Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ferri fish obrt za gospodarski ribolov PRAVILNIK Poštovani, Svi djelimo isto more iako nismo iz istih županija ,u potpunosti se slažem sa kolegom Elesom po svim tockama.Nadalje napominjem da je nelogicno raditi razliku izmedju lovine što jedan te isti alat lovi(kao da se kocarima kaže ako su koćom lovili pretežno trlju da od sada nesmiju loviti mola i dobit ce autorizaciju samo za trlju ).Ako sam ja upotrebljavao ronilacke aparate i lovio pretezno skoljku zasto sada nesmijem loviti spuzve a spuzvar smije sa istim alatom loviti skoljke,onda bi i kriteriji za dobivanje autorizacije trebali biti isti (30kg za spuzvare i 30kg za skoljkare u istom referentnom razdoblju). Lp Ivo Ferri Nije prihvaćen Poštovani, ribolov koji se obavlja sakupljanjem uz korištenje priručne opreme selektivna je metoda ribolova u kojoj se svaka jedinka zasebno odabire ovisno o vrsti i veličini te je u tom smislu izdavanje autorizacija za pojedinu vrstu ili skupinu morskih organizama opravdano.
2 Obrt Marinero PRAVILNIK Poštovani, govorim u ime svih mojih kolega u Šibensko-kninskoj županiji. Ovih dana smo se čuli u više navrata i komentirali novi Pravilnik koji nam nikako ne ide u prilog i s pravom se pitamo da li uopće ima budućnosti u ovoj našoj branši. Naime ogroman problem je zabrana obavljanja naše djelatnosti vozilom (bez broda) jer tijekom cijele godine, posebno u Dalmaciji su učestali vjetrovi zbog čega je nemoguće naš posao obavljati isključivo brodom pa se postavlja pitanje koliko ćemo imati radnih dana tijekom godine i kako će to utjecati na primjerice dobavljanje robe ugostiteljima naročito tijekom turističke sezone budući da cijela država itekako ovisi o turizmu. Koče ne izlaze na more kad je loše vrijeme, ali je vrijednost ulova koče doslovno 10 puta veća od jednog našeg urona. Naš jako težak fizički posao mora biti u kontinuitetu jer drukčije nećemo opstati na tržištu. Troškovi obrta iznose 6.000,00 kn na mjesečnoj razini, a ako znamo da prosječna obitelj ima dvoje djece i svatko je danas opterećen kreditom, procijenite sami ovu tešku situaciju. Da bude apsurd još veći, sportski ribolovci mogu izlovljavati školjke bez broda (dolaskom vozilom na poziciju ronjenja), a mi profesionalci ne možemo. Drugi veliki problem je monitoring. Ne omogućite li nam kao u Istri da bude monitoring na čitavom području županije, tek smo onda pred zatvaranjem obrta. Jako smo ogorčeni u ovoj neizvjesnosti oko budućnosti nas i naših obitelji. Slijedom navedenog, tražimo da se Pravilnikom omogući dolazak na poziciju ronjenja vozilom, a ne samo brodom uzimajući u obzir vremenske prilike tijekom cijele godine. Tražimo da monitoring obuhvaća područje cijele Šibensko-kninske županije. Ako je već namjera ovog Pravilnika da se kontrolira izlov školjaka i smanji devastacija podmorja, onda predlažemo da se kontrolirati može izlov bio on izvršen dolaskom vozilom na poziciju ronjenja ili brodom putem izvješća u koja možete uvrstiti i rubriku vezanu za "vremenske prilike" -čiju istinitost je lako provjeriti. U nadi da ćete uvažiti ove prijedloge i primjedbe, srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Poštovani, Prema Zakonu o morskom ribarstvu gospodarski ribolov smije obavljati ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov, plovilom, ribolovnim alatima, ribolovnom opremom i u ribolovnim zonama upisanim u povlasticu. U tom smislu ribolov bez plovila nije nikada ni bio dozvoljen, već se ovo pitanje nastoji urediti na način da se jasno ograniči ribolovni napor po povlastici odnosno plovilu na najviše dva ronioca koja ne smiju biti udaljena više od 500m od plovila. Povlastica za gospodarski ribolov izdaje se na plovilo dok se dozvole za rekreacijski/športski ribolov izdaju fizičkoj osobi. Definiranje područja za monitoring nije sadržaj ovoga propisa, no želimo istaknuti da je uspostavljena suradnja s nadležnim službama kako bi se razmotrila nova područja.
3 Saša Eles PRAVILNIK Poštovani kolege iz udruge Bodul, cjenim Vašu zabrinutost za opstojanje i tradiciju izlova spužve, te Vas u potpunosti podržavam u Vašem nastojanju da donesemo propise koji će omogučiti održivi izlov i nastavak tradicije kako krapanjskih spugara, tako i ostalih sudionika ove djelatnosti. Međutim, moram se suprostaviti Vašim prijedlozima. Kako u dosadašnjoj zakonskoj regulatiuvi nismo imali posebnu djelatnost spužvarenja, nego objedinjanu djelatnost izlova i sakupljanja morskih organizama ronjenjem, tako se i kriteriji za izdavanje odobrenja moraju odnositi na sve morske organizme koji su se sakupljali i izlovljavali. Vaši prijedlozi sadrže diskriminirajuće čimbenike i podilaze Vašim osobnim interesima isključenja konkurencije i opasno se približavaju granicama korektnosti tržišne utakmice. Upravo ste nasijeli Upravi ribarstva i njezinoj politici "baci kost-pa neka se pasi potuku". Zamislite kako bi ste se osjećali kad bi ribarske skupine, udruge sličnog tipa kao Vaša predložile da zbog zaštite spužvi, krapanjski spugari mogu svoju tradicionalnu djelatnost obavljati samo u akvatoriju otoka Krapnja, ili zone unutar koje se otok Krapanj nalazi. U mojem dugogodišnjem ribarskom stažu susretao sam Vas ili Vaše očeve na raznim lokalkitetima na Jadranu, često smo znali razmjeniti dio ulova radi organiziranja zajedničke marende, djelili teškoće i "romantiku" terenskog života, sklanjali se od nevrimena po istim portima i uvalama, štitili jedni druge od lokalnih "dušebrižnika". Pa zamislite kako bi Vas kolege iz Istre i ostalih županija dočekali kad dođete vršiti izlov na "njihov" teritorij odnosno akvatorij, a njima ste oduzeli mogućnost bavljenja istom djelatnošću. Na kraju budimo realni, godišnji ulov od 100 kg, kao ni onaj od 30 kg ne definira da se time bavite kao glavnom ili jedinom djelatnošću. Isto tako ulov od 50 ili 500 kg školjaka ili ostalih morskih organizama to ne definira. Lako je izračunati koliki godišnji ulov definira da se subjekt time bavi kao glavnom ili jedinom djelatnošću. Da bi se djelatnost sakupljanja ili izlova definirala kao glavna ili jedina djelatnost, subjekt bi kroz izlov ili sakupljanje morao ostvariti minimalno 50% svojih prihoda. Ukolkiko primjenimo takav jedini realni kriterij, ostat će nas niti 5 na Jadranu. Ja osobno jedan sam od pionira u izlovu ježinaca, probio sam tržište, logistiku i transport, pa zamislite da ja sada tražim primjenu povijesti izlova odnosno sakupljanja ježinaca i to u komercijalno realnim količinama (2-3.000) kg godišnje kao kriterij za Odobrenje za sakupljanje ježinaca, a istom tako i za ostale morske organizme. Velika je pogreška na ovako diskriminirajući način isključivati kolege iz djelatnosti, a metode zaštite ciljanog ulova nikako ne smiju iskljhučivati pojedine sudionike kojima je to egzistencijalno bitan čimbenik, ili otežavati istima bavljenje djelatnošću. Postoje kvalitetne, u praksi već primjenjene metode i mehanizmi zaštite pojedinih ciljanih vrsta, kao što su prostorno-vremenska ograničenja, propisivanje minimalne lovne veličine jedinke, pa ako provedena znanstvena platforma pokaže za potrebitim i propisivanje kvota ili nekih drugih zaštitnih mehanizama, ali nikako diskriminirajućih, kako na regionalnoj, tako niti na strukovnoj razini. Svi skupa moramo shvatiti da smo ribari-ronioci Republike Hrvatske, koji žive od sakupljanja morskih organizama ronjenjem i pravila koja moramo propisati ne smiju nas djeliti na dalmatince, istrane, krapanjce, pažane, rabljane, školjkare, ježare, spužvare, koraljaše. Što se tiče broja ronioca po povlastici, već sam naveo da takvo ograničenje zadire u osnovno pravo na rad i organizacijske sheme ribara-poduzetnika, te ograničavanje broja ronioca na 2 po povlastici nije realno niti dostatno večim plovnim jedinicama koje obavljaju djelatnost na lokalitetima udaljenim od matičnih luka. Uvođenjem takve mjere došlo bi do gubitka mnogih radnih mjesta i onemogučavanja bavljanja djelatnošću mnogim ribarima-roniocima koji se time bave uz upotrbu većih plovila, te boravkom na udaljenim lovištima. Također, takva mjera dodatno bi ugrozila zdravlje i sigurnost ronioca, obzirom da radom na terenu i udaljenim lokalitetima, dvama roniocima nije moguće sakupiti dovoljnu količinu ulova da bi on bio ekonomski isplativ u transportu i logistici, pa bi svaki ronioc, da bi sakupio minimum kojeg nalaže transport, upotrebljavao drugu, treću pa i četvrtu ronilačku bocu. Pa što će mo onda ići na zabranu korištenja većeg broja boca ili zabranu upotrebe rebreathera ? Ponavljam da bi eventualno ograničenje broja ronioca na 2 do 5, ali ne po Povlastici, nego adekvatno veličini plovne jedinice na koju je vezana Povlastica, ostavilo prostora opstojnosti djelatnosti. I na kraju, dragi kolege iz Udruge Bodul, molim Vas da pazite da sami sebi ne skočite u usta jer bi se netko pametan mogao nači pozvan da iz vaših podataka od 100 kg spužve godišnje i opstojnosti resursa sa maksimalno 15 Odobrenja IZRAČUNA I DODIJELI VAM KVOTU OD 1.500 KG SPUŽVE GODIŠNJE koju će te podijeliti na Vas 15 "odabranih" Nitko od nas se nije usudio spomenuti i najveći problem u ovom segmentu ribarstva, a to je siva ili crna zona djelatnosti, rad i uspješnost inspekcije u proovođenju propisa. Zasigurno niti jedna naša legalna lovna jedinica pojedinačno, a vjerujem i u svojoj ukupnosti ne vrši ribolovni napor u ovom segmentu ribarstva veći od ribolovnog napora vojske turista koji nam za vrijeme turističke sezone devastira podmorje i obalu, nerijetko si isplačujući ulovom boravak i gostoprimstvo, kao i gomila "crnih" ronioca koji se ovom istom djelatnošću bave bez povlastica, plačanja fiskalnih i parafiskalnih obveza koje poštuju legalni ronioci, a ja u ovom Pravilniku ne vidim niti jednu jedinu mjeru usmjerenu otklanjanju tog problema. Primljeno na znanje Navedeni komentar nije adresiran prema Ministarstvu poljoprivrede.
4 Ribarska udruga za održivo ribarstvo "BODUL" PRAVILNIK PREDMET: Primjedbe i prijedlozi ribarske udruge za održivo ribarstvo „Bodul“ Upravi ribarstva na izradu novog “Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem“ Poštovani, Radi zaštite interesa ribarskih obrta koji se bave tradicionalnim izlovom morske spužve, te radi zaštite vrijednih prirodnih resursa, molimo Vas da uvažite prijedloge udruge Bodul pri izradi novog Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem. Ribarska udruga za održivo ribarstvo Bodul, osnovana 2017. godine okuplja većinu obrta i ronioca koji se bave tradicionalnim izlovom morskih spužvi. Udruga je osnovana u svrhu zaštite održivog načina spužvarenja, obitelji i obrta koji od toga žive već desetljećima, te populaciju prirodne morske spužve od neadekvatnog i prekomjernog izlova. Tradicija spužvarstva na otoku Krapnju i okolici traje dulje od 350 godina, te su se do nedavno time bavili gotovo isključivo spužvari iz šibensko-kninske županije. Naravno da u današnje vrijeme ne očekujemo da se izlov spužvi lokalizira na tako malom području, ali apeliramo na Vas da se idući prijedlozi udruge Bodul razmotre od strane Povjerenstva, kako bi se populacije spužve propisno zaštitile. Većina prijedloga odnosi se na Članak 12. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem, a koji trenutno glasi: „Kriteriji za izdavanje odobrenja (3) Kriteriji za izdavanje Odobrenja za sakupljanje spužvi: a. da je na plovilu za koje se traži Odobrenje izdana važeća povlastica s upisanim ronilačkim aparatima i priručnom opremom za sakupljanje drugih morskih organizama, b. da se u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine plovilom na koje je izdana povlastica ostvario ulov od minimalno 30 kg spužvi, što se utvrđuje uvidom u službenu evidenciju Uprave ribarstva o ulovu, na temelju podataka dostavljenih najkasnije do 15. siječnja 2021. godine.“ 1. Predlažemo da se u Kriterije za izdavanje odobrenja za sakupljanje spužvi doda još jedna stavka- da se sakupljanje mora obavljati u minimalno dvije ribarske zone u svakoj sezoni. Prijedlog je proizašao iz dugogodišnjeg iskustva ronioca. Tradicionalni spužvari u sezoni lova obilaze veći dio Jadrana, čime se pridonosi očuvaju populacije spužvi jer na ovaj način imaju vremena narasti do potrebne veličine za branje. Dozvoljavanjem da se ronioci zadržavaju cijelu sezonu u jednoj ribolovnoj zoni ugrožavamo populacije prirodne morske spužve, u tom slučaju dolazi do uzastopnog vađenja na malom području te prekomjernog izlova. Jedinke nemaju vremena da narastu do veličine primjerene za branje, niti da se populacije obnove. 2. Idući prijedlog također je u svrhu očuvanja tradicije spužvarstva, obitelji koje se time bave i samih populacija spužvi. Članovi udruge Bodul smatraju da se u Kriterijima za izdavanje Odobrenja za sakupljanje spužvi minimalni ulov koi se mora ostvariti poveća sa 30 kilograma na 100 kilograma suhe spužve. Time bismo dodatno odijelili ozbiljne spužvare od mnogobrojnih ronioca koji su se time počeli baviti nedavno, te svojim nerazumijevanjem razmnožavanja i rasta populacija spužve ozbiljno mogu ugroziti populacije na cijelom Jadranu. 3. Idući prijedlog također se odnosi na Kriterije za izdavanje Odobrenja za sakupljanje spužvi. U istom je navedeno da će se za izdavanje Odobrenja uračunati i podatci iz očevidnika iz 2020. godine. Smatramo kako bi se podatci iz očevidnika iz 2020. godine svakako trebali isključiti iz davanja Odobrenja budući da je postupak pisanja Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem počeo u 2020. godini te su sve osobe koje imaju interese i koje su bile uključene u raspravu, mogle navesti u očevidnik ono što im odgovara za izdavanje Odobrenja u nadolazećim godinama. Na taj način mogu si osigurati dobivanje Odobrenja za određenu vrstu morskog organizma na koju inače ne bi imali pravo. Ova stavka omogućava i svim roniocima koji se do nedavno nisu bavili sakupljanjem određenog morskog organizma da dobiju Odobrenje. Ovo smatramo jednom od najvažnijih stavki, te Vam obraćamo pažnju na ovaj problem. 4. U posljednjoj verziji Pravilnika uočili smo da je odredba o maksimalno 2 ronioca po povlastici prihvaćena. Ovim putem napominjemo kako tu odredbu u potpunosti podržavamo u smislu sakupljanja spužvi kako smo s time najviše upoznati. Problem nastaje kada se ne poštuju održivi načini sakupljanja spužvi, a jedan od primjera je dovođenje prevelikog broja ronioca radi brze zarade na nedostatnu populaciju spužvi za takav prekomjerni komercijalni izlov, što direktno ugrožava populacije prirodne morske spužve. 5. Također smatramo važnim da se broj Odobrenja za izlov spužvi maksimalno ograniči, te da prednost dobiju obrti i ronioci sa dugogodišnjom obiteljskom tradicijom. Konkretni prijedlozi navedeni u prethodnim stavkama ovog teksta mogu olakšati parametre prema kojima ronilac ima pravo na Odobrenje. Smatramo da spužvi u Jadranu ima dovoljno za najviše 15tak Odobrenja, te da je izlov veći od toga neodrživ. Pozivamo Vas da uzmete u obzir naše prijedloge, koji su rezultat dugogodišnjeg bavljenja tradicionalnim spužvarstvom – a koje obuhvaća kvalitetan brod, odgovarajuću povlasticu, obiteljsko vođenje posla, na brodu većinom rade 1 (maksimalno 2) ronioca sa 1 ili 2 pomoćnika, svi državni nameti se uredno plaćaju, ronjenje se provodi u određeno doba godine, najčešće po cijelom Jadranu, s ciljem da se populacije spužvi stignu oporaviti. Novi trend masovnog komercijalnog izlova uspaničio je cijelu zajednicu spužvara. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašim konkretnim prijedlozima. Međutim, smatramo kako u ovom trenutku nisu stvoreni adekvatni preduvjeti koji bi omogućili uspostavu sustava odobrenja za druge vrste, osim crvenog koralja. Time se odgađa i primjena obveze ispunjavanja m-očevidnika i instalacije VMS-a za ostale vrste.
