Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Člankom 7. st. 3. važećeg Zakona o tržištu kapitala (NN, 65/18 i 17/20) propisano je da se na društva za upravljanje koja pružaju investicijsku uslugu primjenjuju sljedeće odredbe: 1. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona 2. članci 50. do 85. ovoga Zakona 3. članci 86. do 129. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je primjenjivo za investicijske usluge koje obavlja 4. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera 5. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje izrijekom propisana i 6. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (dalje: NPZ) izmijenjeni su članci primjenjivi na društva za upravljanje i to: članak 30. (odgovornost Uprave za strategije i politike u području rizika), članak 31. stavak 4. (objava općih podataka o svom poslovanju u skladu s dijelom VI. Uredbe (EU) br. 2019/2033), članak 50. stavak 5. koji daje poveznicu na članke 34. i 167. koji inicijalno nisu predviđeni za DZU te novi članci 56. a, 56. b i 56. c (politika primitaka). Članice Udruženja investicijskih fondova HGK smatraju da iz teksta NPZ-a nije razvidno kako se navedene izmjene primjenjuju na društva za upravljanje koja pružaju investicijsku uslugu (primjerice: u odnosu na članak 31. stavak 4. prema kojem da bi se moglo postupiti najprije je potrebno odrediti kriterije koja društva za upravljanje trenutno ne izračunavaju), ovo posebno iz razloga što je navedena materija već uređena zakonima koja uređuju rad društava za upravljanje (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima). Slijedom navedenog, predlažemo jasnije propisivanje isključenja ili načina primjene citiranih odredbi na društva za upravljanje. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena te su slijedom iste dorađene odredbe Zakona.
2 HGK I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 10. Vezano za članak 10. NPZ-a, kojim se mijenja članak 26. Zakona i članak 15. NPZ-a kojim se mijenja članak 34. Zakona (stavak 1.), a u odnosu na odredbe kojima se određuje obveza osnivanja nadzornog odbora, članice Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK smatraju da obveza osnivanja nadzornog odbora za sva investicijska društva, koja se predlaže ovim NPZ-om, nije u skladu s načelom proporcionalnosti. Isto tako, nadzorni odbor nije nužni organ društva s ograničenom odgovornošću, nego fakultativni (osim kad je to izričito propisano - čl. 434. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, NN, 11/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 38/13, 110/15 i 40/19; dalje ZTD). Funkciju nadzora obavlja skupština (koju čine članovi), sukladno članku 441. st.1. 7. ZTD-a. Nesporno je da se društvenim ugovorom može ta ovlast skupštine smanjiti (ali i proširiti), ali to je u isključivoj ingerenciji samih članova. Skupština je organ u kojem članovi izražavaju svoju volju te ostvaruju svoja upravljačka i imovinska prava, a ujedno je najviši organ samog društva. Posljedično, skupština uz upravljačku ima i nadzornu funkciju te se ne može tvrditi da nadzornu ulogu ima isključivo nadzorni odbor. Upravo suprotno, nadzorni odbor (ako ga društvo ima) pomaže skupštini u izvršavanju nadzorne fukcije. Isto tako, Jakša Barbić u Pravu društava (Knjiga prva, Opći dio, treće izdanje, 2008. god.) na str. 208. kaže da zakonsko rješenje koje je predviđeno za dionička društva koja moraju ustrojiti hijerhijski poredak tijela (uprava, nadzorni odbor, skupština) ne nalazi svoje opravdanje u društvu s ograničenom odgovornošću. Društva s ograničenom odgovornoću obično su manja društva s manjim brojem članova, u kojima je upravo skupština ovlaštena odlučivati o tim pitanjima. Nema sukoba interesa između uprave i dioničara kao što je slučaj u dioničkom društvu u kojem uprava ima samostalni položaj u društvu te nema hijerarhijskog odnosa među organima društva (J. Barbić, Knjiga treća, izdanje 2008., str. 447.). Nadalje, EBA-ine smjernice o internom upravljanju izrijekom navode da članovi društva, kad izvršavaju odgovornost upravljačkog tijela, trebaju osigurati primjenu tih Smjernica. Nije presudno kako se taj organ zove i tko obavlja tu funkciju, nego da se ona uredno obavlja. “U državama članicama u kojima dioničari, članovi ili vlasnici institucije izravno izvršavaju određene odgovornosti umjesto upravljačkog tijela institucije trebaju osigurati da su te odgovornosti i povezane odluke u najvećoj mogućoj mjeri u skladu sa smjernicama primjenjivima na upravljačko tijelo.” Nove Smjernice ne donose ništa novo po tom pitanju, citiramo: “The terms ‘management body in its management function’ and ‘management body in its supervisory function’ should be interpreted throughout the guidelines in accordance with the applicable law within each Member State.” Slijedom navedenoga, predlaže se zadržati važeće zakonsko rješenje te zadržati fleksibilnost i autonomiju izbora investicijskog društva vezano za osnivanje nadzornog odbora. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena. Obzirom da su odredbama Direktive (EU) 2019/2034 propisane obveze za upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji (od zahtjeva za primjerenost članova toga tijela do eksplicitnih nadležnosti), nužno je u društvu definirati tijelo na koje se te odredbe odnose. Bilo bi nesrazmjerno od svih članova društva zahtijevati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva, kao što su i ovlasti nadzornog odbora koje su propisane i nespojive s funkcijom koju imaju članovi odnosno skupština d.o.o. (regulativa, primjerice, od članova nadzornog odbora zahtijeva neovisnost, koju je nemoguće postići ako se ovlasti upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji daju izravno članovima odnosno skupštini. Ovakvo rješenje je poznato i iz drugih propisa koji potpadaju u nadležnost Agencije (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima), dok drugi propisi idu korak dalje i za određene vrste subjekata (kreditne institucije, društva za osiguranje) te propisuju da mogu biti osnovani samo u obliku dioničkog društva. Slijedom navedenog, nema zapreke da se Zakonom o tržištu kapitala kao lex specialisom koji uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih društava izrijekom propiše obveza ustroja nadzornog odbora koje ima obveze propisane EU regulativom za upravljačko tijelo u svojoj nadzornoj funkciji.
3 HGK I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 15. Uz komentar unesen kod čl. 10., članice Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK žele dodati i sljedeći komentar u svezi članka 15. NPZ-a, kojim se mijenja članak 34. (stavak 2.) Zakona, odnosno Odbor za rizike i primitke: nastavno na gore navedeno, a vezano za društva koja imaju obvezu osnovati odbor za rizike i primitke, predlažemo predvidjeti mogućnost da, uz nadzorni odbor, i skupština može imenovati članove tih odbora koji zadovoljavaju propisane kriterije. Nije prihvaćen Upućujemo na odgovor na raniji komentar na članak 10.
4 HGK I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 23. Vezano za članak 23. NPZ-a, kojim se predlaže dodavanje novih članaka iza članka 56. Zakona, u odnosu na novi članak 56.b, stavak 1. točku 11. ističemo da Draft RTS on Instruments for Variable Remuneration ne definira alternativne aranžmane. S obzirom na to da društvo ne izdaje nijedan od navedenih instrumenata, mogli bi koristiti jedino “alternativne aranžmane.” ESMA i EBA trebale bi definirati takve aranžmane, ali to se očekuje tek naknadno. Molimo pojašnjenje o tome koji su alternativni aranžmani podobni za varijabilne primitike, s obzirom na to da društvo ne izdaje dionice i slične nevlasničke instrumente. Primljeno na znanje Ne radi se o primjedbi na odredbu Zakona. Smjernicama će se definirati kriteriji za alternativne aranžmane iz predmetnog članka u roku u kojemu se očekuje i stupanje na snagu ovoga Zakona. Ipak, treba ukazati na to da se navedeni zahtjev da barem 50% varijabilnog primitka mora biti u instrumentima, ne odnosi na investicijsko društvo, ako vrijednost bilančne i izvanbilančne imovine investicijskog društva u razdoblju od četiri godine koje izravno prethodi određenoj financijskoj godini u prosjeku iznosi 100.000.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti ili manje od tog iznosa odnosno na osobu čiji godišnji varijabilni primici ne premašuju 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti i ne čine više od jedne četvrtine njegovih ukupnih godišnjih primitaka.
5 HGK I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 42. U odnosu na članak 42. NPZ-a, odnosno na izmjenu stavka 2. točke 4. u članku 167. Zakona, prema kojoj je odredbi investicijsko društvo dužno pratiti rizik likvidnosti unutardnevno, što znači ne samo na kraju dana, nego i tijekom dana, ističemo da je to operativno teško provedivo. Vjerujemo da takva obveza nije ni razmjerna u odnosu na veličinu investicijskih društava pa predlažemo brisanje. Nije prihvaćen Unutardnevno praćenje rizika u kontekstu ove odredbe potrebno je ukoliko je to primjereno složenosti, profilu rizičnosti, opsegu poslovanja i toleranciji rizika pojedinog investicijskog društva, što društvo samo propisuje i primjenjuje. Navedenom odredbom prenosi se odredba članka 29. Direktive (EU) 2019/2034, a i trenutno važeći Pravilnik o upravljanju rizicima, adekvatnosti kapitala i likvidnosti investicijskih društava (NN 110/2018) koji je na snazi od 2018. godine sadrži istovjetnu obvezu.