Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o tržištu električne energije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Franjo Turek PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Iz uvodnog obrazloženja možemo vidjeti da je novi prijedlog ZOTEE fokusiran na EU pravila koja se tiču: dekarbonizacije, otvorenog tržišta, bolje distribucije i skladištenje električne energije, fokus na potrošača (kupca), stvaranje zajednice (potrošača) kupaca itd. Potrošaču (kupcu) treba omogućiti da ima pregled potrošnje električne energije, mogućnost odabira cjenovno najpovoljnije električne energije u vrlo kratkom roku itd. Upravo u svrhu omogućavanja potrošaču (kupcu) da ne bude diskriminiram postupcima operatera nužno je u ZOTEE uvesti slijedeće pojmove: virtualno obračunsko mjerno mjesto, proizvodnja iz OIE za vlastite potrebe, neto isporučena električna energija i vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja. Naime, u postojećim rješenjima potrošača (kupca) se ne sagledava u cjelini već kroz obračunska mjerna mjesta, unatoč činjenici da se ugovori o opskrbi sklapaju s potrošačima (kupcima), fizičkom ili pravnom osobom. Stoga, potrošači (kupci) koji su investirali u postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIE za vlastitu potrošnju nisu u prilici uravnoteženo (bilancirano) sagledavati vlastitu proizvodnju i vlastitu potrošnju pa se na postojeći način stvaraju „umjetni“ viškovi električne energije unatoč činjenici da oni u stvarnosti ne postoje. Uvođenje naprijed navedenih pojmova u ZOTEE trebalo bi omogućiti upravo svim potrošačima (kupcima) da mogu električnu energiju koju sami proizvedu za vlastitu potrošnju „prebiti“ s vlastitom potrošnjom. Također, svi potrošači (kupci) koji su investirali u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju trebali bi biti oslobođeni plaćanja naknade za obnovljive izvore energije u dijelu proizvedenih kWh, odnosno naknada bi se trebala obračunavati samo na razliku između vlastite potrošnje i vlastite proizvodnje električne energije. Nije prihvaćen S obzirom da navedeno se odnosi na pitanje obnovljivih izvora, napominjemo da prema programu normativnih aktivnosti da će se ove godine na javnoj raspravi naći i novi zakon o obnovljivim izvorima koji bi trebao navedeno pitanje urediti.
2 Ured pučke pravobraniteljice II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Problemi u pristupu električnoj energiji su različiti: od fizičke nedostupnosti mreža na ruralnim područjima od posebne državne skrbi na kojima se još osjete posljedice rata, preko energetski neučinkovitih domova pa do poteškoća u podmirivanju računa s čim se sve češće susreću i oni koji ne primaju naknade iz sustava socijalne skrbi kao što su radnici u nestalnim oblicima rada ili umirovljenici. Epidemija COVID-19 prouzročila je nove probleme jer su pozivi i preporuke da se „ostane doma“, poštivanje epidemioloških mjera samoizolacije i izolacije, uz obrazovanje i rad od kuće, teško ili praktično neizvedivi bez električne energije dok istodobno, boravak u kući zbog grijanja, hlađenja, obrazovanja i rada povećava račune što zasigurno utječe na kućne proračune. Pored toga, potresi koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020. godine, osim ljudskih žrtava, prouzročili su ogromne materijale štete na imovini građana kao i na infrastrukturi, ogolivši sustavne, dugogodišnje probleme tog kraja u pristupu raznim javnim uslugama, pa tako i distribuciji električne energije. Revitalizacija tog, ali i drugih područja sa sličnim problemima kao što je primjerice Lika, osim gradnje klasične infrastrukture može uključivati modele za osiguranje dostupnosti energije korištenjem obnovljivih izvora energije, pri čemu se od države odnosno JLS očekuju dodatni napori i pomoć u okviru različitih programa i projekata, kao i savjetovanja i informiranja građana o mogućnostima koje su im na raspolaganju. No za početak bi trebalo zakonski odrediti tijelo koje će prikupljati vjerodostojne podatke o broju kućanstava bez mogućnosti priključenja na opskrbnu mrežu jer je u njihovoj okolini nema, odnosno o kućanstvima koja ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima da bi mogla financirati priključivanje na mrežu, jer sada takvim podacima HEP ODS ne raspolaže. O potrebi definiranja i praćenja energetskog siromaštva kao preduvjeta za oblikovanje i usmjeravanje politika njegova suzbijanja, kao i o potrebi proširenja ovlaštenika za ostvarivanje prava na naknadu za ugroženog kupca energenata (sa električne energije na plin i toplinsku energiju) ukazujemo u izvješćima podnesenim Hrvatskom saboru za 2018., 2019. i 2020. godinu. Budući da ne postoji standardna definicija energetskog siromaštva, državama članicama EU prepušteno je da razviju vlastite kriterije s obzirom na nacionalni kontekst pa u tom smislu pozitivnim ocjenjujemo nastojanje da se u međusektorskoj suradnji s ministarstvom nadležnim za socijalnu skrb definira koncept ugroženih kupaca. No, nejasni su razlozi zbog kojih se predviđa da ih definira Vlada Uredbom, a ne zakonodavac ovim ili nekim drugim Zakonom. Također, prava odnosno razina potpore koja bi pripadala ugroženim kupcima odnosno energetski siromašnim građanima (kao što su podmirenje troškova, zabrana privremene obustave isporuke električne energije i dr.) trebala bi biti jasno i taksativno propisana Zakonom, a što sada nije slučaj, a potom onda i razrađena aktima nižeg pravnog ranga. Nadalje, Zakonom čl. 43. st. 8. se propisuje donošenje pojedinačnog akta za utvrđenje statusa ugroženog kupca od strane nadležnog tijela za socijalnu skrb po zahtjevu korisnika. Kako se zbog epidemije potenciralo pitanje dostupnosti javnopravnih tijela i mogućnosti podnošenja zahtjeva za ostvarivanje različitih prava poglavito starijem stanovništvu koje se ne služi računalima, predlažemo dopunu članka i propisivanje mogućnosti vođenja postupaka i po službenoj dužnosti, potom i jasno propisivanje pravne zaštite uz zakonsko određenje da je riječ o žurnim postupcima. Građani nam se često javljaju u situacijama privremene obustave električne energije zbog neplaćanja računa. Čl. 66. Zakona propisano je da prema ugovoru o opskrbi krajnjeg kupca svaki opskrbljivač može zahtijevati od operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava privremenu obustavu isporuke električne energije zbog neispunjenih obveza iz ugovora o opskrbi krajnjeg kupca. Dakle i neplaćanje računa dovodi do privremene obustave koja ne može započeti u petak, subotu ili nedjelju, na državni praznik ili dan prije praznika. No iz Zakona nije jasno prethodi li obustavi dostava opomene s dodatnim rokom plaćanja (a koji ne bi trebao biti kraći od 8 dana) i uz upozorenje o posljedicama neplaćanja. Prijetnja obustavom odnosno privremena obustava zapravo djeluju kao sredstvo prisilne naplate pa je nužno da se taj postupak Zakonom jasno definira (razlozi, rokovi, pravni lijekovi i tijela nadležna za odlučivanje o njima) te da te informacije budu široko dostupne, tim više jer i Zakon o zaštiti potrošača (NN br. 41/14, 110/15, 14/19) također regulira pitanje obustavljanja javnih usluga, što može djelovati zbunjujuće. Pitanje privremene obustave usluge, ali i ponovnog priključenja s pojavom epidemije COVID-19 postaju još važnija. Praksa država oko toga je različita, pa se tako austrijska Vlada prošle godine sporazumjela s opskrbljivačima da za vrijeme „lockdowna“ nema obustave električne energije, dok je talijanska regulatorna agencija za to isto razdoblje zabranila isključenje plina, struje i vode. Francuska Vlada je 25. ožujka 2020. usvojila Uredbu o produženju zabrane isključenja (zabrana se inače odnosi na razdoblje od studenoga do kraja ožujka) do svibnja 2021. Vlada Sjeverne Makedonije je odlučila ponovno priključiti na mrežu kupce prethodno isključene zbog neplaćenih računa. Po podacima HEP-a u 2020. godini zbog duga struja je privremeno obustavljena na oko 27.500 mjesta (mjernih je mjesta nešto više od 2.000.000). Ne raspolažemo službenim podatkom je li do obustava dolazilo i tijekom „lockdowna“, kao ni je li za to vrijeme dolazilo do ponovnog priključenja na sustav (i ukoliko jest kome, po kojoj proceduri i kriterijima, plaća li se naknada i sl.). No, zbog važnosti energije za rad, obrazovanje, zdravlje (ne treba zaboraviti građane koji koriste medicinsku opremu i pomagala na električnu energiju) i socijalnu uključenost kao cilj , smatramo kako i ove situacije treba predvidjeti i pravno jasno urediti. Potresi koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju prošle godine (kao i poplava u Vukovarsko srijemskoj županiji 2014. godine) mnoge su ostavili bez ičega i u strahu kako će podmiriti račune za struju. Vlada je za problem iznašla rješenja do kraja travnja o.g., no usprkos tome mnogi su oklijevali koristiti grijalice u strahu da im računi ipak neće doći na naplatu. Sada i na kraju travnja, pitaju se što dalje, hoće li se i za koga donijeti nova odluka o otpisu potraživanja. Stanje katastrofe na području Banovine još uvijek traje pa stanovništvo razumljivo i nadalje očekuje pomoć, po sadašnjim ili drugim kriterijima. Ukoliko se razmišlja o daljnjem otpisu potraživanja po kriterijima različitim od važećih, važno je da oni budu pravedni, transparentni i javno dostupni. Izgledno je da ćemo se i u budućnosti susretati s novim katastrofama na koje se kao solidarno društvo moramo što je moguće bolje pripremiti a što uključuje i uspostavu jasnog pravnog okvira s pravima pogođenog stanovništva, odnosno obvezama različitih dionika, kojim bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti te utjecalo na brzinu reakcije u krizi. U tom smislu pozitivnim smatramo zakonsko propisivanje obveze Vladi, a što smo i predlagali prateći situaciju na terenu u Sisačko-moslavačkoj županiji, da Uredbom odredi mjere elektroenergetskom sektoru vezane uz posljedice krizne situacije velikih prirodnih nepogoda kao što su: priključenje građevina koje služe privremenom zbrinjavanju ljudi, snošenje troškova i drugih iz čl. 120., no zbog aktualne situacije katastrofe treba Zakonom propisati i rok za donošenje predmetnog propisa/Uredbe. Nije prihvaćen Navedeno područje je multidisciplinarno ali u osnovi predstavlja socijalnu skrb, za posebnu grupu korisnika. S obzirom da sa socijalnom skrbi se bavi tijela nadležna za socijalnu skrb, smatramo da energetski subjekti trebaju bit od pomoći odnosno suport glavnim odrednicama socijalnog sustava te upravo zbog toga u ovom zakonu se ne uređuje posebno područje socijalne skrbi.
3 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENEGIJE Promjene koje nosi ovaj prijedlog Zakona o tržištu električne energije takvog su obima i značenja, posebice s aspekta uvođenja aktivnih kupaca, energetskih zajednica, agregiranja/agregatora i skladištenja, da ga je nužno dodatno razraditi kako bi se definirala jasna i nedvosmislena pravila. Iz ovog prijedloga nejasno je da li će, i tko će propisati pravila za nove energetske djelatnosti i uloge. Isto tako prijedlogom zakona u prijelaznim i završnim odredbama predviđen je samo rok u kojem je HROTE odgovoran donošenje „Pravila za organiziranje ugovornog tržišta energije“ i to u roku 12 mjeseci. Smatramo da kompleksna priroda „novih“ energetskih djelatnosti neupitno nameće i izmjene i dopune gotovo svih ostalih podzakonskih akata, a posebice Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, Pravila o promjeni opskrbljivača (agregatora), Mrežna pravila prijenosnog sustava, Mrežna pravila distribucijskog sustava, Pravilnik o priključenju na prijenosni sustav, Pravilnik o priključenju na distribucijski sustav,… Niti za jedan od ovih akata nije propisan rok u kojemu ih agencija ili operator sustava trebaju donijeti. Predviđeno je da zakon bude donesen do kraja 2021. godine, „Pravila za organiziranje ugovornog tržišta energije“ do kraja 2022. godine i ako se tek tada krene s svim ostalim potrebnim izmjenama ne može se očekivati njihovo dovršenje do kraja 2023. godine. Posljedično, prvi projekti moći će se pojaviti tek 2024. godine kada bude jasan zakonodavni okvir za potencijalne ulagače. Nadalje smatramo da su odredbe ovog prijedloga Zakona u koliziji s Direktivom (EU) 2019/944 i Zakonom o energiji (Narodne novine, br. 120/12, 14/14, 102/15, 68/18) u području članka 40 i 41 koji definiraju Opskrbljivača kupaca u okviru univerzalne usluge što je pojašnjeno u komentaru na te članke. Nije prihvaćen Primjedba je općeg tipa i nije na pojedinu odredbu sa prijedlogom te smo detaljnije objasnili ili napomenuli da prihvaćamo pojedinačne odredbe kod pojedinačnog članka.
4 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENEGIJE • Pored prijedloga po pojedinim člancima, napominjemo da je HEP ODS sudjelovao u pripremi zajedničkih prijedloga vezano za odredbe koje se prvenstveno odnose na pojedina tržišta EE te ishođenje energetskih odobrenja, uključujući i pravila o priključenju (HERA + HROTE + CROPEX + HOPS + HEP ODS), koji su pripremljeni u tjednu 19.-23. travnja 2021. godine. S obzirom na složenost međusobnih odnosa vezano za tržište nefrekvencijskih usluga i tržište kapaciteta, kaso i usluge fleksibilnosti (definirati izraz!) i agregiranje, predlaže se tematski sastanak, a u cilju pripreme konačnog teksta predmetnih odredbi, odnosno olakšanja njihove provedbe. • S obzirom na javnu raspravu vezano za energetsku zajednicu građana i aktivnog kupca tijekom WEB konferencije održane 26. travnja 2021. godine, predlaže se jednoznačno definirati „dijeljenje električne energije“ (novim izrazom u članku 3. ili dodatnim stavkom u članku 25. i/ili 26.; da li se radi o umanjenju potrošnje za iznos pripadnog dijela proizvedene električne energije!?), u kontekstu jasnijih međusobnih odnosa članova zajednica, odnosno skupine krajnjih kupaca te odnosa s operatorom sustava i agregatorom. Također, predlaže se definirati nositelja obveze uspostave jedinstvene digitalne platforme. U poglavlju II. – točka „Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom“ u odlomku 6. navodi se da energetska zajednica građana može biti locirana u zatvorenom distribucijskom sustavu, čime se međusobni odnosi dodatno značajno usložnjavaju pa predlažemo poseban tematski sastanak, a u cilju pripreme konačnog teksta predmetnih odredbi, odnosno olakšanja njihove provedbe. • Predlaže se definirati rokove za donošenje novih i usklađenje važećih provedbenih propisa s ovim Zakonom (12 mjeseci). • Predlaže se uskladiti izraze „mreža“ i „sustav“ (u cijelom tekstu). • Uskladiti međusobna referenciranja članaka i stavaka te redoslijed stavaka i podstavaka. • S obzirom na iznimnu kompleksnost odnosa na pojedinim tržištima električne energije, posebnu pozornost potrebno je posvetiti usklađenju i ujednačavanju teksta relevantnih odredbi, posebice vezano za nove poslovne procese i međusobne odnose subjekata. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog je došao tijekom javne rasprave te je djelomično uključen u verziju koja se dostavlja u svibnju 2021. godine. S obzirom da je veći broj pojedinačnih odredbi i u ovom materijalu, moguće je vidjeti što je prihvaćeno.
5 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, I. OPĆE ODREDBE Članica HGK iz sektora prerađivačke industrije predlaže da se ovim Zakonom utvrdi razlika između proizvodnih postrojenja tzv. „klasične elektrane“, koja proizvode isključivo električnu energiju i kogeneracijskog proizvodnog postrojenja koje istovremeno proizvodi toplinsku i električnu energiju, a ne spada u kategoriju visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja. Predlaže se bolje vrednovati i pojednostavniti procedure registracije takvih kogeneracijskih postrojenja klasične izvedbe u smislu aktivnog kupca, posebice ako takvo postrojenje ima veliki udjel proizvodnje toplinske energije (oko 90%) u odnosu na električnu energiju (oko 10%). Potrebno je pojednostaviti ili izbjeći registraciju kod Hrvatske energetske regulatorne agencije, posebice ako aktivan kupac s takvim postrojenjem, priključen na prijenosnu mrežu tek povremeno može prodavati višak električne energije ugovornom opskrbljivaču, koji može nastati pri obavljanju osnovne djelatnosti (npr. proizvodnje mineralnih gnojiva), tako da ove dodatne obveze što manje opterećuju poslovanje aktivnog kupca. Predlaže se uvođenje mogućnosti „prebijanja“ količine električne energije. Tako bi primjerice trošak za preuzetu električnu energije od ugovornog opskrbljivača bilo moguće umanjiti za isporučenu količinu električne energije u mrežu istog opskrbljivača, ako bi to bilo povoljnije od prodaje električne energije za aktivnog kupca. Članica Udruženja energetike HGK daje komentar i prijedlog vezano uz izdavanje jamstva podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Naime, za proizvodnju zelenog vodika koristi se elektrolizator koji može koristiti zelenu električnu energiju iz elektroenergetske mreže (prijenosne i/ili distribucijske) i/ili zelenu električnu energiju iz vlastitih obnovljivih izvora električne energije koji su priključeni direktno na elektrolizator iza obračunskog mjernog mjesta nadležnog operatora mreže. Za tako proizvedenu zelenu električnu energiju ne može se prema sadašnjim pozitivnim propisima RH izdati jamstvo podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Za proizvedenu električnu energiju od povlaštenih proizvođača i isporučenu u mrežu, operator tržišta električne energije može izdati jamstva podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije, dok za proizvedenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja na obnovljive izvore energije iza obračunskog mjernog mjesta kupca čija električna energija se koristi isključivo za vlastite potrebe (proizvodnja zelenog vodika pomoću elektrolizatora), operator tržišta električne energije ne može izdati jamstvo podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Mjerenje tako proizvedene električne energije može imati svoje interno brojilo za mjerenje proizvedene električne energije prije priključenja na elektrolizator i može služiti kao osnova za izdavanje jamstva podrijetla električne energije i u takvom slučaju proizvodnje zelene električne energije. S obzirom da će se za proizvodnju zelenog vodika uvesti jamstva podrijetla vodika s obzirom na primarni izvor energije, Udruženje energetike HGK smatra da je i tako proizvedenu zelenu električnu energiju, koja bi se koristila za proizvodnju zelenog vodika, potrebno uključiti u sustav jamstva podrijetla električne energije. To je potrebno odgovarajuće definirati u ovom Zakonu, kao i u novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Nije prihvaćen Navedeno pitanje je drugačije riješeno vodeći se time da je veći dio odredbi koji se odnosi na pojedine primarne oblike energije izbrisan.
6 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, I. OPĆE ODREDBE Vezano za potencijalne projekte koji se odnose na primjenu vodika u prometu odnosno uvođenja vodika kao alternativnog goriva na tržište goriva RH za proizvodnju zelenog vodika pomoću elektrolizatora potrebno je osigurati zelenu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. U proizvodnji zelenog vodika koristi se elektrolizator koji može koristiti zelenu električnu energiju iz elektroenergetske mreže (prijenosne i/ili distribucijske) i/ili zelene električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora električne energije koji su priključeni direktno na elektrolizator iza obračunskog mjernog mjesta nadležnog operatora mreže. Za tako proizvedenu zelenu električnu energiju ne može se prema sadašnjim pozitivnim propisima RH izdati jamstvo podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Za proizvedenu električnu energiju od povlaštenih proizvođača i isporučenu u mrežu operator tržišta električne energije može izdati jamstava podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije dok za proizvedenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja na obnovljive izvore energije iza obračunskog mjernog mjesta kupca čija električna energija se koristi isključivo za vlastite potrebe (proizvodnja zelenog vodika pomoću elektrolizatora) operator tržišta električne energije na može izdati jamstva podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Mjerenje tako proizvedene električne energije može imati svoje interno brojilo za mjerenje proizvedene električne energije prije priključenja na elektrolizator i može služiti kao osnova za izdavanje jamstva podrijetla električne energije i u takvom slučaju proizvodnje zelene električne energije. S obzirom da će se za proizvodnju zelenog vodika uvesti jamstva podrijetla vodika s obzirom na primarni izvor energije stoga smatramo da je i tako proizvedenu zelenu električnu energiju koja bi se koristila za proizvodnju zelenog vodika potrebno uključiti u sustav jamstva podrijetla električne energije. Za to je potrebno provesti odgovarajuće izmjene i dopune zakona o tržištu električne energije i zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije. Budući da je u tijeku prezentacija novog prijedloga zakona o tržištu električne energije predlažemo dolje navedene izmjene i dopune navedenog zakona. Nije prihvaćen Obnovljivi izvori se posebno ne razmatraju u ovom zakonu nego su dio posebnog propisa koji uređuje područje obnovljivih izvora i visokoučinkovitih koogeneracija.
7 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 1. • Članak 2. Stavak 1. točka 3. Prijedlog: Preuzeti iz Direktive 2018/2001 u ZoTEE bar one zahtjeve koji se odnose i na tržište električne energije Obrazloženje: definirati kao sudionika na tržištu zajednicu obnovljive energije (ionako se i navodi u čl. 59., st. 2, t.1) i potrošača vlastite obnovljive energije (kao neku vrsta aktivnog kupca), te „ugovor o kupnji obnovljive energije“ i smjestiti ga na tržište električne energije (tko može s kime sklopiti) • Članak 3. Stavak 2. Točka 4. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: „agregiranje znači kombiniranje snage i/ili iz mreže preuzete električne energije više kupaca ili operatora skladišta energije ili snage i/ili u mrežu predane električne energije više proizvođača ili aktivnih kupaca ili operatora skladišta energije radi sudjelovanja na bilo kojem tržištu električne energije • Članak 3. Stavak 2. Točka 7. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: „burza električne energije znači pravna osoba koja vodi burzovno tržište električne energije te organizirano trgovanje drugim proizvodima koji se kupuju i prodaju preko burze električne energije, na siguran, nepristran, razvidan i anoniman način, te djeluje kao središnja ugovorna strana između prodavatelja i kupaca, preuzimajući rizike kupnje i prodaje u okviru kupoprodajnih transakcija zaključenih na burzi električne energije“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 19. Prijedlog: brisati dio “i koju osiguravaju pružatelj usluge uravnoteženja” i poopćiti, tako da definicija glasi : „energija uravnoteženja znači energija kojom operator prijenosnog sustava uravnotežava elektroenergetski sustav“ Obrazloženje: primijeniti definiciju iz Uredbe (EU) 2019/943 ne koju se veže i Direktiva 2019/944 • Članak 3. Stavak 2. Točka 20. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: „energetsko odobrenje znači dokument koji izdaje Ministarstvo za projekt novog proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije ili projekt povećanja snage postojećeg proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 21. Prijedlog: u definiciji zamijeniti „razdoblje obračuna“ sa „obračunskog intevala“ tako da glas : „gotovo stvarno vrijeme u kontekstu naprednog mjerenja znači kratko vremensko razdoblje, obično u sekundama ili unutar obračunskog intervala odstupanja na nacionalnom tržištu“ Obrazloženje : Usklađeno s izrazima iz točke 64. i 65.; Članak 3. Stavak 2. Točka 41. Prijedlog: : na kraju definicije zamijeniti „korisnicima mreže“ sa „krajnjim kupcima“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 50. Prijedlog: umjesto „mrežni kodeksi i smjernice“ koristiti „mrežna pravila i smjernice“ ili eventualno „mrežna pravila (mrežni kodeksi) i smjernice“). Obrazloženje: Kao što je razvidno iz naziva navednih propisa samo se u jednom od njih u prijevodu koristi riječ „kodeks“ a kod tri „pravila“. • Članak 3. Stavak 2. Točka 58. Prijedlog: koristiti prijevod iz Direktive 2019/944, Čl 2. 49. „nefrekvencijska pomoćna usluga” znači usluga kojom se koristi operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava u svrhu regulacije napona u stacionarnom stanju, injektiranja brzo djelujuće jalove struje, tromosti za osiguranje stabilnosti lokalne mreže, struje kratkog spoja, sposobnosti crnog starta te sposobnosti otočnog pogona; • Članak 3. Stavak 2. Točka 68. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: operator skladišta energije znači fizička ili pravna osoba koja obavlja elektroenergetsku djelatnost skladištenja energije Obrazloženje: Operator skladišta energije je elektroenergetski subjekt koji treba ishoditi dozvolu za obavljanje djelatnosti skladištenja energije, osim u iznimnim slučajevima. Pravna ili fizička osoba može skladištiti energiju a da se pri tome ne bavi energetskom djelatnošću skladištenja – primjeri su aktivni kupac, operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava koji mogu skladištiti energiju radi obavljanja svojih zadataka propisanih ovim zakonom • Članak 3. Stavak 2. Točka 71. Prijedlog: Uskladiti sa prijedlogom promjene u čl. 4. Stavak 1. točka 10 • Članak 3. Stavak 2. Točka 81. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: „prijenos električne energije znači prijenos električne energije međusobno povezanim sustavom vrlo visokog i visokog napona radi njezine isporuke krajnjim kupcima ili operatoru distribucijskog sustava, ali ne uključuje opskrbu električnom energijom“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 89. Prijedlog: ukloniti točku Obrazloženje: nepotrebno jer je već u t. 77 definirano značenje izraza postrojenje za skladištenje energije. • Članak 3. Stavak 2. Točka 95. Prijedlog: poopćiti, odnosno ukloniti dio teksta “među ostalim davanjem nalogâ za trgovanje“ Obrazloženje: Pojam „Nalog za trgovanje“ vezan je ponajprije uz burze električne energije. • Članak 3. Stavak 2. Točka 101. Prijedlog: definiciju zamijeniti sa slijedećim: tržišta električne energije uključuju izvanburzovna i burzovna tržišta električne energije, za trgovanje električnom energijom, kapacitetima, uslugama uravnoteženja, pomoćnim uslugama i uslugama fleksibilnosti te izvedenicama električne energije, u svim vremenskim okvirima • Članak 3. Stavak 2. Točka 102. Prijedlog: dodati i ostale ugovore na maloprodajnim tržištima u definicije: Ugovor o agregiranju, Ugovor o otkupu, Ugovor o kupnji obnovljive energije (iz Direktive 2018/2001 I) • Članak 3. Stavak 2. Točka 106. Prijedlog: na kraju definicije dodati „ frekvencije“. Obrazloženje: Predlaže se dodati radi jasnoće i potpunosti, a na temelju Uredbe 943, članak 59., stavak 1. podstavak (c) odnosno Uredbe 2195 i Uredbe 1485 Pravila o uravnoteženju EES-a sadrže sljedeću definiciju: „uravnoteženje sustava“ – sve aktivnosti i svi postupci na svim vremenskim razinama kojima operator prijenosnog sustava kontinuirano osigurava održavanje frekvencije elektroenergetskog sustava unutar unaprijed definiranog raspona stabilnosti. Ta je definicija najbliže onomu što piše u Uredbi 2195 (EBGL): (1) ‘balancing’ means all actions and processes, on all timelines, through which TSOs ensure, in a continuous way, the maintenance of system frequency within a predefined stability range as set out in Article 127 of Regulation (EU) 2017/1485, and compliance with the amount of reserves needed with respect to the required quality, as set out in Part IV Title V, Title VI and Title VII of Regulation (EU) 2017/1485; Definicija iz Uredbe 943, koja je preuzeta u Direktivu 944, nije dorečena (npr. traženu kvalitetu čega?) Čini se da nedostaje dio definicije koji postoji u uredbi EBGL: „as set out in Part IV Title V, Title VI and Title VII of Regulation (EU) 2017/1485;“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 111. Prijedlog: ukloniti dio teksta „električne energije“ • Članak 3. Stavak 2. Točka 115. Prijedlog: na kraju definicije zamijeniti dio teksta „zajamčenog otkupa električne energije“ sa „zajamčene opskrbe „ Obrazloženje: U ovom prijedlogu ZoTEE nije predviđen niti uređen zajamčeni otkup električne energije – dovoljno je negdje samo načelno naznačiti, a onda detalje razraditi u Općim uvjetima • Članak 4. Stavak 1. točka 10. Prijedlog: riječ „operator“ zamijeniti sa organiziranje Obrazloženje: Operator je subjekt koji obavlja energetsku djelatnost. Točke 1. do 9. odnose se na djelatnosti, samo 10. na pravnu osobu. Logičan prijedlog između ostalog i zbog izdavanja dozvole je definirati djelatnost. • Članak 5. Stavak 5. Prijedlog: riječ istraživanju zamijeniti sa analizi Obrazloženje: Usklađivanje s prijedlogom dorade odredbe u čl. 55. st. 1. • Članak 6. Stavak 3. Prijedlog: zamijeniti „trgovačkih društava“ sa „ vertikalno integriranog subjekta“, te kod „poslovne transakcije“ potrebno definirati o kakvoj se transakciji radi. Obrazloženje: usklađeno sa definicijom VIS-a u čl.3 t.109. Ujedno stavak se ponavlja u gotovo identičnom izričaju kao čl. 87, st. 2. • Članak 7. Stavak 1. Prijedlog: zamijeniti „trgovačkih društava“ sa „ vertikalno integriranog subjekta“, Obrazloženje: usklađeno sa definicijom VIS-a u čl.3 t.109; Ujedno stavak se ponavlja u gotovo identičnom izričaju kao čl. 87, st. 3 • Članak 7. Stavak 3. Prijedlog: „internetskim“ zamijeniti sa „mrežnim“ ( i tako u čitavom tekstu gdje to još nije učinjeno) • Članak 12. Stavak 1. Prijedlog: dodati nakon riječi „u skladu s“ teksta uredbom o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, • Članak 12. Stavak 5. Prijedlog: ukloniti stavak Obrazloženje: Predmetna materija uređena člankom 13. • Članak 12. Stavak 6. Prijedlog: zamijeniti sa tekstom : Informacije o mogućnostima priključenja na prijenosnu mrežu, odnosno distribucijsku mrežu su javne i aktualiziraju se jedanput godišnje te javno objavljuju na mrežnim stranicama operatora sustava u skladu s pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu odnosno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu. • Članak 12. Stavak 9. Prijedlog: zamijeniti sa tekstom: Agencija na temelju žalbe iz stavka 15. ovoga članka može zatražiti od operatora sustava relevantne informacije. • Članak 12. Stavak 13. Prijedlog: Na kraju stavka riječ „priključka“ zamijeniti sa „priključenja“. • Članak 13. Naslov Prijedlog: ukloniti zadnji dio naslova „i korištenje mreže“ Obrazloženje: Potrebno razdvojiti priključenje na mrežu od korištenja mreže • Članak 13. stavak 1. Prijedlog: zamijeniti sa : „Operator sustava dužan je, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije, donijeti transparentna, učinkovita i nepristrana pravila o priključenju na prijenosnu mrežu, odnosno pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, kojima se najmanje utvrđuje:  izrada preliminarnog mišljenja o mogućnosti priključenja za potrebe iskaza interesa iz članka 17. ovoga Zakona  izrada EOTRP-a  izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na mrežu  izdavanje elektroenergetske suglasnosti  način i uvjeti za nabavu roba, usluga i radova za izgradnju priključka i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži  uvjeti za ovlaštenog izvođača pridijeljenih poslova  postupak priključenja  postupak promjene na priključku  postupak rješavanja žalbi  obrasci dokumenata i ugovora  upute sudionicima u postupku priključenja i promjena na priključku način informiranja o mogućnostima priključenja na prijenosnu mrežu, odnosno distribucijsku mrežu.” • Članak 13. stavak 2. Prijedlog: zamijeniti sa tekstom: „U postupku davanja suglasnosti Agencija obavještava Ministarstvo o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka“ • Članak 13. stavak 4. Prijedlog: zamijeniti sa „Operator sustava nije obvezan postupati sukladno odredbama propis kojim se uređuje javna nabava prilikom nabave roba, radova i usluga koji se odnose na izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, koji se financiraju iz naknade za priključenje, sukladno metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže.”. Obrazloženje: Navodi se točan naziv predmetne metodologije. • Članak 13. stavak 5. Prijedlog: ukloniti stavka Obrazloženje: ima značajke kupca s vlastitom proizvodnjom, a stavak predstavlja diskriminacijski tretman ostalih korisnika mreže odnosno strana zainteresiranih za priključenje na mrežu, što se rješava u Metodologiji. • Članak 13. a Prijedlog: razdvojiti dosadašnji članak 13 iz kojeg stavci 6-10 postaju stavci 1-5 novog članka 13.a pod naslovom Korištenje mreže • Članak 13. a, stavak 5 Prijedlog: dodati kao točku 3. .” privremene obustave isporuke električne energije u slučajevima kada nije uređen otkup električne energije ugovorom o opskrbi ili ugovorom kojim se uređuje otkup električne energije.” • Članak 16. Naslov Prijedlog: u naslovu izbrisati riječ proizvodni da glasi Postupak izdavanja energetskog odobrenja za novi kapacitet Obrazloženje: Ovo je naslov iz Direktive 2019/944. Obzirom da je ovdje dodano i postrojenje za skladištenje energije, može biti takav naslov ili alternativno nešto duži: Postupak izdavanja energetskog odobrenja za novi kapacitet proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije • Članak 16. Stavak 1. Prijedlog: Riječi „skladišta električne“ na dva mjesta zamijeniti sa „postrojenja za skladištenje“tako da stavak glasi : Za izgradnju novog proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije, osim u slučaju jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, Ministarstvo provodi javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja električne energije i/ili toplinske energije ili postrojenja za skladištenje energije u skladu s objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima. • Članak 16. Stavak 2. Prijedlog: dodati iza riječi „proizvodnih postrojenja “ riječi “ili postrojenja za skladištenje energije“ • Članak 16. Stavak 4. Prijedlog: dodati iza riječi „proizvodnih postrojenja “ riječi “ ili postrojenja za skladištenje energije“ • Članak 16. Stavak 4. točke 10., 11. i 12. Prijedlog: tekst zamijeniti sa: 10. doprinos kapaciteta proizvodnog postrojenja ili kapaciteta postrojenja za skladištenje energije ostvarivanju važećeg općeg cilja Europske unije o udjelu energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije u Europskoj uniji u 2030. godini 11. doprinos kapaciteta proizvodnog postrojenja ili kapaciteta postrojenja za skladištenje energije smanjivanju emisija stakleničkih plinova i 12. alternativna rješenja za izgradnju novog kapaciteta proizvodnog postrojenja, kao što su rješenja za upravljanje potrošnjom i skladištenje energije. • Članak 17. Stavak 1. Prijedlog: riječi „skladišta električne“ na dva mjesta zamijeniti sa „postrojenja za skladištenje“ • Članak 17. Stavak 2. Prijedlog: riječi „skladišta električne“ zamijeniti sa „postrojenja za skladištenje“ Iza dijela teksta „Ministarstvu iskazuje interes za gradnju” riječ „proizvodnog“ zamijeniti s „predmetnog“ • Članak 17. Stavak 4. Prijedlog: zamijeniti sa: „Operator sustava dužan je, na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba, vezano uz iskaz interesa iz stavka 2. ovoga članka dati preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja u okviru tražene priključne snage za potrebe podnošenja iskaza interesa iz stavka 2. ovoga članka, odnosno o mogućim tehničkim varijantama za priključenje na elektroenergetsku prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije, u skladu sa sadržajem i rokovima izrade koji su propisani pravilima o priključenju prijenosnu mrežu, odnosno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, te u skladu s cjenikom nestandardnih usluga operatora sustava.“ • Članak 17. Stavak 7. Prijedlog: riječi „skladišta električne“ zamijeniti sa „postrojenja za skladištenje“ • Članak 17. Stavak 12. i 14. Prijedlog: riječ internetskim zamijeniti s mrežnim • Članak 23. stavak 2. Prijedlog: zamijeniti sa „Korisnik mreže može na jednom obračunskom mjernom mjestu sklopiti ugovor samo s jednim agregatorom.” Obrazloženje: Pravilima o promjeni agregatora će se propisati potrebni detalji i rokovi promjene. • Članak 23. stavak 3. Prijedlog: dodati teksta : Ugovor o agregiranju najmanje sadrži: 1. podaci o korisniku mreže i agregatoru; 2. usluge koje se pružaju, vrijeme početka agregiranja; 3. trajanje ugovora, uvjeti produljenja i prestanak ugovora i usluga, uključujući proizvode ili usluge koji su u paketu s tim uslugama te je li dopušten raskid ugovora bez naknade; 4. bilo koja naknada ili povrat sredstava koji se primjenjuju u slučaju nepridržavanja ugovorene razine kvalitete usluge, uključujući netočne ili zakašnjele račune; 5. metoda pokretanja postupaka za izvansudsko rješavanje sporova u skladu s člankom 39. ovoga Zakona; 6. informacije koje se odnose na prava korisnika mreže, uključujući informacije o obradi prigovora i sve informacije određene ovim stavkom, koje su jasno priopćene na računu ili na mrežnim stranicama elektroenergetskog subjekta 7. Postupci vezani uz iznos naknade za agregiranje, postupak promjene agregatora te odnos sa opskrbljivačem ili otkupljivačem korisnika mreže. Obrazloženje: Zbog važnosti uloge, slične opskrbi predlažemo propisati minimalni sadržaj ugovora te u istome propisati i način definiranja naknada i pristup informacijama. Ovo je samo inicijalni prijedlog sadržaja. • Članak 23. stavak 6. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Odnos oko razmjena informacija Operatora sustava i korisnika mreže definiran je u poglavlju obveza Operatora sustava u ovom zakonu i Općim uvjetima (sadržaj definiran ovim zakonom čl. 59.st.2). • Članak 25. stavak 1. Prijedlog: zamijeniti sa: „Svaki krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju mogu sudjelovati na svim tržištima električne energije kao aktivni kupac u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije.“ Obrazloženje: Odredba ne definira ispravno aktivnog kupca i nije u skladu s definicijom aktivnog kupca iz članka 3. stavka 2. podstavka 5. ovoga zakona. Prema definiciji značenja izraza „aktivni kupac“ i načelima iz Direktive 2019/944, aktivni kupac može biti i onaj krajnji kupac koji nema priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. • Članak 25. dodati nove stavke (3), (4) i (5) Prijedlog: (3) Priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskom mjernom mjestu aktivnog kupca iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti veća od priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže na tom obračunskom mjernom mjestom. Obrazloženje: Dodano je ograničenje jer prema definiciji aktivnog kupca njegove aktivnosti u smislu proizvodnje, skladištenja, prodaje električne energije itd. ne smiju biti njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost Prijedlog: (4): Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. Obrazloženje: Bitno je jasno definirati na koji se prostor odnose odredbe. Ova odredba definira prostorno ograničenje tj. lokaciju na kojoj skupina krajnjih kupaca može činiti aktivnog kupca. (iz definicije aktivnog kupca: „… koji troši ili skladišti električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica …“) Prijedlog: (5) Ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 3. ovoga članka ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže na tim obračunskim mjernim mjestima. Obrazloženje: Dodano je ograničenje jer prema definiciji aktivnog kupca njegove aktivnosti u smislu proizvodnje, skladištenja, prodaje električne energije itd. ne smiju biti njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost Prijedlog: zamijeniti sa dosadašnji stavci (3)-(7) postaju stavci (6)–(10) s tekstovim u nastavku, a dosadašnji stavak (8) postaje nepromijenjeni stavak (11) : (6) Obračunsko mjerno mjesto aktivnog kupca iz stavaka 2. i 4. ovoga članka mora biti opremljeno naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima prijenosnog sustava odnosno mrežnim pravilima distribucijskog sustava.. (7) Posebno obračunsko mjerno mjesto za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije iz stavka 4. ovoga članka mora biti opremljeno naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava. (8) Skupina krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 4. ovoga članka dužna je operatoru distribucijskog sustava ili operatoru prijenosnog sustava dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta proizvodnih postrojenja, popis obračunskih mjernih mjesta postrojenja za skladištenje električne energije, popis obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca koja su uključena u dijeljenje električne energije te ključ prema kojem se električna energija predana u mrežu na obračunskim mjernim mjestima skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju dijeli po obračunskim mjernim mjestima koja su uključena u dijeljenje električne energije, kao i svaku promjenu navedenih popisa odnosno ključa dijeljenja električne energije. (9) Operator sustava dužan je omogućiti skupini krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 4. ovoga članka te korisnicima mjernih podataka mjerne podatke obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije, potrebne za obračun električne energije koja je preuzeta iz mreže odnosno obračun električne energije koja je predana u mrežu u ovisnosti o aranžmanu korištenja proizvodnog postrojenja odnosno postrojenja za skladištenje energije koji su međusobno ugovorili krajnji kupci koji zajednički nastupaju iz stavka 4. ovoga članka. (10) Aktivni kupac iz stavaka 2. i 4. ovoga članka: 1. ima pravo djelovati izravno ili putem agregatora, 2. ima pravo prodavati električnu energiju koju sam proizvede, opskrbljivaču putem ugovora opskrbi krajnjeg kupca odnosno otkupljivaču putem ugovora kojim se uređuje otkup električne energije, 3. ima pravo sudjelovati u pružanju usluga fleksibilnosti i programima energetske učinkovitosti, 4. ima pravo delegirati trećoj strani upravljanje postrojenjima potrebnima za njegove aktivnosti, uključujućiizgradnju, rad, obradu podataka i održavanje postrojenja i instalacija, a da se ta treća strana ne smatra aktivnim kupcem, 5. podliježu tarifnim stavkama za distribuciju električne energije i tarifnim stavkama za prijenos električne energije koje odražavaju stvarne troškove, transparentne su i nediskriminacijske pri čemu se zasebno razmatra i uzima u obzir električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i zakonom kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti, te člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943, osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava, 6. podliježe plaćanju naknade za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na energiju koju aktivni kupac preuzima iz mreže, od koje se u realnom vremenu odbija energija isporučena u mrežu, proizvedena u proizvodnim jedinicama koje su u vlasništvu aktivnog kupca, 7. je subjekt odgovoran za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava. • Članak 26. stavak 1. Prijedlog: ovdje ubaciti i zajednice obnovljive energije (iz Direktive 2018/2001) • Članak 26. stavak 23. Prijedlog: tekst stavka uskladiti s direktivom: Obrazloženje: omogućiti pristup tržištima za višak energije cijele zajednice. Upitna je korektnost HR prijevoda direktive: ENG - with regard to consumption of self-generated electricity, citizen energy communities are treated like active customers in accordance with point (e) of Article 15(2); HRV - s obzirom na električnu energiju koju sami proizvedu, s energetskim zajednicama građana postupa se kao s aktivnim kupcima u skladu s Člankom 15. stavkom 2. točkom (e); 15.2.e (HRV) (e) podliježu naknadama za mrežu koje odražavaju troškove, transparentne su i nediskriminacijske te zasebno iskazuju za električnu energiju koja je predana u mrežu i električnu energiju koja je potrošena iz mreže, u skladu s člankom 59. stavkom 9. ove Direktive i člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943, osiguravajući odgovarajući i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava; • Članak 26. stavak 25. Prijedlog: riječ internetskim zamijeniti sa mrežnim • Članak 27. stavak 3. Prijedlog: zamijenit sa: „Operator sustava pri nabavi pomoćnih usluga ravnopravno postupa s pružateljima pomoćnih usluga, neovisno o tome radi li se o agregatoru, krajnjem kupcu koji sudjeluje u upravljanju potrošnjom, operatoru skladišta ili proizvođaču, a u skladu s uvjetima iz posebnih pravila koja uređuju pružanje pojedine usluge.“ • Članak 27. stavak 6. Prijedlog: zamijenit sa: „Opskrbljivač koji je izravno pogođen aktiviranjem upravljanja potrošnjom može naplatiti naknadu krajnjem kupcu koji samostalno sudjeluje u upravljanju potrošnjom.“ Obrazloženje: Krajnji kupac i Neovisni agregator nemaju ugovorni odnos s voditeljem bilančne grupe opskrbljivača pa se predlaže koristiti postojeće ugovorne odnose • Članak 27. stavak 9. Prijedlog: zamijenit sa: „Način utvrđivanja naknade iz stavka 6. ovoga članka sastavni je dio ugovora o opskrbi krajnjeg kupca i temelji se na količinama energije koje opskrbljivaču dostavlja operator prijenosnog sustava u skladu s pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.“ • Članak 27. stavak 10. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Već postoje jasna ograničenja iznosa u stavku 8 • Članak 38. stavak 2. točka 2. Prijedlog: zamijeniti riječ „reklamacije“ sa „rješavanje prigovora“ Obrazloženje: Termin reklamacije odnose se više na reklamiranje robe, u praksi imamo povjerenstva za rješavanje svih vrsta prigovora na pružanje usluga • Članak 46. stavak 1. Prijedlog: riječ „delegira“ zamijeniti sa „ugovorno prenosi“ • Članak 46. stavak 2. točka 2. Prijedlog: dopuniti sa , a ne dulje od 60 dana od završetka pokusnog rada. Obrazloženje: Potrebno je ograničiti vremensko razdoblje rada bez ishođene energetske dozvole, kao i kod postrojenja za skladištenje energije koja su u pokusnom radu. U protivnom se radi o diskriminacijskom postupanju prema sudionicima na tržištu (posebice onima koji već imaju ishođenu dozvolu) • Članak 46. stavak 5. točka 4. Prijedlog: riječi „proizvodnog kapaciteta“ zamijeniti sa „kapaciteta za proizvodnju električne energije“ • Članak 46. stavak 13. Prijedlog: ukloniti • Članak 46. stavak 14. Prijedlog: dodati iza riječi „crpnog (pumpnog) rada“ riječi „i vlastite potrošnje“ • Članak 46. stavak 15. Prijedlog: zamijeniti sa: Proizvođač električne energije na obračunskom mjernom mjestu reverzibilne hidroelektrane iz stavka 14. ovoga članka može osigurati električnu energiju na veleprodajnom tržištu. • Članak 46. stavak 16. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Sve elektrane su u funkciji sigurnosti opskrbe i fleksibilnosti • Članak 48. stavak 1. Prijedlog: riječ „delegira“ zamijeniti sa „ugovorno prenosi“ • Članak 48. stavak 2. Prijedlog:  U t.1 ispraviti „kw“ u “kW u t. 2. ukloniti „Izbrisati prijenosa električne energije i distribucije električne energije   Članak 48. stavak 3. Prijedlog: dodati : - Operator prijenosnog sustava koristi skladištenje energije za ispunjavanje svojih obveza u skladu s odredbama ovoga Zakona - operator distribucijskog sustava koristi skladištenje energije za ispunjavanje svojih obveza u skladu s odredbama ovoga Zakona. • Članak 48. stavak 7. i 8. Prijedlog: zamijeniti sa: (7) Operator skladišta energije na obračunskom mjernom mjestu postrojenja za skladištenje energije instalirane snage veće od 1 MW ne smatra se krajnjim kupcem u smislu odredbi ovoga Zakona, osim u dijelu koji se odnosi na plaćanje naknade za korištenje prijenosne i/ili distribucijske mreže. (8) Operator skladišta energije na obračunskom mjernom mjestu postrojenja za skladištenje energije iz stavka 7. ovoga članka može osigurati električnu energiju na veleprodajnom tržištu. • Članak 48. stavak 9. Prijedlog: riječi „postrojenja za skladište“ zamijeniti sa „skladište“ • Članak 49. Prijedlog: zamijeniti sa: Članak 49. (1) Tržišta električne energije obuhvaćaju veleprodajna, maloprodajna i ostala tržišta električne energije. (2) Veleprodajna tržišta električne energije obuhvaćaju izvanburzovno tržište električne energije i burzovno tržište električne energije. (3) Maloprodajna tržišta električne energije obuhvaćaju opskrbu električnom energijom i agregiranje. (4) Ostala tržišta električne energije obuhvaćaju tržište uravnoteženja, tržište nefrekvencijskih pomoćnih usluga i tržište kapaciteta. • Dodati nove članke 49.a (novi 50.) 49.b (novi 51.) i 49.c. (novi 52.) Veleprodajna tržišta električne energije Članak 50. (1) Izvanburzovno tržište električne energije je tržište na kojem se kupnja i prodaja električne energije obavlja izravno između sudionika na tržištu električne energije na temelju bilateralnog ugovora o kupoprodaji električne energije. (2) Burzovno tržište obuhvaća tržište električne energije na kojem se kupnja i prodaja električne energije između sudionika na tržištu električne energije obavlja posredstvom burze električne energije. (3) Operator tržišta električne energije odgovoran je za organiziranje veleprodajnih tržišta električne energije na cijelom području Republike Hrvatske u skladu s pravilima organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije. (4) Pravilima organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije najmanje se utvrđuju model veleprodajnih tržišta električne energije, registracija sudionika na tržištu, vrste ugovora koji se sklapaju na izvanburzovnom tržištu električne energije, standardi i postupci za evidentiranje transakcija s veleprodajnih tržišta električne energije, uključujući i kupoprodaju na maloprodajnim tržištima, standardi i postupci vezani za problematičnog opskrbljivača na tržištu električne energije, standardi i postupci za prijavu, izradu, provjeru i promjenu dnevnih rasporeda kupoprodaje električne energije s veleprodajnih tržišta električne energije, uključujući i kupoprodaju na maloprodajnim tržištima, te ostala pitanja potrebna za organiziranje veleprodajnih tržišta električne energije. (5) Operator tržišta električne energije donosi pravila iz stavka 4. ovoga članka uz prethodno ishođeno mišljenje operatora prijenosnog sustava i mišljenje operatora distribucijskog sustava te uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (6) Operator tržišta električne energije dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila iz stavka 4. ovog članka u trajanju od najmanje 15 dana. (7) Operator tržišta električne energije dužan je javno objaviti pravila iz stavka 4. ovog članka na svojim mrežnim stranicama minimalno 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. Tržište uravnoteženja Članak 51. (1) Na tržištu uravnoteženja operator prijenosnog sustava osigurava usluge uravnoteženja od sudionika na tržištu uravnoteženja i/ili drugih operatora prijenosnog sustava radi uravnoteženja elektroenergetskog sustava, u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2195 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava. (2) Operator prijenosnog sustava odgovoran je za organiziranje tržišta uravnoteženja na cijelom području Republike Hrvatske. (3) Pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava najmanje se utvrđuju predkvalifikacijski postupak, ugovorni odnosi, nabava rezerve snage i energije uravnoteženja, obračun i način određivanja cijene energije uravnoteženja, ugovorni odnosi i odgovornost za odstupanje, način obračuna i cijene odstupanja uvažavajući pravila primjene nadomjesnih krivulja opterećenja, financijsko poravnanje odstupanja, objava podataka i informacija, pravila obračuna u slučaju obustave i ponovnog pokretanja tržišnih aktivnosti, postupak rješavanja prigovora, kao i ostali zahtjevi u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2195 i Uredbom Komisije (EU) 2017/1485. (4) Operator prijenosnog sustava donosi pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (5) Operator prijenosnog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava u trajanju od najmanje 30 dana. (6) Operator prijenosnog sustava dužan je javno objaviti pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava na svojim mrežnim stranicama, najmanje 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. (7) Pravilima primjene nadomjesnih krivulja opterećenja utvrđuju se najmanje nadomjesne krivulje opterećenja karakterističnih skupina kupaca, način određivanja dijela ostvarenja opskrbljivača za kupce koji nemaju potvrđenu krivulju opterećenja u svrhu obračuna odstupanja, način određivanja predviđene potrošnje za buduće polugodišnje obračunsko razdoblje za krajnjeg kupca s polugodišnjim obračunskim razdobljem i način određivanja predviđenih mjesečnih potrošnji za buduće polugodišnje obračunsko razdoblje za krajnjeg kupca s polugodišnjim obračunskim razdobljem, te objava podataka i informacija. (8) Operator distribucijskog sustava donosi pravila primjene nadomjesnih krivulja opterećenja uz prethodno ishođeno mišljenje operatora prijenosnog sustava te uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (9) Operator distribucijskog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila primjene nadomjesnih krivulja opterećenja u trajanju od najmanje 15 dana. (10) Operator distribucijskog sustava dužan je javno objaviti pravila primjene nadomjesnih krivulja opterećenja na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njihovog stupanja snagu. (11) Cijene pružanja pomoćnih usluga koje operator prijenosnog sustava osigurava od dominantnog pružatelja usluga određuju se metodologijom za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga koju donosi operator prijenosnog sustava uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (12) Operator prijenosnog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu metodologije za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga u trajanju od najmanje 15 dana. (13) Operator prijenosnog sustava dužan je javno objaviti metodologiju za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njezinog stupanja na snagu. Tržište nefrekvencijskih pomoćnih usluga Članak 52. (1) Na tržištu nefrekvencijskih pomoćnih usluga operator prijenosnog sustava, odnosno operator distribucijskog sustava osigurava nefrekvencijske pomoćne usluge u skladu s pravilima o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za prijenosni sustav, odnosno pravilima o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav. (2) Operator prijenosnog sustava odgovoran je za organiziranje tržišta nefrekvencijskih pomoćnih usluga za prijenosni sustav. (3) Pravilima o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za prijenosni sustav najmanje se utvrđuju uvjeti kvalifikacije sudionika na tržištu za pružanje nefrekvencijskih pomoćnih usluga, ugovorni odnosi, uvjeti nabave nefrekvencijskih pomoćnih usluga, način obračuna, financijsko poravnanje te objava podataka i informacija. (4) Operator prijenosnog sustava donosi pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (5) Operator prijenosnog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama u trajanju od najmanje 15 dana. (6) Operator prijenosnog sustava dužan je javno objaviti pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. (7) Operator distribucijskog sustava odgovoran je za organiziranje tržišta nefrekvencijskih pomoćnih usluga za distribucijski sustav. (8) Pravilima o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav najmanje se utvrđuju proizvodi i usluge, uključujući usluge fleksibilnosti, uvjeti nabave proizvoda i usluga, postupak kvalifikacije sudionika na tržištu za pružanje proizvoda i usluga, način obračuna, prema potrebi standardizirani tržišni proizvodi, ugovorne obveze te objava podataka i informacija. (9) Operator distribucijskog sustava donosi pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (10) Operator distribucijskog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav u trajanju od najmanje 15 dana. (11) Operator distribucijskog sustava dužan je javno objaviti pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. Tržište kapaciteta Članak 53. (1) Na tržištu kapaciteta operator prijenosnog sustava osigurava kapacitete od sudionika na tržištu kapaciteta i/ili drugih operatora prijenosnih sustava u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2019/943. (2) Sudjelovanje na tržištu kapaciteta uređuje se ugovorima koje operator prijenosnog sustava sklapa sa sudionicima na tržištu kapaciteta, u skladu s pravilima o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu. (3) Pravilima o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu najmanje se utvrđuju postupci upravljanja zagušenjima, obveze operatora prijenosnog sustava u pogledu upravljanja zagušenjima, obveze sudionika na tržištu kapaciteta u pogledu upravljanja zagušenjima, međusobne obveze operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava u pogledu upravljanja zagušenjima, način utvrđivanja cijena i obračuna, te ugovorne obveze. (4) Operator prijenosnog sustava donosi pravila o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (5) Operator prijenosnog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu u trajanju od najmanje 15 dana. (6) Operator prijenosnog sustava dužan je javno objaviti pravila o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. (7) Na tržištu kapaciteta operator distribucijskog sustava osigurava kapacitete od sudionika na tržištu kapaciteta radi osiguravanja otklanjanja zagušenja u distribucijskoj mreži. (8) Pravilima o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu najmanje se utvrđuju postupci upravljanja zagušenjima, uključujući uporabu usluga fleksibilnosti, obveze operatora distribucijskog sustava u pogledu upravljanja zagušenjima, obveze sudionika na tržištu kapaciteta u pogledu upravljanja zagušenjima, međusobne obveze operatora distribucijskog sustava i operatora prijenosnog sustava u pogledu upravljanja zagušenjima, način utvrđivanja cijena i obračuna, te ugovorne obveze. (9) Operator distribucijskog sustava donosi pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu uz prethodno ishođeno mišljenje operatora prijenosnog sustava te uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije. (10) Operator distribucijskog sustava dužan je provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu u trajanju od najmanje 15 dana. (11) Operator distribucijskog sustava dužan je javno objaviti pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije njihovog stupanja na snagu. • Članak 50. Stavak 6. točka 7. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: HOPS provjerava usklađenost u D-2, D-1 i unutardnevno (00-24 h) pa se to postojeće stanje formaliziranjem prebacivanjem te točke u zadatke HOPS-a (t. 63, st.8 u članak YY, tj. bivši 86.) • Članak 50. Stavak 6. točka 9. Prijedlog: izbrisati riječi “koju vodi burza” Obrazloženje: Iako je ovo preslikana aktualna situacija da to trenutno vodi jedina burza (CROPEX) no u budućnosti može biti aktivno više burzi kako ih definira ovaj zakon (tzv. „NEMO burzi“ u skladu s Uredbom (EU) 2015/1222). • Članak 52. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Već je raspisano kroz članak 50. i 54. • Članak 53. Naslov Prijedlog: izbrisati riječi „električne energije“ da naslov glasi „Sudionici na tržištu“ Obrazloženje: Usklađenje s definicijom značenja izraza • Članak 53. stavak 1. Prijedlog: zamijeniti sa „ Sudionik na tržištu može biti elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba na temelju prava na sudjelovanje na tržištu električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona te pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije „ Obrazloženje: Usklađenje s definicijom značenja izraza • Članak 53. stavak 2. Prijedlog: ukloniti riječi „električne energije „ • Članak 56. stavak 2. Prijedlog: zamijeniti sa „Opskrbljivač je financijski odgovoran za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu te može, kao subjekt odgovoran za odstupanje, snositi odgovornost za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanje ugovorno prenosi u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.”, • Članak 58. stavak 5. točka 2. Prijedlog: zamijeniti internetske sa mrežne • Članak 59. stavak 2. točka 1. Prijedlog: dodati u zagradu „otkup električne energije“ Obrazloženje: OU trebaju definirati i status otkupa el. en. Uvjet za početak korištenja mreže je ili sklopljen ugovor s opskrbljivačem i/ili sklopljen ugovor s otkupljivačem (ili kako će se već nazvati. Oba smjera isporuke el. en. moraju biti definirana ugovornim odnosima). Zajednice obnovljive energije dodati u definicije u čl. 4 • Članak 59. stavak 2. točka 6. Prijedlog: na kraju točke ukloniti „ operatoru sustava“ Obrazloženje: neodređena odredbu vezanu uz oba operatora sustava jer će usluge fleksibilnosti biti definirane u pravilima o zagušenjima distribucijskog sustava – definirane samo za korisnike priključene na distribucijsku mrežu • Članak 59. dodati stavak 5. Prijedlog: dodavanja stavka 5. „Način pristupanja i sklapanja ugovora s neovisnim agregatorom” Obrazloženje: dodati uvjete vezano na pristupanje portfelju neovisnog agregatora • Članak 62. stavak 3.  Prijedlog: zamijeniti riječi „voditelj bilančne grupe“ sa „subjekt odgovoran za odstupanje“, te „delegira“ zamijeniti sa „ugovorno prenosi“ • Članak 62. stavak 4. Prijedlog: Ukloniti Obrazloženje: Trgovac ili opskrbljivač ne može trgovati isključivo putem burze - on mora uvesti ili izvesti električnu energiju kupljenu odnosno prodanu na burzi (prekozonsko trgovanje), ili je mora kupiti odnosno prodati unutar RH. To znači da sudjeluje u svim postupcima na tržištu električne energije u RH i za prekozonsko trgovanje kao i svi ostali sudionici na tržištu u RH te da mu za to treba ishođena dozvola. Drugačije postupanje prema ovim tvrtkama u odnosu na druge sudionike tržišta u RH predstavljalo bi neravnopravan tretman (diskriminaciju) ostalih tržišnih sudionika u odnosu na ove tvrtke. Iako je ova odredba sadržana i u važećem ZoTEE, svi članovi CROPEX-a koji su iz države članice EU imaju ishođenu dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti jer im je to potrebno za sudjelovanje u svim postupcima na tržištu električne energije u RH i za prekozonsko trgovanje. • Članak 63. stavak 1. Prijedlog: Ukloniti riječi „u Energetskoj zajednici ili“ • Članak 64. stavak 1. Prijedlog: Članke 64., 65. i 66. premjestiti u odgovarajuće poglavlje vezano uz opskrbu • Članak 64. stavak 2. Prijedlog: dodati riječ veleprodajnih • Članak 68. stavak 8. i 9. Prijedlog: ukloniti. Obrazloženje: Materija uređena čl. 52. i 53. (koji su napisani u okviru dorade odredbi u vezi obuhvata tržišta) • Članak 70. točka 8. Prijedlog: riječ reklamacije zamijeniti sa rješavanje prigovora • Članak 72. stavak 16. Prijedlog: zamijeniti tekst stavka s tekstom kako slijedi: Stavkom 14. ovoga članka se ne dovodi u pitanje mogućnost operatora distribucijskog sustava da ograniči priključnu snagu ili da nudi priključke koji podliježu operativnim ograničenjima korištenja priključne snage kako bi se osigurala ekonomska učinkovitost novih proizvodnih postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije pod uvjetom da je takva ograničenja odobrila Agencija. Nova proizvodna postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije koja podliježu operativnim ograničenjima korištenja priključne snage u skladu s pravilima o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu, snose sve troškove koje operator distribucijskog sustava ima vezane za provođenje tih operativnih ograničenja. • Članak 72. stavak 17. Prijedlog: zamijeniti tekst stavka s tekstom kako slijedi: Pri davanju suglasnosti na pravila o priključenju na distribucijsku mrežu iz članka 13. ovoga Zakona, mrežna pravila distribucijskog sustava iz članka 74. ovoga Zakona i pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu iz članka 53. ovoga Zakona Agencija je dužna razmotriti uvode li se ograničenja priključne snage ili operativna ograničenja korištenja priključne snage na temelju transparentnih i nediskriminacijskih postupaka kako se ne bi stvorile neopravdane prepreke za ulazak na tržište. • Članak 72. dodati novi stavak - stavak 18.a Prijedlog: dodati novu točku iza stavka 18. s tekstom kako slijedi: (18.a) Ako operator distribucijskog sustava stvori uvjete u mreži koji omogućuju korištenje priključne snage proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije bez ograničenja, koje je priključeno uz mogućnost ograničavanja priključne snage ili operativnog ograničavanja korištenja priključne snage, ograničavanje se primjenjuje dok proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije ne podmiri pripadajuće troškove povezane s mogućnošću korištenja priključne snage bez ograničenja. • Članak 73. stavak 3. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Predlaže se brisati javna objava izvještaja iz stavka 2. ovog članka, posebno s rokom 31. ožujak tekuće godine. Izvještaj o poslovnim aktivnostima, u okviru financijskih izvještaja objavljuje se u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonu o trgovačkim društvima • Članak 73. stavak 5. Prijedlog: izmijeniti tekst stavka da glasi edi: „Operator distribucijskog sustava obvezan je, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, podnijeti Agenciji izvješće o nabavi električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u distribucijskoj mreži za prethodnu kalendarsku godinu, koji osobito sadrži podatke i informacije o ostvarenim tehničkim i ne tehničkim gubicima električne energije, količinama, dinamici i načinu nabave pojedinih proizvoda, troškovima odstupanja vezanim za nabavu električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u distribucijskoj mreži, jediničnim cijenama električne energije i pripadajućim troškovima nabave električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u distribucijskoj mreži u svim vremenskim okvirima.“ Obrazloženje: Agenciji se i danas dostavljaju izvještaji na mjesečnoj razini o nabavi svih tipova proizvoda. Riješiti izvještavanjem, ne odredbom zakona o dostavi sklopljenih ugovora – nije transparentno. • Članak 75. stavak 2. točka 1. Prijedlog: usluge fleksibilnosti Obrazloženje: Ovo je u redu ukoliko se ubaci odgovarajući usklađeni novi članak 53. (Tržište kapaciteta) gdje se uvodi ovaj pojam • Članak 86. Prijedlog: čitav članak zamijeniti sa tekstom kako slijedi: Zadaci operatora prijenosnog sustava Članak YY. (1) Operator prijenosnog sustava odgovoran je za osiguravanje dugoročne sposobnosti prijenosnog sustava da udovoljava razumnim zahtjevima za prijenosom električne energije te za upravljanje, vođenje, pogon, održavanje, izgradnju i razvoj prijenosne mreže na temelju ekonomskih uvjeta sigurnog, pouzdanog i učinkovitog sustava prijenosa električne energije na svojem području uz dužnu pažnju prema zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, u bliskoj suradnji s drugim operatorima prijenosnih sustava i operatorima distribucijskih sustava. (2) Operator prijenosnog sustava je odgovoran za nabavu proizvoda i usluga potrebnih za učinkovit, ekonomičan, pouzdan i siguran rad prijenosnog sustava. (3) Operator prijenosnog sustava nabavlja proizvode i usluge iz stavka 2. ovoga članka u skladu s transparentnim, nediskriminacijskim i tržišno utemeljenim postupcima definiranim u pravilima o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za prijenosni sustav, pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, pravilima o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu, mrežnim pravilima prijenosnog sustava te ostalim posebnim propisima. (4) Ako je Agencija procijenila, na temelju zahtjeva operatora prijenosnog sustava, da nabava pojedinih proizvoda i usluga iz stavka 2. ovoga članka na temelju tržišnih načela nije moguća ili nije ekonomski učinkovita, može izdati suglasnost na pravila iz stavka 3. ovoga članka iako se ona u dijelovima ili u cjelini ne temelje na tržišnim načelima. (5) Proizvode i usluge iz stavka 2. ovoga članka operator prijenosnog sustava nabavlja od kvalificiranih sudionika na pojedinom tržištu. (6) Postupak kvalifikacije sudionika iz stavka 5. ovoga članka propisuje se u pravilima iz stavka 3. ovoga članka. (7) Operator prijenosnog sustava razmjenjuje sve potrebne informacije i surađuje s operatorom distribucijskog sustava i s njim se koordinira kako bi se osigurala optimalna upotreba resursa i sudjelovanje korisnika mreže u svrhu pružanja usluga na veleprodajnim tržištima električne energije, uravnoteženja, nefrekvencijskih pomoćnih usluga, kapaciteta za postizanje sigurnog i učinkovitog rada sustava te daljnjeg razvoja tržišta. (8) Osim zadataka iz stavaka 1. do 7. ovoga članka, operator prijenosnog sustava dužan je obavljati i sljedeće zadatke: 1. osiguravati odgovarajuća sredstva za ispunjavanje svojih obveza, 2. osiguravati usluge sustava u nadležnosti operatora prijenosnog sustava, 3. doprinositi sigurnosti opskrbe električnom energijom kroz dostatne kapacitete prijenosa i pouzdanost prijenosnog sustava, 4. primjenjivati najbolja iskustva stečena u praksi radi postizanja sigurnosti opskrbe električnom energijom i raspoloživosti prijenosnog sustava, s obzirom na opskrbu krajnjih kupaca električnom energijom, odnosno preuzimanje električne energije od korisnika mreže priključenih na prijenosnu mrežu, 5. unapređivati usluge vezane uz prijenos električne energije uvođenjem naprednih mreža, 6. poduzimati propisane mjere sigurnosti tijekom korištenja prijenosne mreže i drugih postrojenja koja su u funkciji prijenosnog sustava, što je predmet inspekcijskog nadzora, 7. koristiti objekte prijenosne mreže u skladu s tehničkim propisima i normama, što je predmet inspekcijskog nadzora, 8. upravljati tokovima snaga u prijenosnoj mreži, vodeći računa o razmjenama s drugim međusobno povezanim sustavima radi čega je operator prijenosnog sustava odgovoran za osiguravanje sigurnog, pouzdanog i učinkovitog elektroenergetskog sustava i u tom kontekstu za osiguravanje dostupnosti svih nužnih pomoćnih usluga, uključujući one koje se pružaju u okviru upravljanja potrošnjom i skladištenjem energije, u onoj mjeri u kojoj takva dostupnost nije ovisna ni o jednom drugom prijenosnom sustavu s kojim je njegov sustav međusobno povezan, 9. pružati informacije operatorima drugih sustava, s kojima je prijenosni sustav međusobno povezan, dostatnih za osiguravanje sigurnog i učinkovitog rada, koordiniranog razvoja i interoperabilnosti međusobno povezanih sustava, 10. priključivati korisnike prijenosne mreže na prijenosnu mrežu u skladu s člankom 12. ovoga Zakona, 11. izvoditi priključke korisnika prijenosne mreže i stvaranja tehničkih uvjeta za priključenje korisnika prema uvjetima propisanim zakonima kojima se uređuje područje energetike i regulacije energetskih djelatnosti te ostalim propisima kojima se uređuje to područje, 12. davati jasne i precizne informacije postojećim i budućim korisnicima prijenosne mreže koje su im potrebne za učinkovit pristup prijenosnoj mreži i korištenje prijenosne mreže, prema načelima razvidnosti i nepristranosti, uz zaštitu informacija i podataka koji se smatraju povjerljivima u skladu s posebnim propisima, 13. objavljivati aktualne podatke o mogućnostima priključenja u skladu s člankom 12. ovoga Zakona, 14. uspostaviti i voditi u digitalnom obliku katastar vodova i objekata prijenosne mreže, u skladu s propisima o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, 15. uspostaviti povjerenstvo za rješavanje prigovora s obzirom na pristup mreži i korištenje prijenosne mreže u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, kao i nezavisni mehanizam za učinkovito rješavanje pritužbi i izvansudsko rješavanje sporova, 16. osiguravati priključenje na prijenosnu mrežu i korištenje prijenosne mreže prema reguliranim, transparentnim i nepristranim načelima, 17. sklopiti ugovor s operatorom distribucijskog sustava o vođenju pogona koji obuhvaća i rješavanje situacija poremećenog pogona i/ili raspada sustava, 18. analizirati gubitke električne energije u prijenosnoj mreži, te po potrebi, predložiti i provesti mjere za smanjenje tehničkih gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži za sljedeće desetogodišnje razdoblje, 19. do 30. rujna tekuće godine dostaviti Agenciji na suglasnost procjenu količine i ukupnog troška nabave električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži za sljedeću godinu koja najmanje sadrži podatke i informacije o:  procijenjenoj količini gubitaka električne energije za tekuću kalendarsku godinu i načinu njenog određivanja,  nabavljenim količinama te načinu i dinamici nabave, jediničnim cijenama i ostalim pripadajućim troškovima nabave,  planiranim količinama, jediničnim cijenama, planiranim načinima i dinamici nabave i ostalim pripadajućim troškovima nabave,  načinu određivanja planirane jedinične cijene,  ukupnom planiranom trošku za pokrivanje gubitaka električne energije, 20. održavati sigurnost pogona elektroenergetskog sustava, 21. planirati rad elektroenergetskog sustava u suradnji s operatorom distribucijskog sustava, operatorima drugih povezanih sustava i operatorom tržišta električne energije, 22. voditi elektroenergetski sustav na način da u okviru tehničkih i tehnoloških mogućnosti prijenosnog sustava ne ograničava kupnju i prodaju električne energije, osim u slučaju elektroenergetske krize, 23. uskladiti izradu planova raspoloživosti i isključenja prijenosnih objekata i postrojenja korisnika mreže, 24. otklanjati zagušenja u prijenosnoj mreži koristeći korektivne mjere uključujući i redispečiranje kapaciteta prema tržišnim načelima u skladu s pravilima o upravljanju zagušenjima i Uredbom (EU) 2019/943, 25. mijenjati plan angažiranja raspoloživih kapaciteta korisnika mreže u slučaju ugrožene sigurnosti pogona elektroenergetskog sustava, 26. objaviti na svojim mrežnim stranicama podatke i informacije ili odgovarajuće poveznice od značenja za korištenje prijenosne mreže u skladu s Uredbom Komisije (EU) 543/2013, kao i druge podatke i informacije od značenja za transparentno djelovanje tržišta električne energije, 27. održavati mjerne uređaje te prikupljati i obrađivati mjerne podatke s obračunskih mjernih mjesta korisnika mreže, u skladu sa odredbama ovog Zakona i posebnim propisima, 28. mjeriti isporučenu električnu energiju u točkama razdvajanja prijenosne mreže s distribucijskom mrežom, s korisnicima prijenosne mreže, susjednim prijenosnim sustavima i drugim relevantnim točkama, pri čemu ti podaci moraju biti dostupni operatoru distribucijskog sustava, korisnicima prijenosne mreže, kao i operatorima susjednih prijenosnih sustava pod uvjetom uzajamnosti te Agenciji, 29. provoditi digitalizaciju prijenosnog sustava, 30. upravljati podacima, uključujući razvoj sustavâ za upravljanje podacima, kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka podložno primjenjivim pravilima i ne dovodeći u pitanje nadležnost drugih tijela, 31. dostavljati mjerne podatke s obračunskih mjernih mjesta i točaka razdvajanja sa susjednim sustavima ostalih elektroenergetskih subjekata u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima ili na način uređen ugovorom o međusobnim odnosima između operatora prijenosnog sustava i elektroenergetskog subjekta, 32. dostaviti Agenciji do 30. rujna tekuće godine trogodišnji plan poslovanja te ostale podatke u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije, 33. donijeti i javno objaviti, uz prethodno ishođeno odobrenje Agencije, ažurirani desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže, u skladu s člankom WW. ovoga Zakona, 34. dostaviti Agenciji na odobravanje povećanje financijskog okvira u dijelu koji se odnosi na jednogodišnje razdoblje odobrenog desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže u pogledu investicija vezanih za reguliranu imovinu, 35. primijeniti iznose tarifnih stavki za prijenos električne energije na temelju odluke Agencije o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te ih objaviti na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije početka primjene, 36. nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u trajanju od najmanje 15 dana, donijeti uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije te objaviti na svojim mrežnim stranicama najmanje 15 dana prije primjene:  mrežna pravila prijenosnog sustava,  pravila o priključenju na prijenosnu mrežu,  pravila nestandardnih usluga operatora prijenosnog sustava koja sadrže i cjenik nestandardnih usluga,  pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava,  pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za prijenosni sustav,  pravila za upravljanje zagušenjem u prijenosnom sustavu, uz prethodno ishođeno mišljenje operatora distribucijskog sustava,  metodologiju za određivanje cijena pomoćnih usluga, 37. pratiti provedbu propisa za čije je donošenje nadležan i po potrebi pokrenuti postupak izmjene i/ili dopune propisa za čije je donošenje nadležan, 38. pokrenuti, na inicijativu i u skladu s uputama Agencije, postupak izmjene i/ili dopune propisa za čije je donošenje nadležan, 39. pratiti provedbu svih svojih aktivnosti, odgovornosti i dužnosti, a posebno u pogledu osiguranja načela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti, 40. pratiti sigurnost opskrbe električnom energijom u prijenosnom sustavu, 41. podnositi Agenciji i javno objavljivati godišnja izvješća u skladu s člankom ZZ. ovoga Zakona, 42. periodički, prema dinamici, opsegu i načinu koji određuje Agencija dostavljati podatke koje zatraži Agencija o:  tehničkim podacima prijenosne mreže,  elektroenergetskoj bilanci prijenosnog sustava,  opterećenju prijenosnog sustava,  postrojenjima za proizvodnju električne energije priključenim na prijenosnu mrežu i njihovoj proizvodnji,  postrojenjima za skladištenje energije priključenim na prijenosnu mrežu i njihovoj uporabi,  isporuci električne energije na prijenosnoj mreži,  razmjeni električne energije po granicama,  dodjeli i korištenju prekozonskih kapaciteta,  korištenju prihoda od dodjele prekozonskih kapaciteta,  priključenjima na prijenosnu mrežu,  pogonskim događajima u prijenosnoj mreži,  upravljanju zagušenjima u prijenosnoj mreži,  nabavljenim pomoćnim uslugama, i pružateljima tih usluga,  upotrebi mjera energetske učinkovitosti,  razvoju naprednih mreža,  nabavi električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži,  podacima vezanim za zaštitu potrošača,  odstupanjima bilančnih grupa,  aktivaciji energije uravnoteženja i pružateljima usluga uravnoteženja, 43. na temelju izvješća iz članka ZZ. ovoga Zakona i podataka iz podstavka 43. ovoga stavka, kao i u slučaju zahtjeva Agencije, provesti određene mjere radi osiguranja normalnog pogona i načina vođenja prijenosne mreže, smanjenja gubitaka električne energije, poboljšanja kvalitete opskrbe električnom energijom te osiguranja načela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti, 44. dostavljati jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, za potrebe energetskog planiranja, mjerne podatke s obračunskih mjernih mjesta o predanoj i preuzetoj električnoj energiji u prijenosnu mrežu, poštujući pritom povjerljivost podataka pojedinačnih korisnika mreže, 45. osiguravati jalovu električnu energiju, 46. voditi registar obračunskih mjernih mjesta svake bilančne grupe za mjesta isporuke električne energije na prijenosnoj mreži, 47. dostavljati podatke operatoru tržišta električne energije potrebne za obračun odstupanja u skladu s pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava i pravilima organiziranja tržišta električne energije, 48. dostavljati operatoru tržišta električne energije obračunske podatke o preuzetoj električnoj energiji od povlaštenih proizvođača priključenih na prijenosnu mrežu, 49. poduzimati mjere za zaštitu prirode i okoliša, 50. primjenjivati mjere energetske učinkovitosti, 51. pri obavljanju svojih zadataka na temelju ovoga članka olakšavati integraciju tržišta, 52. nabavljati pomoćne usluge radi osiguranja operativne sigurnosti, 53. osiguravati pouzdanost i raspoloživost prijenosnog sustava te koordinaciju sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije, dajući potrebne upute u skladu s kriterijima pouzdanosti i sigurnosti prema mrežnim pravilima prijenosnog sustava, 54. u postupku donošenja, dostaviti operatoru distribucijskog sustava mišljenje na:  pravila za upravljanje zagušenjem u distribucijskom sustavu,  pravila primjene nadomjesnih krivulja opterećenja, 55. u postupku donošenja, dostaviti operatoru tržišta električne energije mišljenje na pravila organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije, 56. surađivati s ostalim operatorima prijenosnog sustava, s nominiranim operatorima tržišta električne energije, burzama električne energije i drugim relevantnim subjektima na tržištu električne energije u svrhu razvoja zajedničkog tržišta električne energije, 57. sudjelovati u mehanizmu naknade među operatorima prijenosnih sustava, u skladu s člankom 49. Uredbe (EU) 2019/943, 58. sudjelovati u donošenju okvira za suradnju i koordinaciju među regionalnim koordinacijskim centrima i uzimati u obzir preporuke koje su izdali regionalni koordinacijski centri, 59. sudjelovati u uspostavi europskih i nacionalnih procjena dostatnosti resursa u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2019/943, 60. uravnoteživati sustav, odnosno regulirati frekvenciju i snagu razmjene, prema tržišnim načelima te načelima transparentnosti i nepristranosti, 61. utvrđivati prekozonske kapacitete u suradnji s operatorima međusobno povezanih sustava te na razini jedne ili više regija za proračun prekozonskih kapaciteta za razmjenu električne energije, 62. dodjeljivati prekozonske kapacitete u skladu s načelima razvidnosti i nepristranosti prema sudionicima na tržištu električne energije te na primjeren način javno objavljivati informacije o raspoloživosti i dodjeli prekozonskih kapaciteta, 63. provjeravati usklađenost rasporeda prekozonske kupoprodaje s dodijeljenim prekozonskim kapacitetima, 64. objaviti na svojim mrežnim stranicama pravila, podatke i informacije u pogledu dodjele i korištenja prekozonskih kapaciteta u skladu s načelima razvidnosti i nepristranosti prema sudionicima na tržištu, 65. Radi dodjele i korištenja prekozonskih kapaciteta u okviru jedne ili više regija, operator prijenosnog sustava može, u skladu s potvrđenim međunarodnim ugovorima, s operatorima prijenosnih sustava drugih država osnovati jednu ili više pravnih osoba za koordinirane dražbe prekozonskih kapaciteta. (9) Operator prijenosnog sustava koji ima u vlasništvu prijenosni sustav mora ispunjavati zahtjeve iz poglavlja VI. i biti certificiran u skladu s člankom UU ovoga Zakona. Time se ne dovodi u pitanje mogućnost operatora prijenosnih sustava koji su certificirani prema modelu vlasničkog razdvajanja, neovisnog operatora sustava ili neovisnog operatora prijenosa da, na vlastitu inicijativu i pod svojim nadzorom, delegiraju određene zadatke drugim operatorima prijenosnih sustava koji su certificirani prema modelu vlasničkog razdvajanja, neovisnog operatora sustava ili neovisnog operatora prijenosa ako se tim delegiranjem zadataka ne ugrožavaju stvarna i neovisna prava odlučivanja operatora prijenosnog sustava koji delegira zadatke. • Članak 88. stavak 4., 5., 6., 7. i 8. Prijedlog: Zamijeniti sa tekstom kako slijedi: (4) Stavkom 2. ovoga članka se ne dovodi u pitanje mogućnost operatora prijenosnog sustava da ograniči priključnu snagu ili da nudi priključke koji podliježu operativnim ograničenjima korištenja priključne snage kako bi se osigurala ekonomska učinkovitost novih proizvodnih postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije pod uvjetom da je takva ograničenja odobrila Agencija. Nova proizvodna postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije koja podliježu operativnim ograničenjima korištenja priključne snage u skladu s pravilima o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu, snose sve troškove koje operator prijenosnog sustava ima vezane za provođenje tih operativnih ograničenja. (5) Pri davanju suglasnosti na pravila o priključenju na prijenosnu mrežu iz članka 13. ovoga Zakona, mrežna pravila prijenosnog sustava iz članka 93. ovoga Zakona i pravila o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu iz članka 53. ovoga Zakona Agencija je dužna razmotriti uvode li se ograničenja priključne snage ili operativna ograničenja korištenja priključne snage na temelju transparentnih i nediskriminacijskih postupaka kako se ne bi stvorile neopravdane prepreke za ulazak na tržište. (6) Ako proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije snosi troškove povezane s osiguravanjem neograničenog priključivanja, ne primjenjuju se ograničenja iz stavka 4. ovoga članka. (7) Ako operator prijenosnog sustava stvori uvjete u mreži koji omogućuju korištenje priključne snage proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije bez ograničenja, koje je priključeno uz mogućnost ograničavanja priključne snage ili operativnog ograničavanja korištenja priključne snage, ograničavanje se primjenjuje dok proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije ne podmiri pripadajuće troškove povezane s mogućnošću korištenja priključne snage bez ograničenja. (8) Operator prijenosnog sustava ne smije odbiti priključenje na mrežu zbog dodatnih troškova stvaranja tehničkih uvjeta u mreži. • Članak 89. Prijedlog: čitav članak zamijeniti sa tekstom kako slijedi: Članak XX. (1) Operator prijenosnog sustava je dužan obavljati elektroenergetsku djelatnost prijenosa električne energije pod uvjetima koji su određeni dozvolom za obavljanje elektroenergetske djelatnosti prema načelima objektivnosti, razvidnosti i nepristranosti na cijelom području Republike Hrvatske u skladu s odredbama ovoga Zakona. Operator prijenosnog sustava je dužan ispuniti uvjete i kriterije za certifikaciju u skladu s odredbama ovoga Zakona prije ishođenja dozvole za obavljanje elektroenergetske djelatnosti. (2) Operator prijenosnog sustava odgovoran je za osiguravanje nediskriminacije korisnika mreže ili kategorije korisnika mreže, kao i povezanih društava unutar vertikalno integriranog subjekta. (3) Operator prijenosnog sustava je dužan na cijelom području Republike Hrvatske primjenjivati iste tarifne stavke za prijenos električne energije za istu kategoriju i model korištenja mreže, osobito s obzirom na naponsku razinu priključka i tarifne elemente. (4) U pogledu kvalitete opskrbe električnom energijom operator prijenosnog sustava dužan je postupati u skladu s propisima koji se donose temeljem ovoga Zakona i koji reguliraju to područje. (5) Operator prijenosnog sustava ne smije trgovati električnom energijom, osim za: 1. pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži, 2. uravnoteženje sustava, 3. upravljanje zagušenjima i 4. osiguravanje usluga sustava. (6) Operator prijenosnog sustava nabavlja električnu energiju za pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži na tržištu električne energije u skladu s transparentnim, nediskriminirajućim i tržišno utemeljenim postupcima. (7) Operator prijenosnog sustava obavlja sve poslove vezane za uravnoteženje sustava, koji se propisuju pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, osim obračuna odstupanja sudionika na tržištu. (8) Operator prijenosnog sustava može angažirati proizvodna postrojenja namijenjena za povremenu uporabu samo u slučajevima: 5. većih poremećaja ili ispada u elektroenergetskom sustavu, 6. radi zadovoljavanja kriterija sigurnog pogona prijenosne mreže i sigurne opskrbe kupaca, 7. prilikom proglašene elektroenergetske krize prema propisima kojima se uređuje područje energetike, 8. izvanrednih situacija. (9) Pod proizvodnim postrojenjima namijenjenim za povremenu uporabu iz stavka 8. ovoga članka podrazumijevaju se objekti korisnika mreže predviđeni za povremenu ili stalnu proizvodnju električne energije za vlastite potrebe uz mogućnost proizvodnje električne energije za potrebe tržišta električne energije. (10) Pod kriterijima sigurnog pogona prijenosne mreže i sigurne opskrbe kupaca podrazumijevaju se vođenje pogona elektroenergetskog sustava u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EU) 2017/1485 i mrežnim pravilima prijenosnog sustava te metodologija i kriteriji za planiranje razvoja prijenosne mreže definirani u mrežnim pravilima prijenosnog sustava. (11) Operator prijenosnog sustava obavlja i djelatnosti odnosno aktivnosti koje nisu predviđene ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2019/943 ako su te djelatnosti odnosno aktivnosti nužne kako bi operator prijenosnog sustava ispunio svoje obveze u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 2019/943, pod uvjetom da je Agencija ocijenila potrebu za takvom djelatnosti odnosno aktivnosti te da je njeno obavljanje u skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje. (12) Stavkom 11. ovoga članka ne dovodi se u pitanje pravo operatora prijenosnog sustava da ima u vlasništvu ili razvija mreže koje nisu elektroenergetske mreže, vodi ih ili da upravlja njima, ako je to pravo odobrila Republika Hrvatska ili određeno nadležno tijelo Republike Hrvatske. • Članak 90. Prijedlog: Ukloniti jer je tekst premješten (t.65, st. 8 u članku YY , tj. nekadašnjem 86). • Članak 91. stavak 1. Prijedlog: ukloniti riječ „svih“ Obrazloženje: Agencija daje uputu što treba biti u izvješću • Članak 91. stavak 2. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Nepotrebno ponavljanje stavka 1 ovog članka. OPS ionako sve dužnosti provodi u skladu s navedenim načelima i to je raspisano na nizu mjesta. Osim toga u čl. 103. st.4 t. 2 propisano je izvješće Osobe za praćenje usklađenosti koje se pretežito bavi baš ovim načelima Zadržavanje ovog stavka bi u stvari značilo da se traži još jedno dodatno izvješće koje se preklapa s drugim izvješćima, a što je nepotrebno i ne donosi nikakvu dodanu vrijednosti. • Članak 91. stavak 3. Prijedlog: ukloniti. Obrazloženje: Nejasno na koje se godišnje izvješće ova odredba odnosi. Predlaže se da se navede da je to Godišnje izvješće u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima te da se javno objavljuje u skladu s navedenim zakonima. • Članak 91. stavak 4. Prijedlog: ukloniti zadnji dio teksta „te dostaviti sklopljene ugovore o nabavi električne energije za pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži za prethodnu kalendarsku godinu uključujući podatke i informacije o zaključenim kupoprodajnim transakcijama putem burze odnosno terminskog tržišta. Obrazloženje: Agenciji se i danas dostavljaju izvještaji na mjesečnoj razini o nabavi svih tipova proizvoda. Riješiti izvještavanjem, ne odredbom zakona o dostavi sklopljenih ugovora – nije transparentno a niti u skladu sa GDPR. • Članak 92. stavak 1. Prijedlog: Početni dio teksta „korisnici mreže priključeni na prijenosnu mrežu“ zamijeniti sa „Operator distribucijskog sustava, te korisnici prijenosne i distribucijske mreže” Obrazloženje: Formulacija je u skladu s Uredbom (EU) 2017/1485, čl. 43-51 • Članak 92. stavak 3. Prijedlog: Ukloniti Obrazloženje: dostavu podataka na određenoj vremenskoj razini i u određenom roku definiraju odgovarajuće EU Uredbe, odnosno derogacije tamo propisane. Ukoliko baš mora nešto pisati predlaže se istu odredbu precizirati odnosno razjasniti (npr. sam datum i rok, isticanje OIE ) te staviti u prijelazne odredbe. • Članak 93. stavak 2. točka 5. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: isto je riješeno u Pravilima o uravnoteženju • Članak 93. stavak 2. točka 12. Prijedlog: zamijeniti dio teksta „vrste, kriteriji i način pružanja pomoćnih usluga i usluga fleksibilnosti” sa “način osiguravanja“ Obrazloženje: Propisati će se nadležnim pravilima u skladu sa ZOTEE. Usluge fleksibilnosti nisu definirane za HOPS. Eventualno se ovdje može samo propisati način osiguravanja pojedinih usluga sustava Vrste (npr. „standardni produkti za uravnoteženje“) su dio EU Uredbi • Članak 93. stavak 2. točka 19. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Riješeno Uredbom (EU) 543/2013, odnosno nadležnim pravilima (Opći uvjeti, Pravila o uravnoteženju) • Članak 94. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Upitan smisao i potreba ovog članka koji je naslijeđen iz aktualnog (i prethodnih) ZoTEE te starih Direktiva. To je razvidno iz niza razloga navedenih u sljedećim komentarima, posebice jer se dobrim dijelom preklapa sa čl. 8 ovog nacrta prijedloga ZoTEE. • Članak 94. stavak 1. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Kako se u skladu sa EU terminologijom međunarodni ugovori ne odnose na EU nego na treće zemlje treba preispitati je li ovaj stavak uopće potreban budući da je za države članice sve navedeno propisano relevantnim EU Uredbama, prvenstveno 2019/943 • Članak 94. stavak 2. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Riješeno sa čl. 49 Uredbe (EU) 2019/943 (Mehanizam naknade među operatorima prijenosnih sustava za troškove nastale kao posljedicu prenošenja prekograničnih protoka električne energije na svojim mrežama) Na taj članak Uredbe veže se jedan od zadataka OPS u t.57 st. 8 prijedlogu zamjenskog čl. 86 (čl. YY) • Članak 94. stavak 3. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Uz komentar na prethodni stavak ovdje je potrebno dodati da su sa tim mehanizmom („za tranzite“) pomiješani elementi oko naknada za upravljanje zagušenjima (npr. lokacijski signali koji su opcija a ne obveza po odgovarajućim EU uredbama – 2019/943 i 2015/1222). Osim toga, izraz „cijene“ je u potpunosti neusklađen s ovim kontekstom gdje bi se mogle koristi jedino naknade, no naknada za korištenje mreže je po principu „poštanske marke“ a ne lokacijskih signala. • Članak 94. stavak 3. Prijedlog: ukloniti ili ako se inzistira na zadržavanju ovog stavka potrebno je prilagoditi / uskladiti / razjasniti, odnosno eventualno uključiti u ostale obveze Agencije (npr. čl. 111 ili 112) Obrazloženje: Nije obveza po Direktivi, a nje ni relevantno ni potrebno od pristupanja RH u EU (između ostalog i stoga jer države članice EU u tijelima Energetske zajednice predstavlja EK) • Članak 95. stavak 2. Prijedlog: riječ „prekoznoskim“ zamijeniti sa „prekograničnim“ Obrazloženje: Fizički su vodovi prekogranični (pa i u st. 94) a kapaciteti su prekozonski po terminologiji odgovarajućih EU Uredbi - 2019/943, 2015/1222 i 2016/1719 • Članak 96. stavak 5. Prijedlog: riječ „funkciju“ zamijeniti sa „djelatnost“ Obrazloženje: S obzirom da propisi hrvatskog zakonodavstva s područja energetike koriste termin „djelatnost“ predlažemo isti ovdje upotrijebiti • Članak 96. stavak 6. Prijedlog: kod „neovisnog operatora prijenosnog sustava“ riječi „prijenosnog sustava“ zamijeniti sa „prijenosa“ • Članak 99. stavak 4. točka 4. Prijedlog: zamijeniti sa: „prikupljanje naknada povezanih s prijenosnim sustavom, uključujući naknadu za priključenje na mrežu te naknadu za korištenje mreže koja sadrži i troškove nabave energije za pokrivanje gubitaka u prijenosnoj mreži i troškove nabave pomoćnih usluga“ Obrazloženje: formulacija usklađen s izričajem propisa hrvatskog energetskog zakonodavstva. U EU pregledima često se definira što je uključeno u naknadu za korištenje mreže, a što se odvojeno naplaćuje, tako neke zemlje imaju odvojene tarife (naknade) za gubitke i odvojeno za pomoćne usluge. • Članak 99. stavak 7. i 8. Prijedlog: zamijeniti sa: (7) Neovisni operator prijenosa i vertikalno integrirani subjekt ili neki njegov dio :. 1. ne smiju zajednički dijeliti informacijske sustave (softver) ako su takvi sustavi prilagođeni posebitostima poslovanja neovisnog operatora prijenosa ili vertikalno integriranog subjekta ili nekog njegovog dijela; 2. ne smiju zajednički dijeliti računalnu, mrežnu i sigurnosnu infrastrukturu (hardver), osim ako se takva infrastruktura nalazi izvan njihovih poslovnih prostorija te njome upravlja treća strana koja na tržištu pruža usluge korištenja informacijsko-tehnoloških resursa; 3. ne smiju zajednički dijeliti uredske i poslovne prostorije te sustave sigurnog pristupa. 4. ne smiju koristiti usluge istih savjetnika ili vanjskih izvođača za pružanje usluga vezanih za informacijske sustave (softver) ili računalnu, mrežnu i sigurnosnu infrastrukturu (hardver) ili sustave sigurnog pristupa. Ova se zabrana odnosi samo na fizičke osobe koje rade za takve savjetnike ili vanjske izvođače (npr. zaposlenike i suugovaratelje savjetnika ili vanjskog izvođača pravne osobe) i na fizičke osobe koje pružaju takve usluge kao samostalni savjetnici i vanjski izvođači. Ova se zabrana ne odnosi na isporuku računalne, mrežne i sigurnosne infrastrukture (hardvera) neovisnom operatoru prijenosa bez pružanja predmetnih usluga. (8) Suugovaratelj neovisnog operatora prijenosa mora prilikom sklapanja ugovora o obavljanju djelatnosti iz st. 7. t. 2. i 4. ovog članka uspostaviti organizacijske mjere koje osiguravaju da isti zaposlenik ili vanjski suradnik koji radi na izvršenju ugovorenih poslova za neovisnog operatora prijenosa ne radi na takvim i sličnim poslovima za vertikalno integriranog subjekta ili neki njegovi dio. Zaposlenici i vanjski suradnici suugovaratelja neovisnog operatora prijenosa koji rade na poslovima za neovisnog operatora prijenosa moraju povjerljivo postupati s komercijalno osjetljivim podacima i informacijama, a osobito ih ne smiju dijeliti s vertikalno integriranim subjektom. Obrazloženje: Navedenim prijedlogom transponira se odredba članka 46. stavka 5. Direktive (EU) 2019/944 na jasan (razumljiv) i precizan način prilagođen posebnostima domaćeg (RH) tržišta i prakse, odnosno na način da se u uvjetima ograničene konkurencije zbog nemogućnosti da isti dobavljači rade za HOPS d.o.o. i ostala društva vertikalno integriranog subjekta (većina ostalih društava HEP Grupe) omogući HOPS d.o.o.–u nabavu roba, radova i usluga, a da se istovremeno postiže cilj i svrha Direktive. Različita tumačenja izravno transponirane odredbe članka 17. stavka 5. Direktive 2009/72/EZ, odnosno odredbe članka 46. stavka 5. Direktive EU 2019/944 od strane svih subjekata u primjeni Zakona o javnoj nabavi („NN“ br. 120/16), HOPS d.o.o. –u znatno otežava i odgađa realizaciju planova posebice investicija. Navedeni prijedlog definiran je po uzoru na mjerodavan njemački propis (Energiewirtschaftsgesetz – EnWG) i temelji se na usporedbi poredbenih rješenja i prakse Njemačke, Francuske, Austrije i Mađarske izrađene od strane Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podredno, u slučaju da se ne prihvati gornji prijedlog, predlažemo da se u članku 99. bar obriše izvorno predloženi stavak 8., koji nema uporište u članku 46. Direktive EU 2019/944 (niti u članku 17. Direktive 2009/72/EZ), a kojim je sadržajno odstupljeno od onog što je uređeno Direktivom a kojim se propisuju dodatni uvjeti operatoru prijenosnog sustava. • Članak 102. stavak 1. Prijedlog: umjesto „razinu“ dodati „sa trogodišnjom razinom“ Obrazloženje: Razjašnjenje ovlasti da se izbjegnu kolizije, u interesu svih uključenih – HOPS, NO; Agencija • Članak 103. stavak 8. Prijedlog: riječi „službenik odgovora za usklađenost“ zamijeniti sa „osoba za praćenje usklađenosti“ Obrazloženje: usklađivanje izričaja s ostatkom teksta • Članak 103. stavak 10. točke 1., i 3. Prijedlog. Tekst u točki 1. zamijeniti sa „uvjeti pristupa mreži, kako je određeno Uredbom (EU) 2019/943, posebno oni koji se odnose na usluge vezane uz pristup mreži i korištenje prijenosne mreže, dodjelu prekozonskih kapaciteta i upravljanje zagušenjem, transparentnost, pomoćne usluge, i usluge uravnoteženja“. U točki 3. tekst zamijeniti sa „kupnja ili prodaja električne energije potrebne za rad elektroenergetskog sustava i prijenosne mreže, uključujući pomoćne usluge, usluge uravnoteženja te za pokrivanje gubitaka električne energije u prijenosnoj mreži” Obrazloženje: Metodologiju i visinu naknade određuje Agencija pa nije jasno na kojim sastancima bi službenik trebao sudjelovati. Ukoliko se odredi potreba sudjelovanja na sastancima vezanim uz naknadu korištenja mreže, onda se isto mora propisati za određivanje naknade za pristup mreži – za priključenje. Nije jasno što su sekundarna tržišta. Svako tržište mora omogući preprodaju proizvoda i usluga te je kao sekundarno tržište sastavni dio pružanja usluga u ingerenciji operatora sustava • Članak 103. stavak 13 i 14. Prijedlog: zamijeniti sa (13) Uz prethodnu suglasnost Agencije nadzorni odbor može razriješiti dužnosti osobu za praćenje usklađenosti. (14) Nadzorni odbor će temeljem obrazloženog zahtjeva Agencije u smislu članka 101. stavaka 6,7,8 i 9. ovoga Zakona razriješiti osobu za praćenje usklađenosti, kao i iz razloga nedostatne neovisnosti u radu ili nedostatnih stručnih sposobnosti. (16) Agencija je dužna donijeti odluku iz stavka 14. ovoga članka u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva nadzornog odbora. Obrazloženje : Izmjena teksta predložena kako bi se postiglo usklađenje s odredbama Direktive 2019/944 (prema odredbama Direktive, Agencija nema ovlasti za donošenje odluke o razrješenju osobe za praćenje usklađenosti • Članak 104. stavak 1. Prijedlog: zamijeniti „30 lipnja“ sa „30 rujna“. Obrazloženje: Rok za dostavu Plana može biti samo i isključivo do 30.rujna posebice jer HERA inzistira na vraćanju na jednogodišnji ciklus. Svaki naredni Plan je povezan s krajem tekuće poslovne godine i početkom naredne. S obzirom da je u RH kraj poslovne godine jednak kalendarskoj čak je i 30. rujna nezahvalan datum za predaju Plana, a o 30. lipnju je nepotrebno razgovarati. Ako je to posljedica inzistiranja HOPS-a da Agencija donese odluku o odobrenju do 31.12. u godini dostave plana (iz razloga transparentnosti ulaganja HOPS-a u prijenosnu mrežu odnosno sustav unutar definiranog razdoblja što značajno doprinosi učinkovitosti rada HOPS-a u narednom razdoblju.) „osigurač“ postavljen sa umetanjem (od strane Agencije) „fleksibilne“ (nedefinirane) odrednice „urednosti“ plana daje joj dovoljne ovlasti da može i Agencija ispuniti svoju obvezu (do 31.12.) • Članak 104. stavak 6. Prijedlog: zamijeniti „ upotreba usluga fleksibilnosti, redispečiranje“ sa „upravljanje zagušenjima“ Obrazloženje: Usklađeno sa dijelom nadležnosti HOPS-a u dijelu tržišta električne energije i obveza i zadataka HOPS-a • Članak 106. stavak 3. Prijedlog: zamijeniti „714/2009“ sa „čl. 51 Uredbe (EU) br. 2019/943“ Obrazloženje: Uredba714/2009 je povučena čl. 70 Uredbe 2019/943 – pa treba uskladiti broj Uredbe a može se i navesti čl. 51 Uredbe 2019/943 • Članak 112. stavak 1. Prijedlog: „kodekse“ zamijeniti sa „pravila“ Obrazloženje: U prijevodu Uredbe (EU) 2019/943. koristi se termin mrežna pravila i smjernice • Članak 112. stavak 1. točka 1. Prijedlog: Molimo razmisliti o potrebi i prikladnosti ovakve formulacije i crtice (Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu). Dio crtica “koje omogućuju potrebne investicije u mrežu kojima se osigurava održivost mreže” izbrisati. Obrazloženje: Ukoliko se navodi naknade za priključenje, pretpostavka je kako iste i nadalje ostaju, te pitanje primjene metodologije može biti upitno. U iduće dvije crtice nepotrebno specificiranje. Upitan smisao uz pretpostavku ovlaštenja Skupštine Društva za neograničeno raspolaganje dobiti. • Članak 112. stavak 1. točka 3. Prijedlog: izmijeniti tekstove određenih crtica kako slijedi:  pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za prijenosni sustav  pravila o upravljanju zagušenjima u prijenosnom sustavu  pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama za distribucijski sustav  pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskom sustavu  pravila organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije • Članak 114. stavak 2. točka 3. Prijedlog: ukloniti „zajedničke“ i dodati „zajednički sa drugim regulatornim tijelima” Obrazloženje: Odluke koje zajednički donesu NRAs nadležni za pojedini RKC ili all NRAs za sve RCC-ove • Članak 115. Prijedlog: U čitavom članku „kodeksima“ zamijeniti sa „pravilima“. Nadalje, u stavku 1. i 2. izbrisati „Europskoj komisiji“. Obrazloženje: U prijevodu Uredbe (EU) 2019/943. koristi se termin mrežna pravila i smjernice Ovom navodu nije mjesto u zakonu države članice kad je to već propisano u EU propisima. • Članak 117. Prijedlog: Opseg i izričaj članka treba preispitati u skladu s aktualnom Direktivom i EU Uredbama • Članak 117. stavak 1. Prijedlog: „međunarodno preuzetim obvezama“. Također „državna tržišta“ izbrisati Obrazloženje: Kako se u skladu sa EU terminologijom međunarodni ugovori ne odnose na EU nego na treće zemlje treba preispitati je li ovaj stavak uopće potreban budući da je za države članice sve navedeno propisano relevantnim EU Uredbama, prvenstveno 2019/943 i 2015/1222. “Državna tržišta” je Neuobičajena i neprikladna pa i neprimjerena formulacija. • Članak 117. stavak 2. i 3. Prijedlog: ukloniti „Energetskoj zajednici“ Obrazloženje: Nije obveza po Direktivi, a nje ni relevantno ni potrebno od pristupanja RH u EU • Članak 117. stavak 3. Prijedlog: izbrisati „suradnjom određena su na temelju odluka institucija “ Obrazloženje: ne odgovara činjenicama jer se ne radi o odlukama nego Uredbama (EU) 2015/1222, 2017/1485. Nije obveza po Direktivi, a nje ni relevantno ni potrebno od pristupanja RH u EU (između ostalog i stoga jer države članice EU u tijelima Energetske zajednice predstavlja EK pa je za bilo koju odluku institucije En. zajednice potrebna odluka institucija EU) • Članak 117. stavak 4. Prijedlog: zamijenit „Agencijom za suradnju energetskih regulatora“ sa „ACER“ Obrazloženje: Inače se navodi ACER • Članak 117. stavak 5. Prijedlog: ukloniti Obrazloženje: Ne postoje (bar ne formalno – a to je ono relevantno za zakon) takve regije koje uključuju ugovorne strane Energetske zajednice pa je ovo nepotrebno. Obveza sudjelovanja za EU regije propisana je odgovarajućim EU Uredbama (npr. 2015/1222, 2017/1485) pa je nepotrebno ovdje ponavljati, posebice na ovako nejasan pa i neprovediv način. • Članak 120. Prijedlog: zamijeniti „snošenje“ sa „ nadoknada“ Obrazloženje: loš odabir termina • Članak 124. stavak 1. Prijedlog: jasnije napisati na koje točno odredbe 122. se misli jer o ne govori eksplicitno o pristupu računima • Članak 126. stavak 1. točka 6. Prijedlog: zamijeniti „reklamacije“ sa „rješavanje ugovora“ Obrazloženje: U skladu sa opisanim komentarima kod članaka koji se odnose na opskrbljivače, ODS i OPS • Članak 126. stavak 1. točka 10. Prijedlog: zamijeniti ostvarenju godišnjeg plana nabave sa nabavi Obrazloženje: Usuglašavanje s tekstom prijedloga ZoTEE • Članak 126. stavak 1. točka 25. Prijedlog: dodati „veleprodajnih“ Obrazloženje: Naziv usklađen s poglavljem Tržišta el. en. • Članak 127. Prijedlog: zamijeniti „Agenciju za suradnju energetskih regulatora“ u „ACER“ • Članak 127. stavak 1. Prijedlog: ukloniti „ili“ Obrazloženje: Nije primjereno izjednačiti ova dva navedena uzroka Prijedlog razlikovati maksimalnu razinu kazne ovisno o uzroku – namjera 10 % ,a krajnja nepažnja 5 %. • Članak 127. stavak 2. točka 3., 4. i 5. Prijedlog: Uredba 943 zamijenila je Uredbu 714; zamijeniti brojeve Uredbi u 2019/943 • Članak 129. stavak 1. točka 1. Prijedlog: izmijeniti tekst kako slijedi: „provedenog nadzora nad operatorom prijenosnog sustava ili operatorom distribucijskog sustava u skladu s člankom 47. stavkom 6. ovoga Zakona, odnosno operatorom tržišta električne energije u pogledu ukupno proizvedene električne energije povlaštenih proizvođača električne energije koja je predana u mrežu, uz prilaganje vjerodostojne dokumentacije“ Obrazloženje: Obzirom da se predlaže brisanje članka 47. ovoga prijedloga ZoTEE jer je ta materija uređena Zakonom o OIEiVUK (vidjeti komentar uz članak 47.) predlaže se brisanje ove točke u cijelosti • Članak 135. stavak 1. Prijedlog: Potrebno razjasniti o kojim programima se radi, poticajan razmjene, kupoprodaje. Ovako, bar bez reference na konkretan čl. nema baš smisla ovakav članak posebice jer se tiče krajnjih kupaca. • Članak 137. Prijedlog: zamijeniti riječ „uredba“ sa „javni natječaj“ te „donijeti“ sa „objaviti“ Djelomično prihvaćen Primjedba na: -Članak 2. Stavak 1. točka 3. - Ne prihvaća se - Obnovljivi izvori se posebno ne razmatraju u ovom zakonu nego su dio posebnog propisa koji uređuje područje obnovljivih izvora i visokoučinkovitih koogeneracija. -Članak 3. Stavak 2., Točka 4., Točka 7., Točka 19.. Točka 20., Točka 21., Točka 41., Točka 50., Točka 58. - prihvaća se -Članak 3. Stavak 2. Točka 68. - Ne prihvaća se - Definicija je iz EU propisa s kojim se usklađujemo. -Članak 3. Stavak 2. Točka 71., Točka 81., Točka 89., Točka 95., Točka 101. - prihvaća se -Članak 3. Stavak 2. Točka 102. - Ne prihvaća se - Obnovljivi izvori se posebno ne razmatraju u ovom zakonu nego su dio posebnog propisa koji uređuje područje obnovljivih izvora i visokoučinkovitih koogeneracija. -Članak 3. Stavak 2. Točka 106., Točka 111., Točka 115. - prihvaća se -Članak 4. Stavak 1. točka 10. - prihvaća se -Članak 5. Stavak 5. - prihvaća se -Članak 6. Stavak 3.- Djelomično prihvaćeno - Povezano sa izričajem iz definicije i EU direktive. -Članak 7. Stavak 1. i stavak 3. - Ne prihvaća se - Navedenim se želi povezati zakon koji uređuje oblike organiziranja trgovačkih društva u RH tako da zato se koristi izraz trgovačko društvo za sve članice složenog trgovačko društva. -Članak 12. Stavak 1.- prihvaća se -Članak 12. Stavak 5. - Ne Prihvaća se - Odredba govori o obavezi i ta se obaveza negira. -Članak 12. Stavak 6. i stavak 9. - Ne Prihvaća se - Navedeno no priključku ne govore samo navedeni dokumenti svi su pobrojani u stavku 1. -Članak 12. Stavak 13. - Ne Prihvaća se - Uređeno na drugi način. -Članak 13. Naslov - Ne Prihvaća se - Detaljnije uređeno sukladno drugim primjedba vidjeti dolje primjedbe 36- do 38. -Članak 13. stavak 2. - Ne Prihvaća se - Uređeno na drugi način. -Članak 13. stavak 4., stavak 5., - Prihvaća se -Članak 13. a - Ne Prihvaća se - Nepotrebno je dodavanje odredbe. -Članak 16. Naslov, stavak 1., stavak 2., stavak 4. - Prihvaća se -Članak 16. stavak 4. točke 10., 11. i 12. - Prihvaća se - Dio stavka 7 a ne 4. -Članak 17. Stavak 1. i Stavak 2. - Prihvaća se -Članak 17. Stavak 4. - Ne prihvaća se - Uređeno na drug način - Članak 17., Vidi primjedbe broj. 52. do 73. -Članak 17. Stavak 12. i 14. - Ne prihvaća se -Članak 23. stavak 2. i stavak 6. - Ne prihvaća se - Vidi primjedbe broj. 87. do 90. -Članak 25. stavak 1. - Prihvaća se -Članak 25. dodati nove stavke (3), (4) i (5), zamijeniti sa dosadašnji stavci (3)-(7) postaju stavci (6)–(10) - Prihvaća se -Članak 26. stavak 1. - Ne prihvaća se - Obnovljivi izvori se posebno ne razmatraju u ovom zakonu nego su dio posebnog propisa koji uređuje područje obnovljivih izvora i visokoučinkovitih koogeneracija. -Članak 26. stavak 25. - Ne prihvaća se - Postoji mogućnost zamijeniti telekomunikacijsku i energetsku mrežu. -Članak 27. stavak 3., stavak 9., stavak 10. - Prihvaća se -Članak 38. stavak 2. točka 2. - Prihvaća se -Članak 46. stavak 2. točka 2. - Prihvaća se -Članak 48. stavak 1., stavak 2., stavak 3., stavak 7 i 8 i 9 - Prihvaća se -Članak 49. - Prihvaća se - Potrebno je naglasiti zbog veličine teksta primjedbe da je dio od 49 do 56 članak koje se ovdje nalazi unesen u zakon samo nije po redoslijedu koji je ovdje predložen nego velikim djelom u članak 52. koji govori o svi oblicima tržišta. -Dodati nove članke 49.a (novi 50.) 49.b (novi 51.) i 49.c. (novi 52.) - Prihvaća se - Potrebno je naglasiti zbog veličine teksta primjedbe da je dio od 49 do 56 članak koje se ovdje nalazi unesen u zakon samo nije po redoslijedu koji je ovdje predložen nego velikim djelom u članak 52. koji govori o svi oblicima tržišta. -Tržište uravnoteženja Članak 51. - Prihvaća se - Uneseno u članak 52.Prijedloga zakona. -Članak 52. - Prihvaća se - Dio članak 52. Prijedloga zakona. -Članak 50. Stavak 6. točka 7. - Prihvaća se -Članak 50. Stavak 6. točka 9. - Djelomično prihvaćeno - U ovom članku nije navedeno da je jedina burza CROPEX. -Članak 52., Članak 53. Naslov - Ne prihvaća se -Članak 53. stavak 1. i 2. - prihvaća se -Članak 56. stavak 2. - prihvaća se -Članak 58. stavak 5. točka 2. i Članak 58. stavak 5. točka 2. - prihvaća se - Postoji mogućnost zamijeniti telekomunikacijsku i energetsku mrežu. -Članak 59. stavak 2. točka 1. i . stavak 2. točka 6. - Ne prihvaća se -Članak 59. dodati stavak 5., Članak 62. stavak 4., Članak 64. stavak 1., Članak 68. stavak 8. i 9., Članak 70. točka 8. - prihvaća se -Članak 72. stavak 16. - prihvaća se - Navedeno je prihvaćeno s obzirom da se ujedno vidi i mišljenje o navedenome. -Članak 72. stavak 17. - prihvaća se -Članak 72. dodati novi stavak - stavak 18.a i Članak 73. stavak 3. - Ne prihvaća se - Operator sustava je jedini obvezi graditi mrežu. -Članak 73. stavak 5., Članak 75. stavak 2. točka 1. - prihvaća se -Članak 86. stavak 1. i 2. - prihvaća se - Navedeno mijenja koncepciju zakona a ne donosi jasnoći teksta. Ujedno tekst u ovom dijelu je vezan i sa EU propisima te je potrebno zadržati i tu povezanost. -Članak 86. stavak 3. na dalje - Ne prihvaća se - Nadalje ovo je promjena članka koji ima više stavaka i sa promijenom se želi više stavaka povezati u jedan tako da ukupni broj točaka 65. a isto tako 9. stavaka. -Članak 88. stavak 4., 5., 6., 7. i 8. - Ne prihvaća se - Navedeno predstavlja primjer ograničavanja poduzetničke slobode odnosno pravo operatora da odbije priključak u slučaju pogonskog ograničenja. Pogonsko ograničenje može nastupiti u pojedinim trenucima u radu sustava ali to ne bi smjelo biti razlog da se odbije priključak jer nova napredna brojila i sustavi omogućuju da se bolje prati rad sustava i da se u manjem vremenskom razdoblju mogu u tijeku rada napraviti ograničenja koja ne bi trebala biti razlog za odbijanje priključenja. -Članak 89. i 90. - Prihvaća se - Potrebno jasno ostaviti odredbu koja govori o među zonskim problemima u sustavu. -Članak 91. - Djelomično prihvaćeno - Jasno su propisane po zakonu odredbe što treba dostaviti HOPS Agenciji. -Članak 91. stavak 2., 3. - Ne prihvaća se - Potrebno je osigurati javnost rada operatora sustava osim u dijelu koji predstavlja povjerljive podatke kako je i definirano ovim zakonom. -Članak 91. stavak 4. - Prihvaća se -Članak 92. stavak 3. - Prihvaća se -Članak 92. stavak 3. - Ne prihvaća se - Osigurava se da stvarne podatke se ima u realnom vremenu. -Članak 93. stavak 2. točka 5. - Prihvaća se -Članak 93. stavak 2. točka 12. - Ne prihvaća se - Navedenim promjenama bi se smanjila jasnoća teksta. -Članak 93. . točka 19. - Prihvaća se -Članak 94. - Ne prihvaća se - RH oma granice i sa ne članicama te je jasno da se odredbe odnose na njihove granice. -Članak 94. stavak 1., 2., 3. - Cijeli članak govori o granicama i trgovini preko granica dok trgovina unutar EU je bez granica tako da se ovdje ne treba miješati odnose unutar EU i susjednih zemalja te zato naglašavamo u 4 stavku da je sve osim bilateralnih ugovora riješeno i koz obaveze koje članice EU imaju spram susjednih zemalja ne članica EU. -Članak 95. stavak 2. - Prihvaća se -Članak 96. stavak 5., 6. - Prihvaća se -Članak 99. stavak 4. točka 4., stavak 7. i 8., Članak 102. stavak 1, Članak 103. stavak 8., stavak 10. točke 1., i 3., stavak 13 i 14. - Ne prihvaća se - Odredbe članak 99 , 100, 101, 102 i 103 su odredbe koje su bile u prethodnom Zakonu o tržištu električne energije. Tijekom primjene zakona nisu dobivene primjedbe na navedene odredbe isto tako smatramo da iste mogu biti i dalje na snazi . Ujedno podsjećamo da je predlagatelj mogao u prethodnim postupcima u kojima je sudjelovao od 2019. godine upozoriti na probleme sa navedenim odredbama kako bismo promjene napravili na vrijem i uskladili sa Europskom komisijom s obzirom da ove odredbe su vezane uz certificiranje HOPS-a za operatora prijenosnog sustava sukladno EU standardima. -Članak 104. stavak 6. - Prihvaća se -Članak 106. stavak 3. - Prihvaća se -Članak 112. stavak 1. - Prihvaća se -Članak 112. stavak 1. točka 1. - Ne prihvaća se - Usvojeni princip u RH je da dio troška se može rješavati kroz priključak a dio kroz mrežarinu postojećim kupcima. odnos ovime se daje pravo Agenciji da kreira odnose -Članak 112. stavak 1. točka 3. - Prihvaća se -Članak 114. stavak 2. točka 3. - Prihvaća se -Članak 115. i 117. i Članak 117. stavak 1. - Prihvaća se -Članak 117. stavak 2. i 3. - Ne Prihvaća se -Republika Hrvatska želi svojim djelovanjem biti sudionik u stvaranju bolje suradnje sa članicama Energetske zajednice kao susjednim zemljama te zato ostaje suradnja sa istima. -Članak 117. stavak 4. i 5. - Ne Prihvaća se - Sukladno gornjoj primjedbi ostaje mogućnost suradnje. Ovime se želi ujedno i ostaviti mogućnost aktivne uloga u budućnosti. -Članak 120., Članak 124. stavak 1., Članak 126. stavak 1. točka 6., točka 10, točka 25., Članak 127., Članak 127. stavak 1., stavak 2. točka 3., 4. i 5., Članak 129. stavak 1. točka 1., Članak 135. stavak 1. i Članak 137. - Prihvaća se
8 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Značenje pojedinih izraza Smatramo da treba dodati jasnu i jednoznačnu definiciju kupca s vlastitom proizvodnjom, a u odredbama o aktivnom kupcu definirati razliku između kupca s vlastitom proizvodnjom i aktivnog kupca. Po odredbama vezanim uz aktivnog kupca stvara se mogućnost da se jedan te isti kupac drugačije tretira s aspekta ovog Zakona , a drugačije s aspekta Zakona o obnovljivim izvorima energije u visokoučinkovitoj kogeneraciji. Nije prihvaćen Prilikom izrade Zakona kojim se uređuje područje obnovljivih izvora imati će se u vidu usklađivanje definicije.
