Izvješće o provedenom savjetovanju - STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE | NAČELNA PRIMJEDBA Iako bi podzakonski akti terminološki trebali biti usklađeni sa zakonskim koji mu otvara mjesto, nužno se osvrnuti na uporabu nepreporučenog naziva „stručni knjižničarski djelatnik“ (na što se već upozoravalo već i tijekom e-savjetovanja u vezi sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti). Stručni knjižničarski djelatnik je pleonazam jer sam naziv knjižničarski djelatnik podrazumijeva djelatnika u knjižničarskoj struci. (Naglašavanjem pridjeva „stručni“ može se samo implicirati i postojanje onih „nestručnih“.) Dakle, u sva 3 standarda trebalo bi stajati naziv knjižničarski djelatnici ili još bolje knjižničarsko osoblje. Standardi za specijalne knjižnice: čl. 6, čl. 13 (1-5), 15 (1-3), 16, 24 (4), prilog 2, evaluacijski list | Nije prihvaćen | Terminologija je usklađena sa zakonskim i ostalim pravnim aktima. |
| 2 | Tamara Marija Seme, Komisija za bolničke knjižnice | Predmet Standarda, Članak 1. | Članak 1. - Predmet Standarda (3) Na specijalne knjižnice u sustavu znanosti i obrazovanja primjenjuje se Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice Stavak 3, 1. članka treba izostaviti. Čl.1, st. 3 je u suprotnosti sa st.3 čl.3 koji govori o vrstama specijalnih knjižnica. Tu su navedene knjižnice znanstvenih instituta (koje su uglavnom u sastavu pravnih osoba koje su u sustavu znanosti i obrazovanja, te ih financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Ako su to specijalne knjižnice (a što jesu), onda se one ne mogu vrednovati prema kriterijima/parametrima koji vrijede za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Naime, njihova namjena, poslovanje i korisnici su drugačiji tj. ciljana populacija kod visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih knjižnica je velika studentska populacija, i manja populacija znanstvenog ili pak znanstveno-nastavnog osoblja. U institutima je često jako mali broj zaposlenika (znanstveno osoblje), koji čine većinu ciljane populacije, a dio ciljane populacije su i vanjski korisnici (čiji broj se često ne može odrediti egzaktno) pa se stoga poslovanje i usluge ne može procjenjivati istim parametrima kao za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Izgleda da je namjera predlagatelja Standarda SPK da se člankom 3, stavkom 3 dodatno naglasi da su specijalne knjižnice pravnih osoba koje su u sustavu znanosti i obrazovanja pod ingerencijom MZO, što zapravo nije potrebno jer stavak 2. članka 1. navodi da su osnivači (a to je upravo MZO kao osnivač pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica znanstvenog instituta) dužni osigurati nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj tih knjižnica te dostizanje mjerila ovog Standarda. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 3 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Predmet Standarda, Članak 1. | Stavak 3, 1. članka treba izostaviti. OBRAZLOŽENJE: Čl.1, st. 3 je u suprotnosti sa st.3 čl.3 koji govori o vrstama specijalnih knjižnica. Tu su navedene knjižnice znanstvenih instituta (koje su uglavnom u sastavu pravnih osoba koje su u sustavu znanosti i obrazovanja, te ih financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Ako su to specijalne knjižnice (a što jesu), onda se one ne mogu vrednovati prema kriterijima/parametrima koji vrijede za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Naime, njihova namjena, poslovanje i korisnici su drugačiji tj. ciljana populacija kod visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih knjižnica je velika studentska populacija, i manja populacija znanstvenog ili pak znanstveno-nastavnog osoblja. U institutima je često jako mali broj zaposlenika (znanstveno osoblje), koji čine većinu ciljane populacije, a dio ciljane populacije su i vanjski korisnici (čiji broj se često ne može odrediti egzaktno) pa se stoga poslovanje i usluge ne može procjenjivati istim parametrima kao za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Izgleda da je namjera predlagatelja Standarda SPK da se člankom 3, stavkom 3 dodatno naglasi da su specijalne knjižnice pravnih osoba koje su u sustavu znanosti i obrazovanja pod ingerencijom MZO, što zapravo nije potrebno jer stavak 2. članka 1. navodi da su osnivači (a to je upravo MZO kao osnivač pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica znanstvenog instituta) dužni osigurati nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj tih knjižnica te dostizanje mjerila ovog Standarda. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 4 | Blanka Ceković | Predmet Standarda, Članak 1. | Znači li st. 3 da se Standard za specijalne knjižnice ne odnosi na knjižnice znanstvenih instituta, čije su matične ustanove u sustavu znanosti i obrazovanja, nego podliježu Standardu za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice? U čl. 3, st. 3 knjižnice znanstvenih instituta ubrajaju se u specijalne knjižnice. | Primljeno na znanje | Ne znači. |
