trajanju.
18	NENAD ŠIPOŠ	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Pošto će po novom zakonu članak 182. hrvatske branitelje u postupku ostvarivanja statusa HRVI iz DR vještačenje provoditi liječnička komisija Ministarstva hrvatskih branitelja a koja će određivati omjer RAT-MIR, da isti imaju više parametara u određivanju istih kao što su: težina dijagnoze, broj dana u borbenom sektoru, u kojoj postrojbi ili jedinici je bio pripadnik, ratni put u kojem je opisano gdje je njegova postrojba djelovala, akcije, da li je bilo borbenih djelovanja itd. Svi smo svijesni da je do sada liječnička komisija ZOSI imala puno ne logičnosti i nisu gledali ove ostale parametre osim liječničke dijagnoze, a sam postupak se razdužio na 3 godine do prvog privremenog rješenja što znači da do trajnog treba i do 6 godina. Ovim tempom mnogi naši branitelji neće dočekati trajno rješenje za HRVI, nažalost.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
19	Mario Baier	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	treba izmjeniti odredbu članka 195.ZOHBDR - a .Da status i prava ostvareni prema prijašnjem zakonu ZOHBDR - a čije ostvarivanje traje na dan stupanja sadašenjeg , važečeg ZOHBDR ne ostanu na snazi , te da se propiše da se na temelju statusa ostvarenim sadašnjim , ZOHBDR-a ponovo određuje mirovina stečena prema prijašnjim ranije važećim ZOHBDR-a .Tj da se omogoći novi preračun mirovine .	Nije prihvaćen	Člankom 195. jamči se zaštita stečenih prava. Posebnim člankom je predviđena mogućnost prevođenja ranije priznatih prava i određivanje najniže mirovine prema ovom Zakonu umjesto priznate mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i za one hrvatske branitelje koji nisu bili zatečeni korisnici najniže mirovine, jer im je u trenutku odlaska u mirovina, mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bila povoljnija od tada najniže braniteljske mirovine.
20	Željko Mihalić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Siva zona primjene postojećega i prijedloga Zakona, nigdje nije reguliran način procjene odnosa civilne i vojne mirovine za HRVI. Procjena se istresa iz rukava,kako se kome dopadneš ili bolje da ne nastavim dalje. Taj problem riješite nanotehnički i otklonite sve sumnje. Primjera radi nelogično je da si HRVI sa potpunom nesposobnošću za rad ,67 godina 49 godina radnoga staža a procjena 20%: vojne 80% civilne. Zanimljivo je da je to kao u nadležnosti HZZMO , kada se žališ na prvostepenu odluku ,žališ se Ministarstvu hrvatskih branitelja? Nadalje , oko zdravstvene skrbi, preventivni pregled, u pravilu ga ostvaruješ kada god hoćeš kod izabranoga liječnika opće medicine besplatno. Ono što predlažem da se razmisli i po mogućnosti obuhvatiti barem djelomice dentalnu medicinu koja za nas branitelje praktično nedostupna. Sa poštovanjem.	Nije prihvaćen	Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, 121/17 i 98/19) propisano je pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i određena prava izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Prijedlog se ne prihvaća, uz obrazloženje da je dentalna skrb prema općim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđena kao standard prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
21	Mihaela Cimbal-Rajić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Treba izmijeniti i članak 173. stavak (2) Zakona. Podnošenje zahtjeva za utvrđivanjem novog postotka oštećenja organizma koje utječu na priznavanje prava nakon isteka šest mjeseci od izvršnosti rješenja je prekratak rok, jer se u praksi zahtjevi za pogoršanje podnose temeljem samo jednog novog medicinskog nalaza što neće dovesti do drugačijeg rješavanja zahtjeva a veliki broj takvih postupaka produžuje rješavanje svih zahtjeva.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o općem upravnom postupku, ne može se ograničiti pravo stranake na podnošenje zahtjeva. Iznimno zbog opravdanih razloga ovdje je učinjena iznimka. Naime, zdravstveno stanje u pravilu se ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju značajnije pogoršati i završiti liječenje, a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak oštećenja organizma nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno. Međutim, ne može se razmatratiti dodatno produljenje ovog roka.
22	Brdarić Ivica	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, po zakonu koji je na snagu stupio 2017 god određeno je u čl.49 stav 5 kako se određuje najniža mirovina branitelja ....(5) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku......to je cca nekih 2500kn , predlažem izmjenu tog članka tako da isti glasi : "(5) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prethodnu godinu u kojoj branitelj ostvari pravo na najnižu mirovinu, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Sve tako ostvarene mirovine se nadalje usklađuju svake naredne godine ." ..(tako da iste mirovine uvijek.iznose 45% od prosječne neto plaće ,tj da takve mirovine prate rast prosječne neto plaće u Rh) ...... jer vjerujem da je smisao tog članka zakona iz 2017 bio da ista najniža braniteljska mirovina efektivno bude 45% od prosječne neto plaće u Rh ,a ne da ista ostane zabetonirana za prosjek iz 2016.... Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. iznosila je 6 724 kune. ...što bi u prijevodu značilo da bi najniža braniteljska mirovina trebala sada biti 3026kn.... samo tako će biti ispunjen uvjet o očuvanju i zaštiti digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u društvu.	Nije prihvaćen	Zakonom iz 2017. godine određen je fiksni iznos osnovice za određivanje najniže mirovine kako bi se izbjegle razlike u visini mirovine ovisno o godini odlaska u mirovinu. Međutim iznos najniže mirovine povećava se ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.
23	Zoran Pervan	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Pozdrav, Omogučite "prebacivanje" iz civilne u Braniteljsku jer pripadnici Narodne Zaštite su tek sada ostvarili Borbeni Sektor i Status Branitelja ali im nije omogučeno prebacivanje u Braniteljsku mirovinu. Ja sam u civilnoj kao HRVI, Branitelj, Dragovoljac, Borbeni Sektor i odbiju me na Mirovinskom za Braniteljsku. Molim Vas da omogučite to. Hvala!	Prihvaćen	Navedni prijedlog već je obuhvaćen člankom 20. Nacrta prijedloga zakona kojim je predviđeno da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i dragovoljci iz Domovinskog rata kojima je taj status ili dodatni dani sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru priznati nakon što su već ostvarili mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, imaju pravo da im se ta mirovina ponovno odredi prema ovome Zakonu, od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnesenog urednog zahtjeva, ako im je to povoljnije i ako ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom.
24	UDRUGA NEZAPOSLENIH HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, DODATI: Dodati mogućnošću rada temeljem Ugovora o djelu do visine kako je propisano u NN 118/18, a vezano za nezaposlene osobe prijavljene na Zavod za zapošljavanje primijeniti i dodati u Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. OBRAZLOŽENJE: Hrvatski zavod za zapošljavanje: Temeljem Zakona o tržištu rada (NN 118/18) osoba se prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih ako ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenih od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, a iznosi 2433.45 kn. Matematički izgleda ovako: Za isplatu neto iznosa 2.433,00 kuna potrebno je uplatiti bruto iznos od 3.557.00 kuna. Razlika iznosi 1.124,00 kune koje se u uplaćuju u Proračun za doprinose, poreze i prirez, te je taj iznos dostatan za isplatu same naknade od 1.097,58 kn i 0,3326 kn po danu sudjelovanja u borbenom sektoru. Dodati mogućnošću rada temeljem Ugovora o djelu do visine kako je propisano u NN 118/18, a vezano za nezaposlene osobe prijavljene na Zavod za zapošljavanje primijeniti i dodati u Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. IZMJENA: Osobe iz članka 107. ovog zakona ostvaruju pravo na novčanu naknadu za nezaposlene danom prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje ili danom isplate zadnje naknade zbog nezaposlenosti koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. OBRAZLOŽENJE: Period od tri mjeseca je predugačak zato što se zamolba za naknadu može podnijeti nakon proteka 3 mjeseca od zadnje novčane naknade, a sam postupak traje oko mjesec dana, te će tako prva naknada za nezaposlene biti isplaćena 4 mjeseca nakon zadnjeg primitka bilo kojih primanja. Problem je kako preživjeti 4 mjeseca bez ikakvih primanja. IZMJENA: Članak 15. (1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točaka a), b), d), e), f) i g) Zakona koji u prethodna tri mjeseca u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene naknada za nezaposlene određuje se u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice. Obrazloženje: Prag rizika od siromaštva u 2019. za jednočlano kućanstvo iznosio je 32.520,00 kuna na godinu (IZVOR: DZS) što iznosi 2.708,00 kuna mjesečno te predlažemo da se naknada za nezaposlene određuje u iznosu od 50% od utvrđene proračunske osnovice. UDRUGA NEZAPOSLENIH HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA	Nije prihvaćen	Prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje nije uvjet za ostvarivanje ovog prava. Zakonom iz 2017. već je povećan iznos naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, tako da se na osnovicu od 1097, 58 kuna dodaje dodatak ovisno o duljini sudjelovanja u Domovinskom ratu jer sva prava prema ovom Zakonu su svojevrsna naknada za sudjelovanje u Domovinskom ratu, a ne socijalna prava.
25	Krunoslav Krapec	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, slažem se s ministrom Medvedom da je ovaj trenutni Zakon neprovediv, bar ne u ovoj dosadašnjoj formi te su izmjene logične i nužne. Također, činjenica je da velik broj branitelja godišnje umre i da velik broj njih u konačnici niti ne dočeka prvu mirovinu, posebno ne onu braniteljsku. Ako je namjera Vlade i Ministarstva poštena i iskrena, molim vas da se po ne znam koji puta ne rade samo kozmetičke izmjene ovog Zakona, već da se svi zajedno uhvatite u koštac sa suštinskim problemima ove populacije. Konkretno, ja sam također branitelj - dragovoljac. Iza sebe imam već dvije operacije kralježnice (2010. i 2019. god.) te mi je zbog karcinoma odstranjen bubreg, također 2019. godine. Tegobe s kralježnicom su krenule još prije 2000. godine, a vjerujem da je hladnoća i rat samo pokrenuli kasnije tegobe. Na moju žalost, za vrijeme rata nisam obilazio doktore, već sam samo pio tablete protiv bolova i teško da ću danas ostvariti prava po pitanju vojne invalidnosti jer iz vremena rata nema neke adekvatne liječničke dokumentacije. Zbog svega prethodno navedenoj, ja ću vjerojatno biti još jedan od branitelja koji neće dočekati prvu mirovinu. Dakle, ako želite pomoći ovoj još živućoj braniteljskoj populaciji, omogućite nam odlazak u prijevremenu braniteljsku mirovinu s navršenih 35 godina radnog staža (mislim na stvarni radni staž bez pripisa) te s navršenih 55 godina starosti. To je ono što nama kao braniteljima sada treba i mislim da je to onaj minimum koji smo zaslužili. S poštovanjem, Krunoslav Krapec	Nije prihvaćen	Ovim zakonom već su propisani uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata pod povoljnijim uvjetima od općeg propisa.
