Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU  Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika podržava izradu pravilnika kojim će se urediti tranzitni pravci kroz Republike Hrvatsku u svrhu usmjeravanja tranzitnog prometa na autoceste, a kako bi se zaštitili sigurnost i zdravlje ljudi te okoliš. Međutim, Udruga smatra da pravilnik u predloženom obliku može zaživjeti samo uz uvjet da se raširi mreža autocesta i da se poveća protočnost graničnih prijelaza (opremanje graničnih prijelaza; dodatne ulazne / izlazne / zaustavne trake; vage; pojačanje kapaciteta osoblja koje će biti zaduženo samo za teretni promet; osiguravanje uvjeta za vozače u vidu toaleta, restorana). Ogroman problem predstavlja istočna granica koja će još neko vrijeme biti vanjska granica Europe. Predloženo usmjeravanje tranzitnog prometa samo na Bajakovo i Batinu (uz ograničeno korištenje Erduta) potencijalno vodi u potpuni kolaps sustava. Predlažemo da se za tranzitni promet omogući korištenje i graničnog prijelaza Tovarnik, barem u nekakvom prijelaznom periodu dok se ne podignu kapaciteti gp Bajakovo. Svakako se slažemo da su sigurnost ljudi i zaštita okoliša primarni ciljevi, međutim inzistiramo na stvaranju preduvjeta za postizanje zamišljenog uređenja, jer će se i hrvatski cestovni prijevoznici koji tranzitiraju domicilnu državu također naći u kilometarskim kolonama na graničnim prijelazima. Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se za tranzitni promet omogući korištenje i graničnog prijelaza Tovarnik dok se ne poveća protočnost GP Bajakovo.
2 Berislav Rusan PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU  Slažem se s većim dijelom Pravilnika o određivanju javnih cesta. Svakako treba misliti na zaštitu okoliša. Preciznije bi trebalo objasniti pojam tranzit. Lijep pozdrav, Berislav Rusan Primljeno na znanje Prijedlogom Pravilnika u čl. 1. st. 2. je definiran tranzitni promet, a što podrazumijeva prijevoz iz jedne zemlje u drugu preko teritorija Republike Hrvatske bez utovara ili istovara robe u Republici Hrvatskoj.
3 Stjepan Stjepanković PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU  Ukoliko se mora napraviti što se mora (ograničiti promet na7,5t vozila) onda je to u redu, a ono što nebi bilo u redu isto kao što nebi bilo niti zakonito je ograničiti promet tj. prelazak granice nekome na osnovi nacionalnosti, rase ili nešto slično tome jer ima samo jedna riječ koja takvo ponašanje objašnjava a ta riječ je diskriminacija što je kompletno ilegalno uz to što je apsolutno suprotno Europskim i svjetskim načelima. Nadalje, RH je uložila određenu (veliku) količinu novaca , naravno uz većinski poticaj Europske Unije, u izgradnju infrastrukture granicai ukoliko Ministarstvo prometa može određivati Ministarstvu financija način poslovanja onda nema potrebe da oba Ministarstva postoje pošto je jedno očito vrlo bitnije od drugoga, a to naravno ne može biti istina. Hvala Primljeno na znanje Prijedlog Pravilnika je usklađen s EU regulativom i praksom vezano za slobodno kretanje ljudi i roba posebno vodeći brigu da ne bude diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Pravilnik na isti način tretira prijevoznike bilo koje države, unutar ili izvan Europske unije. Sve odredbe su vezane za mjesto utovar/istovara tereta. Dodatno, u skladu s politikama EU RH je na glavnim TEN-T prometnim pravcima razvila cestovnu infrastrukturu najviše razine služnosti i sigurnosti te ista zadovoljava sve uvjete za tranzitni promet
4 AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT RADOŠ EXPRES PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU  Poštovani, Uvodjenjem zabrane 7,5t od Vukovara do Iloka i prelazak GP ILOK hrvatski prijevoznici i prijevoznici u susjednoj RS koji vrše prijevoze do Novog Sada i okoline Novog Sada biti će više nego teško pogodjeni problemima u daljnjem poslovanju. Iznalaženjem načina da se dopusti prijelaz prijevoznicima iz regiona udaljenim 80 km od GP ILOK bilo bi svrsi shodno. Stanovnicima Šarengrada sav problem ugrožavanja bezbijednosti,nakon ograničavanja prometovanja Turskih,Bugarskih,Makedonskih