Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Standardu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ljiljana Črnjar | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Nacrt Standarda za narodne knjižnice u e-Savjetovanju značajno se razlikuje od teksta koje je izradilo Povjerenstvo za izradu prijedloga Standarda te je izostavljen niz bitnih odredbi posebice onih koje se odnose na knjižnične djelatnike, opis poslova s pripadajućim normama, prostor, opremu i higijensko-tehničke uvjete. Smatram da bi navedeno trebalo biti uključeno u tekst Standarda pri čemu bi prihvatljiv oblik bio i dodatak osnovnom tekstu uz već predložena dva dodatka (za pokretne knjižnice i koeficijente izvodljivosti). | Nije prihvaćen | Stav je Povjerenstva da nije potrebno navoditi normiranje poslova, iz razloga što bi navedeno opteretilo ionako opterećen normativni akt. |
| 2 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Potrebno je promijeniti u cijelom tekstu Standarda: „mora“ u „treba“. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 3 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ | NAČELNA PRIMJEDBA: U nacrtu Standarda za NK na u e-savjetovanju izostavljene su važne odredbe koje se odnose na knjižnične djelatnike i opis poslova te norme za pojedine poslove te prostor i opremu. Namjena Standarda (osim što propisuje minimalne uvjete) je da istodobno bude i pomagalo za rad i vrednovanje (čl. 2, st. 1, alineja 3. i 4.), ali Standard u ovom prijedlogu isključivo navodi općenite formulacije koje tu ulogu ne mogu ispuniti. | Nije prihvaćen | Stav je Povjerenstva da nije potrebno dodatno opterećivati tekst Standarda. |
| 4 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ | NAČELNA PRIMJEDBA Iako bi podzakonski akti terminološki trebali biti usklađeni sa zakonskim koji mu otvara mjesto, nužno se osvrnuti na uporabu nepreporučenog naziva „stručni knjižničarski djelatnik“ (na što se već upozoravalo već i tijekom e-savjetovanja u vezi sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti). Stručni knjižničarski djelatnik je pleonazam jer sam naziv knjižničarski djelatnik podrazumijeva djelatnika u knjižničarskoj struci. (Naglašavanjem pridjeva „stručni“ može se samo implicirati i postojanje onih „nestručnih“.) Dakle, u sva 3 standarda trebalo bi stajati naziv knjižničarski djelatnici ili još bolje knjižničarsko osoblje. Standard za narodne knjižnice: čl. 26, 27, 28, 53 (1,3,4), 56 (1) | Nije prihvaćen | Stav je Povjerenstva da nije potrebno dodatno opterećivati tekst Standarda. |
| 5 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Usporedbom predloženog završnog teksta Standarda i ranijih verzija prijedlog teksta koje je izradilo Povjerenstvo za standard uočava se tendencija skraćivanja i pojednostavljivanja teksta od strane službi koje su pripremale završnu verziju teksta. Ali, takva skraćivanja ponekad dovode do nedovoljne jasnoće pojedinih odredbi ili do izbacivanja pojedinih odredbi za koje se možda može smatrati da nisu bitne, a zapravo u praksi jesu bitne. Dužina teksta ne bi trebala presudna kod donošenja odluke o tome što će se u Standard uvrstiti ili neće. Prvenstveno bi se trebalo voditi ciljem da ovaj Standard treba kvalitetno urediti važno i veliko područje rada narodnih knjižnica u cijeloj zemlji, u svakoj sredini, manjoj ili većoj zajednici i da to treba napraviti najdetaljnije što je moguće, a da bi se omogućio razvoj djelatnosti u skladu sa stručnim pravilima i potrebama korisnika, tim više što se radi o dokumentu na kojeg ćemo se u knjižnicama morati pozivati kroz idućih nekoliko desetljeća. Stoga skraćivanje radi samog skraćivanja nema opravdanja, već je bolje da tekst dokumenta bude i nešto duži, ako je potrebno, nego da pojedine odredbe ostanu nedorečene ili manjkave. | Nije prihvaćen | Stav je Povjerenstva da nije potrebno dodatno opterećivati tekst Standarda. |
| 6 | Tomislav Staničić | Predmet Standarda, Članak 1. | Osim IFLA-inih smjernica za narodne knjižnice, postoje druge važne smjernice koje se odnose na rad narodnih knjižnica, stoga predlažem dodati "i drugim IFLA-inim smjernicama koje se odnose na narodne knjižnice". | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 7 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Predmet Standarda, Članak 1. | Potrebno je dodati u čl. 1 tako da glasi: … i IFLA-inim smjernicama koje se odnose na narodne knjižnice. OBRAZLOŽENJE: postoji niz IFLA-inih smjernica koje se odnose na narodne knjižnice odnosno na razne korisničke skupine. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 8 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Predmet Standarda, Članak 1. | Treba dopuna teksta u čl. 1: „… IFLA-inim smjernicama koje se odnose na narodne knjinžice“. OBRAZLOŽENJE: Standardi za NK se temelje na svjetski prihvaćenim smjernicama koje je objavila IFLA (Smjernice za pokretne knjižnice, Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi, Smjernice za knjižnične usluge za djecu, Smjernice za knjižnične usluge za mladež itd.) i zato nije dovoljno spomenuti samo IFLA smjernice za NK. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 9 | Dina Kraljić | Predmet Standarda, Članak 1. | Preporuke ostalih IFLA-inih smjernica koje se odnose na rad narodnih knjižnica preciznije definiraju na koji način odgovoriti na suvremene potrebe pojedinih vrsta korisnika, kao što su bebe i djeca rane dobi, djeca i mladi...Stoga bi se Standardi trebali temeljiti na SVIM IFLA-inim smjernicama koje se odnose na rad narodnih knjižnica. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 10 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Predmet Standarda, Članak 1. | Standardi se trebaju temeljiti, a i temelje se, i na svim drugim međunarodnim stručnim smjernicama koje je objavila IFLA, kao što su npr. Smjernice za pokretne knjižnice, Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi, Smjernice za knjižnične usluge za djecu, Smjernice za knjižnične usluge za mladež... Stoga bi bilo ispravnije navesti ... „IFLA-inim smjernicama KOJE SE ODNOSE na narodne knjižnice“. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 11 | Ljiljana Črnjar | Namjena Standarda, Članak 2. | Narodne knjižnice su samostalne pravne osobe ali i područne knjižnice, ustanovljene na temelju ugovora s jedinicom lokalne samouprave na čijem će se području obavljati knjižnična djelatnost. Stoga bi ovu rečenicu trebalo nadopuniti na način da glasi: Narodna knjižnica je samostalna pravna osoba ili ugovorna podružnica druge narodne knjižnice, osnovana za obavljanje knjižnične djelatnosti na određenom području, sukladno članku 3. točci 4. i članku 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019). | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 12 | Tomislav Staničić | Namjena Standarda, Članak 2. | Dodati stavak: - Narodna knjižnica je samostalna pravna osoba sukladno članku 3. točci 4. i članku 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019). | Prihvaćen | prihvaćen |
