Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Natura beef   Poštovani predlagatelji, suprotno mišljenju udruge Baby beef čiji sam i sam član, smatram da je prijedlog iz Čl.38, stavak 2. da pravo na PVP za tov junadi može ostvariti june starosti do 30 mjeseci dobar iz razloga što je na taj način omogućeno ostvarivanje tog prava i uzgajivačima koji se bave ekstenzivnim uzgojem (i tovom) goveda. Poštujem, kako je navedeno prepoznatu kvalitetu hrvatske junetine iz intenzivnog tova, ali smatram da je i meso zrelijih goveda sa većim izlaznim težinama sve više traženo, posebno u sektoru ugostiteljstva pa ne vidim niti jedan razlog da se ne omogući uzgajivačima koji to žele ili imaju mogućnosti ostvarivanje prava na tu vrstu potpore. To niti na jedan način ne obvezuje druge (većinu) da i dalje ne prodaju svoja goveda u dobi do 24 mjeseci kao i do sada. Nadalje, nejasno mi je u Mjeri 14. Dobrobit životinja, na koju se telad odnosi ta mjera. Naime, ta vrsta potpore osim za telad predviđena je po točkom a) mliječne krave, koje daju i telad te pod točkom b) tovna junad, koja ne daju telad već od teladi to postaju. Iz gore navedenog moguće je zaključiti da uzgajivači mliječnih goveda imaju mogućnost ostvariti potporu za kravu i za tele, tovljači junadi za tele (iz uvoza) i june, dok su iz cijele priče nestali uzgajivači teladi iz sustava krava tele (krava dojilja), koji od svih gore navedenih jedini proizvode telad. Stoga smatram da i tu kategoriju krava treba staviti u mjeru 14, Dobrobit životinja obzirom da je ta djelatnost u odnosu na sve druge najmanje dohodovna jer osim teleta nema drugih prihoda. Također predlažem da se za ostvarivanje prava na izravno plaćanje za trajne travnjake odnosno livade također uvede obveza posjedovanja najmanje 0,5 uvjetnih grla po hektaru, isto kao što je to propisano i za mjeru 11 Ekološki uzgoj u čl. 113 st 4. Naime, svjedoci smo da u pojedinim područjima Hrvatske velike površine koje se nalaze u toj kategoriji ne služe za ništa drugo nego za ostvarivanje prava na poticaje te se kao takve spaljuju, malčiraju ili u najboljem slučaju pokose te se bale sijena nalaze na tim površinama do slijedeće košnje. Osnivaju se brojni OPG-ovi čija svrha nije poljoprivredna proizvodnja već im je jedini prihod već ranije navedeni poticaj. Moguće je uvesti obvezu, ukoliko korisnik ne posjeduje stoku, da dokaže da je taj svoj proizvod prodao nekome držaocu stoke što dokazuje uredno izdanim i evidentiranim računom. Jedini proizvod livada odnosno travnih travnjaka je krmivo za ishranu stoke (sijeno ili sjenaža). Neešto slično je od ove godine uvedeno i za PVP proteinski krmni usjevi gdje i sam naziv govori da se radi o proizvodnji krmiva za hranidbu stoke te je logično uvedena obveza posjedovanja određenog broja uvjetnih grla stoke. Sa poštovanjem, Mladen Kušeković Natura beef d.o.o., Udbina Primljeno na znanje Sukladno EU zakonodavstvu, nije dopušteno ostvarivanje prava na izravna plaćanja uvjetovati posjedovanjem uvjetnih grla. Prijedlog izmjene mjere 14 koji sadrži prijedlog potpore za kategoriju goveda „krave dojilje“ poslan je na usuglašavanje EK.
2 SMARTER d.o.o.   Predlaže se Ministarstvu poljoprivrede da u Izmjenama i Dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu uvede na listu proizvoda povrća PROIZVODNO VEZANE POTPORE ZA INDUSTRIJSKI KRUMPIRA, U VISINI OD 480 EURA PO HEKTARU PROIZVODNE POVRŠINE. Prijedlog je da se potpora isplaćuje onim proizvođačima industrijskog krumpira koji proizvode na najmanje 0,5 ha proizvodne površine, bez gornjeg limita proizvodne površine, te koji su u proizvodnji ostvarili najmanji prinos od 40 t/ha škrobnog krumpira. Situaciju na hrvatskom tržištu krumpira čini povoljnom za ulazak u proizvodnju novih vrsta industrijskog krumpira je činjenica, da se, trenutno, u proizvodnji konzumnog krumpira hrvatski proizvođači suočavaju s velikim izazovima, prvenstveno zbog zabrane korištenja dijela kemijskih sredstava za čuvanje krumpira u skladištima. Prelazak na novi način zdravijeg čuvanja krumpira zahtijeva investicije u nova skladišta, za koje trenutno svi proizvođači nisu spremni. Stoga je kroz kontakte s njihovim udrugama, s njihove strane pokazan veliki interes za ulazak u novu proizvodnju industrijskog naročito škrobnog krumpira, gdje bi mogli koristiti planirani plodored, znanje stečeno u proizvodnji krumpira općenito, te postojeću mehanizaciju za obradu tla i vađenje krumpira, a gotovi krumpir bi isporučivali za industrijsku preradu direktno sa polja u tvornicu. Naime, ind. krumpir ne zahtijeva čuvanje u posebnim skladištima, već je plan proizvodnje sačinjen na način da krumpir, u pravilu, s polja ide direktno u preradu, jer se na taj način osigurava najbolje iskorištenje postotka škroba, odnosno suhe tvari u preradi krumpira. Nadalje, proizvođače krumpira ovoj proizvodnji privlači i činjenica da ind. krumpir ne mora biti kalibriran, već se u preradi mogu koristiti krumpiri svih veličina, što im garantira iskoristivost cjelokupnog uroda. Usprkos svemu navedenom, prema dosadašnjoj komunikaciji s proizvođačima krumpira, njima će teško biti ostvarivi svi parametri za konkurentnu proizvodnju ind. krumpira, poglavito u prvih 5 godina proizvodnje. Mnogobrojne europske zemlje koje su poznate po proizvodnji krumpira a imaju strategiju uvođenja novih sorti i jačanja lanca vrijednosti u proizvodnji potiču takve specifične vrste krumpira pa tako europske zemlje imaju npr. uvedenu proizvodnu potporu za proizvodnju škrobnog krumpira kap Češku, Finsku, Latviju, Poljsku i Francusku sa različitim iznosima potpora od 300 eur/ha do 700eur/ha. Potpora bi se trebala odobriti za krumpir koji je predan na obradu prerađivačkoj industriji a prema izdanim računima. Uvođenjem takve potpore za proizvodnju industrijskog krumpira kao i potpore drugim vrstama industrijskog povrća bi dovelo do pozitivnih trendova u poljoprivredi i ukupnom gospodarstvu: - Povećanje interesa poljoprivrednih proizvođača za ulazak u proizvodnju škrobnog krumpira - Stvaranje prostora i vremena za usvajanje tehnologije proizvodnje nove vrste krumpira i drugog povrća - Kompenzaciju dijela nedostatka konkurentnosti domaćih proizvođača, do čega uvijek dolazi u prvim godinama proizvodnje - Razvoj konkurentne proizvodnje nove industrijske sirovine koja će kroz preradu znatno uvećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje - Hrvatska će prestati biti izvoznica eventualnih viškova osnovnih poljoprivrednih sirovina, a postati će izvoznica vrijedne prerađene industrijske sirovine - Kroz konkurentnu proizvodnju industrijskog krumpira i drugog povrća krumpirovog ojačava se pozicija domaće prehrambene industrije na domaćem i stranom tržištu- - Povećanje zaposlenosti, nivoa dohotka i ekonomske snage u ruralnom prostoru gdje su i najveći proizvodni kapaciteti za preradu povrća Nije prihvaćen Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja (pa tako i proizvodno vezanih potpora) uključivanje novih kultura smanjuje iznos za uključene kulture temeljem preraspodjele omotnice što ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Prijedlog za uključivanje dodatnih kultura u sustav proizvodno vezanih potpora razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera za 2022. godinu.
3 Hrvatska poljoprivredna komora   U Mjeri 14. dodati potpore za krave dojilje i telad. U Mjeri 10. dodati korištenje stajskog gnojiva na poljoprivrednim površinama. U članku 19. tražimo pojašnjenje, prema kojem pravnom aktu (Uredbi ili Direktivi) je uvjetovano korištenje certificiranog sjemena za ostvarivanje prava na izravna plaćanja? Za PVP dodati: Potpore po površini za sjemenske usjeve i bob. Potpore po površini pod miješanim voćnim kulturama. Potpore po površini pod miješanim povrtnim kulturama. Potpore za ljekovito bilje. Potpore za batat kao i za sve druge povrtne vrste koje su u tablici. Djelomično prihvaćen Mjera 14.: Prijedlog izmjene mjere 14 koja uključuje potpore za kategoriju goveda „krave dojilje“ trenutno je u postupku konzultacija s EK. Mjera 10.: U tijeku je priprema novih operacija unutar mjere 10. U članku 19. propisano je korištenje certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje jer je Hrvatska jedinstvena po svom GMO free statusu i primjer mnogim drugim državama, te se onemogućava ugroza ovog statusa. Bob je uvršten kao prihvatljiva kultura za proizvodno vezane potpore za povrće. Temeljem analiza i iskustva u provedbi proizvodno vezanih potpora u proteklom petogodišnjem razdoblju i praćenja stanja u osjetljivim sektorima za koje se do sada isplaćivala proizvodno vezana potpora predložene su izmjene prihvatljivih kultura. Prilikom izmjena i odabira kultura Ministarstvo poljoprivrede u obvezi je poštivati ono što propisuju Uredbe (EU) br. 1307/2013, odnosno Uredba (EU) br. 2017/2393, uredbama su eksplicite navedene kulture kojima se može dodijeliti proizvodno vezana potpora i po kojim uvjetima. Intencija predloženih izmjena usmjeravanje je mjera poljoprivredne politike prema malim i srednjim proizvođačima te poljoprivrednim sektorima važnim iz gospodarskih, socijalnih ili okolišnih razloga, a predložene izmjene za cilj imaju povećanje učinkovitosti proizvodnje takvih proizvođača. Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja (pa tako i proizvodno vezanih potpora) uključivanje novih kultura potencijalno smanjuje iznos za uključene kulture temeljem preraspodjele omotnice što ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Prijedlog za uključivanje dodatnih kultura u sustav proizvodno vezanih potpora razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera za 2022. godinu.