26	Mirjana Amidžić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Poštovani, Udovica sam poginulog hrvatskog branitelja. Imam s njim utvrđenu izvanbračnu zajednicu i dijete. Nikada nisam ostvarila status člana budući sam stupila u drugi brak. Pišem vam ovim putem ezano uz dopunu 178. Članka, Stavka 1. gdje se navodi da "Bračni ili izvanbračni drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu ne gubi prava iz ovoga Zakona koja su ostvarena priznavanjem statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata". U petak sam vidjela kako je na E-savjetovanju izašao prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima domovinskog rata i članova njihovih obitelji i vidim da se navedeni članak nije promijenio pa Vas ovim putem molim da ga promijenite, tj. nadopunite ili ubacite novi stavak u kojem se omogućuje priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i onom bračnom ili izvanbračnom drugu koji je stupio u drugi brak, a nije nikada riješio svoj status člana poginulog hrvatskog branitelja te s istim ima dijete.Ovaj Zakon je nepravedan, budući stavlja po strani osobe koje pravo nikada nisu ostvarile pravo jer su ušle u drugi brak, a takvih osoba je neznatan broj u RH. S poštovanjem	Nije prihvaćen	Obavještavamo Vas da je do 2012. godine do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 140/12) bilo je predviđeno da bračni ili izvanbračni drug stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu gubi prava predviđena propisima koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine. Izmjenom članka 117. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 2012. godine određuje se da bračni i izvanbračni drug stupanjem u brak ili bračnu zajednicu ne gubi prava koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Članak 178. stavak 1. novog Zakona iz 2017. godine gotovo je identičan kao i članak 117. prijašnjeg Zakona te se primjenjuje na isti način. Međutim, daljnje širenje ove odredbe je neprihvatljivo. Obiteljskim zakonom je propisano da su bračni drugovi dužni uzajamno se pomagati i uzdržavati. Nakon stupanja u novi brak, smatramo da ne postoji osnova za potraživanje ikakvih prava iza prijašnjeg supruga smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Radi zaštite stečenih prava, člankom 117., odnosno sada člankom 178. omogućeno je udovicama koje su već ostvarile prava iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja da ista i zadrže.
27	Joso Vukić	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI	Kao dragovoljac Domovinskog rata sa provedenih 1700 dana u borbenom sektoru te sa 20 godina djelatne vojne službe u potpunosti podržavam novi zakon o Hrvatskim braniteljima, a pogotovo sa ovim novim dopunama i izmjenama, te sam mišljenja da bi sa novim dopunjenim zakonom svi Hrvatski branitelji koji do sad zbog raznih razloga nisu ostvarivali prava sa ovim zakonom na odgovarajući i brži način ostvarili svoja prva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
28	Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	Zakon o pravu na pristup informacijama (čl. 11., st. 3.) navodi da su tijela javne vlasti dužna da provedu savetovanje s javnošću u pravilu od 30 dana. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na stranicama e-Savjetovanja otvoren je 29.01.2021.do 11.02.2021. godine, što je manje od zakonskih 30 dana.	Primljeno na znanje	Zakonom o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u trajanju U PRAVILU od 30 dana. Dakle, Zakon dopušta trajanje savjetovanja i manje od 30 dana.
29	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Mišljenja sam da bi bilo korisno pravo na naknadu dijela školarine iz čl. 124. st. 1. proširiti i na one osobe koje studiraju u statusu izvanrednih studenata kao što je slučaj sa studentima poslijediplomskih studija. Srednjoškolski učenici i redoviti studenti imaju pravo na potporu za vrijeme školovanja pa se čini logičnim da se i onim osobama koje same snose troškove svog studiranja da potpora u vidu naknade dijela školarine.	Nije prihvaćen	Kod naknade dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima (sveučilišnih i specijalističkih), uvjet nije status redovnog studenta, jer kod poslijediplomskih studija takva podjela ne postoji.
30	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata više od 100 dana koji su bili u neborbenom sektoru ( logistika itd ) koji su otišli u mirovinu 6 A Zakona, koji imaju trenutno mirovinu manju od minimalne mirovine zajamčene trenutnim Zakonom treba dodjeliti tj priznati mirovinu kao civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata do iznosa u protuvrednosti od 500 eur u kunama. Također im treba priiznati cijeli mirovinski i staž osiguranja u dvostrukom trajanju.	Nije prihvaćen	Mirovinska prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata DVO i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnijan u nekim dijelovimam u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukladno stajalištu sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnijeb uvjete iz dva ili više propisa. Stoga, nije moguće ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava navedenih osoba. Moguće je samo izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
31	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Da li mogu ostvarit braniteljska prava osobe koje nemaju status branitelja,a koje su bile u radnom odnosu, a koje su mobilizirane početkom Domovinskog rata te su iste izvršavale radnu obvezu na prvoj crti bojišnice, temeljem čl.3 st.1 i 2 ( NN 121/2017 ) Zakona HBDR i članova njihovih obitelji? Obrazloženje: Sukladno izjavi Vlade RH od 16.12.1996.godine i dodatku izjavi Vlade RH od 14.02.1997.godine i međunarodno preuzetim obvezama RH u postupku mirne reintegracije, osobama koje su zatočene u radnom odnosu i koje su u postupku mirne reintegracije i nakon njega nastavile raditi u državnim i javnim poduzećima i ustanovama. U postupku konvalidacije na temelju utvrđene činjenice trajanja zaposlenja prizna razdoblje zaposlenja u mirovinski staž kao staž osiguranja te dvostruki staž jer su bili učesnici na prvoj crti bojišnice u vrijeme rata. KONVALIDACIJA od 2008 do 2020,god ( više od 19 000 stanovnika SAO KRAJINE prima hrvatske mirovine. Naime, sukladno navedenom, također su zaslužile i osobe koje su imale radndnu obvezu na prvoj crti bojišnice temeljem te ODLUKE Vlade RH. Prijedlog rješenja tih prava se nalaze u dole pomenuta dva Zakona ili temeljem čl.3 st. 1 i 2 Zakona HBDR i članova njihovih obitelji izmjenom i dopunom navedenog Zakona uvrštavanjem u isti : osobe koje su izvršavale radnu obvezu na prvoj crti bojišnice a koje su radile u javnim i državnim poduzećima U Hrvatske šume, HEP ODS itd ) Temeljem čl.96 st.1 Zakona o općem upravnom postupku ( NN 47/09 ) i čl. 3 st. 1 i 2 Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 121/2017) utvrđuje se osnovanost podnošenju ZAHTJEVA za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU Članak 96. ( NN 47/09 ) 1) O upravnoj stvari odlučuje se RJEŠENJEM. (2) Sukladno Zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv. Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI ZAKON O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Članak.3 st.1 i 2 ( NN 121/2017) 1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. KAKO DOBITI STATUS HRVATSKOG BRANITELJA ( POTVRDOM ILI RJEŠENJEM): Nakon što se izmjenama i dopunama zakona prizna status branitelja, zahtjevi se šalju ( pojedinačno) Ministarstvu obrane sukladno Zakonu o obrani i Zakona o općem upravnom postupku	Nije prihvaćen	Članakom 13. važećeg Zakona je predviđeno da prava hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata utvrđena ovim Zakonom ostvaruju i pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe kojima je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju su zadobili pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenici u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Prethodno navedne osobe, ako ispunjvaju propisane uvjete, pripadaju sljedeća prava iz ovoga Zakona:pravo na osobnu invalidninu, pravo na posebni doplatak, pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedski doplatak i pravo na naknadu troškova prijevoza u svezi s ostvarivanjem prava iz ovoga Zakona.
32	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Korisnicima sa najnižom braniteljskom mirovinom povećava se osnovica za 0,50 lipa ovisno o broju dana provedenih u borbenom sektoru ( 100 dana ), a nikako se neće povećavati osnovica za taj iznos, hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domoviunskog rata, retroaktivno? Hrvatski branitelji dragovoljci u Domovinskom ratu su iznjeli sav teret te su stvorili i obranili lijepu našu Hrvatsku, čime su zaslužili da im se dodjeli neka nagrada za sve što su učinili za budućnost naaše djece, a ne da ih se diskriminira i omanjuje od strane državne vlasti. Tako da smo svi jednaki u državi za koju smo se borili od agresora, a sukladno Ustavu RH čl. 14 st.2 čime su zajamčena svima jednaka prava. Prijedlog: Da se hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata poveća osnovica za 0,50 lipa za svaki dan rata da budu svi jednaki pred Zakonom-retroaktivno.	Nije prihvaćen	Svim hrvatskim braniteljima (uključujući i dragovoljce), ako im je mirovina prema ovom ovom Zakonu ili prema ZOMO niža od najniže braniteljske mirovine, odredit će im najniža braniteljska mirovina koja se povećava za 0,50 lipa po danu sudjelovanja u borbenom sektoru.
33	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Da li smatrate da li su hrvatski branitelji dragovoljci Domovinskog rata ( učesnici do 15.01.1992.godine ) zaslužili od Hrvatske države financisku potporu za svoje zasluge tijekom Domovinskog rata, kako to čine javna poduzeća po jednom mjesecu 1.000,00 kn i za jednu godinu 12.000,00 kn učestvovanja u Domovinskom ratu? Obrazloženje: Javna i državna podužeća svojim djelatnicima su isplačivali otpremnine do čak 250 000 kn, pa s toga smatram da jedan hrvatski branitelj zaslužio dobiti financijsku potporu za svaki mjesec/ godina učestvovanja u Domovinskom ratu. Npr. Jedna godina 12 000,00 kn puta 6 godina iznosi 72.000,00 kn što je financijska potpora 3 puta manja od javnih i državnih poduzeća. Prijedlog: Predlažemo da se uvrsti u Nacrt prijedloga Zakona HBDR i članova njihovih obitelji financijska potpora za sve hrvatske branitelje dragovoljce Domovinskog rata koji imaju ( 100 dana i više u ratu ),onoliko koliko je svaki bio učesnik po jednoj kalendarskoj godini dodjeli 12.000,00 kn..	Nije prihvaćen	Zakonom je već predviđen niz prava koja uz uvjete predviđene Zakonom mogu ostvariti hrvatski branitelji, a na većinu njih utječe duljina sudjelovanja u obrani suvereniteta RH.
