Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o kazalištima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kristina Prlić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Poštovani, podržavam promjenu Zakona o kazalištima. U odnosu na 2006. godinu Zakon se nije mijenjao, a društvene su se okolnosti bitno promijenile. Sva pitanja značajna za obavljanje kazališne djelatnosti trebalo bi uskladiti s novim okolnostima nastalim razvojem suvremene umjetnosti i kulture, posebice s novonastalim uvjetima koje nam je život svima nametnuo u posljednjih godinu dana, a koji su se naročito odrazili na kazališnu djelatnost. Smatram da treba omogućiti zainteresiranima bavljenje kazališnom djelatnošću i zaštititi kazališne djelatnike te osigurati kontinuirani razvoj kazališne djelatnosti u promijenjenom društvenom okruženju. Podržavam veću fleksibilnost u pristupu publici, posebno učeničkoj populaciji smatrajući kazalište bitnim čimbenikom u odgojno-obrazovnom procesu, zbog čega je potrebno regulirati i pitanje suradnje škola i kazališta te učiniti kazalište što dostupnijim mladima jer doprinosi njihovu osobnom razvoju, spoznavanju jezično-kulturnog identiteta, razvoju kritičkog mišljenja te njegovanju moralnih i estetskih vrijednosti. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
2 Mirjana Dukić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Poštovani, Suradnja škola i kazališta vrlo je važna u odgojno-obrazovnom procesu mladih te se iskreno nadam da će se u dopunama u Zakonu o kazalištima naći i dio koji će ovu suradnju pojednostavniti i učiniti lakše ostvarivom. Istaknula bih potrebu razmatranja intenzivne suradnje sa školama u manjim sredinama koje nisu u mogućnosti organizirati prijevoze u veće sredine radi posjeta kazalištu i kazališnoj predstavi i često su zbog toga, a i zbog financijskih izdataka zakinuti za posjet kazalištu i kazališnim predstavama. Kazalište je izvrsna prigoda kojom se na mladi naraštaj može utjecati odgojno i obrazovno u isto vrijeme, na unapređivanje intelektualnog, estetskog, društvenog, moralnog i duhovnog razvoja učenika u skladu s njihovim sposobnostima te na svladavanje i usvajanje jezično-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i pisanoj uporabi hrvatskoga jezika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Marijana Vrančić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Poštovani, Podržavam promjene Zakona o kazalištima jer i kazališta kao i svi ostali moraju ići u korak s vremenom. Podržavam što veću fleksibilnost u pristupu publici, posebice djeci koja s obzirom na osjetljivost svoje dobi i nereverzibilnost razvojnih faza ne bi smjela biti zakinuta za ovako važan aspekt svoga života. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Vesna Raspolić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Poštovani Život nam je donio velike promjene. Novo "nenormalno" vrijeme postalo je normalno. Samim time potrebna je izmjena Zakona o kazalištima, koji se nije već dugi niz godina mijenjao. Treba omogućiti bavljenje tom djelatnošću zainteresiranima, zaštititi djelatnike te starije i nemoćne. Oni se bave kreativnim poslom te je potrebna i veća fleksibilnost. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
5 Danica Pelko OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Smatram da s obzirom na "novu normalnu" situaciju Zakon o kazalištima treba maksimalno demokratizirati i omogućiti svim zainteresiranim subjektima bavljenje ovom djelatnošću. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
6 Dunja Irha Baričević OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA Poštovani, nakon iščitanog svega navedenog u obrascu mogu reći da je vidljivo u analizi postojećeg stanja da je navedeni Zakon usvojen prije 15.godina te se otada nije značajnije mijenjao te u potpunosti podržavam obrazac prethodne procjene za zakon o kazalištima. Obavljanje kazališne djelatnosti potrebno je omogućiti svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, a posebno je za istaći da je potrebno obavljanje kazališne dužnosti prilagoditi novonastaloj situaciji i uvjetima. Ishodi su jasno navedeni. Lijep pozdrav, Dunja Irha Baričević Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