4 Nikša Petković   Nikša Petković Općinski vijećnik Predsjednik Odbora za gospodarstvo i poljoprivredu Općinskog Vijeća Općine Vela Luka Predsjednik Udruge privatnih šumoposjednika VELA LUKA - KORČULA Poštovani, obraćam Vam se u pokušaju sudjelovanja u postupku savjetovanja kojom bi upozorili nadležna Ministarstva i naše zakonodavce, na pogrešan pristup rješavanju problematike poticaja u poljoprivredi vezano za mjeru – ODRŽAVANJE SUHOZIDA 10.1.10.. Te se nadam reakciji nadležnih koja bi za rezultat trebala imati adekvatno rješenje ove problematike , odnosno isplatu poticaju za sve suhozide koji su u funkciji. ( Ovaj prijedlog nastaje Nakon obavijesti da je otvoreno- Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta. Savjetovanje je otvoreno do: 26.2.2021. Savjetovanje možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=15998) OBRAZLOŽENJE : Naši tradicionalni suhozidi (konkretno- na otoku Korčuli) nastali su obradom terena , prvenstveno u posljednih 200 godina, kada su naši preci obrađivali dodjeljenu im zemlju, odvajajući kamen od plodne zemlje i pretvarali je u vrhunske vinograde. Kasnije (propašću loze),te se površine, najvećim dijelom pretvaraju u maslinike, koji su , nerjetko u funkciji i preko 150 godina... Naši suhozidi se bitno razlikuju od suhozida na sjeveru Dalmacije – koji su građeni prvenstveno za potrebe uzgoja stoke (najčešće ovaca) . Kod njihovih suhozida logično je da se priznaju samo obodni - rubni suhozidi jer oni to i jesu ( njihova namjena je ograđivanje određenog prostora), međutim, kod naših suhozida granični suhozidi omeđuju parcele ali su često i zajednički putevi između dviju stranaka, te su u današnje vrijeme, na većim parcelama, prilagođeni prometovanju vozilima( zbog napuštanja tradicije korištenja magaraca za pomoć u poljoprivrednim radovima). Tako dolazimo do apsurdnih situacija da se za poticaj ne priznaju u suhozide ni navedene prometnice a ni unutarnji suhozidi koje omeđuju. Smatramo da je osnovna intencija poticanja održavanja suhozida zaštita njihove kulturne – tradicijske vrijednost ali i njihova uloga u očuvanju plodne zemlje i posrednog utjecaja na klimu. Na primjeru otoka Paga , Kornata i ostalih sjevereno- dalmatinskih otoka vidimo devastirajući utjecaj dugogodišnje erozije – nastale prvenstveno zbog drugčije namjene zemljišta i njihovih –„ stočarskih“ suhozida... Naši suhozidi sprječavaju eroziju i pojavu klizišta čak i nakon katastrofalnih požara jer zadržavaju plodnu zemlju i omogućavaju regeneraciju bilo šuma ili poljoprivrednih kultura. Zbog toga bi trebalo poticati i održavanje suhozida i na području uređenih šuma, koje su uređene na način da sprečavaju ili znatno otežavaju nastanak i širenje požara. Sve češće smo svjedoci da se u novije vrijeme događaju situacije da se kod sadnje novih dugogodišnjih nasada , prethodno unište i mehanizacijom samelju i stoljetni suhozidi. Takva praksa će imati negativne posljedice na eroziju tla i posredno na klimu, također, uništavaju se starine-nekoliko stotina godina stari suhozidi, navodno „zaštićeno kulturno dobro“ . Spriječavanju njihove devastacije bi se u svakom slučaju pomoglo i adekvatnim poticajima za održavanje suhozida – koje smo naslijedili od svojih predaka i nadamo se predati našim potomcima... Život i egzistencija, u današnim prilikama su teški, naročito na otocima, koji su pored loših socio-ekonomskih trendova, dodatno opterećeni i izraženim klimatskim promjenama, nedostatkom vode, sve kraćim i upitnijim turističkim sezonama, tako da je mnogim našim obiteljima probudila nadu u kakvu takvu pomoć i olakšanje teške situacije donesena mjera - državnih poticaja iz 2017.-te godine, vezana na doneseni Pravilnik iz 2015. iz kojeg izdvajamo:“ Na temelju članka 120. stavka 2. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« broj 30/2015), ministar poljoprivrede donosi PRAVILNIK O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Opća odredba Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti, sadržaj, te način vođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta. Pojmovnik Članak 2. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje: (1) »ARKOD« je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku na području Republike Hrvatske. (21) »Suhozid« je građevina od kamena, podignuta rukom, bez dodatnog vezivnog materijala, maksimalne širine 2 metra. Grafički je prikazana u ARKOD-u kao linija. Suhozidi unutar ARKOD parcela ne evidentiraju se grafički, već duljinom izraženom u metrima. „- završen citat. Iz navedene definicije „Suhozid“- jasno je naznačeno da su to i „suhozidi unutar ARKOD parcele“, jedina je razlika što se ne evidentiraju grafički ( zbog tehničkih poteškoća kompjuterskih programa), te se isti evidentiraju „duljinom izraženom u metrima“. Prvi pravilnik koji regulira ovo područje donesen je 2017. i to je bio Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu NN19/2017 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_446.html „OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10. Članak 94. Uvjeti za ulazak u sustav potpore za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu sa evidentiranom suhozidom ukupne minimalne dužine 30 metara i visine uobičajene za područje na kojem se nalazi...“ Međutim, već kod početka primjene ove mjere javile su se brojne poteškoće od kojih izdvajamo: 1. Nerealno kratki rok za podnošenje prijave – Mjera je objavljena 28.04.2017. a krajni rok je bio 15.05. 2017. , što je obeshrabrilo i fizički onemogućilo brojne potencijalne korisnike ove mjere na otoku Korčuli. Navedeno je vidljivo iz dopisa kojeg je uputila Općina Vela Luka, Udruga maslinara Vela Luka i Udruga LAG 5 - citiramo:“ Naime obzirom da je tek od 28.04.2017. godine moguće unositi potporu za suhozide u Jedinstveni zahtjev, a rok za prijavu ističe 15.05.2017., javljaju nam se nezadovoljni korisnici koji nisu u mogućnosti evidentirati sve svoje vidljive suhozide na ARKOD česticama već samo one vanjske i tek 5 unutarnjih (Slika 1 u prilogu). „ 2. Iz navedenog dopisa je vidljivo da i oni koji su uspjeli stupiti u kontakt sa službenicima navode da je postojala i nekakva interna restrikcija prava na samo 5 unutarnjih suhozida koja se provodila kod upisa suhozida koji su se nalazili unutar ARKORD parcela – čestica, koju su provodili djelatnici Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Iz odgovora AGENCIJE ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI , RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU- , vidljivo je da se nadležni , na neki način opravdavaju, i zbog danih rokova i nepripremljenosti službi za evidenciju unutarnjih suhozida- citiramo: „ Razlozi nemogućnosti grafičkog evidentiranja unutarnjih suhozida, općenito, na cijelom području Republike Hrvatske bili su slijedeći: velika količina, slaba vidljivost na digitalnim ortofoto snimkama, nemogućnost raspoznavanja suhozida od nakupine kamenja i potpornih zidova terasa.Unutarnji suhozidi evidentirani su uglavnom kao alfanumerički podatak izražen kao procjenjena dužina unitarnjih suhozida u metrima dužnim, a ne grafički.“...“Nadalje,za 2017.godinu Ministarstvo poljoprivrede (dalje u tekstu: Ministarstvo) nema podatak o stvarnoj dužini unutarnjih suhozida te ne može predvidjeti učinak koji bi isplata potpora, koja uključuje unutarnje suhozide, imala na financijsku omotnicu za mjeru 10- Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Iz navedenog razloga korisnici ove godine mogu zatražiti potporu samo za vanjske suhozide koji su grafički evidentirani unutar ARKOD sustava.“ Te se na neki način obavezuju da isprave početne nedostatke i nedoumice slijedećom izjavom – citiramo :“Također, prema naputku Ministarstva, potrebno je evidentirati grafički i unutarnje suhozide u ARKOD sustavu za slijedeću godinu,kao podlogu za provedbu predmetne operacije u narednim godinama.“- završen citat. Međutim umjesto da se ispuni naputak Ministarstva poljoprivrede, da se grafički evidentiraju unutarnji suhozidi i krene u punu primjenu mjere, događa se upravo suprotno, znatno se ograničavaju prava korisnika mjera i mijenjaju se odredbe pravilnika- Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu NN19/2017 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_446.html Ovaj Pravilnik se 2018. Promijenio u Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu NN 19/2018 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_19_396.html „OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10. Članak 91. Uvjeti prihvatljivosti za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu te ima evidentirane vanjske suhozide čija je ukupna dužina najmanje 30 metara. Potporni zidovi, terase i unutrašnji suhozidi nisu prihvatljivi ...“ Kao što je vidljivo iz restriktivnih mjera pravilnika, potpora se odnosi samo na vanjske suhozide, te se naglašava da unutrašnji suhozidi nisu prihvatljivi, te umjesto obećanih povećanja prava – usklađenja sa stvarnim stanjem i izvornom namjerom i ulogom mjere dolazi do daljnjega ograničavanja navodnih prava na potporu. Na raznim stranicama nadležnih tijela postoji izraz „ unutrašnji suhozidi ZA SAD nisu prihvatljivi“, međutim, umjesto da se to „ZA SAD“ izmjeni, svakom novom zakonodavnom intervencijom u navedene Zakone i Pravilnike koji uređuju ovu problematiku „unutrašnjih suhozida“ ali i definiciju suhozida, dodatno se smanjuje broj „prihvatljivih“ suhozida , a time i obuhvat mjera poticaja. Trenutno je na snazi Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu NN 22/20 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_02_22_547.html u kojemu je dodano još i dimenzije suhozida u točki 4.: „OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10. Članak 91. Uvjeti prihvatljivosti za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu te ima evidentirane vanjske suhozide čija je ukupna dužina najmanje 30 metara. Potporni zidovi, terase i unutrašnji suhozidi nisu prihvatljivi. 2. korisnik podnosi Agenciji za plaćanja jedinstveni zahtjev na kojem traži ulazak u sustav potpore za OS na listu A i prijavljuje i dužinu suhozida na listu B, a u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva. 3. korisnik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije potpisivanjem jedinstvenog zahtjeva na listu A. 4. tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine...“ Upravo ovim dodatnim „preciziranjem“ definicije suhozida dodatno se udaljavamo od izvorne namjere potpore: „OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10. Članak 94. Uvjeti za ulazak u sustav potpore za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu sa evidentiranom suhozidom ukupne minimalne dužine 30 metara i visine uobičajene za područje na kojem se nalazi...“ Tako da odredbama trenutno važećeg a i novog predloženog Pravilnika, čak i mnogi sjeverno Dalmatinski „stočarski“ suhozidi izlaze iz mogućnosti za primjenu potpore jer su često njihovi suhozidi i uži od predviđenih 0,5m širine. Novim Pravilnikom su do u detalje zadani parametri, visine, širine i dužine suhozida- što je u potpunoj suprotnosti sa preporukama revizije Europske komisije u postavljanju obaveza. Navedeno je vidljivo iz dijela dopisa AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU kojim je odgovoreno primjedbama Općine Vela Luka , Udruge maslinara i LAG 5, iz koje citiramo: „Također, vezano za Vaše pitanje kako nije jasno iz Pravilnika što je „ visina uobičajena za područje“, prema preporukama revizije Europske komisije u postavljanju obaveza, ne koristi se fiksno određena vrijednost, jer bi na taj način i najmanje odstupanje značilo sankcioniranje korisnika i povećanje stope pogreške te je stoga na taj način navedena prihvatljiva visina suhozida u Pravilniku.“ Na žalost, sa vremenskim odmakom, neminovno se nameće zaključak da je resorna Agencija i Ministarstvo, odustala od prvotne namjere i namjene donesene mjere koja je trebala značajno pomoći stanovništvu prvenstveno na otocima, te je unatoč brojnim prigovorima i zamolbama sa terena, ustrajala da umjesto da se provede obećani grafički upis unutarnjih suhozida( iz 2017.god.) i puna primjena potpora za operaciju 10.1.10. Održavanje suhozida , svakom novom izmjenom Pravilnika dodatno je smanjivala broj i prava korisnika mjere. Nadamo se da je trenutan (po nama pogrešan) smjer u kojem se krenulo sa uređenjem ove problematike, podložan izmjenama jer je očito da se luta u postupanju i zakonskoj regulativi i želimo vjerovati da će naši zakonodavci uzeti u obzir brojne primjedbe i prijedloge brojnih pojedinaca , udruga građana i Jedinica lokalne samouprave koji se obraćaju nadležnim službama ili su sudjelovali u E- savjetovanju o najnovijim prijedlozima izmjena- Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 20/18, 115/18, 98/19na snazi od 11.03.2018.- proćišćeni tekst PRIJEDLOG IZMJENA ________________________________________ I. OPĆE ODREDBE Članak 2. (1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Članak 11. (1) Agrotehničkim Mjere, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se su zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje suhozida i rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.“ Kao što je vidljivo iz predloženih izmjena zakona u Članku.11. u Mjere zaštite zemljišta od erozije vodom i vjetrom- uvodi se i mjera Održavanje suhozida i rudina, kao zakonska obaveza. Posve je neprijeporno da upravo unutarnji suhozidi najviše sudjeluju u tom procesu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije, te je posve logično da se i za njih dodjeljuju poticaji kroz mjeru„OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS)- kroz Uvjete za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10.“ Poštovani, Na kraju analizi ove problematike predlažem zakonodavcu da provede obećani upis u evidenciju unutarnjih suhozida te da se vrati na izvornu definiciju suhozida i namjenu zakona i ranijih Pravilnika koji su obuhvaćali i unutarnje suhozide. Također, predlaže se da se ista mjera proširi na uređene šume( uređena na način da onemogućavaju nastanak i širenje požara) koje su nastale na bivšem poljoprivrednom zemljištu sa suhozidima. Jedino na taj način bi omogućli istinsku zaštitu suhozida i istinski poticaj – pomoć našim OPG-ovima- ljudima koji pokušavaju opstati na ovoj „škrtoj“, lijepoj zemlji. Za grupu građana koji dijele isto mišljene Nikša Petković iz Vele Luke Primljeno na znanje Pravilnikom za 2021. potpora se može ostvariti samo za vanjske suhozide. Prihvatljivost ostalih kategorija suhozidne gradnje bit će razmotrena u budućem periodu.
5 KLARA BARIĆ   Poziv na e-savjetovanje nije usklađen s temom savjetovanja u pozivu je: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, a zapravo je savjetovanje na temu Prijedloga pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za . godinu. Primljeno na znanje Riječ je o tehničkoj pogrešci u pozivu na e-savjetovanje. Tema savjetovanja je tijekom cijelog razdoblja provedbe e-savjetovanja ispravno navedena.
6 Sunčana Pešak  , PRAVILNIK O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2021. GODINU Rok savjetovanja je sramotno kratak što nije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama. Treba ga produžiti na zakonom propisanih 30 dana prema dopisu Povjerenika za informiranje. Nije prihvaćen U prijedlogu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu mijenjali su se u odnosu na 2020. godinu uvjeti prihvatljivosti za: - mjere proizvodno vezane potpore i - mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi. Za mjere proizvodno vezane potpore Ministarstvo poljoprivrede je od početka listopada 2020. godine provelo konzultacije i rasprave o predloženim izmjenama sa Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom poljoprivrednom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, čiji su članovi poljoprivrednici ujedno i korisnici potpora iz prijedloga navedenog Pravilnika. Također je nakon konzultacija sa relevantnim sektorima u poljoprivredi, na koje se izmjene odnose, prijedlog izmjena u proizvodno vezanim potporama objavljen i na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 5. veljače 2021. Nakon objave prijedloga izmjena pojedini uvjeti su se ponovno razmotrili i raspravili s relevantnim sektorima te su se nakon provedenih konzultacija revidirali. Novi uvjeti prihvatljivosti za proizvodno vezane potpore, da bi se mogli primjenjivati od 2021. godine, morali su se prethodno notificirati Europskoj komisiji najkasnije 19. veljače 2021. godine, sukladno Uredbi (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća koja je usvojena 23. prosinca 2020. godine. Izmjene su notificirane 19. veljače 2021. Mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi dio su prijedloga Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi u 2021. godini koji je bilo na e-savjetovanju u razdoblju od 10. prosinca 2020. do 7. siječnja 2021. i u kojem su navedene izmjene uvjeta prihvatljivosti. Nakon svih provedenih konzultacija sa relevantnim predstavnicima sektora poljoprivrede o izmjenama uvjeta prihvatljivosti za proizvodno vezane potpore i potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi iste su ugrađene u prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu koji je objavljen na portalu e-savjetovanje 19. veljače 2021. S obzirom da je rok za početak kampanje za podnošenje zahtjeva za izravne potpore već prema ustaljenoj praksi početkom ožujka svake godine, skraćeno je vrijeme za provedbu e-savjetovanja na osam dana kako bi korisnici mogli započeti s podnošenjem zahtjeva za 2021. godinu već od 8. ožujka, što je propisano i u prijedlogu Pravilnika.
7 Poljoprivredni institut Osijek I. TEMELJNE ODREDBE, Područje primjene S obzirom na postojanost i zastupljenost domaćeg sjemena na tržištu, a i činjenicu da je hrvatsko sjeme prepoznatljiv brend u više od 30 zemalja diljem svijeta, apeliramo da se u sustav Proizvodno-vezanih potpora uvrsti i posebna potpora proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala. Organizirana sjemenska proizvodnja koja je premašila 332 milijuna kuna, uz kontinuirani razvoj sortimenta, stalna ulaganja u tehnologiju proizvodnje i dorade sjemena te uz aktivni rad na tržištu, može ostvariti značajnu dodanu vrijednost i očuvanje radnih mjesta odnosno značajan gospodarski razvoj. Treba naglasiti da je gotovo 90% sjemenske proizvodnje u Republici Hrvatskoj organizirano upravo na području Slavonije i Baranje, a koja je kao regija najozbiljnije pogođena procesima deindustrijalizacije i za koju bi svako ulaganje u industriju sjemena bilo od izuzetne važnosti. Proizvodnja sjemenskog kukuruza kruna je ratarske proizvodnje koju odlikuje osobita složenost (izbor tabli, osiguranje prostorne izolacije, aktualni nedostatak sjemena, sve manji izbor proizvođača, rizik vremenskih uvjeta i sl.), a radi se o potencijalno iznimno dohodovnoj proizvodnji s izuzetnim financijskim efektom pa bi se ista trebala potaknuti dodatnim stimulacijama kako bi se smanjio dugogodišnji drastični pad ove proizvodnje u RH te smanjenje izvoznog potencijala. Kao primjer uspješnog zajedničkog programa s dobrim rezultatima navodimo „Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za razdoblje od 2017. do 2020. godine“ koji je rezultirao porastom uporabe certificiranog sjemena soje već u prvoj godini za gotovo 75% te drugim brojnim pozitivnim učincima (stabilizaciju sjemenske proizvodnje i jačanje izvoznog potencijala, razvoj oplemenjivanja i sjemenarstva soje u RH, dostatnost sigurne i kvalitetne sirovine za domaću proizvodnju te porast izvoza merkantilne robe po višim cijenama). Zbog svega navedenog smatramo da bi uvođenje Proizvodno vezanih potpora (PVP) u proizvodnju sjemena rezultiralo pozitivnim učincima sličnih razmjera u cjelokupnom sjemenarstvu kod nas i na taj način bi se dodatno potaknuli stručni, proizvodni i tehnološki potencijal ove grane koja je već dulje vrijeme zapostavljena. Primljeno na znanje Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja (pa tako i proizvodno vezanih potpora) uključivanje drugih sektora značilo bi smanjenje iznosa za ostale već uključene sektore što ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Prijedlog za uključivanje proizvodnje sjemena u sustav proizvodno vezanih potpora razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera za 2022. godinu.
