Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Standardu za digitalne knjižnice

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo bibliotekara Istre STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE Iščitavajući po prvi puta objavljen Standard za digitalne knjižnice u RH vidljivo je da se nažalost propustilo obuhvatiti cijelo područje koje definira i regulira uvođenje komercijalnih digitalnih/elektroničkih knjiga/publikacija u knjižnično poslovanje u knjižnicama svih vrsta. Nabava i posudba digitalnih/elektroničkih knjiga/publikacija uobičajena je praksa u inozemnim knjižnicama dok je u Hrvatskoj posudba daljinski dostupne e-građe tek u povojima i bez čvrstog oslonca koji bi osigurao standardizirano poslovanje s digitalnom građom koja nije u vlasništvu knjižnice. U tom smislu ovaj je Standard trebao kroz svoje odredbe biti poticajan i za razvoj digitalnog nakladništva koji bi u konačnici trebao korisnicima knjižnicama osigurati dostupnost digitalnih sadržaja (novih naslova knjiga, časopisa, dnevnih novina, digitalnih zvučnih knjiga itd.), pravo na e-čitanje te pravo da e-knjigu mogu posuditi na isti način kao tiskanu knjigu. Nadalje, ovaj se Standard trebao dotaknuti pitanja modela licenciranja digitalnih/elektroničkih knjiga u knjižnicama te razvoja digitalnih platformi za posudbu e-knjiga i ostale digitalne građe. Ukratko, digitalna knjižnica puno je širi pojam od zbirki digitalizirane ili izvorno nastale digitalne građe u smislu ovoga Standarda stoga se predlaže donošenje odredbi kojima će se urediti i područje pristupa, korištenja i posudbe komercijalnih e-publikacija u knjižnicama. Nije prihvaćen Standard u članku 14. predviđa uslugu e-posudbe, a u članku 8. stavak 2. naveden je poslovni odnos s nakladnicima i autorima. Model licenciranja digitalnih/elektroničkih knjiga u knjižnicama te razvoja digitalnih platformi za posudbu e-knjiga i ostale digitalne građe rješavat će se drugim dokumentima. To je područje podložno čestim promjenama uvjeta na tržištu, što standard ne može obuhvatiti i pratiti svojim odredbama.
2 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE NAČELNE PRIMJEDBE Hrvatska digitalna knjižnica trebala bi biti uspostavljena kao važna komponenta nacionalne e-infrastrukture koja knjižnicama hrvatskoga knjižničnog sustava omogućuje jednostavnu uspostavu i održavanje većeg broja pouzdanih i interoperabilnih institucijskih i tematskih digitalnih knjižnica po uzoru na sustav Dabar – sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija. Hrvatska digitalna knjižnica bila bi na taj način svima dostupna nacionalna infrastruktura i jedno od središnjih mjesta za trajnu i pouzdanu pohranu i diseminaciju digitalne kulturne baštine hrvatskoga knjižničnog sustava. Argumenti za uspostavu takvog središnjeg sustava, u odnosu na to da svaka ustanova samostalno razvija i održava svoju digitalnu knjižnicu (tj. svoj sustav), temelje se na tomu da je ekonomičnije na jednom mjestu osigurati ljudske i računalne resurse za uspostavu te kvalitetan razvoj i održavanje potrebne infrastrukture i da središnji sustav omogućuje konzistentnost u funkcionalnostima, metapodatkovnim opisima i normativnim datotekama na razini cijele uključene zajednice. Zašto bi se financijska sredstva, do kojih je teško doći, ulagala u uspostavljanje i razvoj višestrukih sustava za digitalne knjižnice, kako se trenutno predviđa Standardom, umjesto u razvoj jedinstvenog nacionalnog sustava mreže digitalnih knjižnica po uzoru na sustav Dabar? Na temelju vizije jedinstvenog nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice kao nacionalne mreže digitalnih knjižnica utemeljene na nacionalnoj infrastrukturi, predlažemo promjene pojedinih članaka prijedloga Standarda za digitalne knjižnice. Primljeno na znanje Predlagatelj ne daje konkretan prijedlog
3 Ivana Dević STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE Potrebno je u potpunosti preispitati način izgradnje Hrvatske digitalne knjižnice i mreže digitalnih knjižnica iznesenih u ovom Standardu za digitalne knjižnice jer je upitno da li je takav pristup uopće primjenjiv, a ekonomski je zasigurno financijski veoma neisplativ za Republiku Hrvatsku. Naime, Standard zagovara da Hrvatska digitalna knjižnica bude izgrađena u jednom sustavu, a da svaka knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava RH koja odluči uspostaviti svoju digitalnu knjižnicu zapravo tu svoju digitalnu knjižnicu gradi kao zaseban sustav. Takav pristup zapravo vodi prema uspostavi i izgradnji različitih sustava digitalnih knjižnica utemeljenih na različitim infrastrukturama umjesto prema jednom nacionalnom sustavu Hrvatske digitalne knjižnice utemeljenom na jedinstvenoj nacionalnoj e-infrastrukturi koji će omogućiti izgradnju mreže digitalnih knjižnica. Mnogo bogatije države od Hrvatske nisu primijenile tako skup pristup izgradnje pojedinačnih sustava za svaku digitalnu knjižnicu. Potrebno je graditi jedan jedinstveni nacionalni sustav Hrvatske digitalne knjižnice koji će istovremeno omogućiti izgradnju pojedinačnih institucionalnih digitalnih knjižnica na temelju otvorene nacionalne infrastrukture Hrvatske digitalne knjižnice (po uzoru na sustav Dabar). Dakle, od takvog sustava se primarno treba očekivati da svim hrvatskim knjižnicama osigura na jednom mjestu, primjerice u Srcu, uspostavu i održavanje infrastrukture potrebne za uspostavu institucionalnih digitalnih knjižnica - mrežnih mjesta gdje knjižnice mogu okupiti, trajno pohraniti i omogućiti pristup svojoj digitalnoj i digitaliziranoj građi. Uspostava takvog središnjeg sustava u odnosu na to da svaka ustanova razvija i održava svoju digitalnu knjižnicu je financijski povoljnije rješenje jer se na jednom mjestu osiguravaju ljudski i računalni resursi za kvalitetan razvoj i održavanje potrebne infrastrukture, postojan i ujednačen pristup u razvoju metapodatkovnih profila za pojedinu vrstu građe, funkcionalnostima, sigurnosti i normativnim datotekama. Dakle, potrebno je uspostaviti jedan jedinstveni središnji nacionalni sustav Hrvatske digitalne knjižnice i mreže digitalnih knjižnica po uzoru na sustav Dabar (sustav digitalnih akademskih repozitorija i arhiva), a ne očekivati od svake institucije da osigurava svoj zasebni sustav za digitalnu knjižnicu koju uspostavlja i na taj način dovesti svaku instituciju u situaciju da razvija zasebno infrastrukturu što je financijski znatno skuplji put i veoma upitno da li je uopće financijski moguće kada sagledamo veoma mali broj knjižnica u RH koje trenutno mogu sebi priskrbiti sustav za digitalnu knjižnicu. Nije prihvaćen Od pojedine knjižnice se ne očekuje izgradnja digitalne zbirke, nego se Standardom određuju minimalni uvjeti za izgradnju i razvoj digitalnih knjižnica, digitalnih zbirki i usluga u svim vrstama knjižnica te djelovanje Hrvatske digitalne knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