kamiona bio bi smanjen 300% jer su prijevoznici Hrvatske i Srbije ,te Bosne i Hercegovine zanemarivi za nesmetan i normalan život stanovnika mijesta Šarengrad,kao i ostalih mijesta na toj ruti. Moramo imati u vidu da su Turska i Bugarska jako velike privredne države koje broje oko 100 000 000 stanovnika.Njihov osnovni razlog dolaska na GP ILOK i GP TOVARNIK je veliko višesatno pa čak i dnevno prelaženje GP BAJAKOVO. Potrebno je redefinisati termin TRANZIT. Hrvatski prijevoznik i hrvatski vozač prilikom utovara robe iz EU prolaskom kroz HR i istovarom u zoni Novog Sada i Bačke Palanke u nijednom slučaju ne bi trebali biti tretirani kao roba u TRANZITU kroz HR. Jednom riječju GP ILOK i GP TOVARNIK nesmetano da i dalje koriste prijevoznici HR,SRB,BIH jer u konačnici količina naših kamiona ne ugrožava mala mijesta koja su na relaciji do tih granica. Kao primjer za usporedbu može nam poslužiti Republika Slovenija,koja je uvela slične mijere na malim GP prijelazima. Republika Slovenija je dopustila prijevoznicima Krapinsko-zagorske županije da GP prijelaze LUPINJAK,RAZVOR-KUMROVEC koriste u BILATERALI i TRANZITU dok ostali prijevoznici samo 50 kilometara u bilaterali u dubinu Slovenije,a TRANZIT nikako nije dozvoljen. Takodjer za GP DUBRAVA KRIŽOVLJANSKA Republika Slovenija je dozvolila TRANZIT za POLAZIŠTE I ODREDIŠTE koje je u Varaždinskoj i Čakovečkoj županiji,a BILATERALA je neograničena kilometrima za odredište u Sloveniji. Takodjer GP PASJAK ima istu situaciju za Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Ovim postupkom Republike Slovenije rad prijevoznika iz županija koje su susijedne sa njima,rade i dalje nesmetano,dok mi ostali prijevoznici iz Republike Hrvatske,BiH i kompletne istočne Evrope nemamo te povlastice,nego smo svi na samo dva granična prijelaza BREGANA I GP MACELJ. Prijevoznici Vukovarsko-srijemske županije i Osiječko-baranjske su privredno i ekonomski jako povezani privredom iz Vojvodine. Tako da svako ograničavanje GP ILOKa GP ERDUTA I GP TOVARNIKA ugrožava nekoliko tisuća radnika u sektoru prijevoza. Ova odluka ukoliko bi stupila na snagu najvijerovatnije bi prouzrokovala nekakav reciprocitet od strane Srbije tako da bi transport preko tih granica jako ugrozio poslovanje prijevoznika Republike Hrvatske. Sva ova problematika Turskih,Bugarskih,Srpskih prijevoznika koji na GP BAJAKOVO čekaju nekoliko desetina sati može da se ukloni uvođenjem ulaska u HR na tri ili četri ulazne prometne trake,a ne kao trenutno 1 po 1 kamion,tako nastaje usko grlo koje se proteže u Republiku Srbiju 7-8 kilometara kolone. Svi prijevoznici su svijesni da bi ta promijena rada po automatizmu oslobodila ove male granične prijelaze i omogućila stanovnicima tih mijesta da imaju bezbijedsnot. U nadi da će razum da pobijedi. Lijep pozdrav! Djelomično prihvaćen Uvažavajući iznesene primjedbe došlo je do dodatne dorade Prijedloga Pravilnika te je omogućen tranzitni promet preko GP Tovarnik. Na ovaj način će za prijevoze koji počinju ili završavaju na području Vojvodine biti omogućena četiri kooridora, preko GP Bajakovo, GP Erdut, GP Tovarnik i GP Batina.
5 PREVOZ SMILJANIĆ d.o.o. PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. USAGLAŠAVAMO SE SA PRIJEDLOGOM HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE! Pristajemo na prijedlog HGK. Djelomično prihvaćen Prijedlog HGK djelomično prihvaćen uz navedeno obrazloženje.
6 DEJANOVIĆ JS TRANS PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. PRIJEDLOG HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE JE SASVIM PRIHVATLJIV I POGODAN ZA PRIJEVOZNIKE IZ REPUBLIKE HRVATSKE. Situacija bi se znatno poboljšala i spasila hrvatske prijevoznike. Djelomično prihvaćen Prijedlog HGK djelomično prihvaćen uz navedeno obrazloženje.
7 AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT RADOŠ EXPRES PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. U potpunosti se slažemo sa HRVATSKOM GOSPODARSKOM KOMOROM!!! Prijedlog HGK u potpunosti je prihvatljiv za hrvatske prijevoznike. Lijep pozdrav! Djelomično prihvaćen Prijedlog HGK djelomično prihvaćen uz navedeno obrazloženje.