5 Saša Eles PRAVILNIK Poštovana Petra Podkubovšek Medić, zahvaljujem na Vašem komentaru uz mali ispravak: "Saša Eles". Vašim komentarom upravo ste pogodili u srž problema. Mi ribari ronioci, odnosno struka, osjećamo se izdanima neshvatljivom poltronskom politikom Uprave ribarstva, koja, ne samo da je nesposobna uhvatiti se u koštac sa pritiscima GFCM, nego kako mi to pučki nazivamo "pravi se većim katolikom od Pape" te umjesto da ispoštuje minimume koje nalaže europska Komisija u smislu restriktivnog djelovanja prema ribarima i podari maksimume koje ista Komisija dozvoljava u cilju obeštećenja ribarima za nastale restrikcije, upravo obratno uvodi još restriktivnije mjere i u potpunosti zanemaruje predviđena i dostupna obeštećenja. Imam potrebu naglasiti činjenicu da sam ja osobno ribar i kao i većina mojih kolega duljeg staža nego što je postojanje Uprave za ribarstvo, a isto tako neosporna je činjenica da smo Hrvatsko ribolovno more i njegovo bogatstvo sačuvali puno bolje nego što je to u našem Mediteranskom okruženju i to dovoljno govori o savjesnosti struke i svjesnosti potrebe održivog gospodarenja. Osobno mogu svjedočiti dugogodišnjem dijalogu struke i Uprave ribarstva čestim oprečnim stajalištima, dugogodišnjoj tradiciji održavanja Ribarskih susreta pod okriljem HOK-a, cehovskim i strukovnim sastancima i raspravama. Jedno od rijetkih postignuća dostignutih od strane struke jest dobivanje na raspolaganje korištenja „plave nafte“ i to nakon dugogodišnje mukotrpne borbe finalizirane ribarskim štrajkovima, zatvaranjima luka i pritiscima da ćemo zatvoriti autoceste za vrijeme trajanja turističke sezone. To mi govori da Uprava za ribarstvo ne poštuje dijalog sa strukom i najčešće djeluje pod političkim pritiscima ili lobističkim utjecajem. Stoga, na žalost smatram da sve ove naše primjedbe neće biti uvažene od strane Uprave, već da će ona svoju namjeru sprovesti u djelo. Jedini zakonski okviri koji nam u tom slučaju preostaju jesu pokretanje upravnog postupka ili organizirani prosvjedi. Nadam se da ste svjesni te činjenice i da je u Vama još dovoljno vruće krvi da ukoliko bude potrebno upotrijebimo i te, krajnje, okvire. Nije prihvaćen Poštovani, vezano za komentar na mjere upravljanja za crveni koralj koji je uputila gđa Petra Podkubovšek Medić, odgovori se nalaze ispod odgovarajućeg komentara.
6 Petra Podkubovšek Medić PRAVILNIK Podloga za pravilnik bi trebala biti EU legislativa ukljjučujuči i odgovarati GFCM (General Fisheries Commission for the Mediterranean) ali je pravilnik znatno strožiji nego je to EU propisala, sadrži akte koje nisu u njima predmet obveze samih ribara/ronioca ili ne sadrži pojedinosti povoljne za ribare. Pravilnik bi se trebao uskladiti sa uvjetima EU-a: • EU propisuje izlov na dublje od 50m dok u pravilniku je propisana dublje od 60m • EU traži da ribar/ronioc biljezi u svoj očevidnik dnevni ulov, aktivnost pri ribolovu (područje I dubinu) I gdje moguće broj ribolovnih dana i broj zarona. Nigdje ne stoji GPS pozicija niti fotografirje mikro lokacije prije I nakon izlova s datumskim I vremenskim žigom • EU propisuje ugradnju lokatora na plovila iznad 15m i iznimo na plovilima 10-15m dok u pravilniku se nalaže da je lokator preduvjet izdavnje Odobrenja i s time ga nalaže svim ribarima/roniocima ne ovisno o veličini plovila. • EU propisuje minimalnu debljinu 7mm / 1 cm od baze kao u pravilniku, ali EU ne spominje da se baza mora ostaviti pri izlovu. Također EU omogućava toleranciju do 10% ulova ispod 7mm. • EU traži da zemlje članice koje dozvoljavaju izlov koralja odrede godišnje ili dnevne kvote, ali ne propisuje da su te kvote ovisno o prijašnjem izlovu ili da se s vremenom proporcionalno smanjivanju. • Kako bi se spriječilo prekomjerni izlov, EU nalaže sustav lovostaja i /ili rotacija zatvaranja pojedinih zona u kojima je ulov jedinki ispod 7 mm prešlo 25% ulova. U nijednom slučaju nije određeno da taj lovostaj bude u toku 7 i 8 mj kako se navodi u ovom pravilniku ni da cjelokupnom vremenu lovostaj traje 6mj. U drugim slučajima gdje je ribarima onemogućen izlov radi održavanja staništa / ribljeg fonda odobrena je novčana naknada za iste ribare. U ovom slučaju isto nije predloženo. • EU traži da zemlje članice izrade detaljni planom gospodarenja koraljem te da se prema njegovim napucima radi izvedbeni plan (pravilnik). Ja nisam pronašla u literature navedeni plan za Hrvatsku. Jedino sam pronašla stručni rad Dr sc Petra Kružića pripremljen za Ministarstvo Poljoprivrede pod imenom “Izrada stručne podloge za plan gospodarenja crvenim koraljem (Corallium rubrum) u Hrvatskoj. Rečeno mi je da je rad još uvijek u izradi te da će biti dovršen iza višegodišnjeg monitoringa u 8mj 2022. Ako trenutno ne postoju saznanja o stanju kolonnija po područjima, kako se može donositi procjena o nejegovoj ugrozi prema naputku EU da je ugroženo stanište u slučaju da je više od 25% izvađenih jedinki po zaronu manji od 7mm promjera. Šteta je da ne postoji kvalitetna i produktivna komunikacije između znastvenika i struke jer sigurno bi se plan i novi pravilnik već donio na obostrano zadovljstvo. • EU također traži od zemalja članica godišnje izvještavanje o monitoring izvedeno nad područjem na kojem se vrši izlov koralja. Ta obaveza je propisana zemljama članicama I nije navedena kao obaveza samih ribara/ronioca. Prijedlog da se isto propiše kao obaveza ronioca sam našla u doktoratu mladog biologa Lukse Kalafatović čiji je mentor Dr. sc. Kružić, “Struka I ugroženost populacija crvenog koralja Corallium rubrum (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu”. U tom radu se navodi da ronioci / koraljari moraju biti odgovorni za pribavljanje nedostatnih podataka uključujući coordinate lokacija, dubina I slika lokacija kako bi Ministarstvo mogao koristiti za svoje potrebe. U ovom slučaju za izvještavanje EU (GFCM). • EU svakako traži da se uzme u obzir socio-ekonomski učinci donesenih odredbi, koje je vidljivo prema komentarima, da isto nije obrađenu u ovom prijedlogu pravilnika. U ovom slučaju EU svakako ima na umu održivi razvoj te održavanje fonda morskih organizama, te propisanim mjerama zaštite daje mogućnosti individualnim zemljama članicama određenu slobodu da isto propišu prema jedinstvenim regionalnim posebnostima i tako spriječe ugrozu i podmorja kao i ribara/ronioca. Predloženi Pravilnik nije prenio duh i namjenu EU regulative vezano za upravljanjem resursima crevenog koralja. Pravilnikom se dodatno opterečuje ribare/ronioce bez mogučnosti adekvatne socijalne i financijske naknade, ugoržava njihovu sigurnost, te stavlja naše ribare/ronioce u nepovoljnju poziciju na sprem kolegama u Europi. Donošenjem Pravilnika uz nedostatkom dugoročnog plana upravljanja, jasnih ciljeva, i kvalitetne strategije ugrožava samu djelatnost kao i existenciju ribara/ronioca. Predažem da se produži raspravi do svršetka monitoringa, kada se Plan Gosodarenje Koraljem, može biti predstavljena svim zainteresiranim. Tek nakon rasprave na temelju činjenica se može prilagoditi ovaj pravilnik kako bi istovremeno zaštitilo priroda i ribari/ronioci koji je ultimativni cilj EU -a. Prihvaćen Poštovana, Po pitanju mjera upravljanja vezanim uz crveni koralj, ovaj prijedlog Pravilnika sadrži restriktivniji pristup u odnosu na GFCM preporuku GFCM/43/2019/4 što proizlazi prije svega iz statusa ugroženosti ove vrste te ozbiljnosti situacije vezano uz stanje populacija u jadranskom bazenu. Prije svega, važno je istaknuti da je riječ o vrsti koja se nalazi na Crvenom popisu strogo zaštićenih vrsta sa statusom kritično ugrožene vrste (CR) što opravdava rigorozni pristup u upravljanju. Također ističemo kako su trenutno u tijeku znanstvena istraživanja na nacionalnoj i regionalnoj razini koja bi trebala objediniti sva postojeća znanja o ovoj vrste te dati precizniju procjenu stanja populacija na Mediteranu ali i u Jadranu. Obzirom da postoje dovoljno snažni argumenti koji govore o tome kako je stanje populacija crvenog koralja daleko od optimalnog, odgovorno upravljanje nalaže predostrožan pristup sa strogim mjerama koje bi istovremeno omogućile opstanak ovog segmenta ribarstva koji ima gospodarsku, ali i tradicijsku vrijednost. Dakle, ovim se prijedlogom donose mjere upravljanja na ograničeno vrijeme, do 30. lipnja 2022. godine, nakon čega će se, ovisno raspoloživim podacima o stanju vrste, razmotriti mjere za naredno razdoblje.
7 Navis PRAVILNIK Poštovani, Zelio bi se osvrnut na neke stavke unutar predloženog pravilnika: - Lovostaj u srpnju/kolovozu, mjesecima najpovoljnji za izlov koralja če mi znatno smanjiti mogučnost privređivanja, da li Ministarstvo misli obeštetit nas radi takve odluke? - Fotografiranje prilikom izlova je mislim nemoguče, jer se od mene traži da se bavim poslom za kojeg nisam obučen i nemam sredstvo. To je obavljanje 2 posla u ograničenom vremenu, s tim da se treba dosadašnji način rada na velikoj dubini dodati još jedan posao kojeg bi tek trebao savladati na nekom tečaju i uložiti u neku specifičnu opremu? Mislim da će i sa ovim postupkmo smanjiti privređivanje i povečati rizik. - Brojanje kolonija ulova i vađenje jedinki bez korjena. Branje koralja sjekirom nije precizan posao. Što ču ako se odlomi stijena sa koraljem na njemu, ili što ako se odlomi samo dio koralja iznad baze koja je bila veča od 7mm? Što ako pri izronu u vreči ili transportu na brodu koralj pukne dali ja to imam lijepit ili bacat nase u more? Tako da bi molio detaljna uputstva sa slikam kako izvršiti branje prema propisima jer dosadašnji način rada više neče biti moguć. -Točne GPS pozicije nalazište koralja. to je po meni poklanjanje uloženih zarona i troškova radi nalaženja lokacija, tj odavanje mojih poslovnih tajni. -Definranje i smanjivanje za 50% kvote po prijašnjim godišnjim ulovima nije realno. Ako će se gledati ove zadnje dvije godine gdje je tržiste mrtvo i ne isplati se koralj vadit, kvota če se izgubiti. Ovaj prijelog pravilnika ostavlja mi vrlo malo mogučnosti za dosadašnji način rada. Pa ako već mislite onemogučit vađenje koralja, bilo bi pošteno da poslje 20+ godina legalnog obavljanja ove djelatnost dobijem neku kompenzaciju. Nenad Medić Djelomično prihvaćen Poštovani, razdoblje lovostaja za crvenog koralja definiran je u skladu sa spoznajama kojima raspolaže znastvena zajednica o biološkim ciklusima vrste. Obveza fotografiranja se neće primjenjivati. Odredbe koje se vežu za način sakupljanja, minimalnu veličinu koralja mjerenu u promjeru baze, prijavu ulova i područje izlova, proizlaze iz GFCM preporuke GFCM/43/2019/4 i RH ih je dužna primjenjivati. Najveći dopušteni ulov definiran je za 2021. godinu, te za 2022. godinu, do 30. lipnja 2022., nakon čega će se temeljem istraživanja koja su u tijeku razmotriti mjere za novo razdoblje. Uvažen je prijedlog da se referentno razdoblje za određivanje ukupnog ulova produži, te će se uzimati razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2020. godine.
8 Saša Eles PRAVILNIK Kao član Povjerenstva za izradu i donošenje ovog Pravilnika, predstavljam ribare Primorsko goranske županije, a kontaktirali su me i ribari - ronioci ostalih županija kojima je ovo jedina ili glavna ribarska aktivnost kojom se bave. Na žalost članova Povjerenstva sa strane struke, iako su kvalitetno obrazložili svoje primjedbe i konstruktivne prijedloge, oni su većinom marginalizirani i odbačeni od članova Povjerenstva iz kruga Uprave ribarstva. Svojom dugotrajnom i predvidljivom politikom ista Uprava opetano razjedinjuje ribare na regionalnoj i strukovnoj razini pravdajući to imperativima EU. Tako prestajemo biti Hrvatski ribari, pa čak i Hrvatski ribari ronioci te postajemo koraljaši, spužvari, sakupljači ostalih organizama, a uskoro bi mogli postati i školjkolovci, crvolovci, ježolovci i tko zna što još. Na prvom sastanku Povjerenstva, kada nam je predstavljen draft Pravilnika, jedino u čemu su se složili svi strukovni članovi Povjerenstva jest činjenica da je Pravilnik toliko loše napravljen da ga je gotovo nemoguće doraditi i kvalitetno urediti primjedbama i konstruktivnim prijedlozima. Nastavak rada Povjerenstva održan je u gotovo nemogućim Covid uvjetima video konferencijom, u kojem je izostala interaktivnost članova Povjerenstva kakvu je moguće ostvariti isključivo dijalogom u živo. Glavni motiv donošenja ovog Pravilnika, kako nam je to prezentirala Uprava ribarstva, jest pritisak Europske unije i legistrative zemalja Mediterana vezano za regulaciju sakupljanja crvenog koralja (Corallium rubrum). Ako je to tako i ako se Republika Hrvatska ne može oduprijeti takvim pritiscima trebalo je pristupiti izradi Pravilnika za izlov koralja, a ne svih organizama koji se sakupljaju ronjenjem. Povijesno gledajući, ribari - ronioci (sakupljači morskih organizama) mogli su obavljati svoju djelatnost u kompletnom ribolovnom moru Republike Hrvatske uz ograničavajući faktor upisane ribolovne zone u Povlastici. Ulaskom u EU i prihvaćanjem i prilagodbom zakonodavstva u skladu s odredbama Vijeća Europe prihvaćena je i odredba da se skupina organizama u koju su tada spadali školjkaši, plaštenjaci, bodljikaši i puževi mogu stavljati na tržište za potrebe ljudske ishrane isključivo ukoliko su prikupljeni u akvatoriju nad kojim se vrši monitoring (u našem zakonodavstvu: Plan praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša čiji je kreator Uprava veterine). Time su ribari - ronioci uskraćeni za 90% izlovnog područja, te ničime nisu obeštećeni za taj ogromni gubitak. Iako raspolažem informacijom da je Republika Hrvatska povukla sredstva Europske unije za uspostavu monitoringa, taj posao je toliko traljavo odrađen izuzev u regiji Istre, koja bi trebala poslužiti kao primjer kako je to trebalo biti napravljeno na svim uzmorskim regijama Republike Hrvatske. Na uporno i dugotrajno inzistiranje struke za proširenje akvatorija monitoringa opetovano dobivamo istovjetni odgovor Uprave za ribarstvo kako je to skupo i nije u nadležnosti Uprave ribarstva, te lopticu prebacuju Upravi veterine. Iako smo se kao struka ponudili obim Upravama na raspolaganje u smislu vršenja prikupljanja uzorka školjaka i mora, kako bismo umanjili koštanje monitoringa, taj posao dodjeljuje se pojedincima iz struke uz pristojnu novčanu naknadu, bez javnog natječaja, a uzorkovanje se vrši na točkama monitoringa koje su neracionalno raspoređene i još manje racionalno pokrivaju akvatorij odnosno proglašenu izlovnu zonu. To je posebno uočljivo (gotovo u maniri karikature) u Paškom zaljevu i Marinskom zaljevu. Stajalište struke jest da je osnovni preduvjet pristupu izrade novog Pravilnika uspostava monitoringa na cjelokupnom ribolovnom moru Republike Hrvatske, gdje god je moguće vršenje izlova i sakupljanja morskih organizama ronjenjem. To je moguće učiniti preraspodjelom postojećih točaka monitoringa, po uzoru kako je to učinjeno u Istarskoj županiji, racionalizirajući raspodjelu točaka monitoringa na način da pokrivaju maksimalni akvatorij, te upotrebom preostalih raspoloživih točaka podijeliti dobivena izlovna područja na potpodručja radi disperzije rizika zatvaranja cijele zone uslijed eventualne prisutnosti bio toksina ili inih onečišćenja. Tek nakon uspostave takvog kvalitetnog monitoringa možemo pristupiti izradi novog kvalitetnog Pravilnika koji će omogućiti održivo ribarenje metodom ronjenja. Uzevši u obzir draft Pravilnika koji je objavljen na ovom e-savjetovanju dajem ozbiljne primjedbe na pojedine odredbe, i to: U članku 1. Pravilnika treba dodati stavku: – obeštećenje vlasnicima Povlastica za izgubljena prava i smanjenje ribolovnih mogućnosti. U članku 3. Pravilnika stavak 5. glasi: "Sakupljanje i izlov morskih organizama dopušteno je obavljati isključivo korištenjem plovila na koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (u daljnjem tekstu: povlastica), a u jednom ribolovnom danu sakupljanje mogu obavljati najviše dva (2) ronioca koji se moraju nalaziti unutar radijusa od 500 m od pozicije plovila". - konstrukcija ovog Stavka zadire u ograničenje prava na rad u smislu