| 5 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | Predmet Standarda, Članak 1. | Čl. 1., st. 3. treba brisati. Specijalna knjižnica je specijalna, bez obzira na to u kakvom se sustavu nalazi, stoga ih ne treba miješati s visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 6 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | Namjena Standarda, Članak 2. | Članak 2. U drugoj alineji predlažemo brisanje riječi "sa sveučilišnom knjižnicom" jer se ugovor može sklopiti i s nekom drugom javnom knjižnicom. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 7 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Namjena Standarda, Članak 2. | Članak 2 U petoj alineji predlaže se uklanjanje crtice, potrebno navesti „samovrednovanje“. Obrazloženje: Takav način pisanja je uobičajen i ispravan. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 8 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Namjena Standarda, Članak 2. | Članak 2 U drugoj alineji predlaže se brisanje riječi „sa sveučilišnom knjižnicom“. Obrazloženje: Visoka učilišta i javni znanstveni instituti mogu sklopiti ugovor sa drugom javnom knjižnicom visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 9 | Blanka Ceković | Namjena Standarda, Članak 2. | Umjesto "ugovornim stranama kod sklapanja ugovora sa sveučilišnom knjižnicom o pružanju knjižničnih usluga" napisati: knjižnicama kod sklapanja ugovora o pružanju knjižničnih usluga ili međusobnoj suradnji. Objašnjenje: obje ugovorne strane mogu biti knjižnice iste vrste (vidjeti čl. 1, st. 4 i čl. 6, st.1) | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 10 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Vrste knjižnica, Članak 3. | Članak 3, stavak 2 Predlaže se u stavku 2 umjesto glagola „spadati“ koristiti „uvrstiti“, „ubrajati“ ili „pripadati“. | Prihvaćen | Prihvaća se - ubrajaju. |
| 11 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Vrste knjižnica, Članak 3. | Članak 3., stavak 1. treba glasiti: (1) Specijalna knjižnica je knjižnica ili knjižnica u sastavu koja pokriva određenu znanstvenu granu ili znanstveno polje odnosno područje specijalizirane stručne djelatnosti [dodati] ili pojedina umjetnička područja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 12 | Nada Bezić | Vrste knjižnica, Članak 3. | Čl. 3, st. 1, treba dodati: "ili pojedinačna umjetnička područja." To se odnosi npr. na glazbene knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 13 | Danica Crnobrnja | Osnivanje, Članak 4. | Tekst Standarda treba lektorirati. Umjesto: Na osnovi mišljenja..... pisati: Temeljem mišljenja.... Umjesto: ....predlaže ministru nadležnom za kulturu da izda rješenje... pisati: predlaže ministru za kulturu izdavanje rješenja.... | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 14 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Ugovaranje knjižničnih usluga, Članak 6. | Članak 6, stavak 2, alineja 9 Predlaže se u alineji 9 zamijeniti riječ „poslovanje“ s riječima „obveze i odgovornosti“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 15 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Ugovaranje knjižničnih usluga, Članak 6. | Članak 6, stavak 1 Predlaže se novi tekst stavka 1: Samostalna specijalna knjižnica, odnosno matična institucija specijalne knjižnice sklapa ugovor o pružanju usluga s drugom javnom ustanovom koja pokriva područje njezina djelovanja uz prethodno mišljenje nadležne sveučilišne matične knjižnice i suglasnost osnivača knjižnice koja je pružatelj odnosnih usluga. Obrazloženje: Ugovor sklapa institucija u čijem sastavu je knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 16 | Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a | Ugovaranje knjižničnih usluga, Članak 6. | Čl. 6, st. 1: Znanstveni instituti u sklopu kojih bi trebala postojati znanstvena knjižnica sklapaju ugovore o pružanju usluga s drugim osnivačem knjižnice iz sustava znanosti i visokog obrazovanja odnosno sa specijalnom knjižnicom podsustava koja pokriva područje njezina djelovanja, uz prethodno mišljenje nadležne sveučilišne matične knjižnice. | Nije prihvaćen | Prijedlog isključuje druge mogućnosti ugovornih strana. |
| 17 | Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a | Ugovaranje knjižničnih usluga, Članak 6. | Ugovaranje ovog tipa u Zakonu o knjižnicama u čl. 10. predviđeno je samo za institucije-ustanove visokog obrazovanja i znanosti i knjižnice u njihovom sastavu. U skladu s time, mogu se sklapati samo za jednu vrstu specijalnih knjižnica (u sklopu znanstvene ustanove) uz to što bi stranke ugovora mogle biti jedino znanstvena ustanova s nekom drugom ustanovom. Dakle, konkretno u vezi specijalnih knjižnica to bi se moglo činiti samo u vezi znanstvenih. Tako da je predložen drukčiji tekst u sljedećoj napomeni, usklađen sa Zakonom o knjižnicama. | Primljeno na znanje | U ovoj primjedbi nema konkretnog prijedloga. |