9 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Članak 3. stavak (18) Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se u definiciju „energije iz obnovljivih izvora ili obnovljive energije“ uključi i pretvorba npr. vodika u električnu energiju. Članak 3. stavak (72) Predloženim Zakonom nije omogućeno direktno sklapanje ugovora između proizvođača iz OIE i velikih kupaca. Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se u odredbe unese definicija „veliki kupac“, te sukladno tome propišu uvjeti po kojima proizvođač iz OIE sklapa ugovor s velikim kupcem. Nije prihvaćen Svi izvori energije trebaju se jednako tretirati
10 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Članak 3, stavak (2): Smatramo da pojmovi opskrba, otkup i agregacija nisu dobro definirani. Treba jasno odrediti granice među spomenutim pojmovima bez preklapanja značenja. Opskrba bi se trebala odnosniti primarno na nabavku enenergije na veleprodajnom tržištu za krajnje kupce, otkup električne energije je preuzimanje energije od malih proizvođača te njezina prodaja na veleprodajnom tržištu dok je agregacija prodaja usluga fleksibilnosti od krajnih kupaca na tržištima fleksibilnosti. Isto tako, pojam agregiranje ne uzima u obir spremnike energije. Također, definiran je samo ugovor o opskrbi dok ne postoje definicije ugovora o agregiranju ili ugovora o otkupu. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (2) točka 4: "4. agregiranje znači energetsku djelatnost koja kombinira opterećenja većeg broja kupaca, punjenje i pražnjenje skladišta energije ili proizvedenu električnu energiju radi prodaje usluga fleksibilnosti na svim tržištima" Predlažemo sljedeći tekst za stavak (2) točka 72: "72. opskrba električnom energijom znači kupnja i prodaja električne energije na veleprodajnom tržištu, prodaja električne energije krajnjim kupcima i skladištima energije te otkup električne energije od aktivnih kupaca." Predlažemo dodavanje sljedećih definicija u stavak (2): - "otkup električne energije znači kupnja i prodaja električne energije na veleprodajnom tržištu, kupnja električne energije od distribuirane proizvodnje, skladišta energije ili aktivnih kupaca" - "ugovor o otkupu električne energije znači ugovor kojim se uređuje otkup električne energije između otkupljivača te distribuirane proizvodnje, skladišta energije ili aktivnog kupca" - "ugovor o agregaciji znači ugovor kojim se uređuje agregacija krajnjih kupaca, distribuirane proizvodnje ili skladišta energije od strane agregatora" - "usluga fleksibilnosti znači promjenu potrošnje, proizvodnje ili punjenja i pražnjenja skladišta energije u odnosu na prihvaćene tržišne pozicije sa svrhom pružanja pomoćnih usluga operatorima sustava ili sličnih usluga drugim tržišnim sudionicima. Članak 3, stavak 2: Smatramo da pojam skladištenje energije te skladište električne energije nisu općeprihvaćeni pojmovi za spomenute radnje i objekte. Hrvatski prijevod direktive (EU) 2019/944 koristi pojam postrojenja za skladištenje energije te skladištenje energije. Smatramo da su bolji izbor za objekt i radnju: spremnici energije te pohrana energije. Napominjemo da pojam spremnici se koristi i u trenutnoj definiciji za jedan tip skladišta energije – baterijski spremnici (a ne baterijska skladišta). Ovo se proteže kroz cijeli dokument. Također u definiciji bi trebalo dodati i hidrolizatore uz elektrolizatore. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (2) točka 88: "88. Spremanje/pohrana energije znači, u kontekstu elektroenergetskog sustava, odgađanje konačne uporabe električne energije do trenutka kasnijeg od onog u kojem je proizvedena ili pretvorba električne energije u oblik energije koji se može pohraniti, pohrana takve energije i naknadna pretvorba takve energije u električnu energiju ili njezina uporaba kao nositelja energije." Predlažemo sljedeći tekst za stavak (2) točka 89: "89. Spremnik energije znači postrojenje u kojem se električna energija sprema/pohranjuje pretvorbom u neki drugi oblik energije, a podrazumijeva reverzibilne elektrane, crpne elektrane, električne kotlove sa spremnikom, toplinske pumpe, baterijske spremnike, elektrolizatore i hidrolizatore sa spremnikom vodika i ostale uređaje u koje se električna energija može pohraniti, u nekom obliku, te kasnije predati u prijenosnu ili distribucijsku mrežu." Nije prihvaćen Definicije su korištene isključivo iz sustava EU propisa i kao takve su službeni prijevod. Ovim putem pozivamo znanstvenu ustanovu da se uključi kod prevođenja novih tekstova u EU propisima prilikom stvaranja istih, a ne tek onda kada se prenose u RH zakonodavstvo odnosno da ukaže na navedene probleme s obzirom da je potrebno imati termine koji su usklađeni na razini Europske unije a ne koji odgovaraju pojedinoj državi članici.
11 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog: dodati u opisu točke 38 „kupca koji nije kućanstvo“ i ustanove javnog sektora. Obrazloženje: kupci iz javnog sektora (poput bolnica, škola, vrtića, domova zdravlja, administratorskih zgrada i sl. nisu opisani niti u jednoj kategoriji kupaca ovim zakonskim prijedlogom). Nije prihvaćen Preuzeto iz EU direktive te nije moguće mijenjati.
12 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog: definiciju točke 23. informacije o obračunu obavezno proširiti na način da se informacije ovog tipa mogu dobiti u gotovo realnom vremenu (uz uvjet posjedovanja pametnog brojila te infrastrukture neophodne za komunikaciju pametnog brojila – pristup internetu te osiguranju neophodnog minimalnog podatkovnog prometa od strane kupca) Obrazloženje: preduvjet efektivnog i efikasnog gospodarenja proizvodnjom i potrošnjom energije jest njezino mjerenje i optimiranje u gotovo realnom vremenu. Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 10 i 11.
13 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog: Sugerira se korigirati navod u pojašnjenju pojma 17. energetska zajednica građana – „ne stvaranje financijske dobiti“. Gospodarska korist ujedno podrazumijeva i financijsku korist pa sugeriramo potpuno izmijeniti opis tj. definiciju energetske zajednice građana u tom smislu. Obrazloženje: Korist članovima ili vlasnicima, osim okolišne ili socijalne koristi može biti i financijska iako takva nije primarna. Na ovaj način zakonskim prijedlogom onemogućuje se pristupanje tržištu energetskim zajednicama građana, osim kroz model angažmana agregatora. Prihvaćen Prihvaća se.
14 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog: dopuniti definiciju Aktivnog kupca iz stanka 2 Obrazloženje: dopustiti prodaju skladištene energije u svrhu uravnoteženja mreže, prodaje energije agregatoru te sudjelovanju na tržištu električne energije sa pohranjenom energijom iz npr. baterija električnih vozila. Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 10 i 11.
15 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog: radi uvođenja i prepoznavanja tzv. off-site PPA ugovora (engl. power purchase agreement), odnosno korporativnog ugovora o prodaji energije iz dislociranih izvora energije, trebalo bi definirati izraz: Korporativni ugovor o prodaji električne energije. Obrazloženje: Korporativni ugovor o prodaji električne energije znači ugovor temeljem kojeg proizvođač prodaje, a krajnji kupac koji nije kućanstvo kupuje električnu energiju pod uvjetom da su oboje sklopili trostrani ugovor s trećom osobom - opskrbljivačem koji nije pod obvezom javne usluge, a koji u tom ugovoru prema krajnjem kupcu koji nije kućanstvo preuzima obvezu isporuke električne energije kupljene od proizvođača, a prema proizvođaču obvezu preuzimanja njegove električne energije radi isporuke krajnjem kupcu koji nije kućanstvo, kao i za preuzimanje svih drugih obveza i odgovornosti vezanih uz isporuku električne energije krajnjem kupcu koje opskrbljivači inače preuzimaju slijedom njihovog sudjelovanja na tržištu električne energije. Nije prihvaćen Uređeno na drugačiji način u Prijedlogu zakona.
16 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Predlažemo da se odredba 3(2)(5) promijeni na sljedeći način: “aktivni kupac znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru (lokaciji) smještenom unutar definiranih granica ili u drugom prostoru (lokaciji) ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost”. Obrazloženje: Primjećujemo da definicija aktivnog kupca, kako je utvrđena u prijedlogu zakona, nije u skladu s Direktivom (EU) 2019/944 koja nudi širu definiciju. Članak 2. točka 8. Direktive (EU) 2019/944 glasi: »active customer means a final customer, or a group of jointly acting final customers, who consumes or stores electricity generated within its premises located within confined boundaries or, where permitted by a Member State, within other premises, or who sells self-generated electricity or participates in flexibility or energy efficiency schemes, provided that those activities do not constitute its primary commercial or professional activity”. Hrvatski prijevod definicije, koja proizlazi iz Direktive (EU) 2019/944, je sljedeći: “aktivni kupac” znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili ako države članice to dopuštaju, u drugom prostoru ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost”;. Takva šira definicija Direktive, koja ne ograničava proizvodnju ili potrošnju električne energije od strane aktivnog kupca sa zahtjevima vlasništva nad prostorom (lokacijom), pri čemu riječ »premise« ne bi trebala biti prevedena usko u smislu »objekta« (»zgrade«) već šire, u smislu »lokacije«, omogućuje šire uključivanje i povezivanje aktivnih kupaca u zajednici, istovremeno pružajući učinkovitu pravnu osnovu za situacije koje u praksi (mogu) nastaju. U praksi lako može doći do situacije da električna energija nije uvijek proizvedena u uređajima postavljenima »u prostoru« već su oni postavljeni na lokacijama/zemljištu »uz prostor« ili potpuno odvojeno od prostora. Takvo šire razumijevanje odredbe Direktive (EU) 2019/944 u skladu je i sa stavkom 1. članka 15. koji određuje da se aktivne kupce ne smije ograničavati nerazmjernim i diskriminacijskim tehničkim ili administrativnim zahtjevima te istodobno slijedi svrhu 46. točke Preambule Direktive koja jasno potiče i odražava namjeru povezivanja aktivnih kupaca u energetske zajednice bez obzira na to gdje se (lokacijski) nalazi njihova mjerna točka (obračunsko mjerno mjesto). Iz svih navedenih razloga predlažemo da se utvrdi definicija aktivnog kupca koja će biti u skladu s definicijom u Direktivi (EU) 2019/944 i koja će u cijelosti obuhvatiti njezino značenje. Nije prihvaćen S obzirom da je pravo članice stavljanje opcije vezane uz vlastit i drugi prostor, smatramo da pravo gradnje i postavljanja na tuđem prostoru nije obuhvat ovog zakona te zato ovdje nije niti navedeno, Za korištenje drugih prostora potrebna može se koristit ugovorne odnos sa vlasnikom ili drugi zakonski dozvoljeni oblici korištenja npr koncesija.
17 Megajoule Adria d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Prijedlog je da se u stavku (2) pod točkom 72. izmijeni definicija na način da glasi: Opskrba električnom energijom znači kupnja i prodaja električne energije na veleprodajnom tržištu, prodaja električne energije krajnjim kupcima što uključuje i prodaju električne energije povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije velikim kupcima, skladištima energije, otkup električne energije od aktivnih kupaca, skladišta energije i proizvođača te agregiranje. Obrazloženje: potrebno je omogućiti sklapanje korporativnih ugovora između OEiVUK proizvođača te korporacija - velikih kupaca - termin koji je potrebno dodatno definirati i kojemu se omogućuje sklapanje takvog ugovora s proizvođačem iz OIEiVUK. Navedenim uređenjem bi se povećao broj potencijalnih otkupljivača električne energije od proizvođača iz OIEiVUK čime se olakšava njihova samostalna integracija na tržiše električne energije. Korištenje korporativnih ugovora potiče se direktivom Renewable Energy Directive koja predviđa da zemlje članice EU identificiarju i otklone barijere kako bi se potaknulo korištenje ovih ugovora. Trenutno je to moguće eventualno implementirati samo kroz tripartitni ugovor između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca ili proizvođač iz OIEiVUK mora imati dozvolu i za opskrbu električnom energijom. Također, moguće je i razmotriti neko drugo rješenje od predloženog koje bi pojednostavnilo trenutnu situaciju. Mnoge obveze koje su nametnute opskrbljivačima su prvenstveno propisane zbog opskrbe krajnjih kupaca kategorije kućanstvo što u slučaju korporativnih ugovora nije slučaj te bi trebalo ići u smjeru pojednostavljenja i micanja barijera za prodaju električne energije velikim kupcima kroz korporativne ugovore. U daljnjem tekstu Nacrta prijedloga Zakona potrebno je uvesti opciju sklapanja korporativnih ugovora te isto definirati i omogućiti kroz Pravila organiziranja tržišta elektrilne energije. Nije prihvaćen Dio vezan uz obnovljive izvore se rješava u posebnom propisu koji uređuje područje obnovljivih izvora.
18 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. U stavku 2. točka 11. (distribucija električne energije) na kraju teksta dodati „električnom energijom“. U stavku 2. predlaže se novi tekst točke 58. koji glasi: „nefrekvencijska pomoćna usluga znači usluga kojom se koristi operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava u svrhu regulacije napona u stacionarnom stanju, injektiranja brzo djelujuće jalove struje, tromosti za osiguranje stabilnosti lokalne mreže, struje kratkog spoja, sposobnosti crnog starta te sposobnosti otočnog pogona; Obrazloženje: Predložena definicija je usklađena s Direktive (EU) 2019/944 (članak 2., točka 49.) U stavku 2. predlaže se novi tekst točke 66. koji glasi: „operator distribucijskog sustava znači fizička ili pravna osoba odgovorna za pogon, održavanje te razvoj izgradnju distribucijske mreže na danom području i, kada je to primjenjivo, međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti distribucijske mreže da udovolji razumne zahtjeve za distribucijom električne energije“ Predlaže se razmotriti ukidanje izraza „operator skladišta energije“ iz stavka 2 točke 68. i u pripadnim člancima. Također, predlaže se razmotriti korištenje izraza „spremnik električne energije“ umjesto „skladište električne energije“, a „skladištenje“ zamijeniti s „pohrana“ ili slično. U stavku 2. međusobno uskladiti točke 77. i 89. ili brisati točku 77. U stavku 2. u točki 81. riječ „distributerima“ zamijeniti s „operatorima sustava“. U stavku 2. dodati točku 85a: 85.a „redispečiranje” znači mjera, uključujući ograničavanje, koju aktivira operator sustava promjenom proizvodnog obrasca, obrasca opterećenja, ili oboje, kako bi se promijenili tokovi snaga u elektroenergetskom sustavu i smanjilo fizičko zagušenje ili na neki drugi način zajamčila sigurnost sustava; Obrazloženje: Većina novih definicija (u odnosu na važeći ZoTEE) unesena je iz DIREKTIVA (EU) 2019/944. i UREDBE (EU) 2019/943. Ova definicija predstavlja vrlo važnu mjeru koju provode operatori sustava (članak 2. točka 26. u UREDBI). U stavku 2. predlaže se novi tekst točke 92. koji glasi: „srednji napon (SN) znači naponske razine koje su veće od 1 kV i koje su manje od 110 kV“ Obrazloženje: Ako je visoki napon od 110 kV do uključivo 220 kV te ako je niski napon do 1 kV, onda je srednji napon „između“, Odnosno, to su naponi koji su između 1 kV i 110 kV (ne uključujući navedene iznose). U stavku 2. predlaže se novi tekst točke 113. koji glasi: „zagušenje (zagušenje, zagušenju tržišta, fizičkom zagušenju ili strukturnom zagušenju) znači zagušenje kako je definirano u odredbama članka 2. u Uredbi (EU) 943/2015 i odredbama članka 2. u Uredbi (EU) 1222/2015“. Obrazloženje: Opća definicija koja je navedena u Uredbi (EU) 943/2015 (članak 2.) glasi: „zagušenje znači situacija u kojoj se ne može udovoljiti svim zahtjevima sudionika na tržištu za trgovinu između mrežnih zona jer bi znatno utjecali na fizičke tokove snaga na elementima mreže koji ne mogu prihvatiti te tokove snaga“ Međutim, sukladno Uredbi (EU) 1222/2015 postoje tri „podvrste“ zagušenja: • „zagušenje tržišta” znači stanje kad je ekonomski višak kod jedinstvenog povezivanja dan unaprijed ili unutardnevnog povezivanja ograničen kapacitetom između zona trgovanja ili ograničenjima pri dodjeli; • „fizičko zagušenje” znači svako mrežno stanje kada se predviđenim ili ostvarenim tokovima snage krše toplinske granice elemenata mreže i stabilnost napona ili granice kutne stabilnosti elektroenergetskog sustava; • „strukturno zagušenje” znači zagušenje u prijenosnom sustavu koje se može jednoznačno odrediti, predvidljivo je, zemljopisno stabilno tijekom određenog vremenskog razdoblja i često se ponavlja u stanjima normalnog pogona elektroenergetskog sustava; U distribuciji električne energije „zagušenje“ je novi pojam i često se krivo tumači radi gore navedenih razlika u definiciji. Također, treba uočiti da se određena tumačenja zagušenja većinom mogu primijeniti na prijenosnu mrežu (međuzonska ograničenja u trgovini, raspoloživi kapaciteti za razmjenu, interkonekcijski vodovi,…), pri čemu ODS može , ali samo ograničeno „pomagati“ OPS-u u smanjenju zagušenja u prijenosnoj mreži. Za distribucijsku mrežu (lokalno) „zagušenje“ se može tumačiti najčešće pod pojmom „fizičko zagušenje“ (definicija je dana u Uredbi (EU) 1222/15). Radi toga je predloženo brisanje predložene definicije iz prijedloga ovog zakona, a svaki operator će odredbe ovog zakona koja spominju „zagušenje“ detaljnije obraditi u svojim pravilima, u kojima će preuzeti određene propisane aktivnosti vezane za „zagušenja“. U stavku 2. predlaže se točku 115. jednoznačno definirati (zajamčena opskrba, uključujući i zajamčeni otkup električne energije). Nije prihvaćen Uređeno na drugačiji način.
19 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. stavak 2. točka 4. predlažemo preuzeti definiciju iz Direktive, tako da glasi: „agregiranje znači funkcija koju obavlja fizička ili pravna osoba koja kombinira opterećenja većeg broja kupaca ili proizvedenu električnu energiju radi prodaje, kupnje ili dražbe na bilo kojem tržištu električne energije.“ stavak 2. točka 5. predlažemo da se u članku 3. definiraju „usluga fleksibilnosti“ ili u protivnom zamjena naziva „usluga fleksibilnosti“ s nekim od definiranih izraza na primjer „energija uravnoteženja“ stavak 2. nakon točke 10. predlažemo dodati točku 10a. „dijeljenje ili razmjena električne energije znači opskrbu električnom energijom iz proizvodnih postrojenja unutar energetske zajednice građana bez neposredne fizičke blizine proizvodnom postrojenju i vezanosti za zajedničku mjernu točku, te bez utjecaja na prikupljanje mrežarine, tarifa i naknada koje odnose na opskrbu električnom energijom prema krajnjem kupcu.“ Obrazloženje: U direktivi je engleski izričaj „sharing“ i spominje se kod energetske zajednice građana – te je tako potrebno definirati. Sharing je prevedeno kao dijeljenje/razmjena. Citat iz preambule Direktive: „Razmjena električne energije članovima ili vlasnicima udjela omogućuje opskrbu električnom energijom iz proizvodnih postrojenja unutar zajednice bez neposredne fizičke blizine proizvodnom postrojenju i vezanosti za zajedničku mjernu točku. Ako se električna energija dijeli, to dijeljenje ne bi smjelo utjecati na prikupljanje mrežnih pristojbi, tarifa i pristojbi koje se odnose na tokove električne energije. To bi dijeljenje trebalo olakšati u skladu s obvezama i točnim vremenskim okvirima za uravnoteženje, mjerenje i namirenje.“ U prijedlogu Zakona izostavljena je definicija pojma „kupac s vlastitom proizvodnjom“. Pošto se taj izraz koristi i u ZOIEiVUK predlažemo da se ta definicija vrati, odnosno molimo pojašnjenje da li je kupac s vlastitom proizvodnjom obuhvaćen pojmom „aktivni kupac“ u nacrtu prijedloga Zakona, te da li će se pojam „aktivni kupac“ koristiti i u novom prijedlogu izmjena i dopuna ZOIEiVUK. stavak 2. točka 55. predlažemo odvojiti pojmove „naknade za promjenu opskrbljivača/agregatora“ od „naknade za raskid ugovora“, jer se prema članku 22. stavku 2. i 3. one razlikuju i propisano je da se jedna naplaćuje, a druga ne. stavak 2. točka 58. ispraviti definiciju nefrekvencijske pomoćne usluge tako da se glasi „nefrekvencijska pomoćna usluga znači pomoćna usluga koja nije vezana uz održavanje frekvencije u elektroenergetskom sustavu, a kojom se koristi operator sustava u svrhu osiguravanja stabilnosti sustava i usluge otočnog pogona.“ Obrazloženje: U predloženoj definiciji se navodi da ista uključuje „usluge sustava“, a po definiciji usluge sustava čine i „frekvencijske usluge“, nije logično u frekvencijske imati podskup nefrekvencijskih usluga. stavak 2. nakon točke 66. predlažemo dodati novi pojam tako da glasi: „operator mjesta za punjenje električnih vozila krajnji je kupac električne energije, koji pruža uslugu punjenja električnom energijom korisnicima električnih vozila. stavak 2. točka 68. predlaže se korigirati pojam tako da glasi „operator postrojenja za skladištenje energije znači fizička ili pravna osoba koja skladišti energiju.“ stavak 2. točka 72. predlaže se korigirati definiciju prema Direktivi, tako da glasi: „opskrba električnom energijom znači prodaja električne energije kupcima, uključujući daljnju prodaju .“ Obrazloženje: Opskrbljivač može (ali i ne mora) biti agregator. Budući se vrste agregiranja trebaju opisati u Pravilima organiziranja tržišta električne energije, ne treba agregatore navoditi u definiciji opskrbe, tim više što agregiranje uključuje više različitih modela sa i/ili bez opskrbljivača. Dodatno treba izbaciti iz pojma opskrbe kupnja i prodaja na veleprodajnom tržištu, jer je isto u suprotnosti sa značenjem trgovine kao djelatnosti. Također skladišta energije nisu krajnji kupac ako služe za sigurnost sustava. Naime ako se ovom definicijom obuhvate sve navedene djelatnosti, onda one kao takve niti ne postoje, a navode se kao različite u članku 4. „Energetske djelatnosti“ ovog prijedloga ZOTEE-a. stavak 2. nakon točke 79. predlažemo dodati točku 79a. koja glasi: „prekozonski kapacitet znači kapacitet za prekogranično trgovanje električnom energijom putem prijenosne mreže.“ stavak 2. nakon točke 86. predlažemo dodati točku 86a. koja glasi: „redispečiranje znači zahtjev operatora sustava za smanjenjem ili povećanjem proizvodnje, potrošnje ili skladištenja električne energije radi povećanja sigurnosti i smanjenja zagušenja u mreži, koji se vrednuje, obračunava i naplaćuje. Obrazloženje: Usluga se treba vrednovati te se sve vrste pomoćnih usluga moraju moći naplaćivati (primjerice primarna rezerva se još ne naplaćuje, kao što ne postoji još tržište jalove snage). stavak 2. točka 89. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „skladište električne energije znači postrojenje za skladištenje energije u kojem se električna energija skladišti pretvorbom u neku drugi oblik energije, a podrazumijeva reverzibilne elektrane, crpne elektrane, električne kotlove sa spremnikom, toplinske pumpe priključene na centralne toplinske sustave, baterijske spremnike, elektrolizatore sa spremnikom vodika i ostala postrojenja iz kojih se u reverzibilnom procesu može proizvesti električna energija ili njezina uporaba kao nositelja energije.“ Obrazloženje: Predlaže se iz predložene definicije izbaciti izričaj „uređaje“ (jer se prethodno nigdje ne koristi, već izričaj postrojenje) te izbaciti izričaj „u koje se električna energija može spremiti“ jer to nije tehnički moguće. stavak 2. točka 104. predlažemo u definiciju dodati i malo poduzetništvo (kupci kategorije poduzetništvo s tarifnim modelom plavi ili bijeli). stavak 2. točka 107. predlaže se dopuniti definiciju tako da glasi: „usluge sustava znači usluge elektroenergetskog sustava nužne za rad prijenosnog i distribucijskog sustava koje obuhvaćaju vođenje elektroenergetskog sustava, održavanje frekvencije, održavanje napona i ponovnu uspostavu napajanja, a kupuje ih operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava po tržišnim ili reguliranim uvjetima“ Obrazloženje: Sve usluge koje se nabavljaju moraju se vrednovati, tako i sve vrste pomoćnih usluga potrebno je obračunati i platiti (primjerice primarna rezerva se još ne naplaćuje, kao što ne postoji još tržište jalove snage). stavak 2. točka 116. predlaže se dodati točku 116.a tako da glasi: „zatvoreni distribucijski sustav je sustav koji je priključen na prijenosnu mrežu i koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene industrijske ili trgovačke lokacije ili lokacije sa zajedničkim uslugama“ Nije prihvaćen S obzirom da je primijenjeno tekst išao u pojašnjavanje na temelju EU definicija nismo u mogućnosti staviti promjene a isto tako dodavanjem nekih definicija bi nastao problem odnosno neusklađenost sa primjenom tih definicija u daljnjem tekstu.
20 Franjo Turek PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. U članak 3. ubaciti slijedeće pojmove Virtualno obračunsko mjerno mjesto Virtualno ili zamišljeno obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži na kojem se, na temelju očitanja dvaju ili više obračunskih mjernih mjesta i pomoću matematičkih operacija, određuju parametri električne energije radi obračuna. Podsistem za bazu obračunskih mjernih podataka mora imati mogućnost stvaranja grupa obračunskih mjernih podataka koje definira korisnik u svrhu prikupljanja podataka, obrade i izvještavanja. Kada se definira virtualno obračunsko mjesto, baza podataka će omogućiti automatsku izradu podataka virtualnog obračunskog mjesta. Proizvodnja iz OIE za vlastite potrebe Proizvodnja električne energije iz OIE za vlastite potrebe pretpostavlja da je potrošač (kupac) investirao u postrojenje za proizvodnju električne energije iz OIE za vlastite potrebe, odnosno za vlastitu potrošnju te ga kao takvog koristi za proizvodnju za vlastite potrebe. Neto isporučena električna energija Neto isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu, a koja je proizvedena u proizvodnom postrojenju ili proizvodnoj jedinici koja koristi obnovljive izvore energije i umanjena za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja, a u slučaju kupaca s vlastitom proizvodnjom umanjena za svu potrošnju krajnjeg kupca. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim mjestima, odnosno priključcima, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Nije prihvaćen Pitanje vezano uz propis iz područja obnovljivih izvora energije
21 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. PRIJEDLOG: „točka 34. korisnik mreže znači fizička ili pravna osoba koja je s operatorom sustava sklopila ugovor o priključenju odnosno ugovor o korištenju mreže u svrhu predaje električne energije u prijenosnu mrežu ili distribucijsku mrežu ili u svrhu preuzimanja električne energije iz prijenosne mreže ili distribucijske mreže,“ OBRAZLOŽENJE: Korisnik mreže se postaje temeljem potpisanog ugovora o priključenju sa operatorom sustava, te je potrebno taj Ugovor unijeti u definiciju. Prihvaćen Definicija preuređena.
22 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. PRIJEDLOG: „točka 72. Opskrba električnom energijom“ znači kupnja i prodaja električne energije na veleprodajnom tržištu, prodaja električne energije krajnjim kupcima, skladištima energije i povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za potrebe omogućavanja njihovih ugovora s velikim kupcima, otkup električne energije od aktivnih kupaca, skladišta energije i proizvođača te agregiranje“ OBRAZLOŽENJE: Potrebno je omogućiti sklapanje korporativnih ugovora između proizvođača iz OIE i korporacija. Predloženi način je da se doda definicija velikog kupca i proizvođaču iz OIE omogući sklapanje ugovora s njim. Moguće je razmotriti i bilo koje drugo rješenje koje bi pojednostavnilo trenutnu situaciju u kojoj to mora biti tripartitni ugovor proizvođač-opskrbljivač-kupac ili proizvođač mora biti opskrbljivač. Obveze koje postoje za opskrbljivače umnogome su uvjetovane time da se ne prodaje kućanstvima te stoga treba pojednostavniti prodaju velikim kupcima. Proizvođači iz OIE stoga ne bi trebali ispunjavati sve što i opskrbljivači te je u daljnjem tekstu potrebno razraditi mogućnost sklapanja tog tipa korporativnih ugovora. Nije prihvaćen Pitanje vezano uz propis iz područja obnovljivih izvora energije.
23 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Poštovani, predlažemo da u Stavak 3, Članak 18. i 63. dodate i energiju rekuperativnog kočenja vlakova. Tada bi članci izgledali ovako: (18) energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija rekuperativnog kočenja vlakova, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin. (63) obnovljivi izvori energije – obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, energija mora, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija rekuperativnog kočenja vlakova, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, Sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je pravno definirati energiju rekuperativnog kočenja vlakova kao obnovljivu energiju. To je električna energija koju HŽ INFRASTRUKTURA preko kontaktne mreže (KM) vraća u prijenosnu mrežu putem elektrovučnih podstanica (EVP-ova). Nadalje, potrebno je uskladiti Zakon o tržištu električne energije sa Zakonom o željeznici (NN 32/2019-642), Članak 26. koji kaže : "Električna energija za vuču vlakova Članak 26. (1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (2) Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (3) Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova. (4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit. (5) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta. (6) Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova. (7) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem. (8) Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima. (9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije." Nije prihvaćen Nije sadržaj ovog zakona. Pitanje vezano uz propis iz područja obnovljivih izvora energije.
24 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Članak 4, stavak 1: U energetske djelatnosti treba dodati i otkup električne energije. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (1): "Energetske djelatnosti (u daljnjem tekstu: elektroenergetske djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, su: 1. proizvodnja električne energije, 2. prijenos električne energije, 3. distribucija električne energije, 4. organiziranje tržišta električne energije, 5. opskrba električnom energijom, 6. agregiranje, 7. otkup električne energije, 8. trgovina električnom energijom, 9. skladištenje energije, 10. organiziranje energetske zajednice građana, 11. operator zatvorenog distribucijskog sustava." Nije prihvaćen Na navedeni način bi se nepotrebno napravio i tako složeni sustav još složenijim odnosno predstavljao bi dodatno administrativno opterećenje.
25 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Predlažemo da se 9. točka 1. stavak 4. članka briše i da dosadašnja 10. točka 1. stavka 4. članka postane 9. točka toga članka. Obrazloženje: Direktiva (EU) 2019/944 u svojim odredbama ne propisuje i ne prepoznaje zajednice građana kao neovisnog sudionika na tržištu. Zato je odredba, koja organiziranje energetske zajednice građana određuje kao energetsku djelatnost, za koju je u skladu sa stavkom 3. članka 4. potrebno izdavanje rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti, suprotno odredbama Direktive (EU) 2019/944. Direktiva (EU) 2019/944 u članku 16. stavku 1. točki e) navodi da su energetske zajednice građana podložne “nediskriminacijskim, poštenim, razmjernim i transparentnim postupcima i naknadama, uključujući registraciju i licenciranje”, ali ovu odredbu treba shvatiti u kontekstu da se spmenuta načela uzimaju u obzir u postupku registracije i licenciranja, kada su takve licence propisane za pojedine djelatnosti, na pr. za opskrbu električnom energijom, agregaciju, itd. Međutim, Direktiva ni na koji način ne zahtijeva od države članice da uvede licenciranje i za energetske zajednice. Štoviše, smatramo da, uzimajući u obzir šire tumačenje Direktive i njezine svrhe (da države članice aktivno potiču uspostavljanje što većeg broja energetskih zajednica i otklone sve nepotrebne prepreke za njihovo uspostavljanje), Direktiva čak zabranjuje takvo licenciranje. Pridobivanje posebne dozvole za organiziranje energetske zajednice građana, naime, znači nepotrebnu administrativnu prepreku i opterećenje bez dodane vrijednosti, koja će imati ometajući učinak na uspostavljanje i organizaciju energetske zajednice građana, osim ako ta dozvola neće uključivati i dozvolu za obavljanje drugih relevantnih tržišnih energetskih djelatnosti (to jest: opskrbu električnom energijom, agregiranje, trgovinu električnom energijom, skladištenje energije…) te neće uključivati i drugih aktivnosti koje su navedene u stavcima 12., 13. i 14. članka 26. Prijedloga Zakona o tržištu električne energije. Nije prihvaćen Upravo suprotno navedenome, stav je da energetska zajednica kao udruga može biti osnovana i upravo zbog jednakosti je potrebno da bude registrirana djelatnost energetske zajednice jer po svim svojim pravima ona ima prava ali upravo je potrebno zbog nediskriminacije da se osigura da bude dozvola za tu djelatnost energetske zajednice jer i time ona može obavljati sve svoje djelatnosti .bez dodatnih dozvola opskrbe ili trgovine, jer to sve je sadržano u dozvoli zajednice koja te djelatnosti obavlja.
26 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. U stavku 1. točka 10. nije dobar naziv energetske djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
27 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. PRIJEDLOG: Članak 4. stavak (1) točka 10. umjesto : „operator zatvorenog distribucijskog sustava“ treba pisati: „distribucija električne energije u zatvorenom distribucijskom sustavu.“ OBRAZLOŽENJE: u članku 3. u kojem se definiraju značenja pojedinih pojmova, pod točkom 71. navodi se: „operator zatvorenog distribucijskog sustava znači energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije električne energije u zatvorenom distribucijskom sustavu“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
28 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. U Članak 4. (Energetske djelatnosti) trebalo bi dodati slijedeći tekst: (4) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. Tada bi članak 4. izgledao ovako: (1) Energetske djelatnosti (u daljnjem tekstu: elektroenergetske djelatnosti), u smislu ovoga Zakona, su: 1. proizvodnja električne energije, 2. prijenos električne energije, 3. distribucija električne energije, 4. organiziranje tržišta električne energije, 5. opskrba električnom energijom, 6. agregiranje, 7. trgovina električnom energijom, 8. skladištenje energije, 9. organiziranje energetske zajednice građana, 10. operator zatvorenog distribucijskog sustava. (2) Elektroenergetske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, obavljaju se kao javne usluge i kao tržišne djelatnosti. (3) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati elektroenergetske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: dozvola) sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drugačije nije propisano ovim Zakonom. (4) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je uskladiti Zakon o tržištu električne energije sa Zakonom o željeznici (NN 32/2019-642), Članak 26.: "Električna energija za vuču vlakova Članak 26. (1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (2) Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (3) Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova. (4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit. (5) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta. (6) Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova. (7) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem. (8) Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima. (9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije." Nije prihvaćen Nije sadržaj ovog zakona vidi odgovor kod primjedbe broj 23.
29 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 5. U stavku 9. zamijeniti riječi: „neometane“ sa „sigurne“ i „izdaje“ s „daje“ te brisati „,odnosno duljini položenog podmorskog kabela“. Obrazloženje: Stavak ima puni smisao ako se elektroenergetska infrastruktura na prostoru pomorskog dobra ne specificira, jer se time ne ograničava možebitna optimalna izgradnja/dogradnja određenih elemenata u nadležnosti operatora sustava. Prihvaćen Prihvaća se.
30 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 5. stavak 6. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(5) Elektroenergetski subjekti iz stavka 5. ovoga članka dužni su osigurati potrebne uvjete za redovitu i sigurnu opskrbu krajnjih kupaca električne energije kupnjom te električne energije od proizvođača, od trgovaca, od drugih opskrbljivača, na organiziranom tržištu električne energije ili iz uvoza.“ Obrazloženje: Prava i obveze bi trebala biti jednaka za sve neovisno o postrojenjima koja se potiču kroz cijenu/premiju, primjerice nuklearna elektrana također doprinosi neutralnom CO2 scenariju. Također, mišljenja smo kako se isključivo brisanjem ovog dijela stavka 6. osigurava provedba članka 8. stavka 4. te odredbe članka 40. Nije prihvaćen Potrebno je omogućiti prednost otkupu zelene energije obnovljivim izvorima.
31 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Na kraju teksta dodati „ali ne više od jednog ugovora po pojedinom obračunskom mjernom mjestu“. Obrazloženje: U cilju otklanjanja dvojbi u tumačenju, predlaže se redefinirati ovu odredbu (jedan ili više ugovora o opskrbi za više OMM, ne dva ili više ugovora o opskrbi za jedno OMM). Nije prihvaćen Potrebno postaviti sve uvjete da se isto može osigurati.
32 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 12. Članak 12. stavak (5) Članice Zajednice OIE HGK predlažu da osim ovlaštenog izvođača i korisnik mreže može izvoditi na složenom priključku pridjeljive poslove na izgradnji priključka. Korisnik mreže, odnosno investitor, mora imati mogućnost graditi svoj priključak uz nadzor i suglasnost operatora sustava. Nije prihvaćen U prijedlogu se radi se o dijelu mreže kojim upravlja operator sustava, a ne dio koji je korisnikov te prema tome potrebno je da dio mreže grade samo oni koji su za to verificirani, nitko korisniku ne zabranjuje da se i za takove radove licencira.
33 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 12. U stavku 2. predlaže se jasnije (točnije) definirati dio teksta „osim u slučaju priključka koji je jednostavna građevina sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji za koji nije nužno riješiti imovinskopravne odnose s trećim stranama.“ Nije prihvaćen Predlagatelj primjedbe nije objasnio problem odnosno ono što je nejasno.
34 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 12. stavak 2. predlažemo korigirati ili dodati st.2a. koji glasi: „ Pravila o priključenju na prijenosnu odnosno distribucijsku mrežu moraju definirati sadržaj, scenarije proračuna tokova snaga i referentnih modela mreže za izradu EOTRP-a iz stavka 2. ovog članka i biti usklađena s Desetogodišnjem planom razvoja prijenosne mreže i Desetogodišnjem planom razvoja distribucijske mreže.“ Obrazloženje: Metodologija izrade EOTRP-a treba biti javno dostupna kao i scenariji po kojima se analiziraju uvjeti priključenja, te trebaju biti podložni javnoj raspravi. Scenariji koji se koriste kod EOTRP-a i za izradu Desetogodišnjih planova razvoja mreža, trebali bi biti jednaki. To do sada nije bio slučaj i izazivalo je teškoće u razvoju investicijskih projekata. Djelomično prihvaćen Djelomično usklađeno.
35 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 12. PRIJEDLOG: Dodati novi stavak (5), ostale pomaknuti: „(5) Stvaranje tehničkih uvjeta u mreži nije obaveza korisnika mreže niti je uvjet za priključenje i početak korištenja mreže od strane korisnika mreže.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je pojedini korisnik mreže odgovoran za pojačanja i nadogradnju mreže dolazi do stihijskog razvoja mreže koji ovisi o dinamici i uspjehu pojedinog komercijalnog projekta. U takvom sustavu nemoguće je transparentno i objektno odrediti odgovornosti pojedinih korisnika mreže za duboko pojačanje mreže. Također je nemoguće uskladiti prava i obaveze pojedinih korisnika mreže ako dođe do promjena ili odustajanja drugih korisnika mreže. Pravne i financijske obaveze preuzete u Ugovorima o priključenju postaju teško provedive i za korisnika mreže i za operatora sustava zbog manjka dugoročno stabilnog i predvidivog plana i realizacije investicija u mrežu. U takvom sustavu je teško primijeniti nove tehnologije i iskoristiti sav potencijal sustava. Razvoj mreže mora biti strateški planiran i proveden od strane operatora sustava na način da se postigne optimalna iskoristivost postojeće mreže i sustavno planirana nadogradnja/pojačanje mreže koje je usklađeno sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske i Europske unije, a sve sa ciljem da se izbjegnu nepotrebni troškovi i izgradnja mreže. Na taj način postoji dugoročno stabilni i predvidljivi okvir za priključenje novih korisnika mreže sa poznatim troškovima. Pojednostavljuju se procedure, lakša je primjena inovacija i novih tehnologija, lakše je osigurati izvore financiranja, poglavito iz sredstava Europske unije te je lakše uspostaviti suradnju između operatora distribucijskog i prijenosnog sustava kao i suradnju sa drugim operatorima sustava u susjednim državama i na europskoj razini. PRIJEDLOG IZMJENA SADAŠNJEG STAVKA "5": „Na složenom priključku poslove na izgradnji može izvoditi i ovlašteni izvođač ili korisnik mreže.“ OBRAZLOŽENJE: Operator sustava je investitor, ali nositelj projekta snosi trošak. U redu je da OS nadzire tehnički izgradnju i stvaranje uvjeta. Onaj tko plaća trošak mora imati pravo kontrole troška (uz uvjet da su ispunjeni tehnički uvjeti i zahtjevi) – tako npr. platiti više ako želi da se radovi izvrše što brže. Korisnik mreže mora imati mogućnost graditi svoj priključak za koji snosi troškove, uz nadzor od strane operatora sustava. Takva procedura se već koristi kod većine priključaka na prijenosnu mrežu. Djelomično prihvaćen Djelomično usklađeno.
36 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 13. U stavku (2) propisati obvezu savjetovanja s zainteresiranom javnošću. U prijelaznim i završnim odredbama propisati rok. Nije prihvaćen Riješeno na drugi način vidi članke koji govore o pojedinim obvezama operatora sustava.
37 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 13. S obzirom na dvojbe u tumačenju odredbi važećeg Zakona o tržištu električne energije vezano za postupke nabave roba, radova i usluga koji se odnose na priključenje na mrežu, predlaže se „usuglasiti“ stavak 4. s Upravom za trgovinu politiku javne nabave. Ključna dvojba odnosi se na usklađenost ovog Zakona sa odredbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanja uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu. U stavku 10. točka 2. iza „isporučenu električnu energiju“ dodati „,naknadu za korištenje mreže ili naknadu neovlaštenu potrošnju električne energije,“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 13. stavak 5. predlažemo dopuniti tako da glasi: „(5) Naknade za priključenje skladišta električne energije na mrežu moraju biti utemeljene na stvarnim troškovima tehničkog priključenja na mrežu u smislu preuzimanja električne energije iz mreže, bez podlijeganja nerazmjernim administrativnim postupcima ili troškovima.“ Nije prihvaćen Navedeno nije sadržaj zakona treba odrediti kroz sustav regulacije odnosno pitanje regulatornog tijela i njegove neovisnosti.
39 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 14. Članak 14. stavak (2) Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati kako navedeno obuhvaća i uspostavu „zatvorenog distribucijskog sustava“ u kojemu je nužno omogućiti izravnan vod kupca s proizvođačem. Nije prihvaćen Zatvoreni distribucijski sustav nije predviđen na predloženi način.
40 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 14. Prijedlog: molimo da se izbaci dio u stavku 2. predmetnog članka koji glasi: "kojima je odbijen pristup mreži" Obrazloženje: pravo na napajanje električnom energijom putem izravnog voda od proizvođača mora biti omogućeno svima. Nije prihvaćen Potpuno ispravno u teoretskom, upravo da se ne dogodi navedeni kaos potrebno je regulirati navedeno pravo a ne omogućiti svakome da ima svoj vod.
41 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 14. Predlaže se definiranje kriterija naponske razine i/ili priključne snage za izdavanje suglasnosti za izgradnju i pogon izravnog voda. Nije prihvaćen Predlagatelj nije dao prijedlog naponskih razina.