8 OPG R.PETROVIĆ I. TEMELJNE ODREDBE, Područje primjene Ovaj Pravilnik ima netočan naziv. Točan naziv je "Pravilnik diskriminacije i pogodovanja" Nije prihvaćen Naziv je sukladan je vrstama mjera čija se provedba Pravilnikom propisuje
9 OPG Đurić Eva I. TEMELJNE ODREDBE, Područje primjene Pčelarstvo treba uvrstiti u iznimno osjetljive sektore i izravna plaćanja. Nacionalni pčelarski program kao potpora male vrijednosti ni u kom slučaju nije dostatna podloga za razvoj i unaprijeđenje sektora Pčelarstva. Uključenjem pčelarstva u izravna plaćanja pridonijelo bi povećanju broja košnica i pčelinjih društava. O važnosti istog za prirodu, poljoprivrednu proizvodnju, bioraznolikost i sve ostalo vjerujem da nije potrebno ikome pojašnjavati. A koliko je cijeli sektor pčelarstva ugrožen radi upotrebe pesticida i sve većeg opećeg zagađenja to je svakodnevno vidljivo. Tako da nije jasno iz kojeg razloga pčelarstvo nije iznimno osjetljiv sektor, niti kako to da se na isti ne podupire izravnim plaćanjima. Nije prihvaćen Sektor pčelarstva sukladno EU zakonodavstvu nije prihvatljiv za izravna plaćanja. Zbog ograničenih sredstava iz državnog proračuna za provedbu državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2021. godinu, proširenje prihvatljivih sektora na druge sektore, pa tako i sektor pčelarstva, ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Poticanje pčelarstva je iznimno važno zbog uloge koje pčele imaju u poljoprivrednoj proizvodnji, stoga su za unapređenje sektora pčelarstva osigurana značajna sredstva za provedbu mjera u okviru posebnog Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022.
10 Veseli Slavonac I. TEMELJNE ODREDBE, Područje primjene Ovaj Pravilnik bi trebalo skinuti sa e – savjetovanja te ponoviti e- savjetovanje i to iz nekoliko razloga: 1. Prema pravilima javnog savjetovanja sa javnošću, e- savjetovanje u prosjeku mora trajati 30 dana ili najmanje 15 dana. Ovaj Pravilnik je na e- savjetovanju 7 dana 2. Pravilnik ste objavili pod krivim nazivom: Poštovani/a, otvoreno je novo savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=15998 Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta. 3. Dana 19.2.2021. niste objavili priloge ovom Pravilniku. Priloge ste objavili tek na dan 24.2.2021. Ovo je grubo kršenja pravila savjetovanja sa javnošću i zbog toga predlažemo ponavljanje postupka u trajanju kako je propisano. Nije prihvaćen U prijedlogu Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu mijenjali su se u odnosu na 2020. godinu uvjeti prihvatljivosti za: - mjere proizvodno vezane potpore i - mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi. Za mjere proizvodno vezane potpore Ministarstvo poljoprivrede je od početka listopada 2020. godine provelo konzultacije i rasprave o predloženim izmjenama sa Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom poljoprivrednom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, čiji su članovi poljoprivrednici ujedno i korisnici potpora iz prijedloga navedenog Pravilnika. Također je nakon konzultacija sa relevantnim sektorima u poljoprivredi, na koje se izmjene odnose, prijedlog izmjena u proizvodno vezanim potporama objavljen i na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 5. veljače 2021. Nakon objave prijedloga izmjena pojedini uvjeti su se ponovno razmotrili i raspravili s relevantnim sektorima te su se nakon provedenih konzultacija revidirali. Novi uvjeti prihvatljivosti za proizvodno vezane potpore, da bi se mogli primjenjivati od 2021. godine, morali su se prethodno notificirati Europskoj komisiji najkasnije 19. veljače 2021. godine, sukladno Uredbi (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća koja je usvojena 23. prosinca 2020. godine. Izmjene su notificirane 19. veljače 2021. Mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi dio su prijedloga Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi u 2021. godini koji je bilo na e-savjetovanju u razdoblju od 10. prosinca 2020. do 7. siječnja 2021. i u kojem su navedene izmjene uvjeta prihvatljivosti. Nakon svih provedenih konzultacija sa relevantnim predstavnicima sektora poljoprivrede o izmjenama uvjeta prihvatljivosti za proizvodno vezane potpore i potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi iste su ugrađene u prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu koji je objavljen na portalu e-savjetovanje 19. veljače 2021. S obzirom da je rok za početak kampanje za podnošenje zahtjeva za izravne potpore već prema ustaljenoj praksi početkom ožujka svake godine, skraćeno je vrijeme za provedbu e-savjetovanja na osam dana kako bi korisnici mogli započeti s podnošenjem zahtjeva za 2021. godinu već od 8. ožujka, što je propisano i u prijedlogu Pravilnika.
11 Kristijan Puškarić I. TEMELJNE ODREDBE, Područje primjene Ispred Udruge hrvatskih sjemenara "Hrvatsko sjeme" apeliramo da se u sustav mjera potpora uvrsti i posebna potpora proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala. U cilju osiguravanja potreba za sjemenom uistinu je potrebno dodatno potaknuti sjemensku proizvodnju - posebno sjemenskog kukuruza. Ovakva mjera bila bi izravno usmjerenja ka postizanju veće samodostatnosti kod sjemena - jednog od najvažnijih strateških proizvoda. Nije prihvaćen Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja uključivanje drugih sektora značilo bi smanjenje iznosa za ostale već uključene sektore što ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Prijedlog za uključivanje proizvodnje sjemena u sustav proizvodno vezanih potpora razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera za 2022. godinu.
12 OPG Đurić Eva I. TEMELJNE ODREDBE, Provedbeno tijelo Broj pčelinjih društava također je prijavljen u JRDŽ, no taj podatak se ne vodi u APPRRR-u jer ne postoje izravna plaćanja za pčelarstvo. Nije prihvaćen Sektor pčelarstva sukladno EU zakonodavstvu nije prihvatljiv za izravna plaćanja.
13 OPG Đurić Eva II. POSEBNE ODREDBE, 2. JEDINSTVENI ZAHTJEV u Jedinstveni zahtjev treba uvrstiti list pa podacima iz JRDŽ o broju pčelinjih društava. Nije prihvaćen Sektor pčelarstva sukladno EU zakonodavstvu nije prihvatljiv za izravna plaćanja.
14 OPG Đurić Eva II. POSEBNE ODREDBE, 2. JEDINSTVENI ZAHTJEV Pčelarstvo se može uvrstiti u okviru plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a i u proizvodno vezane potpore Nije prihvaćen Sektor pčelarstva sukladno EU zakonodavstvu nije prihvatljiv za izravna plaćanja. U skladu s člankom 52. uredbe Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009, proizvodno vezana potpora može se dodijeliti za sljedeće sektore i proizvodnje: žitarice, uljarice, proteinske usjeve, mahunasto povrće u zrnu, lan, konoplju, rižu, orašasto voće, krumpir za proizvodnju škroba, mlijeko i mliječne proizvode, sjeme, ovčje i kozje meso, goveđe i teleće meso, maslinovo ulje, dudov svilac, sušenu krmu, hmelj, šećernu repu, šećernu trsku i cikoriju, voće i povrće i kulture kratkih ophodnji. Poticanje pčelarstva je iznimno važno zbog uloge koje pčele imaju u poljoprivrednoj proizvodnji, stoga su za unapređenje sektora pčelarstva osigurana značajna sredstva za provedbu mjera u okviru posebnog Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022.
15 Domagoj Jukić II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 48., U vrijeme kada na svim duhanskim proizvodima stoje zastrašujuće slike koje odbijaju kupovinu duhanskih proizvoda. Kada se zabranjuje pušenje u kafićima, restoranima , javnim mjestima, ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potporu duhanu i to ni manje ni više kroz osjetljivi sektor u poljoprivredi u iznosu omotnice od 42. mil. kuna. Bilo bi smiješno da nije žalosno. Dodjeljujete potporu onima koji proizvode proizvod zbog kojega zdravstvene institucije izdvajaju ogromna sredstva za liječenje od posljedica tog proizvoda- pušenja. Za iznos od 42 mil.kuna može se sagraditi i opremiti dom zdravlja. Kada će Ministarstvo poljoprivrede prestati sa ovakvom nebuloznom praksom. Primljeno na znanje Uredbama 1308/2013 i 1307/2013 Europske komisije definirani su temeljni elementi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda te pravila izravnih plaćanja za sve sektore poljoprivredne proizvodnje. Provedba mjera potpore za iznimno osjetljive sektore u Republici Hrvatskoj usklađena je s odredbama uredbi 1408/2013, 2019/316 i 1407/2013. Duhan se u Republici Hrvatskoj proizvodi dugi niz godina te predstavlja važan sektor poljoprivredne proizvodnje i bitan je čimbenik u kreiranju vanjsko trgovinske bilance. Duhan je kultura koja se uzgaja na siromašnim pjeskovitim tlima, gdje je mala mogućnost uzgoja drugih proizvodnih kultura, a tijekom zadnjih godina, površine pod duhanom, kao i proizvodnja, se smanjuju. Površine na kojima se proizvodi duhan smanjene su za 34%, dok je proizvodnja, u odnosu na 2017. godinu, smanjena za 17%. Obzirom da je proizvodnja duhana specifična za određena područja u Republici Hrvatskoj, njezino zadržavanje i održivost nužno je i za demografsku opstojnost ruralnog područja. Poticanjem ove proizvodnje osigurava se zapošljavanje, smanjenje siromaštva i poboljšanje kvalitete života u područjima Republike Hrvatske koja se bave ovom proizvodnjom. U skladu s navedenim sektor duhana prepoznat kao izrazito važan i osjetljivi sektor.