8 HGK PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. Predlažemo u članku 2. dodati stavak 3. koji glasi: „(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka tranzitni promet po državnoj cesti DC 2 (Vukovar - G.P. Ilok (gr. R. Srbije), u dužini 41,70 km i DC 46 ( Vinkovci-GP Tovarnik ( gr. R. Srbije ) u dužini 32,70 km dopušten je samo za teretna vozila koja imaju mjesto utovara /istovara na području Vojvodine u Republici Srbiji ili kada je sjedište prijevoznika na području Vukovarsko-srijemske županije.“. Obrazloženje: Prijevoznici iz Vukovarsko -srijemske županije kada voze povratne ture iz zemalja EU uzimaju ture za Vojvodinu-Novi Sad i u pravilu nemaju povratnog tereta za Vukovar i okolicu. Sada mogu koristiti GP Tovarnik i GP Ilok. Ako bi se ograničio promet za vozila preko 7.5t ovi prijevoznici će imati problem jer neće moći koristiti te granične prijelaze koji su im prirodni put, te im se put produljuje i za više od 100 km. Također predlažemo u članku 2. dodati i stavak 4. koji glasi: "4) Iznimno od stavka 1. ovog članka dopušten je tranzitni promet teretnih vozila registarskih oznaka Republike Hrvatske do i od sjedišta poslodavca i/ili mjesta prebivališta/boravišta vozača.". Djelomično prihvaćen Sukladno dostavljenim prijedlozima omogućen je tranzitni promet i preko GP Tovarnik, čime su u konačnici osigurana četiri granična prijelaza prema Vojvodini. Na navedeni način se omogućilo prometovanje prema Vojvodini za tranzitni promet, a uvažavajući činjenicu da se ovaj Pravilnik ne primjenjuje na prijevoze koji počinju ili završavaju u RH.
9 GRAD SLUNJ PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. Područjem grada Slunja prolazi državna cesta D1 na kojoj je već duže vrijeme prisutan enorman porast kamionskog prijevoza što je postala alarmantna i krajnje zabrinjavajuća situacija. Budući da državna cesta D1 prolazi velikim brojem slunjskih naselja kao i središnjim naseljem Slunja (presijeca centar) veliki tranzitni kamionski promet predstavlja opasnost za sve naše građane, a posebno djecu. Također, stalne jake vibracije i drugi negativni utjecaji kamionskog prijevoza (ispušni plinovi, buka i sl.) imaju negativan utjecaj na kvalitetu života lokalne zajednice, ali i prirodno-kulturne vrijednosti od kojih se posebno ističe poznato zaštićeno vodeničarsko naselje Rastoke koje je zbog svog položaja uz državnu cestu D1 pod nepovoljnim i izrazito negativnim utjecajima njena korištenja. Negativni utjecaji održavaju se i na prirodne predjele, poput rijeke Slunjčice, koja je jedini izvor pitke vode za šire područje grada i na kojoj se temelji fenomen sedrenih barijera i ljepota Rastoka. Stoga se može konstatirati da buka, zagađenje i svi ostali negativni utjecaji kamionskog prometa nisu spojivi s načelima opstojnosti prostora i zaštite kulturnih i prirodnih vrijednosti slunjskog kraja. Sprječavanjem teretnog kamionskog prijevoza postigla bi se i puno bolja kvaliteta same ceste D1 jer je činjenica da su čak i nedavno sanirane dionice ceste na (relacija Karlovac-Slunj) već dosta oštećene i uništene zbog čega nije osigurano kvalitetno i adekvatno odvijanje prometa. Važno je napomenuti da je slunjsko područje s ostatkom Republike Hrvatske prometno spojeno samo državnom cestom D1, nema drugih alternativnih načina putovanja – nema autoputa, željeznice ili riječnih tokova, te se stoga može reći da je ovo područje zakinuto za bilo koji drugi način prometovanja. Iz tog razloga još više dolazi do izražaja nastojanje da se državna cesta uredi i koristi na adekvatan način, bez silnog kamionskog prijevoza neovisno o tome radi li se o tranzitnom kamionskom prijevozu (koji se smatra samo provozom kroz RH) ili se radi o kamionskom prijevozu koji vozi teret od sjevera do juga Hrvatske. Izražavamo mišljenje da je krajnje vrijeme da se za kamionski prijevoz koji vozi teret od sjevernog do južnog dijela Hrvatske treba koristiti autoput koji je tome i namijenjen, a da se za tranzitni prijevoz preko RH do susjedne BiH nađe alternativni pravac (poput izlaska sa autoputa A1 kod Otočca- D 52- D1 Ličko Petrovo Selo) čime bi se izbjeglo ionako preveliko opterećenje slunjskog područja kamionskim teretnim prijevozom. Primljeno na znanje Zaprimljena primjedba se odnosi