42 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 14. stavak 1. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(1) Svi proizvođači s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske, kojima je odbijen pristup mreži, ili zbog strateškog interesa Republike Hrvatske imaju pravo na napajanje električnom energijom vlastitih prostora, svojih ovisnih društava i kupaca putem izravnog voda bez podlijeganja nerazmjernim administrativnim postupcima ili troškovima, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije.“ stavak 2. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(2) Svi krajnji kupci kojima je odbijen pristup mreži, pojedinačno ili skupno, na području Republike Hrvatske, ili zbog strateškog interesa Republike Hrvatske, imaju pravo na napajanje električnom energijom putem izravnog voda od proizvođača, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije.“ Stavak 3. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(3) Agencija može izdati suglasnost za izgradnju izravnog voda ako je pristup mreži odbijen od strane operatora sustava u skladu s 12. ovoga Zakona ili ako je pred Agencijom pokrenut postupak za rješavanje spora o odbijanju ili ograničavanju pristupa mreži, ili zbog strateškog interesa Republike Hrvatske.“ Nije prihvaćen Navedeno je sukladno EU propisu. Jedinstveno rješenje na području EU je potrebno kako bi se osiguralo postojanje jedinstvenog EU tržišta. Upravo zbog toga je potrebno da izričaj bude jedinstven.
43 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 14. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (2): „Svi krajnji kupci kojima je odbijen pristup mreži pojedinačno ili skupno ili ako je to potrebno za uspostavu zatvorenog distribucijskog sustava, , na području Republike Hrvatske imaju pravo na napajanje električnom energijom putem izravnog voda od proizvođača, uz prethodno ishođenu suglasnost Agencije.“ OBRAZLOŽENJE: U zatvorenom distribucijskom sustavu treba omogućiti kupcu direktan vod sa proizvođačem. Nije prihvaćen Vidi odgovor za primjedbu 39. koja je ista.
44 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. Članak 16. stavak (1) Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da bi zakonodavac trebao razmotriti ponovno uvođenje prethodne elektroenergetske suglasnosti na osnovu koje bi potencijalni investitor putem natječaja osigurao obuhvat projekta, a potom uz određenu razinu sigurnosti ulaganja, ishodio daljnje dozvole. Energetsko odobrenje bi trebalo sadržavati samo obuhvat projekta, a kasnije bi se trebali dodavati priključni vodovi. Drugim riječima, energetsko odobrenje bi se izdavalo s namjerom da se kasnije dopuni priključnim vodovima, a svrha energetskog odobrenja bi tada bila dodjela prava razvijanja projekta na određenoj lokaciji unutar 5 godina. Procesom drugih dozvola trebalo bi omogućiti da nositelj energetskog odobrenja jedini ima pravo na zemljište, odnosno da energetsko odobrenje postane tražena dokumentacija u propisima o upravljanju državnom imovinom. Takav okvir bi bio dobro posložen i doprinio bi rješavanju problema (posebice razvijanje više projekata na jednoj lokaciji, koji pak uzrokuju zagušenja priključne mreže jer se traži više zahtjeva za EOTRP na istoj lokaciji, a svi se računaju kao da će se priključiti, iako to u stvarnosti fizički nije moguće). Nadalje, članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da je upitna zakonitost provedbe natječaja u odnosu na prava poduzetnika i poslovanje. Postavlja se pitanje zašto bi poduzetnik morao javno obznaniti i dati svoj projekt na znanje državi kako bi ona na osnovu njega raspisala natječaj, s obzirom da je jedno od zajamčenih i zakonom propisanih prava „intelektualno vlasništvo“ pojedinca. Zato se predlaže da država prije nego što raspiše natječaj, osigura projekte, pripremi podloge te osigura prava za razvoj istih. Članak 16. stavak (2) Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se ovim stavkom obuhvati i termin „promjena snage proizvodnih postrojenja“. Nije prihvaćen U Prijedlogu zakona je raspisan jasna stav predlagatelja Zakona u kojem smislu i s kojom svrhom se izdaje energetsko odobrenje. Isto tako, provedba natječaja je vrlo jasna i transparenta te se projekti investitora ne mogu smatrati intelektualnim vlasništvom, te smatramo da se temeljne slobode ostvaruju upravo na način da se investitori sami natječu u izradi projekata i pripremi podloga radije nego da im država određuje i ograničava njihove investitorske potencijale. Primjedba na Članak 16. stavak (2) - Prihvaća se.
45 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. Na kraju stavka 2 dodati „i u slučaju povećanja priključne snage“ Prihvaćen Prihvaća se.
46 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. U stavcima 2 i 4 spominju se samo proizvodna postrojenja, iako je u stavku 1 bilo spomenuto i skladište električne energije. Smatramo da treba nadopuniti sa skladištima, odnosno predlažemo sljedeći tekst: Stavak (2): "Za rekonstrukciju i/ili revitalizaciju postojećih proizvodnih postrojenja te skladišta električne energije ne provodi se javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja." Stavak (4): "Kriteriji za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja i skladišta električne energije iz stavka 1. ovoga Zakona na području Republike Hrvatske trebaju uzimati u obzir sljedeće:..." Prihvaćen Prihvaća se.
47 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. Članak 16, stavak 1: Vrlo je nejasno raspisano što je svrha te na koga se odnosi provođenje javnog natječaja od strane ministarstva kod novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije. Odnosi li se ovo na sve elektrane/skladišta koja investitori žele graditi ili samo na strateške elektrane, one na javnim zemljištima, iznad određene instalirane snage itd. Prihvaćen Prihvaća se.
48 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. Prijedlog: Brisati iz stavka 3. integrirani nacionalni energetski plan jer nije aktualno i limitira razvoj projekta. Obrazloženje: Spomenuti Plan je izrađen u 12/2019 te već sada ne odražava realno stanje proizvodnih postrojenja VE koje trenutno iznosi 794,95 MW: https://www.hops.hr/page-file/vwv70yxf1w1OC5O3W84xg1/vjetroelektrane/Popis%20VE%20u%20pogonu_29072020.pdf , a ishođenu građevinsku dozvolu ili energetsko odobrenje ima 612 MW projekata VE, što s instaliranim kapacitetom na mreži iznosi 1406,95 MW, dok je prema tom Planu u periodu 2021.-2030. predviđeno1364-1634 MW VE priključenih na mreži. Po tome ispada da je do kraja desetljeća moguće ishoditi energetska odobrenja za još samo 227,05 MW projekata VE. Ista stvar, čak i nepovoljnija je s brojkama za SE. Prihvaćen Prihvaća se.
49 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. Predlaže se u naslovu iznad članka izraz „kapaciteta“ zamijeniti s izrazom „postrojenja“ stavak 1. nije usklađen sa člankom 17. stavkom 3. i stavkom 13. predlaže se nakon izraza „…Ministarstvo provodi javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja…“ dodati izraz „kada je to svrhovito ili opravdano,“ te nakon izraza „nediskriminacijskim kriterijima“ dodati izraz „…s primarnim fokusom na zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.“ stavak 4. točka 10. i 11. predlažemo umjesto izraza „doprinos proizvodnog ili skladišnog kapaciteta“ pisati izraz „doprinos proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije“ stavak 4. točka 12. predlažemo umjesto izraza „proizvodnog kapaciteta“, pisati izraz „proizvodnog postrojenja,“ Prihvaćen Prihvaća se, osim da: nakon izraza „nediskriminacijskim kriterijima“ dodati izraz „…s primarnim fokusom na zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.“ - Smatramo da u postizanju ciljeva nije potrebno ograničavati niti postavljati fokus na zemljišta u vlasništvu RH.
50 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (3): „Prilikom odlučivanja o provođenju javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja Ministarstvo će se, u smislu postizanja udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, voditi na način da se minimalno dosegnu ciljevi određeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu „ OBRAZLOŽENJE: Sukladno važećim EU direktivama, ciljevi iz Strategije i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana moraju biti minimum za ostvariti. Nije prihvaćen Ministarstvo se prilikom odlučivanja o provođenju javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja u smislu postizanja udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, vodi ciljevima određenim strateškim dokumentima, ali to ne isključuje mogućnost investitorima da ulažu u daljnji razvoj OIE preko granica koje je država dužna osigurati.
51 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 16. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (2): „Za promjenu snage, rekonstrukciju i/ili revitalizaciju postojećih proizvodnih postrojenja ne provodi se javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja. „ OBRAZLOŽENJE: S dodavanjem termina „promjena snage“ su pokriveni svi slučajevi eventualne potrebne promjene kod postojećih proizvodnih postrojenja. Prihvaćen Prihvaća se.
52 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se doda novi stavak 8. te ponovno numeriraju daljnji stavci: „Dokumentacija iz stavka 7. ovog članka će uz drugu dokumentaciju propisanu uredbom iz stavka 22. (sada 22., odnosno 23. ako se doda novi stavak 8.) biti obvezan sadržaj svih ponuda na natječaju za energetsko odobrenje, uz razuman rok za dostavu natječajne dokumentacije.“ Navedeno se predlaže budući je potrebno osigurati da svi zainteresirani ponuditelji dostave dokumentaciju koja se dostavlja uz iskaz interesa, uz dostatan rok za prikupljanje dokumentacije. U slučaju prekratkog roka za dostavu dokumentacije svi zainteresirani će biti onemogućeni u sudjelovanju na natječaju, osim inicijatora, što bi ozbiljno narušilo smisao samog natječajnog postupka. članak 17. stavak (4) Članice Zajednice OIE HGK predlažu da Operator sustava na svojim stranicama objavi javno dostupan popis tvrtki odnosno ovlaštene osobe koje mogu izraditi Elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) na mrežu. Nadalje, članice Zajednice OIE HGK smatraju da je rok od 15 dana za davanje preliminarnog mišljenja prekratak budući da Operator sustava trenutno ima stotine zahtjeva za EOTRP-om. Trenutna situacija je da imamo više tisuća megavata (MW) zahtjeva za EOTRP-om, dok je prijenosna mreža 220 kV i 400 kV poluprazna. članak 17. stavak (5) S obzirom da je člankom 17. stavkom 4. propisano da je Operator sustava dužan dati preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja uz koju je potrebno priložiti područje obuhvata unutar prostornog plana, članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da nema potrebe da se odredba spušta i na tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave. Zato se predlaže brisati stavak 5. članka 17. članak 17. stavak (6) Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se naknada za izdavanje energetskog odobrenja koju je pravna ili fizička osoba iz stavka 2. ovog članka dužna platiti, kasnije prizna kao dio troškova priključenja na mrežu ili kao jamstvo ozbiljnosti ponude. Na taj način bi se investitore rasteretilo dodatnih troškova u počecima razvoja projekta. članak 17. stavak(7) Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da lokacijske uvjete treba brisati. Lokacijski uvjeti se mogu supstituirati lokacijskom informacijom prema Zakonu o prostornom uređenju, a lokacijska informacija se treba izdavati u propisanom roku (8 dana) kako bi svi investitori bili u jednakoj situaciji. Lokacijski uvjeti nemaju smisla jer bez EOTRP-a oni ne mogu uključivati priključni vod. Stoga bi se ovom procedurom tjeralo investitore da traže lokacijske uvjete bez priključenja, a to bi značilo kompliciranje postupka ishođenja lokacijske dozvole. Zato članice Zajednice OIE HGK smatraju da investitoru treba prepustiti odluku o trenutku traženja lokacijskih uvjeta kada to za investitora ima smisla, a ne tjerati ga na parcijalna rješenja. Dodatno, lokacijski uvjeti se ne mogu zatražiti bez Rješenja o utjecaju na okoliš pa stoga sam EZO kao uvjet tada ništa ne znači. (Definicija lokacijskih uvjeta iz Zakona o prostornom uređenju, članak 3. točka 18. Lokacijski uvjeti - kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom odnosno građevinskom dozvolom.) Članak 17. stavak (7) točka 5 Navedenu izjavu moguće je dati tek nakon izrade idejnog projekta. Da bi se idejni projekt izradio, potrebno je ishoditi posebne uvjete i za to je potrebno imati Rješenje o utjecaju na okoliš i EOTRP ako se želi u zahvat uvrstiti i priključni vod. Iako je u točki 2. propisano samo idejno rješenje i cijeli ovaj postupak je moguće pokrenuti bez EOTRP-a, ovu točku nije moguće ispuniti bez Rješenja o utjecaju na okoliš i EOTRP-a. Članice Zajednice OIE HGK smatraju da bi izjava da je idejno rješenje u skladu s prostornim planom bila prihvatljivija ili alternativno, potpuno uklanjanje ove točke. članak 17. stavak (7) točka 6 Traži se velik dio podataka koji se već treba nalaziti u idejnom rješenju. Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se napravi jedno idejno rješenje sa studijom izvedivosti na kraju te bi se tako zadovoljile točke 2. i 6. Odnosno, predlaže se u točki 2. propisati uvjete tražene iz studije izvedivosti. Pritom se predlaže isključiti informacije o fazama i/ili etapama gradnje jer će se one svakako utvrđivati u lokacijskim/građevinskim dozvolama. članak 17. stavak (7) točka 7 Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da je bolji pojam "lomne točke" u odnosu na „vršne točke“ jer uključuje i obuhvate nepravilna oblika. Također, predlaže se dodati u nastavku rečenice termin „bez obuhvata trase priključnog dalekovoda“ s obzirom da se trasa dalekovoda definira u postupku ishođenja lokacijske dozvole temeljem posebnih uvjeta ili aktom temeljem kojeg se može započeti s gradnjom. U tom slučaju izričaji su sljedeći: - „za sunčane elektrane, mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta bez obuhvata trase priključnog dalekovoda“. - „pozicija postrojenja hidroelektrane i geotermalne elektrane mora biti utvrđena s jednom vršnom točkom bez obuhvata trase priključnog dalekovoda“ - „za vjetroelektrane mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta koji sadrži planirani raspored vjetroagregata, te po potrebi poziciju mjernog stupa i trafostanice bez obuhvata trase priključnog dalekovoda“ - „za elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, elektrane na tekuća biogoriva, elektrane na ostale obnovljive izvore energije, kogeneracijska postrojenja koja koriste otpad i druga obnovljiva goriva, te hibridna proizvodna postrojenja, mora biti utvrđena pozicija postrojenja s jednom vršnom točkom bez obuhvata trase priključnog dalekovoda“ članak 17. stavak (7) točka 8. Članice Zajednice OIE HGK smatraju da bi trebalo propisati iznos jamčevine po kW tako da svi budu u istoj poziciji. Dodatno, postavlja se niz pitanja: Može li se kriterij jamčevine zadovoljiti putem bankovne garancije? Može li se raditi o internacionalnoj bankovnoj garanciji? Hoće li postojati određena lista banaka koja ih može izdati i/ili banka s određenim kreditnim rejtingom? Hoće li biti izdan određeni predložak za bankovnu garanciju? Može li bankovna garancija biti na engleskom jeziku? članak 17. stavak (8) Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati opciju povrata u slučaju da se u budućem Rješenju o utjecaju na okoliš onemogući provedba investicije u svrhu zaštite okoliša. članak 17. stavak (9) S obzirom da su ovim prijedlogom hidroelektrane izuzete od javnog natječaja za energetsko odobrenje, članice Zajednice OIE HGK traže pojašnjenje kako je moguće dobiti koncesiju za korištenje vodne snage bez energetskog odobrenja. Također se postavlja pitanje što je u tom slučaju sa zemljištem potrebnim za postrojenje hidroelektrane, cjevovodima, pristupnim cestama itd. članak 17. stavak (10) S obzirom da su ovim prijedlogom geotermalne elektrane izuzete od javnog natječaja za energetsko odobrenje, članice Zajednice OIE HGK traže pojašnjenje kako je moguće dobiti ugovor o eksploataciji bez energetskog odobrenja. Također se postavlja pitanje što je u tom slučaju sa zemljištem potrebnim za postrojenje i sve ostalo. članak 17. stavak (14) Članice Zajednice OIE HGK primjećuju da za dostavu ponuda nigdje nije propisano da osim samog investitora koji je poslao iskaz interesa, i svi ostali ponuđači trebaju imati minimalnu dokumentaciju propisanu ovim Zakonom koju je imao investitor koji je iskazao interes. članak 17. stavak (15) Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da se mogućnošću sudjelovanja i/ili udjela u projektu jedinice lokalne samouprave ostavlja prostor za manipulaciju, odnosno ostvarivanje većeg broja bodova na natječaju bez jasno definiranog načina kako i u kojem vremenskom roku će se nadzirati realizacija sudjelovanja JLS. Naime, prema navedenom, investitor može ostaviti mogućnost sudjelovanja JLS u visokom postotku, a potom iz bilo kojeg razloga (npr. nemogućnost ulaganja od strane JLS) to uopće ne provesti. Nadalje, iz točke 15. je potrebno brisati „visina naknade jedinici lokalne samouprave“ jer je ta naknada određena. Ili se treba pozvati na "Odluku o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije" u kojoj je već propisano da 0.01 kn/kWh isporučene energije ide lokalnim jedinicama samouprave. Ovaj iznos je vrlo značajan već sam po sebi i predstavlja zbilja poštenu naknadu općinama. članak 17. stavak (17) Članice Zajednice OIE HGK postavljaju pitanje zašto energetsko odobrenje ograničiti na obnovljive izvore energije? Energetsko odobrenje važi za sve izvore energije, kao i natječaj. Dakle, obveza je raspisivanje natječaja za sve projekte (termoelektrane, toplane, hidroelektrane (velike), nuklearne elektrane i dr.). Energetsko odobrenje se mora ishoditi neovisno o povlaštenom/nepovlaštenom statusu članak 17. stavak (19) Članice Zajednice OIE HGK smatraju da je potrebno propisati koji je trenutak kada se energetsko odobrenje smatra konzumiranim, odnosno da vrijedi pet godina i da se smatra konzumiranim ishođenjem građevinske dozvole. Djelomično prihvaćen Predmetno uređenje biti će određeno Uredbom o javnom pozivu za natječaj za dodjelu energetskog odobrenja. -članak 17. stavak (4) - Prihvaća se -članak 17. stavak (5) - Ne prihvaća se - Predmetno uređenje smatramo nužnim kako bi se ispunile sve potrebne odrednice za što uspješnije provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja. -članak 17. stavak (6) i (7), stavak (7) točka 5., 6., 7. - prihvaća se. -članak 17. stavak (7) točka 8. - prihvaća se - Predmetno uređenje biti će dodatno uređeno Uredbom o javnom natječaju za izdavanje energetskog odobrenja. -članak 17. stavak (8) - Ne prihvaća se - Smatramo da je to opravdani rizik koji investitori prihvaćaju u slučaju izdavanje energetskog odobrenja. -članak 17. stavak (9) - Ne prihvaća se - Energetsko odobrenje se izdaje nakon ishođenja koncesija za korištenje vodne snage, te nije potrebno prolaziti dvaputa kroz natječaj. -članak 17. stavak (10) - Ne prihvaća se - Energetsko odobrenje se izdaje nakon ishođenja koncesija za korištenje vodne snage, te nije potrebno prolaziti dvaputa kroz natječaj -članak 17. stavak (14) i (15) - prihvaća se -članak 17. stavak (15) točka 15. - Ne prihvaća se - Smatramo da je to iznimno važan element za određivanje kriterija za odlučivanje o najpovoljnijoj ponudi, jer kriteriji koji je trenutno određen je minimalni iznos, a moguće je na taj način sudjelovati u sveopćem razvoju lokalnih područja. -članak 17. stavak (17) - prihvaća se -članak 17. stavak (19) - Djelomično se prihvaća.
53 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Prijedlog: kao jedan od kriterija opisanih stavkom 15 dodati i udjele u projektu lokalnih energetskih zajednica i agregatora. Obrazloženje: u svrhu dodatnog poticanja lokalnih energetskih zajednica ili djelovanja agregatora potrebno je osim udjela u projektu jedinica lokalne samouprave uključiti i udjela u projektu energetske zajednice ili agregatora. Nije prihvaćen Smatramo da takva mogućnost nije isključena ali da bi takvo dodatno opredjeljenje u Prijedlogu zakona dodatno zakompliciralo procese.
54 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Predlažemo, da se nakon točke 22. članka 17. doda nova točka 23. sa sljedećim sadržajem: Primarno se predlaže: »(23)Odredbe 16. i 17. članka ovoga Zakona u cijelosti se ne primjenjuju i ne koriste u slučaju izgradnje novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije na zemljištima (površina) i nekretninama u privatnom vlasništvu«. Obrazloženje:U člancima 16. i 17. nije jasno određeno provodi li se javni natječaj samo u slučajevima kada se radi o zemljištima u javnom vlasništvu. Ukoliko zakonodavac ili Ministarstvo sadržaj 16. i 17. članka razlažu na način, da se javni natječaj provede tako u slučajevima, kada se radi o zemljištu u javnom vlasništu, kako i u slučajevima, kada se radi o zemljištu u privatnom vlasništvu, predlažemo, da se doda odredba u kojoj se izričito navodi da se odredbe 16. i 17. članka, koje određuju postupak izdavanja energetskog odobrenja za novi proizvodni kapacitet i postupak javnog natječaja, u cijelosti ne primjenjuju u slučaju izgradnje novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije na zemljištima i nekretninama u privatnom vlasništvu (bez obzira da li se izgradnja novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije uvrštava pod jednostavne građevine ili ne). Takvo razumijevanje odredbe te isključivanje privatnih zemljišta (površina)/nekretnina iz propisanih zahtjeva i postupaka odlučivanja o provedbi javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, kako je doneseno u 16. i 17. članku, je također u skladu sa zahtjevima prava privatnog vlasništva i slobodne gospodarske inicijative. Ovime bi zakonodavac pri javnom natječaju za energetsko odobrenje u primjeru privatnog zemljišta, neopravdano i neutemeljeno kršio prava privatnog vlasništva. Želimo naglasiti, da bi bio zakonski zahtjev za provedbu javnog natječaja za potrebe izdavanja energetskog odobrenja na zemljištima/nekretninama u privatnom vlasništvu neusklađen sa člankom 8 Direktive (EU) 2019/944, koji uređuje kriterije za izdavanje energetskog odobrenja, jer taj članak ne zahtjeva obveznu provedbu javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja na zemljištima u privatnom vlastništvu. Alternativno, ako zakonodavac ili Ministarstvo sadržaj članaka 16. i 17. tumače na način da se energetsko odobrenje može izdati također i u slučaju neprovedenog javnog natječaja, daje se sljedeća primjedba: Za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije na privatnih zemljišta/nekretnine ne provodi se javni natječaj (zbog poštivanja i zaštite prava na privatno vlasništvo i slobodne gospodarske inicijative), pri čemu se energetsko odobrenje za izgradnju novog proizvodnog postrojenja ili skladišta električne energije, osim u slučaju jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, izdaje na osnovu eksplicitnih, unaprijed postavljenih, transparentnih kriterija, pri čemu se kriteriji jasno i posebno definiraju uredbom Vlade RH uvažavajući kriterije članka 8. Direktive (EU) 2019/944, koji reguliše izdavanje energetskog odobrenja. Također ukazujemo i pozivamo se na to, da članci 16. i 17. trebaju biti usklađeni sa odredbom članka 8. Prijedloga Zakona o tržištu električne energije, koja za krajnje kupce propisuje konkurentno, fleksibilno i nediskriminacijsko tržište električne energije i izričito propisuje da u Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno neopravdano otežavanje: prekogranične trgovine električnom energijom, sudjelovanja krajnjih kupaca između ostalog u upravljanju potrošnjom, ulaganja u proizvodnju energije, posebice promjenjivu i fleksibilnu, skladištenja energije te uvođenja elektromobilnosti, itd. Prihvaćen Prihvaća se.
55 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Predlažemo, da se odredba 17(15) promijeni na sljedeći način: »Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude određeni u javnom pozivu iz stavka 14. ovoga članka, između ostalih, uključuje da ponder ponuđene cijene nosi 40% bodova, ponder najmanje za konkurentnost proizvodnog postrojenja nosi 20% bodova, ponder za visinu naknade jedinici lokalne samouprave i/ili mogućnost sudjelovanja i/ili udjela u projektu jedinice lokalne samouprave nosi 40% bodova u kojoj će sukladno aktu kojim se dozvoljava gradnja proizvodno postrojenje biti izgrađeno i energetsku učinkovitost.“ Obrazloženje: Predlažemo da se postoci (%) bodova definiraju za svaki kriterij koji utječe na odabir najpovoljnije ponude ovim člankom, odnosno kako je već navedeno da 40% bodova nosi ponder ponuđene cijene, da se ostalih 60% bodova definira kod svih kriterija koji utječu na odabir. Trenutni prijedlog za odabir najpovoljnije ponude ostavlja puno manevarskog prostora za prilagodbu kriterija natječaja te isti nije dovoljno transparentan. Prema ovom prijedlogu, određeni javni poziv može definirati da kriterij visina naknade jedinici lokalne samouprave u jednom javnom pozivu bude 20% bodova, a u drugom 50% bodova. Navedeno treba za sve natječaje unaprijed biti definirano upravo ovim stavkom, da bi odredba smisleno slijedi načelom transparentnosti, tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, zabrane diskriminacije, uzajamnog priznavanja i razmjernosti (načela, koja također vrijede u postupcima javne nabave). Uključivanje lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije u smislu prihoda ili direktnog uključivanja u mogućnosti sudjelovanja treba imati jednaku vrijednost u bodovima kao i ponuđena cijena jer samim time lokalne zajednice će kroz projekte OIE imati mogućnosti i poticaja da iste projekte što više razvijaju i potiču te svojim općinama i gradovima doprinesu u energetskoj transformaciji te prihodima. Prihvaćen Prihvaća se.
56 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. stavak 3. predlaže se na kraj stavka nakon izraza „svrhovito“ dodati izraz „…i ukoliko nije u suprotnosti s drugim zakonskim odredbama ili propisima.“ Obrazloženje: Neki energetski propisi također reguliraju mogućnost raspolaganja državnim zemljištem npr. Zakon o upravljanju državnom imovinom, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o uređenju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Uredba o šumskom zemljištu, pa bi raspisivanje natječaja moglo biti u koliziji s tim propisima. stavak 4. predlaže se obrisati rok od 15 dana jer smatramo da nije realan te ga je potrebno definirati podzakonskim aktom (Uredbom, Pravilnikom o priključenju ili drugim aktom). stavak 7. točka 3. predlažemo umjesto dokumenta „elaborat zaštite okoliša“ predlažemo staviti dokument MGOR „Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za navedeno proizvodno postrojenje“ Obrazloženje: Time se potvrđuje da je elaborat zaštite okoliša ispravno napravljen te da se kreće prema proceduri izdavanja rješenja. stavak 7. točka 5. predlaže se da izmjena tako da glasi: „5. Izjava ovlaštenog projektanta da je idejni projekt usklađen s posebnim uvjetima javno-pravnih tijela“ Obrazloženje: Smatramo da ova točka nije usklađena sa Zakonom o gradnji te da projektant može dati izjavu o usklađenosti idejnog ili glavnog projekta s uvjetima javnopravnih tijela izdanih u sklopu postupka ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. U svakom slučaju potrebno je napraviti usklađenje ove točke s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja prije izrade konačnog teksta ZOTEE ili obrisati tekst. stavak 7. točka 6. zadnja crtica – potrebno je ispraviti tako da glasi: „- predviđenu proizvodnju u kWh po zauzetoj površini za solarne elektrane“ stavak 17. potrebno dodati da se u slučaju ako nema javnog natječaja, također izdaje energetsko odobrenje. stavak 19. potrebno je uskladiti trajanje energetskog odobrenja s trajanjem lokacijske i/ili građevinske dozvole. Prihvaćen Primjedba na: - stavak 3. - Ne prihvaća se - Smatramo da predmetno uređenje odredbe nije nužno i da se i bez unošenje predmetnog prijedloga podrazumijeva. - stavak 4., 5., 7. točka 3., 5., 6. i stavak 17. - Prihvaća se - stavak 19. - Djelomično prihvaćeno.
57 VSB Obnovljiva Energija Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Predlaže se dodati novi stavak 8. te ponovno numerirati daljnje stavke: Dokumentacija iz stavka 7. ovog članka će uz drugu dokumentaciju propisanu uredbom iz stavka 22. (sada 22., odnosno 23. ako se doda novi stavak 8.) biti obvezan sadržaj svih ponuda na natječaju za energetsko odobrenje, uz razuman rok za dostavu natječajne dokumentacije. Obrazloženje: Potrebno je osigurati da svi zainteresirani ponuditelji dostave dokumentaciju koja se dostavlja uz iskaz interesa, uz dostatan rok za prikupljanje dokumentacije. U slučaju prekratkog roka za dostavu dokumentacije svi zainteresirani će biti onemogućeni u sudjelovanju na natječaju, osim inicijatora, što bi ozbiljno narušilo smisao samog natječajnog postupka. Prihvaćen Dodatno uređenje biti će propisano kroz Uredbu o javnom natječaje za izdavanje energetskog odobrenja.
58 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. Predlaže se dodati novi stavak 8. te ponovno numerirati daljnje stavke: Dokumentacija iz stavka 7. ovog članka će uz drugu dokumentaciju propisanu uredbom iz stavka 22. (sada 22., odnosno 23. ako se doda novi stavak 8.) biti obvezan sadržaj svih ponuda na natječaju za energetsko odobrenje. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je osigurati da svi ponuditelji dostave dokumentaciju koja se dostavlja uz iskaz interesa jer samo tako će svi ponuditelji imati jednaka prava i obveze, neće biti korištenja intelektualnog vlasništva drugih ponuditelja te će omogućiti provjeru kriterija za odabir ponude. Prihvaćen Dodatno uređenje biti će propisano kroz Uredbu o javnom natječaje za izdavanje energetskog odobrenja.
59 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA STAVKA (19): „Energetsko odobrenje izdaje se na rok od pet (5) godina u kojem nositelj projekta mora dostaviti važeću lokacijsku dozvolu ili građevinsku dozvolu ili drugu ispravu kojom se odobrava građenje proizvodnog postrojenja osim u slučaju jednostavnih proizvodnih postrojenja. Energetsko odobrenje će se ukinuti u slučaju prestanka važenja lokacijske ili građevinske dozvole ili drugog akta temeljem kojeg se može graditi ili ako nositelj projekta nije ispunio druge obveze iz energetskog odobrenja ili ih nije ispunio u roku“ OBRAZLOŽENJE: Cilj dobivanja energetskog odobrenja na javnom natječaju je da se osigura pozicija za prioritetni razvoj projekta u daljnjim postupcima, te da se u navedenom roku dobije lokacijska dozvola ili akt za gradnju, temeljem kojega je energetsko odobrenje konzumirano i vrijedi dok vrijede i te dozvole. Naime razvoj projekata prije početka gradnje može trajati i do samih 5 godina, nakon čega ide gradnja, a rješavanje imovinsko pravnih poslova može trajati cijelo vrijeme do kraja izgradnje projekta. Radi toga smatramo 5 godina kao rok prihvatljiv ukoliko se uvaži ova nadopuna. Prihvaćen Prihvaća se.
60 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENA TEKSTA STAVKA (17): „Na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, Ministarstvo izdaje energetsko odobrenje, koje ne jamči njegovom nositelju da će moći izgraditi proizvodno postrojenje, nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na prostoru (nekretnini) koji je odobren i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine, ali se smatra dokazom pravnog interesa za osnivanje prava služnosti i/ili pravo građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja .“ OBRAZLOŽENJE: Energetsko odobrenje se stječe na javnom natječaju i dodjeljuje se najpovoljnijem ponuđaču, koji s njim stječe pravo rješavanja imovinsko pravnih odnosa, jer nositelj projekta u tom slučaju je jedina osoba koja ima to pravo. Prihvaćen Prihvaća se.
61 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE TEKSTA STAVKA (8): „dokaz o uplati jamčevine ili dostava bankarske garancije, kao jamstvo ozbiljnosti ponude“ OBRAZLOŽENJE: Ostaviti obje mogućnosti kao sredstva za jamstvo ozbiljnosti ponude. Prihvaćen Prihvaća se.
62 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 7. PODTOČKE 4: „za elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, elektrane na tekuća biogoriva, elektrane na ostale obnovljive izvore energije, kogeneracijska postrojenja koja koriste otpad i druga obnovljiva goriva, te hibridna proizvodna postrojenja, mora biti utvrđena pozicija postrojenja s jednom vršnom točkom bez obuhvata trase priključnog dalekovoda.“ OBRAZLOŽENJE: U ovoj ranoj fazi razvoja projekta, nije moguće definirati trasu priključnog dalekovoda. Ista će biti definirana u postupku ishodovanja lokacijske dozvole i posebnih uvjeta ili akta temeljem kojega se može pristupiti gradnji. Prihvaćen Prihvaća se.
63 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 7. PODTOČKE 3: „za vjetroelektrane mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta bez obuhvata trase priključnog dalekovoda.“ OBRAZLOŽENJE: U ovoj ranoj fazi razvoja projekta, nije moguće definirati trasu priključnog dalekovoda. Ista će biti definirana u postupku ishodovanja lokacijske dozvole temeljem posebnih uvjeta. Također, radi specifičnosti tehnologije razvoja vjetroelektrana, poziciju buduće trafostanice, raspored vjetroagregata i poziciju mjernog stupa također predlažemo ne definirati u ovom koraku, jer je rana faza razvoja projekta. Do lokacijske dozvole će biti definirane sve potrebne stavke. Prihvaćen Prihvaća se.
64 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 7 PODTOČKE 2: „pozicija postrojenja hidroelektrane i geotermalne elektrane mora biti utvrđena s jednom vršnom točkom bez obuhvata trase priključnog dalekovoda.“ OBRAZLOŽENJE: U ovoj ranoj fazi razvoja projekta, nije moguće definirati trasu priključnog dalekovoda. Ista će biti definirana u postupku ishodovanja lokacijske dozvole i posebnih uvjeta ili akta temeljem kojega se može pristupiti gradnji. Prihvaćen Prihvaća se.
65 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 7 PODTOČKE 1: „za sunčane elektrane, mora biti utvrđen prostor razvoja projekta te vršne točke prostora razvoja projekta bez obuhvata trase priključnog dalekovoda.“ OBRAZLOŽENJE: U ovoj ranoj fazi razvoja projekta, nije moguće definirati trasu priključnog dalekovoda. Ista će biti definirana u postupku ishodovanja lokacijske dozvole i posebnih uvjeta ili akta temeljem kojega se može pristupiti gradnji. Prihvaćen Prihvaća se.
66 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 6. PODTOČKA 6: „informacije o fazama i/ili etapama gradnje“ OBRAZLOŽENJE: S tekstom ove točke nepotrebno se ograničava razvoj projekta jer u trenutku ishođenja EO će tržišno biti dostupne određene tehnologije proizvodnih jedinica dok u trenutku izgradnje postrojenja te iste proizvodne jedinice mogu već biti zastarjele (osobito uzevši u obzir dugotrajan poostupak razvoja projekata u RH). Ovime se direktno postupa suprotno načelu "BAT-Best available techology, jer je vrlo izgledno da će se tijelo nadležno za izdavanje LD i GD vezati na podatke iz EO. Također napominjemo da će BAT u trenutku izgradnje izgledno biti ekološki prihvatljiviji (manja zauzeća površina, manje štetni materijali, itd.) te stoga preporučamo brisanje ovaj dio teksta. Nije prihvaćen U ovom trenutku postupka nije važan podatak o fazama/etapama gradnje.
67 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKA 5: „Izjavu ovlaštenog projektanta da je idejno rješenje usklađeno sa prostornim planom“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvu izjavu ne može dati niti jedan ovlašteni projektant bez prethodno ishođenih posebnih uvjeta odnosno lokacijskih uvjeta od javno-pravnih tijela temeljem idejnog rješenja. Tek kada su ishođeni posebni uvjeti, te je onda Idejni projekt izrađen sukladno posebnim uvjetima ovlašteni projektant može dati ovakvu izjavu, jer u suprotnom postupa sukladno protivno odredbama Zakona o prostornom uređenju i intenih akata kojima se uređuje postupanje i poslovanje projektanata. Prihvaćen Prihvaća se.
68 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKA 4: „elaborat mogućnosti priključenja“ OBRAZLOŽENJE: Kao i u slučaju Elaborata Zaštite Okoliša (EZO) kojeg izrađuju ovlaštenici nadležnog Ministarstva, potrebno je da Operator Sustava objavi popis ovlaštenika koji će moći izraditi Elaborat Mogućnosti Priključenja (EMP) i koji će kao takav biti dostatan za predaju zahtjeva za iskaz interesa, kao što je i EZO. Preliminarno mišljenje u ovoj fazi nije važno ni potrebno, te dodatno opterećuje postupak, a u izradi EOTRP-a, temeljem dobivenog EO-a će se definirati svi uvjeti i troškovi priključenja. Prihvaćen Prihvaća se.
69 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (7) TOČKE 1: „Dokaz da se lokacija, za koju je iskazan interes nalazi u prostornom planu“ OBRAZLOŽENJE: Nije moguće dostaviti lokacijske uvjete jer se isti definiraju sukladno članku 140. Zakona o prostornom uređenju, određuje i definiraju kroz Lokacijsku dozvolu, a uzevši u obzir da se EO izdaje prije LD nije moguće dostaviti lokacijske uvjete. Prihvaćen Prihvaća se.
70 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG DOPUNE STAVKA (6) ILI NOVI STAVAK: „Naknada za izdavanje energetskog odobrenja može se priznati kao jamstvo za ozbiljnost ponude prilikom sudjelovanja na natječaju za dodjelu tržišne premije, ili se priznati kao dio troška priključenja na mrežu operatora prijenosnog ili distribucijskog sustava.“ OBRAZLOŽENJE: Kako bi se izbjeglo dodatno financijsko opterećenje projekta u ranoj fazi razvoja, naknada za izdavanje energetskog odobrenja koja se uplaćuje na račun operatora tržišta električne energije bi se trebala koristiti kao jamstvo za ozbiljnost ponude za sudjelovanje na natječaju za tržišnu premiju ili kao dio troška priključenja. Naime, sa tim uplatama nositelj projekta ulazi u obavezu daljnjeg dostavljanja jamstava ukoliko bude odabran na natječaju, jer za potpis ugovora je potrebno dostaviti značajno veći iznos jamstva za izgradnju postrojenja. Ukoliko ne ide na navedeni natječaj, ima obavezu sukladno Ugovoro o priključenju o plaćanju tog troška. Prihvaćen Prihvaća se.
71 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG: izbaciti Stavak (5) OBRAZLOŽENJE: Uz lokacijsku informaciju koja potvrđuje položaj obuhvata unutar prostorno plana, te dostavljenih Elaborata zaštite okoliša i Elaborata mogućnosti priključenja, izrađenih od strane ovlaštenika (komentar na prethodni stavak) smatramo nepotrebnim dodatne potvrde od tijela državne, lokalne ili područne samouprave, jer su ista već određene suglasnosti dala na usvojene prostorne planove. Nije prihvaćen Predmetno uređenje smatramo nužnim kako bi se ispunile sve potrebne odrednice za što uspješnije provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja
72 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 17. PRIJEDLOG: izbaciti Stavak (4) OBRAZLOŽENJE: Kao i u slučaju Elaborata Zaštite Okoliša (EZO) kojeg izrađuju ovlaštenici nadležnog Ministarstva, potrebno je da Operator Sustava objavi popis ovlaštenika koji će moći izraditi Elaborat Mogućnosti Priključenja (EMP) kojima će Operator Sustava dostavljati stanje u mreži, te promjene upravo u cilju da ovlašteni izrađivač može što preciznije i točnije napraviti traženi EMP. Prihvaćen Prihvaća se.
73 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 18. stavak 3. predlaže se brisati drugu rečenicu, jer je isto detaljno definirano u članku 5., tako da glasi: „(3) Obveze iz stavka 2. ovoga Zakona jasno su definirane, transparentne, nediskriminacijske i provjerljive te moraju elektroenergetskim subjektima iz Europske unije jamčiti jednakost pristupa nacionalnim krajnjim kupcima.“ Nije prihvaćen Nije sukladno EU propisu ujedno je jasno da ukupna cijena se ne regulira nego da je tržišno određena.
74 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 20. Predlažemo da se odredba 20(4) promijeni na sljedeći način: »Kupci iz kategorije kućanstvo dobivaju sažetak uvjeta opskrbe napisan jasno, sažetim i jednostavnim jezikom”. Obrazloženje: Predlažemo da se odredba ograniči samo na kupce iz kategorije kućanstvo jer se kao potrošači smatraju slabijom stranom u ugovornom odnosu s pravnom osobom i zato uživaju dodatna prava i zaštitu, u skladu sa zakonom o zaštiti potrošača. Kod ugovornih odnosa u kojima kupci nisu iz kategorije kućanstvo (nisu potrošači) već iz kategorije poduzetništvo takva odredba nepotrebno opterećuje ugovorni odnos među ugovornim stranama. Prihvaćen Prihvaća se .
75 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 20. S obzirom na dvojbe u tumačenju važećih propisa vezano za pravo opskrbljivača krajnjih kupaca u okviru javne usluge da jednostrano raskine ugovor o opskrbi, smatramo da ovim Zakonom treba jednoznačno definirati ovo pitanje (može ili ne može), s obzirom da se radi o važnom koncepcijskom pitanju. Predlaže se dodati novi stavak 7.a. koji glasi: „(7a) Opskrbljivač krajnjih kupaca u okviru javne usluge ne može jednostrano raskinuti ugovor o opskrbi krajnjem kupcu koji ima važeći ugovor o korištenju mreže.“ Alternativno: u slučaju jednostranog raskida ugovora o opskrbi propisati istodobni raskid ugovora o korištenju mreže. Obrazloženje: potrebno je osigurati da svaki krajnji kupac dok ima važeći ugovor o korištenju mreže, mora imati sklopljen i ugovor o opskrbi u okviru javne usluge. Operator distribucijskog sustava nema osnova za raskid ugovora o korištenju mreže, a javni opskrbljivač raskida ugovor zbog dugovanja i tada operator distribucijskog sustava postaje i opskrbljivač iako za to nema dozvolu. Potrebno je naći način da se riješi ova situacija. Ako ostaje mogućnost raskida ugovora o opskrbi u okviru javne usluge, mora zbog istih razloga biti moguće raskinuti i ugovor o korištenju mreže. Tada predvidjeti odredbu koja bi glasila da kada opskrbljivač u okviru javne usluge raskine ugovor o opskrbi da se po sili zakona raskida i ugovor o korištenju mreže. Napomene: • Vezano za stavak 15., pitanje privremene obustave isporuke električne energije je sve kompleksnije pitanje, a posebice vezano za tumačenje izraza „krajnja mjera“. S obzirom na učestale konfliktne i incidentne situacije u provedbi obustave isporuke električne energije, uključujući fizičke prijetnje i ugroze operativnog osoblja (razni oblici vrijeđanja i prijetnji, korištenje hladnog i vatrenog oružja, zarobljavanje montera, bacanje bombi…), predlaže se propisivanje obveznih predradnji opskrbljivača. Također predlaže se vođenje evidencije provedenih predradnji, te mogućnost provedbe nadzora nad predmetnim radnjama. Pored mjera iz stavka 15. predlaže se dodati i mjeru prisilne naplate putem ovrhe. • Predlaže se (u okviru ovog ili nekog drugog članka) riješiti pitanje javne usluge otkupa električne energije za kupce s vlastitom proizvodnjom, prvenstveno u cilju sprječavanja gubitka stečenog statusa kupca s proizvodnim postrojenjem koji je korisnik postrojenja za samoopskrbu. • S obzirom na učestale slučajeve u kojima je priključak spreman za prvo puštanje pod napon, a investitor nema sklopljen ugovor o opskrbi, predlaže se posebnom odredbom (u ovom ili nekom drugom članku) omogućiti početak korištenja mreže, uz privremeno-početno korištenje javne usluge opskrbe (automatizmom), u cilju skraćenja i pojednostavljenja prvog priključenja na mrežu te boljeg pozicioniranja RH na Doing business ljestvici. Prihvaćen Prihvaća se .
76 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 20. Predlaže se dopuniti naziv iznad članka da glasi „Osnovna ugovora prava i obveze (dužnosti)“, s obzirom su istim kasnije definirana prava ali i obveze opskrbljivača. stavak 1. a povezano s člankom 23. stavak 1., predlaže se dopuniti tako da glasi: „(1) Svi krajnji kupci imaju pravo da im električnu energiju osigurava tržišni opskrbljivač ili opskrbljivač u obvezi pružanja javne usluge opskrbe, na temelju ugovora o opskrbi krajnjeg kupca i/ili ugovora o otkupu električne energije i/ili ugovora o agregiranju, bez obzira na to u kojoj je državi članici Europske unije taj opskrbljivač registriran, pod uvjetom da on poštuje primjenjiva pravila trgovanja i uravnoteženja, pri čemu upravni postupci nisu diskriminacijski prema opskrbljivačima koji su već registrirani u drugoj državi članici.“ stavak 2. točka 7. predlaže se umjesto izraza „metoda pokretanja postupaka“ pisati izraz „pravo pokretanja postupaka“ stavak 3. predlažemo brisati riječ „dobro“. Obrazloženje: Pojam „unaprijed dobro poznati“ ne znači ništa više ili različito od „unaprijed poznati“. stavak 5. predlažemo izraz „o svakoj namjeri izmjene“ zamijeniti izrazom „o svakoj izmjeni“ stavak 6. „(6) Opskrbljivač je dužan izravno i pravodobno, obavijestiti svoje krajnje kupce o svakoj promjeni dijela cijene električne energije koji se slobodno ugovara te o razlozima i opsegu promjene, najkasnije 45 dana prije stupanja promjene na snagu. Minimalni sadržaj obavijesti o promjeni cijena mora sadržavati važeću cijenu, buduću novu cijenu, postotak promjene te utjecaj na ukupan iznos računa.“ Obrazloženje: Odredbe čl. 9. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom propisuje obavještavanje kupaca u roku od 45 dana prije promjena dijela cijene koji se slobodno ugovara odnosno 45 dana i to neovisno o kategoriji kupca. Stoga je potrebno uskladiti rokove u skladu s čl. 9. novih Općih uvjeta koji su na snazi od . listopada 2020. i čije je usklađenje upravo u tijeku. Potrebno je propisati minimalan sadržaj obavijesti o promjeni cijena za kupce kategorije kućanstvo. Radi onemogućavanja zlouporabe od strane alternativnih opskrbljivača u slučaju promjena dijela cijene, naknada i sl. Slijedom navedenog predlažemo obvezati opskrbljivače da obavijest o promijeni dijela cijene minimalno mora sadržavati točno određene parametre. Npr. staru i novu cijenu, postotak promijene i posljedice na ukupan iznos računa za opskrbu. stavak 11. predlaže se izmijeniti dio teksta tako da glasi: „(11) Opskrbljivač je dužan krajnjim kupcima ponuditi poštene i transparentne uvjete opskrbljivača koji ne smiju uključivati neugovorne prepreke za korištenje prava kupaca, kao što je pretjerana ugovorna dokumentacija.“ Obrazloženje: S obzirom da nije propisano što točno podrazumijeva izričaj „napisani jednostavnim i nedvosmislenim jezikom“, predlaže se brisanje istog. stavak 13 predlaže se izmijeniti dio teksta tako da glasi: „(13) Krajnji kupac koji je nezadovoljan kvalitetom usluge opskrbljivača ima pravo opskrbljivaču podnijeti prigovor, a koji je opskrbljivač dužan u najkraćem mogućem roku riješiti.“ Obrazloženje: S obzirom da nije propisano što točno podrazumijeva izričaj „jednostavno, pravedno i brzo“, te kako se isti utvrđuje, predlaže se brisanje istog. Nije prihvaćen Navedeno pravo proizlazi iz uloge kupca, a aktivni kupac, dok aktivni kupac je izvedenica iz kupca a agregator. Obrađeno kroz članak 59. ovog Zakona koji govori o sadržaju Općih uvjeta, koji definira navedena pitanja. Zaštite krajnjih kupaca.
77 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 21. Prijedlog: korigirati opis opskrbljivača iz stavka 2. Obrazloženje: izbaciti uvjet da se pravo ugovora sa dinamičnim utvrđivanjem cijene odnosi isključivo na opskrbljivače sa više od 200.000 obračunskih mjesta. Ovo obveza morala bi biti za sve opskrbljivače neovisno o broju obračunskih mjesta. Nije prihvaćen Sukladno je direktivi EU, a ujedno je postavljeno kao obveza, dok manji opskrbljivači to mogu nuditi kao dodanu vrijednost.
78 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 21. Prijedlog: dopuniti opis stavka 1. poradi činjenice da napredna brojila moraju moći pružati informacije o obračunu krajnjim kupcima u gotovo realnom vremenu. Obrazloženje: Nije jasno riješen način pristupa podacima s brojila za krajnje kupce. ODS ne osvježava bazu u stvarnom vremenu. Iako brojila imaju korisnički port dalje treba ili kabel ili neka bežična tehnologija (koja treba prostor i napajanje u ODS-ovom ormariću). Nije prihvaćen Uređuje se kroz Opće uvjete iz članak 59. a predmetno bi bilo presloženo i predetaljno za zakonsko uređenje.
79 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Članak 22, stavak 1: U uvodu Zakona piše da EU želi da kroz 5 godina postupak promjene opskrbljivača i agregatora mora završiti unutar 24 h. Zašto ovaj zakon ne pokušava pratiti EU legislativu, jer 3 tjedna nije ni blizu 24 h. Predlažemo manji najkraći mogući rok od 3 dana. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (1): "Postupak promjene opskrbljivača i agregatora mora se završiti u najkraćem mogućem roku, a najviše u roku od tri dana od dana zahtjeva korisnika mreže, u skladu s pravilima o promjeni opskrbljivača i agregatora." Nije prihvaćen Riješeno člankom 130. stavak 2. Prijedloga zakona.
80 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Prijedlog: Pojasniti što se podrazumijeva pod kolektivnom promjenom opskrbljivača kod kategorije kupci kućanstvo iz stavka 6. predmetnog članka. Obrazloženje: nejasno je u kojim je slučajevima moguća kolektivna promjena opskrbljivača te zašto ovo vrijedi samo za kategoriju kućanstva a ne npr. i za ustanove u javnom sektoru koje imaju praksu provedbe objedinjene javne nabave. Nije prihvaćen I sada je predmetno moguće kroz Središnji državni ureda za središnju javnu nabavu.
81 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Predlažemo da se odredba 22(5) dopuni i promijeni na sljedeći način: Teret dokazivanja izravnoga gospodarskog gubitka iz stavka 4. ovoga članka snosi opskrbljivač ili agregator, a dopuštenost naknada za raskidanje ugovora nadzire Agencija. Obrazloženje: Vezano za obrazloženja članka 22(3), predlažemo da se i članak 22(5) odgovarajuće dopuni na način da jasno proizlazi da se u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/944 odredba članka 22(5) odnosi i na opskrbljivača, a ne samo na agregatora. Nije prihvaćen Stavci 3. i 4. navode da agregatoru ima pravo na naknadu, a ne opskrbljivač. Zakonodavac je predvidio mogućnost naknade samo za agregatora, dok opskrbljivač to pravo nema s obzirom da to troškove može koristiti za ispunjavanje obveze ušteda energije u području energetske učinkovitosti.
82 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Predlažemo da se odredba 22(4) dopuni i promijeni na sljedeći način: Naknada iz stavka 3. ovoga članka je proporcionalna (proporcionalnost) i ne premašuje izravan gospodarski gubitak (neposredna gospodarska škoda) koji je pretrpio opskrbljivač ili agregator zbog toga što je korisnik mreže raskinuo ugovor, uključujući troškove svih paketa ulaganja ili usluga već pruženih korisniku mreže u okviru ugovora. Obrazloženje: Vezano za obrazloženja članka 22(3), predlažemo da se i članak 22(4) odgovarajuće dopuni na način da jasno proizlazi da se u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/944 odredba članka 22(4) odnosi i na opskrbljivača, a ne samo na agregatora. Nije prihvaćen Vidi primjedbu 81.
83 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Predlažemo da se odredba 22(3) promijeni na sljedeći način: »Opskrbljivač ili agregator mogu naplatiti korisniku mreže naknadu za raskidanje ugovora ako korisnik mreže dobrovoljno raskine ugovor s obveznim trajanjem, s fiksnim cijenama, prije njegova isteka pod uvjetom da takva naknada čini dio ugovora koji je korisnik mreže dobrovoljno sklopio i da su informacije o toj naknadi korisniku mreže jasno priopćene prije sklapanja ugovora. Obrazloženje: U skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/944 i radi izbjegavanja možebitnih sumnji, predlažemo da se izričito navede da pored agregatora i opskrbljivač može naplatiti korisniku mreže naknadu za raskidanje ugovora. Nije prihvaćen Vidi primjedbu 81.
84 KOER d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Predlažemo: Članak 22.(3) promjenu formulacije fiksnih cijena Obrazloženje: Agregator djeluje na tržištu pomoćnih usluga koje je organizirano tako da se ne ugovaraju fiksne cijene nego se svaki tjedan na javnom nadmetanju koje raspisuje operator tržišta definiraju cijene usluga za taj tjedan. Stoga formulacija fiksne cijene ne odgovara stvarnom stanju na tržištu. Nije prihvaćen Predmetno uređenje je sukladno EU direktivi.
85 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. Predlaže se jasnije definirati kolektivnu promjenu opskrbljivača iz stavka 6. (istodobno, na osnovu zahtjeva njihovog ovlaštenog predstavnika…) - bitno je naglasiti da kod kolektivne promjene ona mora biti provedena istodobno. Prihvaćen Uređeno člankom 59. u Općim uvjetima.
86 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 22. stavak 1. predlaže se dopuniti stavak tako da glasi: „(1) Postupak promjene opskrbljivača i agregatora mora se završiti u najkraćem mogućem roku, a najviše u roku od tri tjedna od dana zahtjeva korisnika mreže, u skladu s pravilima o promjeni opskrbljivača i pravilima o promjeni agregatora. Obrazloženje: Pravila o promjeni opskrbljivača i agregatora potrebno je razdvojiti u dvoja pravila i to Pravila o promjeni opskrbljivača i Pravila o promjeni agregatora, zbog toga što može postojati više modela agregiranja odnosno agregatora/opskrbljivač i neovisni agregator, (idi članak 3. stavak 2. točka 55.), opskrbljivač je i agregator odnosno agregator je posebni subjekt neovisno od opskrbljivača, te na taj način postoje i dva zasebna postupka promjene – opskrbljivača odnosno agregatora. stavak 3. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(3) Opskrbljivač i/ili agregator može naplatiti korisniku mreže naknadu za raskidanje ugovora o opskrbi krajnjeg kupca ili ugovora o agregiranju ili ugovora o otkupu električne energije ako korisnik mreže dobrovoljno raskine ugovor s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama prije njegova isteka pod uvjetom da takva naknada čini dio ugovora koji je korisnik mreže dobrovoljno sklopio i da su informacije o toj naknadi korisniku mreže jasno priopćene prije sklapanja ugovora.“ Obrazloženje: Potrebno je ovdje navesti sve vrste ugovora za koje se može naplatiti naknada za raskid uključujući i ugovor o otkupu, čije bi osnovni sadržaj također trebalo propisati u poglavlju III, budući postoje odredbe vezano uz ugovor o opskrbi (članak 20. stavak 2. i članak 57.) i ugovor o agregiranju (članak 23.). stavak 4. predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka je proporcionalna i ne premašuje izravan gospodarski gubitak koji je pretrpio opskrbljivač i/ili agregator zbog toga što je korisnik mreže raskinuo ugovor, uključujući troškove svih paketa ulaganja ili usluga već pruženih korisniku mreže u okviru ugovora.“ stavak 5. predlažemo izmijeniti tako da glasi: “(5) Teret dokazivanja izravnoga gospodarskog gubitka iz stavka 4. ovoga članka snosi opskrbljivač i/ili agregator, a dopuštenost naknada za raskidanje ugovora nadzire Agencija.“ stavak 6. predlaže se definirati pojam „kolektivna promjena opskrbljivača“ te opis procesa provedbe ili da će isto biti definirano Pravilima o promjeni opskrbljivača i/ili agregatora. Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 81. i 85.