| 18 | Blanka Ceković | Ugovaranje knjižničnih usluga, Članak 6. | Čl. 6, st. 1 Specijalna knjižnica u sastavu nije pravna osoba i ugovore može sklapati samo matična institucija. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 19 | Tamara Marija Seme, Komisija za bolničke knjižnice | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Članak 7. st.1 Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice su: Umjesto: - 1 knjižničar zaposlen u punom radnom vremenu Predlažemo navesti: - 1 stručni djelatnik sa diplomskim studijem knjižničarskog usmjerenja zaposlen u punom radnom vremenu | Nije prihvaćen | Smatra se da je uvjet jasno definiran i bit će u suglasju s novim nazivljem. |
| 20 | Nada Bezić | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Nije navedeno što se dešava s knjižnicama koje su već osnovane, a ne zadovoljavaju minimalne uvjete. | Primljeno na znanje | Intencija je da knjižnice zadovolje standard u određenom vremenu. |
| 21 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Čl. 7., st. 1. propisuje uistinu minimum minimuma. Standard bi trebao propisati što bi trebalo biti prosječno, dakle što bi trebalo biti standardno za knjižnice, a ne minimum, tako da se osnivače ponuka na daljnja ulaganja u knjižnice. | Primljeno na znanje | Ovaj prijedlog je upitan jer bi se postavljanjem viših standarda moglo dogoditi da većina knjižnica ne zadovolji standard što bi povlačilo za sobom određene negativne posljedice. |
| 22 | Zeljka Radovinovic | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Kad već piše broj stolova (za korisnike ništa?), onda bi trebalo navesti i police za građu? | Nije prihvaćen | Stručna skupina smatra da ne bi bilo uputno standardizirati police za specijalne knjižnice. |
| 23 | Danica Crnobrnja | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Standardi propisuju samo minimalne uvjete za osnivanje knjižnica koje osnivač mora zadovoljiti i to će on zadovoljiti s lakoćom.. Smatram da bi Standardi trebali propisivati i više od minimalnih uvjeta a to je: broj zaposlenika knjižnice (knjižničara) obzirom na ukupni broj zaposlenika u matičnoj ustanovi uzimajući u obzir ako je ustanova nastavna baza nekoliko fakulteta tada su i studenti potencijalni korisnici knjižnice. A još ako je moguće (po novom Zakonu) s knjižnicom ili njezinom matičnom ustanovom sklopiti ugovor o pružanju knjižničnih usluga drugoj instituciji- tada se obim poslova značajno povećava za toga knjižničara. To je slučaj u bolničkim knjižnicama gdje se štedi na stručnom kadru u knjižnicama i gdje u većini slučajeva radi samo jedan knjižničar i nije isti obim poslova ako ste u bolničkoj ustanovi koja ima manje od 1000 ili više od 2000 zaposlenika. Prijedlog je da standardi budu u tome precizni i donesu: potrebni broj knjižničara u odnosu na ukupan broj potencijalnih korisnika, ukupnu količinu knjižnične građe i dalje na temelju toga odrediti veličinu prostora, opreme i ostalo. | Primljeno na znanje | Ovaj prijedlog je upitan jer bi se postavljanjem viših standarda moglo dogoditi da većina knjižnica ne zadovolji standard što bi povlačilo za sobom određene negativne posljedice. |
| 24 | Damir Vrbanec | Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice, Članak 7. | Poštovani, bojim se da će 50 metara kvadratnih biti premalo s obzirom na epidemiološke mjere koje će nažalost potrajati još godinama..... :( | Primljeno na znanje | Ovaj standard se odnosi na minimum te ne znači da prostor specijalne knjižnice ne može biti veći. |
| 25 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Djelatnost, poslovi i usluge, Članak 8. | Članak 8, stavak 4, alineja 2 Predlaže se u alineji 2 uklanjanje crtice, potrebno navesti „samovrednovanje“. Obrazloženje: Takav način je ispravan i uobičajen. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 26 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Djelatnost, poslovi i usluge, Članak 8. | Članak 8., stavak 1. treba nadopuniti tako da glasi: (1) Osim poslova i usluga u okviru osnovne knjižnične djelatnosti, djelatnost specijalne knjižnice uključuje informacijsku djelatnost, podršku kulturnoj i javnoj te stručnoj i/ili znanstvenoj djelatnosti matične institucije odnosno ciljane populacije korisnika ili zajednice, OBRAZLOŽENJE: S obzirom da sve specijalne knjižnice nisu u sastavu znanstvenih ustanova predlaže se da se u tekst doda „/ili“ ◊ informacijsko-referalne usluge ◊ edukaciju korisnika ◊ osiguravanje pristupa kvalitetnim i relevantnim elektroničkim izvorima stručnih i znanstvenih informacija [dodati] ili umjetničkih sadržaja iz područja matične institucije ◊ izgradnju digitalne knjižnice, digitalnih zbirki i institucijskog repozitorija ◊ pružanje usluga koje pridonose znanstvenom istraživanju ◊ sudjelovanje u vrednovanju matične institucije i njezinih djelatnika putem bibliometrijskih i drugih istraživanja ◊ praćenje publicističke aktivnosti matične ustanove ◊ sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti matične institucije ◊ aktivnu podršku otvorenoj znanosti ◊ sudjelovanje u programima popularizacije znanosti [dodati] i umjetnosti ◊ promidžbu knjižnice i knjižnične djelatnosti ◊ provođenje kulturnih aktivnosti, projekata i programa, samostalno ili u sklopu programa matične institucije ◊ obilježavanje značajnih događanja vezanih za znanstvenu i kulturnu povijest ◊ suradnju s medijima u promidžbi znanstvenih i kulturnih aktivnosti matične institucije ◊ aktivnosti vezane uz vrednovanje, registraciju, zaštitu i povećanje dostupnosti kulturnog dobra. | Nije prihvaćen | Prijedlog sadržajno ne donosi ništa novo. |