broja ronioca koji mogu obavljati izlov, obzirom da je ribolovni napor već izražen kroz snagu u kW i brutto volumen plovila GT te u segmentima drugih vrsta ribolova nemamo ograničenja u broju posade ili ribara. Eventualno bilo bi prihvatljivo ograničiti broj ronioca na adekvatan broj sukladan veličini i snazi plovila u rasponu od 2 do 5 ronioca po plovilu. Isto tako, sakupljanje i izlov kao ribolovna tehnika ne zahtjeva nužno upotrebu plovila, a smisao odredbe da se ribolov mora obavljati sa plovila koje ima pripadajuću Povlasticu definira da se isti ribolov ne može obavljati sa plovila koje nema pripadajuću Povlasticu. Dugogodišnja tradicija hrvatskih ribara ronioca jest da djelatnost obavljaju bez plovila što iz ekonomskih, a što iz sigurnosnih razloga obzirom da je često puta dolazak na područje izlova jeftiniji i sigurniji kopnenim putem. Primjere takvim zakonskim rješenjima nalazimo u zakonodavstvu Europske unije npr. Italija. U članku 4. Pravilnika, stavak 1. - treba isključiti riječ „isključivo“ te iza riječi „ronjenjem na dah“ dodati: - i ronjenjem uz upotrebu ronilačkog aparata. U članku 4. Pravilnika, stavak 2. treba isključiti riječi „je korištenje najviše 20 trapula za lov velikog morskog crva“ i umjesto toga staviti : „je izloviti maksimalno 20 komada velikog morskog crva u ribolovnom danu“. U članku 5. Pravilnika, stavak 4. i stavak 5. pobijaju jedan drugog te treba naći formulaciju koja bi pravilno opisala želju i stav zakonodavca, obzirom da se ne može iskrcati cijela spužva ako se jedan njezin dio mora ostaviti na staništu. U članku 6. Pravilnika, stavak 2. treba isključiti riječi: „te od 1. srpnja do 31. kolovoza“ obzirom je citirano razdoblje lovostaja upravo najintenzivnije razdoblje izlova koralja obzirom na vremenske uvjete. U članku 6. Pravilnika, stavak 5. treba isključiti riječi: „traženje i“ upravo iz razloga pronalaska koralja u adekvatnoj veličini i zakonskim okvirima treba dopustiti traženje koralja i vršiti uvid u njegovu veličinu, kako bi uron imao smisla i osobinu održivog izlova. U članku 6. Pravilnika umjesto stavki 6., 7. i 8. treba staviti jedinstvenu stavku kojom bi se regulirala godišnja ukupna kvota izlova, koja bi se pravednom metodom podijelila na vlasnike aktivnih Povlastica. U članku 7. Pravilnika stavak 1. treba napraviti reviziju upisane opreme (ronilačkih aparata) i upisanih alata (priručna oprema) obzirom da je čestim izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu i pripadajućih mu Pravilnika te različitim tumačenjem istih od pojedinih područnih jedinica Uprave ribarstva došlo do neopravdanog brisanja bilo alata, bilo opreme u pojedinim Povlasticama. U članku 7. Pravilnika stavak 6. treba dodatno propisati zone za ponovno polaganje školjkaša kako vezano za stavak 6., tako isto iz potrebe čuvanja i manipuliranja izlovljenim i sakupljenim organizmima. U članku 8. Pravilnika, stavak 1. tražim objašnjenje uvrštenja vrste crni ježinac (Arbacia lixula) s obzirom da vrsta nije konzumna niti vidim primjenu iste na tržištu. U članku 8. Pravilnika, stavak 3. podržavamo povećanje minimalne veličine morskih ježinaca dozvoljenih za ulov, jedinu primjedbu od strane struke koju je Uprava prihvatila. U članku 9. Pravilnika tražim hitnu mjeru izrade znanstvene platforme uz sudjelovanje predstavnika struke koja bi potvrdila ili opovrgnula zabranu sakupljanja bodljikaša iz razreda trpova (Holothuroidea). U članku 10. Pravilnika, stavak 2. treba brisati obzirom da je to direktno ugrožavanje života ronioca. Predlažem da Ministarstvo osigura promatrače koji će vršiti monitoring lovišta koralja, ili da se isto može vršiti uz upotrebu ROV koju su zabranili u članku 6. Pravilnika, stavak 5. te uz uvjet da nabavku i održavanje istog osigura Ministarstvo. U članku 10. Pravilnika, stavak 3. apsolutno je neprihvatljivo proglašavati ronioce brojevima i alatima jer to su ljudi čije numeriranje i personifikacija ne živim tvarima nije primjerena. U dosadašnjoj praksi imamo evidenciju broja ribara koji sudjeluju u ribolovnom procesu, pa tako može i ostati. U članku 10. Pravilnika, stavak 4. točka 5. treba brisati riječi: „geografsku poziciju sakupljanja“ obzirom da je to strogo čuvana poslovna tajna poduzetnika – ronioca. U članku 10. Pravilnika, stavak 6. pod c) dodati alineju 3: „Lokacija za ponovno polaganje školjkaša“. U članku 10. Pravilnika, stavak 7. nedovoljan je broj iskrcajnih mjesta navedenih u Prilogu 1. ovog Pravilnika. U članku 11. Pravilnika u stavku 2. obzirom da je e-savjetovanje otvoreno do 13. ožujka 2021. godine nerazumno je očekivati podnošenje Zahtjeva do 25. ožujka 2021. godine jer očekujemo aplikaciju primjedbi sakupljenih e-savjetovanjem odnosno implementaciju primjedbi u konačnu verziju Pravilnika koji će biti upitno kada objavljen. U članku 12. Pravilnika u stavku 2., točka a. dosadašnjom povješću revizija povlastica alat, sjekirica za rezanje koralja ne bi smio biti upisan niti u jednu Povlasticu, obzirom da su svojedobno sjekirice za rezanje koralja objedinjene u alat priručna oprema za sakupljanje drugih morskih organizama. U istom članku, stavak 2., točka b. na kraju teksta treba dodati riječi „osim za Povlastice čiji je prijenos vlasništva napravljen u referentnom razdoblju uz odobrenje ministra“. U članku 12. Pravilnika u stavku 3. točka a. treba brisati riječi: „ s upisanim ronilačkim aparatom“ obzirom da se spužva na prigodnim dubinama može izlovljavati i ronjenjem na dah. U istom članku, istom stavku, točka b. također treba dodati riječi: „izuzev Povlastica koje su promijenile vlasnika odobrenjem ministra“. Kriterij od 30 kg spužvi zvuči vrlo neozbiljno od strane Uprave ribarstva obzirom da smo se složili u Povjerenstvu da donošenje ovog Pravilnika teži uređenju sektora ribarstva ronjenjem u održivim uvjetima, te da trebamo isključiti „iz igre“ Povlastice duhove odnosno neaktivne Povlastice koje bi naknadnim aktiviranjem narušile održivost sektora. U tom slučaju morali bismo primijeniti kriterij minimalnog sakupljanja u trogodišnjem razdoblju od kojega vlasnik Povlastice može održivo živjeti, što 10 kg spužve godišnjeg ulova zasigurno nije. U članku 12. Pravilnika u stavku 4. točka a treba brisati riječi: „ s upisanim ronilačkim aparatom“ obzirom da se ostali morski organizmi na prigodnim dubinama mogu izlovljavati i ronjenjem na dah. U istom članku, istom stavku, točka b. također treba dodati riječi: „izuzev Povlastica koje su promijenile vlasnika odobrenjem ministra“. Kriterij od 50 kg ostalih morskih organizama zvuči vrlo neozbiljno od strane Uprave ribarstva obzirom da smo se složili u Povjerenstvu da donošenje ovog Pravilnika teži uređenju sektora ribarstva ronjenjem u održivim uvjetima, te da trebamo isključiti „iz igre“ Povlastice duhove odnosno neaktivne Povlastice koje bi naknadnim aktiviranjem narušile održivost sektora. U tom slučaju morali bismo primijeniti kriterij minimalnog sakupljanja u trogodišnjem razdoblju od kojega vlasnik Povlastice može održivo živjeti, što 17 kg ostalih morskih organizama godišnjeg ulova zasigurno nije. Članak 12. stavak 5. se briše u cijelosti. Obrazloženje: ako ste sakupljanje morskih organizama podijelili na koralje, spužve i ostale morske organizme, ne mogu se primjenjivati kriteriji povijesti izlova jednih, za dobivanje Odobrenja drugih. Dakle, ponavljam, kriterij za izdavanje Odobrenja mora biti propisan na taj način da se ne izbacuju „iz igre“ ozbiljni sudionici sektora već da se isključe potencijalni budući sudionici koji su danas neaktivni i nemaju povijest ulova. Povijest ulova morala bi biti u granicama minimalno koliko je potrebno ribolovnoj jedinici za egzistenciju, odnosno trebala bi dokazivati izlov ronjenjem kao jedinu ili barem glavnu vrstu ribolova. Kriteriji za izdavanje Odobrenja u slučaju razdvojenosti ciljanog ulova na spužve, koralje i ostale morske organizme moraju biti ponaosob za svaki ciljani ulov ili recipročni kod objedinjenog ciljanog ulova. Znači, ukoliko se kriterijem minimalnog ulova spužve može dobiti odobrenje za izlov ostalih morskih organizama onda se i kriterijem za izlovom ostalih morskih organizama može dobiti odobrenje za izlov spužava. Isto tako, izlov ježinaca trebao bi biti izdvojen, te treba uvesti kriterije za izdavanje Odobrenja za izlov ježinaca UTEMELJEN NA POVIJESTI ULOVA. U članku 12. Pravilnika, stavak 7. treba definirati u čemu se sastoji odgovornost vlasnika plovila za osiguravanje tehničkih uvjeta. Plovilo i tehnički uvjeti na plovilu definirani su Pravilnikom o sigurnosti plovidbe i o tome svjedoči plovidbena dozvola, odnosno važeći Upisni list sa važećim tehničkim pregledom plovila. Svaki daljnji zahtjev za osiguravanje tehničkih uvjeta treba biti financiran od strane Ministarstva, a vlasnik plovila u smislu izdanog Odobrenja mora biti suglasan osiguravanju tehničkih uvjeta i instalaciji opreme za praćenje. Članak 12. Pravilnika, stavak 8. je nedovoljno i nespretno formuliran: - najprije treba definirati obilježavanje područja ronjenja plutačom, u svakom slučaju nikako se ne smije propisati kačenje plutače na ronioca obzirom da to predstavlja smetnju i opasnost prilikom izlova, već treba propisati udaljenost ronioca od plutače (predlažem 500 metara radijusa plutače). U članku 12. Pravilnika, treba nadodati stavak 12. koji glasi: „U slučaju kada vlasnik posjeduje više Povlastica s predmetnim alatima u Povlasticama izdat će mu se Odobrenje za sve Povlastice ukoliko mu barem jedna zadovoljava kriterije ovog Pravilnika“. U članku 14. Pravilnika, treba nadodati stavak 3, a koji bi glasio: „Registar odobrenja mora biti dostupan javnosti i objavljen na web stranici Uprave ribarstva“. U članku 15. Pravilnika, stavak 4, riječ: „sedam (7)“ briše se i upisuje se „s prvim danom početka rada“. U članku 16. Pravilnika, stavak 3 se briše iz razloga navedenih u kriteriju za izdavanje Odobrenja u slučaju razdvojenosti ciljanog ulova na spužve, koralje i ostale morske organizme. Također, ovim Pravilnikom nije propisano pomoćno plovilo za čime struka ima potrebu iz sigurnosnih i ekonomskih razloga. Takvo plovilo služilo bi „čuvanju“ ronioca i kao „portulata“ za iskrcaj ulova u slučaju gdje je Povlastica izdana na veća plovila, ili plovilo „baza“ namijenjeno boravku i smještaju posade i ronioca na terenu za slučajeve kada je Povlastica izdana na manja plovila. Na žalost ovaj komentar nije mogao biti kraći, što dovoljno govori o kvaliteti ponuđenog drafta Pravilnika, te ovim putem molim Hrvatsku javnost da podrži nastojanje struke da osigura svoju opstojnost. Molim da date svoj prilog novim komentarima - komentiranjem, lajkanjem i eventualnim dislajkanjem postojećih komentara. Djelomično prihvaćen Poštovani, - Definiranje područja za monitoring nije sadržaj ovoga propisa, no želimo istaknuti da je uspostavljena suradnja s nadležnim službama kako bi se razmotrila nova područja. - Financijske kompenzacije nisu predmet ovog propisa. - čl.3.st.5. ograničavanje broja ronioca je mehanizam ograničavanja ribolovnog napora po povlastici, što spada u kategoriju tehničkih mjera definiranih Zakonom o morskom ribarstvu. - čl.10.st.3. ispunjavanje podataka na način propisan ovom odredbom ima za cilj precizno utvrđivanje ribolovnog napora po zaronu - čl. 10. st.4. točka 5. je obaveza prema GFCM preporuci GFCM/43/2019/4. - odgađa se primjena mehanizma izdavanja odobrenja za sakupljanje spužvi i ostalih morskih organizama (školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa) dok se ne steknu potrebni preduvjeti, a time se odgađa i obveza ispunjavanja m-očevidnika i instalacije VMS-a za sakupljanje navedenih skupina organizama. - čl.10. st.7. Iskrcajna mjesta utvrđena su prema podacima o iskrcaju crvenog koralja prema službenim podacima prijavljenim od strane ovlaštenik povlastice u prethodnom razdoblju. - čl. 12. st.2. točka a., ne prihvaća se prijedlog da se odobrenje za crvenog koralja bez ispunjenih kriterija izda na sve povlastice istog ovlaštenika - čl. 12.st.8., označavanje ronioca nije u domeni ovog ministarstva, već odredba podrazumjeva označavanje lokacije u čijoj neposrednoj blizini se obavlja ronjenje. - čl.14. popis plovila na koja će se izdati odobrenje bit će objavljen u Odluci - čl. 15., odredbe o registru ronioca se brišu. - pomoćno plovilo - ne prihvaća se prijedlog jer pomoćno plovilo služi kao ispomoć u ribolovu za one vrste i tehnike ribolova koja se ne mogu obavljati samo s jednim plovilom. Prekrcaj na moru nije dozvoljen.
9 HOK PRAVILNIK Poštovani, Ribari/obrtnici koji obavljaju ručni izlov morskih organizama sakupljanjem oštro se protive ovom Pravilniku, i ne znaju iz kojeg se razloga uvodi autorizacija (odobrenja) za izlov školjaka, spužvi, puževa, ježinaca, kada je to način ribolova u kojem se:  izlovljavaju male količine morskih organizama,  upotrebljavaju se samo ručni alati što je najselektivniji način ribolova,  nema puno povlastica u kojima su upisani ronilački aparati,  ostvaruju se vrlo mali prihodi, pa svaka intervencija nosi opasnost od propadanja takvih ribara,  EU stimulira bavljenje ribarstvom pomoću selektivnih alata i koliko nam je poznato nigdje u EU oni ne trebaju Odobrenje, praćenje i ostale uvjete koji se nameću ovim pravilnikom ovom, zbog malog ulova i prihoda, vrlo osjetljivom segmentu ribarstva.  ako je u nekom području neki organizam više izlovljen, onda bi najprije trebalo riješiti problem krivolovaca (izlov bez povlastice, „na crno“) jer se radi o velikom problemu koji se ovim pravilnikom neće riješiti, nego će se uništiti samo legalni ribari,  priručni alati i ronilački aparati ne bi se smjeli brisati nikome iz povlastice ili uskratiti u budućnosti mogućnost rada s njima, jer je to način ribarstva koji najmanje šteti ribljem fondu i morskim organizmima te svaki ribolovni dan koji se provede u tom načinu ribarstva a ne nekom drugom (koća, rampon, plivarica sredelara…), doprinosi očuvanju morskih organizama i ribljem fondu. Ponovno ukazujemo na neprovedivost i neopravdanost velikih financijskih ulaganja za državu i ribare za provedbu ovog pravilnika: - Plovila kojima se obavlja ova vrsta ribolova su mali čamci bez kabine ili gumenjaci. Oni se najčešće vade iz mora nakon ribolova, te cestom dovoze na obalu najbliže mjestu gdje će se vršiti izlov, jer ta plovila nemaju takve plovidbene sposobnosti da mogu ići morem. - Iz istog razloga uređaj za praćenje na plovilu nije moguće postaviti, čak ni na bovu, jer na plovilu nema izvora energije, nema niti dobro zaklonjenog mjesta gdje bi se postavile baterije, a gumenjaci se najčešće ispušu i odnesu kući. - Papiri i osobne stvari ribara kao i mobitel drži se u automobilu a ne na plovilu, jer tamo nisu zaštićeni ni od vremenskih uvjeta, vlage, sunca, soli i sličnih uvjeta, kao niti od krađe. Stoga m-očevidnik na ovaj način ne može funkcionirati bez velikih i stalnih ulaganja i problema. Ukoliko EU traži da se uvede autorizacija za koralje, ovakav pravilnik neka ostane samo za njih, ali neka se ne šire iste obaveze i za izlov školjkaša i ostalih organizma jer će to drastično smanjiti broj ribolovnih dana i dohodak ovih ribara koji je ionako mali. Ako ovi argumenti nisu dovoljni da Ministarstvo odustane od donošenja Pravilnika, u nastavku dajemo i primjedbe na pojedinačne članke. Djelomično prihvaćen Poštovani, odgađa se primjena mehanizma izdavanja odobrenja za sakupljanje spužvi i ostalih morskih organizama (školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa) dok se ne steknu potrebni preduvjeti, a time i primjena obveze ispunjavanja m-očevidnika i instalacije VMS-a. Prema Zakonu o morskom ribarstvu gospodarski ribolov smije obavljati ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov, plovilom, ribolovnim alatima, ribolovnom opremom i u ribolovnim zonama upisanim u povlasticu. U tom smislu ribolov bez plovila nije nikada ni bio dozvoljen, već se ovo pitanje nastoji urediti na način da se jasno ograniči ribolovni napor po povlastici odnosno plovilu na najviše dva ronioca koja ne smiju biti udaljena više od 500m od plovila.