87 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 23. Prijedlog: dopuniti opis stavka 5. na način dodavanja „ u gotovo realnom vremenu“. Obrazloženje: potrebno je predvidjeti tj osigurati pristup podacima u gotovo realnom vremenu od strane agregatora. Nije prihvaćen Uređeno na drugi način u članku 23. stavku 7. Prijedloga zakona.
88 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 23. Predlažemo da se članak dopuni novom točkom 23(7) koja glasi: (7) Opskrbljivači krajnje kupce s kojima imaju ugovor o opskrbi ne smiju podvrgnuti diskriminacijskim uvjetima, zahtjevima, postupcima i obvezi dodatnih pristojbi na temelju toga što imaju ugovor o agregiranju. Obrazloženje: Dopuna je u skladu s odredbom 13(4) Direktive (EU) 944/2019. Isto vrijedi i za odredbu 61(2), ali se odnosi samo na promjenu opskrbljivača ili agregatora, i zato smatramo da je važno da se načelo nediskriminacijskih uvjeta stavi i u taj članak o Ugovoru o agregiranju. Prihvaćen Prihvaća se.
89 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 23. Predlažemo brisanje teksta odredbe drugog stavka (23(2)). Obrazloženje: Odredba nije usklađena s Direktivom (EU) 944/2019, jer uzrokuje nepotrebno (administrativno) opterećenje za »korisnika mreže«. Operator će u svim slučajevima promjene agregatora ostati isti i zato je nepotrebno da se kod svake promjene uvijek ponovno provjeravaju tehnički uvjeti. Dovoljno je da taj operator tehničke uvjete provjeri samo jedanput, i to unaprijed, jer će nalazi operatora u svakom slučaju biti jednaki. Iznimka bi bila samo u slučaju bilo koje promjene na uređaju/postrojenju korisnika mreže, koja je predmet agregiranja; samo u tom slučaju bila bi potrebna ponovna provjera tehničkih uvjeta od strane operatora. Budući da će najdulje propisano razdoblje za provedbu promjene agregatora biti samo 3 tjedna (nakon 1. prosinca 2026. samo 24 sata), a operatoru je za svaku provjeru tehničkih uvjeta potrebno određeno vrijeme, operator ne bi ni mogao pravovremeno provjeriti tehničke uvjete zbog vrlo kratkog propisanog razdoblja za provedbu promjene agregatora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da agregator može napravit i neke promjene na instalacijama kod korisnika mreže te je potrebna provjera stanje opreme. Nakon 2026. godine biti će daljinsko vođenje sustava te će sve promjene morati biti vidljive i daljinski, a provjera ne bi trebala iziskivati posebne probleme operatoru sustava.
90 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 23. Dodati stavak 3.a. koji glasi: „(3a) Korisnik mreže ne može imati dva ili više agregatora na jednom obračunskom mjernom mjestu.“ Obrazloženje: Važno je definirati da nije moguće istodobno na istom obračunskom mjernom mjestu imati dva ili više agregatora. Nije prihvaćen Navedeno nije zabranjeno kao niti broj opskrbljivača na jednom obračunskom mjernom mjestu.
91 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 24. Prijedlog: brisati ograničenje definirano sa 100 000 kWh u stavku1. predmetnog članka. Obrazloženje: nejasno je zašto se ovim zakonskim prijedlogom pravo na besplatni alat za usporedbu pretpostavlja samo za kupce iz kategorije kućanstvo i kategorije poduzetništvo s očekivanom godišnjom potrošnjom manjom od 100.000 kWh. Napominjemo da je se u kategorije poduzetništvo nalaze i javne ustanove koje često prelaze godišnju potrošnju od 100 000 kWh. Nije prihvaćen Sukladno EU direktivi.
92 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 24. stavak 2. točka 4. potrebno je detaljnije propisati način izračuna i prikaza uštede u kalkulatorima kod kategorije kućanstvo. Zbog kompleksnosti nekih tarifa, popusta i pogodnosti velika je mogućnost pogrešnog prikaza troška. Potrebno je jasno propisati sadržaj kalkulatora. stavak 5. predlaže se dopuniti tako da glasi: „(9) Operator tržišta električne energije osigurava postojanje barem jednog alata za usporedbu koji zadovoljava zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, te ih po svakoj izmjeni od strane opskrbljivača redovito ažurira.“ Obrazloženje: Potrebno je predvidjeti i da subjekt koji objavljuje alat za usporedbu mora redovno ažurirati sve cijene-tarifne stavke za usluge koje se pružaju kao javne usluge stavak 11. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „(11) Opskrbljivači moraju u roku od 14 dana od dana zahtjeva operatora tržišta dostaviti sve podatke potrebne za pružanje preciznih i ažuriranih informacija vezano za njihove modele opskrbe.“ stavak 13 predlaže se izmijeniti tako da glasi: „(13) Opskrbljivači će sve promjene vezane za modele opskrbe i ponude javiti operatoru tržišta najkasnije 14 dana od dana njihove primjene.“ Obrazloženje: Nije adekvatan izričaj „uvođenja novih tarifa i ponuda“ jer se ne moraju uvijek nužno mijenjati tarife, već samo tarifne stavke u okviru postojećih tarifa stoga predlažemo brisati navedeni izričaj. stavak 15. predlaže se brisati ili drugačije formulirati Obrazloženje: Ukoliko će alati uključivati jasne parametre i kriterije na osnovu kojih će se vršiti usporedba modela, a dostavljeni podaci biti ispravni (u što ima uvid jedino regulator s obzirom na svoju funkciju) neće biti moguća manipulacija. Međutim ukoliko neće svi modeli biti usporedivi i uključeni u alat, moguća je manipulacija i diskriminacija jer će neki opskrbljivač koji nudi jednostavniji ali skuplji model biti u kalkulatoru, a neki koji nudi bolji i jeftiniji model neće biti u kalkulatoru. To svakako treba izbjeći. Nije prihvaćen Razrađeno na drugi način.
93 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Članak 25. stavak (7) Članice HGK iz sektora prerađivačke industrije predlažu iza točke 2.,a prije točke 3. dodati točku 2a koja glasi: Proizvođač el. energije ima pravo: 2a. prebijati količinu predane električne energije u mrežu opskrbljivača od količine preuzete električne energije istog opskrbljivača, ako je to povoljnije za njega od prodaje električne energije istom opskrbljivaču. Nije prihvaćen Navedeno pitanje može urediti ugovornim odnosom opskrbljivača i gospodarskog subjekta.
94 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Članak 25, stavak 1: Navodi se da je aktivni kupac jedan krajnji kupac ili skupina njih. Smatramo da aktivni kupac kao definicija mora predstavljati samo jednog kupca, jer skupina aktivnih kupaca je već agregacija ili energetska zajednica. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (1): "Aktivni kupac predstavlja krajnjeg kupca na čiju je instalaciju u vlastitom prostoru priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije." Nije prihvaćen Upravo sukladno navođenju predmetnog prijedloga, pravo je sudjelovanja na pojedinom tržištu vezano uz pojedino tržište te upravo navedeni oblici agregator ili zajednica se nalaze u pojedinim tržištima te se ovdje govori o generalnoj odredbi koju se razrađuje kod svakog pojedinog tržišta.
95 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Prijedlog: proširiti opis Aktivnog kupca iz stavka 7. dodavanjem „ ima pravo prodavati električnu energiju koju sam proizvede ili samostalno skladišti, opskrbljivaču putem ugovora opskrbi krajnjeg kupca odnosno otkupljivaču putem ugovora kojim se uređuje otkup električne energije“. Obrazloženje: neophodno je omogućiti trženje energijom iz skladišnih kapaciteta aktivnih kupaca. Nije prihvaćen Obračunsko mjerno mjesto nije subjekt koji nešto prodaje, nego je opis fizičke lokacije.
96 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Treba dodati novu točku 25 (8)(5): Aktivnim kupcima koji imaju u vlasništvu postrojenje za skladištenje energije neće se naplaćivati naknade za korištenje mreže i drugi troškovi za energiju predanu u mrežu a prethodno uskladištenu u njihovim prostorima. Pri pružanju usluga fleksibilnosti, koji se pružaju operatoru sustava, aktivnim kupcima neće se naplaćivati naknade za korištenje mreže i drugi troškovi za električnu energiju predanu u mrežu ili preuzetu iz mreže uskladištenu u prostorima aktivnih kupaca, kao i naknade za korištenje mreže i drugi troškovi za prethodno preuzetu energiju koja je kasnije pri pružanju usluge fleksibilnosti predana u mrežu. Obrazloženje: Dodatak je konkretizacija odredbe 15(5) (c) Direktive (EU) 944/2019 radi jasnoće, da se pokriju sve situacije kada aktivan kupac koji ima u vlasništvu postrojenje za skladištenje energije djeluje u pružanju usluga fleksibilnosti i zato ne plaća naknade za korištenje mreže i druge troškove (čime bi bio demotiviran za pružanje usluga fleksibilnosti, što sigurno nije bio cilj zakonodavca). Nije prihvaćen Prihvaća se.
97 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. U 25(8)(1) treba dodati: „pri čemu aktivni kupac ne podliježe dvostrukim naknadama, uključujući naknade za mrežu, za uskladištenu električnu energiju koja ostaje unutar njihova prostora ili za pružanje usluga fleksibilnosti operatorima sustava; također, aktivni kupac ne podliježe nerazmjernim zahtjevima ili naknadama za licenciranje;“ Obrazloženje: Dodatak je potreban radi usklađivanja s člankom 15(5)(b) i (c) Direktive (EU) 944/2019. Nije prihvaćen Navedeno se odnosi na aktivnog kupca koji ima skladištenje, a ne na ostale aktivnosti aktivnog kupca.
98 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Predlažemo brisanje stavka 25(3) vezano za zahtjev za sustav naprednog mjerenja (»smart meter«) za obračunsko mjerno mjesto i posebno obračunsko mjerno mjesto za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje električne energije. Obrazloženje: Zahtjev za sustav naprednog mjerenja (»smart meter«) predstavlja neravnopravan uvjet odnosno čak i nerazmjernu tehničku i administrativnu prepreku da bi kupac (posebno kupac kategorije kućanstvo) uopće mogao biti aktivan, tj. sudjelovao na tržištu vezano za svoje postrojenje za skladištenje energije (npr. prilagođavao potrošnju). Takav uvjet suprotan je članku 15(1) Direktive (EU) 944/2019 koji zahtijeva da krajnji kupci imaju pravo djelovati kao aktivni kupci, a da ne podliježu nerazmjernim ili diskriminacijskim tehničkim zahtjevima, administrativnim zahtjevima, postupcima ni naknadama uključujući naknade za mrežu koje ne odražavaju troškove. Smatramo da se za takve kupce mogu izraditi posebni produkti usluga fleksibilnosti, pomoćnih usluga,… (izrađuje ih operator sustava ili HERA) koji će biti prilagođeni tome da kupac nije u sustavu naprednog mjerenja. Nije prihvaćen Isto nije moguće bez naprednog mjerenja.
99 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. Predlažemo da se odredba 25(1) uskladi s definicijom aktivnog kupca iz članka 2. točke 8. Direktive (EU) 2019/944: “aktivni kupac znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru (lokaciji) smještenom unutar definiranih granica ili u drugom prostoru (lokaciji) ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost”. Obrazloženje: Primjećujemo da definicija aktivnog kupca, kako je utvrđena u prijedlogu zakona, nije u skladu s Direktivom (EU) 2019/944 koja nudi širu definiciju. Članak 2. točka 8. Direktive (EU) 2019/944 glasi: »active customer means a final customer, or a group of jointly acting final customers, who consumes or stores electricity generated within its premises located within confined boundaries or, where permitted by a Member State, within other premises, or who sells self-generated electricity or participates in flexibility or energy efficiency schemes, provided that those activities do not constitute its primary commercial or professional activity”. Hrvatski prijevod definicije, koja proizlazi iz Direktive (EU) 2019/944, je sljedeći: “aktivni kupac” znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili ako države članice to dopuštaju, u drugom prostoru ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost”; Takva šira definicija Direktive, koja ne ograničava proizvodnju ili potrošnju električne energije od strane aktivnog kupca sa zahtjevima vlasništva nad prostorom (lokacijom), pri čemu riječ »premise« ne bi trebala biti prevedena usko u smislu »objekta« (»zgrade«) već šire, u smislu »lokacije«, omogućuje šire uključivanje i povezivanje aktivnih kupaca u zajednici, istovremeno pružajući učinkovitu pravnu osnovu za situacije koje u praksi (mogu) nastaju. U praksi lako može doći do situacije da električna energija nije uvijek proizvedena u uređajima postavljenima »u prostoru« već su oni postavljeni na lokacijama/zemljištu »uz prostor« ili potpuno odvojeno od prostora. Takvo šire razumijevanje odredbe Direktive (EU) 2019/944 u skladu je i sa stavkom 1. članka 15. koji određuje da se aktivne kupce ne smije ograničavati nerazmjernim i diskriminacijskim tehničkim ili administrativnim zahtjevima te istodobno slijedi svrhu 46. točke Preambule Direktive koja jasno potiče i odražava namjeru povezivanja aktivnih kupaca u energetske zajednice bez obzira na to gdje se (lokacijski) nalazi njihova mjerna točka (obračunsko mjerno mjesto). Iz svih navedenih razloga predlažemo da se utvrdi definicija aktivnog kupca koja će biti u skladu s definicijom u Direktivi (EU) 2019/944 i koja će u cijelosti obuhvatiti njezino značenje. Nije prihvaćen Nije predmet članak definicija. Definicija aktivnog kupca je navedena u članku 3. stavku 2. točci 5.
100 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 25. U stavku 8. točka 2. na kraju dodati „po pojedinom obračunskom mjernom mjestu“. Prihvaćen Prihvaća se.
101 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prema danom opisu Energetska zajednica građana (EZG) bliža je Zajednici obnovljivih izvora energije (ZOIE) (Renewable energy comumity - REC) iz EU direktive 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora RED II, a ZPIE je UŽI pojam od EZG (Citizen Energy Community) prema EU direktivi 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije. Naime EZG prema definiciji iz direktive može obuhvaćati i ZOIE. Također EZG ne bi trebala biti ograničena prostornim parametrima jer se smještaj članova u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora spominje vezano uz definiciju ZOIE prema EU direktivi 2018/2001. Svakako bi kroz ovaj zakon trebalo definirati širi pojam EZG, a ne nepotrebno ju ograničavati. U stavku 1 navedeno je da je EZG pravna osoba koja je osnovana radi ostvarenja prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice. Ovime se EZG značajno ograničava jer je navedena samo mogućnost razmjene energije, a prema EU direktivi 2019/944 članak 2, stavak 11, točka c, EZG znači pravni subjekt koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim iz obnovljivih izvora, distribuciji, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela, što je puno veće područje djelovanja. Također definirano je i ograničenje po prostornom obuhvatu lokalne zajednice što je značajno ograničenje. Također u stavku 1 navedeno je da je EZG pravna osoba koja djeluje temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Nejasno je dali ova definicija uvjetuje da se EZG osniva po pravilima za neprofitne organizacije ili samo vodi financijsko poslovanje i računovodstvo prema zakonima za neprofitne organizacije. Prema EU direktivi 2019/944 primarna svrha EZG je ja pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti, čime nije zabranjeno stvaranje i financijske dobiti nego ono nije primarna svrha. Bitno je jasno definirati koji pravni oblik EZG može biti i na koji način se vodi njeno poslovanje. Također, na više mjesta u članku spominju se vlasnici udjela u EZG, a ako se EZG osniva kao neprofitna pravna osoba, tada nema mogućnosti imanja vlasnika udjela te je potrebno razjasniti koja je pravni oblik EZG moguć i na koji način će se kontrolirati i tko će kontrolirati dali su svi uvjeti koje EZG kao pravna osoba mora ispuniti i stvarno ispunjeni, pa tako i kako se raspolaže s vlasničkim udjelima. Također bitno je definirati kako će se pratiti dali je došlo do promjene u članstvu EZG čime bi se moguće prestalo ispunjavati uvjete koje EZG treba ispunjavati. Stavak 2 ograničava članstvo u EZG na Jedinicu lokalne samouprave čime se značajno ograničava mogućnost osnivanja i poslovna sposobnost EZG, a dodatno ovakvo ograničavanje nije u skladu s direktivnom 2019/944 koja ne spominje geografsko ograničenje za sudjelovanje u EZG nego se lokalno područje spominje kao jedan od mogućih korisnika okolišne, gospodarske ili socijalne koristi koju EZG stvara. Stavak 4 kaže da „Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana mogu imati…“. Dali kontrolu mogu ili MORAJU imati .... U stavku 12 EZG je ograničena na sudjelovanje „u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana“. Ovo je značajno ograničenje i izmjenom stavka mora se omogućiti i sudjelovanje u proizvodnji električne energije za prodaju električne energije izvan zajednice kao i u drugim aktivnostima u skladu s EU direktivom 2019/944 članak 2, stavak 11, točka c. Općenito usluge EZG ne smiju biti ograničene samo i jedino na članove zajednice nego to može biti definirano kao primarna to jest većinska djelatnost EZG. Stavak 13 definira da EZG može sudjelovati na svim tržištima električne energije, što se je u suprotnosti s člankom 12 koji kaže da svoje usluge EZG nudi svojim članovima. Obveza iz stavka 21 koja kaže da OMM moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV nepotrebno ograničava osnivanje i poslovanje EZG i potrebno je ukloniti ovo ograničenje. Obveza iz stavka 22 da ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima, je vrlo ograničavajuća i stavlja EZG u nepovoljniji položaj na tržištu u odnosu na ostale aktere te ju je potrebno ukloniti. Priključna snage u smjeru predaje energije za EZG mora biti ograničena jedino tehničkim karakteristikama mreže. U stavki 25 jedan od podataka koji se upisuje u registar EZG je i prostorni obuhvat lokalne zajednice na kojoj djeluje energetska zajednica građana, što je nepotrebno ograničavanje EZG i nije u skladu s EU direktivnom 2019/944 koja EZG ne ograničava prostorno. Nije prihvaćen Potrebno je naglasiti da je ovo novi oblik organiziranja u elektroenergetskom sektoru koji može uvijek uzrokovati manipulacije sa građanima, te zato zakonodavac postavlja ograničenja kako bi se smanjila zloupotreba. Definicija nije predmet ovoga članka nego članak 3. Stavka 2 točke 18 gdje odgovara definiciji iz direktive. Potrebno je cjelokupni članak razmatrati jer npr. stavak 11. navodi da se obavlja i proizvodnja u zajednici. Oblici gospodarskog organiziranja su predmet drugih zakona te ovaj zakon ne uređuje oblike gospodarskog organiziranja nego postavlja uvjete koje je potrebno zadovoljiti. Prostorno definiranje zajednice je važno upravo da bi jednostavno i nedvosmisleno bilo jasno gdje zajednica postoji. Način organiziranja također je jasan, s obzirom da energetska zajednica može samostalno ili putem agregiranja sudjelovati na svim tržištima električne energije u RH sukladno pravilima tih tržišta. Stavak 11. i 12. nisu u suprotnosti s obzirom da se u oba stavka navodi sukladno pravilima pojedinog tržišta, prema tome, zajednica mora daviti neke usluge ne samo članovima nego i svim na zemljopisnom području gdje ista djeluje Stavak 21. je naveden kako bi se upravo omogućilo jednostavnije i kvalitetnije upravljanje zajednicom na određenom području i da poglavito u prvom razdoblju rada iste ne bi izazvale nerazumijevanja. Stavak 22. i stavak 25. trebaju osigurati da zloupotreba novog oblika organizacije u elektroenergetskom sektoru bude minimalna.
102 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. stavak 21 - … ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima. Zašto 80%? Kod kupaca s vlastitom proizvodnjom je 100% Nije prihvaćen Jedan od načina kao se želi osigurati da nije profit osnova osnivanja i članova na jednom području odnosno da članovi zajednice upravljaju i nameću pravila ostalim korisnicima u njihovoj blizini odnosno transformatorskoj stanici ili jedinici lokalne samouprave.
103 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Članak 26, stavak (12): Nedostaje da energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za prodaju električne energije izvan zajednice. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (12): "Energetska zajednica građana može sudjelovati u proizvodnji električne energije za potrebe vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana i prodaju izvan zajednice, među ostalim iz obnovljivih izvora energije, opskrbi električnom energijom vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, upravljanju potrošnjom električne energije vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, agregiranju vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana, skladištenju energije za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama energetske učinkovitosti za vlasnike udjela odnosno članove energetske zajednice građana, uslugama punjenja za električna vozila vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana odnosno može pružati druge energetske usluge vlasnicima udjela odnosno članovima energetske zajednice građana u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije." Nije prihvaćen Ukoliko bi bila jasno navedena prodaja tada je moguće da bi to bila osnovna djelatnost što nije dozvoljeno .
104 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: Obvezu graničenja snage predaje na 80% iz stavka 21. potrebno je relaksirati – EOTRP će reći kako se optimalno spaja elektrana na lokaciji pa zapravo ovaj uvjet snaga OMM nema uporište u nekom tehničkom ograničenju. Obrazloženje: Vrlo ograničavajuća odredba. Sprječava primjerice da netko sudjeluje u zajedničkoj investiciji fotopanela na susjedovom krovu, od kojeg ću kasnije dobavljati dio el. energije. Netko primjerice na može instalirati panele jer se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj jezgri grada. Sprječava se primjerice da se u cijelosti koriste površine privatnih krovova i instaliranje panela i prodaja struje članovima koji ne mogu zadovoljiti potrebe vlastitom proizvodnjom. Nije prihvaćen Molimo pogledati odgovor na primjedbu 101,102 i 103.
105 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: doraditi opis iz stavka 18 na način kojim bi se eliminirale naknade za korištenje prijenosne odnosno distribucijske mreže ili ih umanjiti za 50% ili više posto. Obrazloženje: Energetska zajednica građana ograničena je ovim prijedlogom Zakona na lokani karakter. Ovo podrazumijeva da se prijenosna mreža sigurno neće koristiti te da se eventualno javlja dio razmjene energije u distribucijskoj mreži. Nije prihvaćen Bez primjerene analize određivanje slobodnom odlukom zakonodavca nije prihvatljivo.
106 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: dopustiti sudjelovanje SME odnosno poduzetništva (pravnih osoba) u energetskim zajednicama. Obrazloženje: Sukladno da je stvarna kontrola u energetskim zajednicama temelji se prema načelu jedan član jedan glas ne vidimo razlog zašto braniti participaciju srednjih i velikih poduzeća. Poglavito iz činjenice kako temelj zajednice nije ostvarivanje financijske dobiti. Nije prihvaćen U potpunosti primijenjen EU propis, odnosno direktiva.
107 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: Potpuno je neprimjereno da se osnivanje energetske zajednice građana ograničava na JLS jer se time značajno smanjuje njen financijski i ljudski potencijal. Obrazloženje: Npr. sigurno da potencijal EZG recimo općine Dobrinj je minoran ili se neće dogoditi u usporedbi s EZG otoka Krka koji već postoji i izuzetno dobro funkcionira. Sad se formira EZG na području Cres-Lošinja koja je rezultat zajedničke strategije energetske tranzicije cijelog arhipelaga Cres-Lošinj. Ovo nema smisla i ako se već ima želje prostorno ograničiti djelovanje EZG onda neka to bude barem regija/županija. Mogu se kao primjer uzeti otoci koji imaju više JLS-a, a u pravilu predstavljaju jedinstven elektroenergetski sustav. Potrebno je definirati neki drugi kriterij koji je eventualno tehničke prirode, a ne administrativne. Nije prihvaćen Vidi odgovor za primjedbu 104.
108 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: Riječi “vlasnik udjela” iz stavka 2. treba brisati. Obrazloženje: Naime, u prethodnom stavku određeno je da je EZG pravna osoba koja djeluje temeljem zakona…neprofitnih organizacija. Nadalje, u stavku 4. se spominje 1 član 1 glas. U HR zakonodavnoj regulativi stoga postoje samo dvije mogućnosti takvog udruživanja u pravnu osobnost: osnivanje zadruge koja djeluje kao neprofitna organizacija (čl. 35. st. 2. Zakona o zadrugama) ili osnivanje udruge. U oba slučaja postoje samo članovi – nema i ne mogu postojati vlasnici udjela. Pretpostavljam da je formulacija prepisana iz Direktive, koja je predvidjela i neke druge pravne oblike. Valja napomenuti da svrha osnivanja udruga nije gospodarska djelatnost, tako da u praksi jedni pravno oblik pod kojim mogu djelovati EZG je zadruga. Nije prihvaćen S obzirom da Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 121/14) određuje da se odredbe tog Zakona odnose na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, odnosno neprofitne organizacije namjera ovoga članka nije definiranje konkretnog pravnog statusa energetske zajednice građana, nego da ista mora poslovati u skladu s odredbama navedenog Zakona, kao i u skladu s predmetnom odredbom Prijedloga Zakona.
109 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: Ne bi trebalo ograničiti samo na razmjenu proizvedene i potrošene energije unutar energetskih zajednica građana. Ne bi trebalo ograničavati prostorno na lokalnu zajednicu. Obrazloženje: Uža definicija Energetske zajednice građana (EZG) to jest ovo je bliže Zajednici obnovljivih izvora energije (ZOIE), koja se pretpostavlja geografsku bliskost. Smisao uvođenja EZG je uvođenje novog AKTERA na tržištu energije, koji ne mora nužno pružati usluge samo između svojih članova. Također u duhu direktive, EZG ne bi trebala biti definirana geografskom bliskosti određenom području. Geografska bliskost može se očekivati u ZOIE, iako za područje HR nema smisla takvog ograničavanja zbog jako malih područja JLS. Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 104.
110 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Prijedlog: Prema opisu ovo je bliže Zajednici obnovljivih izvora energije (Renewable energy comumity - REC) koja je UŽI pojam od Energetske zajednice građana (Citizen Energy Community) Obrazloženje: Svakako bi ovaj zakon trebao definirati širi pojam energetske zajednice građana ili napravit jasnu razliku. Sukladno definiciji iz ovog prijedloga Zakona, agregator predstavlja Citizen Energy Community te bih tako i trebalo pojasniti agregatora. Nije prihvaćen Ovaj zakon uređuje energetsku zajednicu građana a ne zajednicu obnovljivih izvora.
111 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Predlažemo da se odredba 26(21) promijeni na sljedeći način: »Obračunska mjerna mjesta iz stavka 20. ovoga članka moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava.” Obrazloženje: Naglašavamo da postojeći propisani zahtjevi u navedenoj odredbi, kojima se zahtijeva da obračunska mjerna mjesta moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV., nisu u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/944 koja u točki 46. preambule određuje da mora biti omogućeno dijeljenje električne energije (»sharing«) iz proizvodnog postrojenja među članovima energetske zajednice a da za ostvarivanje prava dijeljenja električne energije članovi energetske zajednice odnosno njihova obračunska mjerna mjesta ne moraju biti u neposrednoj fizičkoj blizini proizvodnog postrojenja za EE iz OVE (»direct physical proximity«), a pri tome ne određuje i druge zahtjeve u pogledu teritorijalnih/lokacijskih okvira/blizine (»proximity«) unutar kojih se mogu uspostaviti energetske zajednice. Radi se o posrednom, ali jasnom naputku državama članicama da moraju, na temelju nacionalnog zakonodavstva, odrediti uvjete koji će krajnjim kupcima omogućavati da se kao aktivni kupci kolektivno povezuju u točno određene, njima privlačne energetske zajednice bez obzira na to gdje se (lokacijski) nalazi njihovo obračunsko mjerno mjesto odnosno da lokacija obračunskog mjernog mjesta ne smije biti uvjet za uključivanje u željenu energetsku zajednicu. Samo na temelju dovoljno široko postavljenih granica za povezivanje aktivnih kupaca u energetske zajednice moći će se u najvećoj mogućoj mjeri provoditi različiti modeli dijeljenja električne energije (»sharing«) među članovima zajednice (virtualni obračun) na temelju tržišnih načela kada se mjerno mjesto proizvodnog postrojenja i obračunska mjerna mjesta nalaze u istoj zajednici. Nadalje, u svjetlu gore navedenog, također ističemo da su tehnički uvjeti propisani postojećom odredbom prema kojoj »ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana iz stavka 20. ovoga članka ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima”, također predstavlja nepotrebnu i nesrazmjernu prepreku formiranju energetskih zajednica i integraciji aktivnih kupaca u energetske zajednice, za koje u skladu s odredbama Direktive EU 2019/944 ne smiju se primjenjivati nesrazmjerni diskriminirajući tehnički i administrativni zahtjevi. Takva ograničenja imaju nepotreban ometajući učinak i zato predlažemo da se navedena ograničenja brišu. Ako su navedeno ograničenje priključka na istu transformatorsku stanicu i kriterij snage (80 % ukupne priključne snage) u tom trenutku nužno potrebni i utemeljeni (radi tehničkih zakona i kapaciteta mreže, odnosno tehničkih prepreka koje će se u budućnosti morati otkloniti i prilagoditi novim potrebama i zahtjevima za poticanje kolektivnog povezivanja u zajednice), tada dodatno/alternativno predlažemo da se navedeno ograničenje privremeno uredi odgovarajućim (postojećim) podzakonskim aktom koji će ažurno i pravovremeno urediti istaknuti zahtjev i uvjet za priključenje. Nije prihvaćen Ukidanjem ograničenja i povećavanja prostora za članove dolazimo i do broja onih ne članova a kupci su a koji se nalaze unutar obuhvata pojedine zajednice tj. Na koje zajednica utječe. Ovakvo povezivanje bez koncentracije članova jedne zajednice dovodi se do mogućeg obuhvata većeg broja i ne članova. Ukoliko bi se širio obuvat tada i obračun i broj ne članova bi mogao dovesti do toga da bi zajednica možda trebala sufinancirati napredne mjerne uređaj kod nekih kupaca koji nisu njihovi članovi.
112 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Predlažemo da se odredba 26(17) promijeni i da glasi: Operator distribucijskog sustava pruža energetskoj zajednici građana usluge potrebne za dijeljenje električne energije, koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama koje su u vlasništvu zajednice, pri čemu se primjenjuju naknade za korištenje mreže odnosno tarife u skladu s transparentnom analizom troškova i koristi distribuiranih energetskih izvora koju izradi Agencija. Agencija daje prethodnu suglasnost na visinu naknade za korištenje mreže odnosno tarife. Obrazloženje: Odredba u skladu s kojom operator distribucijskog sustava pruža energetskoj zajednici građana usluge vezano za sve moguće aktivnosti iz članka 16. ovoga Zakona u skladu s pravilima i cjenikom nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava ima ometajući učinak na djelovanje i uspostavljanje energetske zajednice građana i nije u skladu s načelima i odredbama Direktive (EU) 2019/944 koja zahtijeva da energetske zajednice građana podliježu nediskriminacijskom, poštenom, razmjernom i transparentnom postupku i naknadama, kao i transparentne i nediskriminacijske naknade za mrežu. Smatramo da te usluge ne smiju biti nestandardne. Zbog toga predlažemo da se odredba (17) promijeni na način da primjeni odredbu koja je u vezi tih usluga operatora propisana Direktivom (EU) 2019/944 u točki 3. članka 16. Sukladno toj odredbi, naknadu za korištenje mreže odnosno tarifu tih usluga potrebno je odrediti na osnovi cost-benefit analize HERA-e, te uz prethodnu suglasnost HERA-e. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom da i cjenik nestandardnih usluga daje suglasnost HERA sukladno članku 112. stavku 1. točci 3. Prijedloga zakona.
113 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Predlažemo da se odredba 26(3) promijeni na sljedeći način: “Osim pravnih ili fizičkih osoba iz stavka 2. ovoga članka, vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana može biti i srednje poduzeće ili veliko poduzeće čije je mjesto poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području Republike Hrvatske”. Obrazloženje: Kao i u primjedbi na članak 26(2), i ovdje ističemo nepotrebno lokacijsko ograničenje – ograničavanje članstva u energetskoj zajednici građana i sjedišta energetske zajednice građana u pogledu područja jedinice lokalne zajednice – što je neutemeljeno i nepotrebno te je u suprotnosti s tumačenjem Direktive (EU) 2019/944. Takve odredbe i ograničenja stvaraju teritorijalne/lokacijske prepreke za povezivanje u energetske zajednice građana, djeluju ometajuće i postavljaju nerazmjerne i diskriminacijske prepreke. (vidjeti komentar na članke 26(1) i 26(2)). Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 104.
114 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Predlažemo da se odredba 26(2) promijeni na sljedeći način: “Vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana može biti fizička ili pravna osoba, uključujući tijelo jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području Republike Hrvatske”. Obrazloženje: Ističemo nepotrebno lokacijsko ograničenje – ograničavanje članstva/vlasnika udjela u energetskoj zajednici građana i sjedišta energetske zajednice građana u pogledu područja jedinice lokalne zajednice – što je neutemeljeno i nepotrebno te je u suprotnosti s tumačenjem Direktive (EU) 2019/944. Takve odredbe i ograničenja stvaraju teritorijalne/lokacijske prepreke za povezivanje u energetske zajednice građana, djeluju ometajuće i postavljaju nerazmjerne i diskriminacijske prepreke. (o tome vidjeti također komentar na članke 26(1) i 26(3)). Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 104.
115 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Predlažemo da se odredba 26(1) promijeni na sljedeći način: “Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na području Republike Hrvatske, koja djeluje temeljem zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija”. Obrazloženje: Smatramo da bi zakonodavac trebao odrediti da se mjerno mjesto proizvodnog postrojenja i mjerna mjesta potrošnje, koja su dio energetske zajednice građana, trebaju nalaziti u distribucijskoj mreži Republike Hrvatske. Predložena odredba u skladu je i s točkom 46. preambule Direktive (EU) 2019/944 koja određuje da se mora omogućiti dijeljenje električne energije među članovima zajednice proizvedene iz postrojenja za proizvodnju električne energije iako članovi zajednice odnosno njihova obračunska mjerna mjesta nisu u neposrednoj fizičkoj blizini. Direktiva ne određuje teritorijalne/lokacijske okvire (npr. blizinu (eng. pojam: »proximity«) obračunskih mjernih mjesta članova zajednice za potrebe razmjene energije ), unutar kojih se mogu uspostavljati energetske zajednice, ali takve zajednice potiču; aktivne kupce potiču na povezivanje u energetske zajednice, bez postavljanja nerazmjernih diskriminacijskih tehničkih/administrativnih zahtjeva. Na temelju navedenog smatramo da dopuštanje povezivanja u energetske zajednice građana samo i jedino na određenoj ograničenoj lokaciji unutar lokalne zajednice (teritorijalno ograničenje) i stoga ne šire (cijelo područje Republike Hrvatske odnosno distribucijska mreža Republike Hrvatske) djeluje ograničavajuće i nije u skladu s tumačenjem Direktive (EU) 2019/944. Vidjeti također komentar na članak 26(21). Što se tiče zahtjeva za dozvolu za organiziranje energetske zajednice građana, predlažemo da se taj zahtjev briše jer dozvola predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku i opterećenje bez dodane vrijednosti, što će imati ometajući učinak na uspostavljanje i organiziranje energetske zajednice građana, ako dozvola neće uključivati i odnositi se na sve djelatnosti/aktivnosti koje energetska zajednica građana može obavljati (u skladu s aktivnostima iz stavaka 12., 13. i 14. članka 26. Prijedloga Zakona o tržištu električne energije) – vidjeti također komentar na članak 4(1)(9). Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 104.
116 OTRA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. Riječi “vlasnik udjela” treba brisati u cijelom članku Obrazloženje: u stavku 1. određeno je da je EZG pravna osoba koja djeluje temeljem zakona…neprofitnih organizacija. Nadalje, u stavku 4. se spominje 1 član 1 glas. U HR zakonodavnoj regulativi postoje samo dvije mogućnosti takvog udruživanja u pravnu osobnost: osnivanje zadruge koja djeluje kao neprofitna organizacija (čl. 35. st. 2. Zakona o zadrugama) ili osnivanje udruge. U oba slučaja postoje samo članovi – nema i ne mogu postojati vlasnici udjela. Valja napomenuti da svrha osnivanja udruga nije gospodarska djelatnost, pa nije vjerojatno da će se udruga kao oblik formalnog udruživanja koristiti za osnivanje EZG. U stavku 1. zamijeniti tekst „kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice“ s tekstom iz čl.2. st.11. točka c) Direktive 2019/944. Obrazloženje: predložena definicija ograničava svrhu osnivanja EZG U stavku 21. zamijeniti tekst „transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV.(22)” s tekstom koji opisuje transformatorsku stanicu veće snage. Obrazloženje: Navedene trafostanice opskrbljuju relativno mala područja, odnosno mali broj korisnika. Npr. na području cresko-lošinjskog otočja ima 47 takvih trafostanica. Nije realno očekivati da se na tako malom području (11.000 stanovnika) osnuje 47 pravnih osoba (zadruga ili udruga), svaka sa svojim predsjednikom, upraviteljem, računovodstvom,….. U stavku 21. brisati ograničenje priključne snage u smjeru predaje. Obrazloženje: ovakvom odredbom član EZG stavljen je u nepovoljniji položaj u odnosu na individualnog kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije kojemu se po članku 44. stavak 1. točka 4. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 123/16, 131/17, 111/18) omogućava jednaka snaga priključka u oba smjera. Nije prihvaćen Vidi odgovor za primjedbu 108.
117 OTRA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. S obzirom na to da ovaj članak regulira jednu potpuno novo i prilično nepoznato područje u kojem se u skoroj budućnosti predviđaju mnoge inovacije, kako tehnologije tako i poslovnih modela, prijedlog je da se u članku navede samo temeljni pravni okvir (poput onog u Direktivi), a da se detalji reguliraju podzakonskim aktima. Na taj bi se način mogla puno brže mijenjati regulativa, sukladno s novim potrebama prakse. Nije prihvaćen Nije primjedba na određenu odredbu članka zakona.
118 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 26. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (18): „Dijeljenjem električne energije iz stavka 16. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjenjiva naknada za korištenje distribucijske mreže i druga propisana davanja u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.“ OBRAZLOŽENJE: Energetska zajednica dijeli električnu energiju unutar distribucijskog područja jedne transformatorske stanice, ne koristi prijenosni sustav za dijeljenje električne energije. Prihvaćen Prihvaća se.
119 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. Članak 27, stavak 6: Ovu naknadu je moguće definirati i izračunati jedino ako postoje napredna brojila s najmanje 15-min mjerenjima, u suprotnom nije moguće dokazati od strane opskrbljivača ili voditelja bilančne grupe da je došlo do izravnog negativnog utjecaja za njih. Smatramo da treba dodati stavak sa sljedećim tekstom: "Naknadu iz stavka 6 je moguće definirati, izračunati i potraživati jedino u slučaju kada postoje napredna brojila s 15-minutnim intervalom mjerenja kod krajnjeg kupca." Nije prihvaćen Tehnički detalj kojega će se riješiti kroz podzakonske akte.
120 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. Prijedlog: proširiti naslov čanka: „Upravljanje potrošnjom, proizvodnjom i skladištenjem energije putem agregiranja“ Obrazloženje: agregator sudjeluje na tržištima električne energije koje naravno obuhvaća i agregiranja aktivnih kupaca, sve sukladno članku 28. ovog zakonskog prijedloga. Nije prihvaćen Nije potrebno predmetno uređenje naslova na ovaj način.
121 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. Predlažemo da se odredba 27(6) promijeni na sljedeći način: »(6) Neovisni agregator i krajnji kupac koji samostalno sudjeluje u upravljanju potrošnjom mogu biti obvezni plaćati naknadu opskrbljivaču ili voditelju bilančne grupe opskrbljivača koji su izravno pogođeni aktiviranjem upravljanja potrošnjom, ako se naknada odgovarajuće utemelji, transparentno definira i odražava stvarne troškove, poštujući odredbe (7), (8) i (10) ovog članka.« Obrazloženje: Dopuna je potrebna radi usklađivanja odredbe s Direktivom (EU) 2019/944, člankom 17(4) koji propisuje mogućnost zahtijevanja plaćanja takvih naknada (a ne obavezu), ali takve naknade trebaju biti pažljivo i transparentno definirane te pravedne da ne bi predstavljale prepreke za agregiranje (i kao takve bile u suprotnosti i sa člankom 8(1) prijedloga Zakona, koji zabranjuje neopravdano otežavanje). Nije prihvaćen Naknada se utvrđuje temeljem pravila o uravnoteženju na koja daje suglasnost HERA a obvezni elementi na temelju kojih ide izračun je definiran u stavku 8. dok prednosti agregiranja iz stavka 10. mogu biti element izračuna.
122 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. Predlažemo da se odredba 27(5) promijeni na sljedeći način: „(5) Opskrbljivač ne smije svojem krajnjem kupcu koji je sklopio ugovor s neovisnim agregatorom naplatiti neopravdane troškove ili ugovorne kazne odnosno nametnuti druga neopravdana ugovorna ograničenja, diskriminacijskih tehničkih, upravljačkih zahtjeva ili postupaka. Obrazloženje: Dopuna je potrebna radi usklađivanja odredbe s Direktivom (EU) 2019/944, člankom 13(4) koji smisleno šire određuje zabranu diskriminacijskih uvjeta u odnosu opskrbljivač-kupac ako potonji sudjeluje u agregiranju putem neovisnog agregatora i predstavlja semantičku dopunu jer podrobnije specificira opće načelo iz članka 8(1) ovog zakona koji zabranjuje neopravdano otežavanje. Prihvaćen Prihvaća se.
123 KOER d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. Neovisni agregator i krajnji kupac koji samostalno sudjeluje u upravljanju potrošnjom plaća naknadu opskrbljivaču ili voditelju bilančne grupe opskrbljivača koji su izravno pogođeni aktiviranjem upravljanja potrošnjom. Predlažemo: Predlažemo brisanje stavka 6. članka 27. te stavaka 7. i 8. koji su direktno vezani na isti Obrazloženje: Prema trenutnim Pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava (POUESS), neovisni agregator nije dužan za poravnanje tržišne pozicije bilančnih grupa, već je za to zadužen Operator tržišta električne energije. Po svojoj definiciji, neovisnim agregatorom se smatra agregator ako nije povezan s opskrbljivačem i/ili otkupljivačem korisnika mreže koje agregira. Neovisni agregator unutar svog portfelja može sadržavati krajnje korisnike iz različitih bilančnih grupa te nametanje direktnog plaćanja naknade opskrbljivačima i/ili otkupljivačima za sve članove portfelja koje okrupnjuje ne doprinosi definiciji niti je potrebno da bude u nadležnosti neovisnog agregatora. Tim više što upravljanje potrošnje iza brojila ni na koji način ne doprinosi ugrozi sustava te da bi uopće krajnji korisnik pristupio nuđenju svoje fleksibilnosti, nadležni operator sustava kao i voditelj bilančne grupe moraju dati svoje odobrenje. Također trošak naknade opskrbljivaču ili voditelju bilančne grupe opskrbljivača koji su izravno pogođeni aktiviranjem upravljanja potrošnjom nemoguće je unaprijed predvidjeti te ga nije moguće ugraditi u cijenu pomoćnih usluga. tj. prema članku 272. Zakona o obveznim odnosima (1) Činidba (objekt ugovorne obveze) je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi. (2) Ako ta treća osoba neće ili ne može odrediti činidbu, ugovor je ništetan. Zakona o obveznim odnosima definira da činidba ugovora mora biti odrediva inače je ugovor ništetan ili treća strana mora odrediti stoga bi bilo poželjno da ili se zakonski definira koja je treća strana (operater sustava) koji će odrediti plaćanje naknade opskrbljivaču koji je pogođen upravljanjem potrošnje. članak 1046. Zakon o obveznim odnosima Štete je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Članak 1047. Zakona o obvezni odnosima (3) Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta) Prema PETAR KLARIĆ I MARTIN VEDRIŠ, GRAĐANSKO PRAVO,IZD. (ZAGREB: NARODNE NOVINE, 2006), 581-603+627-643 Ako u obavljanju općekorisne djelatnosti ipak nastane šteta, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice, tzv. prekomjerna šteta. Naime, ovdje se ne može primijeniti načelo integralne naknade, jer se jedan dio štete mora podnositi i trpjeti, pa se taj ne naknađuje. Članak 1107. Zakona o obveznim odnosima Solidarna odgovornost (4) Kad je nedvojbeno da je štetu prouzročila neka od dviju ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila, te osobe odgovaraju solidarno. Štetu prema Opskrbljivaču je nastala zbog međusobnog odnosa s operaterom sustava stoga odgovornost za nastalu štetu trebala prema zakonu biti jedino Solidarna Nije prihvaćen Sadašnji podzakonski propisi nisu osnova za donošenje zakona . Zakona o obveznim odnosima nije predmet ovog zakona.
124 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. U stavku 3. na kraju teksta dodati: „ te pravila kojima se regulira pružanje usluga operatorima sustava.“ Nije prihvaćen Potrebno jasno odrediti koja pravila usluga previše široka odredba.
125 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 27. stavak 1. predlažemo brisati „samostalno ili“ jer krajnji kupac ne može sudjelovati izravno na veleprodajnom tržištu, osim putem agregatora, jer im je obvezan ugovorni odnos s opskrbljivačem. Nije prihvaćen Upravo zato i piše samostalno ili preko predstavnika je predstavnik u svim tržištima.
126 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 29. Prijedlog: dopuniti opis stavka 3. Neophodno je omogućiti kupcu/aktivnom kupcu/ agregatoru pristup podacima iz OMM u gotovo realnom vremenu kao osnovnu funkcionalnost naprednog mjerenja Obrazloženje: Napredna brojila moraju se moći spojiti na mrežu (lan/wifi) od kupca te je kupac dužan osigurati realizaciju istog (pripremiti instalaciju da se kod spajanja mjernog uređaja isti spoji na net) – ovo obavezno predvidjeti kod pametnih brojila – mogućnost spajanja na podatkovni promet u kojem je slučaju kupac dužan osigurati instalaciju te operativne troškove vezane na istu. Nije prihvaćen Navedeno predstavlja tehničke detalje koje treba uredit u podzakonskim propisma koju uređuju napredna brojila odnosno pristup podacima najvećim dijelom opći uvijeti.
127 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 29. Predlažemo da se odredba 29(4) promijeni na sljedeći način: »Ako ugovor predviđa buduće izmjene proizvoda, cijene ili popusta mora biti na relevantnem računu jasno vidljiva posljedica promjene na takav način da se transparentno vidi, da se je zaračunana cijena promijenila, na dan kada je promjena stvarno izvršena.« Obrazloženje: Račun je dokument namijenjen prikazivanju obračunatih stavki za prethodno razdoblje na temelju potrošnje i ostalih zakonski propisanih i naplaćenih stavki, ali ne i mogućih promjena cijena/proizvoda u budućnosti. Za upoznavanje kupaca iz kategorije kućanstvo s budućim izmjenama cijena namijenjeno je javno objavljivanje promjene javnih cjenika, a za kupce iz kategorije poduzetništvo sami ugovori kojima se strane dogovaraju o cijeni koja vrijedi određeno vrijeme, što znači da je kupac s budućim cijenama upoznat na temelju samog ugovora. Podržavamo zakonsku obvezu da promjena cijene mora biti jasno vidljiva u dijelu koji se odnosi na stvarno napravljenu izmjenu, ali ne i na svakom računu prije nego što do izmjene stvarno dođe. Nije prihvaćen Zakonodavac je predvidio da za ugovornu promjenu cijene, koju je kupac prvi puta vidio kod ugovra predviđa se da biude i na slijedečim računima podsjetnik na iste promjene.
128 Franjo Turek PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 29. U članak 29. ubaciti slijedeća dva stavka: Proizvođačima električne energije za vlastitu potrošnju iz OIE operater treba bilancirati njihovu vlastitu proizvodnju i potrošnju kroz sustav virtualnog mjernog mjesta, neovisno od pojedinačnih obračunskih mjernih mjesta kojima kupac raspolaže i na taj način utvrditi neto isporučenu električnu energiju te manjkove plaćati sukladno ugovoru s operaterom, odnosno viškove prodavati sukladno ugovoru s operaterom. Kupcu koji ima proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju iz OIE za proizvedenu električnu energiju umanjuje mu se obveza plaćanja naknade za OIE u dijelu u kojem je imao ulaganje vlastitih sredstava. Nije prihvaćen Obnovljivi izvori se obrađuju u posebnom zakonu ovo je zakon o tržištu i tu se svi oblici jednako tretiraju.
129 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 30. Prijedlog: Neophodno je omogućiti kupcu/aktivnom kupcu/ agregatoru pristup podacima tj obračunu u realnom vremenu. Obrazloženje: Napredna brojila moraju se moći spojiti na mrežu (lan wifi) od kupca te je kupac dužan osigurati realizaciju istog (pripremiti instalaciju da se kod spajanja mjernog uređaja isti spoji na internet) . Nije prihvaćen Vidi primjedbu 126.
130 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 30. Prijedlog: Potrebno je preciznije i jasnije definirati tehničku razinu za ODS-ove. Obrazloženje: U praksi danas ovaj podatak o potrošnji električne energije je vidljivo jedino na ekranu brojila, za daljinski pristup treba dodatni hardver i softver ubaciti u KPMO. Možda bi se tu trebala jasnije dati obveza ODS-u . Nije prihvaćen Vidi primjedbu 126.
131 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 30. Predlažemo da se odredba 30(5) dopuni na sljedeći način: 5. na zahtjev krajnjeg kupca, podatke o električnoj energiji koju je predao u mrežu i podatke o njegovoj potrošnji (informacije o stvarnom vremenu potrošnje električne energije, potvrđeni podaci o povijesnoj potrošnji, nepotvrđeni podaci o potrošnji u gotovo stvarnom vremenu) električne energije operator sustava stavlja krajnjem kupcu na raspolaganje, putem standardiziranog komunikacijskog sučelja ili putem daljinskog pristupa, ili na raspolaganje trećoj strani koja djeluje u njegovo ime (na temelju ugovora ili ovlaštenja), u lako razumljivom obliku, čime mu se omogućava usporedbu ponuda pod jednakim uvjetima, Obrazloženje: Dopuna u pogledu vrste podataka potrebna je radi jasnoće, kako bi se shvatilo da se kupcu na njegov zahtjev stavljaju na raspolaganje svih podaci o potrošnji (stvarno vrijeme potrošnje, potvrđeni podaci o povijesnoj potrošnji, nepotvrđeni podaci »near real time«). Radi se o usklađivanju s člankom 20(1)(a) Direktive (EU) 944/2019. Dopuna je također potrebna kako bi se razjasnilo na kojoj pravnoj osnovi može djelovati treća strana, koja djeluje u ime kupca. Nije prihvaćen Tekst se nepotrebni način opterečuje s obzirom da o povezivanju podataka govore i prethodne točke te se opterečije sustav, ujedno naveden podatke treba posjedovati krajni kupci odnosno on ih ttrreba redovito imati.
132 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 30. U stavku 1. podstavak 1. predlaže se dodati i ostale kategorije korisnika mreže (promjenu provesti u relevantnim odredbama). U stavku 1. dodati podstavak 4.a. koji glasi: „4a. sustav naprednog mjerenja je sustav za čije tehničke karakteristike, smještaj, fizičku i informatičku zaštitu je nadležan i odgovoran operator sustava,“ Nije prihvaćen Navedeno zalazi u tehničke detalje.
133 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 30. stavak 4. predlažemo umjesto izraza „može“ pisati izraz „mora“ Obrazloženje: Potrebno je da operator mreže taj podatak o predanoj el. energiji u mrežu prikuplja posebno od podatka o preuzetoj el. energiji iz mreže. Konkretno, potrebno je voditi posebne podatke o stvarnoj potrošnji el. energije, proizvodnji el. energije po vrsti izvora i smjeru el. energije iz spremnika energije za svako obračunsko razdoblje kako bi se mogla stvoriti baza podataka na razini obračunskog mjernog mjesta s heterogenim vremenskim dijagramima, a ne samo homogenoj neto isporučenoj energiji iz i u mrežu. Naime, ovisno o različitim meteorološkim uvjetima i uvjetima na strani aktivnog kupca njegova potrošnja i proizvodnje te mogućnosti skladištenja energije se mogu bitno mijenjati, a tek heterogeno prikazivanje te 3 varijable umjesto samo jedne mogu stvoriti pretpostavke za kvalitetno planiranje i potrošnje i proizvodnje takvog kupca te njegovo optimalno korištenje spremnika, odnosno sve to skalabilno povećati za grupe takvih kupaca, do razine ukupne potrošnje i proizvodnje na razini RH, što je osnovni preduvjet sigurne opskrbe el. energije u RH (članak 5) i urednog vođenja EES-a! Nije prihvaćen Navedeno je u ovom dijelu upućujući norma a ne obvezujuća pravna norma.
134 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 31. U stavku 1. brisati „tržište i pojedinog krajnjeg kupca“ (ili preformulirati). Nije prihvaćen Važno je da uvođenje naprednih brojila ima prednosti za krajnjeg kupca.
135 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 32. stavak 2. Predlažemo umjesto izraza „krajnjih kupaca“ koristiti izraz „korisnika mreže“ jer se osim potrošnjom upravlja i s energijom proizvodnje te skladišta. Nije prihvaćen Stavak 1. govori o krajnjim kupcima i s obzirom da se drugi stavak poziva na prvi ostaje krajnji kupac u oba stavka.