34	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Zašto članovi obitelji hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata (djeca, supruge ) napuštaju Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje širom Europe, i ako znaju da su njihovi muževi,roditelji, djedovi istu branili i odbranili od agresora, te da li smatrate da su zaslužili dostojanstven život u slobodnoj Hrvatskoj? Obrazloženje: a) Zato što prednost pri zapošljavanju imaju djeca,supruge čiji roditelji i muževi nemaju status hrvatskog branitelja ili su politički podobniji i ako nemaju odgovarajuću stručnu spremu, b) Zato što su nezadovoljni situacijom u društvu ( mito i korupcija ), c) Treba imati uvid da su djeca hrvatskih branitelja živila sa majkom a dok je otac bio na prvoj crti bojišnice i na taj način su doživljavali određen strah i traumu a za to nuglavnom ne dobivaju određenu skrb i pomoć, d) Smatram da bi članovi obitelji ( djeca i majke ) trebali imati prednost pri zapošljavanju kako bi izbjegli iseljavanje tj zaposlenje djece u zemljama Europske unije, e) Zbog slabog imovnog stanja hrvatskih branitelja. f) Članovi obitelji su zaslužili od države kako stambenu a tako i financijsku potporu u bilo kojem obliku. Predlažem: - Da članovi obitelji imaju prioritet pri zapošljavanju u državnim institucijama, - Da članovima obitelji koji su oba ili jedan roditelj ne zaposleni na godišnjoj razini dodjeli jednokratna novčana pomoć koji su slabog imovnog stanja, - Da se članovima obitelji ( za zasluge u ratu ) dodjeli financijska potpora u onolikom iznosu koliko su njivovi supružnici imali dana/mjeseci/godina u Domovinskom ratu ( samo borbeni sektor ) po danu 10,00 kn,	Nije prihvaćen	Člankom 55. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Slijedom navedenog, osobe određene ovim Zakonom prednost pri zapošljavanju u odnosu na ostale kandidate, mogu ostvariti ako je su na testiranju/razgovoru ostvarile jednak broj bodova kao najbolji kandidat. Zakonom je već predviđeno ostvarivanje prava na na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji i pravo na jednokratnu novčanu pomoć. Ostali prijedlozi i komentari nisu predmet ovoga Zakona.
35	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Kako i na koji način se određuje kumulirana mirovina prema Zakonu PHBDR i članova njihovih obitelji, a kako i na koji način prema općim propisima odnosno prema odredbama ZOMO?To pitanje zanima ne samo članove Sindikata već sve hrvatske branitelje sa statusom HRVI-da. Obrazloženje: 1.Ako je priznato pravo na invalidsku mirovinu djelom uzrokovanu 50 % bolešću ili ranjavanje nastala/o sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a dijelom 50% uzrokovanju bolešću izvan tih okolnosti kod jednog branitelja, a kod drugog hrvatskog branitelja sa istom liječničkom dokumentacijom i istom razdoblju provedenom u Domovinskom ratu na borbenom sektoru, njemu je priznato pravo 100 % bolest ili ranjavanje koja je nastala sudjelovanjem u Domovinskom ratu od strane iste liječničke komisije kod HZMO, a jedan i drugi hrvatski branitelj su zdravstveno bili sposobni prije početka Domovinskog rata, . Time smatramoda su sukladno Ustavu RH čl. 14 stavak 2, svima jednako zajamčena prava te da su time branitelji diskriminirani i poniženijer su prošli sve isto u Domovinskom ratu. Prijedlog: - Hrvatskim braniteljima i dragovoljcima Domovinskog rata ( 100 dana i više ) zbog ranjavanja,bolesti ,ozljede treba priznati pravo na invalidsku mirovinu ( HRVI ) uzrokovanu 100 % zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu a nikako da se djeli mirovina jer su u Domovinski rat došli sposobni bez zdravstvenih tegoba te da su mogli izgubiti svoje zdravlje samo u vrijeme Domovinskog rata,a nikako prije rata.	Nije prihvaćen	U ovome slučaju nema osnove za pozivanje na ustavne odredbe, a niti je ičija namjera gore opisane hrvatske branitelje iz Domovinskog rata diskriminirati ili poniziti. Naime, pravo na invalidsku mirovinu ne može se svim HRVI-ima priznati da je uzrokovano 100% zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, jer su, prvo, različite okolnosti stradavanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i posljedice stradavanja (rana, ozljeda, bolest). Drugo, nije svim HRVI-ima priznat isti postotak oštećenja organizma. To nije moguće niti u slučaju posljedica psihičke prirode, jer je svatko osoba za sebe. Stoga postoje nadležna liječnička povjerenstva za ocjenjivanje oštećenja organizma hrvatskih branitelja po osnovi rane, ozljede ili bolesti, kao i stručna liječnička povjerenstva koja ocjenjuju postotak oštećenja organizma uzrokovan sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a prilikom ostvarivanja prava HRVI-a na mirovinu. Slijedom navedenog, prijedlog se ne može prihvatiti. Isti odgovor uz članak 11. ovoga Prijedloga zakona.
36	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Izmjena i dopuna članak 84. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njezina obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za njegovo ostvarivanje: Pod točkom c) koja glasi: ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi. Obrazloženje i diskriminacija: Npr. osoba ( agresor ) koji se nalazila u vrijeme Domovinskog rata u agresorskoj vojsci a prije početka Domoviskog rata je imala u vlasništvu obiteljsku kuću ili stan koja/i je u ratu bila djelimično oštečena ili do temelja srušen,a istu kuću je država tj porezni obveznici nakon rata obnovila a ta osoba se nije nikada vratila u svoj obiteljski dom. Vlasnik kuću ili stan nekretninu prodaje, a financijska sredstva se troše u državi za koju se on borio ( Srbija i dr. ), a dok hrvatski branitelj je imao kuću ili stan prije ili poslije rata sam obnavlja od ratnih razaranja ( bez subvencije države ) te ju prodaje i kao takav više nema kao HRVI pravo na stambeno zbrinjavanje. Da li smatrate da li je ovo diskriminacija i poniženje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na osnovu toga agresora kojima se pogoduje a branitelja ponižava, BITNA IZMJENA: Da se svim hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata sa statusom HRVI-da ili bez statusa ( da imaju od 2 do 3 godine borbenog sektora ), ukoliko nemaju svoju obiteljsku kuću ili stan ili ju je imao a istu prodao a nalazi se on i njegova obitelj u najmu kuće,od strane Ministarstva hrvatskih branitelja da im se dodjeli kuća ili stan na korištenje i na pravo otkupa nakon 5 godina stanovanja u dodjeljenoj nekretnini ili da im se dodjeli stambeni kredit po povoljnim kamatama do 2 % kako bi sami sagradili kuću ili stan ili kupili kuću ili stan. Komunalno opremanje i građevinsko zemljište u 100 % nom , iznosu da bude na teret Ministarstva hrvatskih branitelja,jer su to zaslužili dragovoljci Domovinskog rata.	Nije prihvaćen	Uvođenje pravne osnove za stambeno zbrinjavanje osoba koje su otuđile stan ili kuću koju su imali u vlasništvu nije sukladno inetnciji ove odredbe. Osobito dok još svi HRVI-i i dragovoljci iz Domovinskog rata nisu ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, a ispunjavaju Zakonom propisane uvjete za isto. Isti odgovor uz članak 25. ovoga Prijedloga zakona.
37	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Mišljenja sam da je potrebno izmijeniti odnosno dopuniti članak 49. stavak 4. Zakona na način da dragovoljci iz Domovinskog rata koji su status stekli temeljem odredbe članka 5. stavka 2. točke a) ne budu zakinuti za pravo na najnižu mirovinu. Naime, radi se o kategoriji ljudi koji nisu imali obvezu služenja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka, a sudjelovali su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnici borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Preostale kategorije dragovoljaca su obuhvaćene postojećom odredbom bilo da se radi o dragovoljcima iz članka 5. stavka 1. ili stavka 2. točke b) istog članka.	Nije prihvaćen	Navedenom odredbom dragovoljci iz članka 5. stavka 2. točke a) nisu zakinuti, niti im je onemogućeno ostvarivanje prava na najnižu mirovinu. Naime svi dragovoljci ujedno imaju i status hrvatskog branitelja te i oni mogu ostvariti najnižu mirovinu sukladno uvjetima iz čl. 49. Člankom 5. stavkom 2. točkom a) propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Dakle, uvjet stjecanja dragovoljca za određene kategorije hrvatskih branitelja je 30 dana u određenenom razdoblju (od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.). Prema tome, ako je hrvatski branitelj, koji ujedno ima statusa dragovoljca prema navedenoj odrebi, u obrani suvereniteta u borbenom sektoru ukupno sudjelovao 100 dana, može ostavriti pravo na najnižu mirovinu.
38	Željko Dragašević	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i novog prijedloga Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kao temelj priznavanja statusa hrvatskog branitelja i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata izbačen je ključan dokument RATNI PUT. Smatramo da je RATNI PUT temeljni dokument za ostvarivanje statusa te predlažemo predlagatelju da donese odredbu kako treba taj dokument izgledati i njegov sadržaj. Dokumentaciju o hrvatskim braniteljima koju posjeduje MHB nije relevantna za potpuni uvid u tijek, aktivnosti i zadače koje je hrvatski branitelj obnašao te terenima i akcijama u kojima je sudjelovao. Relevantnu dokumentaciju posjeduje poslodavac MUP i MORH. Samim tim izbjegla bi se moguća manipulacija podnositelja zahtjeva za priznavanjem statusa iz koje bi bilo vidljivo dali je podnositelj zahtjeva za vrijeme stradavanja ili nastanka bolesti boravio na ratom zahvaćenom području, sudjelovao u borbenim djelovanjima ili boravio u uredu gdje ratnih djelovanja nije bilo.	Primljeno na znanje	U postupku izrade Nacrta prijedloga zakona već se odustalo od planirane izmjene, te će se i dalje u postupku ostvarivanja statusa HRVI pribavljati ratni put.
39	Željko Dragašević	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Članak 65. (1) Pravo na ortopedski doplatak imaju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata kojima je oštećenje organizma utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka. (2) Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja. U članak 65. potrebno je dodati. Pravo na ortopedski doplatak imaju svi hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata kojima je posljedica stradavanja u Domovinskom ratu amputacija ekstremiteta ili djela tijela te za posljedicu koriste ortopedsko pomagalo (protezu) Obrazloženje Time bi se ispravila nepravda prema hrvatskim ratnim vojnim invalidima koji koriste ortopedsko pomagalo (protezu) te za istu prilikom zamjene nakon određenog broja godina sami moraju snositi razliku u cijeni ortopedskog pomagala koju priznaje HZZO i cijeni proizvođača.	Nije prihvaćen	U ovom članku uređuje se ostvarivanja prava na ortopedski doplatak kao trajno pravo, odnosno pravo koje se prima svaki mjesec, pod uvjetima određenim Zakonom. Dani prijedlog odnosi se se na jednokratnu naknadu troškova ortopedskog pomagala. Ostvarivanje prava na ortopedska pomagala regulirano je člankom 25. važećeg Zakona.