16 Veseli Slavonac II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 43. Čitali smo u tisku da će poljoprivrednici kako bi ostvarili pravo na PVP plaćanja morati imati sklopljenu policu osiguranja sa osiguravajućom kućom. Sada toga prijedloga više nema, dali je bilo potrebno da propadnu dvije šećerane kako bi povukli potpuno nebulozni prijedlog. Tko je to u ministarstvu poljoprivrede zagovarao sigurno je računao na proviziju od osiguravajućih kuća. Primljeno na znanje Temeljem analiza i iskustva u provedbi proizvodno vezanih potpora u proteklom petogodišnjem razdoblju, praćenja stanja u sektorima kojima se dodjeljuju proizvodno vezane potpore te provedenog savjetovanja s javnošću, kao i dijaloga sa sektorskim komorama te udrugama i predstavnicima proizvođača, Ministarstvo poljoprivrede je predložilo i objavilo na svojoj web stranici izmjene uvjeta prihvatljivosti za postojeće proizvodno vezane potpore (PVP) iz Programa izravnih plaćanja koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu. Cilj predloženih izmjena je povećanje učinkovitosti proizvodnje u pojedinim sektorima te osiguravanje samodostatnosti i prehrambene sigurnosti. Nakon objave informacija o promjenama uvjeta u PVP pristigle su reakcije poljoprivrednika na prijedlog zbog čega su se pojedine odluke naknadno preispitale/izmijenile, između ostalog i uvjet osiguranja kod PVP za šećernu repu, voće i povrće. Na prijedlog preispitivanja uvjeta police osiguranja u svim sektorima proizvodno vezane potpore, Ministarstvo je prihvatilo pristigle komentare u vezi s uvjetom osiguranja. Ovaj uvjet je uklonjen iz Prijedloga novog modela PVP za 2021. kao uvjet prihvatljivosti kod svih mjera PVP. Također, potrebno je naglasiti kako se u Republici Hrvatskoj provodi mjera 17 Osiguranje, koja je financirana sredstvima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a koja pokriva 70% troškove police osiguranja poljoprivrednim gospodarstvima koja istu imaju sklopljenu sa osiguravajućim kućama.
17 Veseli Slavonac II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Molim neka se jave stručnjaci koji su propisali površinu i prinos za orahe i lijesku? Zanima me na temelju kojih je to kalkulacija izračunato ili ih je takve netko naručio, vjerujem da su naručene kao i sve po dobroj staroj recepturi ljudi kojima nije teško prepoznati potpis. Primljeno na znanje Sve predložene izmjene te prijedlozi minimalnih površina i prinosa za svaku od kultura konzultirani su sa poljoprivrednicima putem krovnih organizacija (HGK, HPK, HOK, HUP). Kod određivanja prinosa kod PVP za voće i povrće, koje PG mora doseći u jednoj godini proizvodnje, Ministarstvo se vodilo prijedlozima dostavljenim od strane dionika proizvodnje, ali i onim stručnim i očekivanim prinosima uslijed poštivanja svih agrotehničkih zahvata. Nakon objave informacija o promjenama uvjeta u PVP pristigle su reakcije poljoprivrednika na prijedlog zbog čega su se pojedine odluke naknadno preispitale/izmijenile, a između ostalog i minimalno utvrđeni prinosi, odnosno minimalno isporučene proizvedene količine po ha kod PVP za voće i povrće te su minimalni prinosi određenih vrsta voća i povrća korigirani.
18 Veseli Slavonac II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 42. Tablica br. 15. Priloga naziva se „Minimalno proizvedene i isporučene količine voća“. Međutim za pojedino voće to predstavlja maksimalnu proizvedenu količinu i to za: kupinu, malina. Međutim za neko voće je propisano ispod minimalne proizvodnje kao što je kod jabuke i kruške. Kako je moguće da je potrebno imati više kupina po hektru od krušaka. Prema ovako postavljenim pravilima proizvedenih količina voća jasno je tko će podijeliti novac za PVP voće a to se već nekoliko godina ponavlja a to su nasadi jabuka, mandarina i ovaj put krušaka. Svim poljoprivrednicima je jasno tko stoji iza ovog voća. Primljeno na znanje Sve predložene izmjene te prijedlozi minimalnih površina i prinosa za svaku od kultura konzultirani su sa poljoprivrednicima putem krovnih. Kod određivanja prinosa kod PVP za voće i povrće, koje PG mora doseći u jednoj godini proizvodnje, Ministarstvo se vodilo prijedlozima dostavljenim od strane dionika proizvodnje, ali i onim stručnim i očekivanim prinosima uslijed poštivanja svih agrotehničkih zahvata. Nakon objave informacija o promjenama uvjeta u PVP pristigle su reakcije poljoprivrednika na prijedlog zbog čega su se pojedine odluke naknadno preispitale/izmijenile, a između ostalog i minimalno utvrđeni prinosi, odnosno minimalno isporučene proizvedene količine po ha kod PVP za voće i povrće te su minimalni prinosi određenih vrsta voća i povrća korigirani.
19 Fragaria doo II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 42., stavak 4. - isto kao i kod PVP za povrće, nije prihvatljivo ograničenje maksimalne površine za prioritetni sektor hrvatske poljoprivrede. Nije prihvaćen Intencija predloženih izmjena kriterija usmjeravanje je mjera poljoprivredne politike prema malim i srednjim proizvođačima što je u skladu sa strateškim ciljevima navedenima u prijedlogu Strategije poljoprivrede za razdoblje 2020.-2030. Također, zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja ukidanjem gornje granice za voće i povrće povećao bi se broj prihvatljivih hektara, ali bi se smanjila potpora po hektaru a potpora bi bila usmjerena ka velikim proizvođačima, a ne kako je ciljem zadano malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima.
20 Fragaria doo II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 41., stavak 6. - pohvalno je povećanje prihvatljive površine, ali nije prihvatljivo da se ograničenja veličine primjenjuju samo u proizvodnji voća i povrća. Republika Hrvatska je Programom Ruralnog razvoja, koji je prihvaćen kako od Hrvatskog Sabora, tako i od Europske komisije, odrdila sektore povrćarstva, stočarstva i voćarstva kao svoje prioritetne sektore. Ovakvo ograničenje je dakle u suprotnosti s Programom Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a time i u suprotnostis odlukom Hrvatskog sabora. Nije prihvaćen Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske, u skladu sa SWOT analizama, prioritet se daje sektorima voća i povrća te stočarstva. Također, prioritet su mala poljoprivredna gospodarstva (mjera 6) te srednja poljoprivredna gospodarstva (mjera 4), a isti cilj imaju i proizvodno vezana plaćanja. Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja (pa tako i proizvodno vezanih potpora) ukidanjem gornje granice za voće i povrće povećao bi se broj prihvatljivih hektara, ali bi se smanjila potpora po hektaru, što bi, zbog smanjenog prinosa i nepovoljnog stanja na tržištu, dodatno uzrokovalo odustajanje od proizvodnje voća i povrća te ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti.
21 Fragaria doo II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Članak 17., stavak 4. - Postoji značajan broj korisnika koji obrađuju površine koje nisu u ARKOD sustavu (najčešće državno poljoprivredno zemljište). Znači li to da poljoprivrednici koji koriste i takove površine neispunjavaju uvjete za ostvarivanje izravne potpore? Primljeno na znanje Za površine koje nisu evidentirane u ARKOD sustavu nije moguće ostvariti izravne potpore.
22 Kristijan Puškarić II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Ispred Udruge hrvatskih sjemenara "Hrvatsko sjeme" dajem podršku formulaciji iz Članak 19. stavak 7 gdje i nadalje imamo na snazi učinkovit sustav potpora za proizvodnju genetski nemodificirane soje. Ovaj model značajno je utjecao na cjelokupnu proizvodnju soje - od sjemenarstva do merkantilne proizvodnje. Vezano na poglavlje 3.6. Proizvodno vezane potpore - MI sjemenari Hrvatske snažno apeliramo da se sva proizvodnja biljnog reprodukcijskog materijala stavi pod ovu grupu potpora. Ovdje prvenstveno mislimo da potporu sjemenskoj proizvodnju kukuruza. Isti ovaj zahtjev artikulirali smo i kod Poglavlja Mjera za iznimno osjetljive sektore gdje je izneseno stanje stvari, podcrtani negativni trendovi te dane dodatne argumentacije. Ova dva komentara su povezana i imaju isti cilj - Potpora za proizvodnju sjemena morala bi ući na neki način u poseban režim potpora kako bi osigurali potrebne količine sjemena i približili se samodostatnosti. Posebno naglašavamo proizvodnju sjemena kukuruza koja je najugroženija. Nije prihvaćen Zbog ograničenih sredstava iz omotnice za financiranje programa izravnih plaćanja (pa tako i proizvodno vezanih potpora) uključivanje drugih sektora značilo bi smanjenje iznosa za ostale već uključene sektore što ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Prijedlog za uključivanje proizvodnje sjemena u sustav proizvodno vezanih potpora razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera za 2022. godinu
23 Udruga za tov i uzgoj junadi Baby -beef II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Poštovani, Udruga Baby Beef slaže se sa promjenom uvjeta PVP-a s obaveznim razdobljem tova na gospodarstvu korisnika od najmanje 250 dana za muška grla i najmanje 180 dana za ženska grla od dana dolaska grla na gospodarstvo do dana isporuke koja se odvija od dana stupanja na snagu Pravilnika do 31. prosinca 2021. godine. Međutim, ne slažemo s člankom br. 38. stavak 2 koji kaže da su prihvatljiva muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u JRDŽ nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 30 mjeseci. Udruga Baby Beef u nekoliko navrata je isticala svoju prepoznatljivu proizvodnju baby beef-a, odnosno mlade junetine koja jest do 24 mjeseca starosti. Sve iznad te starosti već spada u kategoriju govedine, a držimo kako nije potrebno poticati proizvodnju govedine. S obzirom na epidemiju bolesti COVID-19 i otežanog poslovanja predlažemo da iznimno za 2021. godinu prihvatljiva budu grla koja nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 28 mjeseci, kao što je to bio slučaj i krajem prošle godine, sukladno tumačenju za postupanje od mjeseca listopada 2020. godine koje je Ministarstvo poljoprivrede uputilo Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prema kojem se svim korisnicima PVP-a za tov junadi povećava prihvatljiva starost grla sa 24 na 28 mjeseci za grla isporučena do kraja 2020. godine. Stava smo i predlažemo da se za 2022. godinu uvjeti za proizvodno vezane potpore za tov junadi moraju vratiti na grla starosti između 12 – 24 mjeseca, jer kao što je i ranije navedeno, to jest junetina po kojoj je naša hrvatska proizvodnja prepoznatljiva. Nije prihvaćen S obzirom da se nepovoljna situacija na tržištu uzrokovana širenjem bolesti COVID-19 nastavila i u 2021. godinu, i dalje su prisutni problemi u isporukama planirane proizvodnje na tržište uslijed čega utovljena grla prelaze optimalnu tjelesnu masu kao i maksimalnu starosnu dob. Iz tog razloga je za 2021. godinu propisana veća maksimalna dob životinja prihvatljiva za ovu potporu. Kriterij prihvatljivosti vezan uz dob životinja dozvoljava isporuku grla i prije navršenih 30 mjeseci.