10 BALDO BISTRIĆ PRAVILNIK Gospodo u ministarstvu koji ste ovlašteni da donosite pravilnike u ribarstvu zar nebi trebali da se brinete za boljitak i zdravlje ribara u ovome slučaju ronioca na koralje( koji naravno plaćaju porez od kojega i vi primate plaću) a ne da ovakvim pravilnikom dovodite njihove živote i egzistenciju u pitanje. Lovostaj koji bi uveli od 01. srpanja do 31.kolovoza je direktno ugrožavanje kako života tako i količine ulova jer bi bili primorani ronit po lošijim vremenima što je jako opasno a broj radnih dana bi se uvelike smanjio. Najveće dopuštene količine koje bi odredili na osnovu predhodnih ulova je smiješno, zar nemislite da bi svaki ronioc volio da je izvadio maksimalnu količinu ali nije bio u mogućnosti radi bolesti, lošeg vremena, familijarnih obaveza i još kojekakvih nameta koje su normalne u životu u HRVATSKOJ za koju su se većina ronioca i borili!! Isto tako uvijete za izdavanje odobrenja ste smanjili na količinu od 50kg u razdoblju od zadnje tri godine iako ste do sad za druge uzimali period od 5 godina, bilo bi logično da pregledate broj radnih dana alata a ne količinu jer svaki zaron nije garancija da ćete išta nać i izvadit. Debljina od 7 mm je apsurdna jer po zakonima fizike i prirode svako tjelo je 30% veće i 25% bliže u moru tako da je to dolje na tim dubinama nemoguće odredit a da ne govorimo još o narkotičnosti dušika a samim tim je i nemoguće precizno otkinut granu tako da korijen ostane pričvršćen za dno i grana u cijelom komadu i to još primitivnim alatom sjekirom. Također dolazi i do pucanja grana u saci u kojoj se bere i samo vađenje na brodu iz iste. Prijavljivanje geografske pozicije posta je također apsurdno jer mi smo te pozicije dugo godina tražili i straživali i potrošili vrijeme i novac i mislim da bi to trbalo bit isključivo samo nama poznate točke i naša poslovna tajna! Što se tiče fotografiranja najviše dovodite u pitanje život ronioca jer takva oprema mora bit zakačena za ostalu opremu i svaki ulazak u škrip u kojemu se koralj nalazi je mogućnost da taj aparat zapne i da se ronioc udavi. Dali bi onda prilikom takve nesreće odgovornost snosio potpisnik ovoga novoga pravilnika??! Također koraljari nisu obučeni za rad sa fotoaparatima i to je jako skupa oprema za rad na tim dubinama pa ako bez obzira na kritike ustrajete na tome i dalje bilo bi logično i pošteno da ministarstvo kupi tu opremu i školuje ronioce!! Koraljarstvo je tradicionalno zanimanje već par stoljeća pa kao takvo bilo bi žalosno da ga se ugasi a ovakvim načinom ide ka tome, bilo bi lijepo da ovaj alat možemo prenijet na slijedeće naraštaje tako da se tradicija nastavi pa bi najbolje bilo da ostavite stari pravilnik na snazi. Djelomično prihvaćen Poštovani, Znanstvena zajednica predložila je uvođenje ljetnog lovostaja obzirom da je to period kada se koralj razmnožava. Obzirom na status ugroženosti ove vrste i potrebu primjene principa predostrožnosti u upravljanju do završetka znanstvenih istraživanja koja su u tijeku na nacionalnoj razini i razini čitavog Sredozemnog mora, prihvaćen je prijedlog da se produži razdoblje ljetnog lovostaja te da isti traje od 1. srpnja do 31. kolovoza. Što se tiče mehanizma određivanja referentnog razdoblja za utvrđivanje aktivnosti plovila radi ostvarivanja određenih prava za buduće razdoblje, ono se bez iznimke utvrđuje u razdoblju prije donošenja propisa, kako bi se objektivno utvrdila povijesna ribolovna aktivnost pojedinog plovila ili njegov povijesni ulov. Ovaj se mehanizam široko primjenjuje u upravljanju svim oblicima ribolova na razini regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO – ICCAT, GFCM i na razini EU). Kako se radi o objektivnom kriteriju za dodjelu ribolovnih mogućnosti kojim nije moguće manipulirati, Republika Hrvatska i na nacionalnoj razini također dosljedno primjenjuje ovaj princip upravljanja flotom u svim oblicima ribolova gdje plovila podliježu obvezi izdavanja odobrenja. Prihvaća se prijedlog da se za referentno razdoblje primjeni petogodišnji period. Odredbe o prijavljivanju geografske pozicije i minimalna debljina baze koralja preuzete su iz GFCM preporuke GFCM/43/2019/4. Ukidanje obveze fotografiranja se prihvaća.
11 DRAGAN ŠARIĆ PRAVILNIK Poštovani, čitajući prijedlog pravilnika smatram da uz sva ograničenja i dodatne aktivnosti koje su navedene smatram da će lov koralja biti nemoguć. Osvrt na pravilnik: - uvođenje ljetnog lovostaja (srpanj-kolovoz), značajno će se smanjiti broj radnih dana što će utjecati i na količinu ulova jer u periodu srpanj i kolovoz koraljari imaju najviše radnih dana zbog povoljnih vremenskih uvjeta, topline mora, duljine dana, najmanjih struja mora. Moje je iskustvo je da sam u tom periodu ostvarivao 65% lova, što je lako utvrditi iz očevidnika koje se dostavljaju mjesečno od kada su uvedeni. - obveza fotografiranja kolonije koralja prije i nakon izlova, kako bi se ova obveza ispunila potrebno je da ronioci imaju i dodatnu profesionalnu oprema koja može funkcionirati na toj dubini, što je i dodatni značajni financijski izdatak. Vrijeme lova je jako kratko za sami lov a kamoli za dodatne aktivnosti (10 minuta), potrebno dodatno vrijeme i dodatna oprema (veća mogućnost zaplitanja) potencijalno može ugroziti sigurnost ronioca. Staništa koralja su u škripima, podlocima, kamenim zidovima, nisu na livadi - isto tako potrebno je navesti broj kolonija zadržanih na plovidbu, što je teško jedinično iskazati, moguće bi bilo iskazivanje zadržanog koralja na plovilu u kg. - navođene geografske pozicije na kojoj se lovi je poslovna tajna, i u koraljarstvu postoji konkurencija. Pozicija je nađena nakon brojnih zarona, plivanja, potrošene nafte, potrošenih radnih dan i dr. te ista nije predmet ustupanja drugome. - određivanje ukupnog godišnjeg ulova po odobrenju u rasponu od 25 do 200 kg za 2021. godinu koji se prepolovljuje za 2022. bez mogućnosti povećanja ulova. Navedeno zvuči kao godišnja promjenjiva kvota izlova i iz ovoga nije jasna kolika će biti 2023 hoće li biti 50% od kvote za 2022. te se postavlja pitanje održivosti ove tradicionalne djelatnosti. - zabranu mogućnosti iskrcaja koralja ispod minimalne veličine 7 mm (pri bazi kolonije) – sjekira je radni alat za ovu djelatnost i to nije precizan alat, a i struktura koralja je takva da nakon “udarca” postoji velika mogućnost loma istog. Iskustveno ne znam na koji način se može propisati tehnika rezanja, koji bi to alati za rezanje bili, uzimajući u obzir dubinu, narkotično djelovanje dušika, kratkoću vremena provedenog na dnu, a da se ispoštuje minimalna baza kolonije. Mislim da je to nemoguće, Navedene promjene pravilnika donese strože mjere, dodatna ulaganja, te značajnije smanjenje i ograničenje kvote izlova, produljenje lovostaja, stoga se postavlja pitanje isplativosti/održivosti daljnjeg poslovanja u ovom segmentu ribarstva, a pored svega trenutno ne postoji interesa za otkupom koralja na tržištu uslijed trenutne situacije. Koraljarstvo je moja primarna i jedina aktivnost, stoga prihvaćanjem pravilnika i uvažavanjem svega što sam napisao kao osvrt, moje daljnje poslovanje je neodrživo, stoga bi molio odgovore na pitanja u nastavku kako bi odredio svoju budućnost. 1. Hoće li se za vrijeme u ljetnog lovostaja isplaćivati neke vrste potpore (plaćeni lovostaj)? 2. Da li je razmatrana mogućnost ispisa alata iz povlastice uz novčanu naknadu, ili isplata cijele povlastice? 3. Da li postoji mogućnost prodaje povlastice ostalim građanima EU i pod kojim uvjetima? Mišljenja sam da su se paralelno s prijedlogom ovog pravilnika trebale predložiti i oblici kompenzacije (npr, otkupnine povlastica), za sve nas koji smatramo da bavljenje ovom djelatnosti nije održivo pod ovim uvjetima, te ovaj pravilnik dovodi u pitanje egzistenciju nas i naših obitelji. Dragan Šarić Nije prihvaćen Poštovani, Znanstvena zajednica predložila je uvođenje ljetnog lovostaja obzirom da je to period kada se koralj razmnožava. Obzirom na status ugroženosti ove vrste i potrebu primjene principa predostrožnosti u upravljanju do završetka znanstvenih istraživanja koja su u tijeku na nacionalnoj razini i razini čitavog Sredozemnog mora, prihvaćen je prijedlog da se produži razdoblje ljetnog lovostaja te da isti traje od 1. srpnja do 31. kolovoza. Način vađenja koralja, upisivanje geografske pozicije i broj kolonija zadržanih na plovilu, odredbe su propisane GFCM preporukom GFCM/43/2019/4 te smo ih dužni implementirati u nacionalni propis. Obveza fotografiranja prije i nakon sakupljanja se briše. Predmetni propis donosi mjere regulacije ribolova crvenog koralja do 30. lipnja 2022. godine, nakon čega očekujemo rezulate istraživanja koja su u tijeku na nacionalnoj i regionalnoj razini koja bi trebala objediniti sva postojeća znanja o ovoj vrsti te dati precizniju procjenu stanja populacija na Mediteranu, temeljem čega će se razmotriti mjere regulacije ribolova za novo razdoblje. Plaćanje lovostaja i naknada za ispis alata iz povlastice nisu sadržaj ovog propisa. Vezano uz prijenos povlastica predlažemo da se obratite Vašoj nadležmoj Područnoj jedinici Uprave ribarstva obzirom da pitanja nisu vezana za ovaj Prijedlog.
12 Robert Šantić PRAVILNIK Poštovani, kao koraljar koji se bavi ovim poslom već 28 godina, moram ukazati na niz nelogičnosti u ovom Pravilniku. 1) Sporna je zabrana sakupljanja od 01.srpnja do 31.kolovoza. Naime u tom su razdoblju idealni vremenski uvjeti kada se može roniti na otvorenom moru bez ugroze života ronioca uzrokovanih lošim vremenskim uvjetima. Također su u tom razdoblju morske struje najslabije i imamo najveći broj radnih dana. Kondiciju za rad na velikim dubinama teško stićemo i jednom takvom pauzom u srcu sezone vračamo se ponovo na početak, što je izuzetno opasno.Sada već iamamo lovostaj od 01.12. do 31.03. što bi značilo da ne možemo raditi 6 mjeseci. 2) Sporno je što pri rezanju koralja njegova baza mora ostati pričvršćena za dno. Prilikom udarca sikiricom u deblo koralja, on se raspada u više djelova te je nemoguće ispiniti uvjete o bazalnom promjeru od 7 mm mjereno unutar 1 cm od baze kolonije. Imat ćemo više djelova koji ne ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika. Poželjno je izvaditi granu koralja u jednom komadu. 3) Fotografiranje kolonije prije početka i nakon rada je neizvedivo. Naše vrijeme rada na toj dubini je ograničeno na 5 do 10 minuta uključujući i traženje koralja. To bi nam oduzelo dosta vremena. Također nismo ni obučeni za fotografiranje pod morem i nemamo opremu za snimanje. Takva oprema za rad ne velikim dubinama je izrazito skupa. 4) Što se tiće geografske pozicije sakupljanja koralja, smatram da je to poslovna tajna svakoga koraljara, ribara itd.Za ribolovnu zonu nemam primjedbi. 5) Broj kolonija zadržanih na plovilu biti će teško utvrditi jer prilikom otkidanja koralja dolazi često do pucanja istih te je teško utvrditi broj zasebnih jedinki. Robert Šantić Djelomično prihvaćen Poštovani, Znanstvena zajednica predložila je uvođenje ljetnog lovostaja obzirom da je to period kada se koralj razmnožava. Obzirom na status ugroženosti ove vrste i potrebu primjene principa predostrožnosti u upravljanju do završetka znanstvenih istraživanja koja su u tijeku na nacionalnoj razini i razini čitavog Sredozemnog mora, prihvaćen je prijedlog da se produži razdoblje ljetnog lovostaja te da isti traje od 1. srpnja do 31. kolovoza. Način vađenja koralja, upisivanje geografske pozicije i broj kolonija zadržanih na plovilu, odredbe su propisane GFCM preporukom GFCM/43/2019/4 te smo ih dužni implementirati u nacionalni propis. Obveza fotografiranja prije i nakon sakupljanja se briše.
13 ABC PRAVILNIK Poštovani! Mislim, da Ministarstvo upravljaju ljudi koji rade protiv hrvatskih ribara i tome treba stati na kraj. Ulazkom u EU ogranicili ste povecavanje broja povlastica i ribarske flote, a vi uporno radite na tome, da unistite sve ribare i smanjite ribarsku flotu na nulu, a uz to ne nudite ribarima koji ostaju bez posla nikave trzisne kompenzacije, nego mrvice, kojima mogu jedino napuniti tank goriva. Vi na ministarsvu bi trebali podupirati raznovrstnost ribarskih aktivnosti, posebice malih, koji na neki nacin nastavljaju tradiciju. Tako je naprimjer s spuzvarstvom i koraljarstvom. Umjesto da bi nudili dodatno potporu koraljarima i spuzvarima, koji zaista selektivno vade morske organizme i radi se o zaista malom broju ljudi, koji se bave time odnosno imaju te alate, vi radije podupirate kocarenje i plivarice i njima omogucivate potporu za vrijeme lovostaja, a koraljarima i spuzvarima, koji isto imaju lovostaj ne nudite nista. Naravno kada imate u Zagrebu ljude, koji idu na more jedino ljeti i ne znaju kako je to tesko zaradjen kruh. A sada nije vise dosta ogranicenje broja postojecih povlastica, nego bi vi smanjili rad ribara i njihov broj jos autorizacijom pojedinih alata. Pa koje budale rade tamo u Ministarstvu i donose ove prijedloge pravilnika??? Ovaj prijedlog pravilnika treba maknuti i ostaviti sve kao sto je bilo i jos dodatno ponuditi za vrijeme lovostaja pojedinih morskih organizama potporu roniocima  - ribarima. Nadalje takav prijedlog je neustavan, jer oduzima vec postojeca prava. Netko koji je prosle godine smio vaditi koralje, ove vise ne bi smio, jer nije dovoljno ulovio prije 4 i 3 godine? Ne mozete dodeljivati kvotu na osnovi dvogodisnjeg prosjeka, jer na strani ribara ima razlicitih razloga, zasto su neki udovoljili tome kriteriju a neki nisu. Naprimjer lose vrijeme za ribolov, bolest ribara, bolest u familiji, los ulov, lokacija ribolova, ribolovne zone u kojima smije loviti, kvar plovila, kupnja nove opreme ili plovila su jedni izmed njih. To je isto, ko da vama u Ministarstvu smanje placu, jer ste prosle godine bili bolestni umjesto 3 dana 7 dana i da se nadalje uopste ne mozete vise popeti u razred s visom placom ili slicne gluposti. Nadalje stariji koraljari i spuzvari bi zeljeli zadrzati koristenje alata za vadenje tih morskih organizama za svoju djecu, a ovim prijedlogom pravilnika jim to oduzimate, oduzimate pravo na nastavak tradicije, jer sta ce jim alati bez kvote. Na isti nacin ste oduzeli pravo ulova tune mnogim tunolovcima (mrezom i stapom), da bi napravili krug ljudi, gdje se podjeli kvota. Pa odakle vama pravo na Ministarstvu da radite protiv hrvatskih ribara??? Nadam se, da maknete ovaj prijedlog. Primljeno na znanje Poštovani, dostavljen komentar je neprecizan i vjerujemo da odgovori na ostale pristigle i potpisane komentare odgovaraju i na ovdje iznesene zabrinutosti.
14 Irena Vrca PRAVILNIK Poštovani, kupili smo plovilo registracijskih oznaka 943- MA, CFR: HRV000000356, broj povlastice 5213, početkom veljače ove godine. Plovilo smo uzeli iz razloga jer smo tvornica koja se bavi preradom ribe, između ostalog i preradom hridinskog ježinca, te smo namjeravali sami vaditi ježince, zaposlili smo i ronioce te trenutno čekamo odobrenje Ministarstva zaštite okoliša da iste možemo vaditi. Bivši vlasnik plovila Ernesto Trampa nije koristio priručnu opremu za sakupljanje drugih morskih organizama i ronilačke aparate, a mi smo isključivo zbog toga ribolovnog alata upisanog u povlasticu kupili plovilo.Koliko sam shvatila, u članku 12 točka 11, gledat će se samo aktivnost bivšeg vlasnika. A štoje sa sadašnjim vlasnikom? Molim Vas informaciju što trebamo napraviti da budemo izuzeti iz te autorizacije ribolovnog alata, jer kada smo provjeravali povlasticu rečeno nam je da je sve u redu sa povlasticom i da ćemo moći koristiti u svrhu zbog koje kupujemo plovilo, jer u suprotnom da smo bili upoznati s ovim nebi se izlagali nepotrebnom trošku koji nije nimalo zanemariv. Hvala. Irena Vrca Primljeno na znanje Poštovana, odgođa se primjena mehanizma izdavanja odobrenja za sakupljanje spužvi i ostalih morskih organizama (školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa) dok se ne steknu potrebni preduvjeti.