40	Brdarić Ivica	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Koliko shvaćam cilj ovih novih izmjena zakona je uz ostale ciljeve i ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa Hrvi ,a na način da je prijedlog ministarstva branitelja u tom smislu ukidanje prethodne stručne procjene zbog nekih normativa i organizacijskih problema a zbog kojih postupci u ostvarivanju statusa Hrvi su daleko izvan zakonskih okvira. Iako svi stručnjaci (Hrvatska psihološka komora, Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta ili Nacionalni centar za psihotraumu Ministarstva branitelja,ugledni psihijatri itd... ) kažu ipak da je problem oko dobivanja Hrvi druge prirode. Naime velika većina predmeta koja nisu imala kontinuitet liječenja već je na stručnoj procijeni kao prvom filteru dobivala negativnu ocijenu ,što je u neku ruku bilo dobro jer se kasnije na prvostupanjskom i drugostupanjskom vještačenju stvarala manja gužva.Tako da se ukidanjem "Stručne procjene"može dogoditi čak suprotan efekt. Dakle problem nije u "stručnoj procjeni" nego u tome što je još uvijek na snazi pravilnik po kojem su rješenja privremena.Dakle, netko tko se već 10-15 godina liječi od psihičkih problema i prođe pregled na desetine psihijatara i psihologa , tj.prođe detaljnu i suvremenu dijagnostičku proceduru, nakon toga dobije potvrdu da mu je bolest posljedica rata, ode na Zavod za vještačenje, dobije stupanj tjelesnog oštećenja od minimalno 20 posto i onda mu je ta ocjena privremena sljedeće tri godine.Znači on mora još više puta izlaziti na komisije da bi mu ta ocjena bila stalna. To je besmisleno i po svim medicinskim parametrima nonsens. Svi stručnjaci koje se pitalo su rekli da to tako ne može. Znači svim onim braniteljima kojima se u kliničkim uvjetima provjerilo postojanje uzročno-posljedične veze i koji prođu tim cijelim propisanim postupkom sa kojim se složila i vlada Rh te dobiju Hrvi ta rješenja trebaju biti odmh trajna, a ne da se isto razvlači još u idućih 5-6 godina, osim što je to bespotrebno maltretiranje branitelja to je i udar na državni proračun u smislu nekoliko tisuća novih nepotrebnih pregleda samo za te iste branitelje. Tako da izbacivanjem prethodne stručne procjene iz postupka ostvarivanja statusa Hrvi a bez krucijalne izmjene statusa "privremenih" rješenja neće biti planiranog učinka.	Primljeno na znanje	U svezi navoda da "velika većina predmeta koja nisu imala kontinuitet liječenja već je na stručnoj procijeni kao prvom filteru dobivala negativnu ocijenu,što je u neku ruku bilo dobro jer se kasnije na prvostupanjskom i drugostupanjskom vještačenju stvarala manja gužva", ističemo da bez obzira na pozitivno ili negativno mišljenje u prethodnoj stručnoj procijeni, slijedilo je vještačenje u ZOSI-u. U svezi prijedloga određivanja statusa HRVI privremeno za određene bolesti, ističemo da navedeno nije predmet ovog Zakona.
41	Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb	NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Republika Hrvatska 2014. godine izglasala je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola. Članak 2. navodi da je životno partnerstvo zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola. Nadalje, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola navodi i jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja u pogledu imovinskih odnosa (čl. 54.), nasledjivanja (čl. 55.), poreznog statusa (čl. 60.), mirovinskog osiguranja (čl. 63.), u sustavu socijalne skrbi (čl. 65.), zdravstvenom osiguranju (čl. 68.) te radu (čl. 70.). S tim u vezi, pri svakom navođenju bračnih ili izvanbračnih drugova treba dodati i formalne i neformalne životne partnere! U suprotnom, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji biće nepotpun i sa nepovoljnijim postupanjem prema formalnim i neformalnim životnim partnerima (direktna diskriminacija).	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14 i 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim aktom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu.
42	Dragoje Štajduhar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 1.	U točki a) iza riječi "ministarstva nadležnog za obranu" dodaje se zarez i riječi: "... gradskih i općinskih ureda za obranu koji je izravno radio na poslovima vojne obveze i mobilizacije, ..."	Nije prihvaćen	Predložena dopuna u ovome trenutku ne može biti predmet ovoga Zakona. Problematika je u nadležnosti propisa iz djelokruga Ministarstva obrane. Ukoliko Ministarstvo obrane navedenim osobama za određeno razdoblje prizna status hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, bit će im priznata i prava iz ovoga Zakona.
43	Dragoje Štajduhar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 1.	Upozoravam da je u članku 3. važećeg Zakona nastala pravna praznina kojom su izravno pogođeni djelatnici gradskih i općinskih ureda za obranu, koji su u to vrijeme formalno i stvarno bili tijela lokalne samouprave, a u dijelu vojnih poslova zapovjedno bili subordinirani Predsjedniku Republike, Vladi i ministru obrane. Naime, trenutačni stav Ministarstva obrane u rješavanju po zahtjevima o utvrđivanju statusa branitelja je da su djelatnici gradskih i općinskih ureda za obranu od početka Domovinskog rata bili djelatnici Ministarstva obrane. Pritom se grubo zanemaruje činjenica da su uredi za obranu djelovali i prije potpunog ustanovljenja Ministarstva obrane i u najvećem broju slučajeva bili glavni nositelji i organizatori obrambenih priprema na terenu i rukovodili i sudjelovali u provođenju prvih borbenih akcija. Posljedično su upravnim aktima MORH-a svi djelatnici ureda za obranu zakinuti u svojim pravima. Naime, iz potvrda o statusu hrvatskog branitelja koje su nadležna tijela MORH izdavala i tijekom 2000-ih ispravno je utvrđeno činjenično stanje na način da se tim djelatnicima priznavao status branitelja po osnovi pripadnosti gradskom/općinskom uredu za obranu, s datumom priznavanja prava od 5. kolovoza 1990. godine do prelaska u organizacijsku shemu MORH-a, koncem svibnja 1993. Podaci o braniteljskom statusu od prelaska u MORH do gubitka statusa, odnosno do okončanja Domovinskog rata u tim su potvrdama zasebno navedeni. Međutim, sukladno trenutačnim i na ničemu zasnovanim stavovima MORH-a, djelatnicima gradskih/općinskih ureda za obranu izdaju se potvrde o sudjelovanju u Domovinskom ratu od 1. svibnja 1991. (valjda od pune uspostave MORH) i uopće se ne spominje njihov rad u gradskim/općinskim uredima za obranu. Time se u upravnom postupku krši načelo utvrđeno čl. 195. važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima jer im se bitno smanjuju prava i duljina trajanja braniteljskog statusa. Osim toga, izmjenama Zakona valja jasno potvrditi ulogu koju su tijekom 1990. i 1991. godine gradski/općinski uredi za obranu imali u organizaciji oružanog otpora uzurpatorima hrvatskog državnog teritorija, te koju su tijekom cijelog rata imali u pripremi i organizaciji borbenih akcija. Neke su sredine to riješile poratnim formiranjem postrojbi koje nemaju utemeljenja u borbenom ustroju. Međutim, oni koji se te lukavštine nisu dosjetili ili nisu imali vremena o tome uopće razmišljati danas su zakinuti i po pitanju vremena trajanja statusa branitelja i diskriminirani nepriznavanjem statusa pripadnika borbenog sektora, premda su osobe koje su u uredima za obranu radile na poslovima popune i mobilizacije ratnih postojbi to uistinu bile. Naime, bez kvalitetne i organizirane popune i mobilizacije NE BI BILO pričuvnih postrojbi HV, a djelatne postrojbe bile bi znatno zakinute u borbenoj spremnosti zbog poremećaja u popuni materijalnim sredstvima, prije svega vozilima i strojevima, što je također bila zadaća ureda za obranu. Širi elaborat kao ratni načelnik Odjela za vojnu obvezu i mobilizaciju imam namjeru u najkraćem roku dostaviti na sve mjerodavne adrese i Ministarstvu branitelja izravno, a ovdje jedino konkretno predlažem: Članak 2. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o braniteljima dopuniti na način da se u članku 3., stavku 1. važećeg Zakona tekst točke a) iza riječi "ministarstva nadležnog za obranu" dopuni riječima: "... gradskih i općinskih ureda za obranu koji je izravno radio na poslovima vojne obveze i mobilizacije,..." Ovakav prijedlog ni po čemu nije u proturječju s izrekom članka 15. važećeg zakona. Osim toga, koristim prigodu istaknuti i da se MORH u priznavanju borbenog statusa djelatnika upravnih tijela za poslove obrane, a vjerojatno i drugih komponenti obrambenog ustroja, rukovodi Zaključkom Vlade RH od 24. studenoga 2005., kojim je izvršeno razvrstavanje na borbeni i neborbeni sektor. Kako se taj Zaključak odnosio isključivo na raspodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja, što je jasno navedeno u točki 2. Zaključka, smatram da se MORH u odlučivanju poziva na pogrešan upravni akt jer se tekst Zaključka ne odnosi na ostala statusna prava priznata Zakonom o braniteljima. K tome, rečeni Zaključak donesen je potpuno suprotno demokratskoj praksi transparetnog postupanja jer javnosti i osobama čija se statusna prava reguliraju (a prema ocjeni nadležnih tijela Vlade radi se o povjerljivim podacima) nisu dostupni podatci o sastavu radne skupine koja je Zaključak pripremila, niti popis postrojbi i ustanova koje se tim Zaključkom razvrstavaju u borbeni, odnosno neborbeni sektor. Četvrt stoljeća nakon okončanja Domovinskog rata tadašnji ratni ustroj HV i MUP-a više ni po čemu nema opravdanosti biti državnom tajnom, a pravila demokratskog postupka nalažu dostupnost podataka o sastavu radnih tijela za donošenje propisa i upravnih akata kojima se izravno rješavaju statusna pitanja građana. Stoga bi se Zakonom o izmjenama i dopunama važećeg Zakona o hrvatskim braniteljima... trebala utvrditi obveza ministra obrane, odnosno Ministarstva obrane, za donošenje kvalitetnog, sveobuhvatnog i transparentnog podzakonskog akta kojim bi se ova materija ispravno i kvalitetno uredila. Dragoje Štajduhar Ratni načenik Odjela za vojnu obvezu i mobilizaciju Ureda za obranu Split	Primljeno na znanje	Odgovor isti kao uz prethodni prijedlog.
44	Siniša Kučan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 3.	Predlažem iza h: i) ročnici koje je RH u lipnju '91. poslala u JNA	Nije prihvaćen	Prava ročnika su propisana odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19) pa ne mogu biti predmet i ovoga Zakona.
45	Eugen Draškić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 8.	Iza riječi „zamjenjuju se riječima: „“ treba dodati riječi „Zakonom o mirovinskom osiguranju“	Prihvaćen	Prihvaća se.
46	Miroslav Čebić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 8.	U tekstu Zakona bi bilo dobro da je naznačeno da li se u tekstu: „…za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.“ misli na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (65 godina života) ili na sniženu dobnu granicu za starosnu mirovinu prema članku 26. stavku 2. Zakona.	Nije prihvaćen	Iz izraza: " prije navršene dobi osiguranika PROPISANE za stjecanje prava na starosnu mirovinu" već proizlazi da se radi s sniženoj dobrnoj granici jer je za hrvatske branitelje ovim Zakonom propisano da se dobna granica za ostvarivanje starosne mirovine snižava ovisno o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta RH.