24 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' II. POSEBNE ODREDBE, 3. PROGRAM IZRAVNIH PLAĆANJA Predmet: očitovanje na Prijedlog promjene uvjeta za PVP za 2021. godinu Poštovani! Obraćamo vam se povodom objave prijedloga uvjeta za proizvodno vezanu potporu za 2021. Godinu. Između ostalog, u tablici je navedena minimalna proizvodnja mandarina od 30t/ha. Navedena količina nikako ne može biti minimalno prihvatljiva. Ako uzmemo u obzir podatak iz ARKOD sustava o cca 1700 ha pod mandarinama u Hrvatskoj te ako uzmemo podatke o ukupnoj količini proizvodnje u zadnjih pet godina (od cca 17.000 tona u 2017. do cca 48.000 tona u 2019.) dolazimo do podatka o prosječnom prinosu od 10 t/ha u 2017. I 28t/ha u 2019. godini. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti da proizvođači mandarina neće moći ostvariti sredstva kroz PVP. Ovdje u obzir treba uzeti činjenicu da u ukupnu površinu spadaju i mlađa stabla mandarina koja još nisu u punom rodu. Isto tako je činjenica da dolina Neretve sa oko 2,5 milijuna stabala mandarina u zadnjih pet godina nije proizvela više od 50.000 tona mandarina, što daje oko 20 Kg po stablu mandarine. Poznato je da se sorte Zorica rana i Okitsu sade na razmake 4-4,5x2-2,5 metara, netko i šire, Chahara, Kuno 4,5-5x3-3,5 metara, Saigon i Owari 5-5,5x3-4 metara, Klementina i šire. To čini od 10-25 metara kvadratnih po stablu, odnosno 400-1000 stabala po hektaru. Nadalje, mandarina se često veže na jabuku, što nikako nije usporedivo. Napominjemo, da se mandarina uzgaja na gornjoj – kritičnoj granici uzgoja agruma, što je čini specifičnom i vrlo ranjivom. Posebno je to primjetno nakon zime 2016/17., od kada je primjetan izniman pad prinosa i proizvodnje. Očito je i da su klimatske promjene, posebno primjetne na agrumima u dolini Neretve. Ako uzmemo statističke podatke proizvodnje agruma u EU, dolazimo do podatka da je prosječan pronos agruma u zemljama EU oko 20 t/ha (Table 3.1 YIELDS, cc.europa.eu). Nadalje iz podataka o prosječnom prinosu jabuka i krušaka u zemljama EU, dolazimo do iznosa od 40t/ha, odnosno 38t/ha u proizvodnji kruške (u prijedlogu 7t/ha???). Slijedom svega navedenoga, tražimo da se izmjeni podatak u tablici PVP za voće, za mandarinu, i umjesto 30t/ha, navede minimalna proizvodnja 15t/ha. Što se tiče proizvodnje jagoda, smatramo da je 10t/Ha iznad prosječna vrijednost prinosa jagoda po hektaru. Dobrim urodom jagoda u dolini Neretve smatra se u prvoj godini 0,60-0,70 Kg/biljci te 0,30-0,40Kg/biljci u drugoj godini, što čini 9.000-20.000 t/Ha. Slijedom navedenog, tražimo da se izmjeni podatak u tablici PVP za voće, za jagodu, i umjesto 10t/Ha navede minimalna proizvodnja 7t/ha. Za lubenicu je dan prijedlog od 30t/ha, što smatramo također prevelikim minimalnim urodom te tražimo da se smanji na 20t/ha Što se tiče PVP za povrće, predlažemo da se maksimalna površina za potporu smanji na prvih 5 Ha. Kao i tablica za voće, tablica za minimalnu proizvodnju povrća puna je nelogičnosti, a prinosi za pojedine kulture propisani kao minimalni, ne mogu biti ni maksimalni. Skrećemo pažnju i na kulture koje se prodaju komadno: salata, cvjetača, brokula i dr. te bi za takve kulture bilo potrebno minimalni urod prilagoditi drugim mjernim jedinicama. Također, nije jasan minimalni urod za sušeno voće (smokva, šljiva i dr.), posebno proizvođačima koji ne prodaju u svježem stanju. Kod peršina, proizvođači lista peršina i celera, neće moći nikada zadovoljiti uvjet minimalnog uroda te je potrebno definirati je li se proizvodi list ili korijen. Kod luka, proizvođači mladog luka također neće moći ispuniti uvjet. U svakom slučaju, tablice za voće i povrće traže ozbiljniji pristup, nebulozne su i treba ih doraditi. Ukoliko je potrebna stručna pomoć od strane članova Udruge – agronoma, stojimo na raspolaganju. Predlažemo sljedeće: Kupus 25 t Tikvica 15 t Salata 8 t Blitva, špinat 10 t Lubenica 20 t Dinja 15 t Kelj 10 t Cvjetača 10 t Brokula 5 t Djelomično prihvaćen Sve predložene izmjene te prijedlozi minimalnih površina i prinosa za svaku od kultura konzultirani su sa poljoprivrednicima putem krovnih organizacija (HGK, HPK, HOK, HUP). Kod određivanja prinosa kod PVP za voće i povrće, koje PG mora doseći u jednoj godini proizvodnje, Ministarstvo se vodilo prijedlozima dostavljenim od strane dionika proizvodnje, ali i onim stručnim i očekivanim prinosima uslijed poštivanja svih agrotehničkih zahvata. Nakon objave informacija o promjenama uvjeta u PVP pristigle su reakcije poljoprivrednika na prijedlog zbog čega su se pojedine odluke naknadno preispitale/izmijenile, a između ostalog i minimalno utvrđeni prinosi, odnosno minimalno isporučene proizvedene količine po ha kod PVP za voće i povrće te su minimalni prinosi određenih vrsta voća i povrća korigirani.
25 Kristijan Puškarić II. POSEBNE ODREDBE, 4. MJERE POTPORE ZA IZNIMNO OSJETLJIVE SEKTORE U POLJOPRIVREDI Ispred Udruge "Hrvatsko sjeme" koja okuplja sjemenare Hrvatske i kao njen predsjednik predlažem da se, uz navedene sektore, proizvodnja biljnog reprodukcijskog materijala obvezno obuhvati ovim mjerama potpore. Svima nam je ova pandemija ukazala potrebu da budemo što je moguće više samodostatni u strateškim poljoprivrednim proizvodima, a sjeme je upravo jedan od ključnih. Nažalost, uvjeti za proizvodnju sjemena u Hrvatskoj dramatično su pogoršani u posljednjih godinu dana te smo suočeni sa situacijom da se pozitivni trendovi u proizvodnji sjemena koje smo gradili nekoliko sezona naglo srozavaju pod pritiskom općeg stanja. Naime, tržišna kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda koje su u dramatičnom porastu s jedna strane i posve destimulativna nacionalna politika spram proizvodnje sjemena s druge - dovela je do toga da sjemenske kompanije u Hrvatskoj više na mogu organizirati potrebnu proizvodnju sjemena za potrebe Republike Hrvatske. Najugroženija je upravo najveća ratarska kultura - kukuruz. Svjedočimo paradoksalnoj situaciji povećanih potreba za proizvodnjom sjemena kukuruza u sudaru katastrofalnim padom interesa za proizvodnju, a sve u općoj nestašici potrebnog sjemena za predstojeću sjetvu. Domaće sjemenske kompanije ove sezone imaju potrebu ugovoriti proizvodnju sjemena kukuruza na preko 2000 ha u Hrvatskoj, ali već sada je jasno da neće moći osigurati niti polovinu potreba. Imamo nezabilježen pad interesa proizvođača sjemena za ovu proizvodnju koliko god se sjemenske kuće trudile podići cijene i poboljšati uvjete - nije moguće naći dovoljne površine za ovu proizvodnju. Svaki proizvođač odreda naglašava potrebu dodatnog poticaja ovoj proizvodnji. Ono što je najgore, ovo nije ovosezonska anomalija, već negativan trend možemo očekivati i ubuduće ukoliko se nešto bitno ne promjeni. Pritisnuti ovakvom situacijom domaći sjemenari moraju ugovarati sjemensku proizvodnju u inozemstvu. Tako će ove godine sjeme za domaće potrebe biti proizvedeno u Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji, Mađarskoj, Češkoj, Turskoj ili još nekoj udaljenoj destinaciji. Ovakva situacija zadaje značajan udarac i domaćoj proizvodnji sjemena i domaćim sjemenarima te ustvari dovodi u pitanje osiguravanja potrebnih količina sjemena. Očit je primjer i službena statistika koja kaže da je proizvodnja sjemenskog kukuruza od 2015. pala s 5900 ha na 1145 ha u 2020., a ukoliko se nešto odmah ne učini mogla bi biti svedena na - ništa. S druge strane, ako pogledamo tržišnu situaciju s ponudom sjemena kukuruza ove sezone jasno se vidi nedostatak sjemena u ponudi uzrokovan dvama činjenicama. Prva je činjenica da je prošla godina bila vrlo nepovoljna za proizvodnju sjemena kukuruza što je uzrokovalo manje raspoložive količine, kako u HR tako i u cijeloj Europi (podaci Euroseedsa ovo potvrđuju). Druga stvar je da su strane kompanije koje su također suočene s određenim manjkovima jednostavno odlučile ne isporučiti sjeme na hrvatsko tržište. Obje ove činjenice samo pojačavaju svjesnost o potrebi osiguranja nužnih količina sjemena kukuruza za domaće potrebe. Kod ostalih ratarskih kultura situacija nije toliko dramatična kao kod kukuruza, ali se također pojavljuje negativan trend - proizvođači odustaju od sjemenske proizvodnje i okreću se isključivo merkantilnoj proizvodnji. Razlog ovome leži u tome što su posljednjih sezona cijene merkantilnih roba uglavnom u stalnom porastu, a cijene sjemena ne rastu. U takvim cjenovnim odnosima sjemenari gube konkurentnost i argumente kojima bi pridobili proizvođače da proizvode sjeme. Na koncu, nadamo se da će se u promišljanu ove situacije zaključiti da je proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala ova potpora neophodna - poglavito potpora za proizvodnju sjemena kukuruza. Ovakvom potporom povećali bi samodostatnost i sigurnost opskrbe sjemenom za domaću poljoprivrednu proizvodnju. Nije prihvaćen Zbog ograničenih sredstava iz državnog proračuna za provedbu Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2021. godinu proširenje Programa na druge sektore, pa tako i sektor proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala, ne bi dalo pozitivne učinke koji se provedbom mjera žele ostvariti. Uključivanje proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala razmotrit će se u okviru izrade prijedloga mjera proizvodno vezanih potpora za 2022. godinu.