| 13 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Namjena Standarda, Članak 2. | Članak 2., stavak 1. PRIJEDLOG: Treba dodati jedan stavak u čl.2 Standarda kako bi se jasno i nedvosmisleno definiralo narodnu knjižnicu (koja je samostalna pravna osoba ili podružnica neke druge narodne knjižnice) te kako bi tekst Standarda bio jasan i mogao poslužiti knjižničarima na terenu u komunikaciji s osnivačima. OBRAZLOŽENJE: Ovo je važno dodati u podzakonski propis upravo zato što su zakonski propisi općeniti, dok podzakonski propisi mogu preciznije definirati tematiku kojom se bave. Ovakav prijedlog nastao je između ostaloga zbog situacije na terenu, jer se pokazalo da su se dvije godine nakon primjene u praksi Zakona o knjižnicama pojavile inicijative za osnivanje narodnih knjižnica u okviru Centara za kulturu ili njihova spajanja s drugim ustanovama. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 14 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Namjena Standarda, Članak 2. | PRIJEDLOG DOPUNE STAVKA (2): "(2) Narodne knjižnice u gradovima i općinama osnivaju se kao samostalne ustanove sukladno članku 3. točci 4. i članku 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019), i dužne su pridržavati se odredbi ovog Standarda, a njihovi osnivači dužni su osiguravati nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj knjižnica kao samostalnih ustanova te dostizanje mjerila ovog Standarda." OBRAZLOŽENJE: Potrebno je radi veće jasnoće kod primjene Standarda u praksi dodatno istaknuti činjenicu da općinske i gradske knjižnice u općinama i gradovima trebaju biti samostalne ustanove što je jedan od osnovnih preduvjeta uopće da bi mogle kvalitetno ostvarivati svoju funkciju jer im garantira vidljivost, samostalnost u planiranju stručnog razvoja, provođenju programa i aktivnosti te transparentnost u poslovanju. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 15 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Zadaće narodnih knjižnica, Članak 3. | Članak 3., stavak 2. PRIJEDLOG: Dopuna čl. 3, st.2 s novom alinejom: - čuva i njeguje hrvatsku kulturu, jezik i književnost OBRAZLOŽENJE: Predlaže se dodatno naglasiti obvezu hrvatskih knjižnica da njeguju hrvatski jezik i kulturu u svom fondu, umjesto da se u čl. 19., st 5. određuje postotak građe na stranim jezicima, jer knjižnice formiraju svoj fond u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju, gdje je paralelno korištenje različitih jezika više potreba. Razumljivo je da je građa narodnih knjižnica u Hrvatskoj u većini na hrvatskom jeziku (odnosno, ravnopravno i na drugom jeziku u dvojezičnim zajednicama koje imaju ravnopravan drugi službeni jezik). Loše i diskriminatorski zvuči kad se količina građe na drugim jezicima, koji nisu hrvatski, propisuje i ograničava na 10%. | Nije prihvaćen | Ova materija je regulirana kroz druge članke u Standardu. |
| 16 | Društvo knjižničara u Splitu | Djelatnost narodnih knjižnica, Članak 4. | Čl. 4. (1) Malim se knjižnicama ne bi smjela nametati obveza kupnje komercijalnih baza podataka. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 17 | Tomislav Staničić | Tipovi narodnih knjižnica, Članak 6. | Drugačije raspodijeliti tipove knjižnica prema broju stanovnika područja koje pokrivaju svojim uslugama, kako bi se postigla ravnomjernija raspoređenost razine usluga, sukladno obavezama koje bi određeni tipovi knjižnica imali prema odredbama ovog Standarda. Suglasan sam s tablicom kakvu predlaže HKD. Obrazloženje Ljiljane Vugrinec (ŽMS KKŽ) je temeljito i precizno, pa je suvišno da ponavljam ovdje. | Nije prihvaćen | S obzirom da prema predloženim tipovima knjižnica u odnosu na broj stanovnika neke županijske knjižnice ulaze u tip koji predviđa niži standard nego je potrebno za funkcioniranje županijske knjižnice. |
| 18 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Tipovi narodnih knjižnica, Članak 6. | Predlaže se u čl. 6 Tablica 1. razmotriti novu kategorizaciju tipova knjižnica s obzirom na demografske promjene. S obzirom da prema predloženim tipovima knjižnica u odnosu na broj stanovnika neke županijske knjižnice ulaze u tip koji predviđa niži standard nego je potrebno za funkcioniranje županijske knjižnice, kod zahtjeva za određeni tip u nastavku ovog teksta, uz tip knjižnica dodano je i „županijske“ bez obzira što su po borju stanovnika u tipu „nižih zahtjeva“. | Nije prihvaćen | S obzirom da prema predloženim tipovima knjižnica u odnosu na broj stanovnika neke županijske knjižnice ulaze u tip koji predviđa niži standard nego je potrebno za funkcioniranje županijske knjižnice. |
| 19 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Tipovi narodnih knjižnica, Članak 6. | Članak 6., Tablica 1. PRIJEDLOG: U čl. 6 Tablica 1. predlaže se manji broj tipova knjižnica i drugačiji raspored po tipovima kako bi se dobila ravnomjernija raspodjela knjižnica uz uvažavanje demografske situacije i kontinuiranog pada broja stanovnika u RH. Prijedlog izmjene Tablice 1.: I. tip - za područje od 201.000 stanovnika (samo KGZ) II. tip - za područje od 60.001 do 200.000 stanovnika (sada 5 knjižnica, a bile su 3) III. tip - za područje od 20.001 do 60.000 stanovnika (22 knjižnice, od kojih su 3 ŽMNK – Čakovec, Koprivnica i Virovitica) IV. tip - za područje od 10.001 do 20.000 stanovnika (37 knjižnica, od toga 2 ŽMNK u Gospiću i Krapini) V. tip - za područje od 3.001 do 10.000 stanovnika (52 knjižnice? – treba provjera broja) VI. tip - za područje do 3.000 stanovnika (76 knjižnica – treba provjera broja) OBRAZLOŽENJE: Pokazalo se da je u tablici 1. neodgovarajuća raspodjela postojećih knjižnica po tipovima obzirom na broj stanovnika određenog područja, jer je rađena po važećem popisu stanovnika iz 2011. godine. I. tip - Knjižnice grada Zagreba. II. tip - 3 gradske knjižnice u Splitu, Osijeku i Rijeci. III. tip - 2 gradske knjižnice u Zadru i Velikoj Gorici. IV. I V. tip - 23 knjižnice (od kojih 4 ŽMNK) VI. tip - 8 jedinica lokalne samouprave (1 grad i 7 općina), tu je gradska knjižnica u Gospiću kao ŽMNK VII. I VIII. tip – obuhvaća 518 jedinica lokalne samouprave, a u tipu VIII. ima 100 gradova i 1 općina Veliki broj gradova srednje veličine (20.000 do 35.000 stanovnika) i manje veličine (ispod 20.000 stanovnika), predloženom raspodjelom tipova pada u tipove V. ili VI. (među njima i 5 županijskih središta – Čakovec, Gospić, Koprivnica, Krapina i Virovitica) zbog čega knjižnice u tim gradovima prema odredbama ovog Standarda nisu dužne ispunjavati određene uvjete za kojima u stvarnosti imaju potrebu (npr. u pogledu zapošljavanja IT stručnjaka i osoba za PR), a važne su za pružanje usluga korisnicima (zapošaljavanje IT stručnjaka i osobe za PR). Kao posljedica toga osnivači neće pristajati na financiranje odredbi koje za određenu knjižnicu nisu propisane kao obvezne u Standardu. | Nije prihvaćen | S obzirom da prema predloženim tipovima knjižnica u odnosu na broj stanovnika neke županijske knjižnice ulaze u tip koji predviđa niži standard nego je potrebno za funkcioniranje županijske knjižnice. |