47	Eugen Draškić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 9.	U obrazloženju Predlagatelja uz ovaj članak stoji: „Ovom izmjenom izričito je propisano što se podrazumijeva pod mirovinom ostvarenom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u smislu ovog Zakona.“ Logično, u skladu s navedenim, postavlja se pitanje: „Zar do sada nije bilo izričito propisano što se podrazumijeva pod mirovinom ostvarenom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u smislu ovog Zakona?“ Kako se je onda postupalo? Da li je postojala kakva Uputa za postupanje? Tko je njezin autor? Ovdje nije samo riječ o onomu što stoji u obrazloženju ovog članka, nego se radi o legalizaciji nelegalnog ili parcijalno nelegalnog (zavisno od ureda do ureda ili osobe do osobe) postupanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na štetu branitelja. Člankom 26. stavkom 1. sada važećeg ZHBDR-a propisano je: „Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.)“. U članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je: „Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine iz članka 88. ovoga Zakona.“, a u stavku 2. istog članka: „U svotu mirovine određenu prema stavku 1. ovoga članka uračunava se dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.“ Dakle ovom predloženom izmjenom st. 2. čl. 27. ZOHBDR-a, žele se suziti prava hrvatskih branitelja ne priznajući im u cijelosti prava koja imaju civilni korisnici mirovina, iako to dosadašnji ZMO dopušta jer se nigdje izričito ne isključuje pravo iz članka 79. stavka 2. ZMO-a., a ZOHBDR-a u članku 26. stavku 1. propisuje: „ Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.) i njegovim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“ Prema naprijed spomenutoj analizi - usporedbi vremena „uživanja“ mirovina branitelja i nebranitelja, uskladiti stavak 1. članka 27. i temeljem te analize utvrditi povećanje osnovnog boda branitelja za određeni faktor (postotak). Ukoliko se pokaže da su važećim odredbama ZOHBDR-a dana veća prava braniteljima u odnosu na ostalu populaciju, svakako ih treba smanjiti jer branitelji ne žele uživati nikakve „privilegirane“ ili „povlaštene“ mirovine. Borili smo se za slobodu i jednakost svih, koliko je ta jednakost moguća. Stoga konkretno predlažem da se čl. 9. Nacrta prijedloga zakona izbaci ili izmjeni kako je u nastavku predloženo, bez navođenja samo stavka 1. ili izričito navođenje stavka 1. I 2. Članak 9. U članku 27. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama ovoga Zakona podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju.“. Iza stavka 2. potrebno bi bilo dodati stavak kojim će se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezati da po službenoj dužnosti ili po zahtjevu korisnika donese novo rješenje ukoliko već doneseno rješenje kojim je određena mirovina nije u skladu sa Zakonom.	Nije prihvaćen	Ovom izmjenom se ne suzuju prava hravtskih branitelja. Člankom 27. je propisano povećanje osobnog boda ovisno duljini sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 79/07, 114/11 i 115/18, u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku ) propisano određivanje dodatka na mirovinu korisnicima mirovine ostvarene i određene isključivo prema odredbama ZOMO-a. S obzirom da određene kategorije umirovljenika mirovinu ostvaruju prema posebnim propisima, odnosno pod povoljnijim uvjetima. Svaki osiguranik koji ispunjava uvjete za priznanje prava i prema odredbama ZOMO-a, može ostvariti dvije mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti te izabrati isplatu povoljnije mirovine.
48	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 11.	Kako i na koji način se određuje kumulirana mirovina prema Zakonu PHBDR i članova njihovih obitelji, a kako i na koji način prema općim propisima odnosno prema odredbama ZOMO?To pitanje zanima ne samo članove Sindikata već sve hrvatske branitelje sa statusom HRVI-da. Obrazloženje: 1.Ako je priznato pravo na invalidsku mirovinu djelom uzrokovanu 50 % bolešću ili ranjavanje nastala/o sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a dijelom 50% uzrokovanju bolešću izvan tih okolnosti kod jednog branitelja, a kod drugog hrvatskog branitelja sa istom liječničkom dokumentacijom i istom razdoblju provedenom u Domovinskom ratu na borbenom sektoru, njemu je priznato pravo 100 % bolest ili ranjavanje koja je nastala sudjelovanjem u Domovinskom ratu od strane iste liječničke komisije kod HZMO, a jedan i drugi hrvatski branitelj su zdravstveno bili sposobni prije početka Domovinskog rata, . Time smatramoda su sukladno Ustavu RH čl. 14 stavak 2, svima jednako zajamčena prava te da su time branitelji diskriminirani i poniženijer su prošli sve isto u Domovinskom ratu. Prijedlog: - Hrvatskim braniteljima i dragovoljcima Domovinskog rata ( 100 dana i više ) zbog ranjavanja,bolesti ,ozljede treba priznati pravo na invalidsku mirovinu ( HRVI ) uzrokovanu 100 % zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu a nikako da se djeli mirovina jer su u Domovinski rat došli sposobni bez zdravstvenih tegoba te da su mogli izgubiti svoje zdravlje samo u vrijeme Domovinskog rata,a nikako prije rata.	Nije prihvaćen	U ovome slučaju nema osnove za pozivanje na ustavne odredbe, a niti je ičija namjera gore opisane hrvatske branitelje iz Domovinskog rata diskriminirati ili poniziti. U postupku ostvarivanja statusa HRVI utvrđuje se stupanj oštećenja organizma kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. U postupku ostvarivanja mirovine utvrđuje se gubitaak radne sposobnosti. Isti stupanj oštećenja organizma, ne znači i isti postotak gubitka radne sposobnosti.
49	STRELJAČKA UDRUGA MARS	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 12.	Člankom 34. gdje se navode činovi i koliko koji čin godišnje iznosi financijski i utjeće na povećanje mirovine, trebalo bi dozvoliti ponovno usklađivanje mirovina jer mnogi branitelji nisu u šumi papira kod ishodovanja Rješenja za mirovinu prilagali ukaze o činovima, te im oni nisu obraćunati u visinu mirovine što je nepravda a Mirovinsko osiguranje ih nije automatski uzimalo u obračun.	Nije prihvaćen	Prijedlog se tiče provedbe Zakona, a ne odredbi Zakona.
50	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 13.	Kako i na koji način se određuje kumulirana mirovina prema Zakonu PHBDR i članova njihovih obitelji, a kako i na koji način prema općim propisima odnosno prema odredbama ZOMO?To pitanje zanima ne samo članove Sindikata već sve hrvatske branitelje sa statusom HRVI-da. Obrazloženje: 1.Ako je priznato pravo na invalidsku mirovinu djelom uzrokovanu 50 % bolešću ili ranjavanje nastala/o sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a dijelom 50% uzrokovanju bolešću izvan tih okolnosti kod jednog branitelja, a kod drugog hrvatskog branitelja sa istom liječničkom dokumentacijom i istom razdoblju provedenom u Domovinskom ratu na borbenom sektoru, njemu je priznato pravo 100 % bolest ili ranjavanje koja je nastala sudjelovanjem u Domovinskom ratu od strane iste liječničke komisije kod HZMO, a jedan i drugi hrvatski branitelj su zdravstveno bili sposobni prije početka Domovinskog rata, . Time smatramoda su sukladno Ustavu RH čl. 14 stavak 2, svima jednako zajamčena prava te da su time branitelji diskriminirani i poniženijer su prošli sve isto u Domovinskom ratu. Prijedlog: - Hrvatskim braniteljima i dragovoljcima Domovinskog rata ( 100 dana i više ) zbog ranjavanja,bolesti ,ozljede treba priznati pravo na invalidsku mirovinu ( HRVI ) uzrokovanu 100 % zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu a nikako da se djeli mirovina jer su u Domovinski rat došli sposobni bez zdravstvenih tegoba te da su mogli izgubiti svoje zdravlje samo u vrijeme Domovinskog rata,a nikako prije rata.	Primljeno na znanje	Kao odgovor uz članak 11. ovoga Prijedloga zakona.
51	Branko Gačak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 13.	Iako sam namjeravao dati vlastiti prijedlog i pojašnjenje izmjena vezanih uz članke 36. i 202. postojećeg Zakona, vidjevši raniji prijedlog gospodina Čakaruna od 3. ovog mjeseca, navesti ću svoj prijedlog te dodatno pojašnjenje svog prijedloga. Izmjene i dopune u navedenim člancima potrebno je proširiti uz hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su nositelji invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarili temeljem Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Zbog kategorizacije ovog Zakona koji se smatra posebnim propisom, prava branitelja koji su temeljem njega ostvarili svoja mirovinska i druga (primjerice radna...) prava, djelomično umanjena u odnosu na druge kategorije branitelja koji su to pravo stekli temeljem općeg propisa, odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju.	Nije prihvaćen	Mirovinska prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata DVO i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnijan u nekim dijelovimam u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukladno stajalištu sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnijeb uvjete iz dva ili više propisa. Stoga, nije moguće ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava navedenih osoba. Moguće je samo izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
52	BORIS ČAKARUN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 13.	Da bi izmjena članka 36. imala svoju svrhu prema SVIM braniteljima, onda je neophodna i izmjena članka 202. navedenog Zakona i to na način da: pravo iz članka 36. ovoga Zakona ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (skraćeno Zakon o DVO,PS i OSO). Zašto u članku 202. navesti i Zakon o DVO,PS i OSO? Zato što postoje branitelji čija mirovina je niža od najniže braniteljske mirovine određena po čl.49. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, i ne mogu je ostvariti jer su u mirovinu išli po Zakonu o DVO,PS i OSO. Po onome kako sada stoji u Zakonu o braniteljima, ispada, da branitelj koji je išao u mirovinu po Zakonu o DVO,PS i OSO (koji se smatra posebnim propisom) ne može ostvariti pravo na najnižu braniteljsku mirovinu, za razliku od branitelj koji je išao po Zakonu o mirovinskom osiguranju (skraćeno ZOMO-koji se smatra općim propisom) i koji može ostvariti najnižu braniteljsku mirovinu. Dakle, članak 202.Zakona o braniteljima, je po pravima koji iz njega proizlaze, opći propis (ZOMO) digao na veću razinu, nego što je Zakon o DVO,PS i OSO za koji pravna struka smatra da je poseban propis. Kako drugačije objasniti činjenicu, da jedni branitelji mogu doći do najniže braniteljske mirovine određene čl.49. Zakona o hrvatskim braniteljima, a drugi ne mogu.	Nije prihvaćen	Kao odgovor na prijedlog gosp. Gačak Branka.
53	Tomislav Luketić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 19.	Poštovani, Iza čl. 19, dodaje se čl. 19.a. U čl. 55 (staž u dvostrukom trajanju), iza riječi:"...Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata...", dodaje se: " i Sudionicima Domovinskog rata"... Obrazloženje: Sudionici Domovinskog rata, u pravilu, nemaju status Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a zakonodavac im je priznao da su "...pridonijeli obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske..." Smatram, da bi slijedom navedenog, bilo potrebno da se toj kategoriji priznaju i neka prava, a što do sada nije bio slučaj. Čl. 55 Zakona odnosi se na osobe koje nemaju status pripadnika borbenog sektora i mišljena sam da bi se to pravo (staž u dvostrukom trajanju) moglo, i trebalo, priznati i Sudionicima Domovinskog rata (dakle, osobama iz čl. 15 Zakona). S poštovanjem	Nije prihvaćen	Zakonom iz 2017. godine definirana je nova kategorija- sudionici Domovinskog rata koji nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog ratam i ne ostvaruju materijalna prava prema ovom Zakonu.