26 Općina Vela Luka II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Prijedlog izmjena članak 92. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu OPERACIJA 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.10. Članak 92. Uvjeti prihvatljivosti za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu te ima evidentirane suhozide čija je ukupna dužina najmanje 30 metara a visine i širine uobičajene za područje na kojem se nalazi. - iza riječi „evidentirane“ briše se riječ - „vanjski“, - iza riječi „metara“ dodaju se riječi „a visine i širine uobičajene za područje na kojem se nalazi.“ , - briše se rečenica - „Potporni zidovi, terase i unutrašnji suhozidi nisu prihvatljivi.“ 2. korisnik podnosi Agenciji za plaćanja jedinstveni zahtjev na kojem traži ulazak u sustav potpore za OS na listu A i prijavljuje i dužinu suhozida na listu B, a u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva. 3. korisnik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije potpisivanjem jedinstvenog zahtjeva na listu A. - briše se točka 4. u cijelosti OBRAZLOŽENJE: Pravo na potporu za operaciju 10.1.10. Održavanje suhozida prvi put je regulirano 2017. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu NN19/2017, 45/17,46/17). Kao uvjete za ostvarivanje potpore za operaciju 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) navodi se: „Uvjeti za ulazak u sustav potpore za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu sa evidentiranom suhozidom ukupne minimalne dužine 30 metara i visine uobičajene za područje na kojem se nalazi.“ Tada je bilo nejasno što obuhvaća termin visine uobičajene za područje na kojem se nalazi te je određen i nerealno kratak rok za unos svih podataka o suhozidima u ARKOD sustav koji su bili potrebni za ostvarivanje prava na ovu potporu. Obzirom da nam se tada obratio veliki broj nezadovoljnih korisnika kojima se ograničila mogućnost obilježavanja svih unutarnjih suhozida u ARKOD-u Općina Vela Luka uputila je upit APPRRR-u zajedno sa Udrugom maslinara Vela Luka i Lokalnom akcijskom grupom LAG5 sa molbom za obrazloženje navedenih nejasnoća.. U dobivenom očitovanju APPRRR-a vezano za termin „visine uobičajene za područje na kojem se nalazi.“ navodi se kako: “Prema preporukama Europske komisije u postavljanju obveza, ne koriste se fiksno određene vrijednosti, jer bi na taj način i najmanje odstupanje značilo sankcioniranje korisnika..:“. Nije stoga jasno zašto se u izmjenama Pravilnika dodaje uvjet prihvatljivosti za OS - „4. tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine.“ ako je jasno da to znači sankcioniranje korisnika radi svake nesukladnosti sa navedenim. Jesu li preporuke Europske komisije prestale vrijediti ili su dobivene nove? Očitovanje APPRRR na dio upita vezan za obilježavanje unutarnjih suhozida glasilo je: "...unutar ARKOD sustava većina suhozida je evidentirana linijama samo na rubnim dijelovima parcele, dok unutarnji suhozidi nisu grafički evidentirani.“ Objašnjeno je kako nisu evidentirani radi velike količine, slabe vidljivosti i sl. „Nadalje, za 2017. godinu Ministarstvo poljoprivrede (dalje u tekstu: Ministarstvo) nema podatak o stvarnoj dužini unutarnjih suhozida te ne može predvidjeti učinak koji bi isplata potpora koja uključuje unutarnje suhozide imala na financijsku omotnicu za mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Iz navedenog razloga korisnici ove godine mogu zatražiti potporu samo za vanjske suhozide koji su grafički evidentirani unutar ARKOD sustava. Također, prema naputku Ministarstva potrebno je evidentirati grafički i unutarnje suhozide u ARKOD sustavu za slijedeću godinu, kao podlogu za provedbu predmetne operacije u narednim godinama.“ Slijedeće, 2018., godine donesen je novi Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu NN 19/2018 u kojemu dolazi do izmjene u članku 91. „Uvjeti prihvatljivosti za OS jesu: 1. poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu te ima evidentirane vanjske suhozide čija je ukupna dužina najmanje 30 metara. Potporni zidovi, terase i unutrašnji suhozidi nisu prihvatljivi ...“ Ministarstvo je vlastitu preporuku ovim izmjenama izgleda zanemarilo ili financijska omotnica za mjeru 10 nije bila usklađena sa stvarnim stanjem na terenu? Ovdje bi htjeli naglasiti kako nisu svi suhozidi u Hrvatskoj isti i kako bi se zakonski akti koji se odnose na njih trebali prilagoditi stvarnom stanju na terenu. Tradicionalni suhozidi otoka Korčule nastali su obradom teško pristupačnog, brdovitog i krševitog terena sa vrlo malo plodnog tla. Stoljećima su vrijedne ruke lokalnog stanovništva pretvarale takve terene u terasasta plodna tla ograđena suhozidima koji su čuvali plodno tlo od erozije. Danas ta mreža suhozida predstavlja autentično krajobrazno obilježje otoka Korčule. Nekada su se tu obrađivali vrhunski vinogradi a kasnije kroz povijest vinovu lozu su zamijenile masline. Specifični pedo-klimatski uvjeti unutar suhozida utjecali su na razvoj autohtonih sorti maslina lastovke i drobnice, čije je specifično ulje danas zaštićeno oznakom izvornosti na razini EU kao „Korčulansko maslinovo ulje“. Nadalje hrvatski su otoci poznati po problemu usitnjavanja zemljišta. Na otoku Korčuli taj je problem vrlo izražen pa su obradive površine koje su nekada bile cjeline i sastojale se od unutarnjih i vanjskih suhozida (koji su bili ogradni suhozidi prema susjednoj čestici) danas podijeljene na nekoliko vlasnika/posjednika kojima nije svima pripao dio čestice koji uključuje vanjske suhozide. Na taj su način ostali zakinuti za pravo na potporu. Suhozidi otoka Korčule bitno se razlikuju od suhozida na sjevernom Jadranu koji su građeni prvenstveno za potrebe uzgoja stoke (najčešće ovaca). Kod tih suhozida logično je da se priznaju samo obodni - vanjski suhozidi jer oni to i jesu (njihova namjena je ograđivanje određenog prostora), međutim, kod suhozida na otoku Korčuli vanjski (granični) suhozidi omeđuju parcele ali su često i zajednički putevi između dva vlasnik/posjednika te su u današnje vrijeme prošireni i prilagođeni prometovanju vozilima (zbog napuštanja tradicije korištenja magaraca za pomoć u poljoprivrednim radovima). Tako dolazimo do apsurdnih situacija da se na otoku kojemu su suhozidi autentično obilježje krajobraza za potporu „priznaju“ samo oni vanjski kojih je danas sve manje i pri tome nije jasno koja njihova uloga im daje prednost u odnosu na one unutarnje a glede dodjele potpore. Unutarnji kao i vanjski suhozidi sprječavaju eroziju i pojavu klizišta nakon katastrofalnih požara jer zadržavaju plodnu zemlju i omogućavaju regeneraciju bilo šuma ili poljoprivrednih kultura. Zbog toga bi trebalo poticati i održavanje suhozida i na području uređenih šuma, koje su uređene na način da sprečavaju ili znatno otežavaju nastanak i širenje požara. Smatramo kako se ne priznavanjem unutarnjih suhozida i njihovim fiksno određenim dimenzijama ne ostvaruje osnovna intencija poticanja održavanja suhozida. Ne vrednuje se njihova uloga u očuvanju plodne zemlje i posrednog utjecaja na klimatske promjene kao ni njihova kulturno – tradicijska vrijednost. Život i egzistencija u današnjim prilikama su teški, posebno na otocima. Loši demografski i socioekonomski trendovi dodatno opterećeni sve izraženijim utjecajem klimatskih promjenama nisu dodatni motiv za ostanak na otoku i bavljenje poljoprivredom. Ovakve vrste izdašnih potpora kao što je potpora za operaciju 10.1.10. Održavanje suhozida (OS) koje nagrađuju poljoprivrednika za njegov trud i rad možda ipak jesu dodatni motiv za život na otoku. Nadamo se da će stoga naš komentar biti uvažen. Primljeno na znanje Pravilnikom za 2021. godinu propisuje se potpora samo za vanjske suhozide. Prihvatljivost ostalih kategorija suhozidne gradnje bit će razmotrena za buduće programsko razdoblje.
27 OPG R.PETROVIĆ II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 113. Grubi oblik diskriminacije poljoprivrednika najbolje se očituje ako usporedimo potpore za ekološki nasad oraha iz Mjere 11. koja iznosi 380€ (lažirane kalkulacije) po hektru i aktivnost "Korištenje ekološkog gnojiva iz mjere 10. PRR koja iznosi 540€ po hektru ili cvjetnih traka iz iste mjere koja iznose 985€ po hektru. Jednostavno objašnjenje ovakve apsurdne odluke moglo se čuti od jednog inspektora Agencije koji kaže" pa to je ono kad nekome namještaju mjeru". Zašto provodite sustavnu DISKRIMINACIJU nad cca 15 000 poljoprivrednika koji se bave uzgojem ekoloških nasada oraha i lješnjaka ? Nije prihvaćen U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, izračun visine potpore za podmjere mjere 11 Ekološki uzgoj, kao i za tip operacije 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima, izradilo je neovisno tijelo koje posjeduje odgovarajuće stručno znanje te koje može potvrditi prikladnost i točnost izračuna. Naglašavamo da se iznos potpore za cvjetne trake ne odnosi na površinu zemljišta, nego na površinu cvjetne trake.