136 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 33. Prijedlog: potrebno je smanjiti maksimalni propisani rok stavkom 2. Obrazloženje: pretpostavljeni maksimalni rok se čini predug iz smisla neophodnih radova koji se obuhvaćaju istim (u najgorem slučaju izmještanje OMM, ugradnja novog (većeg ormara) te dobava, doprema i montaža brojila) – pri čemu sve ove radove, uslugu i opremu plaća kupac. Sukladno praksi potrebno je predvidjeti maksimalni rok na jedan kalendarski mjesec. Nije prihvaćen S obzirom da se navedeno nalazi kod pojedinih kupaca smatramo da navedeni rok je primjeren.
137 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 34. Prijedlog: dopuna opisa iz stavka 2. - putem internetskog sučelja neophodno je predvidjeti očitanje u gotovo realnom vremenu Obrazloženje: Napredna brojila moraju se moći spojiti na mrežu (lan wifi) od kupca te je kupac dužan osigurati realizaciju istog (pripremiti instalaciju da se kod spajanja mjernog uređaja isti spoji na Internet te minimalni podatkovni promet kao i operativne troškove komunikacije). Nije prihvaćen Previše detaljno odnosno isto će biti određeno podzakonskim propisima.
138 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 34. Uz konvencionalna brojila u praksi RH koriste se i ograničavala strujnog opterećenja (limitatori) u funkciji kontrole/isključivanja strujnog opterećenja kod prekoračenja iznad odobrene amperaže, pa predlažemo dodati novi stavak u kojem će se propisati dostupnost limitatoru. stavak 2. Predlažemo brisati riječ „konvencionalno“ i umjesto riječi „ili“ staviti „i“ jer bi svim kupcima stanja brojila trebala biti na raspolaganju putem mrežnih servisa operatora, obzirom da se na taj način kupcima olakšava/osigurava mogućnost upravljanja/praćenja/kontrole potrošnje na jednostavan način (puno jednostavnije nego pregledom podataka na računima i usporedbom podataka na više računa). Znači, predlažemo sljedeću formulaciju stavka: „(2) Krajnji kupac mora imati mogućnost lako izravno očitati svoje brojilo i očitano stanje brojila mora mu biti dostupno putem internetskog sučelja ili drugog odgovarajućeg sučelja.“ Nije prihvaćen Navedeni članak se odnosi na konvencionalna broila a ne i na napredna brojila.
139 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 35. Preciznije definirati prvi dio stavka 3. u smislu nedvojbenog razumijevanja, odnosno tumačenja riječi „istodobno“. Preciznije definirati stavak 5. u smislu nedvojbenog razumijevanja i razgraničenja nadležnosti i odgovornosti „strana“ te uskladiti sa stavkom 6. Nije prihvaćen Potrebno će biti razrađeno kroz podzakonske propise i to poglavito mrežna pravila koji definiraju neke od tih podataka a ujedno pravila tržišta će to povezivati .
140 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 36. Dodaje se točka 36(3): Vlada će uredbom propisati mjere i postupke za osiguranje uvođenja i povezivosti naprednih sustava mjerenja na području Republike Hrvatske, kao i usklađenost sa zahtjevima za pristup podacima i zahtjevima interoperabilnosti iz prvog i drugog stavka ovog članka. Obrazloženje: Predlažemo da se doda točka 36(3) koja dopunjuje članak 36(2) ZoTEE-a također u pogledu mjera i postupaka za osiguranje provedbe točki 1. i 2. ovog članka. Odredba dodatno osigurava sveobuhvatniju primjenu prava na napredno brojilo u skladu sa stavkom b, točkom 1. članka 21. Direktive koji predviđa da države članice uspostave uvjete za interoperabilnost i opremljenost brojila koje može omogućiti traženu povezivost mjerne infrastrukture i potrošačkih sustava za upravljanje energijom u gotovo stvarnom vremenu (“near real time”). Nije prihvaćen Svrha ove odredbe je EU razina. Na razini EU se sve usklađuje kroz ACER odnosno uredbe Europske unije. S obzirom da sve nacionalne akte treba HERA minimalno dati suglasnost smatramo da će u svom postupanju voditi o tome računa, ako i do sada.
141 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 36. Na kraju 36(2) dodaje se: (2) Elektroenergetski subjekti primjenjuju zahtjeve u pogledu interoperabilnosti, „zahtjeve koje propiše Komisija EU-a provedbenim aktima na temelju drugog stavka članka 24. Direktive (EU) 2019/944.“ i postupke za pristup podatcima iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona. Obrazloženje: Predlažemo da se točka 36(2) dopuni tako da bude u skladu s točkom 3. članka 24. Direktive. Postojeća se odredba odnosi samo na članak 35. ZoTEE-a, koji se međutim odnosi na upravljanje podacima, ali ne navodi izričito pravila za osiguranje interoperabilnosti. Nije prihvaćen Na razini EU se sve usklađuje kroz ACER odnosno uredbe Europske unije, a njih su članice obvezne primjenjivati.
142 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 37. Predlažemo definirati što su i tko su „jedinstvene kontaktne točke za elektorenergetiku" jer to nije nigdje u hrvatskom zakonodavstvu definirano. Nije prihvaćen Jedinstvene kontaktne točke za elektroenergetiku je dio opće informativne točaka za potrošače.
143 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 38. Predlažemo da se odredba 38(1) dopuni na sljedeći način: “Svaki opskrbljivač je obvezan osigurati jedinstveno mjesto obavještavanja na kojem su njegovim krajnjim kupcima, osim obavijesti o njihovim općim pravima, važećim propisima i načinima rješavanja sporova, na raspolaganju: jasne obavijesti o primjenjivim cjenicima energije za kupce iz kategorije kućanstvo te o standardnim uvjetima, s obzirom na pristup i korištenje usluga” Obrazloženje: Budući da će opskrbljivač lokalnim krajnjim kupcima moći pružiti propisane podatke iz spomenutog članka putem mrežnog mjesta ili drugog javnog mjesta obavještavanja, smatramo da bi prikazivanje važećih cijena ostalih kategorija kupaca, koji nisu kućanstva i za koje opskrbljivač nema javnu cijenu već cijenu dogovara pojedinačno, bilo neutemeljeno i nerazmjerno zadiralo u poslovnu strategiju opskrbljivača i posljedično otkrivalo također i podatke o opskrbljivaču koji su poslovna tajna. U Skladu s navedenim i kako bi se izbjegle nejasnoće, predlažemo da se odredba u ovom dijelu dopuni, kako bi bilo razumljivo, da se obavijest o primjenjivim cijenama energije odnosi na cijene opskrbljivača i kupce iz kategorije kućanstvo. Nije prihvaćen Uređeno na drugi način ali podaci koje ima pojedini kupac ovise o vrsti kupca te standard usluge za kategoriju. Nadalje primjenjiva cijena ne znači i stvarnu cijenu odnosno jediničnu cijenu koja može bit različita kod kupaca.
144 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 38. stavak 1. točka 4. predlažemo pojasniti što podrazumijeva „dobar standard usluge“ ili koristiti drugi termin. stavak 1. točka 5. predlažemo pojam „stvarnoj potrošnji“ zamijeniti sa „utvrđenoj potrošnji“ budući da opskrbljivač ne može dati točne obavijesti o stvarnoj potrošnji električne energije, obzirom da je operator sustava odgovoran za mjerenje, odnosno utvrđivanje potrošnje pa opskrbljivač može dati jedino podatke kakve je zaprimio od operatora mreže. stavak 2. točka 2. predlažemo riječi „u podružnici“ zamijeniti s „od opskrbljivača“ kako bi obuhvatili sva rješenja opskrbljivača, a ne samo ona izdana u podružnici. Nije prihvaćen Upravo dobar standard usluge je nešto u čemu se trebaju razlikovati opskrbljivači i to treba pružiti tržište, a ne da bude propisano. Utvrđivanje smatramo da nije ispravan termin i unosi svojevoljnu odnosno diskrecijsku procjenu.
145 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 39. Predlažemo da se odredba 39(1) dopuni: “Krajnji kupci koji su potrošači imaju pristup jednostavnim, pravednim, transparentnim, neovisnim, djelotvornim i učinkovitim izvansudskim mehanizmima za rješavanje sporova u vezi s pravima i obvezama utvrđenima odredbama ovoga Zakona preko neovisnog mehanizma u skladu sa zakonom kojim se uređuje alternativno rješavanju potrošačkih sporova.” Obrazloženje: Budući da se ova odredba poziva na Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, ova se odredba odnosi samo na potrošače, a ne na sve krajnje kupce, i zato radi jasnoće predlažemo dopunu odredbe. Prihvaćen Prihvaća se.
146 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 39. Predlaže se uskladiti stavak 1. na jedan od 2 načina: 1) pojam „krajnji kupci“ zamijeniti s pojmom“ kupci kategorije kućanstvo“ ili 2) ostaviti navedeni pojam, ali izbaciti riječ „potrošačkih“. Obrazloženje: Zakon kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova uređuje sporove između trgovca i potrošača koji je fizička osoba (znači pravne osobe nisu obuhvaćene predmetnim zakonom)., dok se pojam „krajnji kupac“ odnosi i na kupce kategorije kućanstvo i na kupce kategorije poduzetništvo. Navedeno ovisi o intenciji zakonodavca da li je naglasak na ostvarivanju navedenog prava isključivo za kupce fizičke osobe, a sukladno stavku 3. ili se to pravo daje i fizičkim i pravnim osobama. Nije prihvaćen Uređeno drugačije. Vidi primjedbu 145.
147 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Univerzalna usluga Direktivom (EU) 2019/944 u članku 22. i 23. je propisano: (22) U ostvarivanju ciljeva od općeg gospodarskog interesa države članice trebale bi i dalje imati široko diskrecijsko pravo nametanja obveza pružanja javne usluge elektroenergetskim poduzećima. Države članice trebale bi osigurati da kupci iz kategorije kućanstvo i, u slučajevima u kojima to države članice smatraju primjerenim, mala poduzeća, uživaju pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete po jasno usporedivim, transparentnim i konkurentnim cijenama. Ipak, određivanje cijene za opskrbu električnom energijom kao obveze pružanja javne usluge čini mjeru kojom se znatno narušava tržišno natjecanje i čija provedba često dovodi do akumulacije tarifnih deficita, ograničavanja izbora potrošača, manjih poticaja za uštedu energije i ulaganja u energetsku učinkovitost, nižih standarda usluge, nižih razina uključenosti i zadovoljstva potrošača, ograničavanja tržišnog natjecanja te do manjeg broja inovativnih proizvoda i usluga na tržištu. Stoga bi države članice trebale primjenjivati druge instrumente politike, posebno ciljane mjere socijalne politike, kako bi svojim građanima mogle zajamčiti pristupačnu opskrbu električnom energijom. Javne intervencije u određivanju cijena za opskrbu električnom energijom trebale bi se provoditi samo u obliku obveze pružanja javne usluge te bi trebale biti podložne posebnim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Potpunom liberalizacijom funkcionalnog maloprodajnog tržišta električne energije potaknulo bi se cjenovno i necjenovno tržišno natjecanje među postojećim opskrbljivačima i ulazak novih sudionika na tržište povećavajući time izbor i zadovoljstvo potrošača. (23) Obveze pružanja javne usluge u obliku određivanja cijene opskrbe električnom energijom trebale bi se upotrebljavati bez narušavanja načela otvorenih tržišta u jasno definiranim okolnostima i u korist jasno definiranih korisnika, a njihovo bi trajanje trebalo biti vremenski ograničeno. Zakonom o energiji (Narodne novine, br. 120/12, 14/14, 102/15, 68/18) u članku 3. propisano je: 8. javna usluga – usluga dostupna u svako vrijeme krajnjim kupcima i energetskim subjektima prema reguliranoj cijeni i/ili uvjetima pristupa i korištenja energetske usluge, koja mora biti dostupna, dostatna i održiva uvažavajući sigurnost, redovitost i kvalitetu usluge, zaštitu okoliša, učinkovitost korištenja energije i zaštitu klime, a koja se obavlja prema načelima razvidnosti i nepristranosti te uz nadzor tijela određenih zakonom, 35. univerzalna usluga – obvezna javna usluga opskrbe električnom energijom kojom se osigurava određenoj kategoriji kupaca pravo na opskrbu električnom energijom propisane kvalitete na području Republike Hrvatske po primjerenim, jednostavno i jasno usporedivim, razvidnim i nepristranim tarifama, Dakle, Univerzalna usluga je obvezna javna usluga dostupna prema REGULIRANOJ cijeni. Člankom 40. propisano je da će se odlukom Vlade Republike Hrvatske imenovati opskrbljivač kupaca u okviru univerzalne usluge. – Nejasno je po kojim kriterijima će VRH donijeti navedenu odluku. Člankom 41 propisano je - Opskrbljivač kupaca obvezan je primijeniti jednake iznose stavki cijene za električnu energiju za odgovarajuće modele opskrbe električnom energijom na čitavom teritoriju Republike Hrvatske te ih na primjeren način javno objaviti, i to najmanje 30 dana prije početka primjene. – Dakle Opskrbljivač kupaca u okviru univerzalne usluge sam određuje cijenu iako je po Zakonu o energiji cijena javne usluge regulirana Smatramo da navedene članke treba potpuno izmijeniti i prilagoditi zahtjevima Direktive i Zakona o energiji na način da cijena univerzalne usluge bude regulirana i to tako da Opskrbljivač u obvezi javne usluge ne ograničava tržišnu utakmicu. Način na koji je predloženo u ovim člancima je u proteklih nekoliko godina rezultirao time da je preko 80% kupaca i dalje na opskrbi u obvezi javne usluge a da su svi opskrbljivači kućanstava, osim dva, napustili tržište. Zakonom o tržištu plina opskrba u obvezi javne usluge je definirana i u skladu s Direktivom i u skladu s Zakonom o tržištu energije pa je moguće primijeniti sličan model i na tržište električne energije. Nije prihvaćen Ovim zakonom je propisan univerzalna usluga koja se primjenjuje na kućanstvo. Ukupna cijena električne energije u okviru univerzalne usluge nije regulirana i slobodno se određuje, što je u skladu s preporukama Europske komisije i praksom u većini država članica EU od 2019 godine. Određivanje opskrbljivača je uređen člankom 5 i člankom 55 ovoga zakona.
148 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 41. stavak 9. predlažemo riječ „dostaviti“ zamijeniti s „uputiti“ ili „poslati“ budući da je neprovedivo u praksi. Obrazloženje: Dostaviti znači dobiti potvrdu da je ugovor dostavljen kupcu, što nije moguće u situacijama slanja redovnom poštom, a u slučaju slanja s povratnicom opskrbljivač će za dio kupaca dobiti informaciju da ugovor nije isporučen. Predlažemo dodati novi stavak 10. budući da u praksi postoje poteškoće s potpisivanjem ugovora s krajnjim kupcima te posljedično u ostvarivanju prava iz tih ugovora i prateće sudske prakse, koji glasi: „Krajnji kupac koji izabere ili koristi po automatizmu opskrbu u okviru univerzalne usluge dužan je za predmetno obračunsko mjerno mjesto potpisati ugovor o opskrbi krajnjeg kupca u okviru univerzalne usluge s opskrbljivačem.“ Nije prihvaćen Sada je već veliki broj kupaca kupci u univerzalnoj usluzi neće se odgađati masovni prelasci. Kada novi kupac postaje kupac u univerzalnoj usluzi onda je dobro da i djelatnik opskrbljivača ode na mjesto kod kupca i tada mu može napraviti osobnu dostavu i ujedno diskretno pogledati sve instalacije kupca.
149 DOOR PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 42. Društvo za oblikovanje održivog razvoja kao organizacija stručnjaka u području energetike je razmotrilo Nacrta prijedloga Zakona o tržištu električne energije, koji je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te u skladu s namjerom novog Zakona o tržištu električne energije za “osnaživanje kupaca na način da im se pruže nužni alati koji doprinose snažnijem sudjelovanju na energetskom tržištu”, a kako bi se građanima Europske unije omogućilo “da budu aktivni sudionici na energetskom tržištu i u energetskoj tranziciji” predlaže nekoliko dopuna, usklađivanja i izmjena. S ciljem osnaživanja građana da postanu snažniji i autonomniji dionici na energetskom tržištu predlažemo da se u nacrt prijedloga Zakona u članak 3 kojim se određuje Značenje pojedinih izraza uvede novi pojam “jednostavan uređaj za proizvodnju električne energije znači elektrotehnički uređaj za proizvodnju električne energije koji je usklađen s relevantnim tehničkim standardima te se može priključiti na kućnu instalaciju bez radova za koje je potreban ovlašteni elektroinstalater. Najveća dopuštena snaga ovakvog uređaja je 0,8kW, odnosno snaga mora biti ispod razine važnosti proizvodnih modula spojenih na elektroenergetski sustav prema uredbi EU komisije 2016/631 „o uspostavljanju mrežnih pravila za zahtjeve za priključivanje proizvođača električne energije na mrežu„, članak 5, točka 2 (a) – OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem ovog pojma uvela bi se nova kategorija elektrotehničkog uređaja za proizvodnju električne energije, kojim bi se znatno pojednostavnila procedura za instalaciju malih proizvodnih kapaciteta na kućnu instalaciju. Kontekst prijedloga promjene Olakšavanje procedure priključka jednostavnih fotonaponskih uređaja koji građanima omogućavaju da na jednostavan način postaju potrošači s vlastitom proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije, čime se povećava demokratizacija u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, poveća udio energije proizvedene iz solarnih izvora energije, te se u konačnici smanjuje opterećenje za mrežu u kritičnim ljetnim mjesecima. Primjer jednostavnog uređaja za proizvodnju električne energije je sklop koji se sastoji od 1 ili 2 solarna panela, mikroinvertera sa zaštitom protiv otočnog rada i priključka na utičnicu, maksimalne snage 300-800W. Ključna razlika u odnosu na postojeću praksu s instalacijom solarnih kapaciteta je promatranje solarnog panela kao uređaja jednostavnog za upotrebu koji se preko ispravnih kućnih instalacija može uključiti izravno u elektroenergetsku mrežu umjesto solarnog postrojenja koje zahtijeva kompleksnu proceduru spoja na mrežu. Olakšavanjem priključka ovakvih sustava omogućilo bi se: • jednostavan način za smanjenje potrošnje energije iz mreže i energetskih troškova. Ovisno o veličini sustava i potrošnji kućanstva, radi se o pokrivanju okvirno 5-15% vlastite potrošnje energije na godišnjoj razini • korištenje energije Sunca građanima koji nisu u mogućnosti investirati u solarna postrojenja (tipično 3 i više kW) i olakšao pristup solarnoj energiji velikom broju građana • korištenje energije Sunca u iznajmljenoj nekretnini i preseljenje po potrebi sa stanarima • korištenje energije Sunca u stambenim zgradama (balkoni, terase) • smanjenje energetske ovisnosti kućanstva • povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, Namjera ovog prijedloga je olakšavanje procedure priključivanja uređaja za proizvodnju električne energije koji su ispod razine snage koja se smatra značajnom prema uredbi EU komisije 2016/631, članak 5, točka 2 (a) – Slijedom navedenoga, predlažemo da se u članak 42. dodaju novi stavci 10., 11. i 12. koji glase: (10) Krajnji kupac ima pravo na korištenje jednostavnih uređaja za proizvodnju električne energije kojim može smanjiti količinu preuzete električne energije; a koji se priključuje na elektroenergetski sustav u skladu sa mrežnim pravilima koja donosi operator distributivnog sustava. (11) Prije priključenja jednostavnog uređaja za proizvodnju električne energije na kućne instalacije krajnji kupac obavezan je obavijestiti operatora distributivnog sustava o priključenja jednostavnog uređaja kako bi se operatoru distributivnog sustava omogućilo da procjenu proizvodnje električne energije uzme u obzir pri planiranju i vođenju distributivne mreže. (12) Operator distributivnog sustava dužan je kupcu s vlastitom proizvodnjom prije priključivanja jednostavnog uređaja za proizvodnju električne energije omogućiti napredno dvosmjerno brojilo, kako bi se odvojeno mogla mjeriti količina preuzete i isporučene energije u mrežu. OBRAZLOŽENJE: Dodavanjem ovog članka daje se pravo krajnjim kupcima da smanje količinu preuzete energije koristeći jednostavne uređaje za proizvodnju energije. Ovo pravo može služiti kao argument za pojednostavljenje procedure priključka uređaja za proizvodnju energije na elektroenergetski sustav, a u skladu je sa Člankom 8. ovog Zakona prema kojem „nije dozvoljeno neopravdano otežavanje: prekogranične trgovine električnom energijom, sudjelovanja krajnjih kupaca između ostalog u upravljanju potrošnjom, ulaganja u proizvodnju energije…“ Nije prihvaćen Navedeno nije predmet navedenog članka. Odgovara podzakonskim propisima u području elektrotehnike. U Republici Hrvatskoj je veoma čest rada bez stručnog znanja te smatramo da bilo koje radnje koje mogu imati utjecaj na mrežu trebaju biti obavljene od strane stručne osobe. Upravo osobe koje nisu u mogućnosti napravit solarne sustave koji imaju kako navodite 3 i više kW će većim brojem nestručno priključenih manjih izvora energije napravit možda problem i vlastitim potrošačima te smatramo da u cilju njihove zaštite nije potrebno poticati takov način ugradnje bez stručne pomoći. Ovakvi autonomni sustavi su pogodni za izolirane korisnike odnosno u slučaju kada električnu energiju želi građevina koja nije spojen na elektroenergetsku mrežu a može jednostavnije napraviti unutarnje kućanske instalacije.
150 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 42. U stavku 9. točka 1. iza „otklanjanja kvarova,“ dodati „aktivnosti nužnih za vođenje pogona mreže“. S obzirom na sve učestaliju pojavu onemogućavanja pristupa u slučajevima iz stavka 9., predlaže se definirati odgovarajuću prekršajnu odredbu (članak 126.). Prihvaćen Prihvaća se.
151 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 42. Predlažemo dodati odredbu iz trenutno važećeg ZOTEE u novi stavak 3a: „(3a) Krajnji kupci mogu se udruživati radi zajedničkog nastupa prema opskrbljivaču koji nije u obvezi javne usluge, u cilju osiguravanja mjera zaštite krajnjih kupaca, transparentnosti i poboljšanja ugovornih uvjeta, općih informacija i mehanizama u rješavanju sporova.“ Nije prihvaćen Navedeno predstavlja odredbu koja nema jasno definirane obaveze i prava navedene udruge za jasno određivanje pravo. Odnosno odredba je nedorečena.
152 DOOR PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 43. Predlažemo da se u članak 43. stavak 1. koji trenutno glasi: Republika Hrvatska poduzima odgovarajuće mjere radi zaštite kupaca i posebno osigurava postojanje prikladnih zaštitnih mjera radi zaštite ugroženih kupaca sukladno odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor. U tom kontekstu, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadležnog za područje socijalne skrbi definira koncept ugroženih kupaca koji se može odnositi na energetsko siromaštvo kao i na zabranu privremene obustave isporuke električne energije takvim kupcima u kritičnim vremenima, uključujući i privremeno ograničenje korištenja priključne snage u cilju ograničenja potrošnje električne energije. doda sljedeća izmjena: U tom kontekstu, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadležnog za područje socijalne skrbi, te ministarstva nadležnog za područje energetike i ministarstva nadležnog za područje graditeljstva definira pojam energetskog siromaštva koji može uključivati i kategoriju ugroženih kupaca kao i zabranu privremene obustave isporuke električne energije kupcima u riziku od energetskog siromaštva odnosno kategoriji ugroženih kupaca u kritičnim vremenima, uključujući i privremeno ograničenje korištenja priključne snage u cilju ograničenja potrošnje električne energije. Nije prihvaćen Prilikom određivanja koncepta potrebno je odredit sve parametre i smatramo da je dovoljno da to predlaže ministarstvo nadležnog za područje socijalne skrbi s obzirom da je područje socijalne skrbi njihovo i oni temeljem dosadašnjeg iskustva imaju dovoljno parametara.
153 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 43. stavak 6. predlažemo definirati što obuhvaća „pravo na posebnu zaštitu“ u smislu ZOTEE Nije prihvaćen Upravo je status ugroženog kupca posebna zaštita koja je uređena zakonima koji uređuju energetski sektor tj Zakon o energiji.
154 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 44. Predlaže se definirati dodatnu odredbu kojom će se regulirati pitanje stjecanja, promjene i gubitka statusa zaštićenog kupca te vođenja odgovarajuće evidencije (registra). Nije prihvaćen Navedeno treba biti povezano sa aktima iz naveden EU uredbe. 2019/941 o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ.
155 DOOR PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 45. Predlažemo brisanje članka 45. OBRAZLOŽENJE: Energetsko siromaštvo je kompleksan pojam koji, iako uzrokovan nedostatkom sredstva za pokrivanje osnovnih energetskih potreba kućanstva, treba sagledavati ne samo u odnosu na energetski, već i cijeli niz neenergetskih sektora koji se ne svode samo i isključivo na sustav socijalne skrbi. Iako Republika Hrvatska nema još uvijek razrađene ni kriterije za praćenje energetskog siromaštva niti jedinstvenu definiciju, na razini država članica postoji nekoliko definicija koje se koriste, a kojima je zajedničko da energetsko siromaštvo definiraju kao nemogućnost kućanstva na pristup energetskim uslugama. Europska komisija u svojim preporukama iz listopada 2020 godine energetsko siromaštvo prepoznaje kao kontekstualno širi termin, a borba protiv energetskog siromaštva može pridonijeti povećanju kvalitete života i zdravlja pojedinca i društva u cjelini.1 Nadalje, energetsko siromaštvo nije i ne može biti vezano isključivo uz socijalnih prava koja svojim djelokrugom pokriva nadležnost Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, stoga nadležno ministarstvo ni ne može biti isključivo i jedino nadležno za utvrđivanje i objavu kriterija za energetsko siromaštvo. Nadalje člankom 3. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2018/1999 određuje se obavezni sadržaj integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, te je navedenim člankom, stavkom odnosno točkom određeno isključivo sljedeće: ”ocjenjuju broj kućanstava u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, postojeću socijalnu politiku i druge relevantne politike, kao i Komisijine okvirne smjernice o relevantnim pokazateljima energetskog siromaštva. U slučaju da država članica, u skladu s točkom (d) prvog podstavka, na temelju svoje procjene provjerljivih podataka utvrdi da postoji znatan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, ona u svoj plan uključuje nacionalni okvirni cilj smanjenja energetskog siromaštva. Dotične države članice navode u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, politikama i mjerama kojima se rješava problem energetskog siromaštva, ako postoji, uključujući mjere socijalne politike i druge relevantne nacionalne programe.”2 Slijedom navedenoga nije propisano koje tijelo prikuplja podatke niti da to mora biti tijelo nadležno za socijalnu politiku, tim više što je u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu kod opisa mjera ublažavanja energetskog siromaštva kao jedno od tijela nadležnih za izradu programa navedeno i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je između ostaloga i donijelo Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050 u kojoj su među mjerama predviđene i mjere borbe protiv energetskog siromaštva, ali i prikupljanje podataka za koje će biti nadležno upravo predmetno ministarstvo graditeljstva. Dodatno, Zakon o tržištu električne energije nije i ne može biti mjesto u kojem će se kao tijelo nadležno za praćenje i implementaciju navesti isključivo i jedino Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, posebno jer se njime reguliraju pravila vezana uz tržište električne energije - što je samo jedan od energenata, za koje nepodmirivanje troškova može dovesti do rizika od energetskog siromaštva. Podržavamo da se ovim zakonom uredi pitanje energetskog siromaštva, ali smatramo da je pojam energetskog siromaštva potrebno jasno definirati u krovnom Zakonu o energiji, a da je u Zakonu o energetskoj učinkovitosti, kao što je novim izmjenama i učinjeno potrebno regulirati uštede, ali i dodatno regulirati praćenje predviđenih ušteda. S obzirom da je u Zakonu o energiji već uključen dio VIII. KRAJNJI KUPCI POD POSEBNOM ZAŠTITOM, smatramo da je potrebno napraviti razliku između krajnjih kupca pod posebnom zaštitom (ugroženi i zaštićeni kupci) od kategorije kupaca koji su u riziku od energetskog siromaštva. Naime energetsko siromaštvo je širi pojam koji obuhvaća i ugrožene i zaštićene kupce, ali i kupce koji ne pripadaju navedenim kategorijama, ali izdvajaju značajna sredstva za podmirenje svojih energetskih potreba što ih u širem smislu kako ga razumiju države članice i Europska komisija čini energetski siromašnima. Stoga je potrebno u Zakonu o energiji usvojiti službenu definiciju energetskog siromaštva te odrediti tijela nadležna za: definiranje kriterija energetskog siromaštva, izradu baze energetski siromašnih kućanstava, planiranje mjera ublažavanja energetskog siromaštva, provođenje mjera ublažavanja energetskog siromaštva. Nije prihvaćen Navedeno je poveznica na EU propis i ujedno definira tko je obvezan navedeno pratiti. Zakon o energiji sada nije predmet promjena.
156 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Članice HGK iz sektora prerađivačke industrije predlažu u stavak 2. dodati točku 3. koja glasi: „3. proizvodnje električne energije korištenjem vlastitih proizvodnih kogeneracijskih postrojenja za vlastite potrebe s povremenom isporukom viška električne energije ugovornom opskrbljivaču, ako je taj višak proizvedene električne energije nastao zbog procesnih razloga obavljanja temeljne djelatnosti (npr. Proizvodnje mineralnih gnojiva)“ ili iza stavka (3), a prije stavka (4) dodati stavak (npr. 3a) koji glasi: „3a) Proizvodnja el. energije ne smatra se energetskom djelatnošću iz čl. 4 st. 3. Zakona ako je proizvodno kogeneracijsko postrojenje iza obračunskog mjernog mjesta aktivnog kupca ili ako se proizvodno kogeneracijsko postrojenje isključivo koristi za vlastite potrebe pri čemu se višak proizvedene el. energije, nastao zbog procesnih razloga obavljanja temeljne djelatnosti (proizvodnje mineralnih gnojiva) povremeno isporučuje u mrežu opskrbljivača.“ članak 46. stavak (7) Zbog navedene odredbe potrebno je iz natječaja isključiti naknadu lokalnoj zajednici. Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja sa se odredba o visini naknade kosi s uvjetima natječaja propisanim u članku 16. i 17. Predlaže se da se dio koji se odnosi na visinu naknade briše u članku 16. i 17. Nije prihvaćen Samo i ukoliko je za vlastite potrebe, je postrojenje za koje ne treba dozvola. Stavak 7 je dopunjen da je to minimalni iznos.
157 DOOR PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Predlažemo proširenje stavka 3 sljedećim tekstom (3) Proizvodnja električne energije ne smatra se elektroenergetskom djelatnošću iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako je proizvodno postrojenje iza obračunskog mjernog mjesta aktivnog kupca ili ako se proizvodno postrojenje koristi isključivo za vlastite potrebe pri čemu se električna energija ne predaje u mrežu ili ako za energiju predanu u mrežu kupac ne dobiva financijsku naknadu od operatora distributivnog sustava ili opskrbljivača energijom. OBRAZLOŽENJE: Svrha jednostavnih uređaja za proizvodnju električne energije je proizvodnja energije za vlastite potrebe, odnosno smanjenje količine preuzete električne energije. Ipak, u nekom vremenskom periodu moguća je veća proizvodnja od potrošnje, te može doći do predaje električne energije u mrežu. Kako bi se pojednostavnila procedura priključivanja ovakvih uređaja, predlaže se da se energija predana u mrežu ne otkupljuje, odnosno da za nju kupac ne dobiva naknadu. Ovom formulacijom kupcu dopušta se da kupac koji ima priključen takav uređaj preda manju količinu energije u mrežu, a se pritom to ne smatra elektroenergetskom djelatnošću. Nije prihvaćen Nije problem samo u novčanom iznosu nego i u uključivanju u sustav. Te zato smatramo. Ujedno kada se gleda kumulativni učinci stavka 2 i 3. jasno je da manji objekti od 500 kW je proizvodnja ali ne treba dozvolu i on normalno daje dio u mrežu i imam.
158 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Predlažemo da se članak dopuni (npr. novom točkom 17. ili novim člankom 46.a) i da se odredi što su ti »regulirani uvjeti« (46(12)), kao i kako i kada se određuje kada korištenje usluga nije moguće »na tržišnim načelima« odnosno nije »ekonomski učinkovito«. Predlažemo da se to uredi kao »obvezno sklapanje ugovora« za pružanje usluga, što nadzire Agencija: članak 46.a (obveza sklapanja ugovora za pružanje pomoćnih usluga) (1) Ako operator sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno pomoćnih usluga ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više proizvođača, koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine pomoćnih usluga (u daljnjem tekstu: obveznik), da odmah sklope ugovor o pružanju pomoćnih usluga s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu pomoćnih usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena pomoćnih usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja pomoćnih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operatoru sustava i da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će oni pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru sustava pruže pomoćne usluge, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da zakon definira što to znači da se usluga ne može pružati na temelju tržišnih načela odnosno što to znači da to nije ekonomski učinkovito te da istodobno Agencija prati takve situacije i ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi distribucijskog operatora bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže koje plaćaju kupci. Položaj operatora sustava također će u tom slučaju biti neutralan jer će te troškove prenijeti na voditelje bilančnih skupina koji će biti prisiljeni taj trošak (ekonomski gledano) prenijeti na kupce, što zasigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Riješeno kroz članak 52 ovoga zakona.
159 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. U 46(5)(6) treba brisati ili propisati (izvanredne) uvjete kada operator može od proizvođača zatražiti aktiviranje pomoćnih usluga (izvan opsega međusobnog ugovora, ako postoji). Obrazloženje: Proizvođač ulaže u proizvodne kapacitete za sudjelovanje na tržištu i slijedi ekonomske ciljeve, pri čemu je izlaganje nepredvidivim i neutemeljenim zahtjevima fleksibilnosti na zahtjev operatora (posebno bez jasne definicije/utvrđivanja naknade za takve aktivacije) sporno i nerazmjerno zadiranje u privatno vlasništvo; eventualne aktivacije na zahtjev operatora moraju biti unaprijed definirane, utemeljene i maksimalno ograničene (npr. u izvanrednim situacijama). Dodatno, članak 46(12) već određuje obvezu sklapanja ugovora (u slučajevima kada to nije moguće prema tržišnim načelima, a time i u mogućim izvanrednim situacijama) proizvođačima koji su tehnički osposobljeni za pomoćne usluge. Nametanje takve obveze svim proizvođačima pretjerano je zadiranje u privatno vlasništvo i odvratit će ulagače od izgradnje novih proizvodnih kapaciteta. Nije prihvaćen Regulirani uvjeti znači da je navedeno obrađeno i u jednom od akta koje nadzire regulatorna agencije te je ona u postupku donošenja pravila bila uključena. Potrebno povezati sa člankom 52. i 111. ovoga zakona.
160 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Predlažemo, da se odredba 46(2) iz stavka 2 točke 2 ovog članka dopuni na sljedeći način: “Nakon ishođenja dozvole za proizvodnju električne energije te do stjecanja statusa sudionika na tržištu, odnosno zaključenja relevantnog ugovora s Operatorom tržišta električne energije prema Pravilima organiziranja tržišta električne energije, smatrat će se da ima proizvođač u tom razdoblju status sudionika na tržištu električne energije.” Obrazloženje: Odredba predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na postojeću uredbu jer postavlja jasan vremenski okvir u kojem je dopušteno obavljati djelatnost proizvodnje električne energije tijekom pokusnog rada elektrane. Međutim, dvosmislenost glede statusa nije u potpunosti isključena u razdoblju od završetka pokusnog rada do stjecanja statusa tzv. »stalnog« tržišnog sudionika. (tj. Zaključenja konačnog Ugovora o sudjelovanju na tržištu električne energije s HROTE). Naime, „Pravila organiziranja tržišta električne energije“ propisuju da pravna ili fizička osoba koja namjerava sudjelovati na tržištu električne energije formalno stječe status sudionika na tržištu električne energije samo u trenutku potpisivanja odgovarajućeg ugovora s operatorom tržišta (HROTE). U tom smjeru predlažemo dopunu točke 2. stavka 2. članka 46. na način da se smatra da proizvođač ima i status sudionika na tržištu (što mu omogućuje sudjelovanje na tržištu električne energije u tom razdoblju i posljedično proizvodnju i prodaju električne energije) također u razdoblju između dobivanja dozvole za proizvodnju električne energije i zaključivanja Ugovora o sudjelovanju na tržištu električne energije s HROTE-om. Nije prihvaćen S obzirom da se u navedenoj primjedbi navodi nedorečenost pojedinih podzakonskih propisa smatramo da je o istima potrebno razgovarati kada će se raditi izmjena i dopuna istih a ne da zakon ispravlja greške pozakonskog propisa. Ipak detalje treba urediti fleksibilnije u podzakonskom propisu, nije naj lakše mijenjanje zakona ukoliko ne vrijedi neko podzakonsko rješenje.
161 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Predlaže se redefinirati ili brisati stavak 16. s obzirom dvojbe u tumačenju te ponavljanje i preklapanje s drugim odredbama. Prihvaćen Prihvaća se.
162 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. stavak 2. točka 1: predlaže se izmijeniti točka tako da glasi: „1.proizvodnje električne energije korištenjem proizvodnih postrojenja čiji je zbroj instaliranih snaga do uključivo 1 MW ili“ Obrazloženje: Ishođenje Dozvole za proizvođače čiji je zbroj instaliranih snaga njihovog proizvodnog postrojenja do uključivo 500 kWh značilo bi da se proizvođači opterećuju dodatnim administrativnim troškovima i obvezama kao što su učlanjenje u bilančnu grupu, dostava planova proizvodnje i ostalo što negativno utječe na poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Stoga predlažemo ostaviti granicu do uključivo 1 MW kao što je to sada u postojećem ZOTEE-u. Stavak 3. prijedloga Zakon glasi: „(3) Proizvodnja električne energije ne smatra se elektroenergetskom djelatnošću iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako je proizvodno postrojenje iza obračunskog mjernog mjesta aktivnog kupca ili ako se proizvodno postrojenje koristi isključivo za vlastite potrebe pri čemu se električna energija ne predaje u mrežu.“ Molimo pojašnjenje da li se dio prethodno navedene rečenice „ako je proizvodno postrojenje iza obračunskog mjernog mjesta aktivnog kupca„ odnosi na kupca s vlastitom proizvodnjom koji po svojoj definiciji koristi proizvedenu električnu energiju prvenstveno za vlastite potrebe, ali i s mogućnošću isporuke viška u mrežu. Predlažemo brisati stavak 8. budući da je ovo prvenstveno uređeno Zakonom o energetskoj učinkovitosti. S obzirom na odredbe članka 8. i članka 9. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 41/21) nema potrebe za određivanjem dodatnih obveza vezano za proizvođače. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost sadrži sve obveze prikazivanja pojedinačnih mjera energetske učinkovitost i izvješća o njihovom provođenju, za sve subjekte koji sudjeluju u provođenju mjera pa tako i za HEP Proizvodnju. Predlažemo dodati novi stavak 11.a tako da glasi: “(11a) Za proizvodna postrojenja za koja operator prijenosnog sustava temeljem st. (10) odnosno za proizvodna postrojenja za koja operator distribucijskog sustava temeljem st. (11) zahtjeva osposobljavanje za pružanje pomoćnih usluga, operatori su dužni sudjelovati u pokriću troškova izgradnje koji su posljedica njihovih dodatnih zahtjeva.“ Predlažemo dodati novi stavak 17. tako da glasi: „(17) Proizvođaču električne energije na obračunskom mjernom mjestu reverzibilne/crpne elektrane ne naplaćuje se tarifni element za ostvarenu vršnu snagu tijekom crpnog rada, unutar naknade za korištenje mreže.“ Obrazloženje: Predmetnim stavkom omogućuje se konkurentnost crpnog rada u razdobljima nižih dnevnog opterećenja tijekom trajanja više tarife, osobito u neradnim danima ili nedjeljom što je ujedno u funkciji fleksibilnosti sustava za prihvat OIE, doprinosu regulacije previsokih napona u VN mreži te konkurentnosti domicilnih RHE/CHE s inozemstvom. Sadašnji koncept naplate vršne snage za crpni rad RHE/CHE u RH, blokira angažiranost tj. konkurentnost pogona crpnim radom tijekom razdoblja više tarife. Predlažemo dodati novi stavak 18. tako da glasi: „ (18) Neovisno o veličini priključne snage na zajedničkom obračunskom mjernom mjestu za smjer predaje i za smjer preuzimanja, proizvođaču električne energije s reverzibilnom/crpnom hidroelektranom naplaćuje se naknada za priključenje prema stvarnim troškovima izgradnje priključka i pripadajućem udjelu u troškovima stvaranja uvjeta u mreži.“ Obrazloženje: S obzirom da su rasklopišta elektrana (u pravilu) višestruko umrežena s prijenosnom mrežom radi sigurnosti isporuke proizvedene električne energije u mrežu a time i sigurnosti opskrbe područne prijenosne i distribucijske mrže, a sam trošak priključenja elektrane uključuje i posljedične troškove stvaranje uvjeta, logično je da se trošak plaća po stvarnim troškovima neovisno o veličini priključne snage, tj. ne prema konceptu troška jedinične snage što plaća krajnji kupac. Napomena: neke RHE/CHE mogu imati veću priključnu snagu u smjeru preuzimanja od smjera predaje energije u mrežu, što je posljedica iskoristivosti energetskog potencijala, odnosno tehničkih specifikacija za veličinu izgradnje. Predlažemo dodati novi stavak 19. tako da glasi: „(19) U slučaju planirane nužnosti proizvodnje iz pojedinih elektrana ili planskih ograničenja proizvodnje električne energije radi rasterećenja mreže a ista nisu posljedica više sile, proizvođač ima pravo na reguliranu naknadu za redispečing elektrana radi mreže.“ Obrazloženje: U praksi vođenja EES-a RH nakon integracije veće snage OIE, sve češća su pogonska ograničenja na proizvodnju domicilnih hidroelektrana radi zagušenja ili preopterećenja domicilne mreže uslijed istodobno visoke angažiranosti vjetroelektrana. S obzirom da posljedično hidroelektrane ne mogu izbjeći aktivan preljev kao (moguća angažiranost radi mreže manja od priključne snage po elektroenergetskoj suglasnosti) a posljedično i smanjeni opseg za pružanjem pomoćnih usluga, treba propisati obvezu reguliranja naknade i ugovaranja redispečinga elektrana radi mreže. Također moguća je uvjetna vožnja elektrana radi sigurnosti područne mreže, npr. TE Plomin blok B ili HE Dubrovnik radi iznimnih opterećenja ili radova na rekonstrukciji mreže, također predmetno je moguće riješiti Ugovorom za redispečing elektrana radi mreže. Predlažemo dodati novi stavak 20. tako da glasi: „(20) Za potrebe reguliranja odnosa oko pružanja usluge regulacije napona korištenjem proizvodnog postrojenja potrebno je propisati obvezu izrade metodologije za utvrđivanje cijene regulacije napona jalovom energijom i obveza ugovaranja usluge regulacije napona pomicanjem radne točke generatora, bez promjene radne snage pogonskog stroja.“ Obrazloženje: Potreba za uslugom regulacije napona je karakteristična za pojedina područja mreže i pojedine naponske razine, odnosno ista se treba regulirano riješiti. Predlažemo dodati novi stavak 21. tako da glasi: „(17) Za potrebe razvoja pilot-projekta pružanja regulacijskih usluga prema tržišnim načelima, čija je obveza pružanja trenutno mandatorno propisana a cijena usluge regulirana metodologijom, nužno je prije pokretanja pilot projekta ishoditi odobrenje nadležne agencije, definirati količine koje se tržišno ugovaraju pilot projektom, te rok provedbe i uvjete osiguranja realizacije pilot-projekta.“ Obrazloženje: Predmetnim stavkom želi se ubrzati provedba i trajanje pilot projekata s ciljem razigravanja tržišta regulacijskih usluga odnosno energije uravnoteženja, odnosno izbjeći nedoumicu kod pružatelja usluga koje količine regulacijskih usluga i pod kojim uvjetima se ugovaraju prema reguliranim, a koje prema tržišnim načelima. S obzirom da sličan pilot projekt traje duže vrijeme, tj. posljednjih nekoliko godina, otvara se pitanje svrsishodnosti naziva pilot-projekt te dilema je li tada tržište usluga otvoreno ili regulirano. Stavak o svrsi, postupku i trajanju pilot projekata trebao bi doprinijeti razigravanju tržišta električne energije uključujući i energiju uravnoteženja. Nije prihvaćen Navedeno je većim dijelom objašnjeno u odgovoru na primjedbe od broja156 do 161. A drugi dio predstavlja prijedloge koji rješavaju veoma specifična pitanja pojedinih energenata koji služe za proizvodnju električne energije te smatramo da je iste potrebno postavit sa drugim specifičnostima te predstavlja ulazak u visoku razinu detalja što nije cilj zakona. Predlažemo predlagatelju da to predlaže prilikom donošenja podzkonskih akata i da se to tamo obradi. Primjer „pomicanjem radne točke generatora“ . Tekst zakona mora bit minimalno opterećen tehničkim terminima i treba biti što jasniji.
163 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 46. Poštovani, u poglavlju IV. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Proizvodnja električne energije predlažemo da Članak 46. izgleda ovako: Članak 46. (1) Proizvođač električne energije koji ima dozvolu za proizvodnju električne energije može sudjelovati na tržištima električne energije i financijski je odgovoran za odstupanja koje uzrokuje u elektroenergetskom sustavu te može, kao subjekt odgovoran za odstupanje, snositi odgovornost za odstupanje ili svoju odgovornost za odstupanja delegira u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/943 i pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava. (2) Iznimno od članka Pogreška! Izvor reference nije pronađen. stavka 3. ovoga Zakona, pravne ili fizičke osobe mogu obavljati djelatnost proizvodnje električne energije bez dozvole za obavljanje elektroenergetske djelatnosti proizvodnje električne energije ako su osigurale stručno upravljanje i rukovanje energetskim postrojenjima sukladno tehničkim propisima, zahtjevima i uvjetima te isključivo za obavljanje djelatnosti: 10. proizvodnje električne energije korištenjem proizvodnih postrojenja čiji je zbroj instaliranih snaga do uključivo 500KW, iznimno 2,5MW pri povratu električne energije nastale energijom rekuperativnog kočenja vlakova. 11. proizvodnje električne energije tijekom pokusnog rada proizvodnih postrojenja te tijekom razdoblja od završetka pokusnog rada do ishođenja dozvole za obavljanje elektroenergetske djelatnosti proizvodnje električne energije. OBRAZLOŽENJE: Energija rekuperativnog kočenja vlakova po svojoj prirodi energija koja ima velike pikove snage tj. energija se vraća u mrežu isključivo u trenutku kočenja vlakova (velika snaga u malom vremenu). Kako se ta energija, kao električna vraća u prijenosnu mrežu, iznimno bi tražili da nam se za naš slučaj dozvoli povrat instalirane snage do uključivo 2,5MW. Operator prijenosnog sustava je upoznat sa problematikom pikova povrata energije. Molimo Vas da uvažite specifičnost prirode energije rekuperativnog kočenja. Nije prihvaćen Navedeno predstavlja detalje koji su uređeni drugim propisom i predstavlja tehnološki problem odnosno tehnološku posljedicu.
164 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 47. članak 47. stavak (9) Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati sljedeće „osim ako se za pumpni rad koristi energija iz OIE (sunce, vjetar, hidro, gorive ćelije H2 i dr.). Potrebno je riješiti status reverzibilne elektrane koja se napaja energijom iz OIE, a prije obračunskog mjernog mjesta proizvođača (npr. na jednom mjestu imamo solar, vjetar i reverzibilnu elektranu). Nije prihvaćen Ovo se rješava iza mjernog mjesta i to spada u vlastitu potrošnju i ne energiji uz mreže.
165 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 47. stavak 1. Predlažemo iza riječi „koristi otpad“ dodati „ gorivo iz otpada, mulj kao rezultat obrade otpadnih voda, bio masu ili kombinaciju konvencionalnih goriva (plin, ugljen ili plinsko ulje) s otpadom, gorivom iz otpada, muljem, bio masom“ stavak 8. predlažemo brisati riječi „odnosno prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije“. Nije prihvaćen Predmetna odredba je uređena sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o tržištu električne energije ( NN br. 22/13, 102/15, 68/18, 52/19).
166 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Članice Zajednice OIE HGK su mišljenja da je potrebno predvidjeti i pojasniti mogućnost integriranja skladišta energije (na postojećim i budućim) objektima za proizvodnju električne energije. Nije prihvaćen Potrebno je navedeno predložiti i i temeljem prijedloga bi se ministarstvo očitovalo ovako bez prijedloga ne možemo se očitovati.
167 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Članak 48, stavak (8): Smatramo da je ovaj stavak nepotreban, jer ako stavak (7) kaže da se skladišta energije ne smatraju krajnjim kupcem onda je iz toga jasno da se njihova potrošnja ne smatra krajnjom potrošnjom i moguće ju je nabaviti na veleprodajnom tržištu električne energije. Stavak (8) ne daje novu informaciju, samo stvara nejasnoću jer se npr. ne navodi izravno da se ovo odnosi i na arbitražu električne energije. Ali budući da se i arbitraža može protumačiti da je u funkciji sigurnosti opskrbe, fleksibilnosti i povećanja udjela obnovljivih izvora energije, onda uključuje i nju. Nije prihvaćen Oprostite visoko stručni izraz arbitražu električne energije nije izraz koji se može koristit u Zakonu a može se izraziti i kao jednostavno punjenje u vrijeme niže tarife a pražnjenje skladišta u doba više tarife. Molim Vas koristite jasne što je više moguće jasne termine.
168 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Članak 48, stavak (7): Smatramo da se ne treba ograničiti veličina samostalnog spremnika koji se smatra krajnjim kupcem. Ako se već želi postaviti ovakvo ograničenje potrebno je jasno definirati zašto je to baš ta veličina, jer ovako djeluje diskriminatorno prema malim spremnicima. Mala skladišta energije ionako se neće sami natjecati niti na organiziranom tržištu CROPEX-a, niti na tržištima pomoćnih usluga organiziranim od strane operatora sustava, već će biti agregirani te će vršiti zajednički nastup. Moguća je situacija da je smisleno za investitora uložiti u više manjih skladišta na distribucijskoj razini koji bi mogli pružati i pomoćne usluge/usluge fleksibilnosti operatoru distribucijskog sustava što je dodatna korist cijelom sustavu, a ovim člankom će se to onemogućiti. Skladišta energije, gdje god priključena i koje god veličine, uvijek pružaju fleksibilnost sustavu čak i kad vrše samo arbitražu na temelju cijene električne energije. Ako se već želi postaviti ovakvo ograničenje treba ga postaviti u nekim podzakonskim aktima te poduprijeto stručnom analizom koja odgovara na pitanje zašto. Predlažemo sljedeći tekst za stavak (7): "Skladišta energije koja ne obavljaju druge aktivnosti osim skladištenja energije samostalno spojena na mrežu ne smatraju se krajnjim kupcem te se za njihovo punjenje ne plaća naknada za mrežu." Nije prihvaćen Navedena odredba znači da upravo svi trebaju plaćati navedenu naknadu jer i veći od 1MW plaćaju naknadu za korištenje mreže
169 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Prijedlog: potrebno je relaksirati ograničenje stavkom 3 u smislu dopuštanja da se električna energija iz skladištenja predaje u mrežu kod aktivnih kupaca. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti predaju el energije kod aktivnih kupaca iz baterije – OMM ne zna od kuda dolazi energije (PV sustav ili baterije…). Eventualno staviti ograničenje baterijskog sustava u smislu instalirane snage (ekvivalentu snage priključka) te energije (ekvivalentu snage proizvodnog pogona iz obnovljivih izvora energije aktivnog kupca u periodu od godine dana). U suprotnom ovako definiran stavak može zakočiti razvoj V2G modela (engl. vehicle to gridi) sličnih izvedenica kao i mogućnost povećanja prihoda za trženje viškova iz baterija tijekom VT npr. Nije prihvaćen Navedeni stavak upravo ima suprotnu namjenu potaknuti djelatnosti iz stavka 3 kako neb i takvi subjekti imali administrativne obaveze kao energetska djelatnost, ako netko nije energetska djelatnost smatramo da ne mora ispunjavati uvjete koje su obavezi za djelatnosti.
170 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Predlažemo da se članak 48 dopuni (npr. novom točkom 14. ili novim člankom 48.a) i da se odredi što su ti »regulirani uvjeti« (48(13)), kao i kako i kada se određuje kada korištenje usluga nije moguće »na tržišnim načelima« odnosno nije »ekonomski učinkovito«. Predlažemo da se to uredi kao »obvezno sklapanje ugovora« za pružanje usluga, što nadzire Agencija: članak 48.a (obveza sklapanja ugovora za pružanje pomoćnih usluga) (1) Ako operator sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno pomoćnih usluga ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više »operatora postrojenja za skladištenje energije čija su postrojenja za skladištenje energije tehnički osposobljena za pružanje pomoćnih usluga« koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine pomoćnih usluga (u daljnjem tekstu ovog članka: obveznik) da odmah zaključe ugovor o pružanju pomoćnih usluga s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu pomoćnih usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena pomoćnih usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja pomoćnih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operatoru sustava i da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će oni pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru sustava pruže pomoćne usluge, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da zakon definira što to znači da se usluga ne može pružati na temelju tržišnih načela odnosno što to znači da to nije ekonomski učinkovito te da istodobno Agencija prati takve situacije i ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi distribucijskog operatora bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže koje plaćaju kupci. Položaj operatora sustava također će u tom slučaju biti neutralan jer će te troškove prenijeti na voditelje bilančnih skupina koji će biti prisiljeni taj trošak (ekonomski gledano) prenijeti na kupce, što zasigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Vidi odgovor za primjedbu 159. Ukoliko navodimo regulacija to se treba povezati sa regulatornim tijelom.
171 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. U 48(5)(7) i 48(5)(8) potrebna je dodatna definicija koja će jasno i unaprijed definirati podatke koje je operator postrojenja za skladištenje energije (operator skladišta energije) dužan dijeliti s operatorima (prijenosnog sustava, distribucijskog sustava, tržišta električne energije), Ministarstvom i Agencijom i da takav prijenos podataka ne predstavlja nepotrebno operativno i administrativno opterećenje. Nije prihvaćen Vidi odgovor za 170.