7 SREBRENKA CRNKOVIĆ ZAVRŠKI OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA, PRILOG 1. Kazalište - ogledalo društva - moćna je platforma koja kroz povijest pruža mogućnosti propitkivanja - društvena, sociološka, filozofska, politička, kulturološka, generacijska, svjetonazorska kao i intimna, ljudska, a to sve sagledano kroz umjetničku prizmu i načinom izričaja prilagođeno publici kojoj se obraća. Izravnim umjetničkim činom i neposredno, publici se pruža mogućnost analize i kritičkog osvrta. Od velike je društvene važnosti sačuvati i njegovati zdrav i neovisan kritički izričaj koji se približava različitim generacijskim skupinama i kroz njima bliske i aktualne teme nudi promišljanja na otvoren i neposredan način, živom riječju i kretnjom i osjetnom zajedničkom energijom. Kazališta su čuvari kulturne i povijesne baštine, kako nacionalne, tako i svjetske. Na izravan način približavaju mladim generacijama klasike dramske literature, a jednako tako i suvremene pa i vrlo mlade dramske autore. Kazališta trebaju jasno i dobro uređen zakon po kojemu mogu sigurno i slobodno funkcionirati i producirati društveno i kulturno vrijedan i važan, a prije svega aktualan sadržaj, formiran u umjetnički čin. Naročito se to odnosi na mala, privatna i nezavisna kazališta koja nemaju vlastite stalne prostore. Zakon mora biti jasan i dobro sročen za produkcijske mogućnosti kazališta, a također se treba urediti i status svih kazališnih umjetnika, bez obzira na dob. Zakon treba jasno definirati funkcioniranje uprave kazališta kao i statuse svih zaposlenika. Nezavisnim kazalištima treba omogućiti što više produkcija i izlazaka u prostore među publiku, naročito u ovim promijenjenim uvjetima s kojima se suočavamo na svim razinama života i djelovanja. Izmijenjenim i boljim Zakonom o kazalištu čuvat će se i kazališna umjetnost, a na taj način razvija se i demokratičnost i moć društvenog mišljenja. Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
8 Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA, PRILOG 1. Pozdravljamo započete radnje na izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima te koristimo priliku istaknuti i predložiti kako slijedi. Ansambl LADO jedina je javna ustanova u kulturi koja se bavi izvedbeno scenskom djelatnošću te se na obavljanje iste djelatnosti primjenjuju Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), dok se na radne odnose zaposlenika Ansambla LADO primjenjuju Zakon o radu (NN 93/14 i 127/17), Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/2017 i 47/2018), Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (NN 46/2018) i Pravilnik o radu, urbroj: 159 od 27.01.2015. godine. Drugim riječima, na Ansambl LADO ne primjenjuju se odredbe Zakona o kazalištima (NN 71/06, 121/13 i 26/14), kojim je, između ostalog, reguliran radni odnos kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika, čiji je radni odnos po svojoj vrsti i prirodi u pretežitom dijelu podudaran onom plesača pjevača, glazbenika i drugih radnika Ansambla LADO. Obzirom na navedeno, predlaže se da se u Zakon o kazalištima unesu i posebne odredbe kojima bi se uredila pitanja radnih odnosa plesača pjevača, glazbenika i drugih radnika Ansambla LADO, na način da se primjena odredbi kojima su regulirana pitanja radnih odnosa kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika (čl. 40. – 51. Zakona o kazalištima) na odgovarajući način proširi i na plesače pjevače, glazbenike i druge radnike Ansambla LADO, što bi značajno uredilo pa time pojednostavilo i pospješilo obavljanje djelatnosti Ansambla LADO. Gornje, prije svega, u pogledu mogućnosti zasnivanja radnog odnosa koji, sukladno Zakonu o kazalištima kazališni umjetnici zaključuju na određeno vrijeme, u pravilu na četiri godine, a prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, ali ne kraće od dvije godine, osim iznimno, te koji je radni odnos moguće sklopiti po pozivu li na temelju javnog natječaja. Naime, mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme te na poziv Ansamblu LADO bi zbog specifičnosti rada sukladno programima planiranim u godišnjim intervalima značajno olakšala obavljanje djelatnosti. Prednje jer, iako je odredbom čl. 29. st. 2. Granskog kolektivnog ugovora predviđena mogućnost zapošljavanja bez provođenja javnog natječaja radi zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, ona je dopuštena isključivo u slučaju kada obavljanje posla ne trpi odgodu, zbog zamjene privremeno nenazočnog zaposlenika, što svakako ne predstavlja jedine slučajeve u kojima bi Ansamblu LADO bilo potrebno sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme bez provođenja natječaja. Drugim riječima, kako Ansambl LADO kao ustanova u kulturi, nema mogućnost angažiranja plesača pjevača honorarno, primoran je osloniti se samo na svoj postojeći umjetnički korpus koji je