15 HOK Opće odredbe , Članak 3. Članak 3. stavak 5. – smatramo da je, za ovaj vrlo specifični sektor ribarstva, neophodno omogućiti da se ide u izlov po potrebi i bez plovila (s obale). Obrazloženje: Svjesni smo činjenice da se povlastica dobiva na plovilo i da se svi drugi načini ribarstva niti ne mogu obavljati bez plovila, ali ovaj može, a ponekad je i neophodno, kako bi se ostvario dovoljan broj ribolovnih dana i ulov koji omogućava opstanak. Svi ribari u ovom segmentu ribarstva imaju plovilo i povlasticu pa je manje bitno da li će se izlov obavljati u radijusu od 500 m od plovila ili 70 km od plovila, ako se povlastica i potrebna dokumentacija nalaze u autu na obali u blizini ronioca. Činjenica je da se izlov morskih organizama ronjenjem NE OBAVLJA s plovila, jer je to nemoguće, a za inzistiranje na tome da se dosadašnji način rada ne može nastaviti i u budućnosti ne vidimo nikakvih opravdanih razloga, već samo nerazumijevanje nadležnih institucija svih aspekata i problema s kojima se svakodnevno bore ribari. Razlozi za uvažavanje potrebe obavljanja izlova bez plovila su: - udaljene pozicije do kojih mala plovila sa slabim motorima ne mogu doći (nemaju tu plovidbenu sposobnost), - kod lošeg vremena s plovilom se ne može izaći, ali u nekoj zaštićenoj uvali se može zaroniti dolaskom s obale, - smanjivanje troškova goriva (energetska učinkovitost!) - ne troši se plavo gorivo, što je za državu povoljnije jer se ne odriče trošarine - skraćivanje vremena transporta morskih organizama, što direktno utječe i na njihovu zdravstvenu ispravnost i svježinu. S ovim pitanjem povezano je i pitanje praćenja plovila i instalacije uređaja za praćenje iz čl. 12. st. 7. Pravilnika. Kako se izlov morskih organizama ronjenjem realno može obavljati bez plovila ali ne može bez ronilačke bove, rješenje je da se uređaj instalira na ronilačku bovu, pa to neće biti zapreka za prihvaćanje gornjeg prijedloga. Nije prihvaćen Poštovani, Prema Zakonu o morskom ribarstvu gospodarski ribolov smije obavljati ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov, plovilom, ribolovnim alatima, ribolovnom opremom i u ribolovnim zonama upisanim u povlasticu. U tom smislu ribolov bez plovila nije nikada ni bio dozvoljen, već se ovo pitanje nastoji urediti na način da se jasno ograniči ribolovni napor po povlastici odnosno plovilu na najviše dva ronioca koja ne smiju biti udaljena više od 500m od plovila.
16 HOK Morski crv,  Članak 4. Članak 4. – predlaže se dozvoliti izlov morskog crva i s ronilačkim aparatima, jer to ne utječe na povećanje izlova crva nego samo olakšava rad i sigurnost ronioca. Nije prihvaćen Poštovani prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti obzirom da se upotrebom ronilačkih aparata povećava vrijeme provedeno u ronjenju, a time i ribolovni napor te bi se omogućilo da se ribolovni napor preseli na nova, dublja područja. Obzirom da u ovom trenutku ne postoje sustavna istraživanja koja mogu dati prijedlog o maksimalnom dnevnom ulovu po povlastici, mehanizam kojim onemogućavamo korištenje ronilačkih aparata, a koji je na snazi već niz godina smatramo trenutno jedinom opravdanom mjerom regulacije ribolova. Prijedlog je također dodatno iskomuniciran s predstavnicima znanosti, koji su podržali mjere predložene u ovom pravilniku.
17 Foka doo Morski crv,  Članak 4. Bilo kakvo ronjenje na dah, ne može biti profesionalno ronjenje. Ovakav tip ronjenja u gospodarske svrhe izuzeto je opasan za ronioca. U hladnim mjesecima ne postoji mogućnost ronjenja u suhom odjelu, to izaziva kronične bolesti. Odredba u potpunosti protiv zdravlja ribara koji obavlja ovu djelatnost. Nije prihvaćen Poštovani prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti obzirom da se upotrebom ronilačkih aparata povećava vrijeme provedeno ronjenjem a time i ribolovni napor te bi se omogućilo da se ribolovni napor preseli na nova, dublja područja. Obzirom da u ovom trenutku ne postoje sustavna istraživanja koja mogu dati prijedlog o maksimalnom dnevnom ulovu po povlastici, mehanizam kojim onemogućavamo korištenje ronilačkih aparata, a koji je na snazi već niz godina smatramo trenutno jedinom opravdanom mjerom regulacije ribolova. Prijedlog je također dodatno iskomuniciran s predstavnicima znanosti, koji su podržali mjere predložene u ovom pravilniku.
18 udruga profesionalnih ribara MARE CROATICUM Morski crv,  Članak 4. u članku 4, dozvoljen je lov crva samo na dah. morski crv nije ugrožena vrsta i ne vidim razloga da se ne može loviti i sa ronilačkim aparatom.5 trapula je sasvim dovoljno da se crv lovi sa ronilačkim aparatom pošto sa istim vrijeme je limitirano.zabranom lova crva ronilačkim aparatima i dalje štitite sportske ronioce koji ih love da bi ih prodali bez kontrole. Nije prihvaćen Poštovani prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti obzirom da se upotrebom ronilačkih aparata povećava vrijeme provedeno ronjenjem a time i ribolovni napor te bi se omogućilo da se ribolovni napor preseli na nova, dublja područja. Obzirom da u ovom trenutku ne postoje sustavna istraživanja koja mogu dati prijedlog o maksimalnom dnevnom ulovu po povlastici, mehanizam kojim onemogućavamo korištenje ronilačkih aparata, a koji je na snazi već niz godina smatramo trenutno jedinom opravdanom mjerom regulacije ribolova. Prijedlog je također dodatno iskomuniciran s predstavnicima znanosti, koji su podržali mjere predložene u ovom pravilniku.
19 HOK Spužve,  Članak 5. Članak 5. stavak 2. – predlaže se: - brisati zabranu sakupljanja spužvi od 1. studenog do 31. svibnja. - Eventualno, ako je spužva na nekim područjima ugrožena, a to mora dokazati provedena studija, neka se zabrani sakupljanje samo u tim područjima ali u srpnju i kolovozu te u prosincu i siječnju. - Također, za vrijeme zabrane rada treba uvesti državne potpore za obeštećenje ribara. Obrazloženje: Primjerice na području Istre spužva se dobro razmnožava i nije ugrožena vrsta. Rast spužvi do odrasle veličine traje od 2 mjeseca (na pozicijama koje su idealne i pogoduju rastu i razmnožavanju spužvi) do godine dana na manje pogodnim pozicijama). Kako se spužve najbolje održavaju na dubinama od 4 – 6 m morske dubine, istarsko podmorje je u tom smislu, zbog plitkoga mora, izuzetno dobro stanište za spužve. Također valja napomenuti da u pličinama i terenu kakvog istarsko podmorje ima, jedinka spužve je za kamen prihvaćena na više mjesta pa prilikom prikupljanja, na tom mjestu ostane više dijelova spužvi za daljnje razmnožavanje. Južnije na Jadranu mora su dublja, a pličina je manje što znači da se i teren na kojem spužve obitavaju dijelom razlikuje. Ako je kamen gladak i ravan, spužva je na njemu pričvršćena na jednom mjestu i tada zaista treba voditi računa da se pravilno odreže i pusti komad za daljnju reprodukciju. Ukoliko se provedenom studijom ovlaštenih institucija pokaže su neka područja zaista ugrožena po pitanju spužvi, tada predlažemo da se naprave ZONE sa posebnom regulacijom (lovostaj po dva mjeseca – 7., 8., 12. i 1. mjesec). Zabrana sakupljanja spužvi od 1. studenog do 31. svibnja je neodrživa za male spužvare (gdje radi samo vlasnik obrta), koji rone cijelu godinu i od toga žive. Ukoliko je zabrana neophodna za određena ugrožena područja tada bi logičnije bilo da to bude u ljetnim mjesecima 7. i 8. mj. kada ima kupača, glisera, skutera i opasno je samo ronjenje a pličine su ograđene radi gostiju, te eventualno 12. i 1. mj. kada je vrijeme nepogodno. Smatramo da ograničavanje izlova na ljetne mjesece stvara velike probleme manjim spužvarima, jer kakao doznajemo, i do sada je bilo uobičajeno da veći spužvari, sa više ronioca na jednom brodu, koji ionako rade samo ljeti, u kratkom vremenu izlove ogromne količine spužvi u komercijalne svrhe, ostavljajući pritom podmorje bez tih organizama nekoliko mjeseci. Napominjemo, spužve nemaju određeno vrijeme razmnožavanja, već se one obnavljaju čitavu godinu, a brzina rasta i veličina odrasle spužve ovise isključivo od pozicije na kojoj rastu. Nije prihvaćen Poštovani, - za definiranje razdoblja lovostaja za spužve uzeta su u obzir dostupna relevantna istraživanja i preporuke za mjere regulacije ribolova provedena na Jadranu - potpore odnosno obeštećivanje ribara nisu predmet ovog propisa - prijedlog uspostava zona s posebnom regulacijom ribolova u ovom trenutku ne možemo prihvatiti obzirom da je za uspostavu takvog mehanizma potrebno prvo provesti temeljita istraživanja o stanju populacije morskih spužvi na Jadranu.
20 Jadran Kale Koralji,  Članak 6. "(5) Zabranjeno je korištenje podvodnih vozila s upravljanjem na daljinu (ROV) za sakupljanje koralja." Zabrana traženja koralja onemogućuje njihovo istraživanje i dokumentiranje. Hrabriji Pravilnik bi dapače i obodrio (dakle, otvorio puteve honoriranju, ne kao puka zapovijed) ROV-dokumentiranja, naročito u lovostajnoj sezoni turizma, obvezujući vlasnike na centraliziranu pohranu kopija dokumentacije. Na taj način bi postalo moguće postupno s tehnologijom i istražiti (a sutradan i sačuvati za izlaganje) povijesne ostatke koraljarenja tamo gdje je to još neobraslo - a takvih lokacija ima. Kopiranje svojih snimaka zakonski funkcionira npr. u radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (takvi snimci nisu manje osjetljivi od lokacija koralja). S poštovanjem, izv. prof. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol., Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru. Nije prihvaćen Poštovani, Odredba o zabrani korištenja ROV uređaja prenesena je iz Uredbe (EU) 2015/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. listopada 2015.o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) kojom se propisuje zabrana korištenja ROV uređaja u svrhu promatranja, istraživanja i iskorištavanja crvenog koralja. Obzirom da su Uredbe akti koji su izravno primjenjivi i u cijelosti obvezujući, države članice dužne su ih primjeniti njihovim stupanjem na snagu.
21 Foka doo Koralji,  Članak 6. Ovakvo skupljanje koralja je nemoguće, na velikoj dubini kršiti koralj nema smisla. Koralj se lupa u stijenu. Lovostaj koji je zbog razmnožavanja, ali u periodu kad je more najmirnije, nema smisla. Nije prihvaćen Poštovani, zabrana sakupljanja koralja na dubinama manjim od 50m proizlazi iz međunarodnog okvira, no na nacionalnoj razini primjereniji je restriktivniji pristup obzirom na status ugroženosti ove vrste te ozbiljnost situacije vezano uz stanje populacija u jadranskom bazenu. Pritom želimo istaknuti da je riječ o vrsti koja se nalazi na Crvenom popisu strogo zaštićenih vrsta sa statusom kritično ugrožene vrste (CR). U tijeku su znanstvena istraživanja na nacionalnoj i regionalnoj razini koja bi trebala objediniti sva postojeća znanja o ovoj vrste te dati precizniju procjenu stanja populacija na Mediteranu. Do tada odgovorno upravljanje nalaže predostrožan pristup sa strogim mjerama, koje uključuju i lovostaj tijekom mrijesta, a koje će istovremeno omogućiti opstanak ovog segmenta ribarstva koji ima gospodarsku, ali i tradicijsku vrijednost. Ovo znači da se tijekom narednog razdoblja – do 30. lipnja 2022. godine – osigurava nastavak gospodarske aktivnosti sakupljanja koralja jedino uz stroži pristup. Što se tiče načina sakupljanja koralja, odredba je u cijelosti preuzeta iz GFCM preporuke GFCM/43/2019/4.
22 HOK Sakupljanje ostalih morskih organizama, Članak 8. Članak 8. stavak 2. – predlažemo uskladiti odredbu o zabrani sakupljanja ježinaca sa propisima o zaštiti prirode na temelju kojih se dobiva dopuštenje za sakupljanje ježinaca, na način da glasi: „Sakupljanje morskih ježinaca nije dozvoljeno na dijelovima ribolovnih podzona uz Istarski poluotok (A1, A4 i E2) na dubinama manjim od 25 m.“. Obrazloženje: Odredbom kakva je u prijedlogu Pravilnika nepotrebno se zabrana proširuje i na ostali dio navedenih podzona uz obale otoka. Našim prijedlogom zabrana se usklađuje sa propisima o zaštiti prirode vezano za ježinca. Prihvaćen Prihvaća se.
23 Saša Eles Iskrcaj, bilježenje i dostava podataka,  Članak 10. Poštovani kolege iz HOK-a, podržavam sve Vaše komentare, ali kao što sam već naveo, Pravilnik je toliko nekvalitetan, neusklađen sa strukom da ga je teško doraditi i preurediti u primjenjiv zakonski okvir, te stječem dojam da je autor drafta opterećen sindromom "control freak". Da je barem taj sindrom usmjeren u kontrolu i sprječavanje crne zone sektora pa bi imao nekog smisla. Upravo mi, struka, vrištimo da nam je, uz neodrađeni posao oko monitoringa, najveći problem crna zona sektora, a u samom Pravilniku ne nalazimo niti jedan segment rješavanja istog problema. Što se tiče same najave iskrcaja, mislim da se bespredmetno uzrujavamo oko te odredbe jer to je samo najava, pretpostavka ili namjera koja ničime ne obvezuje. U praksi izvedivo na način da se odmah neposredno prije početka izlova najavi vrijeme i pozicija iskrcaja jer svakom roniocu poznat je plan ronjenja, a time i trajanje ronjenja, pa isto tako zna, odnosno pretpostavlja, kada će završiti izlov i gdje će iskrcati ulov. Naravno, postoje i objektivni čimbenici koji mogu utjecati na tu namjeru i plan, a na koje ronioc ribar ne može utjecati. Npr. vremensko metereološki uvjeti, kvarovi, nezgode, kašnjenje ili problemi u logistici prijevoznika itd... Još jedan puta, molim Hrvatsku javnost, posebno kolege iz struke da daju svoj prilog u sprječavanju ozakonjenja ovog drafta svojim komentiranjem samog Pravilnika, komentiranjem dosad objavljenih komentara, lajkanjem i/ili dislajkanjem istih. Djelomično prihvaćen Poštovani odredbe vezane za najavu iskrcaja primjenjivat će se samo na iskrcaj crvenog koralja, obzirom da iste proizlaze iz GFCM preporuke GFCM/43/2019/4.
24 HOK Iskrcaj, bilježenje i dostava podataka,  Članak 10. Članak 10. – traži se dodavanje odredbe da će Ministarstvo osigurati ovlaštenicima povlastice kojima je izdano Odobrenje odgovarajući vodootporni mobilni uređaj sa većim ekranom za vođenje m-očevidnika. Obrazloženje: Većina ribara ima mobitel koji ne može izdržati uvjete vlage, soli i sunca na malim plovilima bez kabine, i na kojima je nemoguće uz ljuljanje plovila unositi prstima podatke u sitne rubrike. Članak 10. stavak 5. – traži se izostavljanje ove odredbe o najavi povratka (jer se sakupljanje morskih organizama obavlja blizu obale, par minuta vožnje ili plivanja, a u m-očevidniku postoji rubrika o predviđenom vremenu povratka. Djelomično prihvaćen Poštovani, odredbe vezane za najavu iskrcaja primjenjivat će se samo na iskrcaj crvenog koralja, obzirom da iste proizlaze iz GFCM preporuke GFCM/43/2019/4.
25 Foka doo Iskrcaj, bilježenje i dostava podataka,  Članak 10. Nalazišta koralja su možemo tako to nazvati poslovna tajna. Ovim izlažete koraljara riziku poklanjanja informacija drugima. Informacije koje Ministarstvo prikuplja nisu tajne informacije. Postoji puno vikend ronilaca s opremom i znanjem za ronjenje na tim dubinama, ovo prestavlja golem rizik i za koraljare i populaciju koralja, jer ako satko ubere "malo". Pznati su primjeri fotografiranja koralja u NP Kornati, koji brzo nakon toga nestaju. Ako imtae GPS i dubinu ????? Nije prihvaćen Poštovani Prikupljanje podataka o geolokaciji područja sakupljanja koralja obaveza je koja proizlazi iz preporuke GFCM/2019/4. Podaci o područjima sakupljanja neće biti javno dostupni, već omogućuju daljnje praćenje stanja populacija na pojedinim područjima. Ovim podacima raspolagat će isključivo Uprava ribarstva te isti služe za upotpunjavanje slike rasprostranjenosti i stanja populacija.