na dio državne ceste koja je od Karlovca do G.P. Ličkog Petrovog Sela sukladno postojećoj Odluci o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku određena za odvijanje tranzitnog prometa teretnih automobila sa ili bez prikolice čija ukupna masa prelazi 7,5 tona, koja su sama ili s priključnim vozilom dulja od 14 metara s obzirom da za istu ne postoji kvalitetan alternativni pravac za odvijanje tranzitnog teretnog prometa prema navedenom graničnom prijelazu. Prema podacima o brojenju prometa PGDP na tom dijelu ceste iznosi 6.786 vozila, od čega udio teretnih vozila iznosi 849 vozila, odnosno 12,51%, dok je analizom udjela tranzitnih putovanja prema statističkim podatcima Carinske uprave o prijelazima teških teretnih vozila na graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo utvrđeno da na istom u karakterističnim danima tijekom godine prometuje oko 233 teretnih motornih vozila. Sukladno tome, ostaje za konstatirati kako svega 27% teretnih vozila prometuje prema G.P. Ličko Petrovo Selo, odnosno kako udio tranzitnih teretnih vozila nije toliko značajan u ukupnom broju teretnih vozila koji prometuju tim dijelom državne ceste DC 1. Međutim, s obzirom da se na tom dijelu ceste bilježi stalno povećanje PGDP-a kao i povećanje teretnog prometa razmotrit će se mogućnost i način da se na tom dijelu ceste uspostavi ograničenje prometa za teretna vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, izuzev tranzitnog prometa teretnih vozila (zato što ne postoji kvalitetan alternativni pravac za odvijanje tranzitnog teretnog prometa prema G.P. Ličko Petrovo Selo) te teretnih vozila u lokalnom prometu, sukladno članku 17. stavku 8. Zakona o cestama i članku 194. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
10 Tonči Vidan PRAVILNIK O ODREĐIVANJU JAVNIH CESTA PO KOJIMA SE MORA ODVIJATI TRANZITNI PROMET TERETNIH VOZILA KROZ REPUBLIKU HRVATSKU , Članak 2. Na brzoj cesti Solin-Klis iz smjera Dugopolja postavljen je znak sa natpisom OBILAZAK te znakovi 208 i 209 kojim se promet autocistrnama i teškim kamionima usmjerava na županijsku cestu Klis-Solin ( stara kliška cesta ) i dalje nakon raskršča u Solinu kod policije, ulicom Don Frane Bulića. Područje uz ovu prometnicu koja se pruža u dijelu kroz grad Solin i uz ovu ulicu Don Frane Bulića je visoko urbanizirano i gusto naseljeno. Znakovi su postavljeni 2000. godine temeljem dopisa Odjela prometne policije PUSD, broj 511-12-06-21543/2000 od 14.11.2000., a radi zaštite rijeke Jadro. postavljeni su kada je brza cesta bila sa jednom trakom u svakom pravcu. Danas je to prometnica sa dvije trake u oba pravca, u pojedinim dijelovima i sa tri trake. sama rijeka Jadro jednako je udaljena i od brze ceste i od stare ceste pa je svakako vožnja po staroj cesti ne bi zaštitila od zagađenja. Predlažem da se ukine ovaj natpis OBILAZAK i cisterne, teški kamioni usmjere brzom cestom čime bi se izbjeglo njihovo prometovanje neuvjetnom starom cestom uz Klis kada se stvaraju duge kolone iza takvih vozila i makla bis e ovakva vozila van urbanizirane zone i njihovo prometovanje brzom cestom koja ne prolazi uz nikakvo naselje i gdje, svojom sporošću ne bi ometali promet. Ovako postoji brza prometnica napravljena za promet velikog broja vozila, a kamioni koji uzrokuju zastoje i cistrene se "vuku" cestom koja je u dijelu kroz Solin postala gradska ulica. Ovakva vozila često ne vode raćuna o ograničenju brzine na ovoj staroj cesti pa predstavljaju opasnost za svih, za vozače osobnih vozila i pješake. Ako se pogleda ovaj prijedlog Pravilnika, jasnoje da teška vozila i kamioni iz luke Split nakon rotora Bilice nastavljaju po brzoj cesti Solin-Klis. Međutim, u stvarnosti nije tako jer se, zahvaljujući znaku OBILAZAK, promet usmjerava na staru i neuvjetnu klišku cestu. molim da kontaktirate grad Solin jer mi se čini da im nije poznato da je otvoreno savjetovanje koje bi ih se trebalo ticati. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog i reguliranje prometa navedenim cestama će se razmotriti s upraviteljem cesta tj. društvom Hrvatske ceste d.o.o.. Ukoliko ne bude zapreka promet teretnih vozila će se u potpunosti preusmjeriti na cestu s boljim tehničkim karakteristikama u skladu s pravilima sigurnosti prometa na cestama.