| 27 | Blanka Ceković | Djelatnost, poslovi i usluge, Članak 8. | Predlažem da se definiraju poslovi i usluge knjižnične djelatnosti te posebni poslovi i usluge, npr. poslovi u izdavaštvu, promidžba, popularizacija znanosti itd. Prema pravilnicima o ustroju radnih mjesta sve stručne službe, osim svojih stručnih poslova, obavljaju i poslove po nalogu ravnatelja. Popisivanje svih poslova u Standardu za specijalne knjižnice dovest će do toga da će svaki knjižničar biti dužan obavljati svaki od tih poslova, bez obzira na st. 3 čl. 8. | Nije prihvaćen | Predloženo nije predmet ovog Standarda. |
| 28 | Nada Bezić | Djelatnost, poslovi i usluge, Članak 8. | Treba nakon "sudjelovanje u programima popularizacije znanosti" dodati: "i umjetnosti" (odnosi se npr. na glazbene knjižnice). | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 29 | Zeljka Radovinovic | Djelatnost, poslovi i usluge, Članak 8. | st.1: Dodala bih i umjetničku djelatnost | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 30 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Knjižnična građa, Članak 9. | Članak 9, stavak 1 U stavku 1 predlaže se brisanje riječi „raznoliku“. Obrazloženje: Suvišno. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 31 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Knjižnična građa, Članak 9. | Članak 9., stavak 1. treba nadopumiti tako da glasi: (1) Specijalna knjižnica ima u svom fondu raznoliku građu koja je sadržajno povezana sa znanstvenim, stručnim i umjetničkim područjem djelovanja matične institucije sukladno potrebama osnivača i/ili ciljane populacije korisnika (2) Veličina knjižničnog fonda ovisi o broju i posebnostima ciljane populacije korisnika. OBRAZLOŽENJE: U stavku 2 potrebno navesti barem približan odnos broja korisnika u odnosu na potreban broj jedinica knjižnične građe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen - prihvaća se stavak 1. |
| 32 | Zeljka Radovinovic | Knjižnična građa, Članak 9. | St.1: dodala bih i "umjetničkim područjem" | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 33 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Digitalizacija knjižnične građe, Članak 11. | Čl. 11. Potrebno je ispraviti, tako da glasi Članak 11. Specijalna knjižnica digitalizira građu iz vlastitog fonda te vodi brigu o pohrani, zaštiti i pristupu digitalnoj zbirci sukladno odredbama Standarda za digitalne knjižnice, zakona i pravilnika koji uređuje zaštitu knjižnične građe. Obrazloženje: Čl. 11. Spominje “standard za izgradnju digitalnih zbirki”, no i Zakon o knjižnicama i prijedlozi novih standarda poznaju samo termin “Standard za digitalne knjižnice”, tako da je nužno ispraviti taj naziv, osim ako se ne namjerava raditi neki dodatni standard. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 34 | Zeljka Radovinovic | III. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI, Stručni knjižničarski djelatnici | St 2: na koji način ovisi o - treba specificirati; St. 4: Dužni su se usavršavati - treba obvezati ustanovu na financiranje usavršavanja | Primljeno na znanje | Za ovu vrstu knjižnica, nije moguće donijeti ovu specifikaciju. A ustanova je stavkom 2. članka 13. obvezana na financiranje usavršavanja. |
| 35 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Članak 13. (2) Trebalo bi propisati barem okvirne vrijednosti s pomoću kojih bi se mogao odrediti broj potrebnih stručnih knjižničarskih djelatnika u specijalnoj knjižnici. | Primljeno na znanje | Navedeno za sada ovisi o mogućnostima knjižnice, propisani su samo minimumi. |
| 36 | Društvo knjižničara u Splitu | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Čl. 13. nadopuniti da glasi: (4) Stručni knjižničarski djelatnici dužni su se stručno osposobljavati i usavršavati na seminarima, tečajevima, radionicama i/ili u okviru formalnih obrazovnih programa, a poslodavac je dužan snositi troškove istog. (5) Stručnim knjižničarskim djelatnicima mora biti omogućeno stručno napredovanje i financijski vrednovano. | Nije prihvaćen | Nije predmet standarda. |
| 37 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Članak 13, stavak 2 treba nadopuniti tako da glasi: (2) Broj stručnih knjižničarskih djelatnika u specijalnoj knjižnici ovisi o: ◊ veličini fonda i strukturi informacijskih izvora ◊ vrsti i obujmu knjižničnih usluga ◊ broju i strukturi korisnika ◊ veličini i organizaciji prostora ◊ radnom vremenu za korisnike i dr. Komentar: Standardi, na žalost, nisu propisali i nisu išli dublje u određivanje omjera broja knjižničarskog osoblja obzirom na veličinu fonda i broj zaposlenih u matičnoj ustanovi (odnosno broj potencijalnih korisnika). Svaki osnivač, nastojat će obaviti knjižničnu djelatnost s minimalnim brojem knjižničarskih djelatnika. Ukoliko to nije definirano, Standardi će biti nedorečeni, podložni tumačenju koji ide samo na ruku osnivaču i na štetu knjižničara. Zaključak: Trebalo je propisati te omjere za svaku vrstu specijalnih knjižnica! | Primljeno na znanje | Ovisi o mogućnostima knjižnice. |