172 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. U 48(5)(6) treba brisati ili propisati (izvanredne) uvjete kada operator može od vlasnika baterijskog postrojenja zatražiti aktiviranje pomoćnih usluga (izvan opsega međusobnog ugovora, ako postoji). Obrazloženje: Vlasnik baterijskog postrojenja kupuje bateriju za svoje potrebe (uključujući sa sudjelovanjem na tržištu kao aktivni kupac), pri čemu je izlaganje nepredvidivim i neutemeljenim zahtjevima fleksibilnosti na zahtjev operatora (posebno bez jasne definicije/utvrđivanja naknade za takve aktivacije) sporno i nerazmjerno zadiranje u privatno vlasništvo; eventualne aktivacije na zahtjev operatora moraju biti unaprijed definirane, utemeljene i maksimalno ograničene (npr. u izvanrednim situacijama). Dodatno, članak 48(13) već određuje obvezu sklapanja ugovora (u slučajevima kada to nije moguće prema tržišnim načelima, a time i u mogućim izvanrednim situacijama) operatorima postrojenja za skladištenje energije koji su tehnički osposobljeni za pomoćne usluge. Nametanje takve obveze svim operatorima postrojenja za skladištenje energije pretjerano je zadiranje u privatno vlasništvo i odvratit će ulagače od kupnje skladišta. Nije prihvaćen Za sve navedeno je potrebno donijeti podzakonske propise što je navedeno u članku 52. i detaljno opisa postupak donošenja, a ujedno pobrojano kroz članak 112 . ovoga Zakona te time je određeno na transparentni način gdje se nalaze određena pravila.
173 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Predlaže se redefinirati ili brisati stavak 7. u smislu obveze plaćanja naknade za korištenje mreže, neovisno o snazi (tijekom preuzima električnu energiju iz mreže). Uskladiti izraze „operator skladišta energije“ i „operator postrojenja za skladištenje energije“. Nije prihvaćen Djelomično prihvaćeno obaveza plaćanja je dana svima.
174 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 48. Predlažemo brisati stavak 9. budući da je tematika uređena Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Predlažemo dodati stavak 12.a tako da glasi: „(12a) Za postrojenja za skladištenje energije, za koja operator prijenosnog sustava temeljem stavka (10) odnosno za proizvodna postrojenja za koja operator distribucijskog sustava temeljem stavka (11) zahtjeva osposobljavanje za pružanje pomoćnih usluga, operatori su dužni sudjelovati u pokriću troškova izgradnje koji su posljedica njihovih dodatnih zahtjeva.“ Predlažemo dodati novi stavak 14. tako da glasi: „(14) Operatoru skladišta energije na obračunskom mjernom mjestu postrojenja za skladište energije ne naplaćuje se tarifni element za ostvarenu vršnu snagu tijekom preuzimanja energije iz mreže, unutar naknade za korištenje mreže.“ Obrazloženje: Predmetnim stavkom omogućuje se konkurentnost skladištenja energije u razdobljima dnevnog opterećenja tijekom trajanja više tarife, osobito u neradnim danima ili nedjeljom što je ujedno u funkciji fleksibilnosti sustava za prihvat OIE, doprinosi regulaciji previsokih napona u VN mreži te konkurentnosti budućih skladišta energije u RH sa sličnim postrojenjima iz inozemstva Predlažemo dodati novi stavak 15. koji glasi: „ (15) Neovisno o veličini priključne snage na zajedničkom obračunskom mjernom mjestu za smjer predaje i za smjer preuzimanja, postrojenjima za skladištenje energije naplaćuje se naknada za priključenje prema stvarnim troškovima izgradnje priključka i pripadajućem udjelu u troškovima stvaranja uvjeta u mreži.“ Obrazloženje: S obzirom da su rasklopišta elektrana uključujući i buduća skladišta elektrana (u pravilu) višestruko umrežena s prijenosnom mrežom radi sigurnosti isporuke proizvedene električne energije u mrežu a time i sigurnosti opskrbe područne prijenosne i distribucijske mrže, a sam trošak priključenja elektrane uključuje i posljedične troškove stvaranje uvjeta, logično je da se trošak plaća po stvarnim troškovima neovisno o veličini priključne snage, tj. ne prema konceptu troška jedinične snage što plaća krajnji kupac. Nije logično da je prema današnjim pravilima/metodologiji troškova priključenja trošak priključenja skladišta energije višestruko skuplji od samog postrojenja za skladištenje energije (primjer EL-TO Zagreb s već izgrđenim 110 KV GIS postrojenjem i nužnim vodovima za predaju ili preuzimanje električne energije iz prijenosne mreže). Nije prihvaćen S obzirom da se ponavlja primjedba broj 162 koja govori o proizvodnom objektu a ovdje o skladištu predlažemo pročitati komentar na broj primjedbu broj 162.
175 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 49. Vezano za obuhvat tržišta električne energije, prethodno je dostavljen zajednički prijedlog (HERA + HOPS + CROPEX + HROTE + HEP ODS), u kojem je postignut dogovor oko svih koncepcijskih pitanja. U nastavku rada na definiranju konačnog teksta, važno je preciznije urediti tekst predmetnih odredbi i relevantnih članaka (vezano za pojedina tržišta). Prihvaćen Prihvaća se.
176 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 49. U stavcima 11., 12., 17. i 18. predlažemo da savjetovanje traje 30 dana, a ne 15 kako je navedeno u tekstu prijedloga. Nije prihvaćen Usvojena primjedba HERA + HOPS + CROPEX + HROTE + HEP ODS na temelju koje je uređeno cijelo poglavlje
177 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 50. stavak 11. predlaže se ukinuti sklapanje ugovora o kupoprodaji obveznog udjela. stavak 15. predlaže se definirati pojam problematični opskrbljivač, u ovom članku ili u članku 3. stavku 2. Nije prihvaćen Usvojena primjedba HERA + HOPS + CROPEX + HROTE + HEP ODS na temelju koje je uređeno cijelo poglavlje.
178 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 55. U stavku 2 promijeniti riječ „može“ u „mora“. Ako Agencija po provedenom istraživanju samo „može“ odrediti mjere, onda najvjerojatnije neće, kao što ni do sada nije. Time cijeli članak postaje bespredmetan i ne definira ništa. Nije prihvaćen Ovdje se predlaže da regulatorna agencija može donijeti, s obzirom da je Hrvatski sabor nadležan za HERU smatramo da oni mogu ukoliko smatraju staviti mora.
179 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 55. Predlaže se da se u sklopu članka 55. definira uspostavljanje tržišta pomoćnih usluga i ostalih usluga za koje trenutno nije razvijeno tržište. Nije prihvaćen Riješeno na drugi način odnosno tržište električne energije uključuje i tržište pomoćnih usluga.
180 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Članak 46. stavak (1) Članice HGK iz sektora prerađivačke industrije predlažu dodati dio rečenice: „a odnosi se na: prebijanje električne energije isporučene od aktivnih kupaca“ Prihvaćen Prihvaća se.
181 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Prijedlog: dodati stavak“ (21) Opskrba električnom energijom ne smatra se elektroenergetskom djelatnošću iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako je proizvodno postrojenje iz koje opskrbljivač, agregator ili bilo koju drugi subjekt opskrbljuje kupca iza obračunskog mjernog mjesta aktivnog kupca ili ako se proizvodno postrojenje koristi isključivo za vlastite potrebe pri čemu se električna energija ne predaje u mrežu. Obrazloženje: na ovaj način pojasniti će se situacija u kojoj aktivni kupac nabavu elektrane (npr. integrirane sunčane elektrane koja je spojena iza OMM) nabavlja po modelu on-site PPA ugovornog odnosa. On-site PPA ugovorni odnos temelji se isključivo na obračunu isporučene električne energije kupcu (ne otkupljuje se elektrana ili postrojenje te se ne stječe se vlasništvo nad istom tijekom trajanja PPA ugovora već se isključivo na temelju isporučene električne energije obračunava mjesečna naknada PPA provideru) Nije prihvaćen Primjedba pod brojem 15. istog predlagatelja je ista te ponavljamo navedeno nije predmet zakona jer se za potrebe mreže to ne vidi odnosno to je nije dio zakona i predstavlja prenorimranje zakona.
182 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Prijedlog: Za potrebe uvođenja korporativnih ugovora o prodaji EE mijenja se i stavak (11) koji je po novome stavak (12): (12) Opskrbljivač koji nije pod obvezom javne usluge s krajnjim kupcima koji ga slobodno izaberu može sklopiti ugovor o opskrbi krajnjeg kupca, odnosno trostrani ugovor o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo čiji je ugovor o opskrbi krajnjeg kupca sastavni dio kojima se slobodno ugovaraju količine i cijena električne energije, kao i ostali obračunski elementi. Nije prihvaćen Nepotrebno kao i primjedba 181.
183 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Prijedlog: Uvođenjem prethodnih promjena oko korporativnih ugovora o prodaji EE mijenja se i stavak (8) koji je po novome zapravo stavak (9) na način da se ubacuje točka 2., a dosadašnja točka 2. postaje točka 3. pa članak glasi: (9) Opskrbljivač koji nije pod obvezom javne usluge može električnom energijom opskrbljivati: 1. sve krajnje kupce temeljem ugovora o opskrbi krajnjeg kupca, 2. sve krajnje kupce koji nisu kućanstvo temeljem trostranog ugovora o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo čiji je ugovor o opskrbi sastavni dio i 3. sve kupce na veleprodajnom tržištu temeljem bilateralnog ugovora o kupoprodaji električne energije. Nije prihvaćen Nepotrebno kao i primjedba 181.
184 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Prijedlog: Za uvođenje korporativnih ugovora o prodaji EE nakon stavka (6) potrebno je dodati stavak (7) čime se ostali stavci pomiču za jedno mjesto: (7) Trostranim ugovorom o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo definiraju se obveze opskrbljivača oko preuzimanja električne energije od proizvođača te isporuka iste krajnjem kupcu koji nije kućanstvo, opskrba krajnjeg kupca koji nije kućanstvo temeljem ugovora o opskrbi kao sastavnog dijela trostranog ugovora, odgovornost pokrivanja neravnoteže između proizvedene i potrošene električne energije u realnom vremenu te pripadajuća naknada za pruženu uslugu. Nije prihvaćen Posljedica prethodnih primjedbi te zato se ne prihvaća.
185 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Prijedlog: dopuniti stavak 3. u dijelu opisa značenja „prodaje električne energije“ ili trostranog ugovora o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo čiji je ugovor o opskrbi krajnjeg kupca sastavni dio (tzv. korporativni ugovor). Obrazloženje: Uvođenjem korporativnih ugovora o prodaji električne energije potrebno je na kraju rečenice dodati: ili trostranog ugovora o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo čiji je ugovor o opskrbi krajnjeg kupca sastavni dio. Na ovaj način jasnije će se definirati off-site PPA ugovorni odnos dionika na tržištu. Nije prihvaćen Posljedica prethodnih primjedbi te zato se ne prihvaća.
186 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. Predlažemo brisanje zadnjeg stavka odredbe 56(5): „uključujući i ugradnju druge vrste mjernog uređaja, način prikupljanja mjernih podataka te način obrade i prijenosa mjernih podataka“. Obrazloženje: Odredba je protivna Direktivi (EU) 2019/944, članku 20(1)(a) jer ne pretpostavlja da je ugradnja i prikupljanje/pristup podacima o ugradnji pametnog brojila nestandardna usluga, pri čemu postoji rizik da će se trošak takve nestandardne usluge prenijeti na krajnjeg kupca - potrošača. Nije prihvaćen Napredno brojilo je definirano u članku 33 i ono predstavlja obavezu i rok unutar kojega je potrebno ga uvesti svim kupcima. Ukoliko netko želi prije promjenu to je dodatna usluga.
187 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. S obzirom na praksu u prethodnom razdoblju vezano za korištenje prava opskrbljivača na izdavanje odvojenih računa krajnjim kupcima koji nisu kućanstvo na niskom naponu, predlaže se uvođenje jedinstvenog računa za električnu energiju i za korištenje mreže svim kupcima na niskom naponu. Obrazloženje: Navedeno izdavanje računa za potrošnju energije i korištenje mreže, za kupce kategorije poduzetništvo na niskom naponu, od stupanja na snagu zadnjih izmjena i dopuna ZoTEE-a (srpanj 2018. godine) do danas, provedeno je za 10-ak kupaca (0,0004%), a ovu mogućnost nije koristio niti jedan tržišni opskrbljivač. Također, predlaže se razmotriti uvođenje jedinstvenog računa i za kupce na srednjem naponu. Obrazloženje: na ovaj način bi svi kupci bili u istom položaju, a pravo opskrbljivača da samostalno odlučuje (bez utjecaja kupca) hoće li pojedini kupac iste kategorije imati jedinstveni ili odvojene račune smatramo svojevrsnom diskriminacijom te „kaznom“ (pretpostavljamo da niti jedan kupac ne bi želio imati odvojene račune). Otvoreno pitanje: pravo kupca na izbor odvojenih računa (ne predlažemo). Također, na ovaj način bi se pojednostavnila međusobna komunikacija te pripadni poslovni procesi, uključujući postupak promjene opskrbljivača te naplate i knjiženje. Nije prihvaćen Moguće kao opcija a ne obaveza, navedeno može bit jedan od kriterija izbora opskrbljivača. Navedeno možda predstavlja prednost vertikalno integriranom subjektu.
188 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 56. stavak 1. potrebno je uskladiti s predloženim pojmom definicije Opskrbe iz Članka 3. Stavak2. točka 72, odnosno u skladu s definicijom iz Direktive. Potrebno je promijeniti definiciju jer opskrba ne može obuhvaćati sve predložene djelatnosti, posebno ne agregiranje, koje je samostalna djelatnost, kao i veletrgovina (koja istu isključuje), a isto je u suprotnosti s Direktivom i pripadajućim Uredbama. Ukoliko je intencija zakonodavca da jedna dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti pokriva sve ove djelatnosti to se treba definirati tako u tekstu Zakona, jer u protivnom proizlazi da postoji samo jedna energetska djelatnost opskrbe, a što je u suprotnosti s člankom 4. prijedloga Zakona u kojem su definirane pojedinačno sve energetske djelatnosti. Predlaže se da stavak 6. glasi: „Ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca mogu se ugovoriti količine električne energije za obračunsko mjerno mjesto za obračunsko razdoblje.“ Predlaže se da stavak 7. točka 2. glasi: „ (2) prema reguliranim uvjetima za zajamčenu opskrbu krajnje kupce koji imaju pravo na zajamčenu opskrbu.“ U stavak 14. predlaže se dodati točku 2a: „ 2a. sučajeve u kojima je opskrbljivač oslobođen od plaćanja naknade za korištenje mreže.“ Obrazloženje: Primjerice za određene slučajeve – stečaj, likvidacija, itd. stavak 16 točka 1 predlaže se brisati „i jedinične cijene električne energije“ Obrazloženje: Jedinične cijene su podložne promjenama i zato ne trebaju biti dio uvjeta opskrbljivača jer bi to tražilo konstantne promjene Uvjeta (primjerice svaka 3 mjeseca za kupce koji se opskrbljuju u okviru zajamčene opskrbe – cijene HERA, prema Metodologiji mijenja svaka 3 mjeseca). Nije prihvaćen Definicija je sukladna direktivi do agregiranje je dozvoljeno opskrbljivaču a postoji i posebno neovisni agregatori koji nisu dio opskrbljivača. Djelatnosti u članku 4 su one koje su dozvoljene i koje mogu biti ovisno o tvrtkama a naravno da postoji mogućnost da opskrbljivač radi veći broj njih.
189 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 57. Prijedlog: Predlaže se dopuna stavka 4. (4) Opskrbljivač koji nije pod obvezom javne usluge može sklapati ugovore o opskrbi krajnjeg kupca te trostrane ugovore o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo čiji je ugovor o opskrbi krajnjeg kupca sastavni dio pod posebnim uvjetima prodaje, s tim da je i u tom slučaju obvezan postupati na način kojim se ponuđenim uvjetima prodaje ili cijenama ne narušava tržišno natjecanje i ravnopravan položaj kupaca na tržištu električne energije. Nije prihvaćen Nastavno na primjedbu 181. i bez navedenog to je moguće za opskrbljivača. Sklopi ugovor sa proizvodnjom i npr takovu proizvodnju nudi krajnjim kupcima a može i obrnuto.
190 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 57. Prijedlog: Predlaže se dopuna stavka 1. Radi uvođenja korporativnih ugovora o prodaji EE stavak (1) članka 57. se mijenja na način da glasi: (1) Sklapanje i sadržaj ugovora o opskrbi krajnjeg kupca, bilo da se radi o samostalnom ugovoru ili kao dio trostranog ugovora o preuzimanju, odnosno isporuci električne energije između proizvođača, opskrbljivača i krajnjeg kupca koji nije kućanstvo, detaljnije se uređuju općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te uvjetima opskrbljivača, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje energetski sektor. Nije prihvaćen Vidi prethodnu primjedbu.
191 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 58. Predlažemo da se članak 58(3) dopuni na sljedeći način: Opskrbljivač je dužan svim svojim krajnjim kupcima obračunati, ispostaviti račun i naplatiti naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, a prema sklopljenim ugovorima može obračunati, ispostaviti račun i naplatiti: dio cijene koja se slobodno ugovara (cijena električne energije i razne naknade). Obrazloženje: Predlažemo da se radi jasnoće odredba dopuni, pri čemu se, na primjer, treba navesti što spada u dio cijene koja se slobodno ugovara. Razne naknade odnose se na fiksne troškove koji za opskrbljivača nastaju na mjernom mjestu, bez obzira na potrošnju električne energije krajnjeg kupca (npr. naknada za opskrbu). Prihvaćen Smatramo da na razini zakonskog propisa je ovo dovoljno regulatorni dio se uređuje kroz propise koje donosi ili odobrava ili prihvaća HERA sukladno članku 112. a naknade i ostala davanja propisana posebnim propisima se određuje svim ostalim posebnim propisima.
192 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 58. Predlaže se brisati stavak 2. točku 2. jer nije nadležnost opskrbljivača uspostava uvjeta za opskrbu električnom energijom. Predlaže se izmjena stavka 4. da glasi: „Opskrbljivač je dužan naplaćivati električnu energiju i usluge na temelju izdanih računa i/ili izdanih mjesečnih novčanih obveza kupca.“ U stavku 5. predlaže se umjesto riječi „te u promocijskim materijalima“ navesti „ili u promocijskim materijalima.“ Obrazloženje: Potrebno je dodati varijantu kada su sve informacije kupcu dostupne online, putem sučelja koje kupcu osigurava pristup svim podacima (web aplikacija, web sučelje, mobilna aplikacija). Predlaže se brisati stavak 6. jer to nije dužnost opskrbljivača, tj. nije tako napisano i nije jasno na što se odnosi. Predlaže se brisati Stavak 7. ili ga prebaciti u neki drugi dio Zakona jer ovo nije dužnost opskrbljivača. U stavku 8. predlaže se brisati „poduzimati nužne korake u svrhu zaštite interesa svojih krajnjih kupaca i“. Nije prihvaćen Sve predloženo je već uključeno.
193 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 59. S obzirom na važnost kategorizacije korisnika mreže po različitim kriterijima i odredbama drugih propisa, predlaže se definirati odredbu, u ovom ili nekom drugom članku, kojom će se jednoznačno definirati obveza kreiranja i ažuriranja te dostavljanja i omogućavanja pristupa podacima o pojedinim kategorijama korisnika mreže, a posebice vezano za stjecanje, promjenu i gubitak pojedinog statusa (jednoznačna obveza OS-a i/ili opskrbljivača). U podstavku 1. stavka 2. predlaže se brisati „i članova zajednice obnovljive energije“ (izraz nije definiran ovim zakonom). Nije prihvaćen Uređeno na drugi način.
194 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 59. stavak 2. točka 6. predlaže se izbaciti izraz „razdoblja primjene više dnevne tarife i niže dnevne tarife“ Obrazloženje: Prijedlog izbaciti ovaj dio iz Zakona o tržištu električne energije ili ga preurediti da ovaj Zakon dozvoljava primjenu dinamičkih tarifa u tarifnom sustavu što je osnovni preduvjet za omogućavanje dodatne fleksibilnosti svih kupaca i proizvođača el. en te aktivnije korištenje spremnika energije. Svi EU propisi nameću potrebu harmonizacije cijena na veleprodajnom tržištu s cijenama otkupa od proizvođača i cijenama po kojoj se energija prodaje krajnjim kupcima. Sve dok je sadašnji tarifni sustav na snazi, bez mogućnosti ostvarivanje takve veze i dinamičkih cijena prema krajnjim kupcima, svaka dodatna motivacija aktivnih kupaca se unaprijed sprječava. stavak 3. točka 3. predlaže se da se izmijeni i glasi: „ (3) obvezu opskrbljivača da obavijesti svoje korisnike o svakoj promjeni dijela cijene koji se slobodno ugovara, dijela cijene koji se regulira kao i naknada i ostalih davanja propisanih posebnim propisima u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor, koje utvrđuju druga nadležna tijela i/ili energetski subjekti, najkasnije u roku od 45 dana prije primjene novih uvjeta naknada, te pravo krajnjeg kupca na raskid ugovora ako ne prihvaća nove uvjete.“ Obrazloženje: Netočan je navod da Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu el. energijom navode obvezu opskrbljivača da obavijesti svoje korisnike o svakoj promjeni dijela cijene koji se slobodno ugovara u rokovima navedenim u ovoj točci. Naime, Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu el. energijom u čl. 9. sadrže odredbu sukladno kojoj opskrbljivač o svakoj promjeni dijela cijene koji se slobodno ugovora mora obavijestiti kupca u roku od 45 dana prije promjene, neovisno o kategoriji kupca. Stoga molimo uskladiti ovu točku prijedloga Zakona s čl. 9. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu el. energijom koji su na snazi od 1. listopada 2020. Predlaže se brisanje stavka 3. točke 12. jer kupac može jedino sam raspolagati svojim podacima te ih dostavljati trećim stranama. Neophodno uskladiti s GDPR-om. stavak 4. točka 2. predlaže se da se izmijeni i glasi: „(2) pravo krajnjeg kupca i opskrbljivača na raskid ugovora“, jer obje strane moraju imati pravo na raskid ugovora. Nije prihvaćen Navedeni članak je opis navedenog akta i zato se nalazi detaljno navedeno što više elemenata koje treba obraditi, naravno da će bit posebno obrađeno za dinamičko određivanje ali treba ostati mogućnost uređivanja i za statičke slučajeve. Navedeno je napisano kako bi se što više stvari obradilo i smanje bilo nedoumica predlažemo predlagatelju da se uključi u javnu raspravu kada ista bude.
195 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 61. Potrebno je propisati obvezu provođenja savjetovanja s zainteresiranom javnošću i u prijelaznim i završnim odredbama rokove. Nije prihvaćen Navedeno je riješeno u članku 17. Zakona kojim se uređuje područje regulacije Članak 17. (1) Agencija provodi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja propisa i metodologija koje donosi Agencija. (2) Agencija osigurava rok od najmanje dva mjeseca, u postupku savjetovanja, za podnošenje prigovora na prijedlog metodologija i tarifnih sustava. (3) Prigovor iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa donošenje metodologije i tarifnih sustava.
196 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. U stavku 1. zamijeniti riječ „istekne“ s „prestane“ ( ovo je širi pojam jer ugovor ne prestaje samo istekom nego i zbog drugih razloga: raskid, otkaz…). Uskladiti s člankom 44. vezano za automatizam prelaska zaštićenih kupaca na zajamčenu opskrbu i u slučaju kriznih situacija. Prihvaćen Prihvaća se.
197 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 64. Zakonom je potrebno riješiti situacije koje se redovno događaju i s aspekta javne usluge opskrbe predstavljaju „rupu“ u propisima koju koriste okorjeli neplatiše. Problem počinje dolaskom kupca na javnu opskrbu, te njegovim odbijanjem potpisa bilo kakvog ugovora o opskrbi. Obzirom na aktualnu sudsku praksu, proces je posebno je značajan kod kupaca u okviru zajamčene opskrbe te procjenjujemo kako će, uz predložene odredbe o pravu povratka kupaca na zajamčenu opskrbu u nacrtu ZOTEE, donijeti značajne probleme i troškove opskrbljivaču. Iz tog razloga je potrebno definirati u članku 64. obvezu i rok potpisivanja ugovora o javnoj usluzi, a kao posljedicu odbijanja istog obustavu isporuke električne energije. U sadašnjoj situaciji nakon gubitka sudskih sporova opskrbljivaču preostaje samo tražiti naknadu štete od zakonodavca. Stavak 1. predlaže se izraz „istekne“ zamijeniti izrazom „nema“ Obrazloženje: Zajamčeni opskrbljivač nema mogućnosti kontrole prava kupca na zajamčenu opskrbu pa je onda, po našem mišljenju, bolje propisati odredbu na način da ista bude provediva te da zajamčeni opskrbljivač posluje u okviru propisanog. Dio kupaca cijelo vrijeme koristi zajamčenu i nikad nije bio kod nekog drugog opskrbljivača pa pojam „ istekne važeći ugovor“ ne pokriva tu skupinu kupaca i njihovo pravo na zajamčenu opskrbu. U stavku 3. predlaže se rok od „10 dana“ promijeniti u rok od „2 dana“. Predlaže se izmijeniti stavak 7. tako da glasi: „ (7) Iznosi tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu definirani su Metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom koju donosi HERA.“ U stavku 9. predlaže se riječ „dostaviti“ zamijeniti s „uputiti“ jer je u praksi neprovedivo i neuobičajeno te nameće nepotrebne dodatne troškove opskrbljivaču radi dostave (opisano kod univerzalne usluge). U stavku 12. predlaže se riječi „broj opskrbljivanih krajnjih kupaca“ zamijeniti s „broj opskrbljivanih obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca“ jer je kupac subjekt koji može imati više obračunskih mjernih mjesta, čak i kod različitih opskrbljivača. Nije prihvaćen Riješeno na drugi način.
198 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 65. U stavku 2. predlažemo brisati „i primjenom metodologije za određivanje cijene električne energije u okviru zajamčene usluge opskrbe“. Nije prihvaćen Postoji metodologije koja se treba poštovati a koju donosi regulatorna agencija.
199 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 66. Predlaže se stavak 1. definirati na način da samo zajamčeni opskrbljivač i univerzalni opskrbljivač mogu zahtijevati privremenu obustavu isporuke električne energije, uz različite uvjete za poduzetništvo i kućanstvo (tržišni opskrbljivači mogu raskinuti ugovor o opskrbi). Stavak 4. uskladiti s člankom 56. vezano za vrstu računa i člankom 59. vezano za kategorizaciju krajnjih kupaca te na kraju teksta dodati „ili naknadu za neovlaštenu potrošnju električne energije“. Obrazloženje: potrebno regulirati plaćanja naknade za neovlaštenu potrošnju električne energije. Nije prihvaćen Ne plaćanje nije predmet ovog zakona. Plaćanje obaveza je predmet drugih pozitivnih propisa.
200 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 66. U stavku 1. predlažemo brisati izraz „prema ugovoru o opskrbi krajnjeg kupca“ te ga zamijeniti s izrazom „Za krajnjeg kupca kojeg opskrbljuje“, te brisati iz „ugovora o opskrbi krajnjeg kupca“, a sve radi primjene na kupce s kojima nema potpisanog ugovora o opskrbi (kupci koji ne žele potpisati/nisu potpisali ugovor o opskrbi) ili zbog neplaćanja obveza iz ugovora o korištenju mreže. U stavku 3. nakon riječi „privremeno obustaviti isporuku električne energije „ predlaže se dodati „na definiranom obračunskom mjernom mjestu kupca". Nije prihvaćen Smatramo da je dovoljno navesti kupca a mjerno mjesto će odrediti onaj kome se duguje.
201 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 67. Predlaže se razmotriti formulaciju ovog članka u smislu dvojbi u tumačenju, odnosno usklađenosti s člankom 78. stavkom 3. (brendiranje) te korištenje slične formulacije kao u članku 136. ovog Zakona ili dodati „odnosno njegov pravni sljednik,“. Nije prihvaćen Ukoliko predlagatelj primjedbe ima drugo mišljenje o nazivu tvrtke neka ga predloži.
202 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 68. Predlažemo da se članak 68 dopuni novom točkom 12. i da se utvrdi kada korištenje nefrekvencijskih pomoćnih usluga nije moguće »na temelju tržišnih načela« odnosno »ekonomski učinkovito« (68(11)). Predlažemo da se to uredi kao »obvezno sklapanje ugovora« za pružanje tih usluga, što nadzire Agencija: 12. (obveza sklapanja ugovora za pružanje pomoćnih usluga) (1) Ako operator distribucijskog sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno nefrekvencijskih pomoćnih usluga ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više »elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje nefrekvencijskih pomoćnih usluga u distribucijskom sustavu« i koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine nefrekvencijskih pomoćnih usluga (u daljnjem tekstu ovog članka: obveznik) da odmah zaključe ugovor o pružanju nefrekvencijskih pomoćnih usluga s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu pomoćnih usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena pomoćnih usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja nefrekvencijskih pomoćnih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operatoru distribucijskog sustava i da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će oni pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora distribucijskog sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora distribucijskog sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru sustava pruže pomoćne usluge, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da zakon definira što to znači da se usluga ne može pružati na temelju tržišnih načela odnosno što to znači da to nije ekonomski učinkovito te da istodobno Agencija prati takve situacije i ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi distribucijskog operatora bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže koje plaćaju kupci, što sigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Uređeno novim člankom 52 ovog Zakona.
203 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 68. Na kraju stavka 3. dodati „gdje god je to tehnički moguće“. U stavku 5. dodati novi stavak 4. koji glasi: „4. nabavu energije za vlastitu potrošnju u poslovnim i energetskim objektima“. Obrazloženje: Osim navedenog, operator distribucijskog sustava ima potrebu nabave energije i za vlastitu potrošnju. Nije prihvaćen Navedena obaveza je poznata od razdoblja prijedloga EU propisa koji se implementira u RH sustav te isto to vrijem postoji mogućnost stvaranja tehničkih uvjeta. Potrebno je bilo prethodno naglasiti problem.
204 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 68. U stavcima 8. i 9. predlaže se trajanje savjetovanja od 30 dana. Nije prihvaćen Člankom 52 riješeno na drugi način.
205 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 69. Predlažemo da se obvezno sklapanje ugovora uredi novom točkom 69(6), a da se iz točke 69(5) briše obveza sklapanja ugovora (neka ostane samo mogućnost sklapanja ugovora), tako da točka 69(5) glasi: (5) Elektroenergetski subjekti i krajnji kupci u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje pomoćnih usluga u distribucijskom sustavu mogu pružati pomoćne usluge radi postizanja sigurnog i pouzdanog rada distribucijskog sustava. Međusobna prava i obveze uređuju se ugovorom o pružanju pomoćnih usluga za distribucijsku mrežu. Neka se u novoj točki 69.6. odredba dopuni vezano za »obvezno sklapanje ugovora« za pružanje usluga, što treba nadzirati Agencija: 69.6. (obveza sklapanja ugovora za pružanje pomoćnih usluga) (1) Ako operator sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno pomoćnih usluga ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više »elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje pomoćnih usluga u distribucijskom sustavu« koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine pomoćnih usluga (u daljnjem tekstu ovog članka: obveznik) da odmah zaključe ugovor o pružanju pomoćnih usluga s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu pomoćnih usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena pomoćnih usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja pomoćnih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operatoru sustava i da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će oni pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru distribucijskog sustava pruže pomoćne usluge, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da obvezno sklapanje ugovora za takve usluge nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi distribucijskog operatora bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže koje plaćaju kupci, što sigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Osim ugovora postoje pravila sukladno članku 52 ovoga zakona.
206 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 69. Na kraju stavka 5. dodati „u skladu s Pravilima o pružanju pomoćnih usluga u distribucijskoj mreži“. Nije prihvaćen Uređeno na drugi način.
207 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 70. Predlažemo da se u sklopu mjera koje je operator dužan poduzimati (70(24)) doda i »povećanje opsega kupnje fleksibilnosti«. Obrazloženje: Ključni čimbenik u prijelazu u društvo bez ugljika bit će da aktivni kupci pružaju fleksibilnost, no to zahtijeva dovoljnu potražnju na strani operatora; u skladu s tim ima smisla osigurati da operator ima obvezu provoditi mjere koje povećavaju opseg kupnje usluga fleksibilnosti jer se na taj način podržava preobrazba elektroenergetskog sustava. Nije prihvaćen Smatramo da kroz sustav kvalitete opskrbe se treba nalaziti i fleksibilnost.
208 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 70. U točki 2. iza „postizanja“ dodati „više razine“. U točki 3. umjesto „distribucijske objekte i objekte korisnika distribucijske mreže“ predlaže se tekst „distribucijsku mrežu“. U točki 8. umjesto „povjerenstvo za reklamacije s obzirom na pristup mreži i korištenje distribucijske mreže“ predlaže se „povjerenstvo za rješavanje prigovora koji se odnose na pristup mreži i povjerenstvo za reklamacije s obzirom na korištenje distribucijske mreže“ (potrebno je razgraničiti dva različita povjerenstva). U točki 19. iz „naprednih mjernih uređaja“ dodati „i izgradnje naprednog mjernog sustava“. Predlaže se novi tekst točke 20. koji glasi „pokrenuti, na vlastitu inicijativu ili na inicijativu Agencije i u skladu s uputama Agencije, postupak izmjene i/ili dopune propisa za čije je donošenje nadležan,“. U stavku 23. brisati „uslugama upravljanja potrošnjom“ (radi se o jednoj od usluga fleksibilnosti) - predlaže se definirati izraz „usluge fleksibilnosti“. U stavku 24. zamijeniti „točke 22.“ s „točke 23.“ U stavku 25. iza „dostavljati“ dodati „sumarne“ te brisati „s obračunskih mjernih mjesta“ i „regionalne“. NAPOMENA: Predlaže se, u okviru ove ili posebne odredbe, definirati dostavu mjernih podataka o proizvodnji i potrošnji električne energije i drugim subjektima (znanstveno-obrazovne institucije, regionalne energetske agencije,…) prvenstveno za potrebe raznih analiza i slično. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer time bi si ODS stvorio osnovu za dodatne naplate na temelju više razine kroz nestandardne usluge. Potrebno je podići osnovni standard usluge, a ne naplatiti višu razinu usluge. Ne prihvaća se kada koristi svoje opremu to je normalno da se pažljivo odnosi ali isto tako je potrebno da se odnosi pažljivo i sa tuđom imovinom. Navedeno ne ograničava broj povjerenstava nego određuje njihovu namjenu. Drukčije uređena napredna mjerila iz odredbe stavka 25. te smatramo da je ista dovoljno široka da pokriva sve potrebe poglavito ako se koriste uz odredbe članka 35. i 10. ovoga Prijedloga zakona.
209 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 71. Predlažemo da se odredba 71(10) dopuni navođenjem tko propisuje kriterije za reguliranu nabavu, i to: »nabavu pomoćnih usluga i usluga fleksibilnosti u distribucijskom sustavu prema načelima razvidnosti i nepristranosti te po reguliranim uvjetima ako pružanje pomoćnih usluga temeljeno na tržišnim načelima nije moguće ili nije ekonomski učinkovito, po uvjetima i u skladu s kriterijima koje propisuje Agencija« Obrazloženje: Važno je da obvezno sklapanje ugovora za takve usluge nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, kao što predlažemo npr. u 69(5); posljedično ima smisla dopuniti i taj članak. Nije prihvaćen Navedeno se nalazi i u članku 52 da je propis.
210 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 71. U točki 3. brisati „te dijela proizvodnje jalove električne energije“. U točki 5. „pouzdanost“ zamijeniti s „viša razina pouzdanosti“. Iza točke 10. dodati točku 10a. koja glasi: „izgradnju i održavanje sustava naprednog mjerenja te osiguranje fizičke i informatičke zaštite komponenti sustava te pohranjenih podataka“. Predlaže se u točki 18. riječ „ugroženih“ zamijeniti sa „zaštićenih“. Obrazloženje: registar ugroženih kupaca vodi ministarstvo nadležno za područje socijalne skrbi, odnosno nadležno tijelo za socijalnu skrb (definirano stavkom 10. članka 43.), a pitanje vođenja registra zaštićenih kupaca nije regulirano (veza članak 44.). U točki 16. umjesto „stavkom 5.“ treba pisati „stavkom 6.“. Dodati točku 22. koja glasi „osiguranje fizičke i informatičke zaštite svih komponenti sustava naprednog mjerenja i pohranjenih podataka sukladno odredbama propisa o zaštiti povjerljivost podataka individualnih korisnika mreže i propisa o zaštiti komercijalno osjetljivih podataka.“ Djelomično prihvaćen T3 prihvaća se T 5 vidi obrazloženje u 209 T10 drugačije uređeno T16 prihvaćeno sada T15 T18 prihvaćeno
211 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 71. Predlažemo u članku 71. iza točke 11. dodati točku 12. na način da glasi: ODS dostavljati će podatake operatoru tržišta električne energije o proizvedenoj električnoj energiji od povlaštenih proizvođača priključenih na distribucijsku mrežu iza obračunskog mjernog mjesta poglavito radi izdavanja jamstava podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije Obrazloženje Smatramo da bi odavanje ove točke ima uporište u obrazloženju koje smo dali u glavi I. OPĆIM ODREDBAMA Nije prihvaćen Obnovljivi izvori se obrađuju u propisu koji uređuje obnovljive izvore i visokoučinkovitu koogeneraciju. Navedeni propis će također biti u postupku promjene.
212 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 72. Predlaže se novi tekst stavka 1. tako da glasi: „Operator distribucijskog sustava najkasnije do 31. listopada svake godine podnosi Agenciji na odobravanje ažurirani desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama. Ažurirani desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže utemeljen je na metodologiji i kriterijima za planiranje distribucijske mreže, odnosno Mrežnim pravilima distribucijskog sustava. Pri izradi ažuriranog desetotogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže posebno treba voditi računa o postojećem i predviđenom opterećenju distribucijskog sustava te postojećoj i predviđenoj proizvodnji u distribucijskom sustavu. Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže sadrži učinkovite mjere koje jamče dostatnost distribucijske mreže i sigurnost opskrbe u distribucijskom sustavu“. Obrazloženje: Planiranje razvoja distribucijske mreže je dinamičan i iterativan proces koji se vrši dugoročno, srednjeročno i kratkoročno. Želi se naglasiti obveza primjene Metodologije i kriterija planiranja razvoja mreže (Prilog 2. Mrežnih pravila), koja ima više ulaznih podataka i kriterija (od navedenih). U stavku 1. umjesto „30. rujna“ predlaže se „31. listopada“ te brisati „te postojećoj i predviđenoj proizvodnji u distribucijskom sustavu“, a riječ „sadrži“ zamijeniti s „treba sadržavati“. Obrazloženje: Predlaže se pomak roka za podnošenje desetogodišnjeg plana Agenciji na 31. listopada iz sljedećih razloga: • potrebno je osigurati dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i provedbu javnog savjetovanja • u mjesecu rujnu se može kvalitetnije sagledati ostvarenje plana investicija tekuće godine, a koje uvelike uvjetuje strukturu plana investicija sljedeće godine • zadržava se dosadašnja dobra praksa izrade planova investicija, uključujući koordinaciju s vladajućim društvom, HOPS-om te distribucijskim područjima • financijski okvir za jednogodišnji plan investicija HEP ODS-u se potvrđuje u mjesecu rujnu, a u desetogodišnjem planu je potrebno detaljno iskazati ulaganja u prvoj godini desetogodišnjeg planskog razdoblja. Izraz „opterećenje“ obuhvaća i potrošnju i proizvodnju električne energije (opterećenje je razlika istodobne proizvodnje i potrošnje). U stavku 3. dodati „važećom Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske“ Obrazloženje: U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine postoje određeni ciljevi koji imaju utjecaj na poslovanje operatora distribucijskog sustava. U stavku 6. iza „u prethodne tri godine,“ dodati „po donošenju pravila iz stavka 7. članka 68.“. Obrazloženje: „Pravilima o pružanju pomoćnih usluga u distribucijskoj mreži i pravilima o upravljanju zagušenjima u distribucijskoj mreži“ propisuju se uvjeti nabave, među ostalim, usluga fleksibilnosti, kao i uvjeti i način utvrđivanja cijena za njihovo pružanje, što je nužan preduvjet za uzimanje u obzir pomoćnih usluga pri izradi desetogodišnjih planova razvoja. Predlaže se brisanje stavaka 7. i 8. Obrazloženje: Smatramo da nije potrebna provedba javnog savjetovanja dva puta (prvi put ODS, a drugi put HERA), čime se proces donošenja plana razvoja nepotrebno produljuje. Uz navedeno, napominjemo da je u stavku 7. greškom dva puta napisan operator distribucijskog sustava. Predlaže se stavke 13. do 18. premjestiti u članke 12. i 13. koji se odnose na priključenje na mrežu, a dio odredbi koji se odnosi na operativno ograničenje priključne snage, premjestiti u Pravila o upravljanju zagušenjima. Nije prihvaćen Navedeno je obveza i bez posebnog naglašavanja i u ovom članku. Prilikom izrade planova potrebno je primijeniti sve pozitivne propise u RH ne samo odabrana poglavlja. Vremenski rok je postavljen tako da i HERA može nakon postupka sve odraditi do kraja tekuće godine za iduću godinu. U prvoj godini je mogući problem primjene te je zato u i uvedena prjielazna odredba. Stavak 3. Uređeno drugačije da je obaveza primjene svih strategija i planova koji imaju utjecaja na razvoj mreže kako planovi na nacionalnoj razini tako i lokalni planovi trebaju biti sagledani.
213 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 73. Predlažemo da se u skup mjera i provedenih nabava koje operater prijavljuje Agenciji (73(5)) uključe i usluge fleksibilnosti. Obrazloženje: Ključni čimbenik u prijelazu u društvo bez ugljika bit će da aktivni kupci pružaju fleksibilnost, no to zahtijeva dovoljnu potražnju na strani operatora; u skladu s tim ima smisla osigurati da operator ima obvezu provoditi mjere koje povećavaju opseg kupnje usluga fleksibilnosti jer se na taj način podržava preobrazba elektroenergetskog sustava (vidjeti napomenu kod 70(24)), a istodobno i odgovarajuće izvještavanje o trenutačnom stanju na temelju kojeg se procjenjuje potreban opseg povećanja nabave usluga fleksibilnosti. Nije prihvaćen Uređeno drugačije članak 52. Riješava ovo pitanje.
214 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 73. U stavku 4. ispraviti riječ „susta,va“. U stavku 6. „15. veljače“ zamijeniti s „31. ožujka“. Obrazloženje: S obzirom da godišnje izvješće o sigurnosti opskrbe u distribucijskom sustavu sadrži podatke koji se pripremaju i za druga godišnja izvješća operatora distribucijskog sustava, a koja se dostavljaju do 31. ožujka, do zadanog roka 15. veljače nije moguće osigurati točnost prikupljenih podataka za prethodnu godinu te se povećava vjerojatnost za potrebom naknadnih izmjena dostavljenog izvješća. Radi usklađenosti s drugim izvješćima ODS-a, predlaže se rok staviti do 31. ožujka, kao što je u važećem zakonu. U stavku 7. „stavka 5.“ zamijeniti sa „stavka 6.“ U stavku 8. „stavka 6.“ zamijeniti sa „stavka 7.“ Djelomično prihvaćen St. 4. prihvaćeno St. 6. prihvaćeno St. 7. i 8. ne prihvaća se s obzirom da se radi o izmjeni izvještaja u st 7. od strane operatora a u st. 8.Ministarstvo radi izvještaj na temelju podataka od strane neovisnog regulatora.
215 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 74. U točki 17. stavka 2. umjesto „klasa“ treba pisati „razred“ (u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu). U stavku 3. predlaže se zamijeniti tekst „objavljuju se u Narodnim novinama“ sa „javno se objavljuju na internetskim stranicama operatora distribucijskog sustava“ U stavku 8. brisati „upravljanja potrošnjom, skladištenja energije“ - predlaže se definirati izraz „usluge fleksibilnosti“. Nije prihvaćen Potrebno je objaviti izvješće u službenom glasilu RH a ujedno definicijama nije mjesto u ovom članku.
216 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 75. Predlažemo da se odredba 75(3) dopuni tako da operator distribucijskog sustava utvrđuje ove tehničke zahtjeve usko surađujući sa svim sudionicima na tržištu i na temelju tehničkih karakteristika tržišta. Za akt o utvrđivanju ovih zahtjeva operator sustava mora dobiti suglasnost Agencije. Obrazloženje: Predložena dopuna u skladu je s Direktivom (EU) 2019/944, člankom 32(2). Nije prihvaćen Uređeno drugdje, kroz postupak javnog savjetovanja u članku 74. Postupak upravo i prati navedenu odredbu EU direktive.
217 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 75. Predlažemo da se dodaju (75(2)(4)) uvjeti za nabavu usluga fleksibilnosti na regulirani način, i to putem »obveznog sklapanja ugovora« o pružanju usluga fleksibilnosti, što nadzire Agencija, pri čemu odredbu treba dopuniti u smislu: „… na sljedeći regulirani način: (1) Ako operator distribucijskog sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno usluga fleksibilnosti ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora distribucijskog sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više »elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje usluga fleksibilnosti u distribucijskom sustavu« koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine usluga (u daljnjem tekstu ovog članka: obveznik) da odmah zaključe ugovor o pružanju usluga fleksibilnosti s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja takvih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operatoru distribucijskog sustava i da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će oni pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora distribucijskog sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru distribucijskog sustava pruže usluge fleksibilnosti, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da obvezno sklapanje ugovora za takve usluge nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi distribucijskog operatora bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže koje plaćaju kupci, što sigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Riješeno kroz članak 52. ovoga Zakona.
218 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 76. Prijedlog: u članku 76. potrebno je dodati stavak u kojemu se pojašnjava detalj pružanja usluge punjenja elektro vozila Obrazloženje: Sukladno trenutnom zakonskom prijedlogu nedovoljno je jasno opisana usluga punjenja elektro vozila koja se može tumačiti kao nelegalna/neregulirana preprodaja električne energije od strane kupca (vlasnika OMM na kojemu se nalazi elektro punionica). Potrebno je jasno istaknuti da usluga punjenja ne podliježe regulama ovog Zakona, odnosno da se smatra iznimkom od ovog Zakona. Nije prihvaćen Jasno navedeno da je punjenje električnih automobila usluga i nije vezana uz električnu energiju.
219 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 76. Predlažemo dopunu zakona novim člankom (76.a ili 77) koji treba glasiti: (mjesta za punjenje električnih vozila) (1) Pri izgradnji novih zgrada i većoj obnovi nestambenih zgrada s više od deset parkirnih mjesta, investitor mora osigurati ugradnju najmanje jednog mjesta za punjenje električnih vozila, kako nalaže uredba koja uređuje uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva u prometu te postavljanje kanalske infrastrukture za električne kabele za najmanje jedno od svakih pet parkirnih mjesta tako da se omogući istovremeno punjenje električnih vozila na svim parkirnim mjestima: - ako su parkirna mjesta unutar zgrade i radi se velika obnova, radovi na obnovi uključuju parkirna mjesta ili električne instalacije u zgradi ili - ako su parkirna mjesta neposredno pokraj zgrade i radi se velika obnova, radovi na obnovi uključuju parkirna mjesta ili električne instalacije na parkirnim mjestima. (2) Pri izgradnji i velikoj obnovi odmorišta izvan kolnika javne ceste koja su namijenjena kraćem zaustavljanju sudionika u prometu te neovisnih uređenih parkirališta za motorna vozila, investitor mora osigurati ugradnju najmanje jednog mjesta za punjenje električnih vozila, kako nalaže uredba koja uređuje uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva u prometu te postavljanje kanalske infrastrukture za električne kabele za najmanje jedno od svakih pet parkirnih mjesta kako bi se omogućilo istovremeno punjenje električnih vozila na svim parkirnim mjestima. (3) Za nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta, vlasnik mora osigurati ugradnju najmanje jednog mjesta za punjenje električnih vozila, kako nalaže uredba koja uređuje uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva u prometu te postavljanje kanalske infrastrukture za električne kabele za najmanje jedno od svakih deset parkirnih mjesta tako da se omogući naknadna ugradnja mjesta za punjenje električnih vozila. (4) Prvi stavak ovog članka i prethodni stavak ne primjenjuju se na zgrade u vlasništvu malih poduzeća ili na zgrade koje nisu priključene na elektroenergetski sustav. (5) Pri izgradnji novih zgrada i većoj obnovi stambenih zgrada s više od deset parkirnih mjesta, investitor mora osigurati postavljanje kanalske infrastrukture za električne kabele tako da se omogući punjenje električnih vozila na svakom parkirnom mjestu: - ako su parkirna mjesta unutar zgrade i radi se velika obnova, radovi na obnovi uključuju parkirna mjesta ili električne instalacije u zgradi ili - ako su parkirna mjesta neposredno pokraj zgrade i radi se velika obnova, radovi na obnovi uključuju parkirna mjesta ili električne instalacije na parkirnim mjestima. (3) Instalirana infrastruktura iz ovog članka mora omogućiti dinamičko upravljanje opterećenjem za svako parkirno mjesto (uz obveznu internetsku povezanost na mjestu punjenja), što omogućuje inteligentno upravljanje napajanjem jedne ili više punionica ako istovremeno rade na istom mjestu, omogućujući tako istodobno punjenje više električna vozila učinkovitim korištenjem raspoložive snage uravnoteženjem energije između punionica i točkama punjenja (utičnica) na takav način da je maksimalna snaga punjenja i svaka točka punjenja (utičnica) konfigurirana prema raspoloživoj instalacijskoj snazi ( ukupna snaga na napajanju objekta) i zahtjevu korisnika. Obrazloženje: Zakon ne preuzima članak 8. Direktive (EU) 844/2018, koji se u točkama 2-7 odnosi na e-mobilnost pa zato predlažemo da se vezano za integraciju elektromobilnosti u električnu mrežu zakon dopuni i u ovom smjeru i da se definiraju zahtjevi u pogledu mjesta za punjenje električnih vozila u stambenim i nestambenim zgradama te na odmorištima uz ceste. Kao što već određuje točka 25. u uvodnim odredbama Direktive (EU) 844/2018, svrha predugradnje infrastrukture spremne za upotrebu omogućiti je da se unaprijed osiguraju uvjeti za postavljanje mjesta za punjenje, čime će biti moguće učinkovito poticati uporabu električnih vozila u budućnosti i osigurati smanjenje troškova naknade ugradnje mjesta za punjenje. Predlažemo i dopunu s tehničkim uvjetom vezanim za internetsku vezu jer bežična veza ne pruža dovoljnu pouzdanost za učinkovitu provedbu dinamičnog punjenja. Dodavanjem zahtjeva o internetskoj povezanosti u zakon neće dolaziti do situacije da investitor, kako bi „ispunio“ zakonski uvjet, upotrijebi jeftiniju bežičnu vezu koja je u praksi krajnje nepouzdana. Uvođenje bežične veze, prema našem mišljenju, značilo bi zaobilaženje zahtjeva za infrastrukturom za dinamičnim upravljanjem opterećenjem. Da bi se takvo namjerno zaobilaženje spriječilo, nužno je da se u zakon unese zahtjev za internetskom povezivosti. Nije prihvaćen Navedeno nije dio Zakona o tržištu električne energije. Navedeno treba povezati sa propisom koji uređuju infrastrukturu za alternativna goriva u prometu.
220 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 76. U 76(2) potrebna je jasna definicija da je za priključenje stanice za punjenje eventualno potrebna suglasnost distribucije i također samo iznad određenog praga snage kako bi se izbjegla administrativna i operativna ograničenja za krajnje kupce koji bi željeli postaviti stanicu za punjenje na privatne lokacije. Nije prihvaćen Navedeno je samo jedan od elemenata koji treba definirati u podzakonskim propisima koji se navode u članku 112 . mrežnim pravilima o priključenju i ostalim aktima.
221 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 76. Predlaže se razmotriti pitanje usklađenja sa Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u smislu ugradnje posebnog OMM za punionicu koja se priključuje na instalaciju korisnika mreže (iza OMM korisnika mreže), odnosno kategorizacije i statusa vlasnika punionice (međusobni odnos korisnika mreže i vlasnika punionice). Obrazloženje: U nastavku je tekst predmetne zakonske odredbe: „Operator javno dostupnog mjesta za punjenje koji se priključuje na energetsku infrastrukturu krajnjeg kupca električne energije, a osigurao je svoje obračunsko mjerno mjesto u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, slobodno odabire svog opskrbljivača električne energije“. Relevantna odredba Direktive EU glasi: „Države članice osiguravaju da je pravnim okvirom dopušteno da opskrba električnom energijom mjesta za punjenje bude predmetom ugovora s opskrbljivačem koji ne mora biti subjekt koji električnom energijom opskrbljuje kućanstvo ili građevinu u kojem je smješteno takvo mjesto za punjenje. Također, predlaže se razmotriti pitanje usklađenja sa Zakonom o PDV-u u smislu definiranja punjenja (usluga punjenja ili prodaja EE !?) u kontekstu stope PDV-a (25% ili 13%), odnosno statusa vozača (korisnik usluge ili krajnji kupac kao iznimka !?) i operatora javno dostupnih punionica (krajnji kupac !?). Nije prihvaćen Navedena odredba direktive ne govori o obračunskom mjernom mjestu već govori o kućanstvu ili građevini. Hrvatskim propisi govore o obračunskom mjernom mjestu i sukladno tome je moguće imati u kućanstvu odnosno građevini i drugo mjerno mjesto koje nije vezano uz opskrbu kućanstva odnosno građevine te takovo može biti mjerno mjesto za opskrbu električnih vozila. Pitanje visine stope PDV nije pitanje ovoga zakona.