u stalnom radnom odnosu, a koji je suočen s mnogobrojnim dugotrajnim kroničnim ozljedama, o čemu svjedoči i istraživanje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu ravnateljice Marije Zavalić, provedeno 2012. godine. Nadalje, kao daljnji problem javlja se situacija u kojoj uslijed privremene nesposobnosti za rad, prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme bez provođenja natječaja Ansambl LADO sada mora zaposliti drugu osobu na određeno vrijeme i to na radno mjesto zaposlenika koji je privremeno nenazočan, zbog čega primjerice dolazi do situacije u kojoj nova osoba, koja do tada uopće nije bila zaposlena u Ansamblu LADO, dolazi na radno mjesto i poziciju plesača pjevača – solista, za koje je po redovnom tijeku stvari potrebno posjedovanje najviše razine tehničke i stilske interpretacije narodnih plesova i pjesama, jer to radno mjesto podrazumijeva da je osoba koja je na njemu zaposlena nositelj solističkih uloga, demonstrator tehnike i stila narodnih plesova i pjesama, odnosno koje radno mjesto prema redovnom tijeku stvari predstavlja napredovanje s pozicije plesača pjevača srednje uloge nakon pozicije plesača pjevača. Zatim, kako Ansambl LADO ima svega dva zaposlenika u tehničkoj službi i to voditelja tehnike i tehničara ton-majstora obim poslova kojih, radi mogućnosti uspješne realizacije koncerata, učestalo iziskuje rad uz maksimalno dopuštene granice tjednih, mjesečnih, odnosno godišnjih radnih sati i prekovremenog rada, koji bi rad trebao predstavljati tek izuzetak, a ne pravilo, izuzetno je otežano osigurati rad istih zaposlenika koji bi bio primjeren i u skladu s ciljem Zakona o radu. Potom, kao problem se javlja i pitanje reguliranja prestanka radnog odnosa zaposlenika Ansambla LADO zaposlenih na ranim mjestima plesač pjevač zbog odlaska u starosnu mirovinu. Temeljem odredbe članka 24. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18) određeno je da zanimanje plesača pjevača u profesionalnim ansamblima narodnih plesova predstavlja zanimanje na kojem fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje poslova. Odredbom stavka 2. istog članka određeno da se zaposlenicima na takvim radnim mjestima za svakih 12 mjeseci staž osiguranja računa kao 18 mjeseci, dok je odredbom članka 27. stavka 2. istog Zakona određeno da se navedenim osiguranicima snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu iz članka 33. i članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.), i to po jednu godinu za svake tri godine. Slijedom navedenog, plesači pjevači u pravilu ostvaruju uvjete na mirovinu od 54 do 63 godine života. Unatoč navedenom, Zakon o stažu osiguranja u pogledu prestanka radnog odnosa ne predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o radu, zbog čega je po pitanju prestanka radnih odnosa plesača pjevača Ansambla LADO trenutno jedino moguće primijeniti odredbu čl. 112. Zakona o radu, prema kojoj radni odnos, između ostalog, prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore pa redovito dolazi do situacije da radni odnos plesača pjevača traje do navršene 65 godine života iako isti znatno prije toga nisu u mogućnosti obavljati poslove svojeg radnog mjesta na potrebnoj razini, zbog čega se Ansambl LADO susreće s problemom pojave tzv. „starog ansambla“. Ovo jer plesači pjevači prilikom svakog nastupa, pa prema tome tijekom cijelog radnog vijeka moraju biti u punoj fizičkoj spremi, bez mogućnosti poštede jer u koreografijama ne postoje pozicije koje su manje fizički zahtjevne, zbog čega do kraja radnog vijeka svaki plesač pjevač mora ulagati isti fizički napor kao i na početku svoje karijere, pa čak i veći uslijed godina starosti. Dakle, iako plesači pjevači Ansambla LADO ostvaruju pravo na „beneficirani staž“, Zakon o radu im omogućuje rad do 65 godine života pa unatoč predviđenom pravu na snižavanje dobne granice za stjecanje uvjeta na starosnu mirovinu, plesačima pjevačima po sili zakona prestaje radni odnos tek kumulativnim ispunjenjem uvjeta iz članka 112. st. 4. Zakona o radu, kojom je određeno kako je prethodno navedeno. Upravo zbog gornjeg, a nakon detaljne analize stanja godina starosti zaposlenih u Ansamblu LADO dobiveni su poražavajući rezultati. Naime, samo 4 plesača pjevača je u dobi do 30 godina, u kojoj prema svim istraživanjima plesači imaju najviši potencijal, u dobi od 30 do 40 godina 15 plesača pjevača, u dobi od 40 do 50 godina 10 plesača pjevača, u dobi od 50 do 65 godina 10 plesača pjevača. Navedeno potvrđuje naprijed istaknuti problem „starog ansambla“ odnosno postojanje većeg broja radnih odnosa plesača pjevača koji su usprkos tjelesnim oštećenjima i kroničnim bolestima nastalim dugogodišnjim fizičkim naporima i opterećenjima, i nadalje primorani izvršavati radne zadatke koje više ne bi smjeli obavljati s obzirom na svoje zdravstveno stanje. Konačno, činjenicu da plesači pjevači nisu u mogućnosti cijeli radni vijek do 65 godina starosti odraditi u Ansamblu LADO egzaktno potvrđuje i doktorski rad Snježane Mraković naslova Fiziološko opterećenje profesionalnih plesača narodnih plesova tijekom nastupa, izrađen pod mentorstvom prof. Branke Matković i prof. Gorana Oreb s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, obzirom da je istim utvrđeno da su profesionalni plesači i plesačice narodnih plesova tijekom nastupa izloženi aktivnostima visokog fiziološkog opterećenja, kao i da je fiziološko opterećenje plesačica veće nego kod plesača, kako za vrijeme trajanja koreografija, tako i za vrijeme pauza između nastupanja. Navedeno niti ne čudi obzirom da je za hrvatsku folklornu plesnu tradiciju karakterističan ples na punom stopalu, bez amortizacije pa uslijed dugotrajnih fizičkih napora i opterećenja dolazi do tjelesnih oštećenja i kroničnih bolesti. Također, jer se plesovi izvode u originalnim narodnim nošnjama, od kojih svaka teži oko pet kilograma, a za vrijeme plesa se istovremeno i pjeva. Slijedom svega navedenog, ovim se putem predlaže da se Zakon o kazalištima, odnosno odredbe kojima su regulirani radni odnosi kazališnih umjetnika i drugih kazališnih radnika (čl. 40 – 51 Zakona o kazalištima) na odgovarajući način prošire i na plesače pjevače, glazbenike i druge radnike Ansambla LADO, a osobito da se omogući zapošljavanje plesača pjevača i glazbenika na određeno vrijeme bez obveze provođenja javnog natječaja, ne samo u slučajevima koji ne trpe odgodu, zbog zamjene privremeno nenazočnog zaposlenika, nego i u drugim slučajevima, te da se mogućnost sklapanja ugovora o djelu proširi i za povremeno obavljanje poslova drugih radnika Ansambla LADO. Također, predlaže se da se Zakonom o kazalištima, predvidi slučaj da se, kako kazališnim umjetnicima i drugim kazališnim radnicima, tako i plesačima pjevačima Ansambla LADO, kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, prema odredbama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, odredi dobna granica za prestanak radnog odnosa, sve sukladno prijedlozima sindikalnih povjerenika i radničkog vijeća. Navedeno kako bi se profesionalnim umjetnicima omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima više nisu u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Uzimajući u obzir sve prethodno u nastavku se daje prijedlog odredbi Zakona o kazalištima onako kako bi one mogle urediti pitanja radnih odnosa plesača pjevača, glazbenika i drugih radnika Ansambla LADO, sve sa svrhom da uvođenjem istih dođe do promjene dinamike prestanka njihovih radnih odnosa pa time i rješavanja ovdje predmetne problematike, dok se uređenje socijalno-materijalnih uvjeta po prestanku radnih odnosa istih radnika predlaže riješiti posebnim zakonom. „OPĆA ODREDBA Članak 1 a. Ovim se Zakonom također uređuje položaj umjetnika Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, zaposlenih u izvođačkom dijelu ansambla i pratećim službama te drugih radnika. Izvođački dio ansambla čine plesači pjevači (plesači pjevači, plesači pjevači – srednje uloge, plesači pjevači – solisti, plesači pjevači prvaci, plesači pjevači prvaci i plesni voditelji, plesači pjevači solisti i plesni voditelji) te glazbenici (glazbenici, glazbenici – voditelji dionica, glazbenici solisti i voditelj orkestra). Prateće službe čine umjetnički voditelj plesnog ansambla nacionalnog statusa, dirigent-glazbeni voditelj, plesni voditelj, voditelj tehnike, tehničar – ton majstor, voditelj fundusa i radionice nošnji i garderobijer – krojač i korepetitor. Drugim radnicima u smislu ovog članka smatraju se pomoćni tehnički radnici i scenski radnici. UMJETNICI ANSAMBLA NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO I DRUGI RADNICI Članak 40 a. Folklornu djelatnost obavljaju umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO i drugi radnici. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO Članak 41 a. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO zasnivaju radni odnos ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno prethodno utvrđenoj sistematizaciji radnih mjesta, a prema godišnjem programu rada koji usvaja upravno vijeće. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme u pravilu na dvije godine, a prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, ali ne kraće od jedne godine. Iznimno, ugovor o radu može se zaključiti i na razdoblje kraće od godinu dana uz obrazloženje ravnatelja. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO radni odnos zasnivaju po pozivu ili na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku. Način raspisivanja i provođenja natječaja uređuje se statutom i općim aktima. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO prijavljeni na natječaj dužni su pristupiti audiciji. Audiciju provodi audicijsko povjerenstvo koje imenuje ravnatelj na način propisan statutom i općim aktima. Članak 43 a. S umjetnicima Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO s kojima je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti novi ugovor o radu bez raspisivanja natječaja. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO s kojima se neće zaključiti novi ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavještavaju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu. U istom se roku umjetniku Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO može ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih poslova i zadaća sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima. Drugi radnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO Članak 46 a. Drugi radnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO radni odnos zasnivaju zaključivanjem ugovora o radu sukladno Zakonu o radu, statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Članak 47 a. Voditelji ustrojstvenih cjelina u Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Sprječavanje natjecanja umjetnika Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO i drugih radnika s Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO Članak 48 a. Umjetnici Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO i drugi radnici zaposleni u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO mogu obavljati umjetničke poslove izvan Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO jedino uz prethodnu pisanu suglasnost ravnatelja. Suglasnost mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova. Prestanak ugovora o radu Članak 50 a. Ugovor o radu s umjetnikom Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO i drugim radnikom zaposlenim u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO može se raskinuti prije isteka vremena na koje je zaključen pod uvjetom i na način utvrđen zakonom i kolektivnim ugovorom te u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona. Ugovor o radu umjetnika Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO prestaje sukladno posebnom zakonu. Angažiranje vanjskih suradnika i umjetnika Članak 51 a. Za izvođenje i ostvarivanje pojedinih dijelova programa Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO mogu se angažirati vanjski suradnici i umjetnici. S osobama iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se ugovor o autorskom djelu ili ugovor o djelu sukladno odgovarajućem zakonu.“ Primljeno na znanje Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom izrade teksta Zakona.
9 Nerma Kreso-Kavain OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O KAZALIŠTIMA, PRILOG 1. Zakon o kazalištima iz 2007. godine nastao je kao rezultat brojnih kompromisa koji su zaustavili nužnu transformaciju kazališnih ustanova. Iz toga je proizašla i kriza upravljanja javnim ustanovama, koje su mahom pod presnažnim utjecajem politike: od izbora članova kazališnih vijeća do zapošljavanja umjetnika i ostaloga tehničkog osoblja. Radi se često o preskupim mehanizmima s vrlo malo odgovornosti na svim razinama. S druge strane, prostor za djelovanje privatnih umjetničkih inicijativa iznimno je skučen, tim više što zbog nekontroliranog i nekoordiniranog osnivanja studija glume, sve je više visokoobrazovanog glumačkoga kadra, koji ne nalazi svoje mjesto u javnim ustanovama, od koje neke uporno odbijaju formirati glumačke ansamble (INK ima već godinama zaposlenoga jednoga glumca!). Tržišno natjecanje postoji; štoviše, javne su ustanove - koje često svoje usluge daju i besplatno - nepoštena konkurencija nezavisnim kazalištima, koja iz javnih sredstava imaju pravo na tek djelić programskih sredstava. Ukratko: problema je mnogo. Hoće li biti dovoljno političke volje da se riješi barem dio njih - vidjet ćemo, tim više što bi istim parametrima valjalo urediti i ostala područja... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.