54	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 22.	U čl. 69. predlažemo da osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji se dodjeljuju HRVI s oštećenjem organizma od 100 % I. skupine, ostaje u vlasništvu Ministarstva hrvatskih branitelja s pravom korištenja od strane HRVI, a nakon isteka sedam godina i stjecanja prava na novi osobni automobil s ugrađenim prilagodbama, Ministarstvo ima pravo raspolagati na način da prethodni (rabljeni) osobni automobil ustupi na korištenje za potrebe osoba s jednako visokim stupnjem invaliditeta čiji invaliditet nije uzrokovan Domovinskim ratom ili u svezi s Domovinskim ratom. Ovaj prijedlog ponavljamo sukladno ranije istaknutim zahtjevima Hrvatskih udruga paraplegičara i tetraplegičara iz 2013. godine. Obrazloženje: Napominjemo da su osobama s invaliditetom čije su naknade s osnova invaliditeta, ako je isti stečen izvan uzroka u svezi s Domovinskim ratom nedostatne za financiranje visokih troškova prilagodbi, stoga bi financiranje odnosno ulaganje sredstava upravo u tu svrhu bilo izjednačavanja položaja osoba s invaliditetom istog stupnja oštećenja, ali drugog uzroka invaliditeta. Mišljenja smo da osobni automobil čija je vrijednost uvećana i ulaganjem državnih subvencija treba ostati u vlasništvu nadležnog Ministarstva koje bi onda takve automobile (rabljene) ustupilo na korištenje osobama s invaliditetom kojima su takvi prilagođeni automobili potrebni, a nedostupni. Ovime bi se donekle izjednačila prava osnovom istog visokog stupnja oštećenja organizma, neovisno o uzrocima. Podsjećamo da je još 2013. godine ovakav prijedlog upućen od strane Hrvatskih udruga paraplegičara i tetraplegičara. Uključenje osoba s visokim stupnjem invaliditeta u društvo moguće je samo ako se postigne potrebna mobilnost, a te osobe u pravilu ne mogu koristiti sredstva javnog prijevoza, posebice međugradskog i međužupanijskog.	Nije prihvaćen	Osobni automobili koji se svakih sedam godina dodjeljuju hrvatskim ratnim vojnim invalidima I. skupine u vlasništvo predstavljaju ortopedsko pomagalo koje se prilagođava korisnicima, ovisno o vrsti oštećenja organizma koje su zadobili u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te kao takvi nisu pogodni za upotrebu od strane drugog korisnika. Drukčija formulacija ovoga članka Zakona bi povlačila i druge posljedice (odgovornost za štetu počinjenu na automobilu prije isteka razdoblja od 7 godina, stanje automobila u slučaju prometnih nezgoda i sl.) pa sve okolnosti treba uzeti u obzir i razmotriti.
55	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 25.	PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Izmjena i dopuna članak 84. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njezina obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za njegovo ostvarivanje: Pod točkom c) koja glasi: ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi. Obrazloženje i diskriminacija: Npr. osoba ( agresor ) koji se nalazila u vrijeme Domovinskog rata u agresorskoj vojsci a prije početka Domoviskog rata je imala u vlasništvu obiteljsku kuću ili stan koja/i je u ratu bila djelimično oštečena ili do temelja srušen,a istu kuću je država tj porezni obveznici nakon rata obnovila a ta osoba se nije nikada vratila u svoj obiteljski dom. Vlasnik kuću ili stan nekretninu prodaje, a financijska sredstva se troše u državi za koju se on borio ( Srbija i dr. ), a dok hrvatski branitelj je imao kuću ili stan prije ili poslije rata sam obnavlja od ratnih razaranja ( bez subvencije države ) te ju prodaje i kao takav više nema kao HRVI pravo na stambeno zbrinjavanje. Da li smatrate da li je ovo diskriminacija i poniženje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na osnovu toga agresora kojima se pogoduje a branitelja ponižava, BITNA IZMJENA: Da se svim hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata sa statusom HRVI-da ili bez statusa ( da imaju od 2 do 3 godine borbenog sektora ), ukoliko nemaju svoju obiteljsku kuću ili stan ili ju je imao a istu prodao a nalazi se on i njegova obitelj u najmu kuće,od strane Ministarstva hrvatskih branitelja da im se dodjeli kuća ili stan na korištenje i na pravo otkupa nakon 5 godina stanovanja u dodjeljenoj nekretnini ili da im se dodjeli stambeni kredit po povoljnim kamatama do 2 % kako bi sami sagradili kuću ili stan ili kupili kuću ili stan. Komunalno opremanje i građevinsko zemljište u 100 % nom , iznosu da bude na teret Ministarstva hrvatskih branitelja,jer su to zaslužili dragovoljci Domovinskog rata.	Nije prihvaćen	Uvođenje pravne osnove za stambeno zbrinjavanje osoba koje su otuđile stan ili kuću koju su imali u vlasništvu nije prihvatljivo. Osobito dok još svi HRVI-i i dragovoljci iz Domovinskog rata nisu ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, a ispunjavaju Zakonom propisane uvjete za isto.
56	zvonko čulina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 26.	PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Izmjena i dopuna članak 84. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njezina obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za njegovo ostvarivanje: Pod točkom c) koja glasi: ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi. Obrazloženje i diskriminacija: Npr. osoba ( agresor ) koji se nalazila u vrijeme Domovinskog rata u agresorskoj vojsci a prije početka Domoviskog rata je imala u vlasništvu obiteljsku kuću ili stan koja/i je u ratu bila djelimično oštečena ili do temelja srušen,a istu kuću je država tj porezni obveznici nakon rata obnovila a ta osoba se nije nikada vratila u svoj obiteljski dom. Vlasnik kuću ili stan nekretninu prodaje, a financijska sredstva se troše u državi za koju se on borio ( Srbija i dr. ), a dok hrvatski branitelj je imao kuću ili stan prije ili poslije rata sam obnavlja od ratnih razaranja ( bez subvencije države ) te ju prodaje i kao takav više nema kao HRVI pravo na stambeno zbrinjavanje. Da li smatrate da li je ovo diskriminacija i poniženje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na osnovu toga agresora kojima se pogoduje a branitelja ponižava, BITNA IZMJENA: Da se svim hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata sa statusom HRVI-da ili bez statusa ( da imaju od 2 do 3 godine borbenog sektora ), ukoliko nemaju svoju obiteljsku kuću ili stan ili ju je imao a istu prodao a nalazi se on i njegova obitelj u najmu kuće,od strane Ministarstva hrvatskih branitelja da im se dodjeli kuća ili stan na korištenje i na pravo otkupa nakon 5 godina stanovanja u dodjeljenoj nekretnini ili da im se dodjeli stambeni kredit po povoljnim kamatama do 2 % kako bi sami sagradili kuću ili stan ili kupili kuću ili stan. Komunalno opremanje i građevinsko zemljište u 100 % nom , iznosu da bude na teret Ministarstva hrvatskih branitelja,jer su to zaslužili dragovoljci Domovinskog rata.	Primljeno na znanje	Odgovor kao pod člankom 25. ovoga Prijedloga zakona.
57	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 32.	Predlažem predloženu izmjenu stavka 2. dopuniti podstavkom drugim koji glasi: "Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene temeljem ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme ili su zaposlene izvan svoje struke, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet jednak ili viši stupanj obrazovanja od propisanog za obavljanje poslova na kojim su zaposlene." Obrazloženje: Vidjeti pod opći komentar na čl. 33. ovog Prijedloga.	Nije prihvaćen	Prijedlog za dopunu izmijenjenog stavka 2. na način da pravo na prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti i osobe zaposlene na određeno vrijeme, bez obzira jesu li zaposlene u odgovarajućem stupnju obrazovanja, nije moguće prihvatiti jer je intencija ovih odredbi prvenstveno omugućiti zaposlenje onima koji su nezaposleni, a iznimka je učinjena jedino za zaposlene na radnom mjestu za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onoga kojeg imaju. Međutim, daljnje širenje navedene odredbe nije opravdano.