222 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 76. Generalno, u cijelom članku pojam „stanice za punjenje električnih vozila“ potrebno je zamijeniti pojmom „mjesta za punjenje električnih vozila“ čime se ovaj članak usklađuje s člankom 3. stavkom 2. točkom 51. ovog prijedloga Zakona i s odredbama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (članak 3. stavak 6. i drugim člancima). Predlaže se dodati stavak (7) i (8) (7) Pružanje usluge punjenja električnih vozila obuhvaća prodaju električne energije korisnicima električnih vozila i ista se ne smatra opskrbom električne energije u smislu ZOTEE. (8) Prava i obveze operatora mjesta za punjenje električnih vozila i korisnika električnih vozila su definirana Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Obrazloženje: Predloženim izmjenama u članku 3. te dodavanjem stavaka (7) i (8) u članku 76. želi se pojasniti da operateri mjesta za punjenje električnih vozila prodaju korisnicima električnih vozila električnu energiju, kao dio usluge punjenja. Navedena prodaja se ne smatra opskrbom električnom energijom u smislu ZOTEE, no isporučena električna energije može se smatrati robom na koju se temeljem članka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obračunava snižena stopa PDV-a. Na ostatak usluge koju pruža Operator mjesta za punjenje treba se primjenjivati osnovna stopa PDV-a. Ukoliko bi se na javno dostupnoj infrastrukturi za punjenje naplaćivala samo usluga punjenja, i to po jedinstvenoj stopi PDV-a od 25%, smatramo da bi operatori takvih mjesta za punjenje bili diskriminirani u odnosu na privatna mjesta za punjenje (kućanstva, hoteli, poduzetnici) na kojima se električna energija plaća po sniženoj stopi PDV-a (trenutno 13%). Prihvaćen Prihvaća se.
223 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 77. Predlaže se jasnije definiranje pravila o upravljanju podacima u kontekstu odredbi članka 23. Direktive, a posebice vezano za razgraničenje s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, s obzirom da se radi o posebno važnoj tematici. Nije prihvaćen Navedeno je pitanje obrađeno u primjedbi broj 208.
224 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 78. Referenciranje na članak 111. u točki 3. stavka 2. (112.?). Prihvaćen Prihvaća se.
225 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 81. Iza teksta „Korisnici mreže priključeni na distribucijsku mrežu“ predlaže se dodati „i operator prijenosnog sustava“. Prihvaćen Prihvaća se.
226 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. Članak 82. stavak (1) Molimo detaljnije pojašnjenje navedenog članka, obzirom da se iz navedenog ne vidi na koje poslovne subjekte se odnosi primjena navedene odredbe. Članak 82. stavak (2) Članice Zajednice OIE HGK smatraju da je potrebno definirati rok u kojem vlasnici zatvorenog distribucijskog sustava trebaju pokrenuti postupak stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava sukladno stupanju na snagu ovog Zakona. Članak 82. stavak (3) Predlaže se dodati novi stavak u kojem je definirano da u zatvorenom distribucijskom sustavu električnu energiju koriste dva ili više korisnika koji su priključeni na zajedničko obračunsko mjerno mjesto. Nije prihvaćen Drugačije obrađeno odnosno dorađeno.
227 REGEA PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. Prijedlog: Potrebna je izmjena i dopuna definicije iz stavka 3. članka 82. Obrazloženje: Ovime su isključuje mogućnost ZDSa za područje zgradarstva, a što je potencijalno izvrsna poluga za implementiranje nZEB direktive i omogućavanje da zgrade budu tzv. nearly zero energy na najefikasniji mogući način za kućanstva. Ovime se kućanstvima u zgradama onemogućuju značajne i troškovno najefikasnije uštede energije korištenja FN sustava na krovovima. Potrebno je ukloniti barijere za primjenu ZDSa. Nije prihvaćen Funkcija i djelatnost zatvorenog distribucijskog sustava je vezana uz sustave koji imaju složenu distribucijsku mrežu i potrebno je da operator ispunjava pojedine odredbe odnosno obaveze u svom sustavu.
228 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. U stavku 1. riječ “mora“ predlaže se zamijeniti s „može“ (propisati mogućnost, a ne obvezu). U stavu 10. predlaže se ograničiti mogućnost stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava samo na sustave koji su priključeni na naponsku razinu 35 kV ili više. Također, u ovom stavku predlaže se brisati "koji ima pravo zatražiti priključenje sukladno članku 12. ovoga Zakona." ili navesti samo pravo na podnošenje zahtjeva za povećanje priključne snage na postojećem OMM (postupak stjecanja statusa provodi se nakon početka korištenja mreže). NAPOMENA: S obzirom na iznimnu složenost međusobnih odnosa unutar zatvorenog distribucijskog sustava, odnosno između vlasnika i operatora zatvorenog distribucijskog sustava te njihovog odnosa sa povezanim subjektima, predlaže se dodatno razmotriti pojedine odredbe ovog Zakona, u kontekstu obveze i kriterija vezano za stjecanje statusa i gubitka statusa, uključujući moguće posljedice. Nije prihvaćen U propisu treba biti jasna odredba da se nešto mora poglavito kada se odnosi na nove institute u zakonu.
229 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (5): „U postupku određivanja statusa iz stavka 3. ovoga članka Agencija može zatražiti mišljenje operatora prijenosnog sustava i/ili operatora distribucijskog sustava.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom da operator sustava (HOPS ili HEP ODS) nema ingerenciju na sekundarnom distribucijskom mrežom ili instalacijom korisnika koja je "iza" točke razgraničenja odnosno obračunskog mjernog mjesta, isti nije nadležan za stanje predmetne mreže/instalacije. Ukoliko Agencija procjeni da zatvoreni distribucijski sustav nije u skladu s izdanom EES tada može zatražiti mišljenje nadležnog operatora. Prihvaćen Prihvaća se.
230 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (4): „Operator zatvorenog distribucijskog sustava iz stavka 2. ovoga članka Agenciji dostavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.“ OBRAZLOŽENJE: Isto kao pod stavkom (3) Nije prihvaćen Dok nije određen operator on ne postoji kod tog sustava tako da on ne može podnijeti zahtjev, nego može biti samo vlasnik koji dostavlja dokaze.
231 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (3): „Na zahtjev operatora zatvorenog distribucijskog sustava iz stavka 2. ovoga članka Agencija će, rješenjem odrediti status zatvorenog distribucijskog sustava ako:“ OBRAZLOŽENJE: Uskladiti s čl.83. st.(1) PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (3) TOČKE 3: Točku 3. pomaknuti kao točku 4. te dodati novu točku 3. koja glasi: „Električnu energiju koriste dva ili više korisnika zatvorenog distribucijskog sustava koji su priključeni preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta.“ OBRAZLOŽENJE: Predlaže se da se postupak stjecanja statusa pred Agencijom povjeri operatoru zatvorenog distribucijskog sustava kojeg je na temelju sklopljenog ugovora o upravljanju zatvorenim distribucijskim sustavom i odluke odredio sam vlasnik. Na taj način bi se vlasnika budućeg zatvorenog distribucijskog sustava oslobodilo od provođenja postupka stjecanja statusa ZDS-a koji zahtjeva odgovarajuću kompetentnost. Nije prihvaćen U RH ne postoje operatori zatvorenih sustava te isti nisu niti u mogućnosti da ocjenjuju situaciju.
232 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. PRIJEDLOG DOPUNE STAVKA (2): „Vlasnik sustava iz stavka 1. ovoga članka dužan je u svrhu stjecanja statusa iz stavka 1. ovoga članka odlukom odrediti operatora zatvorenog distribucijskog sustava koji ispunjava sve uvjete iz članka 83. ovoga Zakona, najkasnije u roku 12 mjeseci od početka primjene ovog Zakona.“ OBRAZLOŽENJE: Kako bi se osigurao primjereni rok za postizanje cilja uvođenja instituta zatvorenog distribucijskog sustava (ZDS), a time omogućilo transparentno i nediskriminatorno korištenje električne energije za sve korisnike unutar ZDS-a, nužno je definirati rok u kojem pojedini vlasnici ZDS-a trebaju pokrenuti postupak stjecanja statusa ZDS-a Nije prihvaćen Riješeno u prelaznoj odredbi članak 136 st 2. Prijedloga zakona.
233 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 82. PRIJEDLOG DOPUNE STAVKA (1): „Sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene industrijske ili trgovačke lokacije ili lokacije sa zajedničkim uslugama kao što su: gospodarske zone (proizvodno-industrijski kompleksi, brodogradilišta, robni terminali, poduzetnički centri,…); trgovački i poslovni centri (shopping centri, uredski prostori, objekti sajamskih priredbi,...); zdravstveno-rehabilitacijski objekti (bolnice, poliklinike, lječilišni centri,…); hotelsko-turistički objekti (hoteli, kampovi, odmarališta, sportsko-rekreacijski centri,…); prometno-logistički sustavi (pomorske/riječne luke i terminali, nautičke marine, zračne luke, željeznički kolodvori, autobusni terminali, specifična cestovna infrastruktura, punionice električnih vozila, skladišni prostori,…); zone posebne namjene (carinske zone, znanstveno-istraživački centri, …) i ostalo, mora steći status zatvorenog distribucijskog sustava.“ OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodatno istaknuti karakteristične primjere kako bi se lakše identificirali poslovni subjekti na koje se odnosi primjena zakonske odredbe Prihvaćen Prihvaća se.
234 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 83. Predlaže se da se zakonski reguliraju operatori zatvorenog distribucijskog sustava, odnosno da za obavljanje navedene djelatnosti u zatvorenom distribucijskom sustavu moraju imati dozvolu Agencije. članak 83. stavak (5) S obzirom da postoje povlašteni proizvođači električne energije koji nisu unutar EKO bilančne grupe, Zajednica OIE HGK predlaže sljedeće: „Unutar zatvorenog distribucijskog sustava nije dopušteno priključenje proizvodnog postrojenja koje ima status povlaštenog proizvođača električne energije koji je u sustavu EKO bilančne grupe Operatora tržišta električne energije“ Nije prihvaćen Navedeno nije sadržaj ovoga zakona te će se urediti propisom koji uređuje područje obnovljivih izvora energije.
235 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 83. PRIJEDLOG DOPUNA STAVKA (5): „Unutar zatvorenog distribucijskog sustava nije dopušteno priključenje proizvodnog postrojenja koje ima status povlaštenog proizvođača električne energije koji je u sustavu EKO bilančne grupe Operatora tržišta.“ OBRAZLOŽENJE: Sukladno članku 47. postoje povlašteni proizvođači električne energije koji nisu članovi EKO bilančne grupe Operatora tržišta (HROTE-a), te bi bili diskriminirani u odnosu na sve druge proizvođače ukoliko ne bi mogli biti priključeni unutar ZDS-a. Nije prihvaćen Navedeno predstavlja odredbu koju treba analizirati u propisu koji uređuje obnovljive izvore energije.
236 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 83. PRIJEDLOG DOPUNA STAVKA (1): „Operator zatvorenog distribucijskog sustava koji podnosi zahtjev iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona mora biti tehnički, stručno i financijski kvalificiran za obavljanje te energetske djelatnosti u zatvorenom distribucijskom sustavu, odnosno dužan je od strane Agencije prethodno ishoditi dozvolu za obavljanje predmetne energetske djelatnosti.“ OBRAZLOŽENJE: U cilju postizanja zaštite vlasnika i krajnjih korisnika u zatvorenom distribucijskom sustavu za kvalitetu i pouzdanost usluge potrebno je zakonom propisati obvezu licenciranja svih operatora pred Agencijom. Drugim riječima cilj je spriječiti poplavu fantomskih tvrtki i obrta koji bi bez odgovarajućih stručnih, tehničkih i financijskih resursa upravljali zahtjevnim elektroenergetskim postrojenjima te procesima razmjene električne energije unutar i izvan sustava. Nije prihvaćen Objašnjeno u primjedbi broj 230.
237 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 84. Na kraju točke 3. dodati „u okviru odobrene priključne snage na obračunskom mjernom mjestu operatora zatvorenog distribucijskog sustava iz stavka 10. članka 82.,“ Nije prihvaćen Nije potrebno dodavati jer zatvoreni distribucijski sustav može imati svoje proizvodne objekte te nije potrebno mijenjati uvjete na priključku sa distributivnom mrežom.
238 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 85. Pravo prigovora na rad operatora zatvorenog distribucijskog sustava?! Predlaže se dodati stavak 2a. koji glasi „Prigovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložen i podnesen od strane ovlaštene osobe, a u slučaju da se prigovor podnosi putem punomoćnika, nezadovoljna strana uz prigovor mora dostaviti i punomoć. Neobrazloženi prigovor i prigovor izjavljen od strane neovlaštene osobe, odbaciti će se rješenjem bez raspravljanja o biti stvari.“ Obrazloženje: Učestalo se zaprimaju prigovori od strane neovlaštene osobe. Cilj predložene odredbe je ne raspravljati o meritumu stvari s neovlaštenom osobom i ne raspravljati o željama i mišljenjima nezadovoljne strane, već se koncentrirati na raspravu o pitanjima utvrđenim u stavku 2. ovog članka. Nije prihvaćen Prigovor može poslati svatko te nije potrebno ograničavati iste.
239 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, X. OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA I PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE O ovom poglavlju i definicijama trebalo bi dodati „Specijalnu“ zonu koja je uvedena u Pravilima o priključenju na prijenosni sustav. Nije prihvaćen Navedeno pitanje nije sadržaj zakona te nismo u mogućnosti iste komentirati. Nismo upoznati s mogućnošću da Pravila o priključenju definiraju posebne zone. Potrebno pitati regulatornu agenciju koja je i prema sadašnjim propisima dala suglasnost na navedeno.
240 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Predlažemo da se odredba 86(7) promijeni, i to: »Operator prijenosnog sustava mora nabavljati usluge od pružatelja usluga upravljanja potrošnjom ili skladištenja energije te promicati upotrebu mjera energetske učinkovitosti, kada te usluge na troškovno učinkovit način smanjuju potrebu dogradnje ili zamjene elektroenergetskog kapaciteta i podupiru učinkovit i siguran rad prijenosnog sustava.« Obrazloženje: Direktiva 2012/27/EU već propisuje da države članice moraju utvrditi moguće mjere za povećanje energetske učinkovitosti elektroenergetske infrastrukture (15(2(a)), koje uključuju i upravljanje opterećenjem te da trebaju definirati stvarne mjere, uključujući vremenski raspored uvođenja. Budući da su mjere za učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture - uključujući prilagođavanje potrošnje, što omogućuje npr. naplatu vršnog opterećenja putem vođene potrošnje - često isplativije od izgradnje nove infrastrukture, na zakonskoj razini mora se osigurati da se takve mjere provode kao prioritet. Nije prihvaćen Troškove poslovanja nadzire regulatorna agencija i oni u svom radu trebaju postupati sukladno ovoj odredbu u trenutku nadzora.
241 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Predlažemo da se u sklopu mjera koje je operator dužan poduzimati (86(2)(45)) doda i »povećanje opsega kupnje fleksibilnosti«. Obrazloženje: Ključni čimbenik u prijelazu u društvo bez ugljika bit će da aktivni kupci pružaju fleksibilnost, no to zahtijeva dovoljnu potražnju na strani operatora; u skladu s tim ima smisla osigurati da operator ima obvezu provoditi mjere koje povećavaju opseg kupnje usluga fleksibilnosti jer se na taj način podržava preobrazba elektroenergetskog sustava. Nije prihvaćen Povećanje opsega je cilj svih aktivnosti koje se pokreću te je zbog toga isto nepotrebno ovdje navoditi.
242 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Predlažemo da se odredba 86(1)(28) dopuni navođenjem tko propisuje kriterije za reguliranu nabavu, i to: »nabavu pomoćnih usluga u prijenosnom sustavu prema načelima razvidnosti i nepristranosti te po reguliranim uvjetima ako pružanje pomoćnih usluga temeljeno na tržišnim načelima nije moguće ili nije ekonomski učinkovito, pod uvjetima i u skladu s kriterijima koje propisuje Agencija« Obrazloženje: Važno je da obvezno sklapanje ugovora za takve usluge nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, kao što predlažemo npr. u članku 69(5); posljedično ima smisla dopuniti i taj članak. Nije prihvaćen Riješeno kroz članak 52. ovoga Zakona.
243 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. U članku 86. stavak (1) iza točke 24. predlažemo nadodati: OPS dužan je dostavljati podatke operatoru tržišta električne energije o proizvedenoj električnoj energiji od povlaštenih proizvođača priključenih na prijenosnu mrežu iza obračunskog mjernog mjesta poglavito radi izdavanja jamstava podrijetla električne energije s obzirom na primarni izvor energije. Obrazloženje Smatramo da bi odavanje ove točke ima uporište u obrazloženju koje smo dali u glavi I. OPĆIM ODREDBAMA Nije prihvaćen Odgovoreno kod iste primjedbe kod distribucije primjedba broj 211.
244 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Predlaže se brisati stavak 14. Obrazloženje: Predložena obveza preoblikovanja nema niti utjecaja na proces kvalitetnog preuzimanja tzv „Čistog paketa za sve Europljane“ u nacionalno zakonodavstvo niti ima utjecaj na funkcioniranje i razvoj tržišta električne energije u cjelini uključujući i zajednička pravila tržišta električne energije. Preoblikovanje nije uvjet bilo kakvom kvalitativnom i kvantitativnom funkcioniranju našeg operatora prijenosnog sustava u pravnom, financijskom i operativnom smislu neovisnosti od vertikalno integriranog subjekta. Mišljenja smo da je prijedlog obveze preoblikovanja neosnovan i nepotreban, te rezultat ekstenzivnog i nekritičnog tumačenja odredbi članka 46. st. 3 Direktive EU 2019/944, a u vezi Priloga 1. Direktive EU2017/1132 o pravima društava. Naime predmetnim navedenim člankom 46. st. 3. Direktive 2019 navedeno je organiziranje operatora prijenosnih sustava u pravnom obliku navedenom u Prilogu 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. koja regulira određene aspekte prava društva (u daljnjem tekstu: Direktiva 2017). Pojašnjenja radi Prilog 1. predmetne Direktive 2017. sadržava vrste trgovačkih društva po članicama EU koje su u kontekstu predmetne Direktive 2017. odnose i vežu za pojedine točno navedene članke tj. odredbe te Direktive 2017. odnosno koje vrste trgovačkih društava u pojedinim zemljama predstavljaju trgovačka društva na koja se odnose konkretne odredbe Direktive 2017. Prema tome nisu apsolutno ni u kakvoj korelaciji s eventualnom nužnosti da operator prijenosnog sustava u RH bude isključivo ustrojen kao dioničko društvo. Slijedom navedenog, pojednostavljeno jezično tumačenje odredbe 46. st. 3. Direktive 2019 o potrebi i obvezi preoblikovanja hrvatskog operatora prijenosnog sustava iz sadašnjeg d.o.o. u d.d. je po našem mišljenju neosnovano, odnosno pogrešno, jer smislenim tumačenjem predmetno preoblikovanje u d.d. ne donosi ništa novo niti mijenja pravnu poziciju operatora prijenosnog sustava kao trgovačkog društva u smislu neovisnog operatora prijenosa odnosno funkcioniranja istog kao energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost prijenosa električne energije, kao i do sada, sa svim svojim pravima i obvezama. Naime, HOPS danas ustrojen kao d.o.o. sadržava u formalnom i faktičnom smislu sve elemente pravne, financijske i operativne neovisnosti i eventualnim preoblikovanjem u d.d. ništa se, u tom smislu, neće promijeniti. Sadašnje Odredbe Izjave o osnivanju HOPS-a sadrže sve elemente koje jamče neovisnost rada i djelovanja organa društva kako je to propisano važećim Zakonom o tržištu električne energije u pogledu djelovanja HOPS-a kao neovisnog operatora prijenosa - ITO model, unutar vertikalno integriranog subjekta. Iste obveze neovisnosti rada i djelovanja egzistiraju i u ovom prijedlogu Zakona. HOPS kao d.o.o. je prošao i postupak certificiranja od strane nadležnih regulatornih tijela i dobio licencu neovisnog operatora prijenosa, potvrđenu od strane EK. U nastavku iznosimo glavne argumente zbog kojih smatramo da nije potrebno preoblikovati HOPS iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo: - pozicija operatora prijenosnog sustava u smislu pravne, financijske i operativne neovisnosti HOPS-a se preoblikovanjem iz d.o.o. u d.d. ne mijenja. - svi odnosi prema trećima ostaju isti i samo preoblikovanje u d.d. nema nikakvog utjecaja na prava i obveze prema trećima. - svi unutrašnji odnosi između organa društva HOPS-a ostaju u bitnom isti jer su propisani važećim Zakonom o tržištu električne energije i uneseni u interne akte HOPS-a, a istovjetne odredbe nalaze se u novom prijedlogu Zakona (oba su lex specialis u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima tj. Zakon o tržištu električne energije, i važeći i budući, imaju prednost u primjeni). - svi elementi zaštite neovisnosti HOPS-a, pogotovo u smislu imenovanja i opoziva Uprave i Nadzornog odbora te drugih ograničenja, moraju ostati i u slučaju preoblikovanja u d.d. tj. isto uređeni kao što je to i trenutno kad je HOPS d.o.o. - sve ono što se trenutno nalazi u izjavi o osnivanju HOPS-a kao d.o.o., a tiče se djelovanja i rada organa društva i njihovog odnosa prema trećima, morao bi sadržavati i statut HOPS-a u slučaju preoblikovanja u dioničko društvo. - preoblikovanje HOPS-a nije niti uvjet niti garancija uspješnog transponiranja Direktive EU 2019/944 u zakonski okvir Republike Hrvatske. - samo preoblikovanje kojim će se u formalnom smislu promijeniti oblik trgovačkog društva, a koje će rezultirati pretvaranjem temeljnih uloga odnosno poslovnih udjela člana društva tj. HEP d.d. u temeljnom kapitalu u dionice, bez bitnih promjena odnosa unutar društva odnosno prema trećima ne bi bio opravdan i smislen razlog za utvrđivanje obveze preoblikovanja u novi prijedlog Zakona. Zaključno, predmetni prijedlog obveze preoblikovanja HOPS-a u dioničko društvo smatramo neosnovanim i nepotrebnim budući da isti nema opravdanu svrhu i cilj koji proizlazi iz sadržaja direktiva i uredbi koje reguliraju unutrašnje tržište električne energije, ukoliko se iste vrednuje i smisleno tumači u cijelosti. Nije prihvaćen Odgovoreno detaljno kod primjedbe broj 245.
245 Nezavisni hrvatski sindikati PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Nema nikakvog opravdanja niti vidljivog i argumentiranog razloga u Nacrt prijedloga Zakona o tržištu električne energije stavljati obvezu promjene pravnog oblika Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS d.o.o.) u dioničko društvo. Svrha njegova formiranja i postojanja je: vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnja prijenosne mreže zbog pouzdane opskrbe korisnika uz minimalne troškove i brigu o očuvanju okoliša. I sam HOPS d.o.o. navodi to kao svoju misiju. On je jedini operator elektroenergetskog prijenosnog sustava u Republici Hrvatskoj i vlasnik cjelokupne hrvatske prijenosne mreže te ima dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti prijenosa električne energije kao regulirane javne usluge. Istovremeno posluje po modelu neovisnog operatora prijenosa, što znači njegovu funkcijsku neovisnost o matičnom društvu (HEP d.d.) i njegovim povezanim društvima, a ujedno i nediskriminatoran odnos prema svim korisnicima prijenosnog sustava. Sve to upućuje kako je HOPS d.o.o. dio javnoga dobra Republike Hrvatske i to treba i ostati. Znači treba ostati i postojeći vlasnički oblik, odnosno d.o.o. Temeljna svrha njegova osnivanja i postojanja mogla bi biti ozbiljno narušena zakonskim promjenama iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo i prodajom (predajom) nepoznatih udjela privatnom kapitalu i privatnim vlasnicima. Koliko god liberalizacija tržišta električne energije može ići na ruku njezinim kupcima, toliko privatizacija (makar i manjeg dijela) tako osjetljivog sustava može izravno utjecati na povećanje cijena električne energije. Jer privatni kapital ne ulazi nigdje ako nema mogućnosti oploditi uloženo, odnosno zarađivati. I to, što više, to bolje iako znamo da to ne bi trebalo biti tako, to mu je ipak primarni interes, a ne javno ili opće dobro. U slučaju ulaska privatnog kapitala u taj sektor otvara se i pitanje odgovarajućeg, odnosno potrebnog i primjerenog ulaganja u sustav. Iskustva govore da se nakon privatizacije takvog sustava u njega ulaže minimalno, što čak dovodi i do pucanja sustava, a cijene usluge rastu. Sve kako bi se izvukla što veća dobit uz što manje troškove. Osim toga, ni Četvrti paket energetskih propisa EU, na kojem počiva Nacrt prijedloga Zakona, nigdje ne predviđa promjene organizacije operatora prijenosnog sustava u odnosu na raniji paket. Odredbe o načinu njegova funkcioniranja u novom su paketu ostale nepromijenjene. Dakle, ne samo zbog same svrhe i namjene postojanja HOPS-a d.o.o. nego i nepromijenjenih uvjeta i okolnosti, vezano za organizaciju operatora prijenosnog sustava i načina njegova funkcioniranja, ne postoji nikakav razlog za promjenu oblika društva iz d.o.o. u d.d. te je nejasno zbog čega to predlagač uopće predlaže. Sasvim sigurno, nije isto pa čak ni slično pustiti privatni kapital u neki hotel u državnom vlasništvu ili u tekstilnu tvornicu kao i u društvo od posebnog nacionalnog interesa i važnosti. U takvom se slučaju, zbog nepromišljenog kratkovidnog postupka i zapostavljanja ili obezvrjeđivanja nacionalnih interesa, vlastitoj zemlji može nanijeti velika šteta s nesagledivim posljedicama. Uz moguće (osjetno) poskupljenje električne energije, u pitanje mogu doći i sigurnost i stabilnost samoga prijenosa i opskrbe električne energije. Zbog svega navedenog smatramo kako pravni oblik HOPS-a ne treba dirati, a predloženu promjenu smatramo potpuno neprihvatljivom i za društvo opasnom. (Nevažno bio rok za takav preobražaj šest mjeseci, kao u nacrtu, šest ili šezdeset godina – jednostavno nikada.) Nije prihvaćen Osnovni razlog za promjene je donošenje EU propisa s kojim se usklađuje zakon . U članku 46. stavku 3. Operatori prijenosnih sustava organizirani su u pravnom obliku navedenom u Prilogu I. Direktivi (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća. DIREKTIVA (EU) 2017/1132 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) u Prilogu I navodi VRSTE trgovačkih društava iz članka 2. stavaka 1. i 2., članka 44. stavaka 1. i 2., članka 45. stavka 2., članka 87. stavaka 1. i 2. i članka 135. stavka 1. Tekst na Hrvatskom je dioničko društvo a ne društvo ograničene odgovornosti. Sukladno tome može biti da se napravi preoblikovanje društva u dioničko društvo sa skupštinom bez promjena u vlasništvu. Detaljnije objašnjeno Socijalnim partnerima na sastanku sa GSV-om.
246 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Zašto se neovisni operator prijenosnog sustava dužan organizirati kao dioničko društvo? Ne, valjda, zato što je 'tako uređeno prijelaznim i završnim odredbama', kao doslovno stoji u obrazloženju članka 134 - to je 'obrazloženje' napisano bez poštovanja intelektualnih mogućnosti čitatelja! Nije prihvaćen Vidi primjedbu 245.
247 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. U stavak (1), točka 23. dodati zarez i nastaviti: "iznimno, dopušteno je odstupanje od takvog prioritetnog preuzimanja, ako bi to dovelo do onemogućenja preuzimanja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije nepovlaštenih proizvođača čija je proizvodnja ekonomičnija od obustavljenog preuzimanja povlaštenog proizvođača." Obrazloženje: zamislive su prilike u sustavu s velikim udjelom vjetroelektrana i sunčanih elektrana (a povlaštenih) u kojima će njihov prirodni angažman biti naglašeno visok u odnosu na trenutnu potražnju. Nerazborito je - u takvim prilikama - obustavljati preuzimanje proizvodnje velikih hidroelektrana (nepovlaštenih, a na OIE), naravno ako bi to vodilo preljevu (zauvijek izgubljena energija!) - neovisno o tome koliko bi ta proizvodnja imala cijenu spram otkupne cijene povlaštenih proizvođača. Uz predloženu dopunu, obustavljalo bi se preuzimanje proizvodnje povlaštenih proizvođača sukladno padajućim vrijednostima njihove otkupne cijene; najranije najskuplje! Nije prihvaćen Prvenstveno je važno one koji imaju prioritet preuzeti.
248 HRVATSKI ELEKTROGOSPODARSKI SINDIKAT PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 86. Četvrti paket energetskih propisa EU, koji je osnova prijedloga novog Zakona o tržištu električne energije, ne predviđa promjene organizacije operatora prijenosnog sustava u odnosu na treći paket. Dapače, odredbe o načinu funkcioniranja operatora prijenosnog sustava ostale su iste. Zbog tog nije jasno iz kojeg se razloga u prijedlogu propisuje OBVEZA promjene pravnog oblika društva i to u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Zbog čega je naš zakonodavac predložio obveznu promjenu pravnog oblika HOPS-a na način da isti postane dioničko društvo, koje je kao takvo, oblik trgovačkog društva kojem se na znatno jednostavniji način mijenjaju vlasnici. Da li je predlagatelj zaboravio da je HOPS pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku; da je električna energija ključni element javne sigurnosti RH i da je opskrba električnom energijom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po realnim cijenama, od interesa za RH? Na koji način će navedeno osigurati ukoliko dozvoli privatizaciju operatora prijenosa? Zbog navedenog, predloženu promjenu pravnog oblika HOPS-a smatramo neprihvatljivom! Međutim, čak i kada bi mogli prihvatiti ovakvu liberalizaciju stjecanja određenog postotka vlasništava HOPS-a, što ne prihvaćamo, nedopustivo je da zakonodavac ne ograničava njegovu gornju granicu. Na koji način će se građanima garantirati obavljanje ove regulirane djelatnosti, a koja je ujedno proglašena djelatnošću od interesa za RH? Hrvatski elektrogospodarski sindikat Nije prihvaćen Vidi primjedbu 245.
249 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 89. Predlažemo da se obvezno sklapanje ugovora (89(7)) uredi novom točkom 89(14), a da se iz točke 89(7) briše obveza sklapanja ugovora (neka ostane samo mogućnost sklapanja ugovora), tako da točka 89(7) glasi: (7) Elektroenergetski subjekti i krajnji kupci u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje pomoćnih usluga dužni su, na zahtjev operatora prijenosnog sustava, bez odgađanja pružati pomoćne usluge za postizanje sigurnog i pouzdanog rada elektroenergetskog sustava. Međusobna prava i obveze uređuju se ugovorom o pružanju pomoćnih usluga. Neka se u novoj točki 89(14) odredba dopuni vezano za »obvezno sklapanje ugovora« za pružanje usluga, što treba nadzirati Agencija: 89.14. (obveza sklapanja ugovora za pružanje pomoćnih usluga) (1) Ako operator sustava na tržištu ne uspije osigurati dovoljno pomoćnih usluga ili ih ne uspije nabaviti po konkurentnim uvjetima, Agencija može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora sustava, ne dovodeći u pitanje sklopljene ugovore o opskrbi, odlukom naložiti jednom ili više »elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje pomoćnih usluga u distribucijskom sustavu« koji, prema tehničkim i ekonomskim kriterijima, mogu po najpovoljnijim uvjetima ponuditi odgovarajuće količine pomoćnih usluga (u daljnjem tekstu ovog članka: obveznik) da odmah zaključe ugovor o pružanju pomoćnih usluga s operatorom sustava. (2) Nepostojanje konkurentnih uvjeta iz prethodnog stavka utvrđuje se posebno s obzirom na strukturu mjerodavnog tržišta, broj pružatelja usluga na tržištu, krutost ponuđenih cijena, prepreke ulasku na tržište i druge kriterije o kojima ovisi djelovanje učinkovite konkurencije. (3) Odlukom iz prvog stavka ovog članka Agencija utvrđuje vrstu, cijenu i količinu pomoćnih usluga, trajanje ugovora i rok za zaključenje ugovora na temelju metodologije iz četvrtog stavka ovog članka. (4) Agencija će općim aktom utvrditi metodologiju za utvrđivanje cijena pomoćnih usluga. Pri određivanju metodologije, Agencija će polaziti od troškova pružanja pomoćnih usluga, uključujući odgovarajuću razinu povrata ulaganja u odnosu na uložena sredstva, uzimajući u obzir povezane rizike. Pritom Agencija može uzeti u obzir i cijene onih usluga koje su dostupne kod operatora u regiji na zajedničkom europskom tržištu i mogu se upotrebljavati u Hrvatskoj. Agencija može naložiti operateru sustava da sklopi odgovarajuće ugovore s drugim operatorima sustava na temelju kojih će pružiti dio potrebnog opsega pomoćnih usluga za hrvatskog operatora sustava. (5) Agencija u postupku donošenja odluke može od obveznika zahtijevati podatke potrebne za donošenje odluke o zahtjevu operatora sustava iz drugog stavka ovog članka. (6) Ako je za sigurnu opskrbu električnom energijom nužno potrebno da se još prije okončanja postupka operatoru distribucijskog sustava pruže sistemske usluge, Agencija će donijeti privremenu odluku kojom se privremeno uređuje odnos u skladu s ovim člankom. Obrazloženje: Važno je da obvezno sklapanje ugovora za takve usluge nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer se time onemogućuje sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima. U mjeri u kojoj bi se ugovori za takve usluge sklapali po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, troškovi operatora prijenosnog sustava bit će daleko veći, što će se odraziti na veće troškove naknada za korištenje mreže i/ili odstupanja koje plaćaju kupci, što sigurno nije namjera zakonodavca. Nije prihvaćen Riješeno na drugi način kroz povezivanje sa člankom 52. Prijedloga zakona.
250 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 91. Predlažemo da se u skup mjera i provedenih nabava koje operater prijavljuje Agenciji (91(4)) uključe i usluge fleksibilnosti. Obrazloženje: Ključni čimbenik u prijelazu u društvo bez ugljika bit će da aktivni kupci pružaju fleksibilnost za potrebe sustava, pa tako i sustava prijenosa, no to zahtijeva dovoljnu potražnju na strani operatora; u skladu s tim ima smisla osigurati da operator ima obvezu provoditi mjere koje povećavaju opseg kupnje usluga fleksibilnosti jer se na taj način podržava preobrazba elektroenergetskog sustava (vidjeti napomenu kod 86(2)(45), a istodobno i odgovarajuće izvještavanje o trenutačnom stanju na temelju kojeg se procjenjuje potreban opseg povećanja nabave usluga fleksibilnosti. Prihvaćen Prihvaća se.
251 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 93. U stavku 2. predlaže se trajanje savjetovanja od 30 dana. Prihvaćen Prihvaća se.
252 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 94. Predlaže se dodati novi stavak 3a tako da glasi: „(3a) Radi zagušenja mreže, operator sustava provodi i redispečiranje. Pravila za redispečiranje donosi operator sustava u roku od 6 mjeseci nakon donošenja ovog Zakona uz javno savjetovanje od 30 dana.“ Nije prihvaćen Riješeno kroz odredbu članka 52. Prijedloga zakona.
253 KONČAR KET d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 99. Predlaže se u javnom interesu dopuna i time pojašnjenje zakonske odredbe sadržane u čl. 99. st. 7 na način da se zabrana odnosi samo na fizičke, a ne i na pravne osobe. Naime, ograničavajućom, apsolutnom zabranom korištenja usluga istih savjetnika ili vanjskih izvođača i doslovnim tumačenjem iste na način da se zabrana odnosi i na pravne osobe nužno se smanjuje krug ponuditelja usluga. Isto tako ponuditelji usluga će se nužno, u uvjetima takvih ograničenja, orijentirati na ekonomski isplativiji segment tržišta, a to su proizvođači i distributeri električne energije te će operator prijenosnog sustava nužno u tim okolnostima imati najmanji krug ponuditelja. Predvidive posljedice navedenog su zatvaranje tržišta (umjesto liberalizacije), smanjenje kvalitete usluga (umjesto rasta) i veće cijene usluga i to nekoliko puta veće (umjesto smanjenja). Jasno je da će se posljedice navedenog zatvaranja tržišta, rasta cijena usluge i pada kvalitete preliti na krajnjeg korisnika tržišta električne energije i to ne kao rezultat nekog kompromisa kojim se želi ostvariti neki značajniji javni interes, već iz puke doslovne ugradnje teksta Direktive bez prilagodbe okolnostima nacionalnog pravnog sustava i tržišta. Time se dovodi do posljedica koje su nesvrsishodne, odnosno koje su upravo suprotne cilju koji se navedenom direktivom htio postići. Nije prihvaćen Navedeno nije moguće s obzirom da je neovisnost u ovom dijelu vezanja sa neovisnošću operatora što ne smije biti upitno.
254 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 99. Članak 99. stavak (7) Traži se pojašnjenje odnosi li se zabrana na fizičke ili pravne osobe. Nije prihvaćen I na fizičke i pravne.
255 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 99. Predlaže se brisati stavak 5. Detaljnije obrazloženje je dano u komentaru na članak 86. Nije prihvaćen Vidi odgovor na primjedbu 245.
256 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 99. PRIJEDLOG DOPUNE STAVKA (7): „Neovisni operator prijenosa ne smije zajednički dijeliti informatičke sustave ili opremu, poslovne prostore i sustave sigurnog pristupa s bilo kojim dijelom vertikalno integriranog subjekta niti zajednički koristiti usluge istih savjetnika ili vanjskih izvođača za informatičke sustave ili opremu ili sustave sigurnog pristupa pri čemu se zabrana odnosi samo na fizičke osobe, a ne i na pravne.“ OBRAZLOŽENJE: Zakon o tržištu električne energije koji je stupio na snagu 2013. godine (u daljnjem tekstu: ZoTEE) u čl. 18-21 sadrži pravila koja se odnose na neovisnog operatora prijenosa. U čl. 18 st.7 navodi se: (7) Neovisni operator prijenosa ne smije zajednički dijeliti informatičke sustave ili opremu, poslovne prostore i sustave sigurnog pristupa s bilo kojim dijelom vertikalno integriranog subjekta niti zajednički koristiti usluge istih savjetnika ili vanjskih izvođača za informatičke sustave ili opremu ili sustave sigurnog pristupa. Riječ je o transponiranju Direktiva 2009/72/EZ, pri čemu se je sadržaj odredaba koje se odnose na neovisnog operatora prijenosa doslovce prenio iz same direktive. Za razliku od Republike Hrvatske, pojedine države članice koje također primjenjuju sustav neovisnog operatora prijenosa kao što su Njemačka ili Francuska pri transponiranju direktive uvažile su potrebe nacionalnog pravnog prometa. Njemačka je tako u konačnom prijedlogu zakonskog teksta jasno navela da se izraz „savjetnici ili vanjski izvođači za informacijske sustave i informacijsku infrastrukturu“ odnosi samo na fizičke osobe, a ne i pravne. Ista pravna osoba može pružati usluge vezano za informacijske sustave ili informacijsku strukturu istodobno i neovisnom integratoru prijenosa i drugom vertikalno integriranom subjektu. Međutim, njeni zaposlenici ili vanjski suradnici (ista fizička osoba) ne mogu istovremeno raditi i za neovisnog integratora prijenosa i za drugog vertikalno integriranog subjekta. Uzimajući u obzir nedostatke koji su se pokazali u primjeni te navedenu praksu drugih država članica predlaže se izmjena čl. 99 st.7 u dijelu koji se odnosi na korištenje usluga savjetnika ili vanjskih izvođača na način da glasi ovdje u prijedlogu Nije prihvaćen Odgovoreno kod primjedbe 253.
257 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 104. stavak 6. predlaže se dopuniti i obvezu praćenja prikupljenih sredstava od upravljanja zagušenjima Obrazloženje: Ovdje dodati i obvezu praćenja prikupljenih sredstava od zagušenja na eksplicitnim ili implicitnim dodjelama prijenosnih prekograničnih kapaciteta (engl. congestion fee, congestion income). To uključuje i razlike u cijenama između burzi u slučajevima decouplinga. Ta sredstva je potrebno namjenski plasirati, između ostaloga, za investicije u rješavanje spornih zagušenja u prijenosnoj mreži. U stavcima 7. i 9. predlaže se trajanje savjetovanja u trajanju od 30 dana. Nije prihvaćen Navedeno je dio propisa iz članka 52. i stoga je pri donošenju tog akata potrebno navesti ove primjedbe. S obzirom da je savjetovanje 2 puta ukupno trajanje je 30 dana smatramo da bi sa ukupno 60 dana isti bili predugo.
258 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 111. Predlažemo da se dopuni odredba 111(5), i to tako da su preporuke Agencije, koje daje operatorima sustava, obvezujuće. Obrazloženje: Razvoj pametnih mreža presudan je za preobrazbu elektroenergetskog sustava pa je stoga nužno da preporuke Agencije u ovom području obvezuju operatore. Nije prihvaćen Preporuka je upućujuća te stoga nije obvezujuća.
259 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 112. u stavku 1 podstavak 1. dodati: - metodologiju za određivanje tarifnih stavki za opskrbu u okviru univerzalne usluge Nije prihvaćen Navedena metodologija se ne primjenjuje, jer to nije dozvoljeno da se uređuje tarifom univerzalna usluga.
260 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 112. Predlažemo da se odredba 112(2) dopuni, i to tako da se doda točka 5. gdje se Agenciji daje obveza razviti metodologiju za određivanje cijena pomoćnih usluga pod reguliranim uvjetima i kriterijima kada je takva nabava opravdana. Obrazloženje: Uzimajući u obzir komentare vezane za reguliranu nabavu pomoćnih usluga i/ili aktiviranje fleksibilnosti na zahtjev operatora (vidjeti npr. komentare 46(12), 68(11), 69(5), 71(10), 86(1)(28), 89(7), gdje je važno da takve postupke nadzire Agencija i da ima mogućnost intervenirati po službenoj dužnosti jer to onemogućava sklapanje ugovora o pružanju takvih usluga po netržišnim cijenama ili nekonkurentnim uvjetima, važno je izričito definirati ovu nadležnost u ovom dijelu zakona. Nije prihvaćen Uređeno na drugi način kroz članka 52.
261 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 120. Predlaže se redefinirati ovaj članak u smislu „razdvajanja“ izvanredne situacije manjka energije od prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. S obzirom da se do sada postupalo na različite načine tijekom pojedine krizne situacije (ledena kiša u Gorskom Kotaru, poplava u Gunji, potres u Zagrebu, potres u Sisačko-moslavačkoj županiji, …), predlaže se ovu tematiku konačno regulirati, kako bi se ubuduće u kriznim situacijama moglo postupati u skladu s ujednačenim pristupom i pravilima. Nije prihvaćen Uredbu EU i Zakon o energiji određuju sve krizne situacije i nije potrebno njihovo gradiranje niti razdvajanje.
262 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 121. U stavku 2. iza „tržišna inspekcija“ dodati „mjeriteljska inspekcija“. Obrazloženje: Mjeriteljska inspekcija nadležna je za nadzor nad primjenom i provedbom zakona i drugih propisa u području zakonskog mjeriteljstva. Prihvaćen Prihvaća se.
263 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 126. Predlaže se dodati točka 38. u kojoj će se odrediti novčane kazne za ne postupanje po odredbama članka 82. i članka 136. (Zatvoreni distribucijski sustavi). Prihvaćen Uvedena kaznena odredba.
264 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 126. Predlaže se definirati prekršajnu odredbu u slučaju onemogućavanja pristupa ovlaštenim osobama nadležnih elektroenergetskih subjekata (članak 42. stavak 9.). Prihvaćen Prihvaća se.
265 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 126. Predlaže se brisati stavak 1. točku 29., posebice ako kupac nema obvezu potpisivanja i vraćanja ugovora. Alternativno zamijeniti riječ „dostavi“ s „uputi“, sukladno ranijim komentarima. Stavak 1. točka 32 predlaže se riječ „te“ zamijeniti s riječju „ili“ Obrazloženje: Smatramo da je budućnost informiranja kupaca informiranje putem weba, a ne prekomjerna dostava informacija na ili uz račun, čime sam račun postaje sve manje pregledan i razumljiv. Nije prihvaćen Navedeno je potrebno, još uvijek postoji veći broj ljudi koji ne koristi sredstva elektroničke komunikacije te je potrebno i na ovaj način to urediti i njih isto obavijestiti.
266 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 126. Predlaže se dodati novu točku 38. koja glasi: "38. ne postupe prema odredbama članka 82. stavak 1.,2. i 3. te u rokovima definiranim u članku 82. stavak 2 i članku 136. stavak 2. ovog Zakona" OBRAZLOŽENJE: S obzirom na obvezu stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava i odabira operatora nužno je definirati odgovarajuće prekršajne odredbe za nepoštivanje zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
267 E.ON Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Potrebno je dopuniti poglavlje s rokovima donošenja izmjena i dopuna postojećih i svih nedostajućih podzakonskih akata potrebnih za provedbu „novih“ uvjeta na tržištu kako je i u uvodnom komentaru na zakon opisano. Prihvaćen Navedeno u članku 137. Prijedloga zakona.
268 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 130. Predlaže se dodati novi stavak 5. tako da glasi: „(5) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sadržaj Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom s ovim Zakonom.“ Nije prihvaćen Uređeno na drugi način, vidi članak 137. Prijedloga zakona.
269 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 133. Članak 133. stavak (1) Članice Zajednice OIE HGK smatraju potrebnim da se javno objavi lista projekata sa izdanim energetskim odobrenjima te njihove lokacije. Dodatno, smatra se dobrim rješenjem uključiti sva postojeća i buduća energetska odobrenja u Informacijski sustav prostornog uređenja (ispu) kako bi svi investitori imali jasan pristup informacijama o slobodnim/zauzetim lokacijama. Dodatno, bilo bi vrlo korisno u razgovoru s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naglasiti važnost objavljivanja svih energetskih karata općina i županija kako bi se lako mogle pratiti dostupne lokacije u prostornom planu te izdana energetska odobrenja. Zajednica OIE HGK smatra da bi to bio odličan primjer uspješne digitalizacije u svrhu lakšeg ostvarivanja investicije. Članak 133. stavak (2) Ukoliko se ima lokacijska dozvola, čemu onda služi natječaj? S druge strane postavlja se pitanje tko može poništiti pravovaljanu lokacijsku dozvolu? Članice Zajednice OIE HGK traže pojašnjenje navedenog stavka. Članak 133. stavak (3) Članice Zajednice OIE HGK smatraju da nema zakonske osnove za postupak naveden ovim stavkom. Postavlja se pitanje hoće li se navedene odredbe odnositi i na izgrađene objekte? Energetsko odobrenje i natječaj trebaju biti u okviru Zakona o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a ne u okviru predmetnog Zakona. članak 133. stavak (4) Zajednica OIE HGK daje sljedeći komentar i prijedlog. Zbog ogromnog broja EOTRP-ova (koje uzrokuje virtualno zagušenje mreže i u ovom trenutku potpuno blokira investicije), a u svrhu ostvarivanja investicija na drugim lokacijama, operatoru prijenosnog i distribucijskog sustava treba omogućiti isključivanje virtualnih elektrana iz proračuna za sve elektrane koje svoje rješenje iz EOTRP-a neće moći konzumirati jer nisu dobili energetsko odobrenje, a na lokacijama za koje je javni natječaj proveden. U slučaju djelomičnog preklapanja lokacije, investitora koji nije dobio energetsko odobrenje, a ima još potencijalnog prostora za ostvarenje energetskog odobrenja, treba pozvati da se očituje o svom sljedećem koraku - izmjena EOTRP-a ili odustajanje od EOTRP-a ili druge opcije koje su bolje/realnije, a koje se sada ne uzimaju u obzir. Trenutno je praksa da u slučaju da na istoj fizičkoj lokaciji postoji više investitora, operatori oba investitora uzimaju u potpunosti u obzir s njihovom zatraženom snagom. To znači da iako fizički nije moguće konzumirati oba EOTRP-a, operator ih oba uključuje u proračune. To stvara izuzetno loš položaj za sve nove investitore koji dobivaju ekstremne troškove "stvaranja tehničkih uvjeta u mreži" i samim time blokira potencijalne investicije. Ove prijedloge je moguće provesti i kroz Pravila o priključenju ili neki drugi dokument koji se smatra prikladnijim. Nije prihvaćen Smatramo da je Ministarstvo osiguralo mehanizam iz kojega je jasno i transparentno razvidno kojim je postrojenjima izdano energetsko odobrenje, kao i lokacije za koje je isto izdano kroz Registar OIEIK te povlaštenih proizvođača Predmetnim odredbama se jasno određuje na koje projekte, a ne izgrađene objekte se odnosi predmetni članak, te isto tako niti u jednom trenutku se ne određuje poništenje pravovaljane lokacijske dozvole od strane Ministarstva, nego se dapače upravo taj dokument tretira kao najvažniji akt za izdavanje energetskog odobrenja. Isto tako, izdavanje energetskog odobrenja je uvijek bilo određeno upravo ovim Zakonom, a ne Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Smatramo da se navedenu situaciju s izmjenama ili odustajanjima od EOTRP-a može i treba regulirati od strane operatora sustava u pravilima o priključenju kako bi se u buduće spriječilo i stvarno i virtualno zagušenje mreže.
270 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 133. PRIJEDLOG: Dodati nove stavke (3) i (4), a za ostale uskladiti redne brojeve: (3) Za one projekte koji su već izvršili uplate sukladno potpisanim Ugovorima o priključenju i ishođenoj EES će se umanjiti iznos naknade za izdavanje energetskog odobrenja za visinu iznosa izvršene uplate prema operatoru prijenosnog i/ili distribucijskog sustava. (4) Iznos uplaćen za naknadu za izdavanje energetskog odobrenja se može koristiti i kao jamstvo za ozbiljnost ponude za sudjelovanje na natječaju za dodjelu tržišne premije u visini od 50,00 kn/kW. OBRAZLOŽENJE: Projekti u razvoju, ukoliko su već imali obaveze plaćanja troškova priključenja sukladno potpisanim ugovorim o priključenju s operatorom sustava, taj bi iznos trebali moći koristiti i u obliku naknade, kako bi se u ranoj fazi razvoja projekta izbjeglo nepotrebno dodatno financijsko opterećenje projekta, što je u skladu sa u važećim EU direktivama za razvoj projekata OIE. Istovjetno vrijedi ako se naknada za izdavanje energetskog odobrenja plati, da se taj iznos u vrijednosti od 50,00 kn/kW koristi kao jamstvo za ozbiljnost ponude. Nije prihvaćen Uplate izvršene sukladno potpisanim Ugovorima o priključenju i ishođenoj EES prema operatoru prijenosnog i/ili distribucijskog sustava ne uračunavaju se u iznos naknade za izdavanje energetskog odobrenja. - novi stavak 4. - prihvaća se
271 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 134. Predlaže se brisati Članak 134. Detaljnije obrazloženje je dano u komentaru na članak 86. Nije prihvaćen Obrazloženo u primjedbi 245.
272 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 134. Čemu to, bez ikakva obrazloženja? Što sada nije dobro u pozicioniranju HOPS-a unutar HEP-Grupe? Što se dobiva time što se osniva dioničarsko društvo? Osim nebrojenih - barem za prvo višegodišnje (!) vrijeme - formalno-pravnh podsljedica. Nije prihvaćen Vidi primjedbu broj 245
273 GEN-I Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 135. Predlažemo da se odredba 135(2) dopuni na sljedeći način: “Krajnji kupci koji su korisnici postojećih programa iz stavka 1. ovoga članka, kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, mogu odabrati sustav obračuna naknade za korištenje mreže kojim se zasebno iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže. U slučaju da se postojeći programi iz stavka 1. ovoga članka odnose na postrojenja za samoopskrbu i krajnji kupci (korisniki postrojenja za samoopskrbu) koji su korisnici postojećih programa ne odaberu sustav obračuna naknade za korištenje mreže kojim se zasebno iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, ti će krajnji kupci i dalje ostati u postojećim programima kojima se zasebno ne iskazuje električnu energiju koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže, sve dok upotrebljavaju postrojenje za samoopskrbu, te su ostvarili pravo na priključenje na elektroenergetsku mrežu, i registrirani su kao korisnici postrojenja za za samoopskrbu. Obrazloženje: Radi izbjegavanja možebitnih nejasnoća, predlažemo da se odredba dopuni i da se izričito navede da krajnji kupci koji su korisnici postojećih programa iz stavka 1. članka 135., koji su ušli u postojeći program prije kraja 2023. godine, u slučaju da se postojeći programi odnose na postrojenja za samoopskrbu, mogu ostati u postojećim programima kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže predstavljaju posebnu električnu energiju koja se predaje u mrežu i električnu energiju koja se preuzima iz mreže, sve dok koriste postrojenje za samoopskrbu, te su ostvarili pravo na priključenje na elektroenergetsku mrežu, i registrirani su kao korisnici postrojenja za samoopskrbu. Ističemo da Direktiva (EU) 2019/944 u članku 15/4 propisuje da države članice ne smiju odobriti nova prava na temelju postojećih sustava obračuna (kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže) nakon 31. prosinca 2023. godine, izričito pak ne određuje da država članica može kupcima koji su ušli u postojeći sustav prije kraja 2023., vremenski ograničiti (uvesti prijelazno razdoblje) trajanje postojećeg sustava obračuna u bilo kojem trenutku nakon isteka 2023. Takav pristup Direktive pravno je potpuno razumljiv jer bi vremensko ograničenje ovog sustava de facto značilo prijevremeni retroaktivni prekid postojećeg sustava, što bi bilo u suprotnosti s člankom 15/4 Direktive (EU) 2019/944 te osnovnom svrhom Direktive (EU) 2019/944 i europskim zakonodavstvom općenito. Takav pristup također ne bi bio u skladu s točkom 29. preambule Direktive (EU) 2018/2001 koja izričito kaže da je retroaktivno zadiranje u postojeće programe zabranjeno. Prihvaćen Prihvaća se.
274 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 136. PRIJEDLOG IZMJENA STAVKA (2): „Vlasnik distribucijskog sustava iz članka 82. ovoga Zakona dužan je ustanoviti i urediti zatvoreni distribucijski sustav iz članaka 82. do 84. ovoga Zakona u roku najkasnije do 31.12.2022. godine.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom da je na temelju Direktive (EU) 2019/944 Članak 71. Republika Hrvatska bila dužna implementirati odredbe Članka 38. do 31.prosinca 2020.g. , a u cilju izjednačavanja prava krajnjih korisnika u ZDS-ovima sa pravima u javnim distribucijskim mrežama predlaže se skraćenje roka promjene na 31.12.2022. kako bi se u konačnici ispoštivao rok koji predviđa Direktiva Prihvaćen Prihvaća se.
275 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 138. Predlaže se dodati novi Članak 138.a tako da glasi: „Svi podzakonski akti koji reguliraju materiju uređenu ovim zakonom donijet će se najkasnije u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu od ovog zakona.“ Nije prihvaćen Uređeno na način koji omogućava uspješnu provedbu Prijedloga zakona.