| 38 | Blanka Ceković | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Predlažem dodati još i stavak: U specijalnoj knjižnici prilikom obavljanja poslova revizije, premještanja/preseljavanja i čišćenja fonda nužno je da matična ustanova osigura dodatnu pomoć knjižničaru. | Nije prihvaćen | Nije predmet standarda. |
| 39 | Blanka Ceković | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Čl. 13, st. 5 dodati na kraju rečenice: u pravilnicima matične ustanove i u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. | Nije prihvaćen | Pravilnik je referentna točka rada stručnih knjižničarskih djelatnika. |
| 40 | Emilia Domazet | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Čl.13., st. 2. Ako broj stručnih knjižničarskih djelatnika u specijalnoj knjižnici ovisi o veličini fonda onda se treba naznačiti da na npr. na 10 000 - 20 000 knjiga ide 1 knjižničar itd. u protivnome ispada da jedan knjižničar u specijalnoj knjižnici mora skrbiti minimalno o 50 000 knjiga, pa se postavlja pitanje kako 1 knjižničarski djelatnik može sam vršiti katalogizaciju tj obradu građe, odgovarati na korisničke upite i sve druge poslove poslovanja jedne knjižnice. Čl.13., st.3. Treba naznačiti da je poslodavac dužan knjižničara postaviti na mjesto voditelja knjižnice, u suprotnome ovo nema smisla, jer poslodavac i dalje može to odbijati i praviti se kao da Zakon i Standardi ne postoje. S obzirom da voditeljsko mjesto nosi veću odgovornost i obujam posla voditelju knjižnice treba se pripisati i pravo na veći koeficijent na plaći. Čl. 13., st. 4 Ako su stručni knjižničarski djetatnici i voditelji knjižnica dužni stručno se usavršavati tko će nadgledati dali se to stvarno provodi, i koje sankcije će biti za one tko ih ne provodi. Čl.13., st. 5 Stručno napredovanje mora biti omogućeno ali ne obvezuje poslodavca da ih on mora plaćati kao i svim drugim djelatnicima ustanove. Poslodavca se treba obvezati da plaća stručna usavršavanja (seminare, tečajeve, radionice, doktorate...) jer sam djelatnik kojemu su plaćena usavršavanja predstavlja ustanovu iz koje dolazi. | Primljeno na znanje | Ovisi o mogućnostima knjižnice. |
| 41 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Čl. 13., st. 4. Nije propisano financiranje obveznog stručnog usavršavanja. Smatram da bi standard trebao propisati da takva usavršavanja financiraju ustanove, a ne djelatnici. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Standarda. |
| 42 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Čl. 13., st. 3. Nisu propisane ovlasti, prava i obveze voditelja knjižnice, što znači da je ta titula samo mrtvo slovo na papiru. Između ostalih prava, voditelju također treba propisati i pravo na pripadajući veći koeficijent na plaću. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Standarda. |
| 43 | Danica Crnobrnja | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 13. | Tko će odrediti broj stručnih djelatnika u specijalnoj knjižnici ovisno o navedenim parametrima? Ako to nije točno propisano Standardima tada će biti podložno proizvoljnom tumačenju i provođenju u matičnoj ustanovi. Mislim da su Standardi, između ostalog, upravo zato: da točno propišu broj knjižničara prema navedenim parametrima. | Primljeno na znanje | Ovisi o mogućnostima knjižnice. Propisani su minimumi. |
| 44 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | Prostor, oprema i pristup informacijskoj tehnologiji, Članak 15. | Članak 15. (2) I ovdje bi trebalo propisati okvirne vrijednosti na temelju kojih se određuje potrebna veličina prostora. | Primljeno na znanje | Propisan je minimum. |
| 45 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Prostor, oprema i pristup informacijskoj tehnologiji, Članak 15. | Članak 15, stavak 1, drugi redak Dodati „te“. Obrazloženje: pogreška u tipkanju. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 46 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Prostor, oprema i pristup informacijskoj tehnologiji, Članak 15. | Članak 15., stavak 1. treba nadopuniti tako da glasi: (1) Prilikom osnivanja specijalne knjižnice osnivač mora dokazati da raspolaže prostorima za korisnike, smještaj knjižnične građe i stručne knjižničarske djelatnike te informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom za obavljanje knjižnične djelatnosti. Članak 15., stavak 2. treba nadopuniti tako da glasi: (2) Veličina prostora specijalne knjižnice ovisi o količini knjižnične građe, vrsti usluga, broju korisnika i broju stručnih knjižničarskih djelatnika. Članak 15., stavak 3. treba nadopuniti tako da glasi (3) Prostor specijalne knjižnice sastoji se od prostora