58	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 33.	Obrazloženje uz predloženu nadopunu odnosno izmjenu teksta Dopunu predložene izmjene st. 2. podstavkom 2. smatram opravdanom budući da ne vidim razlog zbog kojeg bi se zakinulo osobe koje su u radnom odnosu na određeno vrijeme u trenutku raspisivanja natječaja kad taj radni odnos može prestati praktično i prije donošenje odluke o izboru i ili kroz mjesec dva od objave. Pored navedenog, nije rijedak slučaj da se neki radni odnos zasnuje na određeni rok, npr. 60 ili 90 dana odnosno do raspisivanja javnog natječaja iz čega bi proizlazilo da osoba koja je privremeno zaposlena ne može u postupku izbora za isto radno mjesto konzumirati pravo prednosti prema ovom Zakonu. Nadalje, za, nazvat ću ih, mandatne poslove je karakteristično da se vrši (re)izbor svakih četiri, pet godina, a kako iščitavam odredbe zakona čelna osoba (direktor, ravnatelj, pročelnik i sl.) za čijeg mandata se raspisuje javni natječaj nije u mogućnosti pozvati se na pravo prednosti budući je u trenutku raspisivanja zaposlena osoba i to na radnom mjestu za koje je uvjet upravo stupanj obrazovanja kao i struka koju ta osoba ima; potencijalni protukandidati se mogu pozvati na isto pravo ukoliko su nezaposleni ili zaposleni na radnom mjestu niže stručne spreme - što smatram nekorektnim. Jednako tako, čovjek iz egzistencijalnih razloga može biti prinuđen prihvaćati kojekakve privremene poslove koji ne moraju nužno imati veze sa strukom za koju se ta osoba školovala i bez obzira o kojem stupnju obrazovanja bi se radilo - npr. medicinska sestra radi kao prodavačica ili konobarica i sl. pa se kod natjecanja za radno mjesto medicinske sestre na to pravo ne može pozvati. Dopunu čl. 102. novim stavkom 4. smatram nasušnom potrebom s obzirom da smanjuje mogućnost manipulacije u korist nekog preferiranog kandidata, povećava stupanj pravne sigurnosti, a da ta odredba ne zadire u postojeće ili neke buduće posebne propise koji obvezuju poslodavca na transparentno postupanje prilikom provođenja postupka javnog natječaja. Osobno sam sudjelovao u natječaju kod kojeg je postupak izbora sveden na intervju - intervju je u najboljem slučaju skup dojmova i nešto što ne bi trebalo imati više od korektivne ulogu (gotovo niti to), a kamo li biti isključiv kriterij za izbor; to se onda ne zove javni natječaj nego - imenovanje i strašno je ponižavajuće. Do te mjere da bih najradije predložio da nam se ukine pravo prednosti pri zapošljavanju jer je kontrafaktično; dva jednaka kandidata odnosno jednak rezultat ostvaren u postupku ne postoji, a ako imam bolji rezultat - čemu pravo prednosti uopće? Pozivati se na ustavnu jednakost koja odriče mogućnost povlaštenog položaja, bez ljutnje i s dužnim poštovanjem, smatram izlikom - čitav ovaj zakon je tzv. pozitivna diskriminacija u korist određene populacije pa dodavanjem neke opće odredbe u okviru ovog zakona kojom se propisuje da se, primjera radi, u relativnom broju do 5% lošiji postignut rezultat smatra jednakim u korist nositelja prava prednosti, po meni, ne bi bilo neustavno. Po Ustavu svi smo jednaki pred zakonom i svi pod jednakim uvjetima imaju pravo na rad pa svi koji zadovoljavaju odredbe ovog zakona bi imali jednako, povlašteno, pravo što je i smisao samog zakona; naravno razmjerno u nekoj korektnoj mjeri - pola, jedan, dva, do par postotnih poena, ne više od toga. Ali, taj dio ostavljam predlagatelju ovako definirano pravo prednosti pri zapošljavnju je teško provedivo da ne kažem - neprovedivo. Dopunom novog stavka 11. definira se dan zasnivanja radnog odnosa odnosno njegov početak, u slučaju kad se smatra da je radni odnos zasnovan po sili zakona, Konkretan prijedlog amandmana predstavlja rješenje iz Prijedloga Zakona o civilnim stradalnicima Izmjenom novog stavka 12. u suštini se tek ispravlja očita greška u pisanju predlagatelja s obzirom da se radi o članku 102., a ne 101. Zakona. Ukoliko bi bili prihvaćeni amandmani ili dio njih bilo bi potrebno uskladiti kaznene odredbe odnosno međusobnu povezanost pojedinih članaka.	Nije prihvaćen	Prijedlog za dopunu izmijenjenog stavka 2. na način da pravo na prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti i osobe zaposlene na određeno vrijeme, bez obzira jesu li zaposlene u odgovarajućem stupnju obrazovanja, nije moguće prihvatiti jer je intencija ovih odredbi prvenstveno omugućiti zaposlenje onima koji su nezaposleni, a iznimka je učinjena jedino za zaposlene na radnom mjestu za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onoga kojeg imaju. Međutim, daljnje širenje navedene odredbe nije opravdano. Prijedlog da se doda stavak 4. nije moguće prihvatiti jer se ovim Zakonom uređuju prava hrvatskih branitelja te uređenje cjelokupnog provođenja postupka javnog natječaja ili oglasa nije moguće urediti ovim zakonom budući da se se u postupku zapošljavanja ne javljaju samo hrvatski branitelji. Stavak 11. se dopunjuje utoliko da se pravo prednosti pri zapošljavanju ne odnosi na zapošljavanje putem mjere javnih radova "i druge slične oblike zaspošljavanja"
59	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 33.	Članak 33. U članku 102. stavku 1. točki a) ispred riječi: „bez oba roditelja“ dodaje se zarez. U stavku 1. točki e) iza riječi: „rata“ dodaju se riječi: „redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“. U stavku 1. iza točke i) dodaje se nova točka j) koja glasi: „j) djetetu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade“ Dosadašnje točke j) i k) postaju točke k) i l). Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja. Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene temeljem ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme ili su zaposlene izvan svoje struke, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet jednak ili viši stupanj obrazovanja od propisanog za obavljanje poslova na kojim su zaposlene.“ Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "(4)U slučaju da posebnim zakonom, podzakonskim aktom ili kolektivnim ugovorom kojim se uređuje određena djelatnost nije drugačije definirano prilikom provedbe javnog natječaja ili oglasa na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima odnosno Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim se propisuje prijam u službu.", a dosadašnji stavci 4. - 11. postaju stavci 5. - 12. U novom stavku 7. redni broj: "5." zamjenjuje se rednim brojem: "6.", a iza riječi: „ili u roku od 30 dana“ dodaje se riječ: „od“. U novom stavku 8. redni broj: "6." zamjenjuje se rednim brojem: "7.". U novom stavku 10. redni brojevi: "8." zamjenjuju se rednim brojevima: "9.". U novom stavku 11. redni broj: "9." zamjenjuje se rednim brojem: "10.", redni broj: "8." rednim brojem: "9.", a iza riječi: "po sili zakona" dodaju se riječi: "i to od prvoga dana idućeg mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 9. ovoga članka". Novi stavak 12. mijenja se i glasi: „(12) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova i druge slične oblike zapošljavanja.“	Nije prihvaćen	Prijedlog za izmjenom stavka 2. na način da pravo na prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti i osobe zaposlene na određeno bez obzira jesu li zaposlene u odgovarajućem stupnju obrazovanja nije moguće prihvatiti jer je intencija ovih odredbi prvenstveno omugućiti zaposlenje onima koji su nezapsoleni, a iznimka je učinjena jedino za zaposlene na radnom mjestu za koje je uvjet niži stupanja obrazovanja od onog kojeg imaju. Međutim, daljnje širenje navedene odredbe nije opravdano. Prijedlog da se doda stavak 4. nije moguće prihvatiti jer se ovim Zakonom uređuju prava hrvatskih branitelja te uređenje cjelokupnog provođenja postupka javnog natječaja ili oglasa nije moguće urediti ovim zakonom budući da se se u postupku zapošljavanja ne javljaju samo hrvatski branitelji.
60	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 34.	Ukoliko predlagatelj prihvaća amandmane ili dio njih na čl. 33. Prijedloga odnosno na čl. 102. Zakona potrebno je uskladiti odredbu čl. 103. st. 1. točke e)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
61	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 36.	Amandmanom na predloženi tekst članka 36. izbjegava se diskriminacija dragovoljaca iz Domovinskog rata koji su status stekli temeljem članka 5. stavka 2. točke a) Zakona. U ostalim slučajevima podrazumijeva se da su dragovoljci iz Domovinskog rata hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnici borbenog sektora najmanje 100 dana (čl. 107. toč. h) Zakona). U slučaju da predlagatelj ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama prihvaća amandman skrećem pozornost da je možda potrebno analogno izmijeniti odnosno dopuniti i točke e) i g) istog članka.	Nije prihvaćen	Navedenom odredbom dragovoljci nisu diskriminirani. Naime svi dragovoljci ujedno imaju i status hrvatskog branitelja te su već obuhvaćeni člankom 107. točkom h). Člankom 5. stavkom 2. točkom a) propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Dakle, uvjet stjecanja dragovoljca za određene kategorije hrvatskih branitelja je 30 dana u određenenom razdoblju (od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.). Prema tome, ako je hrvatski branitelja, koji ujedno ima statusa dragovoljca prema navedenoj odrebi, u obrani suvereniteta ukupno sudjelovao 100 dana, može ostavriti pravo na naknadu za nezaposlene, uz ostale uvjete propisane Zakonom.
62	Milan Drača	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 36.	U članku 107. točka b) mijenja se i glasi: „b) djeca koja imaju priznat status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obzira jesu li korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine“. U točki g) veznik "i" briše se. Iza točke g) dodaje se nova točka h) koja glasi: "h) dragovoljci iz Domovinskog rata i" U dosadašnjoj točki h) koja postaje točka i) riječi: "i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj" brišu se.	Nije prihvaćen	Svi dragovoljci ujedno imaju i status hrvatskog branitelja te su već obuhvaćeni člankom 107. točkom h).
63	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 37.	Brisanje uvjeta koji se odnosi na upis u Obrtni registar i registrirano trgovačko društvo u suprotnosti sa samom prirodom novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje (primjerice Zakon o obrtu propisuje da radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi). S obzirom na izmjenu Zakona bilo bi dobro preciznije utvrditi da li se prijava na mirovinsko osiguranje kao poljoprivrednik smatra radnim odnosnom i na taj način predstavlja zapreku za korištenje prava na novčanu naknadu za nezaposlene ili ne.	Nije prihvaćen	Kao uvjet i dalje ostaje nezaposlenost i dohodovni cenzus. Tko se smatra nezaposlenom osobom određeno je općim propisima.
64	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 38.	Članak 112. ne bi trebalo u potpunosti brisati jer je tim člankom regulirano s kojim danom nastaje prestanak/smanjenje prava ili povećanje prava na naknadu za nezaposlene. Također u članku 20 Pravilnika o ostvarivanju prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji u stavku 3 stoji : "U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako se utvrdi da su se promijenile okolnosti koje utječu na iznos naknade za nezaposlene izmijenit će se rješenje ili ako se utvrdi da više nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu na nezaposlene rješenjem će se utvrditi prestanak prava na naknadu za nezaposlene uz primjenu članka 112. Zakona."	Nije prihvaćen	Uvjeti za ostvarivanje prava već su propisani ostalim člancima Zakona, a ostalo će se razraditi pravilnikom.
65	Koprivničko-križevačka županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 38.	Članak 38. – kojim se briše članak 112. Zakona smatramo lošim rješenjem baš zbog provođenja kontinuiranih kontrola koje se provode. Osim ako se planira isto propisati detaljnije Pravilnikom. Predlažemo izmjenu na način da glasi: : „Članak 112. mijenja se i glasi: 1)Pravo na naknadu za nezaposlene priznaje se za tekuću kalendarsku godinu. 2)Prilikom podnošenja zahtjeva može se odabrati vremensko razdoblje za obračun prihoda – prethodna kalendarska godina ili 3 mjeseca prije podnošenja zahtjeva u tekućoj godini. 3) U nastavnom postupku priznavanja prava nadležno upravno tijelo utvrđuje ispunjava li dosadašnji korisnik uvjete za daljnje korištenje prava kao i visinu naknade za nezaposlene na koju utječu prihodi ostvareni u prethodnoj kalendarskoj godini.“	Nije prihvaćen	Uvjeti za ostvarivanje prava već su propisani ostalim člancima Zakona, a ostalo će se razraditi pravilnikom.
66	Mihaela Cimbal-Rajić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 38.	Brisanjem ovog članka u dijelu koji se odnosi na promjene koje uvjetuju smanjenje ili prestanak prava dovesti će do toga da će se prava smanjivati ili utvrđivati prestanak prava sredinom mjeseca, a ne kao što je do sada bilo od prvog dana sljedećeg mjeseca. To će dovesti do većeg broja preplate korisnika samim time i do povećanja postupaka za naknadu štete. Iznosi za povrate neće biti veliki i više će koštati postupci naknade štete nego što bi iznosile naknade i utvrđivanje smanjivanja ili prestanka prava s krajem mjeseca.	Nije prihvaćen	Uvjeti za ostvarivanje prava već su propisani ostalim člancima Zakona, a ostalo će se razraditi pravilnikom.