26 HOK Kriteriji za izdavanje Odobrenja,  Članak 12. Članak 12. – traži se brisanje uvjeta ostvarenog ulova u prethodnom razdoblju kod svih vrsta Odobrenja (stavak 2.b, 3.b i 4.b) jer treba omogućiti dobivanje Odobrenje svim ribarima koji imaju upisane priručne alate i ronilačku opremu da iste sačuvaju i mogu raditi s njima, neovisno da li su ih u prethodnom razdoblju koristili ili ne. Eventualno se može propisati uvjet da se isti ne mogu prodati dok se ne ostvari nekakav „povijesni ulov“. Priručni alati su specifični i razlikuju se od svih drugih ribarskih alata, njima se ne love velike količine morskih organizama jer se svaki organizam pojedinačno mora pronaći, pregledati/ocijeniti, prihvatiti rukom i tek onda sakupiti, sve to osobno od strane ribara dok roni. Potpuno je neprimjereno za ovakvu vrstu ribarstva propisivati iste uvjete za izdavanje Odobrenja kao za ostale i oduzimati takve alate zbog nedovoljne aktivnosti. Ukoliko ipak ostane uvjet ostvarenog ulova u prethodnom periodu, traži se da se propiše da ako ovlaštenik povlastice koji ima dva ili više plovila sa upisanim priručnim alatima i ronilačkom opremom, i ostvari traženi povijesni ulov zajednički sa svim tim plovilima ali ne ostvaruje dovoljan ulov za svako pojedinačno plovilo, da će mu se temeljem tog ulova izdati Odobrenje za sva plovila čiji je ovlaštenik povlastice s upisanim priručnim alatima i ronilačkom opremom. Obrazloženje: S obzirom na vremenske prilike, pozicije sakupljanja, vrsti morskih organizama i sličnog, ribar koji ima dva ili više plovila sa upisanim priručnim alatom koristi plovilo kojim će lakše, sigurnije, brže ili s manje troškova obaviti sakupljanje morskih organizama i jedino na taj način može opstati. Taj izbor najčešće ne ovisi o volji ribara pa je prijavljeni ulov po plovilima neravnomjerno raspoređen, stoga neka plovila neće ispuniti traženi uvjet. Međutim, za sakupljače je iznimno važno da može dobiti Odobrenja na sva plovila kojima je obavljao sakupljanje morskih organizama, jer mu to omogućava prilagodljivost vremenskim okolnostima, terenu, potražnji i sličnim uvjetima. Članak 12. stavak 5. – uz ovu odredbu traži se i obrnuto – da se sakupljačima školjki (za koji ispunjavaju uvjete za dobivanje Odobrenja) omogući dobivanje odobrenja i za spužve, iako za nju ne ispunjavaju uvjet prethodnog ulova. Prihvaćen Poštovani, odgođa se primjena mehanizma izdavanja odobrenja za sakupljanje spužvi i ostalih morskih organizama (školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa) dok se ne steknu potrebni preduvjeti.
27 Saša Eles PRAVILNIK ,  Prilog 1. Popis odobrenih iskrcajnih mjesta za iskrcaj koralja Dragi Vedrane, hvala na komentaru, ne mogu se suzdržati a da ne objavim primjedbe koje sam dostavio Povjerenstvu, te se unaprijed Tebi i drugima koji ovo pročitaju, ispričavam zbog upotrebe nekih ne baš primjerenih riječi, ali one su na žalost neizostavne da bi dočarale emotivno stanje u koje me doveo draft Pravilnika i način rada Povjerenstva. Stoga ovim putem prilažem svoje primjedbe dostavljene Povjerenstvu, javnosti na uvid. Na temelju članka 12. stavka 1. točaka 1., 2., 3, 4., 7 i 9., članka 15. stavka 8. te članka 26. stavka 11. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“, br. 62/17, 130/17 i 14/19) ministrica poljoprivrede donosi PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU RONJENJEM Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se: - način obavljanja gospodarskog ribolova na moru koji se obavlja ronjenjem, a u koji spada sakupljanje morskih organizama i izlov morskog crva - namjena pojedinih ribolovnih alata i opreme te prostorno - vremenska ograničenja za sakupljanje i izlov u određenim dijelovima ribolovnog mora - lovostaj i minimalne veličine za pojedine vrste - dozvoljenu masu ulova pojedinih vrsta morskih organizama ostvarenog u ribolovnom moru Republike Hrvatske - uvjeti i način izdavanja Odobrenja za sakupljanje spužvi, koralja, školjkaša, morskih puževa, bodljikaša i plaštenjaka (u daljnjem tekstu: Odobrenje) u gospodarskom ribolovu na moru - kriteriji za izdavanje Odobrenja - sadržaj obrasca Odobrenja - uvjete pod kojima je moguće prenositi Odobrenje - sadržaj i način vođenja registra Odobrenja - Registar ronioca za koralje. Obeštećenje ribarima-ovlaštenicima i vlasnicima povlastica za gospodarski ribolov koje u alatima i opremi sadrže priručne alate i/ili ronilačke aparate za oduzimanje i smanjenje ribolovnih prava koje su imali do donošenja ovog Pravilnika. Pojmovnik Članak 2. Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja: - „drugi morski organizmi“ su organizmi u koje spadaju spužve, koralji, školjkaši, morski puževi, morski crvi, bodljikaši i plaštenjaci - „koralj/i“ podrazumijeva crveni koralj (Corallium rubrum) - „masa u mokrom stanju“ podrazumijeva masu ulovljenih organizama nakon završetka ribolovne operacije - „bodljikaši“ podrazumijeva morske ježince i trpove - „plaštenjaci“ podrazumijeva vrste iz roda Microcosmus (morsko jaje) - „morski crv/i“ podrazumijeva velikog morskog crva (Eunice roussaei) i golog štrcaljca (bibi) (Sipunculus nudus) - „morski ježinci“ podrazumijeva hridinskog ježinca (Paracentrotus lividus) i crnog ježinca (Arbacia lixula) - „ostali morski organizmi“ podrazumijeva grupu morskih organizama u koju su uključeni školjkaši, morski puževi, bodljikaši i plaštenjaci - „priručna oprema za sakupljanje drugih morskih organizama“ (u daljnjem tekstu: priručna oprema) podrazumijeva sve naprave kojima se omogućava sakupljanje određenih vrsta morskih organizama, a koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela - „ribolovni dan“ u smislu ovog Pravilnika je kalendarski dan u kojemu je obavljena jedna ili više ribolovnih operacija - „ronilački aparat“ podrazumijeva napravu koja ronioca opskrbljuje zrakom ili mješavinom plinova te mu omogućava disanje pod morem - „sjekirica za rezanje koralja“ je ribolovni alat upisan u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koji podrazumijeva priručno oruđe koje se koristi za branje koralja kao što su sjekači, čekići i slično - spužva/e“ podrazumijeva vrste iz roda Spongia. Opće odredbe Članak 3. (1) Sakupljanje morskih organizama podrazumijeva vid gospodarskog ribolova koji se obavlja neposredno od strane ribara ronjenjem te uključuje sakupljanje spužvi, koralja, školjkaša, morskih puževa, bodljikaša i plaštenjaka. (2) Sakupljanje morskih organizama dopušteno je samo na temelju valjanog Odobrenja. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka bez Odobrenja dopušteno je sakupljanje koralja do 31. ožujka 2021. godine, a sakupljanje ostalih morskih organizama i spužvi do 30. travnja 2021. godine. (4) Za vrste za čije sakupljanje iz prirode i uvjeti za stavljanje na tržište su propisani posebnim propisima iz područja zaštite prirode, potrebno je ishoditi dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (5) Sakupljanje i izlov morskih organizama dopušteno je obavljati isključivo korištenjem plovila na koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (u daljnjem tekstu: povlastica), a u jednom ribolovnom danu sakupljanje mogu obavljati najviše dva (2) ronioca koji se moraju nalaziti unutar radijusa od 500 m od pozicije plovila. Dakle već dugo raspravljamo, odnosno mi ribari, ovlaštenici i vlasnici Povlastica govorimo i pišemo, a Uprava ribarstva ne sluša, ne čuje i ne čita isto, o članku Zakona i proizlazećih mu Pravilnika i podzakonskih akata, a koji se odnose na propis koji je kao i većina propisa preuzet iz europske i mediteranske legistrative. Naime bit propisa da se ribolov može obavljati isključivo korištenjem plovila na kojem je izdana povlastica ispravno i smisleno se mora tumačiti na način da se odnosi na vrste i tehnike ribolova koji se obavljaju ili se u pravilu obavljaju korištenjem plovila. Taj propis, dakle smisleno znači da se brani i izuzima iz zakonskih okvira obavljanje ribolova tim i takvim ribolovnim tehnikama uz upotrebu plovila koje ne posjeduju pripadajuću povlasticu. Nadalje moramo se složiti da postoje u našem okruženju, a postojale su i u našim tradicijskim i povijesnim tehnikama ribolova određene ribolovne tehnike koje ne zahtijevaju ili čak ne mogu primijeniti uporabu plovila (mreža nadizni tepih, odmet s kraja, ručni strugač, ručna vongolara, kliješta za školjke, spinning tehnika panule , offshore jigging…). Jedna od takvih vrsta, odnosno tehnika ribolova jest i sakupljanje ostalih morskih organizama sa ili bez uporabe ronilačkih aparata. Dakle u ribolovnoj tehnici sakupljanjem morskih organizama plovilo nema nikakvu aktivnu ulogu u ribolovnom procesu, osim i jedino dolasku na poziciju ulova. Kako imamo primjera u zakonodavstvima europskih zemalja u okruženju (npr. Italija), te kako je često što iz ekonomskih razloga, a što iz sigurnosnih razloga (meteorološka situacija) ekonomičnije i ekonomski opravdanije, pa i sigurnije je na mjesto urona doći kopnenim putem, vozilom, a ne plovilom. ISTO TAKO OGRANIČAVANJE NA AKTIVNOST SAMO DVA RONIOCA BESMISLENI JE UDAR NA PODUZETNIŠTVO, PRAVO NA RAD I ORGANIZACIJSKE SHEME RIBARA PODUZETNIKA, DAKLE UPRAVA RIBARSTVA KOJA NAS JE DONEDAVNO GURALA U OKRUPLJAVANJE RIBOLOVNIH JEDINKI PUTEM KOJEKAKVIH KOLHOZKIH IDEJA I SOCREALISTIČKIH ZADRUGA, TE POTROŠILA SILNA SREDSTVA NA SUBVENCIONIRANJE ISTIH, DANAS VEĆINOM PROPALIH ZADRUŽNIH JEDINICA, SADA NAS POKUŠAVA OSLABITI I ONEMOGUČITI U POSLOVANJU, OBZIROM DA EKONOMIKA DOLASKA NA LOVIŠTE ZAHTJEVA RACIONALNU UPOTREBU RADNE SNAGE. ZAPITAJMO SE MALO ŠTO BI SE DESILO KAD BI ISTO OGRANIČENJE NA SAMO DVA DJELATNIKA PRIMJENILI NA RIBOLOVNE JEDINICE KAO ŠTO SU KOČARSKA FLOTA IZGRAĐENA PRORAČUNSKIM NOVCEM I NEVRAČENIM KREDITNIM SREDSTVIMA, NEPOSREDNO PRIJE EU INTEGRACIJE. MISLIM NA PREDIMENZIONIRANU KOČARSKU I PLIVARIČARSKU FLOTU PRIMJERENIJU SJEVERNOM ATLANTIKU NEGO JADRANU KOJA DEVASTACIJSKI PREORAVA MORSKO DNO. ILI PAK OGRANIČITE PLIVARICU NA MAKSIMALNI BROJ POSADE OD DVA ČLANA. DAKLE TEHNIČKI BI NEMOGUĆE BILO RADITI. DAJTE VEĆ JEDNOM SHVATITE DA SE MI NE IDEMO NA MORE KUPATI, PLIVATI I IGRATI, NEGO DA NAM JE KONAČNI CILJ OSTVARITI MATERIJALNU SADISFAKCIJU (KRVAVO ZARADITI NOVAC ILI TI GA KRUH NE SA SEDAM NEGO 77 KORA). PLOVILA NA KOJIMA IMAMO POVLASTICE ODREĐENIH SU GABARITA U POGLEDU GT-a i kW, OD MALIH BARKI BEZ POGONA i 0 GT, preko gumenjaka i glisera srednjih i velikih snaga motora, do velikih plovila od preko 15 GT i velikih snaga pogona, a većina tih plovila u povlastici u pravilu ima više ili sve ribolovne zone. Konkretno, veća plovila, većih snaga odlaze na udaljenije pozicije, i po nekoliko desetaka milja udaljenosti od matične luke, te je njihov boravak na terenu dugotrajniji, višednevni, te imaju određen ne mali trošak goriva i ostalih troškova organizacijske sheme boravka na lovištu, te rad samo dva ronioca često nije dovoljan da opravda takav način izlova. Također ulov samo dva ronioca neće značajnije zainteresirati potencijalnog kupca-veletrgovca da organizira prihvat robe na području izlova, kao što takav ulov neće opravdati niti ekonomiju slanja transportnog vozila za prihvat robe. Dakle kreator ovog i ovakvog pravilnika očito je zamislio ribare poduzetnike koji se bave izlovom morskih organizama sakupljanjem sa ili bez ronilačkih aparata kao nekakve tamo lokalne ronioce koji na lokalitetima u blizini matičnih luka čeprkaju nešto po morskom dnu i lokalno opskrbljuju jednu ili dvije lokalne konobe školjkom i ostalim morskim organizmima. Ne kažem da nemamo i takvih naših kolega, koji upravo na taj način obavljaju svoju djelatnost, i ostvaruju si kakvu-takvu egzistenciju, ali svakako im to ne može biti primarni posao, niti mogu samo od takvog načina rada preživjeti. Ne treba ih podcjenjivati, odnosno treba ih ravnopravno uvažavati, ali ne zaboravite da je ne mali broj nas kojima je to „core business“, koji smo nemile novce uložili u raznorazne otpremne centre, centre za pročišćavanje, ronilačku opremu, kompresore, pa i kadrovske investicije oko obuke i pribavljanja potrebnih uvjerenja o stečenim znanjima svojih uposlenika, te nam je ciljano tržište udaljeno i nekoliko stotina pa i tisuća kilometara od mjesta izlova. Ukoliko ograničavanje broja ronioca predstavlja mjeru zaštite za ciljani ulov, onda najprije trebamo dokazati smanjenje ciljanog stoka, te zatim ukoliko postoje potrebe za uvođenjem zaštitnih mehanizama (mi ih za sada ne primjećujemo), iste zadovoljiti kvalitetnijim načinima kao što su propisivanje ili povećanje minimalnih veličina jedinki, prostorno-vremenska ograničenja, uvođenje kvota ili planova upravljanja. Dakle i mi ronioci ili sakupljači, kako će te nas već nazvati, željeli bi kad radimo, raditi u optimalnom kapacitetu svojih plovila i organizacijski shema, a ako moramo stati zbog uvođenja nekakvih potrebitih mjera, onda bi molili da se po uzoru na plivarićarske i koćarske alate uvede i za nas obeštećenje, kao i za naše uposlenike, pa da eventualno uvedeni lovostaj sjedimo kod kuće i primamo naknadu od koje možemo preživjeti i osigurati egzistenciju našim uposlenicima. (6) Ronioci koji obavljaju sakupljanje koralja moraju biti upisani u Registar ronioca za sakupljanje koralja Uprave ribarstva. (7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenici povlastice koji ribolov obavljaju udičarskim alatima smiju dnevno sakupiti najviše do 5 kilograma dagnji (Mytilus galloprovincialis) koje se koriste kao mamac i to isključivo bez upotrebe ronilačkih aparata i priručne opreme. Morski crv Članak 4. (1) Izlov morskog crva smije se obavljati isključivo ronjenjem na dah te uz upotrebu ribolovnog alata trapula za lov velikog morskog crva i/ili priručne opreme koji moraju biti upisani u povlasticu. Ovo je još jedna nebuloza autora ovog Pravilnika. Kao što sam već ranije ukazao, autor ovog Pravilnika želi nam otežati tehničko vršenje naše djelatnosti, jer crv je već dovoljno zaštićen brojem trapula (ribolovni napor). Autor je također ovime pokazao totalnu nebrigu i nesenzibilnost za naše zdravlje i fizičko iscrpljivanje nas i naših djelatnika. Za samog crva sasvim je nebitno hoće li se izlovljavati na dah ili uz uporabu aparata, a može se obavljati i iz plovila sa ili bez ugrađenog stakla za optičko promatranje postavljanjem trapula sa površine. Koliku brigu autor ovog Pravilnika vodi o crvu, možemo iščitati i iz slijedećeg članka, gdje je ograničio uporabu na 20 trapula. Sasvim je nebitno koliko trapula upotrebljavate, obzirom da uopće rijetko upotrebljavamo više od 10 trapula, jer ih je teško kontrolirati i čuvati ulovljenog crva prilikom izvlačenja (oni koji se bave ovim izlovom znaju o čemu govorim). U praksi vi možete sa 5 trapula uloviti i 50 kom crva, postavljajući ponovno trapulu kojom je izvučen prethodni crv. Dakle iz mog kuta gledišta pišete ovaj Pravilnik bez senzibiliteta za struku i stok, tek toliko da napišete neki dirigirani uradak u tko zna čijem interesu. (2) U izlovu velikog morskog crva dopušteno je korištenje najviše 20 trapula za lov velikog morskog crva. Spužve Članak 5. (1) Sakupljanje spužvi smije se obavljati ronjenjem na dah ili uz upotrebu ronilačkih aparata i uz upotrebu priručne opreme za sakupljanje drugih morskih organizama ili ručno, pri čemu ronilački aparati i priručna oprema moraju biti upisani u povlasticu. Ovaj članak zaslužuje posebnu pozornost. Dragi kolege, silnim izmjenama i dopunama, te ukidanjem prethodnih i nastupanjem novih Zakona o morskom ribarstvu, te isto tako montipajtonovski prekrajanih podzakonskih akata i pravilnika, imali smo određen vremenski period važečih zakonskih odredbi iz tada važećeg legitimnog Zakona koji su nalagali da se u povlasticu ne upisuje ribolovna