28 Ivan Sabo II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Iz kojih razloga ne postoji uspostava cvjetnih traka u voćnjacima. Takva operacija u mnogom bi pomogla voćnjacima. Zanima nas na temelju čega i na koji način je dobiven iznos potpore od 985 €/ha cvjetnih traka. Dali je moguće da u ministarstvu poljoprivrede nitko ne vidi ili ne želi vidjeti kako je ovo iznos umjetno napravljen. U vrijeme kad vaša ministrica na sva zvona govori o povećanju proizvodnje s druge strane ista ta ministrica plaća cvjetne trake od gotovo 1000 e /ha. Ministrice pitamo vas kao vrsnu ekonomisticu i magistrinu revizije, kako je to moguće i koliko će se povećati proizvodnja nakon dodjele ovakvih izdašnih potpora za cvjetne trake. U isto vrijeme malim poljoprivrednicima otimate pravo na potporu i to sa netočnim kalkulacijama. Primljeno na znanje U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, izračun visine potpore za cvjetne trake izradilo je neovisno tijelo koje posjeduje odgovarajuće stručno znanje te koje može potvrditi prikladnost i točnost izračuna. Izračun visine potpore za cvjetne trake uključuje iznos povećanih troškova za sjetvu cvjetne trake i izgubljeni prihod na površini na kojoj je traka posijana. Naglašavamo da je potpora po hektaru trake a ne po hektaru cjelokupne površine parcele.
29 Udruga PUPOLJAK II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 119. RH je 2014. godine izradila kalkulacije za Mjeru 11. Tada se RH odlučila za uprosječavanje iznosa, jer izrada takvih kalkulacija je jeftinija, jednostavnija i brža i ne moraju se raditi kalkulacije za svaku kulturu zasebno. Znači sve voćne kulture dobivaju jednak iznos, ratarske jednak iznos, vinogradarske jednak iznos itd.. Iz tog razloga za neke vrste kultura ne postoje kalkulacije, ali kako morfološki pripadaju određenoj skupini usjeva npr. voće, povrće dobile su uprosječeni iznos potpore za voće, povrće itd., koji ne smije biti veći od iznosa propisanog Uredbom (900 € po jedinici površine). Tako je trebalo ostati do izrade novih kalkulacija kako je obećano EK od strane ministarstva poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede 2019. godine koristi revidirane kalkulacije iz 2015. godine koje su izrađene za Mjeru 10. A koje se ne mogu i ne smiju koristiti za Mjeru 11. Na temelju tih kalkulacija Ministarstvo poljoprivrede dovelo je u zabludu hrvatsku javnost i jednostrano smanjilo iznose potpore za ekološke nasade oraha i lijeske Na sastanku Udruge PUPOLJAK sa ministricom poljoprivrede potvrđeno je od strane ministrice poljoprivreda da kalkulacije nisu dobre, nisu ispravne niti se odnose na ekološke nasade oraha i lijeske niti za Mjeru 11.. Međutim iako je to znala, javnost je obmanjivala da su to relevantne kalkulacije koje je izradila znanstvena institucija, Agronomski fakultet. Nove kalkulacije izrađene su i isporučene od stručnjaka Agronomskog fakulteta, ministarstvu poljoprivrede. Međutim ministrica ne želi navedene kalkulacije primijeniti za 2021. godinu, jer bi morala vratiti iznose potpore za ekološke nasade oraha i lijeske na iznose iz 2019. godine ili ih povećati na najviše dozvoljene iznos potpore prema Uredbi (900 € /ha). Ministrice pitamo vas zašto to činite hrvatskim poljoprivrednicima a 90% tih poljoprivrednika su iz Slavonije i Banovine. Vi ovim lažnim kalkulacijama ugrožavate „Projekt Slavonija kojeg je usvojila Vlada Republike Hrvatske. Pitamo vas dali premijer zna za ovakav oblik diskriminacije dijela hrvatskih poljoprivrednika. Sve ponovno podsjeća na radnje i obrazac koji se odvijao u aferi Krš-Pađene, odnosno namještanje kalkulacija za dobivanje poljoprivrednog zemljišta. Nije prihvaćen U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, izračun visine potpore za sve relevantne voćne vrste uključujući orah i lijesku u sklopu podmjera mjere 11 Ekološki uzgoj, izradilo je neovisno tijelo koje posjeduje odgovarajuće stručno znanje te koje može potvrditi prikladnost i točnost izračuna.
30 OPG Đurić Eva II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Uzgoj pataka i gusaka nije obuhvaćen niti jednom mjerom. Primljeno na znanje Sektor peradarstva sukladno EU zakonodavstvu nije prihvatljiv za izravna plaćanja. Razmotrit će se uključivanje uzgoja patak i gusaka u okviru drugih programa potpora.
31 Ivan Mikić II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 107. OPERACIJA 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (PEG) - Kako je moguće da potpora za ovu operaciju bude viša od iznosa potpore za ekološki nasada oraha. Ekološki poljoprivrednik koji ima nasad oraha mora poštivati sve obveze propisa za ekološku poljoprivredu dok za ovu operaciju je potrebno samo gnojiti ekološkim gnojivima. Prema tome nije problem ove operacije nego je problem kod primjene lažnih kalkulacija za ekološke nasade oraha. Dovoljno je samo pročitati članak 113 . Pravilnika Nije prihvaćen U skladu s člankom 62. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, izračun visine potpore za tip operacije 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima, izradilo je neovisno tijelo koje posjeduje odgovarajuće stručno znanje te koje može potvrditi prikladnost i točnost izračuna.
32 Domagoj Jukić II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 59., stavak 5. Iz kojih razloga nije dopušteno kombiniranje mjere 11.1 ili 11.2. sa dvije logične operacije iz Mjere 10. Ovakvim administrativnim zaprekama blokirate normalan razvoj poljoprivrede, a time i više prinose. Neprihvatljivo je obrazloženje od prošle godine kako Agencija za plaćanja nije administrativno spremna za takvu provedbu. Ponovno administracija koči ulaganje u poljoprivredu. Kome je to u interesu i za čiji se to interes radi. Za hrvatskog poljoprivrednika sigurno ne. Primljeno na znanje U tijeku je priprema novih operacija unutar Mjere 10 u sklopu kojih će se razmatrati i moguće povećanje broja kombinacija.
33 Domagoj Jukić II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 55. Što je ekstenzivni voćnjak i maslinik. Zašto ne postoji pojam „ekstenzivni voćnjak“ i „ekstenzivni maslinik“? Primljeno na znanje Definicija ekstenzivnih voćnjaka i maslinika za koje je moguće ostvariti potporu unutar mjere 10 propisana je minimalnim i maksimalnim brojem stabala po površini.
34 Fragaria doo II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Članak 100., stavak 3. - u praksi ima jako puno problema oko različitih tumačenja pojedinih djelatnika APPRRR-a oko broja potrebnih klopki na gospodarstvu. Pojedini djeltnici ne prihvaćaju navedenu tablicu za potreban broj klopki prema površini nasada, već uvjetuju najmanje 1 klopku na svaku ARKOD česticu. To je u suprotnosti s ovim Pravilnikom, ali i s tehnološkim smislom ovakvih klopki, posebno na većim nasadima koji čine jednu gospodarsku cjelinu. Nije prihvaćen S obzirom da je ARKOD parcela osnova za izračun potpore, u Pravilniku se navodi da broj klopki ovisi o veličini proizvodne površine - ARKOD parcele, klopke je potrebno postavljati u skladu s veličinom ARKOD parcele, a ne cjelokupnog nasada.
35 Marinko Rokvić II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Poštovani, smatram da je izračun za održavanje živice od 0.36E po dužnom metru dovoljan isključivo ako se raspolaže vlatitim sredstvom za odžavanje živice (kranski malčer). Ukoliko se plaća usluga održavanja živice, potpora nema smisla jer je pre niska. Cijena po dužnom metru održavanja živice mora biti minimalno 0.6e po dužnom metru. Samim tim će i porasti interes za očuvanjem postojećih, te sadnjom novih živica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 UDRUGA UZGAJIVAČA CRNE SLAVONSKE SVINJE "FAJFERICA" II. POSEBNE ODREDBE, 5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. Jasno je da tijekom obvezatnog petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije 10.1.9 potrebno je držati na gospodarstvu isti broj uvjetnih grla istih pasmina koja ne moraju nužno imati isti identifikacijski broj tijekom tog razdoblja i da se podatak o broju životinja administrativno kontrolira 31. prosinca svake godine. Smatramo da niste predvidjeli redovitu zamjenu životinja dakle sa drugim identifikacijskim brojem odnosno redovni remont? Kada se ono smije izvršiti?? Dakle ne radi se o višoj sili ili iznimnoj okolnosti i to: - uginuće zbog bolesti - uginuće zbog nesreće za koju nositelj poljoprivrednog gospodarstva ne može biti odgovoran - prirodna okolnost ili viša sila i iznimne okolnosti ili ako je u pitanju provođenje uzgojnog programa - smrt korisnika - dugoročna profesionalna nesposobnost korisnika - ozbiljna prirodna katastrofa - slučajno uništenje stočne nastambe na poljoprivrednom gospodarstvu - izlučenje životinja koje su prouzročile divlje životinje - promjena opsega proizvodnje koja se nije mogla predvidjeti na dan podnošenja jedinstvenog zahtjeva Nije prihvaćen Nadomještanje uvjetnih grla propisano je u članku 88. ovoga Pravilnika. Osim nadomještanja u slučaju prirodnih okolnosti te više sile i iznimnih okolnosti, moguće je provesti nadomještanje i u skladu s potrebama provođenja uzgojnog programa što potvrđuje udruga uzgajivača, uzgojna organizacija ili ovlaštena ustanova (npr. starost grla koje više nije u rasplodnoj kondiciji).
37 UDRUGA UZGAJIVAČA CRNE SLAVONSKE SVINJE "FAJFERICA" II. POSEBNE ODREDBE, 6. KONTROLA Smatramo da se kod kontrola na terenu a koje se odnose na kontrole potpora za životinje, ovlašteni kontrolori trebaju pridržavati biosigurnosnih mjera temeljem čl. 43. st. 2. Naredbe o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2021. godini NN 2/2021. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.