za: ◊ stručne knjižničarske djelatnike ◊ obavljanje knjižnično–informacijske djelatnosti ◊ korisnike ◊ knjižničnu građu (slobodan pristup i spremišni prostor). Članak 15., stavak 4. treba nadopuniti tako da glasi (4) U cilju osiguravanja optimalnih uvjeta za obavljanje knjižnične djelatnosti prostor knjižnice treba biti funkcionalan, prilagodljiv i lako dostupan, ekonomičan s obzirom na osoblje, održavanje prostora i tekuće opreme te prikladan u informacijsko-tehnološkom smislu. Članak 15., stavak 5. treba nadopuniti tako da glasi (5) Prostor specijalne knjižnice mora udovoljavati propisima o zaštiti na radu, zaštiti knjižnične građe, zaštiti kulturnih dobara te ostalim propisima koji se odnose na knjižničnu djelatnost. Članak 15., stavak 6. treba nadopuniti tako da glasi (6) Nadležna matična razvojna služba daje suglasnost za izgradnju, obnovu ili reorganizaciju knjižničnog prostora knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 47 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Knjižnični namještaj, Članak 16. | U stavak 1. članka 16. dodati slušaonička/gledaonička mjesta (ili mjesta za pregledavanje AV sadržaja) U stavak 2. dodati – specifična oprema… (npr. uređaji za reprodukciju zvuka, [dodati] videa, digitalni fotoaparat, mikro-čitači, skener) U stavak 3. dodati ovisi o količini (dodati) i vrsti građe, vrsti usluga... | Nije prihvaćen | Prijedlog nije povezan sa sadržajem predmetnog članka. |
| 48 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Informatička, informacijska i komunikacijska oprema, Članak 17. | Članak 17, stavak 2, alineja 1 Predlaže se u st. 2, alineja 1 zamijeniti riječ „knjižničar“ uobičajenom stručnom sintagmom „stručni knjižničarski djelatnik“. U stavku 3 predlaže se umetanje riječi „stručni“ tako da glasi: (3) Vrsta i količina informatičke, informacijske i komunikacijske opreme ovisi o količini građe, vrsti usluga, broju korisnika i broju stručnih knjižničarskih djelatnika. Obrazloženje: Uobičajena knjižničarska sintagma. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 49 | Nada Bezić | Informatička, informacijska i komunikacijska oprema, Članak 17. | Čl. 17, st. 2, specifična oprema - u zagradi nakon "uređaji za reprodukciju zvuka" dodati: "i/ili slike". Čl. 17, st. 3: oprema ovisi i o vrsti građe, dakle nakon "o količini" dodati: "i vrsti". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 50 | Blanka Ceković | Plan rada i razvitka, Članak 18. | Čl. 18, st. 2 Precizirati na temelju kojih zakona i akata specijalna knjižnica u sastavu mora biti uključena "u proces planiranja i pripreme planova razvoja matične institucije". | Nije prihvaćen | Standard je obvezan za osnivače. |
| 51 | Blanka Ceković | Plan rada i razvitka, Članak 18. | Čl. 18, st. 1 umjesto "višegodišnji plan razvitka knjižnične djelatnosti" predlažem sljedeću izmjenu: predlaže plan razvitka knjižnične djelatnosti prilikom donošenja strategije ustanove. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije sveobuhvatan. |
| 52 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Članak 23. (2) Predlažemo nadopunu tako da stavak glasi: Specijalna knjižnica koja nema obvezu ustrojiti stručno vijeće može imati knjižnični odbor koji čine najmanje tri člana od kojih je jedan voditelj knjižnice. Predlažemo brisanje sljedećih alineja jer je njihov sadržaj reguliran drugim aktima: - donosi prijedloge i odluke o nadoknadi izgubljene i otuđene građe - daje mišljenje o planu i izvještaju o reviziji knjižnične građe - predlaže otpis knjižnične građe | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | Tamara Marija Seme, Komisija za bolničke knjižnice | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Članak 23 – Ustrojstvo i upravljanje specijalnom knjižnicom treba nadopuniti ili izmijeniti kako slijedi: (1) Osnivač knjižnice donosi interni akt o njezinu poslovanju i upravljanju. (2) Specijalna knjižnica koja nema obvezu ustrojiti stručno vijeće ima knjižnični odbor koji čine najmanje tri člana. (3) Voditelj knjižnice, odnosno knjižničarski djelatnici su članovi knjižničnog odbora, odnosno stručnog vijeća knjižnice (4) Sastav knjižničnog odbora, odnosno stručnog vijeća knjižnice odobrava ravnatelj pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica na prijedlog voditelja knjižnice (5) Knjižnični odbor, odnosno Stručno vijeće knjižnice: ◊ utvrđuje nacrt prijedloga internog akta o radu knjižnice ◊ predlaže mjere za razvoj i unapređenje rada knjižnice ◊ utvrđuje smjernice za nabavu knjižnične građe i informacijskih izvora ◊ predlaže plan nabave knjižnične građe i informacijskih izvora ◊ utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna knjižnice ◊ usvaja godišnje izvješće o radu knjižnice ◊ utvrđuje godišnji i višegodišnji plan rada knjižnice ◊ donosi prijedloge i odluke o nadoknadi izgubljene i otuđene građe ◊ daje mišljenje o planu i izvještaju o reviziji knjižnične građe, ◊ predlaže otpis knjižnične građe (briše se) ◊daje mišljenje o prijedlogu otpisa knjižnične građe ◊ poduzima i druge aktivnosti od važnosti za rad knjižnice. Obrazloženje: Članku 23 nadodan je stavak 3 i 4, a stavak 5 je nadopunjen. Naime, određeni broj specijalnih knjižnica u sastavu pravne osobe ima Stručno vijeće (jer imaju više od 5 djelatnika, kao npr. Središnja knjižnica KBC Sestre milosrdnice). Pretposljednje alineje stavka 4 je izmijenjena budući da su poslovi otpisa knjižnične građe regulirani Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe NN 21/2002). | Prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijedlog miješa dva različita tijela upravljanja knjižnicom. |
| 54 | Društvo knjižničara u Splitu | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Čl. 23. st. 3. 2/3 knjižničnog odbora moraju činiti knjižničari. Ako specijalna knjižnica zapošljava samo jednog knjižničara u odbor ulazi knjižničarski djelatnik iz nadležne matične knjižnice. Čl. 23. st. 3. alineja 10. - Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe kaže da Povjerenstvo za otpis knjižnične građe predlaže otpis. Čl. 23. st. 3. t. 10. bi značila da je Knjižnični odbor ujedno i Povjerenstvo za otpis knjižnične građe, što uskraćuje upravnom vijeću ustanove odluku o članovima spomenutog Povjerenstva. | Nije prihvaćen | Tijela zadužena za postupke revizije i otpisa definirana su drugim propisima. |
| 55 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Članak 23, stavak 2 i 3 Predlaže se preoblikovanje drugog i trećeg stavka tako da glase: Stavak 2: Specijalna knjižnica koja nema obvezu ustrojiti stručno vijeće može imati knjižnični odbor koji ima najmanje tri člana. Stavak 3: Knjižnični odbor može: - Utvrditi nacrt prijedloga internog akta o radu knjižnice - Predložiti mjere za razvoj i unapređenje rada knjižnice - Utvrditi smjernice za nabavu knjižnične građe i informacijskih izvora - Predložiti plan nabave knjižne građe i informacijskih izvora - Utvrditi godišnji i višegodišnji plan rada knjižnice - Poduzimati i druge aktivnosti od važnosti za rad knjižnice. Obrazloženje: Zakon ne propisuje obvezu ustanovljenja knjižničnog odbora. Predlaže se brisanje sljedećih alineja: - utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna knjižnice - usvaja godišnje izvješće o radu knjižnice - donosi prijedloge i odluke o nadoknadi izgubljene i otuđene građe - daje mišljenje o planu i izvještaju o reviziji knjižnične građe, - predlaže otpis knjižnične građe. Obrazloženje: Gore navedene zadaće, kao i za njih odgovorne osobe, određene su drugim pravnim propisima. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 56 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Članak 23. – Ustrojstvo i upravljanje specijalnom knjižnicom treba nadopuniti ili izmijeniti kako slijedi: (1) Osnivač knjižnice donosi interni akt o njezinu poslovanju i upravljanju. (2) Specijalna knjižnica koja nema obvezu ustrojiti stručno vijeće ima knjižnični odbor koji čine najmanje tri člana. (3) Voditelj knjižnice, odnosno knjižničarski djelatnici su članovi knjižničnog odbora, odnosno stručnog vijeća knjižnice (4) Sastav knjižničnog odbora, odnosno stručnog vijeća knjižnice odobrava ravnatelj pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica na prijedlog voditelja knjižnice (5) Knjižnični odbor, odnosno Stručno vijeće knjižnice: ◊ utvrđuje nacrt prijedloga internog akta o radu knjižnice ◊ predlaže mjere za razvoj i unapređenje rada knjižnice ◊ utvrđuje smjernice za nabavu knjižnične građe i informacijskih izvora ◊ predlaže plan nabave knjižnične građe i informacijskih izvora ◊ utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna knjižnice ◊ usvaja godišnje izvješće o radu knjižnice ◊ utvrđuje godišnji i višegodišnji plan rada knjižnice ◊ donosi prijedloge i odluke o nadoknadi izgubljene i otuđene građe ◊ daje mišljenje o planu i izvještaju o reviziji knjižnične građe, ◊ predlaže otpis knjižnične građe (briše se) ◊daje mišljenje o prijedlogu otpisa knjižnične građe ◊ poduzima i druge aktivnosti od važnosti za rad knjižnice. Obrazloženje: Članku 23 nadodan je stavak 3 i 4, a stavak 5 je nadopunjen (nadopune teksta označene su crvenom bojom). Naime, određeni broj specijalnih knjižnica u sastavu pravne osobe ima Stručno vijeće (jer imaju više od 5 djelatnika, kao npr. Središnja knjižnica KBC Sestre milosrdnice). Pretposljednje alineje stavka 4 je izmijenjena (također označeno crvenom bojom) budući su poslovi otpisa knjižnične građe regulirani Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe NN 21/2002). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijedlog miješa dva različita tijela upravljanja knjižnicom. |
| 57 | Blanka Ceković | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Čl. 23, st. 2 U Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti nema knjižničnog odbora. Može li se ovo tijelo standardom uvesti u ustanove? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 58 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Čl. 23. st. 3. Knjižnični odbor ima preširoke ovlasti, što je potencijalno problematično u knjižnicama sa samo jednim knjižničarem. Potencijalni problemi su višestruki: a) Ako je knjižničar dio tog odbora, to znači da odbor čine dvije trećine osoba koje nisu knjižničari. b) Standard ne obvezuje na to da je knjižničar dio tog odbora, što znači da potencijalno nijedan član tog odbora nije knjižničar. c) U praksi to znači da temeljne knjižničarske dokumente u takvim knjižnicama donosi tijelo koje većinski ili u potpunosti nije upoznato s temeljnim knjižničarskim principima i poslovima. Predlažem da se definira kako knjižnični odbor nije obavezno osnovati ili da se u taj članak doda da je knjižničar obavezno član knjižničnog odbora te da knjižnični odbor samo predlaže te dokumente, ali je voditelj knjižnice taj koji ih usvaja, a po potrebi daje na daljnje usvajanje upravnom vijeću ili ravnatelju ustanove, sukladno statutu ustanove. Knjižničari dobro znaju da se trebaju savjetovati sa stručnjacima u svojim ustanovama, ali krajnja odluka o tome što u dokumente navedene u st. 3. ulazi treba biti odluka voditelja knjižnice jer nitko ne poznaje naše korisnike, naše zbirke i principe naše struke tako dobro kao mi. Na kraju krajeva, te dokumente u praksi provodimo upravo mi i oni najviše utječu baš na naš posao, dakle i na usluge koje pružamo. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 59 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM, Članak 23. | Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe kaže da Povjerenstvo za otpis knjižnične građe predlaže otpis. Čl. 23. st. 3. t. 10. bi značila da je Knjižnični odbor ujedno i Povjerenstvo za otpis knjižnične građe, što uskraćuje upravnom vijeću ustanove odluku o članovima spomenutog Povjerenstva. | Primljeno na znanje | Nema jasnog prijedloga. |
| 60 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | VI. INTEGRACIJA I SURADNJA, Članak 24. | Stavak 2., alineja 4. tako da glasi: - surađuju s ostalim našim institucijama … dostupnosti stručnih, znanstvenih [dodati] i umjetničkih informacija Zbog točnosti, stavak 6. treba glasiti: Specijalne knjižnice stručno se povezuju s domaćim i međunarodnim strukovnim udrugama. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 61 | Nada Bezić | VI. INTEGRACIJA I SURADNJA, Članak 24. | Čl. 24, st. 2, "surađuju s ostalim institucijama..." dodati na kraju: "i umjetničkih informacija". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 62 | Blanka Ceković | VII. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 25. | Nacrt Standarda za specijalne knjižnice iz 2011. nikad nije stigao u raspravu. Izgubili smo 10 godina. Trenutno se nalazimo u kriznom razdoblju uzrokovanom covid virusom, a mnoge knjižnice saniraju posljedice nedavnih potresa. Ovako kratkim rokom za usklađivanje djelatnosti sa standardom stvara se ogroman pritisak na knjižničare i matične ustanove, što će u konačnici dovesti do zatvaranja knjižnica i ukidanja radnih mjesta knjižničara. | Primljeno na znanje | Nema prijedloga. |
| 63 | Nada Bezić | VII. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 25. | Čl. 25 - postoje li sankcije ako se ne uskladi djelatnost sa Standardom? | Primljeno na znanje | Nema prijedloga. |
| 64 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE, PRILOG 2. Evaluacijski list specijalnih knjižnica | Prilog 2. Evaluacijski list specijalnih knjižnica, 2. Djelovanje i razvoj specijalne knjižnice U drugom dijelu Evaluacijskog lista (točka 22) predlaže se zamijeniti riječi „više od“ s „najmanje“. „Knjižnica je otvorena za korisnike najmanje 8 sati dnevno“. Obrazloženje: Veliki udjel knjižnica sa zaposlenim samo jednim stručnim knjižničarskim djelatnikom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 65 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE, EVALUACIJSKI LIST SPECIJALNIH KNJIŽNICA | U EVALUACIJSKI LIST SPECIJALNIH KNJIŽNICA, pod 3. POSLOVI I USLUGE, u točku 5. potrebno umjesto stručna, napisati SADRŽAJNA obrada građe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 66 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE, EVALUACIJSKI LIST SPECIJALNIH KNJIŽNICA | Pogrešno korištenje naziva „stručno knjižnično osoblje“ i „knjižnično osoblje“ kao sinonima za knjižničarsko osoblje. (Napomena: knjižnično osoblje = svi zaposlenici knjižnice, stručno knjižnično osoblje = knjižnično osoblje koje obuhvaća knjižničarsko osoblje i stručnjake neknjižničarskih profila uključene u obavljanje knjižnične djelatnosti) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 67 | Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split | STANDARD ZA SPECIJALNE KNJIŽNICE, EVALUACIJSKI LIST SPECIJALNIH KNJIŽNICA | Evaluacijski list, dio 3., točka 38. Knjižničari po knjižničarskom zanimanju nisu lektori i nisu prevoditelji (to što neki knjižničari imaju više struka, između ostalog i lektorske i prevoditeljske, ne znači da ih svi knjižničari imaju niti da je to nešto standardno za knjižnice). Predlažem brisati tu točku (lektoriranje i predvođenje se uvijek mogu navesti pod ostale poslove, ali ne bi trebali biti vrednovani za sve). | Prihvaćen | Prihvaćeno |