oprema. Subjekti (vlasnici i ovlaštenici povlastica) koji su u tom razdoblju vršili nekakve promjene po povlastici, bilo to preupis alata, zona, vlasništva ili drugo, te su tom potrebom svojim lokalnim Upravama ribarstva predavali stare obrasce povclastice, te dobivali nove, u novim obrascima nisu im bili upisani ronilački aparati. Oni koji su to primjetili, i obratili su se svojim lokalnim Upravama, dato im je objašnjenje, kako to proizlazi iz tada važećeg Zakona, da se ronilački aparati, koji nisu ribolovni alat nego oprema više ne upisuju u Povlasticu. Tako da imamo mnogo slučajeva da zapravo vlasnici i ovlaštenici povlastica koji su u povijesti svojih povlastica imali upisane ronilačke aparate, danas ih nemaju, a nisu samoinicijativno zatražili promjene u povlastici u smislu ustupanja, brisanja ili izuzeća istih. Imamo primjer kad je jedna takva povlastica ustupljena drugom vlasniku odnosno ovlašteniku, koji je zatečen u moru u uporabi ronilačkih aparata, te su mu isti oduzeti uz obrazloženje da mu nisu upisani u povlasticu, te je kažnjen prekršajnim sankcijama, a u provođenju Upravnog postupka dato je obrazloženje kako Uprava ribarstva ima pravo pogriješiti ??? Isto tako imamo primjer povlastice u kojoj su greškom ili krivim tumačenjem Uprave ribarstva upisani ronilački aparati pod ribarske alate, a istovremeno u alate nisu upisana priručna sredstva za sakupljanje, tumačenjem lokalne Uprave ribarstva da uz upisane ronilačke aparate to podrazumijeva i uporabu priručne opreme za sakupljanje. Isto baš i ne podrazumijeva ribarska inspekcija, tumačeći da po istoj povlastici ovlaštenik može roniti uz uporabu ronilačkih aparata, ali ne smije sakupljati morske organizme Ako ovakva tumačenja nisu montipajtonovska, nebulozna i zgrožavajuća, onda se meni valjda nakupilo previše dušika u mozgu, pa barem imam opravdanje za upotrebu slijedećeg glagola- IZDRKAVANJE Uprave ribarstva. Izdali su povlasticu kojom je odobreno roniti, ali ne i izlovljavati odnosno sakupljati. Na isti način, iz mnogih ronilačkih povlastica izuzeti su i netragom nestali pojedini ronilački alati kao sjekirica za koralje, račnjak rašket, strugač i sl. uz obrazloženje da su svi ti alati objedinjeni pod priručne alate za sakupljanje. (2) Sakupljanje spužvi zabranjeno je od 1. listopada do 31. ožujka. (3) Zabranjeno je sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište spužvi čija duljina najvećeg promjera iznosi manje od 10 cm. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka dozvoljen je iskrcaj i stavljanje na tržište spužvi ispod minimalne veličine, i to do količine od najviše 5% od ukupnog broja spužvi, po jednom iskrcaju. (5) Sakupljanje spužvi smije se obavljati na način dio spužve treba ostaviti na staništu radi daljnje regeneracije. (6) Spužve se moraju iskrcati cijele. Obzirom na moja osobna dosadašnja iskustva sa ribarskom inspekcijom i njihovom nakaradnom tumačenju propisa, uvredljivim za zdrav razum, moram dati osvrt i na ova dva članka. Kako je moguće iskrcati cijelu spužvu, ako si prethodno tome ostavio dio spužve na staništu??? Koliko autor pojmovno poznaje tematiku izlova spužvi i praksu obavljanja takvog načina ribolova odnosno sakupljanja, pokazat će u propisivanju načina skladištenja, transporta i iskrcaja spužvi, koje neposredno nakon izlova, na plovilu prolaze proces gaženja, čišćenja, ispiranja, sušenja, ponovnog namakanja, ponovnog ispiranja i sušenja, te kozmetičkog obrezivanja... Kako odvojiti fizički i u iskrcajnoj dokumentaciju prethodni ulov od slijedećeg uzastopnog, dok je proces obrade prvog ulova u tijeku, vjerojatno će trebati nekakva posebna matematička metoda. Koralji Članak 6. (1) Sakupljanje koralja smije se obavljati isključivo uz upotrebu ronilačkih aparata i sjekirice za rezanje koralja koji moraju biti upisani u povlasticu. (2) Sakupljanje koralja zabranjeno je od 1. prosinca do 31. ožujka te od 1. srpnja do 31. kolovoza. (3) Sakupljanje koralja dozvoljeno je isključivo na dubinama većim od 60 m. (4) Pri rezanju koralja, njegova baza mora ostati pričvršćena za dno. (5) Zabranjeno je korištenje podvodnih vozila s upravljanjem na daljinu (ROV) za traženje i sakupljanje koralja. (6) Najveća dopuštena količina koralja po odobrenju za 2021. godinu određuje se temeljem prosječnog ulova u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine ostvarenog plovilom za koje se odobrenje izdaje, pri čemu se godišnje ograničenje postavlja na prvu gornju granicu u rasponima od 25 kilograma do najviše 200 kilograma. (7) Najveća dopuštena količina koralja po odobrenju za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine iznosi polovinu dopuštene količine koralja dodijeljene za 2021. godinu. (8) U slučajevima kada su ronilački aparati i sjekirica za rezanje koralja ili priručna oprema bili preneseni iz jedne povlastice u drugu povlasticu radi promjene vlasnika plovila ili zamjene plovila ili prijenosa povlastice u cijelosti ili prijenosa prava na upis pojedinačnog ribolovnog alata/opreme u referentnom razdoblju od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2019. godine, za izračun najveće dopuštene količine koralja po odobrenju u kalendarskoj godini uzima se u obzir i ulov ostvaren prije navedene promjene unutar referentnog razdoblja. (9) Zabranjeno je sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište koralja s bazalnim promjerom manjim od 7 mm mjereno unutar 1 cm od baze kolonije. Vezano za tematiku izlova koralja, dovoljno su rekli kolege koji se učestalije bave tim načinom izlova, a svakako im trebamo dati podršku u prihvačanju njihovih primjedbi, osobito vezano uz ljetni lovostaj, obeštećenje vezano uz isti, te propisivanje minimalne dubine izlova iz sigurnosnih i zdravstvenih razloga, kao i uporabe ROV-a naravno u svrhu procjene kvalitete stoka, odnosno određivanja primjerene veličine koralja i smislenosti urona. Također, vezano uz tematiku izlova koralja, mi ronioci koji u praksi nismo koristili prava iz povlastice za vađenje koralja, ne smijemo dozvoliti oduzimanje tih prava, a pogotovo ne bez materijalnog obeštećenja. To su stečena prava, koja imaju svoju materijalnu i uporabnu vrijednost i nitko nam ih ne smije osporiti. Posebno vezano uz referentno razdoblje, ukoliko se usvoji, onda mora uzeti u obzir cijelo razdoblje do stupanja na snagu novog Pravilnika, obzirom da postoje vlasnici i ovlaštenici povlastica koji su nedavno kupili ili drugim legitimnim načinima pribavili povlastice za sakupljanje u tijeku ili nakon isteka predloženog referentnog razdoblja, te se počeli aktivno baviti sakupljanjem, a pribavu istih povlastica odobrila je Uprava ribarstva. Sakupljanje ostalih morskih organizama Članak 7. (1) Sakupljanje ostalih morskih organizama podrazumijeva sakupljanje školjkaša, morskih puževa, bodljikaša i plaštenjaka, a smije se obavljati ronjenjem na dah ili uz upotrebu ronilačkih aparata i uz upotrebu priručne opreme za sakupljanje drugih morskih organizama ili ručno, pri čemu ronilački aparati i priručna oprema moraju biti upisani u povlasticu. (2) Sakupljanje ostalih morskih organizama zabranjeno je obavljati na području svih luka. (3) Pod lukama iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se sve morske luke razvrstane sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te propisima donesenim na temelju njega. (4) Sakupljanje ostalih morskih organizama dopušteno je u skladu s posebnim propisima o hrani, pri čemu se plovilo i ribari (ronioci) moraju nalaziti unutar dopuštenog područja. Ovime Uprava ribarstrva opet pere ruke i vrući kesten prebacuje na Upravu veterinarstva. Kao prvo, treba naglasiti da osim luka, parkova prirode, nacionalnih parkova i nekih akvatorija drugim propisima izuzetih od ribolovnog mora RH nema zakonom propisanih dozvoljenih ili nedozvoljenih područja za sakupljanje i izlov morskih organizama. Do ulaska u EU, odnosno do prihvaćanja EU legistrative hrvatski ronioci mogli su obavljati izlov školjkaša u cijelom ribolovnom moru RH. Prihvačanjem Uredbi Vijeća Europe koja se odnose na stavljanje u promet živih školjkaša, prisiljeni smo poštivati sukladne propise koje je propisala Uprava veterinarstva (Plan pračenja.....) a isti propisuju uvjete za potrebe ljudske ishrane, koji nameću izlov organizama za tu potrebu isključivo u akvatoriju nad kojim se vrši monitoring na prisutnost biotoksina i bakteriološku čistoću kako morske vode, tako i samih organizama. Iako su nadležne institucije financirane još iz predpristupnih fondova da uspostave taj monitoring, osim na području Istre, na ostalom djelu Jadrana, odnosno na ostalim uzmorskim Županijama te iste institucije, taj posao, za koji su plačene, nisu obavile ili su ga obavile djelomično, vrlo nespretno i pod utjecajem određenih lokalnih lobija. U cijeloj toj priči oko monitoringa ima i mnogo činjenica koje ukazuju na mogučnost i vjerojatnoću počinjenja kaznenih djela. U svim raspravama oko proširenja monitoringa, Uprava ribarstva stalno nas bombardira skupoćom, odnosno visokom cijenom koštanja uspostave jedne točke monitoringa. Koliko sam upoznat, u upotrebi je 81 točka monitoringa uz cijenu koštanja jedne točke od 1.000.000,00 kn (jedan milion kuna). Kao što sam već spomenuo, u Istri je to dobro i stručno odrađeno, pa je upotrebom samo 7 točaka monitoringa obuhvačeno kompletno županijsko more Istre, bez izuzetaka koji bi mogli stvarati nedoumice ili različito tumačenje definicije granica izlovnih područja. Također hvalevrijedan je trud ljudi koji su taj posao odradili u Istri, vodeći računa o ekonomiji monitoringa, pa iste točke monitoringa koriste kako za izlovna, tako i za uzgojna područja. Sličan posao odradili su i kolege iz Italije, i sa svega nekoliko točaka monitoringa pokrili cijeli akvatorij alto adriatico, od južne punte otoka Pelegrina (Chioggia) do tršćanskog zaljeva, u prostiranju sve do naše nacionalne granice na moru. Da se vratim na Istru i napomenem da je konfiguracija istarskog priobalja sa mnogobrojnim zaljevima, uščima rijeka, fiordovima i mnogobrojnim otočićima, kanalima, grebenima i prisutnim urbanim sredinama, te mnogobrojnoj turističkoj prisutnosti ništa manje zahtjevan akvatorij za vršenje monitoringa od ostalih naših uzmorskih županija. -primorsko-goranska županija.... niti jedna točka monitoringa??????????????????????? -ličko-senjska županija...dvije točke monitoringa, dva izlovna područja definirana nebuloznim, neekonomičnim granicama, zasigurno pod utjecajem lokalnog lobija u pokušaju stvaranja „privatnog paškog lovišta“, mnogi lakodokazivi elementi počinjenja kaznenih djela iz domene korupcije, političkog utjecaja, krivotvorenja podataka monitoringa, sa čime je upoznata Uprava ribarstva, ribarska inspekcija, Uprava veterinarstva, državno odvjetništvo i Veterinarski institut u Splitu, neću dalje o Pagu jer je subjektivno i osobno ??????????????????????????? -zadarska županija nema izlovnog područja ??????????????????????????? -šibenska županija.........jedna točka monitoringa-jedno izlovno područje (Kanal Sv. Ante)??? -splitskodalmatinska županija sedam ili osam točaka monitoringa upotrebljenih za uski lokalitet Marinskog zaljeva i Kaštelanskog zaljeva ???????????????????? -dubrovačka županija jedno izlovnno područje ne znam sa koliko točaka monitoringa pokriveno Sve u svemu gdje je tih famoznih 81 točka monitoringa, odnosno na što se troši 81.000.000,00 kn za potrebe monitoringa. Molim, ako su moji podaci netoči i nepotpuni, neka Uprava ribarstva objavi koliko je točno točaka monitoringa definirano u riboilovnom moru RH i koliko se sredstava na godišnjoj razini troši za potreba monitoringa ukupno i po pojedinoj točki. Također se postavlja pitanje zakonitosti u pogledu vršioca sakupljanja uzorka za potrebe monitoringa. Koliko imam informaciju, neki naši kolege dobili su zadatak da sakupljaju jednom tjedno uzorke škjoljkaša za potrebe monitoringa. Za taj posao su i honorirani. Ne sijećam se da sam negdje vidio javni natječaj za obavljanje takvih poslova, ima li tu podilaženja, sukoba interesa, pravednosti tržišne utakmice ili je sve to regularno i zakonito. Evo još jedno pitanje iz osobnih iskustava. U izlovnoj zoni Paška vala, koja se nekad nazivala Paški kanal, i trenutačno je zabranjena za izlov svih organizama koji se mogu loviti ronjenjem temeljem visokosvijesne i stručne odluke časne ministrice Marije, postoji točno i precizno koordinatnim sustavom određena pozicija na kojoj se vrši uzorkovanje, odnosno prikupljanje referentne vrste školjke-rumenke za potrebe laboratorijskog ispitivanja prisutnosti biotoksina na tjednoj razini i jedan put mjesečno za ispitivanje prisutnosti E. Coli prikuplja se i šalje uzorak od oko 2 kg rumenke Veterinarskom institutu u Splitu koji vrši laboratorijska ispitivanja i vodi evidenciju o tome. Pitanje glasi: TKO VRŠI SAKUPLJANJE TIH UZORAKA I TEMELJEM ČIJE I KAKVE ODLUKE? ČIME SE VERIFICIRA VJERODOSTOJNOST UZORKA I POZICIJE PRIKUPLJANJA? Ova pitanja postavio sam još tijekom 2018 godine časnoj ministrici Mariji, koja je u to vrijeme bila tajnica uzoritom tada ministru Tolušiću, postavio sam putem maila i njemu osobno, isto sam upitao i g. Zorana Rogića, tadašnjeg šefa Uprave za veterinarstvo, a poduže polemizirao i sa Dr.sc Eddy Listeš na tu temu, razmatrajući kakve bi posljedice po Hrvatsku i hrvatski izvoz školjkaša, pa i ostale hrane imalo objavljivanje takvih saznanja u Bruxelles. Dakle svjesni smo da imamo krivotvoreni monitoring. Zaboravio sam napomenuti činjenicu da smo ja osobno i moj najbolji ronioc napravili 16 i po sati ronjenja u desetak urona na predmetnoj poziciji, te ne samo da nismo pronašli niti jedan jedini primjerak referentne školjke rumenke (Callcista chione), nego nismo zamjetili niti uzorke oklopa mrtvih školjkaša, te smo zaključili da dubina, sediment i strma konfiguracija same pozicije uopće ne odgovara staništu rumenki, te stoga mogu odgovorno tvrditi da na toj poziciji nikad nije bilo moguće sakupiti 2kg školjke rumenke, a pogotovo ne jedan put tjedno u razdoblju od par godina. Dragi kolege ronioci i ribari, trebamo ustrajati i uvjetovati Upravi ribarstva i kreatoru ovog Pravilnika, da ovaj Pravilnik može biti donešen i stupiti na snagu isključivo uspostavom monitoringa na kompletnom ribolovnom moru RH. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, sakupljanje dagnji koje se koriste kao mamac sukladno članku 3. stavku 7. ovoga Pravilnika smije se obavljati i izvan područja na kojem se provodi monitoring. A zašto i druge vrste školjaka ne mogu biti korištene kao mamac? Ili ukras, ili suvenir? (6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka uz posebno dopuštenje nadležne kapetanije u lučkom području i uz posjedovanje valjanog odobrenja za sakupljanje ostalih morskih organizama iz članka 11. ovog Pravilnika, dozvoljeno je sakupljanje dagnji, isključivo radi daljnjeg uzgoja, u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja. Članak 8. (1) Zabranjeno je sakupljanje svih vrsta morskih ježinaca osim vrsta: hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) i crni ježinac (Arbacia lixula). Uopće ne vidim smisao propisivanja izlova crnog ježinca (Arbacia lixula) koji nije niti jestiva vrsta, a niti je ekonomski interesantan. Izuzimanje te vrste iz prirode imalo bi jedinog smisla u cilju smanjenja narušavanja odnosa populacija, odnosno sprečavanja dominacije A. Lixula nad P. Lividus uslijed ekonomske eksploatacije P. Lividus. (2) Sakupljanje morskih ježinaca nije dozvoljeno u ribolovnim podzonama A1, A4 i E2 na dubinama manjim od 25 metara. (3) Zabranjeno je sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište morskih ježinaca čiji je promjer tijela manji od 40 mm. Tržište ne prihvača jedinke manje od 50mm promjera tijela, stoga zašto dozvoljavati izlov manjih jedinki. Članak 9. Zabranjeno je sakupljanje bodljikaša iz razreda trpova (Holothuroidea). Tražimo stručno i znanstveno obrazloženje ovakve zabrane. Poznato nam je da su se svojedobno davala odobrenja (dosta u tišini) za izlov trpova, i to u najmanju ruku nekim čudnim subjektima, a kada se to pročulo među roniocima, onda i ostalima, da bi se na kraju proglasio lovostaj, temeljen na halabuci dušebrižnika poput portala morski.hr i njemu sličnih zelenoosvještenih glasova javnosti, protivno važećem Pravilniku o izuzimanju zavičajnih vrsta u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. Ova zabrana rezultirala je još večom eksploatacijom trpova od strane ilegalnih ronioca, protiv kojih je neuspješno i gotovo uzaludno provoditi sankcije. Kontrolirani izlov trpova imao bi pozitivne efekte za populaciju istih, i uvođenju reda vršenjem kontrole na terenu sinergijom ribarske inspekcije i struke. Iskrcaj, bilježenje i dostava podataka Članak 10. (1) Ovlaštenici povlastice odnosno odgovorne osobe za ribolov na svim plovilima kojima je izdano Odobrenje za sakupljanje koralja i/ili Odobrenje za sakupljanje spužvi i/ili Odobrenje za sakupljanje ostalih morskih organizama, bez obzira na duljinu plovila, obvezni su voditi evidenciju o ribolovnom naporu i iskrcaju putem m-očevidnika te pravodobno unositi sve potrebne podatke prema posebnom propisu o bilježenju podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu. (2) Prilikom unosa podataka u m-očevidnik kod sakupljanja koralja, podatke o ribolovnom naporu potrebno je ispuniti na način da se u rubriku „broj ribolovnih alata“ upisuje broj ronioca, a u rubriku „broj ribolovnih operacija“ upisuje se broj zarona. Da li će roniocima biti istetoviran identifikacijski broj na ruku, ili bolje na čelo? Koga vi to proglasujete ribolovnim alatom. Ribolovni alat je ribolovni alat, ronioc je osoba, ljudsko biće sa svim svojim osebujnostima, ali i pravima. Ako se već ne možete obraniti od vaših opsesivno-kompulzivnih frustracija i opsjednutosti kontrolom onda se pozabavite svojim igračkama i apolikacijama i prilagodite ih stvarnosti i praksi. (3) Ovlaštenici povlastice dužni su osigurati da se prilikom dolaska na poziciju izlova fotografira kolonija koralja prije i nakon izlova pri čemu na fotografiji treba biti vidljiv datum i sat nastanka fotografije. Odgovorne osobe u obavljanju gospodarskog ribolova dužne su fotografije dostaviti Upravi ribarstva putem elektroničke pošte na adresu: morsko.ribarstvo@mps.hr u roku 48 sati od izlova. DA LI MOŽE I VIDEO ZAPIS I DVA SELFIĆA (4) Prije predviđenog povratka, odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova sakupljanjem obavezna je najaviti povratak putem m-očevidnika, najkasnije 1 sat prije dolaska. (5) Obavijest o najavi povratka treba sadržavati sljedeće podatke: (a) mjesto povratka (b) predviđeno vrijeme povratka (c) razlog povratka (d) u slučaju povratka radi iskrcaja ulova: - procijenjenu masu ulova, što za spužve podrazumijeva ocijeđenu masu - ribolovnu zonu i geografsku poziciju sakupljanja - za koralja broj kolonija zadržanih na plovilu, a za spužve broj komada - za koralja dubinu mora na kojoj je sakupljen (e) u slučaju povratka radi nasada za školjkaše i spužve: - procijenjenu masu ulova, što podrazumijeva masu u mokrom stanju - ribolovnu zonu i geografsku poziciju sakupljanja - lokacija uzgajališta. A MENE NETKO IZ UPRAVE UVJERAVA DA SE ŠKOLJKAŠI MOGU PONOVNO POLAGATI SAMO I ISKLJUČIVO U ZONE ZA PONOVNO POLAGANJE, KOJE MI JOŠ UVIJEK NEMAMO VALJDA ĆE IH PROGLASITI NAKON ŠTO NAPRAVE MONITORING NA CIJELOM RIBOLOVNOM MORU EVO, SAMO ŠTO NISU RIJEŠILI SANADEROVO NEDONOŠĆE ZERP (6) Iskrcaj koralja dopušten je samo na iskrcajnim mjestima navedenim u Prilogu 1. ovog Pravilnika. (7) Odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka primjenjuju se od izdavanja Odobrenja. Odobrenje Članak 11. (1) Zahtjev za izdavanje Odobrenja za sakupljanje koralja, Odobrenja za sakupljanje spužvi i Odobrenja za sakupljanje ostalih morskih organizama, vlasnik plovila na koje je izdana važeća povlastica, podnosi nadležnoj Područnoj jedinici/Ispostavi Uprave ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (2) Zahtjev za izdavanje Odobrenja za sakupljanje koralja može se podnijeti najkasnije do 15. ožujka 2021. godine. (3) Vlasnicima plovila koji udovoljavaju kriterijima iz članka 12. ovoga Pravilnika Ministarstvo, uz Rješenje o izdavanju Odobrenja, izdaje i obrazac Odobrenja koji se uvijek mora nalaziti na plovilu. (4) Izdana Odobrenja za sakupljanje koralja vrijede do 30. lipnja 2022. godine, a Odobrenja za sakupljanje spužvi i Odobrenja za sakupljanje ostalih morskih organizama vrijede do 31. prosinca 2022. godine. (5) Ukoliko nastane bilo koja promjena podataka koji su sastavni dijelovi Odobrenja, vlasnik plovila dužan je podnijeti zahtjev za promjenom podataka u Odobrenju u roku od 15 dana od nastanka promjene na temelju kojeg Ministarstvo mijenja podatke u Odobrenju sukladno odredbama ovog Pravilnika i izdaje novi obrazac Odobrenja. Kriteriji za izdavanje Odobrenja Članak 12. (1) Odobrenje će se izdati na plovilo pod uvjetom da vlasniku plovila ili ovlašteniku povlastice izdane na to plovilo nisu izrečene mjere zabrane obavljanja gospodarskog ribolova. (2) Kriteriji za izdavanje Odobrenja za sakupljanje koralja su: a. da je na plovilu za koje se traži Odobrenje izdana važeća povlastica s upisanim ronilačkim aparatima i sjekiricom za rezanje koralja b. da se u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine plovilom na koje je izdana povlastica ostvario ulov od minimalno 50 kg koralja. KAKO JE MOGUĆE DA NETKO IMA U POVLASTICU UPISANU SJEKIRICU ZA KORALJE, KAD JE SVOJEDOBNIM REVIZIJAMA POVLASTICAMA TAJ ALAT UKINUT, ODNOSNO OBJEDINJEN U PRIRUČNE ALATE ZA SAKUPLJANJE (3) Kriteriji za izdavanje Odobrenja za sakupljanje spužvi: a. da je na plovilu za koje se traži Odobrenje izdana važeća povlastica s upisanim ronilačkim aparatima i priručnom opremom za sakupljanje drugih morskih organizama, b. da se u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine plovilom na koje je izdana povlastica ostvario ulov od minimalno 30 kg spužvi. (4) Kriteriji za izdavanje Odobrenja za sakupljanje ostalih morskih organizama su: a. da je na plovilu za koje se traži Odobrenje izdana važeća povlastica s upisanim ronilačkim aparatima i priručnom opremom za sakupljanje drugih morskih organizama, b. da se u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine plovilom na koje je izdana povlastica ostvario ulov od minimalno 50 kg školjkaša i/ili bodljikaša i/ili plaštenjaka i/ili morskih puževa. REFERENTNO RAZDOBLJE MORA TRAJATI DO DANA OBJAVE PRAVILNIKA (5) Iznimno od stavka 4. točke b. ovog članka vlasnicima plovilima koja udovoljavaju uvjetima za izdavanje Odobrenja za sakupljanje spužvi iz stavka 3. ovoga članka izdati će Odobrenje za sakupljanje ostalih morskih organizama neovisno o kriterijima iz stavka 4. točke b. ovoga članka, ukoliko je isto zatraženo prilikom podnošenja zahtjeva za sakupljanje spužvi. OVO KO DA JE PISAO DRUG LENJIN. Drugovi školjkaši, moramo pokazati našu visoku marksističku svijest, solidarnost i vjeru u Partiju, te prihvatiti drugove spužvare u našu slobodarsku organizaciju. Živilo bratstvo i jedinstvo spužvara i školjkara, samo će spužvari biti malo jednakiji jer školjkari neće moći na spuge kao što će spugari moći na školjke, ajmo školjkari GAĆE DOLE! (6) Iznimno od stavka 2. točke a. ovoga članka, Odobrenje se može izdati za plovilo koje nema upisanu sjekiricu za rezanje koralja prilikom podnošenja zahtjeva ako je zadovoljen kriterij iz stavka 2. točke b. ovoga članka i plovilo ima upisanu priručnu opremu u povlasticu. U ovom slučaju, u povlasticu se prilikom izdavanja Odobrenja upisuje sjekirica za rezanje koralja. (7) Ministarstvo će osigurati postavljanje uređaja za praćenje plovila na koja je izdano Odobrenje pri čemu vlasnik plovila mora osigurati tehničke uvjete za postavljanje uređaja za praćenje plovila. Ukoliko vlasnik plovila Ministarstvu ne omogući postavljanje uređaja za praćenje plovila, izdano Odobrenje će se ukinuti. OBZIROM DA STE VELEUMNO SVOJEDOBNO ODOBRAVALI POVLASTICE ZA VIŠE ZONA NA PLOVILA SA 0 GT I BEZ POGONA, MOLIM DA OBJASNITE KAKO NA TAKVOM PLOVILU OSIGURATI UVJETE, PA TO PLOVILO NE MOŽE NITI DA IDE KUD VI HOĆETE JER NEMA POGON. ŠALU NA STRANU, OVO JE PREOZBILJNO DA NE KAŽEM ZASTRAŠUJUĆE. AKO NAM VEĆ MORATE STAVITI UREĐAJE ZA PRAČENJE, ONDA VLASNICI PLOVILA TREBAJU DATI SAMO PRIVOLU ZA POSTAVLJAN JE UREĐAJA, A ONAJ TKO JE OSMISLIO PRAĆENJE I NABAVIO UREĐAJE NADAM SE NA NEKAKVOM JAVNOM NATJEČAJU ILI MEĐUNARODNOM TENDERU, E PA TAJ ISTI NEKA OSIGURA TEHNIČKE UVJETE ZA POSTAVLJANJE UREĐAJA (8) U slučajevima kada su ronilački aparati i sjekirica za rezanje koralja ili priručna oprema bili preneseni iz jedne povlastice u drugu povlasticu radi promjene vlasnika plovila ili zamjene plovila ili prijenosa povlastice u cijelosti ili prijenosa prava na upis pojedinačnog ribolovnog alata/opreme u referentnom razdoblju od 1. siječnja 2017. godine do dana 31. prosinca 2019. godine, izračun minimalnih količina iz stavka 2. točke b., stavka 3. točke b. ili stavka 4. točke b. ovoga članka radi se na način da se zbrajaju količine ostvarene u razdoblju prije navedene promjene s količinama ostvarenim nakon navedene promjene unutar referentnog razdoblja te će se Odobrenje izdati na plovilo upisano u povlasticu u kojoj je ta oprema upisana u trenutku podnošenja Zahtjeva, ukoliko su uvjeti ispunjeni. (9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ukoliko zbroj količina iz stavka 8. ovoga članka ne udovoljava kriterijima za izdavanje Odobrenja iz stavka 2. točke b., stavka 3. točke b. ili stavka 4. točke b. ovoga članka, u izračun se uzima količina ulova ostvarena nakon nastale promjene, a minimalna potrebna količina za zadovoljavanje kriterija za izdavanje Odobrenja proporcionalno se umanjuje na način da se u omjer stavlja vremensko razdoblje od kada je promjena nastupila u odnosu na cijeli referentno razdoblje. (10) U slučajevima kada su ronilački aparati i sjekirica za rezanje koralja ili priručna oprema bili preneseni iz jedne povlastice u drugu povlasticu radi promjene vlasnika plovila ili zamjene plovila ili prijenosa povlastice u cijelosti ili prijenosa prava na upis pojedinačnog ribolovnog alata/opreme nakon dana 31. prosinca 2019. godine, Odobrenje će se izdati na plovilo upisano u povlasticu u kojoj je taj alat/oprema upisan u trenutku podnošenja zahtjeva ukoliko su ispunjeni uvjeti minimalnog ulova tim alatima/opremom iz stavka 2. točka b. odnosno stavka 3. točka b. odnosno stavka 4. točka b. ovog članka primjenjujući po potrebi i odredbe stavka 8. i stavka 9. ovog članka. Oblik i sadržaj Odobrenja Članak 13. (1) Oblik i sadržaj Odobrenja propisan je na obrascu koji je tiskan u Prilogu 2. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio. (2) Obrazac Odobrenja je formata A5 (148x210 mm), a ispisuje se elektronički na propisanom obrascu računalnim ispisom te se plastificira. Registar Odobrenja Članak 14. (1) Registar Odobrenja vodi se u elektroničkom obliku u bazi podataka Ministarstva pod nazivom „Registar odobrenja za gospodarski ribolov na moru“. (2) U Registar Odobrenja upisuju se sljedeći podaci: 1. tijelo koje je izdalo Odobrenje, klasifikacijsku oznaku, urudžbenu oznaku, mjesto i datum te serijski broj Odobrenja 2. podaci o plovilu za koje je izdano Odobrenje 3. ribolovni alati i zone u kojima je dopuštena upotreba navedenih alata 4. promjene podataka upisanih u Odobrenju 5. prestanak važenja Odobrenja i obrazloženje prestanka važenja 6. oduzimanje Odobrenja za ribolov i obrazloženje o oduzimanju 7. datum pokretanja upravnog spora 8. odluka Upravnog suda, broj i datum iste 9. napomene. (3) Registar Odobrenja javni je dokument i svatko ima pravo uvida u njegov sadržaj Registar ronioca za koralje Članak 15. (1) Registar ronioca za koralje vodi se u elektroničkom obliku u bazi podataka Ministarstva pod nazivom „Registar ronioca za koralje“. (2) Upis ronioca u Registar ronioca se vrši na temelju Zahtjeva kojeg podnosi ovlaštenik povlastice za plovilo na koje je izdano Odobrenje za sakupljanje koralja. (3) U Registar ronioca se upisuju sljedeći podaci: 1. ime, prezime 2. OIB 3. serijski broj Odobrenja 4. napomene. (4) Nakon inicijalnog podnošenja Zahtjeva za upis ronioca u Registar ronioca, dodatni Zahtjev ili Zahtjev za brisanjem ili izmjenom podataka u Registru ronioca se mora podnijeti najranije sedam (7) dana prije početka rada. KOLIKO SAM SHVATIO OVU TOČKU (4), KAD TI NA PR. 01. SVIBNJA ODE ILI SE RAZBOLI, NASTRADA JEDAN RONILAC, NE SAMO DA MORAŠ NAĆI DRUGOG, NEGO KAD GA I AKO NAĐEŠ, MORAŠ JOŠ I ČEKATI 7 DANA DA ISPUNIŠ OVAJ UVIJET (5) Registar ronioca javni je dokument i svatko ima pravo uvida u njegov sadržaj Prijenos Odobrenja Članak 16. (1) Prijenos Odobrenja s jednog plovila na drugo plovilo dopušten je u slučaju: 1. zamjene plovila na koje je izdana povlastica za gospodarski ribolov kod istog vlasnika plovila, odnosno prodajom ili darovanjem povlastice, sukladno odredbama pravilnika kojim se regulira povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i Registar povlastica. 2. prijenosa prava na upis ronilačkih aparata, priručne opreme i sjekirice za rezanje koralja te pripadajućih ribolovnih zona iz jedne povlastice za gospodarski ribolov u drugu povlasticu, sukladno odredbama pravilnika kojim se regulira povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i Registar povlastica. (2) Prijenos Odobrenja iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se ukidanjem Odobrenja izdanog na staro plovilo i izdavanjem Odobrenja na novo plovilo s pravima na isti ribolovni alat/opremu, ribolovne zone i rok valjanosti iz ukinutog Odobrenja. (3) Vlasniku plovila kojemu je izdano Odobrenje za sakupljanje koralja na njegov zahtjev odobrit će se izdavanje Odobrenja za sakupljanje ostalih morskih organizama neovisno o kriterijima iz članka 12. stavka 4. ovoga Pravilnika pod uvjetom da se ukida Odobrenje za sakupljanje koralja. AJMO, JOŠ MALO PA PRODANO, AJMO, MOŽE I ZA MANJE ISPOD TEZGE! Završne odredbe Članak 17. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o lovostaju trpova (Holothuroidea) („Narodne novine“ br. 29/18) te članci 26.-30. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova („Narodne novine“ br. 84/15, 94/15, 107/15, 62/17 i 64/17.). Članak 18. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Prilog 1. Popis odobrenih iskrcajnih mjesta za iskrcaj koralja 1. Cavtat 2. Dubrovnik-Gruž 3. Murter 4. Vranjičko-solinski bazen, vez 1 5. Stobreč 6. Primošten 7. Tribunj 8. Vis-operativna obala uz rampu za trajektni promet 9. Lumbarda 10. Komiža AJME MOMCI, VI OD ZADRA NA GORE, AL ĆE TE NAVIGAVAT, A LIPO,LIPO, OVO JE U SMISLU POVEZIVANJA SJEVERA I JUGA, MOŽDA VAM I BBB-ovci pripomognu u iskrcaju zajedno sa Torcidom. Primljeno na znanje Poštovani za komentare koji se ponavljaju smatramo nepotrebnim ponavljati odgovore i obrazloženja.
28 Foka doo PRAVILNIK ,  Prilog 1. Popis odobrenih iskrcajnih mjesta za iskrcaj koralja Zanimljivo, u zadnjih 10 godina, najviše koralja je izlovljeno s područja Zadarske županije i to iza Vir-a. Tamo ništa ? Nije prihvaćen Poštovani popis iskrcajnih mjesta temelji se na informacijama o iskrcajnim mjestima za crveni koralj prema službenim podacima o iskrcaju dostavljenim od strane ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov u proteklom razdoblju.