4 Ivana Dević STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE Prilikom uspostave sustava Hrvatske digitalne knjižnice i mreže digitalnih knjižnica potrebno je sagledati i uzeti u obzir da je Republika Hrvatska, imajući u vidu razvoj sigurne digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga te razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora, donijela Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (NN 92/14) koji je propisao uspostavu, razvoj i upravljanje sustavom državne informacijske infrastrukture i sustavom javnih registara. Uredbom o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu (NN 60/17), propisani su organizacijski i tehnički standardi za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu, uvjeti nužni za pokretanje, implementaciju, razvoj i nadzor projekata vezanih uz državnu informacijsku infrastrukturu te ostali elementi neophodni za rad državne informacijske infrastrukture. Prijedlog Standarda za digitalne knjižnice potrebno je uskladiti s ciljevima i prioritetima Nacionalnog plana digitalizacije kulturne baštine 2025. Ta dva dokumenta su neusklađena jer Nacionalni plan digitalizacije kulturne baštine 2025 potiče osiguranje nacionalne infrastrukture za uspostavu mreže repozitorija u svrhu upravljanja digitalnom kulturnom baštinom, a Standard nameće obvezu daljnjeg uspostavljanja pojedinačnih digitalnih knjižnica kao zasebnih sustava te osiguravanje nužnih uvjeta za njihov rad i razvoj od strane osnivača svake pojedine ustanove unutar knjižničnog sustava kroz osiguranje vlastitih sredstava, što je za RH ekonomski potpuno neisplativo. Takav pristup iznesen u prijedlogu Standarda ne podrazumijeva postojane jedinstvenog nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice, a niti nacionalne infrastrukture kakvoga zagovara Nacionalni plan za digitalizaciju 2025. U svrhu usklađivanja ova dva dokumenta, predlaže se izmjena u pristupu Standarda za digitalne knjižnice i uspostava Hrvatske nacionalne digitalne knjižnice kao važne komponente podatkovnog sloja nacionalne e-infrastrukture i kao jedinstvenog sustava koji svim knjižnicama Republike Hrvatske omogućava jednostavnu uspostavu i održavanje njihovih institucionalnih digitalnih knjižnica po uzoru na sustav Dabar. Hrvatska digitalna knjižnica bi na takav način bila jedinstveni nacionalni sustav mreže digitalnih repozitorija i središnje mjesto pohrane digitalnih objekata digitalne i digitalizirane građe. Takav sustav bi omogućio ostvarivanje zadaća Hrvatske digitalne knjižnice prema prijedlogu Standarda za digitalne knjižnice: - Članak 2: unapređivanje rada digitalnih knjižnica i njihovo međusobno povezivanje i uključivanje u Hrvatsku digitalnu knjižnicu, - Članak 3, stavak 2: „Digitalne knjižnice, zbirke i usluge zajednički grade Hrvatsku digitalnu knjižnicu koju ustrojava i organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem učinkovitog upravljanja digitalnom građom više suradničkih ustanova, a međusobna prava i obveze uređuju se sporazumom“ - Članak 4: izgradnja mreže i razvoja digitalnih knjižnica; NSK obavlja poslove standardizacije, edukacije i usklađivanja planova rada i razvitka mreže digitalnih knjižnica. Takav jedinstveni nacionalni sustav mreže digitalnih knjižnica za Hrvatsku digitalnu knjižnicu (po uzoru na Dabar) omogućio bi svim vrstama knjižnica iz hrvatskog knjižničnog sustava da se bave sadržajem, a ne tehnološkim pitanjima vezanim uz digitalne knjižnice, instalacijama nadogradnjama rješenja digitalnih knjižnica te bi se osigurava potrebna e-infrastruktura za jednostavnu uspostavu sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih digitalnih knjižnica za svaku pojedinu instituciju unutar jedinstvenog nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice. Ukoliko se Hrvatska digitalna knjižnica izgradi kao jedinstveni nacionalni sustav mreže digitalnih knjižnica RH po uzoru na Dabar, omogućit će se lakša dostava obveznog primjerka s pripadajućim metapodacima (Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Članak 40) s manjim financijskim ulaganjem te je takav sustav značajno ekonomičniji za Republiku Hrvatsku od uspostavljanja pojedinačnih sustava po pojedinim institucijama jer se npr. održavanje, nadogradnja, pa i ljudski resursi vrše na jednom središnjem mjestu, a nije ih potrebno osiguravati za svaku instituciju pojedinačno. Takvim jedinstvenim sustavom digitalnih knjižnica bi se omogućilo lakše upravljanje koordiniranom digitalizacijom građe u RH; izgradnja knjižničnih zbirki, usluga i digitalnih knjižnica Hrvatske nacionalne knjižnice kroz suradnju NSK i suradničkih ustanova; organizirano i učinkovito koordinirano upravljanje digitalnom građom više suradničkih ustanova; lakša koordinacija i provedba edukacije u području digitalnih knjižnica u sklopu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara (Standard za digitalne knjižnice, Članak 3 stavak 2); olakšali bi se poslovi standardizacije, edukacije i usklađivanja planova rada i razvitka mreže digitalnih knjižnica (Standard za digitalne knjižnice, Članak 4), ostvarila bi se potreba izgradnje nacionalne digitalne zbirke kroz upravljanje Hrvatskom digitalnom knjižnicom i kroz suradnju s ostalim ustanovama (Standard za digitalne knjižnice, Članak 35). Nije prihvaćen Standard u člancima 3. i 13. ukazuje na uključivanje digitalnih knjižnica I Hrvatske digitalne knjižnice u nacionalni sustav zaštite, pohrane i trajnog očuvanja digitalne građe koji se uspostavlja u sklopu projekta e-kultura kao i domenski/nacionalni agregator metapodataka.
5 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE NAČELNI KOMENTAR: Standard koji regulira zbirke digitalizirane građe nije potreban kao zaseban dokument, već bi trebalo rasporediti odredbe ovog Standarda u standarde za pojedine vrste knjižnica. Potrebne je izraditi smjernice za zbirke digitalizirane građe. PRIJEDLOG NAZIVA STANDARDA: Standard za Hrvatsku digitalnu knjižnicu i zbirke digitalizirane građe Nije prihvaćen Standard je izrađen sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (članak 12. stavak 2).
6 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE NAČELNA PRIMJEDBA Iako bi podzakonski akti terminološki trebali biti usklađeni sa zakonskim koji mu otvara mjesto, nužno se osvrnuti na uporabu nepreporučenog naziva „stručni knjižničarski djelatnik“ (na što se već upozoravalo već i tijekom e-savjetovanja u vezi sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti). Stručni knjižničarski djelatnik je pleonazam jer sam naziv knjižničarski djelatnik podrazumijeva djelatnika u knjižničarskoj struci. (Naglašavanjem pridjeva „stručni“ može se samo implicirati i postojanje onih „nestručnih“.) Dakle, u sva 3 standarda trebalo bi stajati naziv knjižničarski djelatnici ili još bolje knjižničarsko osoblje. Standard za digitalne knjižnice: čl. 5, čl. 42 Prihvaćen Prihvaćeon
7 Dragutin Nemec , dipl.iur;viši knjižničar, Pravni fakultet; predsjednik Komisije za autorsko pravo i slobodan pristup HKD-a STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE Trebalo bi uskladiti odredbe Pravilnika s Direktivom o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu 219/790 i novim prijedlogom Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je u završnoj fazi prihvaćanja, napose: - u dijelu koji se tiče korištenja djela i predmeta srodnih prava koji su nedostupni na tržištu (prijedlog Zakona, čl. 10 i 287.), tako da se predvidi postupak na nacionalnom nivou u sklopu Hrvatske digitalne knjižnice u Standardu, čl. 3., 4. , 5. i dr. koji bi uskladio te napore da budu jedinstveni (ured unutar Hrvatske dig. knjižnice, jedinstveno sučelje i postupci) i koji bi bio ustrojen prije slanja Uredu EU za intelektualno vlasništvo, da svaka pojedina institucija kulturne baštine to ne mora sama slati u EU, jer bi to bio nesrazmjeran teret, posebno za male institucije, kadrovski i birokratski. U svakom slučaju to je nužno ustrojiti unutar standarda i NSK- HDK, jer se radi o najvećem digitalizacijskom projektu svih knjižnica u budućnosti, a koji je proceduralno izvan granica RH i izravno vezan uz Ured EU - da se u čl. 37. i 38. Standarda preurede i proširie pojmovi "javno dobro", "koja ne podliježe autorskopravnoj zaštiti, te "Pravo pristupa građi kojoj nije istekao rok autorskopravne zaštite", s obzirom da djela koja su nedostupna na tržištu nova kategorija koja nije javno dobro i podliježu autorskopravnoj zaštiti, ali je za potrebe činjenja dostupnim tih djela putem interneta postupak s njima sličan djelima koja ne podliježu zaštiti. Tako da je u jednom od ta dva članka nužno dodati i njih, koristeći se odredbama Direktive i budućeg Zakona Nije prihvaćen Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima još nije usvojen. Ako se Zakon usvoji prije objave Standarda, treba razmotriti način prihvaćanja prijedloga.
8 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE Članak 1, stavak 5: (5) Digitalne knjižnice su dužne pridržavati se odredbi ovog Standarda, a njihovi osnivači dužni su osiguravati za to potrebna sredstva. Bilo bi dobro preciznije odrediti na čije se osnivače ovdje misli iako je iz daljnjega teksta to razvidno. Primljeno na znanje Misli se na svakog pojedinačnog osnivača knjižnice.
9 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE Predlaže se izmjena Članka 1 Članak 1. (1) Standardom se određuju minimalni uvjeti za izgradnju i razvoj digitalnih knjižnica, digitalnih zbirki i usluga u svim vrstama knjižnica koje djeluju u jedinstvenom nacionalnom sustavu Hrvatske digitalne knjižnice, kao nacionalne mreže digitalnih knjižnica. (2) Hrvatska digitalna knjižnica je važna komponenta podatkovnog sloja nacionalne e-infrastrukture koja knjižnicama Republike Hrvatske omogućuje jednostavnu uspostavu i održavanje većeg broja pouzdanih i interoperabilnih institucijskih i tematskih digitalnih knjižnica. (3) Hrvatska digitalna knjižnica je svima dostupna nacionalna infrastruktura i jedno od središnjih mjesta za trajnu i pouzdanu pohranu i diseminaciju digitalne kulturne baštine i sadržaja koji su od interesa za knjižnice u knjižničnom sustavu i nacionalnog interesa Republike Hrvatske. (4) Hrvatsku digitalnu knjižnicu izgrađuje i organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u koordinaciji sa svim vrstama knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava. (5) Nadležna ministarstva osiguravaju potrebna sredstva za Hrvatsku digitalnu knjižnicu. (6) Standard utvrđuje stručne kriterije i mjerila za promicanje kvalitete digitalnih knjižnica, zbirki i usluga sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Nacionalnog plana digitalizacije kulturne baštine, uvažavajući ciljeve i zadaće digitalnih knjižnica utvrđenih IFLA-inim/UNESCO-vim Manifestom za digitalne knjižnice. (7) Uvjeti propisani ovim standardom odnose se i na knjižnice koje temeljem ugovora izgrađuju digitalne zbirke u sustavima neke druge ustanove ili pružaju usluge digitalne knjižnice nekoj drugoj knjižnici/ustanovi, na one knjižnice koje zajednički osniva više osnivača te na Hrvatsku digitalnu knjižnicu koju izgrađuje i razvija Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (8) Standard se odnosi na sve vrste, organizacijske oblike i područje rada digitalnih knjižnica i zbirki. (9) Digitalne knjižnice koje u jedinstvenom nacionalnom sustavu izgrađuju Hrvatsku digitalnu knjižnicu, kao dio nacionalnog sustava mreže digitalnih knjižnica, dužne su se pridržavati odredbi ovoga standarda, a nadležna su ministarstva dužna za to osigurati potrebna sredstva. Objašnjenje: Članak 1 je izmijenjen jer sustav Hrvatska digitalna knjižnica s mrežom digitalnih knjižnica treba funkcionirati kao jedinstveni nacionalni sustav te ga je kao takvog potrebno i definirati u Članku 1. Nije prihvaćen Stručna radna skupina smatra da članak treba ostati u neizmijenjenom obliku.
10 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE Predlaže se dopuna članka 1., stavka 2., podacima o sljedećim relevantnim aktima: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Pravilnik o obveznom primjerku, Pravilnik o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe da stavak glasi: (2) Standard utvrđuje stručne kriterije i mjerila za promicanje kvalitete digitalnih knjižnica, zbirki i usluga sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Pravilnika o obveznom primjerku, Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe i Nacionalnog plana digitalizacije kulturne baštine uvažavajući ciljeve i zadaće digitalnih knjižnica utvrđenih IFLA-inim/UNESCO-vim Manifestom za digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaća se.
11 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE Članak 1., stavak 2. Čl. 1. st. 2 Standarda treba biti dopunjen tako da glasi: (2) Standard utvrđuje stručne kriterije i mjerila za promicanje kvalitete digitalnih knjižnica, zbirki i usluga sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, Direktive EU o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu 219/790 I Nacionalnog plana digitalizacije kulturne baštine, uvažavajući ciljeve i zadaće digitalnih knjižnica utvrđenih IFLA-inim/UNESCO-vim Manifestom za digitalne knjižnice. Objašnjenje: Kada se već nabraja legislative, članak 1. st. 2 Standarda treba biti dopunjen relevantnim propisima koji se tiču autorskog prava u digitalnom okruženju i samog sadržaja Standarda. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, a ne prihvaća se prijedlog vezan uz Direktivu.
12 Zdravko Štefanić STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, I. OPĆE ODREDBE Iako mi ovaj Standard više liči na standard za digitaliziranu građu, mislim da bi se u njemu moralo naći mjesta, i to u obliku zasebnih članaka, za e-knjige i e-posudbu. E-knjige postale su naša stvarnost, u svijetu su one u upotrebi više od deset godina, a u Hrvatskoj su od nedavno dostupne putem nekoliko narodnih knjižnica, ali bez standardizacije. U ovom prijedlogu samo se jednom spominje pojam e-knjiga i e-posudba, bez ikakvog dodatno obrazloženja. Ministarstvo kulture i medija daje potpore za izdavanje e-knjiga, odnosno za konverziju tiskanih izdanje u ePub format e-knjiga i što je još interesantnije daje potporu isključivo za format ePub, kao da je taj format već standardiziran, a o njemu nema ni riječi o standardizaciji formata e-knjiga. Indikativna je rečenica iz ovog natječaja da su "korisnici ove potpore dužni omogućiti posudbu svih sufinanciranih e-knjiga putem narodnih knjižnica u cijelom razdoblju trajanja izdavačkih prava za e-izdanja, i to u trenutku kada za posudbu e-knjiga bude osigurana potrebna infrastruktura" Što to znači u našoj trenutnoj situaciji kad je posudba e-knjiga započela, a Standardi još nisu doneseni? Posebno su kod posudbe prijeporni dogovori oko Poštivanja zakonskih normi za zaštitu autorskih prava, a da se poveća vidljivost hrvatskih autora u digitalnom okruženju, što bi također trebalo ugraditi u ovaj prijedlog Standarda. Sve ovo navodim iz razloga što smatram da Standardi ne postoje da bi slijedili praksu, već da bi kreirali pravac u kojim će se razvijati naše knjižarstvo i knjižničarstvo u digitalnom okruženju. Nije prihvaćen Standard u članku 14. predviđa uslugu e-posudbe, a u članku 8. stavak 2. naveden je poslovni odnos s nakladnicima i autorima.
13 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Predlaže se izmjena Članka 3, stavka 3, alineje 3 tekstom "koordinira digitalizaciju" tako da glasi: - koordinira digitalizaciju građe u Republici Hrvatskoj i izgrađuje Upisnik digitalnih preslika Nije prihvaćen Komentar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je potpuniji.
14 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Predlaže se izmjena i dopuna članka 3., stavka 3., alineje 1: - izgrađuje nacionalnu digitalnu knjižničnu zbirku uz primjenu odgovarajućih međunarodnih standarda i formata s ciljem osiguranja interoperabilnosti sustava s domaćim i međunarodnim sustavima Djelomično prihvaćen Djelomice se prihvaća i treba glasiti: izgrađuje nacionalnu digitalnu knjižničnu zbirku uz primjenu odgovarajućih međunarodnih standarda i formata s ciljem osiguranja interoperabilnosti sustava s domaćim i međunarodnim sustavima.
15 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Predlaže se izmjena i dopuna članka 3., stavka 1., alineje 7: - uključivanju u nacionalnu mrežu digitalnih knjižnica sustava Hrvatske digitalne knjižnice te uspostavi interoperabilnih sustava digitalne knjižnice koji omogućuju upravljanje građom i metapodacima te funkcionalnosti i usluge bitne za provođenje zadaća Hrvatske digitalne knjižnice utemeljene na otvorenoj nacionalnoj infrastrukturi Nije prihvaćen Nije u skladu s konceptom Standarda.
16 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Predlaže se dopuna članka 3., stavka 1., alineje 1 tekstom "unutar infrastrukture nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice" tako da glasi: - izgradnji i upravljanju digitalnim zbirkama unutar infrastrukture nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice Primljeno na znanje Prijedlog je već obuhvaćen posljednjim podstavkom članka 3. stavka 1.
17 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Nejasno određeno što je mreža, a što sustav. Bilo bi korisno definirati. U cijelom tekstu sustav ima bar tri značenja. Nije prihvaćen Jasna je distinkcija u upotrebi ovih pojmova.
18 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Radi ujednačavanja naziva Upisnika predlaže se dopuna članka 3., stavka 3., alineje 3. tekstom „ zbirki i“ da glasi: - upravlja koordiniranom digitalizacijom građe u Republici Hrvatskoj i izgrađuje Upisnik digitalnih zbirki i preslika Prihvaćen Prihvaća se.
19 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Predlaže se dopuna članka 3., stavka 2. tekstom: „dostavom obveznog primjerka izvorno digitalne i digitalizirane građe te digitalnih arhivskih matrica radi trajne pohrane“ da stavak glasi: (2) Digitalne knjižnice, zbirke i usluge zajednički grade Hrvatsku digitalnu knjižnicu dostavom obveznog primjerka izvorno digitalne i digitalizirane građe te digitalnih arhivskih matrica radi trajne pohrane, koju ustrojava i organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem učinkovitog upravljanja digitalnom građom više suradničkih ustanova, a međusobna prava i obveze uređuju se sporazumom. Prihvaćen Prihvaća se.
20 Hrvatsko knjižničarsko društvo Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Članak 3., stavak 3., alineja 3 KOMENTAR: Potrebno je objasniti koja je to građa u Upisniku (npr. starija građa i sl.)? Teško da se sva građa može nalaziti u Upisniku? KOMENTAR: Potreban je poseban članak za Upisnik digitalnih preslika koji bi objasnio kako će Upisnik funkcionirati? Nije prihvaćen Ovim Standardom nije moguće ići u tako detaljnu normiranost.
21 Hrvatsko knjižničarsko društvo Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. Članak 3. Čl. 3 treba dopuniti novom alinejom u st. 3, tako da glasi: (3) Hrvatska digitalna knjižnica provodi sljedeće zadaće: - izgrađuje nacionalnu digitalnu knjižničnu zbirku uz primjenu odgovarajućih standarda i formata uvažavajući pri tom zahtjeve interoperabilnosti sustava - izgrađuje sustav i portal Hrvatske digitalne knjižnice prihvatom obveznog primjerka digitalne i digitalizirane građe s pripadajućim metapodacima te iste građe dostavljene dobrovoljnom dostavom, kupnjom i darovanjem - izgrađuje podsustav unutar Hrvatske digitalne knjižnice za dostavu i objavljivanje podataka iz knjižnica o autorskim djelima i predmetima srodnih prava koji su nedostupni na tržištu koje su knjižnice priopćile učinile dostupnim javnosti, radi dostavljanja Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo i objave na javnom jedinstvenom internetskom portalu kojeg vodi taj Ured Objašnjenje: potrebna je dopuna u dijelu koji se tiče korištenja djela i predmeta srodnih prava koji su nedostupni na tržištu (Direktiva 219/790 I prijedlog Zakona o autorskom pravu, čl. 10 i 287.), tako da se predvidi postupak na nacionalnom nivou u sklopu Hrvatske digitalne knjižnice koji bi jedinstveni ustroj postupka I sučelja omogućio kroz ured unutar Hrvatske dig. knjižnice, jedinstveno sučelje i postupci) i koji bi bio ustrojen prije slanja Uredu EU za intelektualno vlasništvo, da svaka pojedina institucija kulturne baštine to ne mora sama slati u EU, jer bi to bio nesrazmjeran teret, posebno za male institucije, kadrovski i birokratski. U svakom slučaju to je nužno ustrojiti unutar standarda i NSK- HDK, jer se radi o najvećem digitalizacijskom projektu svih knjižnica u budućnosti, a koji je proceduralno izvan granica RH i izravno vezan uz Ured EU u Standardu, čl. 3., 4. , 5. i dr. Nije prihvaćen Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima još nije usvojen. Ako se Zakon usvoji prije objave Standarda, treba razmotriti način prihvaćanja prijedloga.
22 Zeljka Radovinovic Zadaće digitalnih knjižnica, Članak 3. St.2: "ustrojava i organizira NSK" - što je sa "digitalnom knjižnicom" koju ovih dana ustrojava Zagrebačko Sveučilište? Primljeno na znanje Nije dan jasan prijedlog.
23 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu vezano za rad Hrvatske digitalne knjižnice, Članak 4. Predlaže se dopuna članka 4, alineja 11 tekstom "u okviru jedinstvenog nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice" kako bi se naglasilo da je takve vrste poslova vezane uz mrežu digitalnih knjižnica moguće jedino kvalitetno obavljati ukoliko se radi o jedinstvenom nacionalnom sustavu: - poslove standardizacije, edukacije i usklađivanja planova rada i razvitka mreže digitalnih knjižnica u okviru jedinstvenog nacionalnog sustava Hrvatske digitalne knjižnice Nije prihvaćen Odredba je dovoljno jasna.
24 Sveučilišna knjižnica u Splitu Zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu vezano za rad Hrvatske digitalne knjižnice, Članak 4. Predlaže se dopuna članka 4, alineja 2 tekstom "kroz nacionalni sustav Hrvatske digitalne knjižnice" kako bi se istaknulo da se radi o jedinstvenom sustavu te da su digitalne knjižnice njegov sastavni dio koji gradi mrežu digitalnih knjižnica: - izgradnju mreže i razvoja digitalnih knjižnica kroz nacionalni sustav Hrvatske digitalne knjižnice Nije prihvaćen Odredba je jasna.
25 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu vezano za rad Hrvatske digitalne knjižnice, Članak 4. Kako bi se obuhvatila i promidžba digitalnih zbirki predlaže se dopuna u članku 4., alineji 12.: - znanstvena i razvojna istraživanja, provedbu suradničkih projekata, poticanje inovacija, organizaciju skupova te ostale poslove koji pridonose promidžbi i razvoju područja. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu vezano za rad Hrvatske digitalne knjižnice, Članak 4. Predlaže se izmjena u članku 4., alineji 4. uvođenjem izraza „imatelj“ kako bi se omogućio prihvat podataka iz ostalih izvora a ne samo „ ustanova za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara“: - poslove domenskog agregatora metapodataka hrvatskih knjižnica te okupljanja dobrovoljno dostavljenih metapodataka knjižnične građe u digitalnom obliku ostalih imatelja Prihvaćen Prihvaća se.
27 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek II. UVJETI ZA USPOSTAVU, DJELOVANJE, UPRAVLJANJE I RAZVOJ DIGITALNIH KNJIŽNICA, Uspostava digitalne knjižnice Pokrivaju li se ovim Standardom i digitalne knjižnice i zbirke koje nisu u sustavu knjižnica, nego drugih profitnih i neprofitnih pravnih osoba (primjerice, Metelwin)? Primljeno na znanje Nema jasnog prijedloga.
28 Ivana Dević Uspostava digitalne knjižnice, Članak 5. Predlaže se dodatak teksta članak 5, stavak 4, alineja 4 tako da glasi: - osigurava rad najmanje jednog stručnog knjižničarskog djelatnika s rukovodećim položajem. Nije prihvaćen Definirano u članku 42. stavku 3.
29 Sveučilišna knjižnica u Splitu Uspostava digitalne knjižnice, Članak 5. Predlaže se da se u Članku 5, stavak 2, kao naziv za digitalnu knjižnicu koriste izrazi „digitalni repozitorij“ ili „digitalna knjižnica“ jer digitalne zbirke mogu postojati kao samostalne cjeline ili mogu biti dijelom digitalnih knjižnica. Daljnji tekst Standarda također razlikuje pojam "digitalne zbirke" od "digitalne knjižnice", stoga ih u ovom članku možda ipak ne bi trebalo poistovjećivati i učiniti istovjetnim nazivima Nije prihvaćen Svi navedeni pojmovi se koriste kroz Standard, a na ovom mjestu se opisuju različiti mogući nazivi digitalnih knjižnica.
30 Sveučilišna knjižnica u Splitu Uspostava digitalne knjižnice, Članak 5. Nije jasno u kojem trenutku (kojim činom) se uspostavlja digitalna knjižnica? Upisom u Upisnik digitalnih zbirki pri NSK? Tko odlučuje jesu li ispunjeni uvjeti za osnivanje matične knjižnice? Nadležna matična knjižnica koja je prema Čl. 4. st. 1. HDK pri NSK? (MM) Primljeno na znanje Uređuje Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
31 Hrvatsko knjižničarsko društvo Uspostava digitalne knjižnice, Članak 5. Članak 5, stavak 1. KOMENTAR: Nejasno je što točno pojam „digitalna knjižnica“ označava. Kako se vidi u članku 5. (1) ona se ne osniva kao samostalni entitet, već ju kreira postojeća knjižnica, knjižnica u sastavu, ….. znači ona je zapravo dio knjižnice, knjižnična zbirka. Možda još veću zbrku unosi slijedeći članak 6. ispred kojeg stoji: „Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama“, što bi značilo da su to različite stvari. Čak i Hrvatska digitalna knjižnica nije posebna, samostalna knjižnica već dio sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kako stoji u Članku 6. (2) i (3). Prijedlog naziva standarda: Standard za digitalne knjižnice i zbirke; ili: Standard za digitalne zbirke Ako je već pojam „digitalna knjižnica“ definiran Zakonom o knjižnicama i mora takav ostati, onda bi se trebala dodati definicija tog pojma kako se tumači u ovim pravnim aktima, npr.: Pojam „digitalna knjižnica“ po ovom standardu i Zakonu o knjižnicama označava digitalnu zbirku neke knjižnice. Članak 5. (2) Pleonazam – korištenje tri različita termina kao istoznačnice. Pri tome je konstrukcija rečenice nespretna jer između ostalog kaže: Kao naziv za digitalnu knjižnicu, knjižnice koriste izraze …. „digitalna knjižnica“! Bolje na ovom mjestu uvesti definicije digitalne knjižnice, digitalne zbirke i digitalnog repozitorija i navesti razliku između njih, ako takve postoje. Članak 5, stavak 4., alineja 2 Članak. 5. St. 4., al. 2. treba dopuniti tako da glasi: (4) Digitalna knjižnica može se uspostaviti ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka: - posjeduje digitalnu zbirku - ima sustav digitalne knjižnice s javno dostupnim portalom ili surađuje unutar takvog sustava Obrazloženje: Potrebno je predvidjeti i tu mogućnost, vezano uz obrazloženje uz čl. 3., napose u vezi djela nedostupnih na tržištu, ako knjižnica ne bi razvijala svoj, već bi surađivala u sklopu već uspostavljenog sustava u koji bi se takva djela unosila Djelomično prihvaćen Članak. 5. st. 4., al. 2. treba dopuniti tako da glasi: (4) Digitalna knjižnica može se uspostaviti ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka: - posjeduje digitalnu zbirku - ima sustav digitalne knjižnice s javno dostupnim portalom ili surađuje unutar takvog sustava.
32 Sveučilišna knjižnica u Splitu Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama, Članak 6. Predlaže se izmjena članka 6, stavka 3 jer Hrvatska digitalna knjižnica s mrežom digitalnih knjižnica treba biti jedinstveni nacionalni sustav koji se gradi kroz koordinirani rad i suradnju svih knjižnica hrvatskog knjižničnog sustava te kao takav zahtjeva donošenje sporazuma kojim će se regulirati uloge i odnosi svih aktivnih suučesnik u izgradnji sustava, a ne internim aktom. Tekst treba glasiti: (3) Djelovanje Hrvatske digitalne knjižnice regulirano je sporazumom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s ostalim knjižnicama Republike Hrvatske. Nije prihvaćen U članku 3. stavak 2. Standarda navedeno je da se odnosi NSK kao nositelja Hrvatske digitalne knjižnice i ostalih knjižnica reguliraju sporazumom.
33 Sveučilišna knjižnica u Splitu Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama, Članak 6. Predlaže se izmjena i dopuna članka 6, stavak 2, kako bi se istaknuo zajednički i koordinirani rad kroz suradnju svih sastavnica u izgradnji digitalnih zbirki i Hrvatske digitalne knjižnice, tako da glasi: (2) Za ustrojstvo i koordiniranje Hrvatskom digitalnom knjižnicom odgovorna je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a njezin razvoj i funkcioniranje planiraju se u koordinaciji sa svim sastavnicama knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Standard ne definira model Hrvatske digitalne knjižnice.
34 Sveučilišna knjižnica u Splitu Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama, Članak 6. Predlaže se dopuna članka 6, stavka 1 tekstom "te u skladu sa statutom pojedinih ustanova" tako da glasi: Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama provodi se sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i ovoga Standarda te u skladu sa statutom pojedinih ustanova. Nije prihvaćen Poslovanje svake knjižnice definirano je statutom, a statut treba biti usklađen s važećim zakonskim i podzakonskim aktima (članak 15 Zakona o knjižnicama i knjižičnoj djelatnosti).
35 Sveučilišna knjižnica u Splitu Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama, Članak 6. Predlaže se izmjena rečenice u članku 6, stavak 4, tako da glasi: Digitalna knjižnica je obuhvaćena razvojnim planovima matične institucije. Objašnjenje: (proces planiranja i pripreme planova -> pleonazam) Prihvaćen Prihvaća se.
36 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama, Članak 6. Predlaže se dopuna članka 6., stavka 1. da glasi: (1) Ustrojstvo i upravljanje digitalnom knjižnicom i digitalnim zbirkama provodi se sukladno odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i ovoga Standarda te ostalih zakona i podzakonskih akata i standarda koji se odnose na ovo područje. Prihvaćen Prihvaća se.
37 Sveučilišna knjižnica u Splitu Poslovi i usluge, Članak  7. Usluge nisu specificirane. Nije prihvaćen Odredba je jasna.
38 Sveučilišna knjižnica u Splitu Nabava građe u digitalnom obliku, Članak 8. Predlaže se dopuna članka 8, stavak 1, tekstom "u koordinaciji sa svim uključenim knjižnicama" tako da glasi: (1) Nabava građe u digitalnom obliku provodi se u skladu sa zadaćama određene vrste knjižnice i obvezama definiranim u odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pravilnika kojim se uređuje obvezni primjerak te smjernicama za izgradnju digitalnih zbirki koje predlaže Nacionalna i sveučilišna knjižnica u koordinaciji sa svim uključenim knjižnicama, a usvaja Hrvatsko knjižnično vijeće. Nije prihvaćen Članak o nabavi građe odnosi se na sve vrste knjižnica koje mogu samostalno provoditi izgradnju zbirki u skladu sa smjernicama za izgradnju zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
39 Sveučilišna knjižnica u Splitu Digitalizacija građe, Članak 9. Predlaže se dopuna članka 9, stavak 2, tekstom "usklađenim s međunarodnim standardima" tako da stavak glasi: (2) U procesu digitalizacije izrađuju se arhivske i korisničke preslike prema utvrđenim parametrima sukladno IFLA-im smjernicama za digitalne knjižnice i stručnim uputama Hrvatske digitalne knjižnice usklađenim s međunarodnim standardima. Nije prihvaćen Upute Hrvatske digitalne knjižnice temeljit će se na međunarodnim standardima i smjernicama.
40 Hrvatsko knjižničarsko društvo Digitalizacija građe, Članak 9. U članku 9., stavku 2. predlaže se promjena termina „preslika“ u termin „umnoženi primjerak“ Članak 9. (2) TREBA GLASITI : U procesu digitalizacije izrađuju se arhivski i korisnički umnoženi primjerci prema utvrđenim parametrima. OBRAZLOŽENJE: termin „umnoženi primjerak“ je termin koji se koristi u Zakonu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima. Nije prihvaćen U Pravilniku o obveznom primjerku (članci 2. i 10.) koristi se izraz “digitalna preslika” kao već ustaljeni izraz u knjižničarskom nazivlju.
41 Sveučilišna knjižnica u Splitu Stručna obrada građe, Članak 10. Predlaže se izmjena i dopuna članka 10, stavak 2 kako bi se naglasilo da se radi o poznatim međunarodnim standardima koje koriste sve knjižnice prilikom digitalizacije te stavak treba glasiti: (2) Digitalne knjižnice izrađuju metapodatke u skladu s međunarodnim standardima kako bi mogle upravljati informacijskim objektima i davati ih na korištenje. Nije prihvaćen Predloženo se podrazumijeva.
42 Sveučilišna knjižnica u Splitu Stručna obrada građe, Članak 10. Predlaže se izmjena i dopuna članka 10, stavak 3 kako bi se naglasilo da se radi o poznatim međunarodnim standardima koje koriste sve knjižnice prilikom digitalizacije te stavak treba glasiti: (3) Odabir standarda metapodataka provodi se u skladu s preporukama u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovog Standarda. Prilog 2. Preporučeni standardi MODS (Metadata Object Description Standard) je standard za XML opis metapodataka iz MARC21 zapisa i izvorni opis izvora. ALTO (Analyzed Layout and Text Object) XML shema koja osigurava opis za tehničke metapodatke za optičko prepoznavanje znakova (OCR). METS (Metadata Encoding & Transmission Standard) je standard za normiranje i prijenos metapodataka i predstavlja strukturu za kodiranje deskriptivnih, administrativnih i strukturalnih metapodataka koji se odnose na objekte u digitalnoj knjižnici. MIX (NISO Metadata for Images in XML) je standard koji u XML shemi kodira tehničke elemente podataka koji se zahtijevaju za upravljanje zbirkama digitalnih slika. PREMIS (Preservation Metadata) je model podataka koji podržava XML shemu za temeljnju zaštitu metapodatak potrebnu dugoročnoj podršci zaštite digitalnih materijala. EAD (Encoded Archival Description) je XML međunarodni standard za kodiranje arhivskih obavijesnih pomagala koja se koriste u umreženom okruženju. Cilj EAD-a je omogućiti pristup i dijeljenje informacija o arhivskom gradivu različitih institucija s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Kao strojno čitljivi format koji je temeljen na ISAD(G) međunarodnom standardu za opis arhivskog gradiva, EAD omogućuje standardizaciju arhivističkog opisa u obavijesnim pomagalima unutar ili između arhiva, odnosno repozitorija, te omogućuje razmjenu informacija o arhivskom gradivu između računala i između korisnika. EAC (Encoded Archival Context – Corporate bodise, Persons and Families EAC – CPF) je XML standard koji se temelji na ISAAR(CPF) normi, te omogućuje kodiranje i razmjenu informacija o stvarateljima arhivskog gradiva. EDTF (Extended Date/Time Format - EDTF) osigurava sveobuhvatnu definiciju datuma / vremena za bibliografsku zajednicu. MADS (Metadata Authority Description Standard) standard koji omogućuje XML opis normativnih autorskih podataka utemeljenih na MARC21 zapisu i izvorni normativni opis. VRA Core (Visual Resources Association) je standard koji omogućuje XML opis djela vizualne kulture i slika koje ih dokumentiraju. AudioMD i VideoMD je XML shema koja osigurava opis za tehničke metapodatke na audio i video digitalno utemeljenim objektima TextMD (Technical Metadata for Text) je XML shema koja detaljno opisuje tehničke metapodatke za digitalne objekte zasnovane na tekstu. IIIF (International Image Interoperability Framework) međunarodni okvir za interoperabilnost slike definira nekoliko aplikacijskih programskih sučelja koja pružaju standardiziranu metodu za opis i isporuku slika putem weba, kao i „prezentacije na temelju metapodatka“ (strukturalni metapodaci). Z39.50 podržava dohvaćanje zapisa između različitih informacijskih sustava. ISO 639-2b kodovi za prezentiranje imena jezika International Organization for Standardization (ISO) 639-2/B (bibliographic codes). Nije prihvaćen U Standardu nije moguće navesti sve standarde koji se primjenjuju u procesu digitalizacije građe i izrade metapodataka.
43 Sveučilišna knjižnica u Splitu Stručna obrada građe, Članak 10. Predlaže se izmjena i dopuna članka 10, stavak 1 kako bi se naglasilo da se radi o poznatim međunarodnim standardima koje koriste sve knjižnice prilikom digitalizacije te stavak treba glasiti: (1) Obrada građe u digitalnom obliku provodi se u skladu s važećim međunarodnim deskriptivnim standardima i međunarodnim standardima za izradu administrativnih, tehničkih, strukturalnih i zaštitnih metapodataka, kako bi se postigla interoperabilnost sustava sa sustavima na domaćoj i međunarodnoj razini. Nije prihvaćen Stavak 1. članka 10. dovoljno jasno i sažeto iskazuje sve što se predlaže.
44 Hrvatsko knjižničarsko društvo Tehnička obrada građe, Članak 11. U članku 11., stavcima 1. i 2. predlaže se promjenas termina „preslika“ u termin „umnoženi primjerak“ Članak 11. (1) treba glasiti: Digitalne knjižnice provode tehničku obradu umnoženih primjeraka ili nabavljaju uslugu obrade umnoženih primjeraka prema utvrđenim parametrima ….. Članak 11., stava (2) treba glaasiti: Tehnička obrada umnoženih primjeraka uključuje: - obradu umnoženih primjeraka OBRAZLOŽENJE: termin „umnoženi primjerak“ je termin koji se koristi u Zakonu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima. Nije prihvaćen U Pravilniku o obveznom primjerku (Članci 2. i 10.) koristi se izraz “digitalna preslika” kao ustaljeni izraz u knjižničarskom nazivlju.
45 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pohrana, čuvanje, zaštita i trajna pohrana, Članak 13. Predlaže se dopuna članka 4., stavka 4. izrazom „izvorno“ kako bi se istaknula razlika digitalizirane i izvorno digitalne građe: (4) Digitalne knjižnice vode brigu o pohrani i zaštiti digitalizirane i izvorno digitalne građe sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuje zaštita, revizija i otpis knjižnične građe i pravilnika kojim se uređuje obvezni primjerak. Prihvaćen Prihvaća se.
46 Sveučilišna knjižnica u Splitu Razmjena metapodataka i umrežavanje, Članak 15. Predlaže se dopuna Članka 15 kako bi se naglasilo da se radi o poznatim međunarodnim standardima te tekst članka 15 treba glasiti: "Digitalna knjižnica sudjeluje u izgradnji domaćih i međunarodnih suradničkih sustava i razmjeni metapodataka u skladu s međunarodnim standardima i pravilima Hrvatske digitalne knjižnice te ostalih nacionalnih i međunarodnih suradničkih sustava." Nije prihvaćen Članak 15. dovoljno jasno i sažeto iskazuje sve što se predlaže.
47 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Ponovno korištenje digitalnih zbirki, Članak 16. Predlaže se dopuna članka 16. tekstom „a sukladno zakonu kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava“: Digitalna knjižnica omogućuje slobodno korištenje metapodataka, skupova podataka i građe te njihovo ponovno korištenje za potrebe kreativne nadgradnje, obrazovanja i istraživanja u skladu s načelima otvorenog pristupa a sukladno zakonu kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava. Prihvaćen Prihvaća se.
48 Sveučilišna knjižnica u Splitu Osiguravanje pristupačnosti građe, Članak 17. … zakonu koji uređuje pristupačnost mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje i tijela javnog sektora -> Nejasna formulacija. Nije prihvaćen Naziv zakona: Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje i tijela javnog sektora.
49 Sveučilišna knjižnica u Splitu Vođenje dokumentacije o poslovanju i statistike o građi i korisnicima, Članak 23. Predlaže se dopuna članka 23, stavak 2, kako bi se naglasila koordinacija i suradnja knjižnica: (2) Postupke koji se provode s digitalnom građom, od prihvata ili izrade do pohrane, nužno je dokumentirati te ih opisati odgovarajućim metapodacima u koordinaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice i ostalih knjižnica hrvatskoga knjižničnog sustava. Nije prihvaćen Članak 23. stavak 2. dovoljno jasno i sažeto iskazuje sve što se predlaže.
50 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Vođenje dokumentacije o poslovanju i statistike o građi i korisnicima, Članak 23. Predlaže se izmjena članka 23., stavka 3. - zamjena teksta "koji nastaju u postupcima koji se provode" tekstom "koji su potrebni za poslovanje": (3) Dokumenti koji su potrebni za poslovanje s digitalnom građom su Prihvaćen Prihvaća se.
51 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Vođenje dokumentacije o poslovanju i statistike o građi i korisnicima, Članak 23. Predlaže se dopuna članka 23., stavka 1. tekstom “i potrebama Hrvatske digitalne knjižnice“ kako bi se, proširenjem skupa praćenih podataka, omogućilo kvalitetnije vrednovanje digitalnih knjižnica: (1) Digitalna knjižnica vodi dokumentaciju o poslovanju u skladu sa zakonskim odredbama o dostavi statističkih podataka i potrebama Hrvatske digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaća se.
52 Hrvatsko knjižničarsko društvo Zbirke digitalizirane građe, Članak 27. Članak 27. stavak 1. i stavak 2 Članak 27. stavak 1. i stavak 2. predlaže se termin „umnoženi primjerak“ umjesto termina „presnika“ te bi navedeni stavci trebali glasiti: (1) Digitalne knjižnice provode tehničku obradu umnoženih primjeraka ili nabavljaju uslugu obrade umnoženih primjeraka prema utvrđenim parametrima ….. (2) Tehnička obrada umnoženih primjeraka minimalno uključuje: - grafičku obradu umnoženih primjeraka OBRAZLOŽENJE: termin „umnoženi primjerak“ je termin koji se koristi u Zakouu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima. Nije prihvaćen U Pravilniku o obveznom primjerku (članci 2. i 10.) koristi se izraz “digitalna preslika”.koristi se izraz “digitalna preslika” kao već ustaljeni izraz u knjižničarskom nazivlju.
53 Hrvatsko knjižničarsko društvo Digitalne zbirke narodnih knjižnica, Članak 29. Članak 29., stavak 2. KOMENTAR: Potrebno je provjeriti pojavu termina e-knjige u čl. 29 kao vrste digitalne građe? PRIJEDLOG: Digitalne zbirke sadrže građu nastalu digitalizacijom i izvorno stvorenu, uključujući i nakladničku produkciju narodne knjižnice. Djelomično prihvaćen Prihvaća se izmjena teksta članka 29, stavka 2: Digitalne zbirke sadrže digitaliziranu i izvorno digitalnu građu, uključujući i nakladničku produkciju narodne knjižnice.
54 Hrvatsko knjižničarsko društvo Digitalne zbirke visokoškolskih knjižnica, Članak 31. U čl. 31., st. 1. trebala bi dopuna, tako da glasi: Članak 31. (1) Digitalne zbirke visokoškolskih knjižnica imaju ulogu izvora informacija kojima se podržavaju znanstvena istraživanja i obrazovni proces i stvaraju zbirke namijenjene nastavi i znanstvenom istraživanju, a ujedno uz to su i rezultat nakladničke, znanstvene i nastavne aktivnosti visokog učilišta u digitalnom obliku. Obrazloženje: Važeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima koristi izraz zbirke namijenjene nastavi ili znanstvenom istraživanju, a kako postojeća definicija dvojbeno pokriva i zbirku svega potrebnog za nastavu osiguravanjem čega se bavi knjižnica na ustanovi (s obzirom da je po st 1) i 2) sadašnja formulacija orijentirana više na opis vlastite produkcije ustanove), trebalo bi uključiti i tu formulaciju jer specifičnost visokoškolske ustanove nije samo repozirorij radova osoba povezanih s njom, nego upravo i zbirka namijenjena nastavi i znanstvenom istraživanju kakva je opisana Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim preavima. Prihvaćen Prihvaća se.
55 Društvo knjižničara u Splitu Digitalne zbirke specijalnih knjižnica, Članak 33. Neke specijalne knjižnice djeluju u institucijama koje su nastavna baza za fakultete. I specijalne knjižnice mogu služiti obrazovnom procesu, a njihove digitalne zbirke mogu biti rezultat i znanstvene, stručne i nastavne aktivnosti djelatnika njihove ustanove. Primljeno na znanje Nije jasan prijedlog.
56 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split Digitalne zbirke specijalnih knjižnica, Članak 33. Neke specijalne knjižnice djeluju u institucijama koje su nastavna baza za fakultete. I specijalne knjižnice mogu služiti obrazovnom procesu, a njihove digitalne zbirke mogu biti rezultat i znanstvene, stručne i nastavne aktivnosti djelatnika njihove ustanove, kao dodatak ostalome što u članku već piše. Primljeno na znanje Nije jasan prijedlog.
57 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Nacionalna digitalna zbirka, Članak 35. Predlaže se izmjena teksta članka 35., stavka 2. navođenjem izraza „kupnja“ umjesto izraza „nabava“: (2) Nacionalna digitalna zbirka izgrađuje se obveznim primjerkom digitalne građe, digitalizacijom građe, kupnjom, zamjenom i darivanjem građe u digitalnom obliku što uključuje prihvat i pohranu objavljene digitalizirane građe hrvatskih knjižnica, dobrovoljnu dostavu digitalnih tiskarskih matrica i ostale oblike nabave. Prihvaćen Prihvaća se.
58 Hrvatsko knjižničarsko društvo Pravo pristupa građi kojoj nije istekao rok autorskopravne zaštite, Članak 38. Članak 38, stavak 5. Članak 38. (5) Pristup građi zaštićenoj autorskim pravom ili srodnim pravima ili građi ograničena pristupa mora se osigurati u fizičkom [dodati] ili virtualnom prostoru knjižnice. Objašnjenje: Tako bi se u standard uvela npr. posudba e-knjige poput Zakibook aplikacije – koja zapravo predstavlja virtualno proširenje knjižnice na uređajima korisnika (posudba je pri tome zapravo svojevrsna čitaonična posudba – građa ne izlazi iz prostora knjižnice, nije ju po tome ni moguće ne vratiti ili otuđiti. Po tome se postavlja i pitanje svrhe revizije.) Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno - prihvaća se izmjena teksta članka 38. stavka 5.: Pristup građi zaštićenoj autorskim pravom ili srodnim pravima ili građi ograničena pristupa, pristup se mora osigurati u fizičkom i/ili virtualnom prostoru knjižnice.
59 Hrvatsko knjižničarsko društvo Pravo pristupa građi kojoj nije istekao rok autorskopravne zaštite, Članak 38. Čl. 38. potrebno je dopuniti tako da glasi: Članak 38. (1) Na omogućivanje pristupa i uvjete korištenja digitalne građe kojoj nije istekao rok autorskopravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava. (2) Građa iz stavka 1. ovoga članka smije se objaviti i koristiti samo uz dopuštenje nositelja autorskog prava i/ili srodnih prava, ili i bez tog dopuštenja, uz primjenu zakonskih odredbi o korištenju i objavljivanju djela koja su nedostupna na tržištu. (3) Prava pristupa i uvjete korištenja takvih djela određuje nositelj autorskog prava osim kod iznimke iz st. (2), a ona moraju biti jasno označena u metapodacima djela pohranjenog u sustavu digitalne knjižnice. Obrazloženje: Treća kategorija djela, ona nedostupna na tržištu, mora se i eksplicitno navesti u kontekstu autorskih prava u Standardu. S obzirom da se čl. 37. bavi djelima na kojima ne postoji autorskopravna zaštita, tzv. javnom dobru, za djela na kojima još postoji autorsko pravo, primjereniji je čl. 38. Iako se slobodno korištenje spominje u čl. 37., a djela nedostupna na tržištu se mogu koristiti bez dopuštenja, pa tako staviti i u čl. 37., ipak se radi o djelima na kojima još postoji autorsko pravo, koje se čak pod određenim zakonskim uvjetima, može i aktivirati Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prihvaća se izmjena članka 38. stavaka 2. i 3.: 2) Građa iz stavka 1. ovoga članka smije se objaviti i koristiti samo uz dopuštenje nositelja autorskog prava i/ili srodnih prava, ili i bez tog dopuštenja uz primjenu zakonskih odredbi o sadržajnim ograničenjima autorskog prava. (3) Prava pristupa i uvjete korištenja takvih djela određuje nositelj autorskog prava osim kod iznimke iz st. 2., a ona moraju biti jasno označena u metapodacima djela pohranjenog u sustavu digitalne knjižnice.
60 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pristup građi u Hrvatskoj digitalnoj knjižnici, Članak 39. Predlaže se izmjena teksta u članku 39., stavku 4. te korištenje izraza „sigurno elektroničko okružje“ iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima: (4) Pristup građi iz članka 38. stavak 5. ovog Standarda osigurava se putem sigurnog elektroničkog okružja ili na zahtjev koji se upućuje imatelju. Prihvaćen Prihvaća se.
61 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pristup građi u Hrvatskoj digitalnoj knjižnici, Članak 39. Predlaže se izmjena teksta u članku 39., stavku 3. te korištenje izraza „imatelj“ umjesto izraza „suradnička ustanova“: (3) U slučaju nepostojanja primjerka na navedenoj lokaciji imatelja, pristup se osigurava jedinici građe pohranjenoj u sustavu Hrvatske digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaća se.
62 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pristup građi u Hrvatskoj digitalnoj knjižnici, Članak 39. Predlaže se izmjena i dopuna teksta u članku 39., stavku 2.: (2) Građi koja je slobodno dostupna osigurava se pristup u sustavu imatelja i/ili u sustavu Hrvatske digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaća se.
63 Hrvatsko knjižničarsko društvo VI. PRAVA I OBVEZE KORISNIKA, Članak 40. Članak 40., stavak 4. Radi jasnoće izmijeniti da glasi : Članak 40. (4) Autorizirani korisnici imaju, putem jedinstvenog identifikatora i osobnog profila, pristup uslugama i sadržaju koji nisu javno dostupni. Prihvaćen Prihvaća se.
64 Ivana Dević VII. OSOBLJE DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 42. Predlaže se dodavanje teksta u članku 42, stavak 3, tako da glasi: (3) U digitalnoj knjižnici mora se osigurati rad najmanje jednog knjižničara koji je ujedno voditelj digitalne knjižnice s rukovodećim položajem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se ovaj prijedlog već prijedlog Hrvatskog knjižničarskog društva i sljedeća proširena formulacija članka 42. stavak 3.: U digitalnoj knjižnici mora se osigurati rad najmanje jednog diplomiranog knjižničara koji ujedno može biti voditelj digitalne knjižnice.
65 Sveučilišna knjižnica u Splitu VII. OSOBLJE DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 42. Članak 42, stavak 1, alineja 2: - djelatnici zaduženi za tehničke poslove digitalizacije i/ili korisničkih primjeraka za objavu u sustavima digitalne knjižnice Rečenica nema smisla. Kao da nedostaje glagol iza i/ili. Također, bilo bi korisno nabrojiti struke potrebnih djelatnika. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Prihvaća se dopuna teksta: djelatnici zaduženi za tehničke poslove digitalizacije i/ili izradu korisničkih primjeraka za objavu u sustavima digitalne knjižnice.
66 Sveučilišna knjižnica u Splitu VII. OSOBLJE DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 42. Članak 42, stavak 1, alineja 2: (1) stručni knjižničarski djelatnici – Dostatno je: knjižničarski djelatnici Prihvaćen Prihvaćeno
67 Hrvatsko knjižničarsko društvo VII. OSOBLJE DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 42. Člana 42.., stavak 3. dopuniti da glasi: U digitalnoj knjižnici mora se osigurati rad najmanje jednog knjižničara koji UJEDNO MOŽE BITI voditelj digitalne knjižnice. Prihvaćen Prihvaća se.
68 Hrvatsko knjižničarsko društvo VII. OSOBLJE DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 42. Članak 42, stavak 2. KOMENTAR: Kojim standardom su regulirane veličina, namjena, vrsta i opseg digitalne knjižnice da bi se odredio broj djelatnika? Primljeno na znanje Određen je minimalni broj djelatnika, a veći broj djelatnika će se zapošljavati ovisno o potrebi i mogućnosti knjižnice.
69 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu VIII. PROSTOR, RAČUNALNA, INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA OPREMA, Članak 44. Predlaže se izmjena teksta članka 44., stavka 5., alineje 4. radi ujednačavanja naziva Upisnika: (5) - aplikacija za vođenje Upisnika digitalnih zbirki i preslika Prihvaćen Prihvaća se.
70 Hrvatsko knjižničarsko društvo VIII. PROSTOR, RAČUNALNA, INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA OPREMA, Članak 44. Članak 44., stavak 4. Članak 44. (4) izmijeniti da glasi – skeneri i ostali uređaji primjereni digitalizaciji pojedinih vrsta građe - aplikacija za obradu umnoženih primjeraka ili licencije za njezino korištenje - aplikacija za narudžbu digitalnih umnoženih primjeraka Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen. Prihvaća se: – skeneri i ostali uređaji primjereni digitalizaciji pojedinih vrsta građe Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na izraz “digitalna preslika”. U Pravilniku o obveznom primjerku (članci 2. i 10.) koristi se izraz “digitalna preslika” kao već ustaljeni izraz u knjižničarskom nazivlju.
71 Hrvatsko knjižničarsko društvo VIII. PROSTOR, RAČUNALNA, INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA OPREMA, Članak 44. Članak 44, stavak 2. KOMENTAR: Knjižice nemaju odluku o opsegu djelatnosti? Potrebno objašnjenje. Primljeno na znanje Ne radi se o formalnoj odluci nego organizaciji posla.
72 Sveučilišna knjižnica u Splitu IX. SREDSTVA ZA RAD DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 45. U članku 45, stavak 2, predlaže se prebacivanje postojećeg teksta iz stavka 2 u novi stavak 3 te uvođenje novog teksta u stavak 2 tako da glasi: (2) Osnivač osigurava sredstva za opremu, poput skenera, potrebnih aplikacija za lokalnu obradu, računala primjerene kvalitete za obradu i upravljanje digitalnom građom s pristupom na lokalnu i javnu mrežu, računala primjerene kvalitete za knjižničare s pristupom na lokalnu i javnu mrežu, računala za korisnike s pristupom na lokalnu i javnu mrežu, telefon, pisač. Nije prihvaćen Navedeno u članku 44. stavku 4.
73 Sveučilišna knjižnica u Splitu IX. SREDSTVA ZA RAD DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 45. Predlaže se prebacivanje i izmjena teksta iz članka 45, stavak 2 u stavak 3, tako da stavak 3 glasi: (3) Prilikom određivanja iznosa sredstava za rad digitalne knjižnice ministarstvo/osnivač treba osobito voditi računa o: - misiji, ciljevima i zadaćama digitalne knjižnice - veličini i vrsti digitalne građe - načinu i opsegu provođenju digitalizacije građe te potrebnoj opremi, djelatnicima i ostalim resursima potrebnim za dostavu pripremljenog primjerka Hrvatskoj digitalnoj knjižnici - broju i vrsti usluga digitalne knjižnice - broju korisnika - razini automatizacije radnih procesa i usluga - troškovima održavanja i razvoja softvera i tehničke opreme - uključenosti knjižnice u procese izgradnje digitalnih zbirki i repozitorija - troškovima poslova digitalizacije na zahtjev - troškovima prihvata obveznog primjerka - troškovima dodjele identifikatora - troškovima izrade i ažuriranja metapodataka - troškovima provedbe posebnih projekata (kreativna nadgradnja, predstavljanje, promidžba) - troškovima održavanja i kalibriranja opreme za digitalizaciju te nabave rezervnih dijelova - troškova digitalizacije građe izvan ustanove - troškova osiguranja i prijevoza građe - troškova obrade preslika - troškova postupka OCR-a, izrade strukturalnih metapodataka i ostalih vrsta podataka - troškova nabave digitalne građe iz inozemnih ustanova za izgradnju digitalne zbirke Croatica - troškova međunarodne suradnje (članstvo, sudjelovanje na stručnim skupovima) - troškova edukacije - troškova istraživanja podataka o autorima, provedbe pažljive potrage (djela siročad, rasprodana djela) i drugo. Nije prihvaćen Navedeno u članku 45. stavku 2.
74 Sveučilišna knjižnica u Splitu IX. SREDSTVA ZA RAD DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 45. Predlaže se izmjena članka 45, stavak 1. Budući da se radi o jedinstvenom nacionalnom sustavu Hrvatske digitalne knjižnice s mrežom digitalnih knjižnice, predlaže se da se i izmjena u financiranju te tekst stavka 1 glasi: (1) Nadležna ministarstva osiguravaju sredstva za rad sustava Hrvatske digitalne knjižnice koji će omogućiti izgradnju nacionalne mreže digitalnih knjižnica Republike Hrvatske, što uključuje sredstva za troškove koji su specifični za osiguravanje uvjeta rada digitalnih knjižnica, poput osiguranja infrastrukture (poslužitelj, diskovni prostor,…), nabave i održavanja sustava Hrvatske digitalne knjižnice, nabave aplikacija i licenci. Nije prihvaćen Sredstva osigurava osnivač, te je time dovoljno jasno određeno tko osigurava sredstva za rad digitalnih knjižnica.
75 Hrvatsko knjižničarsko društvo IX. SREDSTVA ZA RAD DIGITALNE KNJIŽNICE, Članak 45. PRIJEDLOG: Dopuna: …osiguravaju osnivači, MKM (putem prijave knjižnica na natječaj za prijave javnih potreba u području digitalizacije KMA građe) te uključujući financijere utvrđene standardima za pojedine vrste knjižnica… Prihvaćen Odlučuje Ministarstvo kulture i medija s obzirom da se prijedlog odnosi na financiranje.
76 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA DIGITALNE KNJIŽNICE, PRILOG 1.  Preporučeni formati   PRILOG 1. [dodati neke video formate poput:] MP4 (video format) AVI (video format) Prihvaćen Privaćeno