67	JOSIPA MARIJIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 38.	Poštovani, članak 112. je jedini kojim je definirano od kad, i na koji način promjene u iznosu prihoda, članova kućanstava i uvjeta naknade za nezaposlenu utječu na ostvarivanje i iznos nakade korisnika. Brisanjem cijelog članka bi dodatno proširili praznine u propisima i njihovoj primjeni. Smatram da bi trebalo izmijeniti, odnosno obrisati samo nepravedni dio članka 112. koji se odnosi na promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje naknade za nezaposlene u dijelu; "..., a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje naknade za nezaposlene uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva."	Nije prihvaćen	Uvjeti za ostvarivanje prava već su propisani ostalim člancima Zakona, a ostalo će se razraditi pravilnikom.
68	sanja bebek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 43.	Poštovani, Predlažem da se u predloženim izmjenama članka 137. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/18, 98/19) dopuni kroz sve predložene stavke sa riječima : „i pripadnika HVO-a“ iza riječi "...hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata" Obrazloženje: Kroz dosadašnji Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/18, 98/19), odnosno po čl.137. Zakona, koji se odnosi na „Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta“ nije bilo priznato ovo pravo za umrle pripadnike, umrle RVI, smrtnostradale i nestale pripadnike HVO-a. Veliki broj obitelji pripadnika HVO-a, RVI HVO-a, kao i obitelji umrlih, poginulih i nestalih pripadnika HVO-a su hrvatski državljani i žive na području Republike Hrvatske. Te obitelji su se u proteklih 25-30 godina doselili zbog ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovine, kao izbjeglice, a kasnije su se trajno nastanili na području Republike Hrvatske, a osobito u područjima od posebne državne skrbi. U okviru zakonske regulativne po kantonima u FBiH regulirana su minimalna prava u ovome smislu i to većinom na podmirenje troškova ukopa samo umrlim, RVI i smrtnostradalnih pripadnika HVO-a koji imaju prebivalište na području nekog Kantona. Iz navedenog proizlazi da umrli RVI HVO-a i pripadnici HVO-a, odnosno članovi uže i šire obitelji nestalog i smrtnostradalog pripadnika HVO-a , koji su trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj ne ostvaruju ovo pravo ni u Republici Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini. Nekako od svega nas najviše pogađa nemogućnost odavanja vojne počasti pri samom ukopu pripadnika HVO-a u Republici Hrvatskoj. Ovo iznosim u ime svoga supruga kao RVI pripadnika HVO-a, a i u svoje osobno ime kao pripadnice postrojbe HVO-a, i drugih pripadnika HVO-a koje osobno poznajem.	Nije prihvaćen	Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uređuju se prava osoba kojima je priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Iznimno, a nastavno na Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, koji ujedno i upućuje je na primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, za pripadnike HVO-a ovim Zakonom uređuju se prava iz mirovinskoga osiguranja.
69	Koprivničko-križevačka županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 43.	Članak 43. – a vezano uz izmjene članka 137. svakako je potrebno Pravilnikom propisati veće iznose za podmirenje troškova ukopa (do sada je maksimalno 1500 kn, a najjeftiniji lijes košta 3500 kn te također grobnog mjesta). Eventualno predlažemo da se smanji iznos za vijenac. Jasno nam je da je ovo više komentar na Pravilnik, a ne na same Izmjene i dopune zakona, ali pravovremeno ukazujemo na isto.	Primljeno na znanje	Navedeno će se razmotriti prilikom izmjena predmetnog Pravilnika.
70	Branko Mikulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 47.	U članku 155. dodaje se stavak 3. i glasi: Primici člana braniteljske socijalno-radne zadruge korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti koji imaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za rad ostvaren preko zadruge računaju se kao primici iz drugog dohotka na koji se ne obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za rad ostvaren preko zadruge mirovina se ne obustavlja. Porez na dohodak od drugog dohotka plaća zadruga prilikom svake isplate i istovremeno s isplatom primitka po stopi od 20% i to na ukupni primitak Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak i to u slučaju kada obveznik ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak. Isplata troška službenog putovanja zadrugarima – smatra se drugim dohotkom, te podliježe obračunu i plaćanju poreza po stopi od 20% i prireza (ako je propisan).	Nije prihvaćen	Ovim Zakonom već je propisano da se korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema ovom Zakonu ako se zaposle mirovina ne obustavlja, već nastavljaju s primanjem mirovine uz mirovinski faktor 0,667. Korisnicma invalidske mirovine zbog potpunog gubitka rade sposobnosti prema ovom Zakonu mirovina se ne smanjuje ni ne obustavlja ako se zaposle na manje od 3,5 sata denveno. Hrvatskim braniteljima, korisnicima starosne mirovine, ona se ne smanjuje niti ne obustavlja ako se zaposle do polovice punog radnog vremena. Intencija i obrazloženje za ostatak priijedloga nije jasan.
71	Mihaela Cimbal-Rajić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 53.	Ukoliko će se postupci nastavnih priznavanja pokretati po službenoj dužnosti, treba definirati i hoće li se pravo na posebni doplatak priznavati po službenoj dužnosti ili će se priznavati po zahtjevu stranke.	Nije prihvaćen	Osnovni temelj za priznavanje prava na posebni doplatak je osobna invalidnina. Dakle, ukoliko se nastavno priznaje osobna invalidnina, priznaje se i pravo na posebni doplatak, ukoliko su i dalje ispunjeni zakonom propisani uvjeti za ostvarivanje istog.
72	JOSIPA MARIJIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 53.	Poštovani, nužnim smatram i izmijeniti članak 173. stavak 2 Zakona. Važeći stavak kaže " Kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20% i nije priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata postane izvršno, a kod hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s oštećenjem organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata može, nakon isteka šest mjeseci od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske." Sporno je što izvršnost rješenja, nastupa dostavom drugostupanjskog rješenja stranci, dakle prije pravomoćnosti istog ukoliko je pokrenut upravni spor. Nije definiran pojam "nastupa promjene u svezi s oštećenjem organizma koje utječu na priznavanje prava" pa to u praksi znači ponavljanje postupka temeljem jednog kontrolnog nalaza kod specijaliste i tvrdnje, odnosno Zahtjeva stranke. Nadalje, rok od 6 mjeseci je iznimno kratak, te nije opravdano stalno ponavljanje istih postupaka, sa jednim ili dva nalaza kao činjenicama pogoršanja oštećenja organizma.	Nije prihvaćen	Prema Zakonu o općem upravnom postupku, ne može se ograničiti pravo stranake na podnošenje zahtjeva. Iznimno zbog opravdanih razloga ovdje je učinjena iznimka. Međutim, ne može se razmatratiti dodatno produljenje ovog roka. Naime, zdravstveno stanje u pravilu se ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju značajnije pogoršati i završiti liječenje, a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak oštećenja organizma nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno. Promjena u svezi oštećenja organizma ne definira se u Zakonu već se utvrđuje u postupku vještačenja.
73	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 56.	Mišljenja smo da za prijedloge članaka u kojima se predviđa da se vještačenja od strane vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom zamjenjuje prvostupanjskim i drugostupanjskim liječničkim povjerenstvima u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja, imenovanima od strane ministra branitelja, ne postoji opravdano obrazloženje. Obrazloženje: Napominjemo da prema sadašnjem konceptu vještačenja sva vještačenja za potrebe utvrđivanja statusa HRVI (čl. 179) te činjenice o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Napomena: radi se o novom prijedlogu koji smatramo opravdanim te ga podržavamo), činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje prava na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje - utvrđuju se temeljem Nalaza i mišljenja vještačenjem provedenom od strane posebne organizacione jedinice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i temeljem posebne liste oštećenja organizma. Stoga ne vidimo osnova za predloženu izmjenu (čl. 181. st. 1). Mišljenja smo da nije uvjerljivo obrazloženje da je sadašnji način vještačenja bio odgovoran za dugotrajnost postupaka vještačenja jer se poduzimaju mjere za unapređenje sustava te se na druge načine nastoje otkloniti poteškoće u vještačenju, odnosno cjelokupni postupak ubrzati organizacijskim i drugim promjenama. Predloženim načinom sve smo dalje od ujednačavanja kriterija vještačenja, odnosno procjene zdravstvenog stanja/oštećenja/invaliditeta što je protivno i stavu UN Odbora za prava osoba s invaliditetom (navedeno u Općem komentaru). Istovremeno, nema jamstva da bi novi model procjene koji se predlaže otklonio navedene teškoće.	Nije prihvaćen	Prema Prijedlogu, postupak vještačenja prebacuje su u nadležnost povjerenstava koja će djelovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja, a u koja će biti imenovani vještaci kao vanjski suradnici, slično kao što je to bilo do 2015. godine. Naime, u postupku utvrđivanja oštećenja organizma HRVI ne utvrđuje se samo postotak oštećenja organizma već i njegova uzročno-posljedična veza sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, što predstavlja specifičnost i zahtijeva posebnu metodologiju rada koja se razlikuje od ostalih postupka vještačenja u nadležnosti ZOSI-a. Dugotrajnost postupka također je jedan od razloga.
74	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 57.	Članak 182. također smatramo da se ne može objektivno obrazložiti te predlažemo da se od istoga odustane. Iz istih razloga navedenih uz članak 181.	Nije prihvaćen	Isto obrazloženje kao uz prijedlog za članak 181.
75	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 58.	Podržavamo prijedlog da se st. 2., 3. i 4 čl. 183. brišu, odnosno da se prije Nalaza i mišljenja izostavi obveza obavljanja stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi budući da smatramo da je isto predstavljalo osnovni razlog dugotrajnosti postupaka procjene od strane prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.	Nije prihvaćen	Članak 183. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, 121/17 i 98/19) ne sadržava stavke 2., 3. i 4.
76	Koprivničko-križevačka županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 60.	Članak 60. – izostavljeno je pravo na besplatni topli obrok.	Prihvaćen	Prijedlog se prihvaća.
77	Mihaela Cimbal-Rajić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članak 66.	Smatram da postupci u povodu kojih do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeto izvršno rješenje trebaju se riješiti po propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva osim ako je za stranku povoljnije po novom zakonu. Prvenstveno predmeti za priznavanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida koji su poslani na stručnu procjenu i već mjesecima čekaju istu. Stručna procjena će biti ukinuta novim zakonom pa nema razloga da pokrenuti postupci i dalje moraju čekati istu.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog se prihvaća na način da se dodaje da će pokrenuti postupci dovršiti prema ovom Zakonu ako je to za korisnika povoljnije.
78	Mihaela Cimbal-Rajić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI, Članka 67.	Ukoliko se pokrenuti postupci moraju riješiti po starom Zakonu ne može se izvan snage staviti Pravilnik danom stupanja na snagu Zakona kada ćemo postupke pokrenute prije stupanja na snagu novog zakona rješavati po propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.	Nije prihvaćen	Prethodni prijedlog se uvažava na način da će se postupci dovršiti prema ovom Zakonu ako je to za korisnika povoljnije. Međutim ovaj prijedlog nije jasan, s obzirom da u slučaju rješavanja zahtjeva prema propisu koji je tada bio na snazi primjenjuju se ti propisi bez obzira šro su prije završetka postupka promijenjeni ili stavljeni van snage.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji