Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mateo Klanac PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se sa prethodno navedenim navodima kolega. Nova norma od 7 riješenih i provedenih spisa predstavlja dodatno opterećenje na i ovako preopterećeni posao službenika (referenata). Osobno smatram da povećanjem dnevne norme, osim što predstavlja teško ostvariv očekivani radni učinak svakog pojedinog službenika, kumulativno povećava i mogućnost pogrešaka kod donošenja odluka, previda, omaški i/ili pogrešne provedbe. Obzirom na činjenicu na koju je već prethodno ukazano, da za svaku donesenu odluku ili izraženo mišljenje nije pružena adekvatna pravna zaštita, predložene odredbe bez sumnje idu na teret i na eventualnu štetu službenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Zlata Elez PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Vezano za prijedlog predmetnog Pravilnika, mene zanima je li se, predlažući istog, vodilo računa i o odgovornosti i kvaliteti posla kojeg z. k. referent obavlja!? Naime, svi znamo da su kvaliteta i kvantiteta često oprečni pojmovi. Svakodnevno smo svjedoci toga da se zbog brzine i „hvatanja“ (i do sada nedostižne) norme, događaju brojne pogreške, koje opet rezultiraju brojnim ispravcima i prigovorima, dakle, novim spisima. I onda se nameću slijedeća pitanja: 1. Koja je svrha „srljanja“ i površnog rješavanja spisa kad će takav rad generirati nove spise i u konačnici broj neriješenih spisa porasti? 2. Kako pored tolikog broja riješenih spisa napisati kvalitetno odbijajuće rješenje koje će stranka razumjeti i radi kojeg se, u konačnici, z. k. referent neće sramiti kad ga bude čitao sudac koji će rješavati po prigovoru ili žalbi? 3. Je li dobar referent onaj koji će dnevno „izbaciti“ 7 rješenja, neovisno što će iz tog dodatno proizići možda 1 spis radi ispravka i možda 2 spisa prigovora ili onaj koji će savjesno i trajno riješiti jedan spis manje, ali bez daljnjeg generiranja dodatnih spisa? Nadalje, nameće se i pitanje koliko se vodilo računa o naoko jednostavnim, a iznimno složenim spisima, koji se odnose na samo jedan zemljišnoknjižni uložak, npr. upisu pomorskog dobra i sl., gdje je prije donošenja odluke potrebno proučiti brojne zakone, što iziskuje i dodatno vrijeme, a bome često i iznadprosječne sposobnosti koje svi z. k. referenti baš i nemaju. Problem su i spisi odnosno prijavni listovi kojima se formiraju nerazvrstane ceste, jer se u pravilu protežu kroz 50-tak i više uložaka, a u našem Z. k. odjelu ima ih podosta… Posebna priča su spisi za katastarske općine u kojima zemljišna knjiga nije osnovana, npr. Donje Selo, u kojima se traži upis i uknjižba prava vlasništva i po 100-tinjak katastarskih čestica. I sad, zamislite pregledati isprave za svaku česticu ponaosob, potom za svaku od njih, sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama, otvoriti posebni uložak…Koliko se takvih spisa može napraviti u jednom danu? Ili je možda bolje preformulirati pitanje: Koliko dana je potrebno za napraviti takav spis? Pored svih ovih problema, nije zanemariv ni problem rada sa strankama. Svi smo mi svjedoci kako su stranke jako nezadovoljne (opravdano ili neopravdano) radom tzv. „državnog aparata“ i imaju svakodnevne pritužbe, na koje naši nadležni pred medijima moraju davati suvisle odgovore. Prvo: oni su u jako nezahvalnom položaju, a drugo: takve pritužbe opet će se „razbiti o glavu“ nas najnižih službenika, u ovom slučaju z. k. referenata. Nikad, a pogotovo danas ljude se nije moglo brzinski „otkantati“. Stranke dođu po informaciju, uvid u zemljišnu knjigu, zbirku i sl., a ne nužno po vlasnički list koji se jedino vrednuje, i naša dužnost je da joj tu informaciju pružimo. Ljubazno, strpljivo i dostojanstveno, jer mi smo tu radi stranaka, a ne stranke radi nas. U konačnici, i financiramo se iz džepova poreznih obveznika, što nam ne daje za pravo da, robujući okvirnim mjerilima, prouzrokujemo nezadovoljstvo i brojne pritužbe, koje opet rezultiraju nezadovoljstvom čitavog građanstva i nadležnog Ministarstva. Eto, nadam se da će se i o prednje navedenom bar malo povesti računa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
3 Grga K. PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Neki komentatori navode nedostatak radnog vremena za komentiranje po pojedinim člancima ovog pravilnika. Očito svoje radno vrijeme smatraju vremenom predviđeno za pregledavanje interneta, a to je čest slučaj u nekim zk odjelima. Osim problematike nedovoljne posvećenosti poslu koju se ovim pravilnikom donekle pokušava umanjiti, potrebno je urediti i ostale probleme koji se događaju u zk odjelima uslijed prekoračenja ovlasti; npr. bezrazložnog uskraćivanja uvida u zemljišnu knjigu koja je JAVNI registar i upravo javnost i dostupnost su njena osnovna načela (naravno kako dokaz pravnog interesa mora postojati kod postupaka koji su u tijeku, ali na to se ne odnosi ova primjedba na nerad i neupućenost pojedinih zk referanata). Nažalost osim uskraćivanja uvida u zemljišnu knjigu čest je slučaj problem pristupa zk odjelu tj. uredovno vrijeme koje se ne poštuje te neki zk odjeli, a koji imaju više stalno zaposlenih ne primaju stranke ne samo u određene sate već i određene dane i to kao što su ponedjeljak i petak. Nije prihvaćen Odnos prema strankama službenika u zemljišnoknjižnim odjelima kao i dnevni raspored radnog vremena nije predmet Pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima.
4 Aida Čubrić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se sa svojim kolegama da se prijedlogom novog Pravilnika cilja na povećanje već i onako prevelikog opsega poslova i zaduženja ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata i zemljišnoknjižnih referenata bez posebnog ovlaštenja. Obzirom da su se moje kolege dobro potrudile i već iznijele moja razmišljanja glede prijedloga novog Pravilnika u cijelosti i analize po čl., pa da ne ponavljam isto ono što je već tako pametno izloženo i predloženo, mogu samo kratko zaključiti: ne može se od nas očekivati 7 riješenih, provedenih i otpremljenih spisa, jer niti jedan zemljišnoknjižni odjel ne dobiva samo „jednostavne spise“. Predlagatelji ovog Pravilnika to ni ne mogu znati jer dugi niz godina nisu rješavali spise. Stoga kad dođe vrijeme za slijedeći prijedlog promjene Pravilnika, potrebno i pametno bi bilo konzultirati se sa zemljišnoknjižnim referentima koji i rješavaju spise, odnosno voditeljima odjela radi poboljšanja i olakšavanja rada zemljišnoknjižnim referentima i u konačnici zemljišnoknjižnim odjelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Ivana Bunić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se s kolegama. Također vas pozivam da dođete kod nas na 7.kat Sky office-a (open space prostor) i da nadgledate kako izgleda jedno etažiranje (pisanje rješenja i osobito provedba) u stvarnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Sanda Šantić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se s komentarima kolega, jer postoji mnogo problema koje ovaj pravilnik ne rješava. Naročito se slažem s komentarima kolegice Suzane Plivelić koja je iznijela problematiku novog Pravilnika po člancima, a posebno u dijelu o vrednovanju spisa odnosno načinu na koji bi trebalo računati ispunjenje norme u situaciji kada je predloženo više upisa, više ovlaštenika, uložaka te posebnih dijelova nekretnine. Normiranje u kojem nisu obuhvaćeni svi poslovi, ili su normirani na način da je normu nemoguće postići djeluje demotivirajuće, s obzirom da povećani opseg poslova nije popratio povećanje koeficijenta složenosti poslova, te poboljšane uvjeta rada. Predlažem da kod budućih prijedloga promjene Pravilnika , predlagatelji provedu koji mjesec u zemljišnoknjižnom odjelu i rješavaju spise sukladno normi koju se predložili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Ivana Galović PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se sa svim kolegama i kolegicama koji su iznjeli svoja mišljenja. Pravilnik je napisan nerealno, demotivirajuće i smatram da nije prilagođen svim specifičnostima obavljanja poslova u z.k. odjelu, budući da imamo manje i veće z.k. odjele koji funkcioniraju na sasvim različit način. Prvo što se tiče poslova zaprimanja podnesaka, prijedloga, zamolnica, izdavanja z.k. izvadaka, općenito rada na šalteru, brojka koja se dnevno traži da jedan referent obavi je, morat ću reći, stvarno smiješna i mislim da bi svi koji smo ovdje komentirali voljeli znati otkuda ste izvukli tu brojku... Ne znam da li ste svjesni, ali ne može se predvidjeti koliko će stranaka dnevno doći na šalter, tj. koliko će prijedloga biti zaprimljeno, z.k. izvadaka izdano, koliko će pošte dnevno doći, jer svaki dan je drugačiji, sa raznim slučajevima i strankama, na koje izgubiš ponekad jako puno vremena, a nigdje se to ne vidi, dakle referent jednostavno ne može na to utjecati. Možda bi trebalo uzeti u obzir broj stranaka koje dođu na šalter, jer neki dođu samo po informaciju, na što potrošiš vrijeme, a statistički se nigdje ne vidi, ali niti to ne možeš unaprijed predvidjeti. Nadalje, u odnosu na rješavanje, ne može norma po referentu biti ista u velikim i malim z.k. odjelima, budući da veliki z.k. odjeli imaju puno referenata, način rada je drugačiji, neki samo rješavaju, neki provode rješenja, neki oboje, a činjenica je i da imaju kancel, pa z.k. referenti ne moraju raditi otpremu, ulaganje dostavnica, iskazivanja pravomoćnosti i arhiviranja spisa što itekako oduzima vrijeme, dok u malim z.k. odjelima svi referenti rade sve. Što se tiče da se iskazivanje pravomoćnosti i brisanje zabilježbi odb. i odbač. prijedloga neće posebno iskazivati, već da će se računati kao dio spisa koji je već riješen, ne slažem se, jer se i na to troši vrijeme i smatram da treba biti navedeno prilikom iskazivanja statistike, jer ispada da nisi ništa radio, a izgubio si vrijeme na to. Što se tiče broja riješenih predmeta, ne može spis biti spis i ne može se istom normom smatrati recimo 7 spisa od po 1 zk. uložak i 7 spisa da svaki recimo ima po nekoliko uložaka... ili neki složeniji spis, na kojem samo za pripremu da bi počeo pisati rješenje treba određeno vrijeme, zatim vrijeme na pisanje rješenja i vrijeme za provedbu takvog velikog i opsežnog rješenja. Mislim da se ranije prije dosta godina, u svakom predmetu iskazivalo koliko upisa je učinjeno u svakom rješenju i to je recimo bilo ok, pa se po tome mogla na neki način vidjeti težina spisa. Također, spis u kojem je potrebno donijeti odbijajuće rješenje također ima svoju težinu, zbog pisanja obrazloženja i računa se kao 1 spis, a na njemu izgubiš duplo više vremena nego da si recimo udovoljio prijedlogu... Kao što je jedan kolega ranije napisao i ja smatram da bi cijenjena gospoda koja su pisala ovaj novi pravilnik trebali posjetiti određene z.k.odjele, male i velike i proučiti rad z.k. referenata iz prve ruke, možda čak i probati odraditi neke poslove u određenom roku onako kako je navedeno u pravilniku, pa bi možda dobili potpuniji uvid u težinu i problematiku posla koju obavlja jedan z.k. referent. Ne vidim svrhu propisane norme za rad, ako rijetko koji referent može dostići to što je propisano, a mislim i da je manjkavost pravilnika što se gleda samo na kvantitetu posla, a ne na kvalitetu posla, jer na kraju je bitna samo brojka, a posao je možda zbog žurbe i ganjanja norme obavljen nekvalitetno. Cijenjena gospoda koja su radila na predmetnom pravilniku bi trebala ozbiljno preispitati ono što je napisano i uzeti u obzir realnu sliku rada po z.k. odjelima i iako je važno da se posao radi brzo i efikasno, smatram da se treba uzeti u obzir i kvaliteta obavljenog posla. Također bi još napomenula da je uopće neshvatljivo da je pravilnik izrađen bez prethodne konzultacije struke i z.k. referenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
8 Janja Grčić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Dajem podršku svim kolegama i slažem se sa svim iznesenim stavovima i komentarima na ovaj "predivni" Pravilnik, a koji je predložen od strane ljudi koji izgleda nisu prošli rad u zemljišnoknjižnim odjelima. Izgleda da isti nemaju ni uvid da se ni dosadašnji pravilnik ne dostiže, (eventualno u odjelima gdje se predmeti odnose na jednu česticu u jednom ulošku na jednom vlasniku, a kakvih u Dalmaciji nema) važno je da se mijenja Pravilnik i da se podiže norma, a nije važno u kakvim uvjetima i za koliku plaću referenti rade. Sretno nam bilo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Denisa Merc PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Komentiranje svakog pojedinog članka zahtijevalo bi jako puno vremena, a kako vremena nemam (statistika) u potpunosti se slažem s komentarima kolega s obzirom na to da svatko od nas ima najbolji uvid u poslove pojedinoga ZK odjela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Sanja Mekinić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA U potpunosti se slažem sa svim dosadašnjim komentarima kolega. Osim navedenih poslova koje svakodnevno obavljamo, također barem jednom tjedno se susrećemo sa poteškoćama u ZIS-u koje sami moramo uklanjati budući cijeli Općinski sud u Splitu ima samo dva informatičara. Primljeno na znanje Brzina prijenosa podataka, kvaliteta internetske mreže te eventualni nedostatak kadrova informatičke struke u pojedinom sudu nije predmet Pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima.
11 Monika Mikulec Škvorc PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Apsolutno se slažem s navedenim komentarima zk. referenata, a posebno u dijelu koji se odnosi na mjerila rada..... kao što je već i navedeno u nekoliko navrata pa da se u tolikoj mjeri ne ponavljam. Znači: u manjim gruntovnicama zk. referent koji je raspoređen na poslove zaprimanja ne radi samo to, od niza drugih radnji on mora prvenstveno obavitI razgovor sa strankom (budući da većina njih koja dolazi niti sama ne zna objasniti što sve trebaju od nas). U malim gruntovnicama nema tolikog broj zk. referenata, nisu niti svi ovlašteni, pa samim time nisu niti u mogućnosti da sami odrade sve "korake" do kraja. Također ću navesti neke primjere iz prakse, a koji se odnose na rad sa strankama koji je ovim Pravilnikom najmanje vrednovan, a jako je bitan, npr.: a) Dolazi stranka – vlasnica nekretnine koja ima potencijalnog kupca koji želi kupiti njezinu nekretninu. No međutim u zk. ulošku navedeno je 18 zk. suvlasnika te joj je s obzirom na to kupac rekao da prvo mora počistiti nekretninu kako bi imao čisto stanje za kupnju. Vlasnica nekretnine nam govori kako i čime da ona počisti nekretninu budući da joj je suprug umro, a ona je bolesna i ne može ju počistiti, pokositi…. b) Dolazi stranka koja želi upis vlasništva u zk. ulošku u kojem ima upisanih 9 suvlasnika, a temeljem 9 smrtnih listova izdanih od matičnog ureda (budući da su svi upisani pokojni). c) Dolazi stranka sa podneskom na kojem je u tri rečenice napisano kako se mama i sin slažu da se upiše služni put preko mamine kat. čestice do sinove (niti na jednoj nisu ucrtane niti legalizirane kuće) te u kojem također piše da se mama slaže da se njezina kat. čestica samim time smanji sa 400 m2 na CCA 300 m2 (točno tim riječima). I tako daljeeee….. Vjerujem da i ostali kolege imaju sličnih primjera iz prakse koje bi mogli u nedogled pisati, a koji proizlaze iz rada sa strankama. Molim i apeliram na razumijevanje, savjetovanje sa strukom u pisanju, raspravi i provedbi ovog Pravilnika. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Tanja Virovec PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se s komentarima kolega s obzirom na to da svatko od nas ima najbolji uvid u poslove pojedinoga ZK odjela. Prijedlog Pravilnika je apsolutno apsurdan, inicira kvantitetu, a ne kvalitetu. Povećanjem norme, kako rješavača tako i provođača, mogao bi se povećati egzodus (koji traje već neko vrijeme) zemljišnoknjižnih referenata koji su osuđeni na odlazak u druge javne službe gdje nakon stjecanja odgovarajućih znanja obavljaju bolje plaćene poslove, manje složenosti i, dakako, uz manje odgovornosti. Nerealna je norma od 7 rješenih i provedenih spisa, s obzirom na to da, kako mi interno kažemo, „nije svaki spis isti“, nikako se ne može jednako normirati i vrednovati primjerice jedna ostavina i jedno etažiranje od 630 etaža plus 187 podjela na suvlasničke dijelove. Nadalje, apropos normiranja provedbe, provođači su tzv. „druge oči“ rješavača, potrebno je provjeriti sadržaj zbirke isprava sa sadržajem rješenja, budući da se i uz najbolju namjeru mogu dogoditi omaške te se u tom slučaju sukladno čl. 127. st. 2. rješenje o upisu ispravlja po službenoj dužnosti. Čl. 15. st. 2. definira jedan spis kao 10 posebnih dijelova u postupku povezivanja KPU i zemljišne knjige, što bi sukladno čl. 15. st. 1. značilo dnevnu normu od 300 posebnih dijelova u postupku povezivanja. Primjerice (iz prakse): provedba povezivanja od 210 posebnih dijelova je spis koji zahtijeva minimalno dva radna dana (ako je rješenje u skladu sa zbirkom isprava). U povezivanjima imamo često i neupisane posebne dijelove, ponekad uz istodobnu uknjižbu založnog prava koji se u tom slučaju upisuju na isti način kao provedba etažiranja što zahtijeva još dodatnog vremena i pažnje. Naposljetku i ono NAJBITNIJE, izostalo je savjetovanje sa strukom, odnosno voditeljima ZK odjela koji jedini imaju realnu sliku o opsegu i složenosti naših poslova. Nije prihvaćen Poslovi navedeni člankom 6. i 7. prijedloga Pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima međusobno se ne isključuju. Prijedlog pravilnika u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
13 Goran Šimičević PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Dajem podršku kolegama koji su već ranije komentirali ovaj apsurdni Pravilnik i slažem se sa većinom iznesenih stavova. Smatram čak bespredmetnim posebno komentirati i secirati određene članke prijedloga novog Pravilnika koji su pisani paušalno, vjerojatno bez neke posebno pripremljene platforme i bez uplitanja struke koja bi dala svoj glas i doprinos donošenju za nas sve, prilično važnog propisa. Ja bih stavio samo malu digresiju na ovu temu. Ono što bih želio poručiti i nama kao zk.referentima, ali i onima koji pišu ovakve Pravilnike jest, kako to da se kontinuirano radi na povećanju statistike, povećanju radnih normi, a da se pri tome ne vrednuje takav rad. Svaka izmjena Pravilnika o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika imala je tendenciju povećanja opsega poslova, koja nije istodobno praćena i povećanjem koeficijenata, samim time i plaća. Pa u svakom radnom kolektivu povećanje radnih zadataka trebalo bi za sobom nositi i određene benefite za onoga koga će takvo povećanje opteretiti. Međutim sa Ministarstva, na upućenu inicijativu o povećanju koeficijenata nismo uspjeli čak dobiti ni odgovor (ili možda jesmo, ne znam?) Istina jest, da je digitalizacijom omogućen lakši rad službenika, ali su digitalizacijom i nametnute druge vrste poslova koje do tada nisu postojale. U svakom slučaju svi zajedno trebamo razmisliti i dignuti glas protiv neosnovane težnje poslodavca za povećanjem opsega poslova koji nam se tendeciozno pokušava nametnuti, a da isto nije popraćeno odgovarajućim pokrićem. Danas ili sutra, vjerojatno će biti nametnuto i rješavanje posebnih postupaka pa ćemo imati ovlasti kao i suci, ali koje neće biti popraćeno i zaštitom koji imaju suci (oni su ustavna kategorija, a mi službenici), a kamo li da ćemo biti plaćeni približno kao suci, iako ćemo možda obavljati skoro identične ili slične poslove. Uglavnom, NE potpora ovakvom Pravilniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Nikolina Vrlec PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Obzirom na predloženi Pravilnik, teško je u kratkim crtama izraziti silno nezadovoljstvo. Mnogo je problema koje ovaj pravilnik ne rješava, ne razlikuje. Koliko su zemljišnoknjižni odjeli specifični, ne treba puno govoriti. Razlikuju se prakse, razlikuje se unutarnja raspodjela poslova, razlikuju se velike i male gruntovnice, različite su usklađenosti zemljišnoknjižnih podataka sa katastrom, imamo izgorjelih i uništenih knjiga imamo stare i informatički polupismene stranke itd. Kako bi ovaj Pravilnik zaživio izgleda da bi zk. odjel trebao baratati sa apsolutno sređenim i čistim zemljišnoknjižnim podacima, bez ikakvih stranaka, bez javljanja na telefon, bez „teških spisa“ i tako dalje. Čista idila. Ima netko da radi na taj način? Naš zemljišnoknjižni odjel u Zlataru je isto specifičan odjel , svi radimo sve, mala smo gruntovnica sa velikim problemima. Postotak nesređenih podataka o vlasništvu je ogroman. Najveća naša problematika javlja se još od 1941.godine kada su izgorjele pojedine zemljišne knjige. Od tada se evidencija podataka o vlasništvu nekretnina za koje je zemljišna knjiga izgorjela vodi u zbirci sudbeno položenih isprava. Nemamo novu izmjeru niti ikakve pokušaje gradova i općina da se krene sa postupcima nove izmjere, a koja je neophodna za dopunu zemljišnih knjiga. Kolege koji su se susretali u svojem radnom vijeku sa evidencijom o vlasništvu nekretnina iz zbirke sudbeno položenih isprava /tzv. POLOVI/ razumjeti će da je izdavanje potvrde o vlasništvu iz zbirke sudbeno položenih isprava često dugotrajan i iscrpljujući posao. Podržavam sve komentare kolega iz drugih zemljišnoknjižnih odjela i slažem se sa svakim od njih, a ukoliko se pojavi sumnja u istinitost svih naših komentara predlažem odslušati jedan radni dan sa strankama, obaviti razgovor, napraviti nacrt uloška iz podataka iz Zbirke sudbeno položenih isprava, riješiti elaborat preko 200 i više čestica radi formiranja ceste, a od kojih je za 50 čestica knjiga izgorjela i tako dalje. Tek onda se može pokušati normirati rad jednog zk. službenika koji je u svojem zanimanju detektiv, psiholog, predavač, inicijator, projektant, geodet, sociolog i tome slično. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
15 ivana drpić šušula PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Uvidom u prijedlog Pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima nije moguće utvrditi koja je njegova intencija osim da demotivira zemljišnoknjižne referente i da im do znanja da jednako kako mediji tako i nadređeni ne cijene njihov trud i rad. Naime, za primijetiti je da čitav zemljišnoknjižni odjel nije u mogućnosti ispuniti trenutne normative, te je smiješno dodatno ih povećavati, a da se uvjeti gotovo nisu ni promijenili u roku posljednjih desetak godina. Posebno bih se osvrnula na elektronsko zaprimljene podneske koje ne sadrži sadržaj te je kod rada na spisima potrebno svaki otvoriti ručno da bi se utvrdilo na što se odnose, kao što je bio običaj dok nije postojala elektronska pisarnica. Tu je i gubljenje vremena u ispravcima naziva isprava, adrese predlagatelja i iznosa pristojbe što oduzima dodatno vremena. Referenti se dodatno ne educiraju, niti im je ovakvim mjerilima ostavljeno vremena da prouče propise, već se od njih očekuje da i kod složenih spisa donose brze odluke, a da pritom znaju da svaki i najmanji propust može rezultirati kaznenom prijavom. Glede stavki o vrednovanju riješenih spisa moramo naglasiti kako broj uložaka/ovlaštenika/etaža (samo kod etažiranja) nije jedino mjerilo o obimu spisa, ovo stoga jer postoji mnogo predmeta: - 1 uložak gdje se traži upis/brisanje nekog prava, a na preko i 50 etaža (po pravilniku je to očito 1 spis budući se samo kod etažiranja gleda broj etaža); - 1 uložak, koji se sastoji od preko 50 tijela i u kojem ulošku svako tijelo posebno moramo mijenjati; - spisi u kojem je temelj stjecanja preko 10 isprava; - spisi u kojima se ne vrednuje dostavna naredba (ovo najviše kod prijavnih listova gdje se po normativu vrednuje kao npr. 1 spis, a uz dostavnu naredbu od 100 i više primatelja, a takvih Z.U. ima podosta)…….. Glede norme provedbe od 30 spisa (ovo mislimo samo na posebne spise) tu se javlja veliki problem budući se provodi na dnevnoj bazi (otvaranje pojedinačnih, odluke o prigovorima, konačna pojedinačna) te se tim danima pored provedbe rješavaju i redovni spisi, izuzev provedbe povezivanja te se javlja pitanje na koji način u tim slučajevima kontrolirati i vrednovati normu. Nadalje, norma dežurstva, ne bi trebao biti broj izdanih izvadaka, zbirki ili potvrda, već broj zaprimljenih stranaka (kako je to i bilo određeno u starom pravilniku), a budući ne traže sve stranke izvatke, već se radi i o prekomjernom broju uvida u zemljišne knjige i zbirke isprava te se navedeno ne vidi u ZIS programu, ali s obzirom da posjedujemo redomat, navedeni podaci se mogu dostaviti. Na ovo posebno skrećem pozornost budući je odredbom čl. 4. starog Pravilnika o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika propisano kako je službenik dnevno dužan davati obavijest 40 stranaka, a mi ovisno o danu zaprimimo i po cca 120 stranaka (na dva dežurna referenta) iz čega je razvidno kako referent svoju normu u danima dežurstva svakako ispuni. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent u 21 spis treba donijeti rješenja o upisu za koja su nacrti pripremljeni od strane zemljišnoknjižnog referenta koji nema posebno ovlaštenje koji je početnik nema nikakvo znanje ni odgovornost. Iz toga je razvidno da takav referent mora napraviti trostruko više od svog kolege koji donosi rješenje, provodi upis i otprema rješenje elektronskim putem. Naime, sama činjenica da ne mora pisati rješenje i provoditi upis nimalo mu ne olakšava. Te se stoga postavlja pitanje čime je takav referent zaslužio da za istu naknadu snosi puno veću odgovornost. Za pretpostaviti je da se ovakvim pravilnikom neće postići željeni rezultati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
16 Marija Švarc PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Vezano uz čl. 13- Podržavam broj od 25 prijedloga, ako ne obuhvaća skeniranje ulaznih isprava, te da se posebno normira broj skeniranih ulaznih isprava, kao posebna radnja, odvojena od samog čina zaprimanja prijedloga. Vezano uz čl.14. - Podržavam mišljenje od kolega da je potrebno razlikovati spise koji su tehnički složeniji od jednostavnih spisa, te tek onda odrediti broj predmeta koji je potrebno riješiti, te da je potrebno raščlaniti i vrednovanje poslova rješavanja spisa s obzirom na broj upisa, kao što je učinjeno sa vrednovanjem provedbe. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u odnosu na poslove skeniranja podnesaka. U preostalom dijelu upućuje se na odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
17 Dunja Kodba PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA U potpunosti se slažem sa svim navedenim komentarima kolega, te također predlažem da bi bilo poželjno da se kod svih budućih izmjena Pravilnika konzultira sa voditeljima zemljišnoknjižnih odjela te zemljišnoknjižnim referentima, jer jedino osobe koje rade na takvoj vrsti poslova mogu svojim prijedlozima doprinijeti poboljšanju rada z.k. referenata. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
18 Marija Vukelić Žnajder PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Predloženi pravilnik ne obuhvaća različitosti u normiranju poslova kod malih sudova, niti su u istom obuhvaćeni svi poslovi koje referent obavlja tokom cijelog radnog dana. Dakle rad u malim ili manjim zk. odjelima ne svodi se samo na poslove koji se negdje bilježe kao odrađeni, već se provode i svi ostali poslovi koji se obavljaju u svrhu donošenja konačne odluke u predmetu , pa i u konačnici koji obuhvaćaju i kontakt sa strankom, a ne ulaze u statističke podatke. Nadalje, ni u jednom segmentu se ne vrednuje mentoriranje koje zahtjeva strpljivost i iznimnu koncentraciju tokom cijelog dana, pa stoga iziskuje i mnogo više vremena. Slažem se sa komentarima svih kolega , a naročito se slažem sa komentarima kolega Suzane Plivelić i Damjana Robića. Pravilnik izrađen na ovaj način ima za cilj povećanje poslova bilo ovlaštenih ili referenata bez posebnog ovlaštenja i dovest će do nezadovoljstva i demotivacije za rad, obzirom da je prema takvim mjerilima nemoguće ostvariti normu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Nevenka Petrinjak PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Apsolutno se slažem sa komentarima kolega koji predlažu da u izradu Pravilnika treba aktivno uključiti z.k. referente i ovl. z.k. referente, a osobito voditelje z.k. odjela. Voditelji su najbolje upućeni u svakodnevni rad i angažman z.k. referenata, i stvarna iskustva voditelja z.k. odjela bili bi najbolja smjernica za izradu REALNOG Pravilnika o mjerilima za rad z.k. referenata. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
20 Nevenka Petrinjak PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Iz Pravilnika se ne može iščitati normiranje niza radnji koje ovlašteni z.k. referent mora obavljati, osobito ako je nekome i mentor pa mora kontrolirati i pregledavati tuđi rad. Ukoliko savjesno i odgovorno preuzima tu ulogu mentora, naravno da i na poduku o rješavanju predmeta i o pravilnoj primjeni propisa i zakona u praksi, gubi puno radnog vremena, ulaže puno truda i nadasve znanja, koje mu nigdje nije vrednovano. Nije prihvaćen Predmetno je normirano člankom 14. stavkom 1. podstavkom 7. prijedloga Pravilnika.
21 Iva Hainž PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se s kolegama iz drugih zemljišnoknjižnih odjela da se prijedlogom novog Pravilnika cilja se na povećanje već i onako prevelikog opsega poslova i zaduženja ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata i zemljišnoknjižnih referenata bez posebnog ovlaštenja. Kod budućih prijedloga promjene Pravilnika potrebno je konzultirati se sa zemljišnoknjižnim referentima koji i rješavaju spise, odnosno voditeljima odjela radi poboljšanja i olakšavanja rada zemljišnoknjižnim referentima. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
22 Vesna Hasija PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Slažem se sa svim naprijed navedenim komentarima kolega te također predlažem da se kod svih budućih promjena Pravilnika obavezno konzultira sa zemljišnoknjižnim referentima ili sa voditeljima svih z.k. odjela jer jedino osobe koje rade na tim poslovima mogu i doprinjeti svojim prijedlozima poboljšanju i olakšanju rada z.k. referenata. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
23 Andreja Zeljak PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Ovaj prijedlog novog Pravilnika pojačava opseg poslova i zaduženja zemljišnoknjižnih referenata i ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata, koji su ionako već previše opterećeni. Predlažem da se kod sastavljana prijedlog novog pravilnika konzultira sa zemljišnoknjižnim referentima odnosno sa voditeljima zemljišnoknjižnih odjela. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
24 Josip Draganić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Donošenje ovog Pravilnika, kao što ću primjedbama i napomena na određene članke istaknuti, je preuranjeno i prekoredno, da ne velim ishitreno, obzirom da bi on trebao vrednovati i postavljati kriterije za rad zk. službenika za poslove koji su im određeni i stavljeni u obavljanje provedbenim i organizacijskih Pravilnicima koje temeljem čl. 232. i 238. ZZK je potrebno donijeti, a tek onda kad se njima definiraju i urede svi potrebni poslovi, onda kao propis kojima se ti poslovi vrednuju, normiraju i ocjenjuju donosi pravilnik o mjerilima za rad, a ne obrnuto. Nadalje, ovakvo puko prepisivanje i kompiliranje Pravilnika o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika iz 2012. godine, i neuređivanje u detalje određenih novih vrsta poslova i predmeta, da ne velim specifičnosti samog zk. pravnog područja koje je doživjelo, kako normativno-pravne, društvene, tako i tehničke promjene, nije nikom od interesa, jer osim dodavanja (povećavanja) 1 spisa kao norme za odlučivanje s provedbom i bez, odnosno određenih stvari samo kod provedbe, propušteno je vrednovati i utvrditi mjerila za određene poslove, što sam kroz primjedbe i prijedloge kroz ovaj Pravilnik i naglasio kao nužnu potrebu. A i donošenje nacrta Pravilnika o mjerilima, bez sudjelovanja predstavnika najvećeg zk.odjela, odnosno ostavljanje samo opcije davanja primjedba i prijedloga kroz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a ne uzimajući time u obzir određene probleme i specifičnosti svih novih poslova stavljenih u opis poslova zk. referentima, je krajnje neozbiljno i kontraproduktivno, te ostavlja otvoreno pitanje koja je uopće namjera i koji je interes za donošenje ovakvog neadekvatnog i krnjeg Pravilnika, gdje je određen broj poslova zk. referenata ostao skroz izvan normiranja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Josip Draganić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA "Pravilnik o okvirnim mjerilima za rad zemljišnoknjižnih sudova." Predmetnim čl. 124. ZZK propisano je da će ministar urediti pravilnikom mjerila za rad zemljišnoknjižnih sudova, a ne službenika, sukladno tome predlažem da se i naslov pravilnika izmijeni sukladno tome, a sam predmet (na što se odnosi) određuje Pravilnik u svom čl. 1., u suprotnom već u startu imamo suprotnost sa odredbom čl. 124. ZZK, te dodati riječ „okvirna“ ispred mjerila, obzirom da je čl. 20. st. 3. ovog prijedloga Pravilnika dana mogućnost drugačijeg određivanja mjerila, a i iz obrazloženja čl. 124. ZZK proizlazi da će ministar donijeti pravilnik kojim se uređuju „posebna“ mjerila za rad zk. službenika. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na dodavanje riječi „okvirna“ ispred riječi „mjerila“. U preostalom dijelu prijedlog nije prihvaćen jer se ovim pravilnikom uređuju, između ostalog, mjerila za rad samo službenika u zemljišnoknjižnim odjelima.
26 IVANA BOCOR PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Što se tiče odredbe čl. 15., u kojoj je raščlanjeno i normirano po pojedinim vrstama upisa, smatramo da je nužno da se isto propiše i normira i u odnosu na rješavanje spisa, jer službenik koji donosi rješenje isto mora utvrditi činjenično stanja i primijeniti određeni pravni propis, izraditi, provjeriti i nakon toga provesti te otpremiti rješenje elektroničkim putem (npr. OGS Zagreb ima prijedloge za etažiranje po stotinjak posebnih dijelova, upise nerazvrstanih cesta u više od 100 uložaka, u kojima je prije donošenja rješenja potrebno provjeriti nekoliko stotina osoba u JRO MUP radi utvrđivanja točnih adresa, zbog zastarjelih podataka zemljišne knjige i pisanja ispravne dostavne naredbe, simultane hipoteke u velikom broju uložaka i brisanje takvih hipoteka, što sve zahtijeva pojačani oprez prije izrade samog rješenja i provedbe. Zbog navedenog smatramo da je nužnim definirati složenost redovnih zemljišnoknjižnih predmeta vrlo detaljno, jer ovakav način definiranja je površan. Na primjer, ako imamo samo provedbu upisa posebnih dijelova i etažiranja koje ima 50 etaža, službenik koji to radi ostvario je normu kao da ima 5 spisa. A ako ste istovremeno donijeli rješenje o uspostavi vlasništva na 50 etaža, proveli i otpremili, prema ovakvom sadržaju pravilnika riješen je samo jedan spis. Isto tako, što se tice rada sa strankama, sve manje ih traži izvatke iz zemljišne knjige, a sve više traže uvide u ručno vođene knjige, zbirke isprava često traže na uvid, ali ne žele uvijek ovjerene kopije. Najvise se traze uvidi u spise, pa se često zna dogoditi da se jedna stranka zadrži i do sat vremena. Zbog već ionako prevelikog opsega posla, usvajanjem ovakvog Pravilnika potaknut će se još veći odlazak kvalitetnih referenata u druga tijela državne (lokalne ili regionalne) uprave. Ovlašteni i neovlašteni referenti se osjećaju zakinuto i nemotivirajuće zbog sve većeg opsega posla dok koeficijent složenosti poslova ostaje isti, što doprinosi tome da se na objavljeni oglas za zapošljavanje u ZK odjelu ne prijavi niti traženi broj ljudi. Slažem se s komentarima Božene Busić, Jelene Brico i Damjana Robića. Nije prihvaćen Poslovi odlučivanja i provedbe upisa se međusobno ne isključuju. Upućuje se na odgovore na komentare uz članke 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
27 Jelena Brico PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Ovakvim prijedlogom novog Pravilnika vidljivo je da se cilja na povećanje već i onako prevelikog opsega poslova i zaduženja ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata i zemljišnoknjižnih referenata bez posebnog ovlaštenja. Slažem se sa komentarima Božene Busić i Marije Horvat te osvrtom Božene Busić glede pravne zaštite ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata kod donošenja odluke. Također predlažem, kao što je predložio Damjan Robić, da se kod budućih prijedloga promjene Pravilnika obavezno konzultira sa zemljišnoknjižnim referentima te da predlagatelji Pravilnika provedu koji mjesec u zemljišnoknjižnom odjelu i rješavaju spise sukladno normi koju su predložili i tek onda, nakon što su okvirno stekli uvid u poslovanje zemljišnoknjižnog odjela, predlažu promjene u cilju poboljšanja i olakšavanja rada ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata, što ovdje nije slučaj. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
28 Stipe Zorica PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA ZK ODJEL SINJ Sinj, 26.travnja 2021.godine Primjedbe vezane za izmjene pravilnika o normi zk. referenata: 1. primjedba se odnosi na normu od sedam riješenih i provedenih spisa dnevno. Smatramo da je to previše budući mi imamo dosta rješenje (rješenja o nasljedjivanju) i provedbu u dosta zk uložaka, tako da bi za takve predmete trebalo da se riješe i provedu više dana. 2. primjedba kod rješavanja zabilježbi spora, uglavnom se radi o zk. ulošcima gdje je upisano po stotine ljudi koje treba unijeti i u ZIS i dostavnu naredbu što iziskuje dodatno vrijeme. 3. primjedba kod zaprimanja predmeta iz OSSN dodjele (ti predmeti ne idu u normu referentima, a isti ih moraju plombirati što iziskuje dodatno vrijeme. 4. primjedba referenata koji rade sa strankama (stranke traže uglavnom zk izvatke za ostavinske rasprave i centar za socijalnu skrb . a koko je na našem području puno osoba istog imena i imena oca , stoga je potrebno svaki put otvoriti ručno vođene knjige, na što se gubi dosta vremena(. 5. primjedba referenata koji rade sa strankama (konferencija sa strankama koja ne ulazi u normativ zk. referenata). 6. primjedba se odnosi na rješavanje i provedbu predmeta (svaki peti uložak jedan predmet, ali referentu koji radi samo na provedbi, a kojeg mi nemamo, jer svi koji rješavaju i provode svoja rješenja). Voditelj odjela: Stipe Zorica Primljeno na znanje Upućujemo na odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika. Posebno se napominje da je prijedlogom Pravilnika predviđeno da u zemljišnoknjižnim odjelima u kojima zemljišnoknjižni referenti sami ispisuju dostavnice i omotnice, u poslovima odlučivanja, norma iznosi 6 spisa, odnosno, predložena norma jednaka je normi propisanoj važećim Pravilnikom o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika („Narodne novine“, broj 64/12.). Štoviše, temeljem prijedloga ovog Pravilnika, ta norma može biti i bitno smanjena jer se poslovi rješavanja i provedbe međusobno ne isključuju, a u slučajevima iz članka 20. prijedloga Pravilnika, moguće je odrediti i drugačija mjerila rada, kako za pojedinog službenika tako i za čitav zemljišnoknjižni odjel.
29 Ivana Špika PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA - prva primjedba se odnosi na normu od 7 riješenih i provedenih predmeta dnevno. To je previše budući imamo puno predmeta koji se odnose na rješavanja i provedbu u 50 i više zk. uložaka. Da bi se jedan takav predmet riješio i proveo potrebno je više dana, a to se onda u normu računa kao jedan predmet. - druga primjedba se odnosi na to da se onom referentu koji rješava i provodi predmet računa svako 5 uložak kao jedan predmet, a ne referentu koji radi samo na provedbi jer mi takvih referenata nemamo, dakle nemamo referenata koji samo rade na provedbi već imamo referente bilo ovlaštene bilo neovlaštene koji i donose rješenja i provode ta rješenja Primljeno na znanje Poslovi odlučivanja i provedbe upisa međusobno se ne isključuju. Upućuje se na odgovore na komentare uz članke 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
30 Suzana Plivelić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA čl.5.st.4. molim razjašnjenje pojma „ već osnovani spisi“. čl.8.st.1. molim razjašnjenje pojma „izdvajanje priloženih spisa“ čl.13. podstavak 1. – podržavam broj od 25 prijedloga, ukoliko ne uključuje skeniranje ulaznih isprava. Predmeti koji dolaze mogu imati 2 ili 20 ulaznih isprava različitih opsega . Moj sud još ne radi skeniranje ulaznih isprava, kao i većina sudova u RH, te je nemoguće paušalno odrediti broj. Predlažem da se posebno normira broj skeniranih ulaznih isprava , kao posebna radnja, odvojena od samog čina zaprimanja prijedloga. čl. 13. podstavak 2 . –broj od 200 zahtjeva ( zamolnica) je fizički nemoguće zaprimiti s obzirom da isto zahtjeva (čl.5.st.3.) unos podataka o podnositelju zahtjeva i sadržaju zahtjeva. Prethodno treba te zahtjeve otvoriti iz koverte, pročitati sadržaj te tek onda unositi podatke . Ne vidim niti količinsku relaciju odnosu na broj od 25 prijedloga za upis. čl.13. podstavak 3. - 90 podnesaka na već osnovane spise . Nije jasno što su već osnovani spisi. Ukoliko je riječ o dodatnom zaprimanju , broj od 90 podnesaka smatram previsokim jer svaki od tih predmeta treba pronaći pa tek onda unositi podatke . Ujedno, i ovdje se postavlja pitanje skeniranja ulaznih isprava, ukoliko je riječ o predmetima koji dolaze neposredno ili poštom. Ova dva podstavka nisu jasna i smatram da je riječ o previsokim brojkama , koje treba moći staviti u neki odnos prema broju od 25 prijedloga za upis. Ne znam koja je razlika između zaprimanja prijedloga za upis i zaprimanja na već osnovane spise. čl.14. Potrebno je razlikovati spise koji su tehnički složeniji od jednostavnih spisa , te tek onda odrediti broj predmeta koji je potrebno riješiti. Predmeti u kojima se upisuju hipoteke na veći broj posebnih dijelova, upis posebnih dijelova, ceste, komunalna infrastruktura koji zahvaćaju veliki broj uložaka, ostavinski predmeti u više uložaka. Predmete treba razdvojiti prema broju upisa koje će rješenje proizvesti. Bez obzira na mogućnosti ZIS-a koje znatno pomažu kod rješavanja predmeta, treba voditi računa da podaci preneseni iz ZIS-a nisu u duhu hrvatskog pravopisa te ih treba popravljati . S obzirom da su poslovi provedbe raščlanjeni s obzirom na broj upisa, isto je potrebno učiniti i kod poslova rješavanja spisa, jer da bi se predmet točno riješio , potrebno je prije samog donošenja rješenja provjeriti niz podataka ( uvid u JRO radi točnih adresa radi dostavne naredbe s obzirom na često stare podatke zemljišne knjige i slično ). Također, podstavak 7. „ u 21 spis donijeti rješenja o upisu ….“ , smatram da je broj predmeta prevelik, jer je kontrola tuđeg rada posebno osjetljiva i često zahtijeva vraćanje radi ispravka različitih grešaka referentu bez posebnog ovlaštenja. Ponekad je jednostavnije rješavati vlastite predmete nego kontrolirati tuđi rad. Napominjem i da se tako pregledani predmeti ne vide u statistici onoga koji je pregledavao i potpisao rješenja. Posebno me smeta što nigdje nema opisa mentorskog posla. Biti nekome mentor znači podučavati o svemu – od samih propisa koji se primjenjuju u postupku , poslova primanja stranaka, zaprimanja, rješavanja i provedbe kao i svih ostalih poslova. Taj oblik rada nije nikako vrednovan, već je dapače brojem od 21 predmeta demotivirajući za svakoga tko je nekome mentor. čl.15. pozdravljam način na koji su razdvojeni predmeti prema broju upisa no bilo bi nužno u ZIS aplikaciji omogućiti funkciju praćenja broja izvršenih upisa, što sada nije slučaj. čl.18. Izdavanje izvadaka /potvrda/ispisa/preslika nije u relaciji sa brojem od 200 zahtjeva za izdavanje iz čl.13. podstavak 2. Pravilnika. U većini sudova poslove izdavanja izvadaka i zaprimanja zamolnica radi ista osoba. Treba razlikovati obično izdavanje izvadaka potvrda/ispisa/preslika na šalteru od izdavanja istih isprava putem zamolnica( naročito pristiglih poštom) , kada je potrebno prethodno pozvati i na plaćanje sudske pristojbe te iste otpremiti poštom. Izdavanje izvatka ne može biti jednako vrednovano kao davanje na uvid glavne knjige i zbirke isprava, uvida u spis, pogotovo što se isti nigdje ne bilježi kao izvršeni posao. čl.20. - s obzirom na veliki broj naročito složenih ili opsežnih predmeta smatram nepotrebnim donošenje posebnog rješenja o rasporedu službenika na te poslove. O tome računa treba voditi voditelj odjela uz nadzor suca ili predsjednika odjela u okviru poslova organizacije ZK odjela. Donošenje posebnog rješenja smatram nepotrebnim administriranjem. Stavak 4. treba biti izuzetak i ako se to već propisuje treba navesti koji su to opravdani razlozi za umanjenje ili povećanje mjerila. čl.21. je dodatno bespotrebno opterećenje voditeljima, s obzirom da iste podatke imamo u ZIS sustavu a u koji sustav uvid ima i predsjednik odjela. Time neće biti obuhvaćeni svi poslovi ali se može ocijeniti uspješnost službenika barem prema podacima koje prati ZIS. Prema svemu sudeći, za konačnu ocjenu uspješnosti rada pojedinog službenika biti će važno da svaki službenik vodi iscrpan dnevnik rada u kojem će detaljno opisati koje je vrste poslova radio ( od zaprimanja, izdavanja izvadaka, primanja stranaka do rješavanja i provedbe ), o čemu bi trebao izvijestiti voditelja koji će svoju ocjenu onda temeljiti na dnevniku rada . Ne mogu zamisliti kako će to izgledati u velikim sudovima . Djelomično prihvaćen Pod „već osnovani spisi“ misli se na spise za koje su već provedene sve radnje propisane člancima 104. – 109. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/2014., 49/2014., 8/2015., 35/2015., 123/2015., 45/2016., 29/2017., 33/2017., 34/2017., 57/2017., 101/2018., 119/2018., 81/2019., 128/2019., 39/2020., 47/2020., 138/2020. i 147/2020. – dalje SP). Pod „izdvajanjem priloženih spisa“ misli se na izdvajanje spisa koji su priloženi drugim spisima temeljem odredbe članka 115., a sve u skladu s člankom 157. SP. Poslovi skeniranja odvojit će se od poslova zaprimanja podnesaka te će u skladu s navedenim biti određen i drugačiji normativ. Poslovi odlučivanja i provedbe upisa međusobno se ne isključuju, a svakako je intencija da u konačnici ZIS „računa“ provedene upise. Poslovi zaprimanja zahtjeva (zamolnica) za izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka nisu nužno povezani s poslovima iz članka 18. prijedloga Pravilnika o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima. Uvažavajući različitost poslova koji se obavljaju na šalterima, a koji obuhvaćaju i izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka, potvrda, ispisa i prijepisa te omogućavanje prava na uvid, predlagatelj je u odnosu na važeći Pravilnik o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika („Narodne novine“, broj 64/12.) umanjio predviđena mjerila rada za 50% (sa 60 izvadaka na 30 izvadaka/potvrda/ispisa/preslika). U ostalom dijelu primljeno na znanje. Upućuje se na odgovore na komentare uz pojedine članke prijedloga Pravilnika.
31 Damjan Robić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Prijedlog novog Pravilnika samo pojačava ionako prevelik opseg poslova i zaduženja ovlaštenih referenata. Svakim izmjenama pravilnika cilja se na povećanje opsega poslova, bez ikakvih konzultacija s referentima, već se samo sve dovodi pred gotov čin. Činjenica je da nisu svi spisi iste težine i ne mogu se validirati na jednak način i to je općepoznata stvar već dugi niz godina ali nikad nije postojala ni najmanja namjera da se to promijeni i uvedu jasniji kriteriji. Slažem se s prijedlogom kojeg su sastavili Božena Busić i Marija Horvat o vrednovanju spisa odnosno načinu na koji bi trebalo računati ispunjenje norme u situaciji kad je predloženo više upisa, više ovlaštenika, više uložaka odnosno uspostava vlasništva posebnih dijelova nekretnine. Ovdje treba voditi računa da se ne radi nužno o meritorno teškim spisama ali oni mogu biti sadržajno opsežni u smislu uređivanja podneska i unošenja točnih podataka o velikom broju stranaka a sve to konzumira vrijeme. S druge strane poneka odbijajuća rješenja da bi bila kvalitetno obrazložena također oduzimaju vrijeme a ona se realno niti ne mogu validirati kroz normu drugačije nego kao jedan spis. Predlažem da se kod budućih prijedloga promjene Pravilnika obavezno konzultira sa zemljišnoknjižnim referentima ili da predlagatelji Pravilnika provedu koji mjesec u zemljišnoknjižnom odjelu i rješavaju spise sukladno normi koju su predložili. Primljeno na znanje Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima u izradi je od 2015. godine, a u postupku njegove izrade, prikupljena su mišljenja predsjednika sudova i voditelja zemljišnoknjižnih odjela.
32 Božena Busić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Izrada Pravilnika o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika je prilika za normiranje rada i vrednovanje rada zemljišnoknjižnih referenata u svim sudovima i prilikom donošenja istog potrebno je popratiti specifičnosti poslova svih zemljišnoknjižnih sudova, načina organiziranja pojedinih odjela i normirati poslove koji se u istima obavljaju, na pravilan i precizan način, da bi se postiglo ujednačeno i pravednije normiranje obavljenih poslova. Zemljišnoknjižni referenti su nositelji reforme zemljišne knjige i do sada su sa svakim novim propisom stizale nove odgovornosti i obaveze, od uvođenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta koji samostalno donosi rješenje u prvom stupnju, što nikad nije bilo popraćeno pravnom zaštitom u pogledu izrečenog mišljenja kod donošenja odluke niti nagrađeno na bilo koji način, do delegiranja sve većeg broja postupaka u radne zadatke ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata i zemljišnoknjižnih referenata bez posebnog ovlaštenja, poput osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige. Normiranje u kojem nisu obuhvaćeni svi poslovi ili su normirani na način da je normu nemoguće postići djeluje demotivirajuće, a s obzirom da se povećani opseg posla nije popratio ujedno i povećanjem koeficijenta složenosti poslova i materijalnim primanjima službenika te poboljšanjem uvjeta rada u pojedinim odjelima. Predloženi pravilnik nije obuhvatio poslove koji se na pojedinim sudovima obavljaju (polaganje isprava i vođenje kartona zemljište), a način na koji su odredbe postavljene pokazuju da se nije vodilo računa o malim gruntovnicama s malim, a često i nedovoljnim brojem službenika, kao i o specifičnostima velikih odjela, u kojima se rad organizira na način da određene radne zadatke obavljaju samo pojedini zemljišnoknjižni referenti raspoređeni na određenu vrstu poslova, npr. zaprimanje zemljišnoknjižni referenti raspoređeni na urudžbeni šalter prijemne pisarnice, rješavanje, provedba i otprema rješenja ovlašteni zemljišnoknjižni referenti i zemljišnoknjižni referenti bez posebnog ovlaštenja koji rade pod nadzorom ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sl. Pravilnik se piše za sve zemljišnoknjižne odjele i osim što treba propisati mjerila za praćenje radne učinkovitosti, treba propisati mjerila koja će omogućiti zemljišnoknjižnim referentima da se svom poslu posvete na način da javni registar bude i ažuran i točan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 MIRA LIBER PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA, Predmet Pravilnika Ovakvim prijedlogom novog Pravilnika dolazi do povećanje već i onako prevelikog opsega poslova i zaduženja ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata i zemljišnoknjižnih referenata bez posebnog ovlaštenja, te se slažem sa komentarima koje su dali kolege iz drugih zemljišno knjižnih odjela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 NEVENKA BELANČIĆ Predmet Pravilnika, Članak 1. Rad u zemljišnoknjižnim odjelima manjih sudova/gradova, a zbog manjeg broja referenata i ovlaštenih z.k. referenata, uglavnom je organiziran na način da svi rade sve i nije podijeljen na referente po vrstama poslova, pa je normiranje na način utvrđen ovim Pravilnikom, teško primjenljivo i površno. VRSTE POSLOVA Smatramo da je u čl . 4 potrebno nadodati i točku / točke vezane uz rad službenika vezanih uz pojedinačne ispravne postupke. Predmeti se zaprimaju u zk. odjelu kao posebni predmeti, ali u poslove koji nisu normirani, ulaze pripremne radnje koje prethode izlasku na očevide (sastavljanje izjava o zemljišnoknjižnom stanju s poviješću stjecanja predmetnih nekretnina), te vrijeme provedeno na očevidima, ne uključujući ostali rad na toj vrsti predmeta od zaprimanja do provedbe . ZAPRIMANJE PODNESAKA Predmeti pristigli putem OSS-a uglavnom se moraju dodatno uređivati i dopunjavati potrebnim i neupisanim podacima, a ostavine i plombirati. Kod prijedloga neposredno predanih od stranaka, u zk. odjelu, najčešće putem obrazaca dostupnih u odjelu, zahtijeva dodatnu uključenost službenika. Općenito rad sa stranka nije vrednovan, a oduzima mnogo vremena i truda, pogotovo zbog, uglavnom, nesređenih z.k. stanja, velikih suvlasničkih zajednica. ODLUČIVANJE Slažemo se da su tehnološke promjene u sustavu ZIS-a uvelike olakšale rad zemljišnoknjižnih odjela i ubrzale donošenje rješenja, no usprkos tome, ne mogu se vrednovati jednako, jednostavna tipska rješenja bez obrazloženja, u odnosu na rješenja gdje je potrebno proučiti propise, pravilno ih primijeniti i obrazložiti. Ovdje kao primjer navodimo odbijajuća rješenja, rješenja po geodetskim elaboratima npr. javnih cesta sa 50, 100 ili više z.k.uložaka sa suvl. zajednicama po 300 i više sudionika po jednom rješenju, povezivanja GK i KPU, rješenja sa simultanim hipotekama, itd. Smatramo da je i normiranje toga potrebno detaljnije razraditi. Nije nam logično, niti u redu da se i ovdje, kao i u provedbi, ne raščlanjuju spisi po složenosti, specifičnosti, vrsti. Treba li veću pažnju posvetiti brzini rješavanja ili kvaliteti? Zemljišnoknjižno pravo je vrlo osjetljivo i složeno pravo, te je potrebno stalno educiranje i usavršavanje z.k. i ovlaštenih referenata, budući da isti odlučuju o tom pravu, a uglavnom sa srednjom ili višom stručnom spremom, koja dosada nikada nije bila pravedno vrednovana u odnosu na ostale sudske djelatnike. PROVEDBA I kod provedbe predmeta, kao i kod odlučivanja, u Pravilniku se ne mjeri složenost redovnih i posebnih predmeta, te svakako nije pravedno predmete mjeriti po broju spisa, a ne po broju upisa (komentar: ODLUČIVANJE). Mišljenja smo da predmeti nužno trebaju biti vrednovani po broju upisa. IZDAVANJE IZVADAKA, ISPISA, PRIJEPISA I POTVRDA TE OMOGUĆAVANJE PRAVA NA UVID Zahtjeve, izdavanje izvadaka, odnosno podnositelje zahtjeva za izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i službenih potvrda - evidentiramo u ZIS-u kada po istima postupamo. Međutim da bi ih uopće evidentirali, stranke moramo uglavnom usmeno obaviti, preispitati, utvrditi podatke, a pogotovo što se ovi podaci uglavnom ne slažu sa službenim podacima ovlaštenika prava, a zbog starih upisa, bez OIB-a, JMBG-a, starim adresama i sl.. Veliki je priliv stranaka u z.k. odjele, što osobno, što telefonski , što putem e-pošte, što također uključuje vrijeme davanja savjeta i informacija, odgovaranja na mailove. Rad sa strankama, koje traže uvide u zemljišne knjige, prijepise, ispise , kopiranja ručno vođenih knjiga, vrlo često, taj rad se samo djelomično evidentira, pa se niti ne vrednuje. Znači rad sa strankama bi trebao biti uključen u Pravilnik i pravilno vrednovan, budući da je i velika javna očekivanost prema z.k. službenicima, što u odnosu na ljubaznost, brzinu i stručnost, ali i vrijeme rada s njima. ZAKLJUČAK Očigledno se smatra kako su zk. službenici razvojem tehnologije kroz sustav ZIS-a (i druge) dovoljno napredovali da mogu raditi još više i brže, odnosno da ima prostora i za druge novosti koje se uvode tj. za nova radna opterećenja. Ne možemo se time složiti jer se, neovisno o Pravilniku, maksimalno trudimo povjerene zadatke izvršavati kvalitetno i u najkraćem mogućem roku, što se vidi iz statističkih pokazatelja o riješenim, neriješenim predmetima, te brzini rješavanja istih. Dodatno radno opterećenje, kao i saznanje da se radni zadaci i nadalje neće pravilno vrednovati, a o čemu će ovisiti ocjenjivanje i u konačnici osobna primanja, nisu motivacija za uspješan rad,već pritisak koji potiče neugodu i zabrinutost, brzopletost i greške u radu, te će na kraju rezultirati nezadovoljstvom stranaka, djelatnika, te svakako poslodavca. Predloženi Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima, bude li ozakonjen u ovakvom obliku, biti će samo nastavak nepravde koja se sustavno čini godinama i generacijama, službenicima z.k. odjela, što potvrđuju z.k. referenti koji su na tim radnim mjestima svoj cijeli radni vijek i ovdje dočekuju svoje mirovine. Zbog ovakvog Pravilnika koji ne obuhvaća širinu, vrstu i način rada, te specifičnosti svih z.k. odjela, pitamo se da li ćemo, mi stariji referenti imati na koga prenositi svoje znanje, stručnost i odanost službi, jer bojimo da mlađe generacije budućih z.k. referenata sigurno neće biti zainteresirani za rad u z.k. odjelima pod ovakvim uvjetima, a time, i ovakvim Pravilnikom, vezano ocjenjivanje i naplata njihova truda i rada. Bilo bi pravedno da se ispravi ova dugogodišnja nepravda, da z.k. referenti budu konačno cijenjeni i priznati članovi pravosudnog sustava na isti način kao što odano rade i trude se u tom sustavu, za ove i buduće generacije referenata. Nadamo da će se o tome voditi računa prilikom donošenja ovog Pravilnika, te da će se isti još dodatno proanalizirati na način da bude provediv, a norme pravedne i dostižne na zadovoljstvo sviju. S poštovanjem, Djelatnici Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Pregrada Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Upućuje se na odgovore uz članke 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
35 Doris Uremović Predmet Pravilnika, Članak 1. Čl.1 određeno je da se ovim Pravilnikom uređuje i način vođenja evidencije o individualnom radu službenika no međutim iz sadržaja nacrta ovog Pravilnika nigdje nije propisano na koji način bi se ta evidencija imala voditi. Prihvaćen Prihvaća se.
36 Josip Draganić Predmet Pravilnika, Članak 1. Dodati „okvirna“ ispred riječi mjerila rada, obzirom da se daje ovim Pravilnikom u čl. 20. st. 3. mogućnost izmjene (umanjivanja ili uvećanja) propisane norme koja je određena. Ili dodati „posebna“ ispred riječi mjerila, ako se ne uzme u obzir izmjena samog naslova kako sam predložio, jer iz obrazloženja čl. 124. ZZK, kod njegova donošenja, proizlazi da će ministar donijeti pravilnik kojim se uređuju „posebna“ mjerila za rad zk. službenika. Prihvaćen Prihvaća se.
37 MIRA LIBER PRAVILNIK O MJERILIMA ZA RAD SLUŽBENIKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA, Vrste poslova Vezano uz ovaj članak i nadalje postoje "ostali poslovi" - vezani uz funkcionalnu organizaciju rada odjela, pa predlažem da se uvrste pod toč. 9. Nije prihvaćen Poslovi vezani uz funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnog odjela u djelokrugu su voditelja zemljišnoknjižnih odjela ili se radi o poslovima koji nisu specifični za zemljišnoknjižne odjele već se obavljaju i u drugim sudskim odjelima, u kojima nisu posebno normirani.
38 MIRA LIBER Vrste poslova, Članak 4. Vezano uz čl. 4 Pravilnika- u vrstu poslova u zk. odjelima nadodati i stavku ostali ili dodatni poslovi kojih u zk. odjelima ima u velikom opsegu, a vezani su uz funkcionalnu organizaciju rada odjela. Nije prihvaćen Poslovi vezani uz funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnog odjela u djelokrugu su voditelja zemljišnoknjižnih odjela ili se radi o poslovima koji nisu specifični za zemljišnoknjižne odjele već se obavljaju i u drugim sudskim odjelima, u kojima nisu posebno normirani.
39 Nevenka Petrinjak Vrste poslova, Članak 4. Obzirom da "javljanje na telefon" nije evidentirano u opisu posla z.k. referenta, predlažemo u tu svrhu dodavanje kategorije "ostali poslovi" jer u našem z.k. odjelu neprestano zvoni službeni telefon (na kojeg smo se dužni javljati) putem kojeg stranke, bilježnici i odvjetnici traže informacije o predmetima te upute o postupcima. (Često dođemo do zaključka da bi trebali imati zaposlenu osobu koja bi se samo javljala na telefon.) Ovo je samo jedan od "dodatnih" poslova koje z.k. referent obavlja u svrhu dobrog i efikasnog funkcioniranja z.k. odjela, a koji nažalost nisu uvršteni u predloženi Pravilnik Nije prihvaćen Poslovi javljanja na telefon, koji bi bili dodani u kategoriju „ostali poslovi“ nisu predviđeni kao posebna vrsta poslova službenika u zemljišnoknjižnim odjelima. Davanje uputa o postupcima nipošto nije u djelokrugu rada službenika u zemljišnoknjižnim odjelima.
40 Marija Vukelić Žnajder Vrste poslova, Članak 4. Vezano uz čl. 4 Pravilnika- u vrstu poslova u zk. odjelima nadodati i stavku ostali ili dodatni poslovi kojih u zk. odjelima ima u velikom opsegu Nije prihvaćen Nije navedeno koji su to dodatni poslovi koji se obavljaju u zemljišnoknjižnim odjelima.
41 Iva Hainž Vrste poslova, Članak 4. Vezano uz ovaj članak mislim da je potrebna i točka 9. ostali poslovi - funkcionalna organizacija rada odjela Nije prihvaćen Poslovi vezani uz funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnog odjela u djelokrugu su voditelja zemljišnoknjižnih odjela ili se radi o poslovima koji nisu specifični za zemljišnoknjižne odjele već se obavljaju i u drugim sudskim odjelima, u kojima nisu posebno normirani.
42 Andreja Zeljak Vrste poslova, Članak 4. Vezano na ovaj članak moje mišljenje je da se doda točka 9. ostali poslovi (poslovi vezani uz funkcionalnu organizaciju rada odjela). Nije prihvaćen Poslovi vezani uz funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnog odjela u djelokrugu su voditelja zemljišnoknjižnih odjela ili se radi o poslovima koji nisu specifični za zemljišnoknjižne odjele već se obavljaju i u drugim sudskim odjelima, u kojima nisu posebno normirani.
43 Tatjana Matulić Vrste poslova, Članak 4. Komentiranje svakog pojedinog članka zahtijevalo bi jako puno vremena, a kako vremena nemam, a najvjerojatnije nema ni smisla, moja primjedba i komentar se odnosi na cijeli Pravilnik. Donošenje novog pravilnika u cilju povećanja, a ne smanjenja, dosada, propisanih mjerila za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima, smatram apsolutno nerazumnim i demotivirajućim. Kako osim poslova navedenih pravilnikom, za funkcioniranje zemljišnoknjižnog odjela, službenici u zemljišnoknjižnom odjelu obavljaju i dodatne poslove (nemoguće ih sve pobrojati), propisivanje bilo kakve norme i inzistiranje na njenom ispunjenju je nerealno i za službenike krajnje opasno za njihovo zdravlje. Apeliram na zdrav razum!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Romana Bručić Zaprimanje i skeniranje podnesaka, Članak 5. Predloženi Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima nikako se u jednakoj mjeri ne može odnositi na sve službenike u zemljišnoknjižnim odjelima. Pravilnik je sastavljen za tzv. idealne gruntovnice, u kojima je zemljišnoknjižno stanje sređeno, a takvih je prilično malo. Slažem se sa komentarima kolega koji se u velikoj mjeri pozivaju na rad sa strankama, a ovim Pravilnikom se minimalno vrednuje ili se uopće ne vrednuje. Tako bi se i ja ovdje osvrnula isključivo na rad sa strankama, jer su svu ostalu problematiku kolege već iznesle u svojim komentarima. Rad sa strankama zahtjevniji je od svih spisa i predmeta, što uključuje davanje savjeta i informacija jer su velika javna očekivanja od nas službenika. Najidealnije su situacije kada je sređeno zemljišnoknjižno stanje i promet nekretnina se tada odvija bez problema. A što u situacijama kada stranka dođe po vlasnički list i zatekne se saznanjem da u zemljišnim knjigama nije upisana kao vlasnik? Na zemljišnoknjižne referente tada pada teret da se strankama detaljno objasni koje radnje treba poduzimati. To iziskuje prilično vremena i napora. Niti želimo niti imamo namjeru da iste te stranke otiđu iz našeg zemljišnoknjižnog odjela neinformirane. Citirala bih članak iz Vjesnika gruntovničkih činovnika br. 2 od 1. rujna 1913.g. koji vjerno dočarava rad sa strankama u zk. odjelu u Zlataru, kako je to bilo spomenute 1913.godine tako je i danas. „Današnju temeljitu strukovnu naobrazbu grunt.činovnika iziskuje i druga, ne manje važna okolnost, a to je i doticaj gruntovničara sa strankama. Svaka stranka napose manje inteligentna, ima osobito pouzdanje u gruntovničara i dolazi svakom zgodom k njemu po razne savjete. Ovo pouzdanje proizlazi pak iz činjenice, što svaki seljak, vidjevši dakako svoju egzistenciju u svojem posjedu, nužno smatra pouzdanom osobom onog čovjeka, koji mu čuva egzistenciju tj. njegov posjed i s njim skopčana prava. Jasno je dakle, da činovnik ove struke mora uz susretljivost i strpljivost imati još i to svojstvo, da može zgodnom uputom i dobrim savjetom pomoći, a često puta i pomirljivo djelovati među raspaljenim strastima.“ Smatramo da bi „krojači“ ovog i sličnih Pravilnika trebali posjetiti svaki z.k. odjel posebno da vide kako izgleda jedan radni dan zemljišnoknjižnih službenika. Nije sve baš tako jednostavno, niti su sve stavke uzete u obzir, a nisu ni uvažene sve okolnosti u zemljišnoknjižnim odjelima pojedinih sudova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Doris Uremović Zaprimanje i skeniranje podnesaka, Članak 5. U čl. 5 st.2 pod zaprimanjem i skeniranjem navedeno je i osnivanje elektroničkog spisa, nije jasno na koji način bi se još dodatno osnovao elektronički spis, ako se već samim zaprimanjem i skeniranjem osniva takav spis. Smatram da je suvišno navoditi osnivanje elektroničkog spisa. Prihvaćen Prihvaća se.
46 DUŠAN ĐERIĆ Zaprimanje i skeniranje podnesaka, Članak 5. Komentar na: Čl. 5 Prilikom dostave pismena elektroničkom poštom problem je sa stavljanjem-nestavljanjem plombe. Naime pojedini poslani predmeti su plombirani, a neki nisu. Problem je u tome što pošta pristiže i van našeg radnog vremena (prije i poslije, čak i subotom bez upisane plombe u pripadajući uložak). Stoga je moguće da se izvadak iz zemljišne knjige izda ili nije vidljivo na internetu, e-građani i sl., da je pristigao predmet na rješavanje. Znamo da iz toga mogu proizaći neugodne situacije i posljedice. To iziskuje konstantnu kontrolu o prilivu predmeta, a stoga i stresne situacije zbog eventualnog nepravodobnog stavljanja plombe i posljedica toga. Isto tako znamo da nam pristižu predmeti koji nisu jednostavni za rješavanje kao i predmeti sa nekoliko desetaka zk. uložaka, elektroničkom poštom može doći i dolazi svašta u nekoliko sekundi (bar kod nas od bilježnika, sudova, odvjetnika), a u trenutku dolaska predmeta nema plombe u zk. ulošcima. Poznato mi je da pojedini zk. odjeli još ne skeniraju predmete niti imaju digitalnu arhivu, stoga niti poslovi u svim odjelima nisu isti, niti opterećenja službenika, niti sama organizacija poslova u odjelu. Isto tako propisano je da su zk. postupci, hitni postupci. U toj svoj žurbi i hitnosti (usput povećane su ovlasti referenata kao i drugi poslovi) mogući su propusti sa posljedicama. Naime o tome bi trebalo razmisliti, nisu mi poznata iskustva drugih odjela, to isto tako opterećuje referente i iziskuje promptne radnje tijekom cijelog radnog vremena, drugačiju organizaciju i vrednovanje poslova? Ovime želim djelomično ukazati na probleme i situacije koje se kod nas događaju svakodnevno, a u slučaju da se pojavi problem (nema plombe?) prozivaju se zk. službenici koji objektivno nisu krivi za ovakav način rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Marija Horvat Zaprimanje i skeniranje podnesaka, Članak 5. Nije ispravno definirano zaprimanje zahtjeva (zamolnica), s obzirom da se u slučaju unosa podataka sadržaja zahtjeva zapravo priprema sam izrada izvatka, potvrde ili podataka o zbirci isprava čije se izdavanje traži. Ukoliko je potrebno definirati što se podrazumijeva pod zaprimanjem zahtjeva (zamolnica) dovoljno je navesti da se unosi podatak o podnositelju zahtjeva. Ako službenik koji zaprimi zahtjev unese npr. podatak o zemljišnoknjižnom ulošku iz kojeg se traži izvadak i ako se radi o različitim službenicima (npr. jedan zaprima poštu, a drugi izdaje izvadak) službenik koji izrađuje taj izvadak i kojem izdavanje izvadaka ide u posebnu normu samo potvrdi korak izrade izvatka (doslovno jedan klik). Prihvaćen Prihvaća se.
48 Grga K. Odlučivanje, Članak 6. Čest je slučaj odbijanja izvršavanja određenih poslova ili čak ODGOVARANJA stranaka od upisa njihovih prava ili kupovina, a za što bi se trebale uvesti odredbe kaznenog kažnjavanja. Također čest je slučaj odbijanja provedbi određenih upisa ili uredno sastavljenih isprava sukladno prisilnim propisima navođenjem nebuloznih razloga za odbijanje izvršavanja tih dužnosti. Česta prekoračenja ovlasti kao što su odbijanja provedbi i to ne samo od stranaka već i sudova i katastarskih upravnih odjela o čemu referenti bivaju upozoreni od nadležnog suca, ali bez ikakvih mjera se mora strogo kažnjavati. Navesti ću par primjera koja zk refernti odbijaju provesti; sudske presude i rješenja o promjeni površine, spajanja ili diobe katastarskih čestica, odbijanja provedba po službenoj dužnosti rješenja katastarskih ureda o usklađivanju površina, broja čestice ili drugih sličnih ispravaka pogrešaka nastalih u osnivanju i održavanju katastra, odbijanja provedbe po službenoj dužnosti odbijanje promjena naziva i površina kat. čestica kada se uslijed spajanja ili dijeljenja njihove površine i nazivi mijenjaju, bez promjene vlasničkih odnosa te uz suglasnost svih nositelja prava na predmetnim česticama, tražeći dodatne "propisane tabularne isprave" odnosno ugovore o spajanju ili cijepanju kat. čestica ovjerenih kod javnog bilježnika u obliku razvrgnuća suvlasničke zajednice. Navest ću konkretan primjer; kat. čestice površine 500 m2 i 408 m2 kulture livada koje se sukladno rješenju o izvedenom stanju spajaju u jednu kat. česticu kulture stambena zgrada površine 150 m2 i kulture dvorište površine 760 m2, ukupno 910 m2, na ovjeren i u katastru proveden elaborat, na zahtjev podnesen od supružnika koji imaju vlasničke omjere 1/4 i 3/4, koje su imali na prethodnim kat. česticama i isti omjer imaju na jedinstvenoj kat. čestici (u istom zk ulošku!), zk referent rješenjem odbija provedbu po službenoj dužnosti i traži sastavljanje ugovora kod javnog bilježnika u kojem se sve mora navesti jer se mijenja površina i njihovo vlasništvo (treba li napomenuti kako su isti ti vlasnici naručili taj elaborat i potpisali nekoliko izvješća, o međama, o zgradama, o kulturi itd. u kojima su izrazili svoju volju i suglasnost). Dosta referenata smatra kako se te stvari trebaju rješavati sudskim putem, koje opet neki zk referenti neće provesti zbog neke izmišljene manjkavosti rješenja ili tipfelera u zadnjoj rečenici gdje piše kako je presuda donesena u Zigrebu, a ne u Zagrebu ili zato što se radi o nagodbi sklopljenoj pri sudu, a ne rješenju. Ovaj pravilnik mora sadržavati konkretne kazne za odbijanje provedbe rješenja po službenoj dužnosti osim ako su ista tehnički neprovediva. Naravno, ukoliko zk referent primjeti nepravilnosti u dostavljenim rješenjima tada je o njima dužan izvjestiti nadležnog suca i državno odvjetništvo pa neka oni tada postupaju, a ne da svaki deseti zk referent provodi lokalnu šerifovsku politiku, "znate u našoj gruntovnici to tako ne može, MI NISMO KAO SVI DRUGI koji krivo tumače propise". Javna se zna kako su postupanja čitavih zk odjela protivna pozitivnim zakonima; Istra, Šibenik... Kako uživati pravo vlasništva i iskorištavati nekretninu u skladu sa zakonima ove države uz takav rad pojedinih zk referenata i zk odjela? Shvaćaju li takvi pojedinci kako uništavaju ekonomiju ove države, kako su pojedini gospodarski procesi otežani i gotovo nemogući; očito ne niti ih briga, ali moraju biti kažnjeni za takvo ponašanje. Nije prihvaćen Ovim se pravilnikom ne određuje predmet i vrste upisa te vođenje zemljišnoknjižnih postupaka.
49 Doris Uremović Odlučivanje, Članak 6. U čl. 6 potrebno je dopuniti da se izrada nacrta rješenja o upisu odnosi na zemljišnoknjižnog referenta bez posebnog ovlaštenja. Nije prihvaćen Podrazumijeva se.
50 Josip Draganić Odlučivanje, Članak 6. Iza riječi Pod odlučivanjem dodati: „u smislu ovog Pravilnika, “. Čl. 123. st. 1. i 2. ZZK. propisano je da u redovnom postupku odlučuje ovlašteni zk. ref. (st.1), te može odlučivati na temelju nacrta rješenja zk.ref. bez ovlaštenja (st.2.), ovakvo definiranje odlučivanja „ i izrada nacrta rješenja o upisu“ (koje izrađuje zk.ref. bez ovlaštenja) protivno je toj odredbi, te se ne može definirat na ovakav način kao odlučivanje. Prihvaćen Prihvaća se.
51 Doris Uremović Provedba upisa, Članak 7. U čl. 7 nije obrađena elektronička zbirka isprava, budući prema nacrtu ovog članka proizlazi da se svaka isprava mora isprintati i uložiti u zbirku isprava, čak i kad se radi o e-prijedlozima. Prihvaćen Prihvaća se.
52 Josip Draganić Provedba upisa, Članak 7. Nepotrebno je u čl. 7. dio „i ulaganje isprava u zbirku isprava“, obzirom da je čl. 29. ZZK propisano da se isprave na temelju kojih je dopušten upis zadržavaju u zbirci isprava, a ukoliko je ovako određeno „i“ u predmetima u kojima je prijedlog podnesen elektroničkim putem, zbirka isprava se vodi u elektroničkom obliku i tu nema „ulaganja isprava“, po tome ne bi mogla biti zadovoljena norma jer nema ulaganja isprava. Izbaciti ili nadopuniti vezano za elektronički prijedlog kada nema ulaganja zbirke. Prihvaćen Prihvaća se.
53 Josip Draganić Izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda te omogućavanje ostvarivanja prava na uvid, Članak 9. Dodati iza izvadaka iz zemljišne knjige riječi: „izvatke iz BZP-a“. Sud izdaje i izvatke iz Baze zemljišnoknjižnih podataka (ukoliko je uspostavljena, a vodi se kada su usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra). Nije prihvaćen U Bazi zemljišnih podataka vode se usklađeni podaci zemljišne knjige i katastra, a pojam izdavanja „izvatka iz BZP-a“ nije terminološki usklađen sa Zakonom o zemljišnim knjigama.
54 Marija Horvat Izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda te omogućavanje ostvarivanja prava na uvid, Članak 9. Predlažem da se članak drugačije definira: Pod izdavanjem izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda smatra se izdavanje izvadaka iz glavne knjige, baze zemljišnih podataka, zbirke pologa, kartona zemljišta ili izdavanje odgovarajuće potvrde o kojoj se vodi službena evidencija, ispis ili preslika povijesnog izvatka iz ručno vođene glavne knjige, ispis, prijepis i preslike isprava, omogućavanje strankama ostvarivanja prava na uvid u ručno vođene zemljišne knjige, zbirke isprava, pomoćne popise i zemljišnoknjižne spise. Djelomično prihvaćen Prijedlog se prihvaća na način da će se riječ „zemljišna“ knjiga zamijeniti s predloženom riječju „glavna“ knjiga. U odnosu na BZP, upućujemo na gornji odgovor. U ostalom dijelu prijedlog je istovjetan predloženom članku prijedloga Pravilnika.
55 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Napominjem da kao i u slučajevima ne donošenja Pravilnika o unutarnjem ustroju zk. sudova, Pravilnika o propisivanju rokova i načina povezivanja zk. i kpu, Pravilnika o pojedinačnom preoblikovanju, a jednako tako nije donesena Odluka o određivanju naknade koja pripada službeniku koji radi na poslovima osnivanja i obnove, a koja mu po zakonu pripada (čl. 184. st. 5., dakle nije nešto što je opcija ili diskretno pravo, već nešto što mu pripada, a na ministru je samo da odredi kolika je ta naknada), a obzirom da se poslovi obnove i osnivanja prema ZZK (NN 63/19) obavljaju od dana donošenja pojedinih Odluka o početku osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, već postoji obveza o isplati navedene naknade. Nadalje, bez ovih provedbenih i organizacijskih Pravilnika koji se trebaju donijeti temeljem ZZK (čl. 232. i 238.) nema nikakvog smisla prekoredno, na silu i bez ikakvih stručnih podloga i analiza, i sudjelovanja onih na koje se direktno odnosi, donositi ovaj Pravilnik o mjerilima za rad, a naročito je kontraproduktivno ovakvo prepisivanje starog Pravilnika, obzirom da ili ne prati sve nove općedruštvene situacije i potrebe, a kamoli specifičnost poslova koji su dodijeljeni zk. referentima u nadležnost što sa sobom povlači i veću odgovornost, a koja po svemu sudeći (op.a. pogledajte koeficijent) nije nikako dovoljno vrednovana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Prijedlog: (novi stavak 3. u predloženom čl. 10.a ) Pod postupcima iz čl. 14.a Pravilnika o Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), smatra se donošenje odluke i provedba rješenja od strane ovl. zk. referent ili zk. ref. bez posebnog ovlaštenja pod nadzorom suca ili sudskog savjetnika. Nevezano za to što je ostavljeno predsjedniku odjela (čl. 20. st. 2. ovog Pravilnika) da donosi posebnu odluku, ovakvim propisivanjem, obzirom da su to poslovi u kojima je već dana kao mogućnost da odluku donosi ovl. zk. referent, da se i normiraju, a osim što je ovakvih predmeta oko 4440 neriješenih trenutno na razini svih zk. odjela u RH (Godišnje izvješće zk. odjela za 2020.god.), ukoliko se pokaže potreba, a potreba s obzirom na broj neriješenih itekako postoji (4440 povezivanja / od ukupno 24000 posebnih predmeta), smatram da postoji potreba da i ovaj dio poslova bude normiran. Nije prihvaćen Postupak upisa posebnih dijelova iz KPU u zemljišnu knjigu u postupcima osnivanja, obnove, dopune, preoblikovanja i pojedinačnog preoblikovanja zemljišne knjige koji se provodi sukladno odredbama članka 14. a Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), („Narodne novine“, broj 121/13., 61/18. i 63/2019.), u smislu prijedloga ovog Pravilnika, obuhvaćen je poslovima sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka. Ako pri navedenom zemljišnoknjižni referent donosi rješenje o upisu, predmetno se vrednuje sukladno mjerilima određenim člancima 14. i 15. prijedloga Pravilnika. Brojka od 4440 neriješenih predmeta u kojima je prijedlogom predložen upis povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora ne odnosi se samo na zemljišnoknjižne predmete u kojima bi odluku mogao donijeti ovlašteni zemljišnoknjižni referent već su tom brojkom obuhvaćeni svi predmeti povezivanja – i predmeti u kojima odluku može donijeti ovlašteni zemljišnoknjižni referent ali i predmeti u kojima odluku može donijeti isključivo sudac ili sudski savjetnik (a velika većina je upravo takvih predmeta).
57 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Prijedlog: (novi stavak 2. u predloženom čl. 10.a ) U postupcima iz čl. 14. Pravilnika o Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), ukoliko odluku donosi ovl. zk. referent, smatra se da je donošenje odluke i provedba takvog predmeta, zadovoljena trodnevna norma propisana ovim Pravilnik (čl. 14.st.1.) za odlučivanje u redovnom predmetu. čl. 14. st. 2. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), dana je mogućnost odlučivanja bez rasprave u postupcima povezivanja (uz ispunjenje određenih uvjeta) i ovlaštenim zemljišnoknjižnim referentima. Obzirom na tu mogućnost smatram da je potrebno i taj dio urediti na način da se odlučivanje u takvom predmetu vrednuje kao trodnevna norma propisana ovim Pravilnikom o mjerilima, i to iz razloga što je Okvirnim mjerilima za rad sudaca obveza 350 takvih predmeta na godišnjoj razini (bez provedbe takvih spisa), što ispada na broj radnih dana 1,5 spis/dan (bez provedbe). Nije prihvaćen Postupak upisa posebnih dijelova iz KPU u zemljišnu knjigu u postupcima osnivanja, obnove, dopune, preoblikovanja i pojedinačnog preoblikovanja zemljišne knjige koji se provodi sukladno odredbama članka 14. a Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), („Narodne novine“, broj 121/13., 61/18. i 63/2019.), u smislu prijedloga ovog Pravilnika, obuhvaćen je poslovima sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka. Ako pri navedenom zemljišnoknjižni referent donosi rješenje o upisu, predmetno se vrednuje sukladno mjerilima određenim člancima 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
58 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Prijedlog: Čl. 10.a st. 1 Pod poslovima usklađivanja podataka zemljišne knjige i katastra, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se donošenje odluke od strane ovlaštenog zk. referenta ili zk. ref. bez posebnog ovlaštenja pod nadzorom ovlaštenog zk. referenta, te provedba rješenja o usklađenju, u postupcima kada su podaci u katastru i zemljišnoj knjizi istovjetni (odnosno primjenom odredbe čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina postoji odstupanje do 5%), a kojim postupkom se zemljišnoknjižna čestica usklađuje sa podacima upisanim u posjedovnici u katastarskom operatu, uz prijenos podataka na listu B (vlastovnici) i listu C (teretovnici), prijenosom iz katastarske općine koja se zatvara u postupku obnove zemljišne knjige, te upisuje u katastarsku općinu koja se osniva. Nije prihvaćen Usklađivanje podataka zemljišne knjige i katastra ne smatra se, u smislu prijedloga ovog Pravilnika, posebnom vrstom poslova koji se obavljaju u zemljišnoknjižnim odjelima. Usklađivanje tih podataka jedan je od ciljeva kojem treba težiti, obavljajući sve vrste poslova navedene člankom 4. prijedloga ovog Pravilnika.
59 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Isto tako ovako načelno određivanje i prepisivanje pojmova u ovom Pravilniku koji bi trebao točno odrediti i specificirati, a u konačnici i vrednovati određene poslove, nije dovoljno. Smatram da se još treba odrediti, odnosno dodati dio poslova u sklopu ovoga članka obuhvaćenih čl. 14a Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), a koji je izmijenjen i upravo je dodan navedeni članak da se postupci osnivanja i obnove ubrzaju, te da se zemljišnoknjižno stanje uredi prije preoblikovanja u BZP. Poslovi koji obuhvaćaju upisivanje u zemljišnu knjigu posebnih dijelova upisanih u knjigu položenih ugovora, brisanje društvenog vlasništva i prava korištenja, te sve prethodne radnje analiziranja usklađenosti podataka, koji obuhvaćaju i poslove analiziranja upisa i određivanja onih koji su bespredmetni odnosno koji se faktični ne mogu izvršavati, upis izmjene podataka u ulošcima koji su povezani sa česticom i uloškom koji se analizira (pr. upis izmjene zabilježbe u sporednim ulošcima, brisanje starih tereta, brisanje nepotrebnih zabilježbi ili onih koje su propuštene brisati u postupcima brisanja zaloga, povezivanja, pojed. zk. ispravnih i dr.), a koje poslove obavlja ovlašteni zk. ref. ili zk.ref. bez ovlaštenja pod nadzorom suca ili savjetnika, a o tome donosi rješenje koje je spoj etažiranja i povezivanja zk. i kpu, provodi doneseno rješenje, te objavljuje na e-oglasnoj ploči suda. Taj dio ovim Pravilnikom nije ni dotaknut. Nije prihvaćen Postupak upisa posebnih dijelova iz KPU u zemljišnu knjigu u postupcima osnivanja, obnove, dopune, preoblikovanja i pojedinačnog preoblikovanja zemljišne knjige koji se provodi sukladno odredbama članka 14. a Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva), („Narodne novine“, broj 121/13., 61/18. i 63/2019.), u smislu prijedloga ovog Pravilnika, obuhvaćen je poslovima sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka odnosno poslovima odlučivanja i provedbe upisa, za koja su mjerila rada određena člancima 14., 15. i 16. prijedloga ovog Pravilnika.
60 Josip Draganić Sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka, Članak 10. Potrebno dodati novi stavak koji bi definirao osnivanje i obnovu zemljišne knjige u postupcima sastavljanja uložaka gdje se ne provodi rasprava, a to je u slučajevima kada je u uporabi katastarski operat čije stanje ne zahtijeva ponovnu katastarsku izmjeru, odnosno kada su podaci zemljišne knjige istovjetni s podacima postojećeg katastarskog operata koji je u službenoj uporabi (čl. 183. st. 1. i čl. 184. st. 3.), u protivnom taj dio posla nije normiran niti uređen. Nije prihvaćen Kad je u katastru u službenoj uporabi katastarski operat čije stanje ne zahtijeva ponovnu katastarsku izmjeru može se provesti postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige, u kojem se postupku sastavljaju zemljišnoknjižni ulošci. Stoga se članak 10. prijedloga Pravilnika odnosi i na postupak osnivanja i obnove koji se provodi sukladno odredbi članka 183. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19).
61 Josip Draganić Pojedinačno preoblikovanje, Članak 11. Iako je pojedinačno preoblikovanje dio poslova koji se obavlja i treba činiti dio Pravilnika o mjerilima za rad, smatram da se taj dio ne može pravilno normirati bez donošenja Pravilnika iz čl. 232. ZZK, kojim će se pobliže odrediti postupak i način preoblikovanja i druga pitanja vezana za pojedinačno preoblikovanje, te je bez tog Pravilnika bespredmetno normirati nešto o čemu još nije detaljno razrađeno, a što može dovesti ili do potpune nemogućnosti ispunjavanja norme propisane ovim Pravilnikom (ili možda do puno lakšeg ispunjavanja predložene norme), u svakom slučaju taj dio (trenutno) je područje potpunog nagađanja te osobnog stava predlagatelja ovog Pravilnika, a pogotovo što je sam prijenos podataka iz zemljišne knjige u BZP tehnička stvar, te normiranje na način „provjere i potvrde“ 40 uložaka ne mora nužno značiti samo usporedba i kontrola, obzirom da se ovaj postupak prijenosa u BZP radi kada su sve čestice neke općine već usklađene, i tehnički je postupak prijenosa od strane APIS-a, naročito kod katastarskih općina sa velikim brojem katastarskih čestica. Nadalje, ostaje potpuno izvan normiranja rad ovlaštenih zk. referenata na poslovima usklađenja zemljišne knjige i katastra, kao posla koji prethodi (ili je dio šireg procesa preoblikovanja zemljišnih knjiga u BZP, a za kojih sam već naveo da još nije donesen Pravilnik iz čl. 232. koji bi točno odredio cjelokupan proces), gdje se donosi rješenje u postupku usklađivanja podataka zemljišne knjige i katastra (konkretni ovdje govorim o trenutnoj situaciji preoblikovanja odnosno osnivanja katastarske općine Centar u nadležnosti zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagreb, kao hitnog postupka, obzirom na obnovu od potresa, a koji poslovi su od interesa za RH (čl. 233. st. 1.), kao i poslovi usklađivanja zk. i katastra za k.o. Trešnjevka, a sve u skladu Odlukom Ministarstva pravosuđa o obnovi zemljišnih knjiga za k.o. Centar i k.o. Trešnjevku, Klasa: 932-01/05-01/46, Ur.br.: 514-03 -01/-04-2. Nije prihvaćen Postupak pojedinačnog preoblikovanja zemljišnih knjiga u BZP provodi se u nekoliko općinskih sudova u Republici Hrvatskoj, nakon provedenog Pilot projekta u Općinskom sudu u Osijeku i Općinskom sudu u Požegi. Do sada je sakupljeno dovoljno iskustva kako bi se propisali poslovi i odredila mjerila za rad na poslovima pojedinačnog preoblikovanja.
62 ANITA ROŽIĆ BENCETIĆ Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa svim komentarima kolega... U malim z.k. odjelima, gdje se referenti raspoređuju na tjednoj ili dnevnoj bazi , glede primanja stranaka te ne postoji službenik "raspoređen samo na poslove zaprimanja". Ti referenti rade sve poslove, od: zaprimanja pošte, primanja stranaka, rješavanja Zamolnica ( a koje se često zbog obima rješavaju i u tjednu kad referent nije dežuran sa strankama), telefonskih upita stranaka, istraživanja i kopanja po starim zbirkama, odgovaranja na usmene Zahtjeve stranaka , ručnog zaprimanja predmeta, zaprimanja i plombiranja predmeta kroz e-sustav, ulaganje pristiglih Podnesaka u predmete.. Smatram da dnevnu normu diktira br. stranaka i br. Podnesaka i dr. Zahtjeva koji pristignu, a na što službenik koji prima stranke ne može utjecati... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Doris Uremović Mjerila rada, Članak 13. Napomenula bih da u većini zk odjela nema službenika koji je raspoređen samo na poslove zaprimanja, već je jedan zk.referent raspoređen na primanje stranaka, a njegov posao se sastoji od zaprimanja fizičkih prijedloga, pošte, e- prijedloga, izdavanje izvadaka, prijepisa, preslika, potvrda, ulaganje pristiglih podnesaka na predmete te komunikacija sa strankama. Broj stranaka te njihovih zahtjeva diktira normu tom službeniku koji je raspoređen na primanje stranaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Dunja Kodba Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa svim komentarima, te posebno napominjem da smatram da bi cijeli čl. trebalo izmijeniti, radi nerealnih brojki. Zaprimanje 25 prijedloga za upis bilo bi realno bez skeniranja i preuzimanja predmeta putem OSS-a, a koje se nigdje ne evidentira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Nevenka Petrinjak Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa komentarima kolega glede čl. 13 - 25 prijedloga za upis je jedina realna brojka (bez skeniranja), a ostale brojke su nerealne i neostvarive. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Marija Vukelić Žnajder Mjerila rada, Članak 13. Izrazito nerealno i neostvarivo mjerilo rada, potrebno je drugačije normirati - 25 prijedloga za upis je realna brojka ali to ne može uključivati skeniranje, a 200 zahtjeva dnevno je brojka koju uopće ne želim komentirati samo me zanima kako se taj referent osjeća i izgleda u 15 i 30 sati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Upućujemo na odgovor dan Andreji Zeljak na komentar članka 13. prijedloga Pravilnika.
67 MIRA LIBER Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa svim komentarima, propisana nerealna mjerila rada za službenika raspoređenog na poslove zaprimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Magdalena Tomašić Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa svim komentarima, brojke navedene u ovom članku su zaista nerealne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Iva Hainž Mjerila rada, Članak 13. Vezano za ovaj članak normativi su napravljeni tako da službenik koji odrađuje sve vrste poslova u zemljišnoknjižnom odjelu ne može postići normu ili mora napraviti više. Zbog nerealnih mjerila potrebno ga je preformulirati, odnosno drugačije normirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Andreja Zeljak Mjerila rada, Članak 13. Vezano uz navedeni članak smatram da zaprimanje od 25 prijedloga za upis je realan broj, ali bez skeniranja s time da se u tih 25 uzme u obzir i preuzimanje predmeta iz OSS sustava (koje je potrebno urediti i plombirati). Za zaprimanje 200 zahtjeva (zamolnica) i 90 podnesaka na već osnovane spise smatram da je nerealno mjerilo, odnosno da isto nije moguće fizički odraditi. Djelomično prihvaćen Prema predloženim mjerilima, službenik raspoređen samo na poslove zaprimanja zahtjeva (zamolnica) za izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i sl., u jednom satu trebao bi zaprimiti 28,6 takvih zahtjeva (uzeto je da radni dan traje 7 sati). Obzirom da te zahtjeve nije potrebno skenirati, navedeni broj smatra se realnim. Normativ za poslove zaprimanja podnesaka na već osnovane spise iznosi 90 podnesaka, iz čega proizlazi da bi u jednom satu službenik trebao zaprimiti i skenirati 12,9 takvih podnesaka. Međutim, kako je već navedeno u prethodnim odgovorima na komentare, poslovi skeniranja odvojit će se od poslova zaprimanja podnesaka te će u skladu s navedenim biti određen i drugačiji normativ, kako za zaprimanje tako i za skeniranje podnesaka.
71 Vesna Hasija Mjerila rada, Članak 13. Slažem se sa prethodnim komentarima te ujedno napominjem da je potrebno cijeli članak 13. promijeniti jer norme koje su predložene su u potpunosti nerealne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Marija Horvat Mjerila rada, Članak 13. Uz postojeće komentare na čl. 13. s kojima se slažem, smatram da nije dobro normiranje zaprimanje 200 zahtjeva (zamolnica). Radi se o prevelikom i nerealnom broju. A normativi su u pogledu ostalih poslova napravljeni tako da službenik koji odrađuje sve vrste poslova u zemljišnoknjižnom odjelu ne može postići normu ili mora napraviti više. Kod normiranja poslova brojeve bi trebalo upisati tako da službenik koji radi sve od zaprimanja do arhivaranja i rada sa strankama može znati koliko kojih poslova mora napraviti da bi zadovoljio normu. Primljeno na znanje Prema predloženim mjerilima, službenik raspoređen samo na poslove zaprimanja zahtjeva (zamolnica) za izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i sl., u jednom satu trebao bi zaprimiti 28,6 takvih zahtjeva (uzeto je da radni dan traje 7 sati). Obzirom da te zahtjeve nije potrebno skenirati, navedeni broj smatra se realnim.
73 Božena Busić Mjerila rada, Članak 13. Smatramo da je preuranjeno normiranje broja prijedloga koje je potrebno zaprimiti i skenirati, a da se pri tome ne vodi računa o opsežnosti priloga, broju isprava, broju stranica, broju stranaka, te broju uložaka koje je potrebno isplombirati odmah po zaprimanju prijedloga. Do sada se pokazalo da velike isprave nije niti moguće spremiti kao jedan dokument, za skeniranje opsežnih isprava potrebno je više vremena no u jednostavnim pravnim stvarima, a kod upisa nerazvrstanih cesta ili prijedloga koji se odnose na veliki broj uložaka, potrebno je duže vrijeme da se upišu plombe. Kako još nije propisano smiju li se uvezene isprave rašiti radi skeniranja, na koji način bi se moglo ubrzati skeniranje isprava, niti smo upoznati s brzinom i načinom spremanja isprava u sustav ZIS, smatramo da bi se norma za zaprimanje prijedloga trebala odrediti tek nakon što veći broj sudova započne s poslovima skeniranja cijelog spisa i nakon što se utvrde tehnička ograničenja navedenog posla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Vlatka Križanić-Spudić Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa komentarima kolega, povećanje opsega poslova predviđeno predloženim Pravilnikom je nerealno i kao takvo ili neostvarivo ili kontraproduktivno u smislu smanjenja kvalitete donesenih odluka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 ANTONELA GLAVIČIĆ KUDIĆ Mjerila rada, Članak 14. U potpunosti se slažem sa većinom prethodnih komentara, te moram naglasiti da u manjim gruntovnicama koje nemaju zapisničare niti upisničare, svaki ovlašteni i neovlašteni referent pored rješavanja predmeta, mora obavljati još i sve ostale poslove, kao što su slaganje i ulaganje dostavnica u spise, ponovna otprema vraćenih dostava, iskazivanje pravomoćnosti, brisanje zabilježbi odbijenog ili odbačenog prijedloga, te ulaganje isprava u zbirku isprava, do arhiviranja spisa, a koji se poslovi ne iskazuju u statističkim podacima. Također nije uzeta u obzir složenost zemljišnoknjižnih predmeta, jer nije isto ako se radi o jednom običnom brisanju založnog prava u jednom z.k. ulošku ili etažiranju zgrade od 50 i više posebnih dijelova ili upisa nerazvrstane ceste u zemljišne knjige. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 ANITA ROŽIĆ BENCETIĆ Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa komentarima kolega. Predloženu normu iz čl. 14 nije moguće ispuniti, jer je velik broj opsežnih spisa za koje je potrebno duže vremensko razdoblje (npr. upis CESTE u 100 zk.ul. odbijanje predmeta u kojima je više od 10 razl.isprava) , a koje samo pisanje Rješenja može trajati i do nekoliko dana te je u takvim slučajevima normu nemoguće ispuniti. Smatram, da se iskazivanje pravomoćnosti također treba posebno normirati jer isto također iziskuje određeno vrijeme... Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na prethodne komentare na članak 14. prijedloga Pravilnika.
77 Dijana Đakulović Mjerila rada, Članak 14. Dijana Đakulović Prijedlog novog Pravilnika samo dodatno povećava opterećenje zk.. referenata (ovlaštenih i neovlaštenih) te djeluje demotivirajuće i to bez obzira dolaze li s manjih ili većih sudova .Normiranje kakvo se predlaže je nerealno i nedovoljno razrađeno jer se ne uzima se u obzir složenost spisa te vrijeme koje je potrebno da bi se isti proučili, a zanimljivo je kako se posebno naglašava da iskazivanja pravomoćnosti i brisanja zabilježbi odbijenih ili odbačenih prijedloga smatraju dijelom poslova odlučivanja , a vrlo dobro se zna da to ponekad može oduzeti mnogo vremena. Slažem se s komentarima kolega na čl. 14. i 15. novog Pravilnika i nadam se da će konačno nakon više od 20 godina rada u gruntovnici početi više cijeniti naš rad i odgovornost koju on donosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na prethodne komentare na članak 14. prijedloga Pravilnika.
78 Ivica Babić Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa komentarima Doris i ostalih. Iz predloženog članka 14. proizlazi vrednovanje rada po načelu jedan spis = jedan Z predmet, a taj način vrednovanja rada nije mjerodavan jer nije realan pokazatelj o tome koliko smo u svakom pojedinom spisu s obzirom na njegovu složenost doista vremena i rada uložili u rješavanje, provedbu i otpremu. Stoga kod rješavanja, provedbe i otpreme propisati kriterij vrednovanja na način jedan spis = jedan upis, a sve što je više od jednog upisa vrednovati kao više od jednog spisa (kroz decimale kao u starom pravilniku iz 2005. ili kroz razlomke), a to podrazumijeva točno definiranje što se podrazumijeva pod pojmom jedan spis posebno u situacijama kad imamo; više upisa koji se svi temelje na istoj ispravi, upis istoga prava u više zemljišnoknjižnih uložaka, upis više prava u istom zemljišnoknjižnom ulošku, parcelacija sa diobom ili bez u više uložaka, otpisivanje čestica, etažiranje, upis više suvlasnika ili ovlaštenika, i sve ostalo složenije, te definirati i vrednovanje specifičnih spisa kao što je provedba amortizacijskog postupka iz čl.163. ZZK itd. Odbijajuća/odbacujuća rješenja vrednovati kao više od jednog spisa jer iziskuje vrijeme i znanje da bi stranci napisali kvalitetno obrazloženje. Iskazivanje pravomoćnosti rješenja, brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga i drugih provedenih upisa bez dodjele novog poslovnog broja, trebalo bi se uvrstiti u vrednovanje kroz mjerila za rad jer i tu ulažemo vrijeme i rad , a ne kao po predloženom da nismo radili ništa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na prethodne komentare na članak 14. prijedloga Pravilnika.
79 Žarko Licitar Mjerila rada, Članak 14. Definitivno brojke nisu realne. Ne može se od z.k.referenata očekivati 7 riješenih, provedenih i otpremljenih spisa. To jedino može funkcionirati ako svih pet radnih dana u tjednu imate samo jednostavne spise, a ne npr. Prijavni list u cca 100-njak z.k.uložaka...mislim da je ta "sitnica" promakla predlagateljima ovog Pravilnika, jer su doslovno prošle godine od kada su uzeli neki spis u rješavanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na prethodne komentare na članak 14. prijedloga Pravilnika.
80 Lidija Ferenčić Mjerila rada, Članak 14. Navedenim člankom nije uzeta u obzir složenost i opsežnost spisa za koje ovlašteni zemljišnoknjižni referent treba donijeti rješenje o upisu, provesti upise i otpremiti rješenje, pa tako proizlazi da se primjerice spis u kojem se rješenjem određuje upis npr 60 posebnih dijelova ( koje isti taj referent treba i provesti i otpremiti) računa kao jedan, dok se referentu koji samo provodi rješenje (čl. 15.) taj isti spis računa kao tri. Potrebno je u čl.14. napraviti isto takvo normiranje. Pravilnikom nisu uzeti u obzir manji zemljišnoknjižni odjeli i organizaciju rada u njima (a koji su većina u RH). U manjim zk. odjelima svi rade sve poslove (jedna osoba je i upisničar i zapisničar i referent i ovlašteni referent) pa se postavlja pitanje normiranja takvog rada. ZIS je uvelike poboljšao i ubrzao rad u zemljišnoj knjizi, uvođenje opcije e dostave je zaista velika pomoć (mala opaska- bilo bi dobro da se s predstavnicima pošte porazgovara i dogovori da se na omotnicama i povratnicama koristi veći font) no međutim u velikom broju zk.odjela se ista ne može koristiti jer je upisano puno stranih osoba za koje je potrebno ručno ispisivati omotnice, dostavnice i povratnice (ponekad 100-ak otpravaka u jednom spisu). Također predmetnim Pravilnikom nisu obuhvaćeni svi poslovi koji se obavljaju u zk odjelima, odnosno isti se ne vrednuju niti normiraju. Možda će se ti poslovi čarobno sami od sebe napraviti ili su zk referenti čudotvorci koji u milisekundi mogu odraditi sve te nenormirane poslove i odraditi normu koju im nameće ovakav Pravilnik. Nije prihvaćen Poslovi odlučivanja i provedbe upisa međusobno se ne isključuju već se u određenim zemljišnoknjižnim predmetima, u smislu ovog prijedloga Pravilnika, i dopunjuju. Zemljišnoknjižni predmeti u kojima će se dopunjivati poslovi odlučivanja i provedbe upisa navedeni su člankom 15. stavkom 2. prijedloga Pravilnika i u tim zemljišnoknjižnim predmetima, ostvarene učinke službenika potrebno je utvrđivati prema propisanim mjerilima za poslove odlučivanja i za poslove provedbe upisa. Konkretno, jedan zemljišnoknjižni predmet, u smislu ovog Prijedloga Pravilnika, može biti vrednovan kao više spisa. Posebnosti manjih zemljišnoknjižnih odjela u kojima nisu raspoređeni sudski upisničari i zapisničari uzete su u obzir te su člankom 14. stavkom 1. prijedloga Pravilnika predviđena i posebna mjerila za službenike koji uz poslove odlučivanja i otpremaju zemljišnoknjižna rješenja uz ispisivanje dostavnica i omotnica (tim službenicima norma nije izmijenjena, a uzme li se u obzir da se poslovi odlučivanja i provedbe upisa međusobno ne isključuju, u predmetima iz članka 15. stavka 2. ovog Prijedloga, norma može biti i značajno umanjena).
81 Nevenka Ćutić Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa komentarima kolega koji naglašavaju kako nije moguće ispuniti normu. Valja reći kako je velik broj opsežnih spisa za koje je potrebno duže vremensko razdoblje, koje može biti i do nekoliko dana te je u takvim slučajevima normu nemoguće ispuniti. Ujedno smatram da se iskazivanje pravomoćnosti i brisanje zabilježbi odbijenih prijedloga također treba vrednovati obzirom da se i na to utroši poprilično vremena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije prihvaćen dio prijedloga koji se odnosi na iskazivanje pravomoćnosti i brisanje zabilježbi odbijenog prijedloga jer se iskazivanje pravomoćnosti rješenja kao i brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga i drugih provedenih upisa bez dodjele novog poslovnog broja ne smatraju posebnom vrstom poslova u zemljišnoknjižnim odjelima.
82 Nevenka Petrinjak Mjerila rada, Članak 14. Odbijajuća rješenja koja izrađuje ovlašteni z.k. referent se nikako ne bi smjela vrednovati kao jedan spis, jer takova rješenja iziskuju dodatan angažman z.k. referenta, uslijed izrade obrazloženja i uputa strankama kako da ipak ostvare svoja prava. Izrada ispravnog, jasnog i na zakonu utemeljenog odbijajućeg rješenja iziskuje više vremena i koncentracije, i nerealno je takav spis svrstavati u kategoriju "jedan spis". Nije prihvaćen Predloženo podliježe subjektivnom kriteriju vrednovanja.
83 Marija Vukelić Žnajder Mjerila rada, Članak 14. Predložena norma ostvariva je isključivo za najjednostavnije predmete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Doris Uremović Mjerila rada, Članak 14. U sedam spisa donijeti rješenje, provesti i otpremiti rješenja elektroničkim putem je moguće u slučaju da se radi o nesloženim predmetima. Mislim da bi se ovdje trebalo rasčlaniti što je jedan spis kako je to napravljeno u čl. 15, a vezano za provedbu predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz članke 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
85 Dunja Kodba Mjerila rada, Članak 14. Brojke nisu realne. Statistiku je nemoguće ostvariti, jedino ako se radi o jednostavnim predmetima (npr. uknjižba prava vlasništva na jednoj nekretnini, brisanje prava zaloga i sl.), a kojih predmeta nema puno. Za složene predmete (npr. provedba velikih Prijavnih listova sa preko 100 z.k. uložaka ili etažiranje preko 300 etaža) zahtijeva više vremena, tako da su ove brojke totalno nerealne i nemoguće za ostvariti iste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovore na komentare uz članke 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
86 Andreja Zeljak Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa komentarima na čl. 14, smatram da je moguće izvršiti normu po predloženom samo kad se rješavanju jednostavni predmeti (uknjižba, zabilježba i sl. u jednom z.k. ulošku) s tim da takvih predmeta je jako malo, dok kod rješavanje složenijih predmeta (uknjižba, zabilježba i sl. u puno uložaka odnosno na puno etaža), ni pola norme nije moguće postići, a da ne spominjem predmete koji se rade i po nekoliko dana (upis javne odnosno nerazvrstane ceste, uknjižba na više od 300 etaža, etažiranje 300 do 500 pa i više etaža). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 MIRA LIBER Mjerila rada, Članak 14. Nerealna mjerila, važe samo za jednostavne predmete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Iva Hainž Mjerila rada, Članak 14. Slažem se sa ostalim kolegama i mislim da ovaj članak može samo proizvesti kontra efekt, te ne vidim potrebu da se zk. referentima dodatno povećava norma i pritisak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Vesna Hasija Mjerila rada, Članak 14. Ovakvo normiranje je moguće samo ako službenici rješavaju nesložene predmete ( uknjižba prava vlasništva 1/1 na jednoj čestici ili brisanje prava zaloga itd)., no dok se radi na složenim predmetima koji se odnose na rješavanje i provedbu na 30 i više z.k. uložaka ili na 500 i više etaža nemoguće je izvršiti navedene norme. Slažem se sa prethodnim prijedlogom da bi se trebali vrednovati spisi ovisno o broju upisa, broju uložaka, broju ovlaštenika itd. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 14. Obrazloženje da je izrada zemljišnoknjižnih rješenja znatno olakšana i ubrzana zbog činjenice da se u sustavu ZIS automatski prenose unesene stranke, plombirani ulošci i isprave u nacrt rješenja, pa se zbog toga „oslobađa prostor“ za promjenu mjerila za rad za poslove odlučivanja (povećanje norme), je u najmanju ruku dvojbena. Razlog ovakvog razmišljanja proizlazi iz činjenice da zk. referent mora bez obzira što dobije predmet u fazi izrade rješenja, provjeriti i sve unesene stranke, isprave i uloške koji su plombirani. U slučajevima kada se prijedlog podnosi putem OSS sustava, moram naglasiti, da predmeti tada nisu niti uređeni na adekvatan način da se u nacrt prenesu ispravni podaci, a s obzirom je referent taj koji odlučuje i odgovara za doneseno rješenje, itekako pazi i provjerava podatke koji su uneseni od strane drugih osoba, a to oduzima vrijeme. A obzirom da ne postoji predložak s obrazloženjem za predmete koji se odbijaju i odbacuju, a kojih je statistički 10% od ukupnog broja zaprimljenih, to sigurno ne ide u prilog povećanju norme, a kamoli obrazloženju da postoje predlošci i da se time olakšava odlučivanje. A s obzirom na činjenicu da se broj neriješenih predmeta smanjuje iz godine u godinu (s izuzecima nekih sudova u zadnjoj godini zbog objektivnih negativnih okolnosti), smatram da dio o normiranju odnosno povećanju mjerila sa 6 na 7 redovnih spisa sa provedbom, može dovesti samo do kontra efekta (kako je već izneseno u jednoj od primjedbi), te ne vidim potrebu da se zk. referentima dodatno povećava norma i pritisak, a ne navodeći neki smisleni razlog, kao niti navodeći bilo koju statističku brojku koja bi išla tome u prilog. Realno, olakšala se provedba spisa kod promjena u A listu preuzimanjem podataka iz Prijavnih listova ili katastarskog operata, ali nigdje drugdje u cjelokupnom procesu nije ubrzan rad, niti sam postupak odlučivanja (koji nije samo klikanje miša u ZIS-u i potvrđivanje predloženog nacrta, kamo sreće da je samo to) već iziskuje kod veliko broja predmeta razne prethodne radnje (pregled zbirki, ručnih knjiga, naručivanje nekih spisa na koji se stranke pozivaju i dr.). Kako samo vrednovanje rada zk. referenata (prije svega mislim na propisani koeficijent) ne prati ovo predloženo povećanje mjerila za rad temeljem kojeg bi se trebalo i ocjenjivati uspješnost pojedinog zk. referenta, a i s obzirom na ostale poslove koji su izmjenama i dopunama zakona i pravilnika (posebno izmjenama Pravilnika o povezivanju iz 2018.) stavljeni u nadležnost ovlaštenih zk. referenata, a do danas to povećanje nije adekvatno slijedilo i povećanje koeficijenata, ne vidim niti razloga za donošenje ovakvoga Pravilnika kojim se povećavaju mjerila za rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 14. Predlažem dodavanje sljedećih stavaka: • Ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu mentoru, umanjuju se mjerila za rad ovisno o broju zk. referenata koje mentorira na način: - za 1 zk. referenta – umanjenje za 2 spisa - za 2 zk. referenta – umanjenje za 4 spisa - za 3 i više zk. referenta – potpuno oslobađanje • Ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu koji obavlja poslove mentoriranja zemljišnoknjižnog referenta bez posebnog ovlaštenja pripada odgovarajuća naknada, a visinu naknade utvrđuje ministar pravosuđa odlukom. (Ostavljam ovdje opciju zakonodavcu urediti ovo područje mentoriranja na način da se Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi uvede pojam zk. referenta mentora, te se vrednuje sa višim koeficijentom.) Obrazloženje ovakvog načina vrednovanja rada ovlaštenog zemljišnog referenta polazi od činjenice da je isti rad sudaca koji mentoriraju zk. referente Okvirnim mjerilima za rad sudaca vrednovan na način da se sucu vrednuje taj rad 5% za jednog, te do ukupno do 20% oslobođenja ovisno koliko neovlaštenih referenata mentorira.(čl. 5. Okvirnih mjerila za rad sudaca). Nije prihvaćen Mjerila za donošenje rješenja o upisu za koje je nacrt pripremljen od strane zemljišnoknjižnog referenta koji nema posebno ovlaštenje nisu određena prema broju službenika koji izrađuju nacrte odluka već prema broju donesenih rješenja o upisu i to na dnevnoj razini. Određivanje naknade za ovlaštene zemljišnoknjižne referente nije predmet ovog Prijedloga Pravilnika.
92 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 14. (čl. 14. st. 1. al. 6) Kao što sam predložio vezano za čl. 6, (izrada nacrta nije odlučivanje), ovime analogno tome ovlašteni referent odlučuje o 21 spisu dnevno. Ukoliko mentorira dva zk. ref. bez posebnog ovlaštenja, proizlazi da mora donijeti još 7 odluka samostalno ukoliko bi htio zadovoljiti ijednu od propisanih normi (7 ili 21). Predlažem dodati novi članak koji bi se odnosi samo na situaciju odlučivanja na temelju nacrta rješenja zk. ref. bez ovlaštenja, i to na način da se gradira broj nacrta koje je potreban donijeti neovlašteni zk. ref. s obzirom na iskustvo u rješavanju redovnih zk. predmeta, na način: -do 3 mj. iskustva rada na rješavanju redovnih zk. predmeta (3 nacrta – bez provedbe) - 3 do 6 mj. iskustva rada na rješavanju redovnih zk. predmeta (4 nacrta – s provedbom) - 6 do 12. mj. iskustva rada na rješavanju redovnih zk. predmeta (5 nacrta – s provedbom) - od 12 mj. do ovlaštenja (6 nacrta – s provedbom ). Ovime se postepeno uvodi i uči zk. referenta na rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta, pod vodstvom mentora stiče potrebno iskustvo s kojim se onda postepeno i povećava norma, ne demotivira ga se kao u slučaju kada ga se preoptereti sa šest-sedam predmeta u početku, a (budimo realni) znanja i iskustva za riješiti sve takve predmete još nema, pa zk. referenti odmah u početku postaju isfrustrirani i jedva čekaju „pobjeći“ iz zk. odjela. Za obučiti zk. referenta da bude jedan kvalitetan i motiviran ovlašteni referent potrebno je vrijeme i postepeno uvođenje u posao rješavanja zk. predmeta, kao i naravno motivirani mentor Nije prihvaćen Zakonom o zemljišnim knjigama, Zemljišnoknjižnim poslovnikom te ovim Prijedlogom Pravilnika nije predviđeno da se mjerila rada određuju prema radnom iskustvu.
93 Marija Sarajčić Mjerila rada, Članak 14. Prije svega ću reći da se u potpunosti slažem s komentarima, i da bi trebali imati sluha za prijedloge referenata koji znaju kako funkcionira rad na zk odjelu. Također ukazujem na čl. 14. kojim je propisana norma koja nema veze sa zdravim razumom, a da istovremeno nije točno utvrđeno koliko se upisa, uložaka, prava i dr. smatra jednim spisom… jer jedan spis za promjenu osobnih podataka ( i to ukoliko je sve čisto) i jedan spis tkz. etažiranja u 50, 100, 500 posebnih dijelova ( a kojih itekako ima u zk odjelu Zagreb) ili jedan spis sa 20 različitih isprava za ocijeniti (raznoraznih dioba i prijavnih listova) za koji se nakon dva sata istraživanja i utvrđivanja, ocijenio neosnovanim, te još sat - dva mora pisati obrazloženje… NIJE ISTO. Stoga ukoliko se već i propisuje norma riješenih i provedenih spisa, neka se uzme u obzir i složenost tih spisa, uključujući i broj predlagatelja i protustranaka kojima je potrebno dostaviti rješenje, pogotovo, ukoliko se pod jednim spisom smatra i iskazivanje pravomoćnosti, brisanje zabilježbi odbijenih prijedloga. Nije isto iskazati pravomoćnost ukoliko ima 5 osoba u dostavnoj naredbi ili 25 osoba ili 200 (a ima i toga u zk. odjelu Zagreb), kao što nije isto brisanje zab. odb. prijedloga u jednom ulošku s jednim zk tijelom; jednom ulošku sa hrpu etaža na kojima je ista upisana ili u više uložaka.. Treba uzeti u obzir da, nametanjem takve nerealne norme, rad zk službenika ne može biti nikako kvalitetan, obzirom se takvom normom, gleda samo na kvantitetu što u konačnici dovodi do više zaprimljenih novih prijedloga, kao rezultat šturih, nepotpunih i nekvalitetnih obrazloženja u odbijajućim odlukama ( pa stranka bude odbijana nekoliko puta zbog različitih pretpostavki, jer referent će bit primoran u što kraćem vremenu napisati obrazloženje, te će stranka bit odbijena, eto… samo tako da se što prije riješi spis) ili, zbog ispravaka provedbe ili rješenja, kao rezultat potrebe da se provedba što brže izvede. Takvim načinom rada, psihički pritisak je ogroman te je smanjena koncentracija i pažnja, i mislim da bi nadležni trebali voditi brigu i o tom aspektu te imati na umu da naše radno mjesto služi narodu te omogućiti nama da možemo svojim radom doprinijeti upravo njima, a ne da radimo tako da im još više otežavamo egzistenciju, poglavito u ovim vremenima, gdje se pokazuje da niti jedan sustav ove Lijepe Naše ne funkcionira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 TAJANA SENKER Mjerila rada, Članak 14. U potpunosti se slažem sa komentarima Božene Busić i Marije Horvat. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Alan Horvat Mjerila rada, Članak 14. Uzimajući u obzir mogućnosti ZIS aplikacije (kopiranje upisa u više uložaka, e-otprema, predloženi nacrti rješenja, preuzimanje čestica iz prijavnih listova), smatramo da ovako predloženi Pravilnik u pogledu normiranja po broju upisa u složenijim ili opsežnijim predmetima neće ostvariti krajnji cilj, a to je rješavanje svih predmeta u zakonskom roku. Dosadašnji Pravilnik, na primjeru ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata, propisuje normu od 6 predmeta dnevno, koja uključuje donošenje rješenja i provedbu upisa. Smatramo da je takva norma balans između jednostavnih i složenih predmeta te da bi svako daljnje raščlanjivanje broja upisa dovelo do povećanja broja neriješenih predmeta. Umjesto povećanja norme na 7 predmeta dnevno, predlažemo da norma od 6 predmeta dnevno obuhvaća sve popratne radnje vezane uz predmet (otprema, povratnice, brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga i sl.). Stava smo da Pravilnik mora odrediti okvir koji obuhvaća sve radnje vezane uz jedan predmet, a nikako detaljizirati svaku pojedinu radnju unutar predmeta, a uloga voditelja z.k. odjela je da pravilnom raspodjelom predmeta jednako optereti sve referente, a ne da prebrojava upise po predmetima. Predlažemo da se umjesto predloženog raščlanjenog normiranja, svaki predmet riješen iznad propisane norme na mjesečnoj bazi odredi koeficijentom 0,01 umnožen sa osnovicom za obračun plaće, što bi bio dodatak na plaću. Vjerujemo da bi se time ostvario krajnji cilj, a to je ostvarivanje propisane norme, smanjenje broja neriješenih predmeta, ažurno rješavanje novih predmeta i motivacija službenika. Po istom principu bi trebalo odrediti koeficijente za ostale poslove u zemljišnoknjižnom odjelu budući je ovo primjer samo za ovlaštene referente koji rade na rješavanju predmeta uz provedbu upisa. Svjesni smo da ovaj prijedlog neće naići na odobravanje, a kamoli primjenu, ali vjerujemo da takvim načinom norma ne bi bila samo broj, već bi se konkretno vrednovao rad zemljišnoknjižnih referenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obračun plaće, koja bi ovisila o postignutim radnim učincima, nije predmet ovog prijedloga Pravilnika.
96 Marija Horvat Mjerila rada, Članak 14. Slažem se s dosadašnjim komentarima na predloženi članak i svakako želim istaknuti da je Pravilnik o mjerilima za rad jedini propis u kojem bi se mogla razraditi složenost redovnih zemljišnoknjižnih predmeta te da je to nužno, radi pravilnog normiranja i radne opterećenosti službenika. Raniji pravilnici su imali odredbu prema kojoj se računala složenost jednog spisa, koja se u digitalnoj eri ne može primjenjivati i smatram nužnim da se postave pravila u odnosu na pojedine vrste spisa i u samom donošenju rješenja. Vjerujem da su svi zemljišnoknjižni odjeli dobili barem dio nerazvrstanih cesta za upis u zemljišne knjige, dok svi propisi koji uređuju javna dobra u općoj upotrebi predviđaju sređivanje zemljišnoknjižnog stanja kroz provedbu prijavnih listova i geodetskih elaborata, a koji su uistinu opsežni. Tako da uz sada postojeće spise za upis nerazvrstanih cesta, možemo očekivati takve spise i ubuduće, za upis razvrstanih cesta, željezničke infrastrukture, parkova i druge komunalne infrastrukture te vodnog dobra. Kod izrade rješenja u ZIS se unosi veliki dio podataka ručno. Nepravilno normiranje rada na složenim i opsežnim spisima djeluje negativno na službenika i stvara nepotreban pritisak, što za rezultat može imati veću mogućnost pogreške. Zakon o zemljišnim knjigama propisuje da se jednim prijedlogom može tražiti više upisa. Znači jedan spis ima više predmeta o kojima je potrebno odlučiti, pa je nužno normirati što se podrazumijeva pod jednim spisom (npr. nije isto prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i brisanje založnog prava u jednom spisu ili jedan spis prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i jedan spis prijedlog za uknjižbu brisanja založnog prava, a prema predloženom normiranju bez definicije što se smatra jednim spisom nije moguće pratiti radnu učinkovitost ili opterećenost službenika). U odnosu na normiranje u pogledu donošenja rješenja o upisu koje je pripremio zemljišnoknjižni referent bez posebnog ovlaštenja, smatram da je pogrešno normirano samo odlučivanje i da je prevelik broj spisa. Rad sa zemljišnoknjižnim referentom bez posebnog ovlaštenja zapravo obuhvaća mentoriranje, odnosno učenje službenika, od svladavanja programa, učenja pravnih propisa, rješavanja spisa i provedbe. Ukoliko se normira samo broj rješenja koji će ovlašteni zemljišnoknjižni referent potpisati službeniku bez posebnog ovlaštenja, već sada preopterećeni službenici neće biti motivirani za taj posao, a druge mogućnosti obrazovanja i stvaranja kvalitetnih zemljišnoknjižnih službenika nema. U drugim službama ili državnim tijelima mentoriranje je honorirano kroz oslobođenje od norme, povećanje plaće i sl., dok niti jedan propis isto ne omogućuje ovlaštenim zk. referentima. Potpisati 21 rješenje moguće je samo ukoliko službenici koji rade nacrt rješenja znaju što rade i ne treba dodatni angažman oko učenja pojedinih koraka u sustavu ZIS i objašnjavanje pravnih propisa. Iskazivanje pravomoćnosti, brisanje zabilježbe i sl. ranije nije bilo normirano, dok se sada definira kao sastavni dio odlučivanja i ne iskazuje se u statističkim podacima. Smatram da takvo normiranje nije ispravno, jer se i navedeni posao može normirati i na taj način potaknuti službenike na ažurnost u obavljanju i tih poslova. S ovime će se najbolje složiti službenici koji sam otpremaju rješenja, ulažu dostavnice u spise, evidentiraju ih u sustavu, iskazuju pravomoćnost i arhiviraju spis. Napisati nekoliko koraka na papiru se čini malo, a u praksi se broji u vremenu, a upravo bi normiranje svih poslova u zemljišnoknjižnom odjelu trebalo utjecati na pravilnu opterećenost službenika i organizaciju radnog vremena. Stoga predlažem da se dosadašnji članak 14. doradi i da se pokušaju naći normativi za sve što je članak pokušao definirati, ali na način da se propišu normativi za pojedine radne zadatke prema iskustvu i realnim mogućnostima, uzimajući u obzir specifičnost pojedinih zemljišnoknjižnih sudova, u kojima ne postoji podjela poslova, kao i onih u kojima je to moguće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Helena Kovačević Mjerila rada, Članak 14. Čl.14 st.3 iskazivanje pravomoćnosti rješenja, brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga i dr. ne iskazuju se u statističkim podacima. Mislim da bi se upravo te navedene radnje trebale iskazati u statistici jer u manjim gruntovnicama koje nemaju zapisničare niti upisničare, svaki referent i ovlašteni i neovlašteni mora sve te radnje obaviti sam, znači od čekanja i nalaženja povratnica, paziti na datum, eventualno ponoviti otpremu, iskazati pravomoćnost te onda brisati zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga, izdvojiti zbirku i uložiti zbirku isprava i u konačnici uložiti spis u arhivu što svakom referentu uz redovne zadatke koje obavlja iziskuje popriličan nedostatak vremena a nigdje se to ne vidi i ne uzima se u obzir. Nije prihvaćen Iskazivanje pravomoćnosti rješenja kao i brisanje zabilježbe odbijenog ili odbačenog prijedloga i drugih provedenih upisa bez dodjele novog poslovnog broja ne smatraju se posebnom vrstom poslova u zemljišnoknjižnim odjelima. Posebnosti zemljišnoknjižnih odjela u kojima nisu raspoređeni sudski upisničari i zapisničari uzete su u obzir te su člankom 14. stavkom 1. prijedloga Pravilnika predviđena i posebna mjerila za rad službenika koji otpremaju zemljišnoknjižna rješenja uz ispisivanje dostavnica i omotnica.
98 Božena Busić Mjerila rada, Članak 14. Vezano uz normiranje poslova odlučivanja, prvenstveno ističemo da nije raščlanjena složenost i opsežnost spisa za koje je potrebno donijeti rješenje o upisu, provesti upise i otpremiti rješenje elektroničkim putem. U navedenom članku 14., ne može se broj spisa potrebnih za rješavanje, provedbu upisa i otpremu računati samo kao jedan prijedlog = jedan spis, već je potrebno voditi računa i o složenosti i opsežnosti pojedinog prijedloga, na način da je potrebno raščlaniti spis s obzirom na broj upisa. Predlažemo da se članak 14. dopuni: U zemljišnoknjižnim predmetima u kojima je doneseno rješenje o upisu posebnih dijelova i uspostava prava vlasništva (etažiranje), provedba upisa u više zemljišnoknjižnih uložaka, upis više knjižnih prava u jednom zemljišnoknjižnom ulošku s upisom više novih ovlaštenika, jednim spisom smatra se: - upis do pet posebnih dijelova uz uspostavu prava vlasništva (etažiranje). Upis svakih daljnjih pet posebnih dijelova računa se kao jedan spis, - provedba upisa jednog prava u do pet zemljišnoknjižnih uložaka. Provedba upisa jednog prava u svakih sljedećih pet zemljišnoknjižnih uložaka računa se kao jedan spis, - upis knjižnih prava u jednom zemljišnoknjižnom ulošku s upisom pet i više ovlaštenika. Upis svakih sljedećih pet ovlaštenika računa se kao jedan spis. To stoga što ako je kod same provedbe kod odredbe čl. 15., u kojoj je raščlanjeno i normirano po pojedinim vrstama upisa, smatramo da je nužno da se isto propiše i normira i u odnosu na rješavanje spisa, jer službenik koji donosi rješenje isto mora utvrditi činjenično stanja i primijeniti određeni pravni propis, izraditi, provjeriti i nakon toga provesti te otpremiti rješenje elektroničkim putem (npr. OGS Zagreb ima prijedloge za etažiranje po stotinjak posebnih dijelova, upise nerazvrstanih cesta u više od 100 uložaka, u kojima je prije donošenja rješenja potrebno provjeriti nekoliko stotina osoba u JRO MUP radi utvrđivanja točnih adresa, zbog zastarjelih podataka zemljišne knjige i pisanja ispravne dostavne naredbe, simultane hipoteke u velikom broju uložaka i brisanje takvih hipoteka, što sve zahtijeva pojačani oprez prije izrade samog rješenja i provedbe. Zbog navedenog smatramo da je nužnim definirati složenost redovnih zemljišnoknjižnih predmeta vrlo detaljno, jer ovakav način definiranja je površan. Na primjer, ako imamo samo provedbu upisa posebnih dijelova i etažiranja koje ima 50 etaža, službenik koji to radi ostvario je normu kao da ima 5 spisa. A ako ste istovremeno donijeli rješenje o uspostavi vlasništva na 50 etaža, proveli i otpremili, prema ovakvom sadržaju pravilnika riješen je samo jedan spis. Nije prihvaćen Poslovi odlučivanja i provedbe upisa međusobno se ne isključuju već se u određenim zemljišnoknjižnim predmetima, u smislu ovog prijedloga Pravilnika, i dopunjuju. Zemljišnoknjižni predmeti u kojima će se dopunjivati poslovi odlučivanja i provedbe upisa navedeni su člankom 15. stavkom 2. ovog prijedloga Pravilnika i u tim zemljišnoknjižnim predmetima, ostvarene učinke službenika potrebno je utvrđivati prema propisanim mjerilima za poslove odlučivanja i za poslove provedbe upisa. Konkretno, jedan zemljišnoknjižni predmet, u smislu ovog prijedloga Pravilnika, može biti vrednovan kao više spisa.
99 Doris Uremović Mjerila rada, Članak 15. Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima je jedini propis kojim se može i treba normirati složenost rješavanja i provedbe spisa. Sam sadržaj predloženog nacrta Pravilnika je površno napisan , dok pojedini normativi nisu u skladu s poslovnim procesima ZIS-a koji je u primjeni kod suda. Tome u prilog govori predloženo razlikovanje složenosti predmeta kada je u pitanju rješavanje i provedba predmeta od predmeta u kojima se vrši samo provedba. Ovaj Pravilnik stavlja težište na tehničku provedbu rješenja (čak štoviše, čini je i važnijom), a zanemaruje pravnu materiju koju jedan službenik mora poznavati i primijeniti da bi uopće donio rješenje koje se ima provesti. Suprotno očekivanjima, novi Pravilnik je još teže primjenjiv od dosadašnjeg, a i dalje nisu obuhvaćeni svi poslovi kojima su zemljišnoknjižni službenici opterećeni, dok ono što je propisano nije normirano u skladu s procesima u ZIS-u te je normirano na način koji će polučiti samo pogreške u radu na štetu stranaka.Obrazloženje koje je dano uz čl.15 ovog nacrta je u suprotnosti sa zahtjevom sudova, budući da su sudovi zahtijevali normiranje predmeta obzirom na složenost rješavanja, a ne isključivo za provedbu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Andreja Zeljak Mjerila rada, Članak 15. U potpunosti se slažem s komentarom Marije Horvat. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Vesna Hasija Mjerila rada, Članak 15. Slažem se sa prethodnim komentarima jer je takvo normiranje u potpunosti nerealno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Iva Hainž Mjerila rada, Članak 15. Slažem se s komentarom Marije Horvat jer takvo normiranje ne prati iskustvo i nije logično. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Marija Horvat Mjerila rada, Članak 15. Jedini članak koji je definirao što se smatra jednim spisom, ali s obzirom da se radi samo o provedbi upisa, jednako kao i broju normiranih stavki, teško je primjenjiv na normiranje što se smatra pod sedam riješenih, provedenih i otpremljenih spisa, primjedba je način normiranja, jer ne prati realno stanje i način provedbe. U provedbi složenih spisa i to povezivanja, normirano je da se jednim spisom smatra upis do deset posebnih dijelova u povezivanju, a svakih daljnjih 10 još jednim spisom, dok je odmah nakon toga uspostava vlasništva posebnih dijelova (etažiranje) kao jedan spis normirano 20 posebnih dijelova, a dodatnim spisom svakih daljnjih 20. Takvo normiranje je nelogično i ne prati iskustvo. Trebalo bi biti obrnuto. To stoga što se u postupku povezivanja iz jedne evidencije u glavnu knjigu prebacuju već upisani posebni dijelovi i ukoliko su postojeći upisi u knjizi položenih ugovora upisani u nekoj ranijoj aplikaciji (IGEA i sl.) strukturiraju se vrste upisa. Kod etažiranja radi se upisu novih posebnih dijelova, što znači da službenik ručno upisuje suvlasničke omjere svakog posebnog dijela nekretnine, unosi temelj za upis posebnog dijela nekretnine, unosi opis svakog posebnog dijela nekretnine ručno, a po dovršetku navedenog na novoupisani posebni dio uknjižuje pravo vlasništva s pravnim temeljem novog vlasnika. Dakle, postupak koji zahtjeva manji angažman normiran je s manjim brojem posebnih dijelova, dok je postupak u kojem službenik odrađuje veći broj upisa ručno ujedno normiran potrebno da se odradi veći broj upisa, a mogućnost pogreške je veća. Prihvaćen Prihvaća se.
104 DUŠAN ĐERIĆ Mjerila rada, Članak 16. Komentar na: Čl. 16 Glede osnivanja i obnove zemljišnih knjiga u urbanim sredinama (gradovima) mišljenja sam da bi trebalo drugačije propisati norme jer su trenutne norme realno neostvarive. Naime ima dosta slučajeva gdje na jednoj čestici imate više objekata a svaki sa po nekoliko desetaka stanova pa i više, protežu se ulošci sa više zk. tijela, ima još upisanog društvenog vlasništva, upisanih nacionalizacija, etažiranja, povezivanja glavne knjige i knjige položenih ugovora, pravno nejasnih i neprovedenih „privatizacija“, nije riješeno pitanje infrastrukture (ceste, ulice, željeznica, itd…..itd….). Obraditi navedeni broj čestica dnevno je upitno (neostvarivo). To sve navedeno bitno usporava ostvarivanje normi te brzo rješavanje predmeta.. Postupci su ionako strašno spori bez obzira na angažman službenika i motiviranost, pripremu postupka itd… Tu bi isto trebalo tražiti učinkovitija rješenja. Mišljenja sam da je posao katastra ipak jednostavniji od našeg budući da se bave uređivanjem lista A, dok sve ostalo rješavaju i uređuju ovl. zk. referenti (vlasništvo, razno razni tereti i druge propisane vrste upisa ( razne predbilježbe, zabilježbe, pogotovo ako ima desetke upisa koji se odnose na ovršni postupak, služnosti, založna prava, prava građenja itd…). Mišljenja sam da bi se katastar trebao uskladiti sa našim mogućnostima u ovoj situaciji, odnosno zajednički odrediti norme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Doris Uremović Mjerila rada, Članak 16. Smatram da je kod poslova obnove zemljišne knjige trebalo uzeti u obzir koliko je stranaka na određenoj raspravi te da li je na jednoj čestici npr. zgrada sa 70 posebnih dijelova, nemoguće je napraviti 12 čestica na kojima su zgrade sa preko 20 posebnih dijelova. Isto tako nije uračunato da rasprave treba prvo isplanirati i pozvati stranke. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na zgrade s posebnim dijelovima.
106 Zdenka Grabar Mjerila rada, Članak 16. U pogledu čl. 16 smatram da su norme nerealno postavljene. Naime, kao što je to slučaj kod osnivanja i obnavljanja k.o. Varaždin, zk povjerenstvo radi istovremeno s katastarskim povjerenstvom koje kod izlaganja čestice najprije sa strankama utvrđuje katastarsko stanje i ako nema prigovora tek tada može zk. povjerenstvo pristupiti radu. Dakle katastarsko povjerenstvo oduzima vrijeme zk povjerenstvu koje je normirano, dok katastarsko povjerenstvo nije normirano. Kod takvog je rada teška i naporna koncentracija, naročito iz razloga što se najprije moraju uzeti osobni podaci svih stranaka, saslušati sve stranke, odgovoriti na sva njihova pitanja, a tek tada pristupiti izradi nacrta zk. uloška. Kod izrade nacrta novog uloška treba iz dosadašnjeg uloška prenijeti sve upise (terete i druga upisana prava) za sve je to potrebno vrijeme pogotovo ako se u zk. ulošku nalazi puno tereta. E sada, ako napomenemo da se često radi o novonastalim česticama koje su formirane od više dijelova drugi čestica, možemo samo zamisliti o kakvom se poslu radi i koliko je vremena potrebno za takve slučaje koji su vrlo složeni i opsežni, u takvim je slučajevima predložena norma nedostižna. Norme koje su pravilnikom predložene treba detaljnije preispitati i realnije postaviti jer će u protivnom zk. referenti biti pod velikom stresom da ih zadovolje, a što će proizvesti kako donošenje lošijih odluka tako i do zdravstvenih problema ljudi. Isto tako sam mišljenja da se i ostale odredbe pravilnika trebaju doraditi obzirom da su u svemu nerealne, ljestvice previsoko postavljene i nemoguće ih je izvršiti. Lijep pozdrav svim referentima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 16. Čl. 16., novi stavak 3. Službenik raspoređen na poslove osnivanja i obnove, u primjeni čl. 14.A Pravilnika o Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) u postupku upisa posebnih dijelova iz KPU u zemljišnu knjigu, dnevno je dužan: - u dva spisa donijeti rješenje i provesti upis: • upis do 10 posebnih dijelova smatra se jednim spisom, svakih sljedećih 10 posebnih dijelova računa se kao jedan spis. Nije prihvaćen Mjerila rada za navedene poslove propisana su člancima 14. i 15. prijedloga Pravilnika.
108 TAJANA SENKER Mjerila rada, Članak 16. Konkretno u postupku osnivanja i obnove k.o. Čučerje Novo treba reći da se nove zemljišnoknjižne čestice formiraju iz dijelova „starih“ čestica u k.o. Čučerje. Prilikom održavanja ročišta potrebno je za svaku česticu otvoriti Zapisnik te za svaki Zapisnik upisivati prisutne stranke jer je tako postavljena aplikacija, a što oduzima dosta vremena. Na ročištima u prosjeku sudjeluje oko 20-ak stranaka jer se nove čestice sastoje od dijelova starih čestica i potrebno ih je tako grupirati da se niti jedan dio stare čestice ne izostavi. Zbog toga se u većini slučajeva događa da se na jednom ročištu izlaže i po najmanje 10ak novih čestica. Valja napomenuti da se na raspravama odmah za svaku česticu sastavljaju novi nacrti zemljišnoknjižnih uložaka. Kada na nekretninama postoje upisi založnih prava, ovrha, privremenih mjera, služnosti itd. potrebno je sve te upise prenijeti na novoformirane čestice koje se sastoje od dijelova starih. Iz navedenog je vidljivo da vremenski nije moguće zadovoljiti naznačenu normu jer takve rasprave traju po par sati. Osima samih provedbi rasprava potrebno je imati i vrijeme za pripremu čestica sa katastarskim povjerenstvom za izlaganje. Vrlo je teško istovremeno imati i rasprave i pripreme sa katastarskim povjerenstvom i upisivati zabilježbe u „staroj“ knjizi da su u postupku obnove sastavljeni nacrti novih zemljišnoknjižnih uložaka, a uz sve to pratiti pravni promet nekretnina u knjizi koja se obnavlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Sandra Staraj Mjerila rada, Članak 16. u slučaju da katastarsko i zk povjerenstvo rade istovremeno, nemoguće je sastaviti uloške za 30 katastarskih čestica. ponekad je nemoguće niti za 12. katastar bi morao svih 30 čestica izložiti bez ijednog prigovora da bi zk referent mogao sastaviti te uloške, a katastarsko povjerenstvo nije normirano koliko bi ono moralo izložiti čestica dnevno. znači, katastarsko povjerenstvo diktira tempo zk povjerenstvu. također, u poslovima nema bitne razlike između osnivanja, dopune ili obnove zemljišne knjige da bi bila tolika razlika u normativima. Prihvaćen Prihvaća se.
110 Helena Kovačević Mjerila rada, Članak 16. Mislim da čl.16. nije jasno napisan. Prema ZZK čl.182-192. uređen je postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige za koje postupke uglavnom vrijede ista pravila pa nije jasno kako za poslove osnivanja zemljišne knjige službenik je dužan sastaviti zemljišnoknjižne uloške za 30 katastarskih čestica dok je za obnovu zemljišne knjige službenik dužan sastaviti zemljišnoknjižne uloške za 12 katastarskih čestica. Dakle, radi se o postupcima u kojima se održava rasprava za svaku pojedinačnu česticu i koju raspravu uglavnom vode ovlašteni zemljišnoknjižni referenti te na kojoj raspravi se donosi zapisnik sa nacrtom novog zk.ul.za svaku česticu pa nije realno da se dnevno vodi više od npr. 15 rasprava što znači da se sastave zk.ulošci za 15 katastarskih čestica. Poslovi dopune zemljišne knjige uređeni su čl.206 ZZK te se u tom postupku ne održava rasprava iako se i u tom postupku u određenim situacijama primjenjuju odredbe čl.189-205. ZZK. Moje mišljenje je da čl.16 treba izmijeniti te da službenik određen na poslovima osnivanja i obnove zemljišne knjige dnevno je dužan sastaviti zemljišnoknjižne uloške za 15 katastarskih čestica ( jer koliko čestica toliko je i rasprava što svakako treba uzeti u obzir). Prihvaćen Prihvaća se.
111 Doris Uremović Mjerila rada, Članak 17. Broj od 40 uložaka bio bi realan ukoliko bi se radilo o jednostavnim zk. ulošcima bez dodatnih upisa na B ili C listu koje bi se sukladno odredbama ZZK-a mogle ispustiti. Svaki složeniji zk.uložak zahtjeva i više vremena da se isti provjeri te da se označe upisi koji bi trebali ostati vidljivi na ulošku , a koji bi se mogli brisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Dunja Kodba Mjerila rada, Članak 18. Izdavanje 30 z.k izvadaka bilo bi prihvatljivo da je tu riječ samo o izdavanju z.k. izvadaka. Ovdje se ne računa da sve više stranaka traže na uvid zbirke isprava, zatim izradu preslika istih, ovjeravanje istih i sl. U potpunosti se slažem se komentarom Ive Hainž. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovor na komentar Josipa Draganića na članak 18. prijedloga Pravilnika. Posebno se napominje da je ovjeravanje preslike zbirke isprava obuhvaćeno predloženim mjerilima.
113 Andreja Zeljak Mjerila rada, Članak 18. Što se tiče isključivo izdavanja izvadaka norma je prihvatljiva, no postavlja se pitanje gdje je mjerilo za davanje na uvid u zbirke isprava i zemljišnu knjigu. U potpunosti se slažem s komentarom Ive Hainž. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovor na komentar Josipa Draganića na članak 18. prijedloga Pravilnika.
114 Vesna Hasija Mjerila rada, Članak 18. Slažem se sa komentarom Ive Hainž da nigdje nije statistički određeno niti normirano davanje strankama na uvid zbirke isprava i dr., te vrijeme koje je utrošeno na taj posao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovor na komentar Josipa Draganića na članak 18. prijedloga Pravilnika.
115 Iva Hainž Mjerila rada, Članak 18. Ovo je prihvatljivo ako je riječ isključivo o izdanim izvadcima, no kada je riječ o radu službenika sa strankama u pogledu davanja na uvid u zemljišne knjige i zbirke isprava, što stranke sve više traže i gdje službenik potroši i više vremena, potrebno je postaviti mjerilo na drugačiji način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 18. Obzirom da je čl. 9. ovog prijedloga Pravilnika određeno što se sve smatra izdavanjem izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda (a što uključuje, a tako je tim čl. 9. definirano, i uvid u zk. spise, ručno vođene zk. knjige i zbirke) ovakvim krnjim normiranjem tih poslova, odnosno koncentriranje normiranja tih poslova samo izdavanjem 30 izvadaka/potvrda/ispisa/preslika ostaje izvan vrednovanja velik dio poslova (rada) zk. službenika. Konkretno, ova norma se može dnevno ispuniti u roku jedne minute ili nikad, ovisno o veličini suda i broju stranaka koje dolaze na sud ostvarivati neko od gore navedenih prava koje im pripada, prema tome, normiranje kao „dužnost izdavanja“ ovih poslova je potpuno neprihvatljiva bez detaljnog vrednovanja svakog od ovih poslova (i to bez obzira što je čl. 20 ostavljena mogućnost predsjednicima odjela da drugačije normiraju ovisno o potrebama zk. odjela). Isto tako, novim tehničkim mogućnosti izdavanja i dohvaćanja zk. izvadaka (prvenstveno mislim na sustav e-građana, i sustav javnih bilježnika i odvjetnika kojima je omogućen pristup izdavanja izvadaka), a usporedno gledajući statistiku odnosno Godišnje izvješće o radu zk. sudova 2020., primjetno je osjetno smanjenje izdanih zk. izvadaka od strane sudova, stoga ovakva dužnost o izdavanju 30 zk. izvadaka/potvrda/ispisa/preslika, a ne vrednovanje nekog drugo posla koji uključuje čl. 9, nije dobra, a u skoroj budućnosti i ne mora postojati (što implicira ili nužnu promjenu ovog Pravilnika ili potpunu nemogućnost ispunjavanja propisane norme). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Josip Draganić Mjerila rada, Članak 18. Prijedlog na čl. 18. Službenik raspoređen na poslove izdavanja izvadaka, ispisa, prijepisa i potvrda, dnevno je dužan izdati: St. 1. - 30 zemljišnoknjižnih izvadaka/potvrda/ispisa/preslika St. 2. - svaki uvid u ručno vođenu zk. knjigu i ručno uloženu zbirku isprava vrijedi kao izdavanje 2 zk. izvadaka/potvrda/ispisa/preslika; -svaki uvid u zk. spis vrijedi kao izdavanje 2 zk. izvadaka/potvrda/ispisa/preslika (osim uvid u spis iz postupka čl. 98. st. 2. ZZK – koji vrijedi kao 3. zk. izvadaka/potvrda/ispisa/preslika); St. 3. Smatra se da su mjerila za rad propisana ovim člankom ispunjena ako zk. službenik na mjesečnoj razini ima dnevni prosjek od 30 izdanih zk. izvadaka/potvrda/ispisa/preslika. Obrazloženje: Dok se ne uvede u ZIS i ova statistička opcija „uvid u zk. spise“, zk. službenici samo upisuju u kretaljku zaduženost spisa odnosno davanje na uvid, te stavljaju potpisanu službenu bilješku od strane osobe kojoj je dopušten uvid, kao dokaz obavljenog posla, a za koji sami iskazuju u svojoj statistici. Naime, sve je manje dolazaka na sud radi izdavanja zk. izvadaka, a sve više uvida u ručno vođene zk. knjige, spise i zbirke, a što je i logično (naime tome i teži sustav e-građani i drugi oblici elektroničke komunikacije sa institucijama), prema tome ne može se isključivo vezati i normirati rad službenika na tim poslovima izdavanjem izvadaka (u odnosu na 2019. oko 200.000 manje izdanih u 2020.). Nije prihvaćen Odgovor: U tijeku je postupak skeniranja glavnih knjiga što će smanjiti vrijeme potrebno za uvid jer će glavna knjiga u cijelosti biti prenesena u elektronički oblik. Za ručno vođenu zbirku isprava planiran je premještaj u posebnu pismohranu. Uvažava se okolnost da u ovom času službenici zemljišnoknjižnih odjela još uvijek daju na uvid ručno vođene glavne knjige i zbirke isprava te je stoga, u odnosu na Pravilnik o mjerilima za rad zemljišnoknjižni službenika iz 2012., za 50% umanjen normativ za obavljanje navedenih poslova. Kako predloženi normativ iznosi 30 zemljišnoknjižnih izvadaka/potvrda/ispisa/preslika, što iznosi 4,3 zemljišnoknjižnih izvadaka/potvrda/ispisa/preslika u jednom satu, smatramo da ostaje dovoljno vremena za obavljanje poslova koji nisu posebno normirani (primjerice sastavljanje službenih bilješki i zapisnika).
118 Božena Busić Mjerila rada, Članak 18. Nije normirano niti se spominje rad službenika sa strankama u pogledu davanja na uvid glavne knjige i zbirke isprava te uvidi u spis te sastavljanje službenih bilješki i zapisnika. Izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka je sve manje traženo od zemljišnoknjižnog odjela, dok svakodnevno raste interes upravo samo za uvidom u javne registre i uvide u spise Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Vidjeti odgovor na komentar Josipa Draganića na članak 18. prijedloga Pravilnika.
119 Doris Uremović Drugačija mjerila rada, Članak 20. Mislim da niti jedan predsjednik zk. odjela neće trošiti svoje vrijeme na pisanje rješenja kojim će privremeno odrediti drugačija mjerila rada za pojedinog službenika za pojedini dan, tako da bi čl. 20 toč.1 i 2 trebalo brisati, jer bi ovdje samo voditelj imao uz sav posao još jedan dodatni (naime on bi pisao ta rješenja). Obzirom da voditelj upravlja radom i organizira rad u zk. odjelu uz nadzor predsjednika zk. odjela isti vodi brigu u pogledu radnog opterećenja pojedinih službenika te ukoliko se dobro normiraju predmeti ista rješenja su bespotrebna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Božena Busić Drugačija mjerila rada, Članak 20. Potpuno je nepotreban čl. 20. s obzirom da je Pravilnikom trebalo normirati rad na složenim i opsežnim predmetima, što smo obrazložili primjedbom na čl. 14. Zemljišnoknjižni predmeti zakonom su propisani kao hitni i da se rješenje mora donijeti u roku od 15 radni dana od dana zaprimanja, a postupak traženja donošenja posebnog rješenja za konkretan spis bi to dodatno usporio, a kao što je već rečeno pravilnim normiranjem izbjeći će se potreba za donošenjem posebnog rješenja. Povremeni i privremeni poslovi (npr. priprema zbirke isprava za uvez, kontrola i verifikacija skeniranih uložaka i dr.) su poslovi koji se organiziraju na razni odjela, samim time što su povremeni, nema razloga da se za iste donosi posebno rješenje. Smatramo da o tome odlučuje voditelj zk. odjela, uz nadzor predsjednika odjela, prema potrebi posla te da vodi brigu i u pogledu radnog opterećenja pojedinih službenika. Pored toga, predsjednik odjela ima nadzor rada sudaca i sudskih savjetnika i poslove sudske uprave. Nije prihvaćen Članak 20. prijedloga Pravilnika predviđen je za izuzetne situacije, u slučajevima rada na naročito složenim ili naročito opsežnim predmetima, odnosno u slučajevima kad za to postoji opravdan razlog (npr. selidba zemljišnoknjižnog odjela i sl.), kao mogućnost oslobođenja službenika od obveze ostvarivanja propisanih učinaka.
121 DUŠAN ĐERIĆ Ocjena učinaka rada, Članak 21. Komentar na: Čl. 21 Glede ocjena uspješnosti u obavljanju poslova mišljenja sam da bi uz već navedeno trebalo odrediti i znati svrhu ocjenjivanja. Naime ocjenjujemo se već desetljećima, pa ispada u konačnici da je bitno samo da se obavi zadovoljavajući minimum poslova. U čemu je bitna razlika između referenta ocijenjenog sa najvišom ocjenom i referenta koji je ocijenjen zadovoljava? Tu bi isto uz samo ocjenjivanje trebalo razmisliti i o načinu stimulacije referenata ili nagrađivanje referenata ili odjela koji godinama zaredom ostvaruju norme u odnosu na one kojima to baš i ne uspijeva, te one referente koji uspiju ostvariti normu veću od propisane. Obrasce za ocjenjivanje bi trebalo poboljšati ili prilagoditi vremenu, načinu rada, ovako…… Možda ovo nije tema za ovaj članak, ali je možda prilika i vrijeme da se i o tome razmisli. Nije prihvaćen Nije predmet ovog Pravilnika.
122 Doris Uremović Ocjena učinaka rada, Članak 21. Obzirom na više poslova koji se vrednuju te da većina zk. referenata radi sve poslove iz opisa poslova , trebalo bi svakom voditelju omogućiti, tj. napraviti tablicu koja bi prema zadanim mjerilima izračunavala statistiku pojedinog referenta u postocima, budući bi postotak upućivao da li referent ima ispunjenu normu ili nema. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Josip Draganić Ocjena učinaka rada, Članak 21. st. 2. Dodati iza voditelj zemljišnoknjižnog odjela dostavlja riječi : „u elektroničkom obliku“ predsjedniku zemljišnoknjižnog odjela... Ovim se izbjegava nepotrebna papirologija (iako ona nije precizirana pa izvješće ovako definirano može biti u bilo kojoj formi), te se samo izvješće se u ZIS-u može lagano izvaditi i dostaviti u elektronskom obliku, a i ova formalnost dostavljanja nadređenom je time ispunjena brzo i efikasno. Nije prihvaćen Članak 21. stavak 2. prijedloga Pravilnika ne propisuje oblik izvješća, što znači da je taj oblik prilagodljiv potrebama i zahtjevima pojedinih zemljišnoknjižnih odjela
124 Josip Draganić Ocjena učinaka rada, Članak 21. (čl. 21.) St. 1. Ovdje upozoravam na samo ovakvo generalno postavljanje ocjene uspješnosti, iako se da izvuči zaključak obzirom da su osim mjerila za rad ovog predloženog Pravilnika stavljeni i posebni propisi o ocjenjivanju (ovdje prije svega mislim na Uredbu o ocjenjivanju državnih službenika i odredbu čl. 14. st. 1.), jer puko zadovoljavanje mjerila u smislu brojeva odluka koje treba donijeti, ne smije, ili ne bi trebao biti jedini kriterij ocjenjivanja zk. službenika, jer ukoliko se službenik ocjenjuje samo po donesenim rješenjima, njihovom broju, a ne i po kvaliteti rješenja (pr. velik broj odluka je preinačen u postupku prigovora) onda, smatram da je i nezadovoljavanje svih mjerila (u smislu broja odluka) bolje u slučajevima ako niti jedna odluka donesena od strane zk. referenta nije preinačena, što pretpostavlja i kvalitetu odluka, što je bolje nego donesen zadovoljavajući broj nekvalitetnih (preinačenih) odluka. Sve navedeno je još jedan argument za dodavanje riječi „okvirna“ ispred riječi mjerila u naslovu prijedloga ovog Pravilnika i čl. 1. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Božena Busić Ocjena učinaka rada, Članak 21. U sustavu ZIS postoji funkcionalnost praćenja statistike pojedinog službenika i praćenje rokova rješavanja, stoga smatramo suvišnim odredbu o izradi izvješća s ostvarenim učincima svakog službenika, koje bi se dostavljalo predsjedniku zemljišnoknjižnog odjela jednom mjesečno. Takav podatak se uvijek može dohvatiti iz sustav ZIS. U 21. stoljeću i u eri digitalizacije smatramo bespotrebnim dostavljati posebna izvješća o uspješnosti obavljanja poslova službenika predsjedniku zk. odjela, najkasnije 5 dana po isteku razdoblja za koje se izvješće podnosi, jer je isto vidljivo iz sustava ZIS, a sastavljanje takvih izvješća je birokratsko gubljenje vremena. Stoga predlažemo da u pogledu istog ostane odredba: „Ocjena uspješnosti u obavljanju poslova zemljišnoknjižnih djelatnika vrši se temeljem mjesečnog praćenja rezultata njegovog rada, a sve u skladu s ovim mjerilima i u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Nije prihvaćen Članak 21. stavak 2. Prijedloga Pravilnika ne propisuje način izrade izvješća, što znači da to izvješće može biti iz ZIS-a, ali može biti sastavljeno i na drugi način, ovisno o potrebama i zahtjevima pojedinih zemljišnoknjižnih odjela. Izrada statističkih izvješća ulazi u djelokrug poslova voditelja zemljišnoknjižnog odjela te je stoga propisano da voditelj ta izvješća dostavlja predsjedniku zemljišnoknjižnog odjela.