| 20 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Tipovi narodnih knjižnica, Članak 6. | PRIMJEDBA: nesrazmjerna je te stoga neodgovarajuća distribucija područja / gradova i općina / pripadajućih knjižnica na način kako su područja razvrstana po tipovima: - SAMO 37 jedinica lokalne samouprave od ukupno 555 nalazi se u tipovima I.-VI. (6,6%); - čak tri skupine – I., II., i III. – razrađuju se za SAMO 6 gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar i Velika Gorica) - u 2 sljedeće skupine – IV. i V. – nalaze se čak 23 grada - u VI. skupini je samo 8 jedinica – 1 grad i 7 općina, dok je nesrazmjerno velik broj jedinica lokalne uprave - njih 518 - svrstan u zadnja dva tipa - VII. i VIII. Osobiti je problem što veliki broj gradova srednje veličine (20.000 do 35.000 stanovnika), a posebno onih manje veličine (ispod 20.000 stanovnika), pada u tipove V. (Čakovec, Koprivnica, Krapina i Virovitica) ili VI. (Gospić) zbog čega knjižnice u tim gradovima prema odredbama ovog Standarda nisu dužne ispunjavati određene odredbe za kojima u stvarnosti imaju potrebe i bitne su za pružanje usluga korisnicima. Posljedice: osnivači neće pristajati na financiranje odredbi koje za određenu knjižnicu nisu propisane kao obvezni minimum u Standardu, već bi predstavljale nadstandard. Dodatni problem je što najnovija kretanja stanovništva pokazuju veliki pad u svim županijama pa bi nakon popisa koji treba biti provedene 2021. godine dodatni broj područja mogao pasti u još niži tip. PRIJEDLOG: - prilagoditi tipologiju stvarnim uvjetima u Hrvatskoj – razvrstati područja s obzirom na broj stanovnika na uravnoteženiji način, u skladu sa stvarnim prilikama i potrebama u praksi - na taj način omogućiti, osobito gradskim knjižnicama, ispunjavanje zadataka i pružanje usluga korisnicima osiguravanjem organizacije i uvjeta rada knjižnica koji su za to potrebni i koji će biti propisani Standardom za te knjižnice OBRAZLOŽENJE: Rangiranje knjižnica treba se provesti srazmjerno stvarnoj situaciji, tj. veličini područja i njihovoj distribuciji na terenu, inače će posljedica biti neujednačenost usluga. Prema UNESCOvom manifestu „službe narodne knjižnice zasnivaju se na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Visoka kvaliteta i primjerenost mjesnim potrebama i uvjetima od temeljne su važnosti...“ Potrebno je uložiti približno ista sredstva (financije, osoblje, uloženi rad i vrijeme) da bi se postigla jednaka kvaliteta usluge u svim knjižnicama u RH. Nesrazmjernim rangiranjem knjižnica prema tipovima koji nisu prilagođeni stvarnim potrebama i stanju u Hrvatskoj, riskiramo da građani u manjim sredinama budu zakinuti i dobiju manju kvalitetu usluga. PRIJEDLOG NOVE TIPOLOGIJE: VII. tip za područje do 3.000 stanovnika ok VI. tip za područje od 3.001 do 6.000 stanovnika V. tip za područje od 6.001 do 10.000 stanovnika IV. tip za područje od 10.001 do 25.000 stanovnika III. tip za područje od 25.001 do 50.000 stanovnika II. tip za područje od 50.001 do 250.000 stanovnika I. tip za područje s više od 250.000 stanovnika POJAŠNJENJE PREDLOŽENE NOVE TIPOLOGIJE: distribucija područja po tipovima s obzirom na broj stanovnika bila bi puno razmjernija s obzirom na stvarno stanje i prilike u RH: od I. do V. tipa bilo bi obuhvaćeno 136 područja (tj. 136 gradova i općina od ukupno njih 555) ili cca 25 % jedinica lokalne samouprave, umjesto samo 6,6% kako je trenutno prema prijedlogu Standarda. U najmanjim tipovima VI. i VII. ostala bi samo najmanja područja s manje od 6.000 stanovnika. | Nije prihvaćen | S obzirom da prema predloženim tipovima knjižnica u odnosu na broj stanovnika neke županijske knjižnice ulaze u tip koji predviđa niži standard nego je potrebno za funkcioniranje županijske knjižnice. |
| 21 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Ustrojstveni oblici općinske/gradske knjižnice, Članak 7. | Predlaže se promjena u čl. 7. st. 6 tako da glasi: Općinska/gradska knjižnica treba imati odjele za sve dobne skupine korisnika sukladno organizaciji zbirki i vrstama usluga koje nudi i to odjel za odrasle, odjel za djecu, odjel za mlade, čitaonicu (studijska čitaonica, čitaonica dnevnog tiska i dr.), informacijsku službu s osiguranim pristupom mrežnim informacijskim izvorima, službu nabave i obrade knjižnične građe, te zavičajnu zbirku s obzirom na veličinu i značaj knjižnice. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 22 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Ustrojstveni oblici općinske/gradske knjižnice, Članak 7. | Članak 7., stavak 6. PRIJEDLOG: Potrebna je dopuna čl. 7. st. 6: „… čitaonicu (studijsku čitaonicu, čitaonicu dnevnog tiska, …)“ OBRAZLOŽENJE: u čl. 7, st. 6 nije navedeno jasno da knjižnice moraju imati čitaonicu, a koliko i kakve čitaonice nije propisano i dovoljno je spomenuti primjere u zagradi. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 23 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Pokretna knjižnica, Članak 10. | Predlaže se izmjena u čl. 10 tako da glasi: Pokretna knjižnica organizira se kao privremeni ili stalni oblik knjižnične djelatnosti u malim i razasutim naseljima ili u rubnim te u gusto naseljenim područjima većih gradova u kojima nema uvjeta za druge oblike djelovanja stacionarne narodne knjižnice. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 24 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Pokretna knjižnica, Članak 10. | Članak 10. PRIJEDLOG: U čl. 10 treba dodati „… ili u rubnim te u gusto naseljenim područjima većih gradova u…“ OBRAZLOŽENJE: U čl. 10 nije dovoljno jasno definirana pokretna knjižnica. Prijedlog dopune teksta odražava stvarnu situaciju na terenu. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 25 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Pokretna knjižnica, Članak 10. | PRIMJEDBA: Pokretne knjižnice, što je u skladu i sa svjetskom praksom, i s IFLA-inim Smjernicama, ne ustrojavaju svoja stajališta samo u malim naseljima, udaljenima od većih središta, već služe i kao najracionalnija nadopuna knjižničnih mreža, umjesto stacioniranih ogranaka, u većim gradovima - gdje obuhvaćaju rubne dijelove gradova ili gusto naseljena područja (npr. na zagrebačkom području) koja ne mogu adekvatno biti pokrivena stacioniranim knjižnicama ili ograncima. Stoga bi i taj segment trebalo obuhvatiti odredbama Članka 10. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: Članak 10. Pokretna knjižnica organizira se kao privremeni ili stalni oblik knjižnične djelatnosti u malim i razasutim naseljima ili u rubnim, odnosno gusto naseljenim područjima većih gradova u kojima nema uvjeta za druge oblike djelovanja stacionarne narodne knjižnice. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 26 | Društvo bibliotekara Istre | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. KNJIŽNIČNA GRAĐA I KNJIŽNIČNI FOND | Predlaže se novi članak (između čl. 20. i čl. 21.) koji bi se referirao na uvođenje POSUDBE digitalne građe (e-lending) putem posebno dizajniranih platformi. Posudba e-knjiga uobičajena je praksa u inozemnim knjižnicama dok je u Hrvatskoj ovakav način posudbe tek u povojima. U cilju preporuke nabave komercijalnih e-knjiga te uvođenja digitalne posudbe građe u narodnim knjižnicama nužno je u ovom Standardu barem preporučiti dostupnost ove usluge kroz jednu opću formulaciju (s obzirom na to da je područje stvaranja zbirki komercijalnih digitalnih/elektroničkih knjiga/publikacija u knjižnici te pitanje njihove posudbe u potpunosti izostavljeno u Standardu o digitalnim knjižnicama gdje bi pripadalo). Predlaže se NOVI članak: (1) „Narodne knjižnice osiguravaju pristup elektroničkim izvorima na udaljenoj mrežnoj lokaciji (mrežna mjesta, računalni poslužitelji nakladnika ili drugih pružatelja elektroničkih izvora) te posudbu elektroničkih knjiga, elektroničkih serijskih publikacija, digitalnih zvučnih knjiga te ostale digitalne građe putem platformi za elektroničku posudbu.“ Edit: Navedena odredba mogla bi se umjesto novog članka dodati i u čl. 34 kao novi stavak. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 27 | Društvo bibliotekara Istre | Početni knjižnični fond, Članak 18. | S obzirom na to da se knjige kao i serijske publikacije u digitalnom obliku ne mogu količinski iskazivati u svescima (po definiciji svezak se odnosi na tiskanu građu), predlaže se izostaviti riječ svezak u tablici br. 2 u st. 2. kao i u st. 4. čl. 18. Također, radi preciznijeg iskazivanja predlaže se umjesto „mrežni izvori“ koristiti prošireno objašnjenje. Predlaže se: U st. 4. „Digitalna građa dostupna putem mrežnih izvora i pohranjena na vanjskim mrežnim poslužiteljima izuzima se prilikom izračuna minimalnog broja knjiga i serijskih publikacija u fondu.“ | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 28 | Društvo knjižničara u Splitu | Početni knjižnični fond, Članak 18. | Čl. 18. (2) Potrebno smanjiti broj naslova serijskih publikacija prema tipu knjižnice. | Djelomično prihvaćen | Obzirom da se navedeni minimumi odnose na sve vrste periodike (novine, tjednici, časopisi, časopisi za djecu i mlade, zavičajna periodika) smanjenje bi bitno umanjilo kvalitetu ponude. |
| 29 | Tomislav Staničić | Početni knjižnični fond, Članak 18. | Velika je razlika u broju obveznih naslova periodike između najmanjih knjižnica (tipovi VIII, VII, VI...). Osim toga, potrebno je uskladiti ovu tablicu s izmjenama u Tablici 1. | Djelomično prihvaćen | Obzirom da se navedeni minimumi odnose na sve vrste periodike (novine, tjednici, časopisi, časopisi za djecu i mlade, zavičajna periodika) smanjenje bi bitno umanjilo kvalitetu ponude. |
| 30 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Početni knjižnični fond, Članak 18. | Revidirati broj naslova serijskih publikacija prema tipu knjižnice. Primjerice, knjižnica u mjestu s 3000 stanovnika ima 5 naslova periodike, a u mjestu s 4000 stanovnika 15 naslova? | Nije prihvaćen | Obzirom da se navedeni minimumi odnose na sve vrste periodike (novine, tjednici, časopisi, časopisi za djecu i mlade, zavičajna periodika) smanjenje bi bitno umanjilo kvalitetu ponude. |
| 31 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | Početni knjižnični fond, Članak 18. | Je li opravdano postavljati veliki broj naslova serijskih publikacija kada u današnje vrijeme ograničenih sredstava za nabavu, otežanu mogućnost osiguravanja pretplata na dnevne i tjedne novine (a posebice naslova na stranom jeziku), nedostatan prostor za smještaj građe i mogućnost otvorenog pristupa velikom broju naslova periodike preko HRČKA? | Nije prihvaćen | Obzirom da se navedeni minimumi odnose na sve vrste periodike (novine, tjednici, časopisi, časopisi za djecu i mlade, zavičajna periodika) smanjenje bi bitno umanjilo kvalitetu ponude. |
| 32 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Početni knjižnični fond, Članak 18. | Članak 18., tablica 2. PRIJEDLOG: Potrebno je uskladiti Tablicu 2 u čl. 18 s Tablicom 1. u čl. 6 i predloženom izmjenom tipologije knjižnica. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćena predložena nova tipologija knjižnica. |
| 33 | Ljiljana Črnjar | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Predlažem brisanje stavka 5 budući da je zastupljenost građe na stranim jezicima definirana u prethodnom stavku. Građa na stranim jezicima nabavlja se sukladno smjernicama nabavne politike pojedine knjižnice i proizlazi iz konkretnih potreba ovisno radi li se o knjižnicama koje imaju funkciju središnjih knjižnica nacionalnih manjina, dvojezičnim lokalnim zajednicama, područjima na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina, turističkim središtima u kojima su korisnici turisti iz raznih zemalja, sredinama koje zapošljavaju strane radnike, potrebama korisnika za učenjem stranih jezika i sl. Podrazumijeva se da je građa na hrvatskom jeziku primarna u nabavi te smatram suvišnim da se propisuje postotak za građu na stranim jezicima, pogotovo što ni u dosadašnjim Standardima nije bilo slične odredbe. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 34 | Društvo bibliotekara Istre | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | U prvom redu predlaže se BRISANJE st. 5. čl. 19. s obzirom na to da se podrazumijeva da narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj nabavljaju građu na nacionalnom standardnom jeziku dok je definiranje izgradnje zbirki na stranim jezicima, jezicima nacionalnih manjina i u dvojezičnim područjima već sadržano u stavku 4. ovoga članka. Ukoliko brisanje ovog stavka ipak ne bude prihvaćeno, predlaže se nadopuna st. 5. čl. 19 na način „Građa na stranim jezicima može činiti do 10% ukupnog KNJIŽNIČNOG fonda, osim u dvojezičnim lokalnim zajednicama i knjižnicama koje imaju funkciju središnjih knjižnica nacionalnih manjina.“ | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 35 | Društvo knjižničara u Splitu | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Čl. 19.(1) S obzirom na korisničku potražnju, omjer između beletristike i ostale literature treba povećati u korist beletristike (npr. 75/25). Čl. 19. (3) U knjižnicama gdje su djeca najbrojniji korisnici trebalo bi povećati postotak knjižne građe za djecu i mlade. Čl.19. (5) Građa na stranim jezicima može biti do 10% ukupnog knjižnog fonda, a u dvojezičnim lokalnim zajednicama i posebice u središnjim knjižnicama nacionalnih manjina taj omjer mora biti veći. | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 36 | Tomislav Staničić | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Dopuna: „… i knjižnicama koje imaju funkciju središnjih knjižnica nacionalnih manjina.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 37 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Predlaže se izmjena na sljedeći način: U odnosu na ukupan broj jedinica, knjižni fond općinske/gradske narodne knjižnice u pravilu treba sadržavati 75% beletristike, 25% stručne, znanstvene i popularno-znanstvene literature od koje najmanje 1% čini referentna građa Komentar se temelji na iskustvu rada u manjoj narodnoj knjižnici i usporedbi s istim tipom knjižnica. U stavku jedan donosi se promjena u sastavu fonda narodnih knjižnica, u korist stručne, znanstvene i popularno-znanstvene literature. Udio od 35% u ukupnom fondu teško je ostvariv, a i nepotreban, barem u radu manjih narodnih knjižnica. Pojedine narodne knjižnice ne zadovoljavaju ni prethodno propisane standarde vezane za ovu građu, pa se nerijetko taj udio kreće ispod 20% . Nadalje, ova vrsta građe je i do nekoliko puta skuplja u nabavi, a po koeficijentu izvodljivosti pravilo stupa na snagu odmah. Možda bi bilo bolje pretpostaviti slobodnije definiranje postotaka unutar pojedinačnih smjernica nabave za svaku pojedinu knjižnicu. Dakako, takve smjernice bi uvijek trebale biti u skladu s osnovnim zadaćama i ulogama knjižnog fonda prema suvremenoj i relevantnoj literaturi te postojećim manifestima koji odražavaju aktualne društvene i kulturne vrijednosti, ali prije svega prema potrebama korisnika. | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 38 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Predlaže se dodati u čl. 19, st. 5 tako da glasi: Građa na stranim jezicima može činiti do 10% ukupnog knjižnog fonda, osim u dvojezičnim lokalnim zajednicama i knjižnicama koje imaju funkciju središnjih knjižnica nacionalnih manjina. OBRAZLOŽENJE: Treba razlikovati knjižnice u dvojezičnim lokalnim zajednicama i središnje knjižnice nacionalnih manjima. | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 39 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Članak 19., stavak 5. PRIJEDLOG: Treba dopuna u čl. 19, st. 5: „… i knjižnicama koje imaju funkciju središnjih knjižnica nacionalnih manjina.“ OBRAZLOŽENJE: Dvojezične lokalne zajednice i središnje knjižnice nacionalnih manjima su dvije različite stvari. Npr. Gradska knjižnica Pula ima funkciju središnje knjižnice talijanske nacionalne manjine ali ima cijeli niz drugih narodnih knjižnica u Istri koje djeluju u dvojezičnim zajednicama i imaju značajan broj članova, pripadnika talijanske nacionalne manjine pa 10% građe ne može biti dovoljno. | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 40 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | Stavak (5) članka19. upitan je i predlažem njegovo brisanje u potpunosti. Naime, ovaj stavak je vrlo neobičan, ništa slično nismo do sada imali u knjižničnim standardima, a sporno mi se čini to što ovaj stavak na način diskriminira pravo i obavezu svake pojedine knjižnice da formira svoj fond u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje, pogotovo u globalnom društvu u kojem živimo i gdje je paralelno korištenje različitih jezika više pravilo i potreba, nego izuzetak, a tržište knjižnične građe otvorenije i dostupnije nego ikad, što je zapravo jedna od pozitivnih posljedica globalizacije. Razumljivo je (ili bi trebalo biti) da će građa narodnih knjižnica u Hrvatskoj većinski biti na hrvatskom jeziku (odnosno, ravnopravno i na drugom jeziku u dvojezičnim zajednicama – ali u tim zajednicama ne radi se o „stranom“ jeziku, već o ravnopravnom drugom službenom jeziku u toj zajednici). Ali, prema demokratskim standardima, u najmanju ruku, ne čini se primjereno količinu građe na drugim jezicima, koji nisu hrvatski, propisivati na ovakav način kao što je navedeno, izričitim ograničenjem da njihov broj ne smije prelaziti određeni postotak. PRIJEDLOG: Ako želimo dodatno naglasiti obvezu hrvatskih knjižnica da njeguju hrvatski jezik i kulturu u svom fondu (što one, bez ikakve sumnje, oduvijek čine, pa tako i danas, i to bez neke posebne odredbe Standarda o tome) možda bi bolje bilo u članku 3. ovog Standarda, ZADAĆE NARODNIH KNJIŽNICA, dodati kao jednu od zadaća npr. „čuvanje i njegovanje hrvatske kulture, jezika i književnosti“, ili sl, umjesto da se brojkama i postotcima propisuje koliko točno građe na određenom jeziku „smije“ ili „ne smije“ biti u narodnoj knjižnici. | Nije prihvaćen | Knjižnica treba osigurati svojim fondom dostupnost literature za sve skupine korisnika. Osim toga ovim standardnom je povećan postotak beletristike u ukupnom omjeru 65:35 (ranije je bio 45:25:27:3, čl. 19 |
| 41 | Bojan Lazić | Struktura knjižnog fonda, Članak 19. | U stavku (5) navodi se pojam "dvojezična lokalna zajednica" a ovm standardom nije potpuno jasno na što se ovaj pojam konkretno odnosi. Naime, koja se lokalna zajednica definira kao "dvojezična"? Evo, primjerice, u Vukovaru je po službenim rezultatima popisa stanovništva 1/3 stanovništva srpke nacionalnosti, ali se Vukovar i dalje ne smatra "dvojezičnom" zajednicom. Po tom bi pravilu u Gradskoj knjižnici u Vukovaru trebalo biti više od 10 % građe na srpskom jeziku što nije slučaj jer je takve građe daleko manje od 10 %. Naime, ovdje ne potenciram nikakvo posebno pravo nacionalne manjine ni na kakvu ravnopravnost, ali je činjenica kako se konkretno u ovoj knjižnici ne mogu pronaći svi lektirni naslovi koji su potrebni učenicima u nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu ne samo u vukovarskim osnovnim i srendjim školama, već i mnogim školama iz okolnih sela, a sva ta sela neposredno gravitiraju Vukovaru i samim tim Gradskoj knjižnici u Vukovaru. Zaključak: ovaj bi članak trebalo revidirati tako da se propiše svojevrsna obveza općinske/gradske narodne knjižnice nabavu građe na jeziku i pismu nacionalnih manjina u sredinama u kojima je to opravdano, odnosno u sredinama u kojima postoji potreba za takvom građom. | Nije prihvaćen | Predložena obveza je sadržana u čl. 19 st. 4. |
| 42 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Neknjižna građa, Članak 20. | Predlaže se dodati u čl. 20, st. 1 tako da glasi: Narodne knjižnice u svom fondu moraju imati zvučnu, vizualnu i elektroničku građu, didaktičke igračke i društvene igre prilagođeno potrebama svih vrsta korisnika OBRAZLOŽENJE: Nabavlja se građa za sve vrste korisnika, a ne samo za djecu predškolske dobi. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 43 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Neknjižna građa, Članak 20. | Članak 20., stavak 1. PRIJEDLOG: Dopuna čl. 20, st. 1: „… prilagođeno potrebama svih vrsta korisnika…“ Članak 20., stavak 1. Članak 20. (1) Narodne knjižnice u svom fondu moraju imati zvučnu, vizualnu [dodati] audiovizualnu, multimedijsku i elektroničku građu,... OBRAZLOŽENJE: Nabavlja se građa za sve vrste korisnika, a ne samo za djecu predškolske dobi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 44 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Neknjižna građa, Članak 20. | PRIMJEDBA: važni i sve brojniji korisnici dječjih odjela su bebe i mala djeca, tj. djeca rane dobi kojima, u skladu s IFLA-inim Smjernicama, kao i potrebama samih korisnika, treba prilagoditi građu i usluge u knjižnicama, što općenito nije dovoljno istaknuto u Standardu, a posebno u članku 20. gdje se govori o neknjižnoj građi među kojom su i igračke. PRIJEDLOZI IZMJENE / DOPUNE ČLANKA 20. (1) Narodne knjižnice u svom fondu moraju imati zvučnu, vizualnu i elektroničku građu, didaktičke igračke i društvene igre prilagođene razvojnim potrebama djece rane i predškolske dobi. (---) DODATI NOVI STAVAK - o igrotekama - prema (dopunjenom) članku 22. iz starog Standarda iz 1999.: "Knjižnice I., II. i III. tipa imaju u svom knjižnom fondu zbirku igračaka (igroteka) s početnim brojem od 500 jedinica prilagođenih razvojnim potrebama predškolske djece različite dobi. Za knjižnice IV. i V. tipa u zbirci igračaka treba biti najmanje 200 jedinica, a za knjižnice ostalih tipova najmanje 50 jedinica." OBRAZLOŽENJE: Igroteke su važan sastavni dio fonda narodne knjižnice i važna usluga koju za sad u Hrvatskoj pruža manji broj knjižnica, ali koja zbog toga nije manja važna i stoga bi trebala ostati odredba i igrotekama koja je postojala i u starom Standardu. Osobito u današnje doba, kad su digitalizacija i virtualan način života uzeli velikog maha, i bit će još prisutniji u budućnosti, važno je poticati igru didaktičkim i kvalitetnim igračkama koje potiču kognitivni i socio-emocionalni razvoj djece. Tu je važna uloga knjižnica i igroteka koje omogućuju kompetentnu nabavu i posudbu upravo takvih igrački i igranje kod kuće, u slobodno vrijeme djece i roditelja. Ova uloga knjižnica tim je važnija s obzirom na rastuće ekonomske razlike između pojedinih skupina stanovništva i nestanak tj. osiromašenje tzv. „srednjeg sloja“ te s obzirom na posljedice dugotrajne gospodarske krize u Hrvatskoj koje se očituju i u smanjenim mogućnostima mnogih roditelja za kupovanje kvalitetnih igračaka djeci. Budući da organizacija igroteka u knjižnicama zahtijeva poseban, dovoljno velik prostor, odgovarajuću opremu i osoblje za pružanje ove usluge, potrebno je igroteke zadržati u Standardu, kako bi se – barem kod novih knjižnica – na vrijeme moglo voditi računa o planiranju svega navedenog. Stoga nije dovoljno samo napisati da „narodne knjižnice moraju u svome fondu imati didaktičke igračke i društvene igre...“, već mora ostati i odredba o obvezi izgradnje fonda, kao i pružanja usluge igroteke, barem za veće knjižnice. | Nije prihvaćen | U IFLA-nim smjernicama nije istaknuto stvaranje “igroteke” u knjižnicama dok se dostupnost igračaka navodi u kontekstu nabave. Smatra se dovoljnim da se u Standardu u članku 20. st. 1. NK obavezuje na nabavu igračaka dok članak 21. st. 3. propisuje da knjižnica može imati druge zbirke ovisno o potrebama korisnika. |
| 45 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Knjižnične zbirke, Članak 21. | Predlaže se izmjena na sljedeći način: Općinska/gradska knjižnica mora imati zavičajnu zbirku te druge zbirke ovisno o potrebama korisnika. Ne treba posebno objašnjavati koliko je važno prikupljati, čuvati i davati na korištenje građu zavičajnih zbirki na svim razinama. Iz literature: "narodna knjižnica je ključan čimbenik u sakupljanju, promidžbi i čuvanju lokalne kulture(...)" (IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 46 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Knjižnične zbirke, Članak 21. | Članak 21., stavak 3. NADOPUNITI DA GLASI: Općinska/gradska knjižnica mora imati zavičajnu zbirku, a može imati i druge zbirke ovisno o potrebama korisnika. OBRAZLOŽENJE: Dopunjeno je zbog potrebe usklađivanja sa čl. 7, st. 6. | Djelomično prihvaćen | djelomično prihvaćeno |
| 47 | Društvo bibliotekara Istre | Nabava knjižnične građe, Članak 22. | Kao što je predloženo u st. 4. čl. 18. ovog Standarda, radi ujednačavanja odredbi, predlaže se ista formulacija i u st. 4. čl. 22. na sljedeći način: „Digitalna građa dostupna putem mrežnih izvora i pohranjena na vanjskim mrežnim poslužiteljima izuzima se prilikom izračuna minimalne količine u godišnjoj nabavi.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 48 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Obrada knjižnične građe, Članak 23. | Predmetna obrada je izostavljena iz članka 23. stavka 2. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 49 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Obrada knjižnične građe, Članak 23. | Predlaže se dodati u čl. 23, st. 2 tako da glasi: Za sadržajnu obradu knjižnične građe koriste se Univerzalna decimalna klasifikacija, klasifikacijski sustavi za obradu građe namijenjene djeci, klasifikacijski sustavi za zbirke građe posebne vrste i predmetna obrada, a za kataložnu obradu pravilnik kojim se uređuje opis i pristup knjižničnoj građi. Zapisi o građi izrađuju se u računalno čitljivim kataložnim formatima. OBRAZLOŽENJE: Sastavni dio sadržajne obrade je predmetna obrada građe. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 50 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Obrada knjižnične građe, Članak 23. | Članak 23., stavak 2. NADOPUNITI DA GLASI: Za sadržajnu obradu knjižnične građe koriste se Univerzalna decimalna klasifikacija, klasifikacijski sustavi za obradu građe namijenjene djeci, klasifikacijski sustavi za zbirke građe posebne vrste i predmetna obrada, a za kataložnu obradu pravilnik kojim se uređuje opis i pristup knjižničnoj građi. Zapisi o građi izrađuju se u računalno čitljivim kataložnim formatima. OBRAZLOŽENJE: Potrebna je dopuna čl. 23, st. 2 jer je sastavni dio sadržajne obrade i predmetna obrada građe (sukladno Pravilniku za predmetni katalog). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 51 | Željka Turk Joksimović | Obrada knjižnične građe, Članak 23. | U članku 23. izostala je predmetna obrada ili predmetno označivanje kao oblik sadržajne obrade. Osim što se za sadržajnu obradu knjižnične građe koriste UDK klasifikacijski sustavi, potrebno je u članak 23. dodati i predmetno označivanje, budući da se knjižnična građa obrađuje i pruža stručna pomoć različitim vrstama knjižnica, ne samo u području klasifikacije već i predmetne obrade, sukladno Pravilniku za predmetni katalog. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 52 | Marin Juraga | Obrada knjižnične građe, Članak 23. | U stavku (2) izostavljena je predmetna obrada ili predmetno označivanje kao oblik sadržajne obrade u narodnim knjižnicama. Podsjećam da Knjižnice grada Zagreba njeguju svoj predmetni sustav već 70 godina, utemeljen je 1951.g., što ga čini vjerojatno najstarijim predmetnim sustavom u Hrvatskoj. Koristimo Pravilnik za predmetni katalog iz 2004. godine. Programom ZAKI se služi preko 400 knjižnica, a samim time i normiranim predmetnim odrednicama koje su u zajedničkoj bazi. Jasno je da ne mogu sve knjižnice imati kapaciteta i za predmetnu obradu, ali se onda ovaj stavak može formulirati po uzoru na standarde za narodne knjižnice iz 1999.g. Tamo članak 28. glasi: „Svaka narodna knjižnica, mora voditi abecedni i stručni katalog, a po mogućnosti i mjesni i predmetni katalog (koji može biti selektivan). Općinske i gradske knjižnice I., II. i III. tipa obvezno vode i predmetni katalog.“ Zaključak: predlažem izmjenu prve rečenice ovog stavka u : Za sadržajnu obradu knjižnične građe koriste se Univerzalna decimalna klasifikacija, klasifikacijski sustavi za obradu građe namijenjene djeci, klasifikacijski sustavi za zbirke građe posebne vrste, a prema mogućnosti i predmetno označivanje u skladu s važećim pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 53 | Društvo bibliotekara Istre | Inventarne knjige, Članak 24. | Smatramo da je primjerenije za inventarne knjige u fizičkom obliku koristiti termin ili "inventarna knjiga u papirnom obliku" ili "inventarna knjiga u fizičkom obliku" negoli "inventarna knjiga u analognom obliku". Predlaže se: "Inventarne knjige čuvaju se trajno odnosno osigurava se njihova odgovarajuća pohrana, bilo da je riječ o papirnom ili digitalnom obliku." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 54 | Društvo bibliotekara Istre | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, V. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI | Predlaže se u obliku 3. dodatka ovoga Standarda navesti opis poslova za stručno knjižnično osoblje po uzoru na čl. 36 trenutno važećih Standarda. Navedeni opis trebao bi služiti standardizaciji poslova i zadataka knjižničnog osoblja te biti osnova za izradu ugovora o radu/sistematizacija radnih mjesta te u svim ostalim slučajevima kada je poslodavcu/osnivačima knjižnica/radnicima potrebno jasno uporište u definiranju standardnih radnih zadataka i obveza u knjižničarskoj struci. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 55 | Ljiljana Črnjar | V. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Stručni knjižničarski djelatnici | Potrebno je uvrstiti popis poslova koje obavljaju knjižničarski djelatnici u narodnim knjižnicama, sukladno stečenom zvanju. Popis poslova naveden u sadašnjim Standardima polazište je na temelju kojeg su knjižnice sistematizirale radna mjesta u pravilnicima o radu, izrađivale plan prakse za pripravnike i studente knjižničarstva i dr. Jednako kao što postoje poslovi koji su zajednički svim tipovima knjižnica tako postoje i poslovi specifični za pojedine vrste knjižnica, u ovom slučaju narodnih, i trebali bi biti navedeni u Standardima. To je od izuzetne koristi pogotovo kada je potrebno obrazložiti osnivačima potrebu za zapošljavanjem novih djelatnika. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 56 | Tomislav Staničić | V. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Stručni knjižničarski djelatnici | Potrebno je vratiti popis poslova koje obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, kako je bilo navedeno u starim Standardima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 57 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | V. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Stručni knjižničarski djelatnici | Popis poslova stručnih knjižničarskih djelatnika treba biti naveden u Standardu. On može biti i sažetiji od ranijeg popisa (iz 1999.), ili drukčije strukturiran, ali svakako treba postojati u Standardu. JEDAN MOGUĆI PRIJEDLOG OPISA POSLOVA PREMA STRUČNIM SPREMAMA (napomena: korišteni su stari nazivi zvanja, jer novi Pravilnik o stjecanju zvanja u knjižničarskoj struci još nije donesen) - pomoćni knjižničar Obavlja inventarizaciju i tekuću inventarnu kontrolu knjižnične građe, tehničku obradu knjižnične građe, posuđuje i razdužuje građu, upisuje i evidentira članove, tj. korisnike knjižnice i vodi blagajnu s upisninama, zakasninama i drugim naknadama, obavlja rezervaciju građe i priprema obavijesti korisnicima za nevraćenu građu, ulaže građu na police po pravilima struke, daje jednostavne informacije o smještaju građe na policama i u prostoru knjižnice, pronalazi građu u spremištima i slobodnom pristupu i donosi je na zahtjev, provjerava ispravnost građe, priprema i popisuje knjižničnu građu za uvez, obavlja poslove zaštite i popravke oštećene knjižne građe, evidentira građu za otpis, vodi dnevnu evidenciju o statistici korištenja knjižnice, objedinjuje godišta novina i časopisa, pomaže kod akcesijskih i predakcesijskih poslova, nadzire rad u čitaonici tiska, fotokopira i skenira knjižničnu građu, obavlja poslove uslužnog uveza za korisnike i druge tehničke poslove u odjelima i službama knjižnice, sudjeluje u iniciranju, pripremi i provedbi programa knjižnice za korisnike. - knjižničar Sudjeluje u stručnim poslovima vezanim uz nabavu, obradu, digitalizaciju knjižnične građe i održavanje zbirki građe i informacijskih izvora, daje korisnicima informacije o knjižnici, fondu i programima knjižnice, potiče korištenje informacijskih pomagala za pronalaženje informacija o građi (tiskanoj i elektroničkoj), rješava jednostavnije korisničke informacijske upite, preporučuje korisnicima knjige za čitanje, sudjeluje u raznim oblicima rada s korisnicima, sudjeluje u izradbi informativnih biltena, organizaciji izložbi, osmišljavanju i provedbi kulturno-animacijskih programa, vodi statistike o fondu, korisnicima, korištenju građe, predlaže naslove knjižnične građe za nabavu, sudjeluje u nabavi građe i njenom uključivanju u knjižnični fond, provjerava dotok naručene građe i reklamira neispravne narudžbe, katalogizira i klasificira jednostavniju knjižničnu građu, obavlja međuknjižničnu posudbu, kontrolira ažurnost baze podataka knjižnične građe i korisnika knjižnice, sudjeluje u poslovima revizije i otpisa knjižnične građe. - diplomirani knjižničar Obavlja složene stručne poslove na izgradnji i oblikovanju cjelovitog fonda i posebnih zbirki knjižnične građe i informacijskih izvora. Osmišljava, planira, organizira i provodi knjižnične usluge, programe i projekte, upravlja i procjenjuje knjižnične i informacijske službe i sustave namijenjene zadovoljavanju potreba korisnika usluga. Preporučuje knjige i drugu građu korisnicima te rješava korisničke informacijske zahtjeve, inicira i provodi razne oblike rada s korisnicima, sastavlja i uređuje knjižnično-informacijska pomagala, analizira potrebe i razvija knjižnične usluge posebnih kategorija korisnika, prikuplja i analizira statističke podatke o fondu, korisnicima i korištenju građe, prikuplja i analizira zahtjeve korisnika u vezi s nabavom knjižnične građe, vodi nabavnu politiku i sudjeluje u nabavi građe i njenom uključivanju u knjižnični fond, procjenjuje knjižnični fond i zbirke, odvaja knjižničnu građu za otpis, provodi poslove revizije i otpisa knjižnične građe. Formalno i sadržajno obrađuje knjižničnu građu, izrađuje anotacije i sažetke, sudjeluje u izboru i razvoju programa računalne obrade, sudjeluje u digitalizaciji knjižnične građe, izrađuje tezauruse, deskriptore, uređuje bibliografije i online kataloge, obrađuje građu posebnih zbirki, obavlja retrospektivna bibliografska pretraživanja i selektivnu diseminaciju informacija, uređuje i ažurira bazu podataka knjižnične građe i korisnika, uređuje i dopunjava mrežne stranice knjižnice, vodi međuknjižničnu posudbu, pretražuje baze podataka, izvodi i priprema promidžbene oblike rada za animiranje korisnika, organizira i izvodi programe rada u zadovoljavanju kulturnih potreba građana, priprema programe i izvodi različite oblike edukacije i osposobljavanja korisnika za samostalnu uporabu informacijskog materijala. Planira marketinške akcije knjižnice. Organizira i potiče skupine korisnika i potencijalnih korisnika na korištenje knjižnice, sudjeluje u planiranju izgleda i opremanja novih odjela i obnovljenih knjižnica te radi na zagovaranju knjižnice i knjižnične profesije. Piše planove rada i sudjeluje u izradi strateških i stručnih dokumenata, piše izvješća o radu za odjele. Voditelj je zbirke, odjela i službe te drugih ustrojbenih jedinica knjižnice i mentor studentima i pripravnicima. - viši knjižničar Obavlja sve poslove koje obavlja diplomirani knjižničar te poslove višeg stupnja složenosti, sustavno prati rad knjižnice, istražuje potrebe korisničke zajednice i potencijalnih korisnika, sudjeluje u razvoju novih usluga i modela poslovanja, oblikuje tematske kataloge i druga informacijska pomagala za rad i obavlja njihovu redakciju, koordinira nabavu, katalogizaciju, klasifikaciju i predmetnu obradu građe, te digitalizaciju knjižnične građe. Surađuje na uspostavljanju i razvoju mreže narodnih knjižnica i njihove matične funkcije, planira i nadzire poslove kooperativne i centralizirane nabave i obrade knjižnične građe, izrađuje pojmovnike (tezauruse) i bibliografije, sudjeluje u planiranju i unapređenju rada knjižnice, planira i uvodi nove službe i poslove, potiče i sudjeluje u nacionalnoj i međunarodnoj knjižničnoj suradnji i međunarodnim knjižničnim projektima, sudjeluje u radu domaćih i stranih stručnih udruženja, teorijskim i praktičnim radom pridonosi razvoju knjižnične struke, samostalno ili u suradnji s drugima organizira savjetovanja, seminare i druge oblike stručnog usavršavanja i trajnog obrazovanja knjižničnog osoblja, sudjeluje u izradi strateških i stručnih dokumenata, koordinira rad između više ustrojbenih jedinica. Voditelj je zbirke, odjela i službe te drugih ustrojbenih jedinica knjižnice i mentor studentima i pripravnicima. - knjižničarski savjetnik Obavlja poslove diplomiranog knjižničara i višega knjižničara, ovisno o radnom mjestu na kojem je zaposlen te obavlja najsloženije poslove u knjižničarskoj struci koji obuhvaćaju razvojne i istraživačke knjižničarsko-informacijske poslove, praćenje stručnih dostignuća u zemlji i svijetu te rezultata znanstveno-istraživačkog rada u području knjižnične i informacijske djelatnosti potičući njihovu primjenu u praksi. Pridonosi unapređivanju struke objavljivanjem stručnih i znanstvenih radova, predaje na stručnim seminarima i tečajevima, organizira izradbu i provedbu inovativnih i razvojnih projekata, sudjeluje u izradi knjižničnih te nacionalnih strateških i stručnih dokumenata, predlaže mjere planiranja i razvoja knjižnične djelatnosti, objavljuje bibliografije, predlaže nabavnu politiku, priprema tematske i studijske izložbe s katalogom, inicira i sadržajno usmjerava informacijske i kulturne aktivnosti knjižnice, surađuje na uspostavljanju i razvoju mreže narodnih knjižnica i njihove matične funkcije, istražuje i prati potrebe korisnika i mogućnosti njihove edukacije, sudjeluje u stručnom obrazovanju, sudjeluje u izobrazbi stručnih knjižničnih djelatnika i izrađuje programe za trajno obrazovanje i stručno usavršavanje knjižničnih djelatnika, prati, analizira i vrednuje provedene programe i segmente stručnog poslovanja, sudjeluje u radu domaćih i stranih stručnih udruženja. Voditelj je zbirke, odjela i službe te drugih ustrojbenih jedinica knjižnice i mentor studentima i pripravnicima. Knjižničarsko osoblje uz navedeni katalog poslova može obavljati i druge poslove primjerenog stupnja složenosti sukladno postignutom stručnom knjižničarskom zvanju, prema pravilniku o unutarnjem ustrojstvu te drugim internim aktima knjižnice. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 58 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | V. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Stručni knjižničarski djelatnici | U poglavlju V. Stručni knjižničarski djelatnici treba dodati novi članak (između članka 26. i 27.) s POPISOM POSLOVA KOJE OBAVLJAJU stručni knjižničarski djelatnici određenog stupnja stručne spreme – kao što je postojalo u starom Standardu. OBRAZLOŽENJE: Ovaj popis poslova neophodan je za uređenje poslovanja knjižnica i za organizaciju rada u knjižnicama jer ne postoji nikakav drugi dokument koji bi propisao koje točno poslove rade zaposlenici s kojim stručnim spremama. Popis poslova iz Standarda iz 1999. više od 20 godina bio je jedini temelj za izradu npr. pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u svakoj knjižnici, a isto tako i za konzultiranje kod bilo kakvih radnih sporova, bilo od strane radnika, ili poslodavca itd. S obzirom da bi cilj podzakonskog propisa kao što je ovaj Standard trebao biti uvođenje reda u djelatnost, a ne nereda, izbacivanje odredbi o popisu poslova stručnih djelatnika svakako ne doprinosi tom cilju uvođenja reda, već upravo suprotno. Stoga svakako popis treba ponovo uvrstiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 59 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 26. | Prijedlog: dodati popis poslova knjižničarskih djelatnika po uzoru na postojeće Standarde. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 60 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 26. | Predlaže se dopuniti čl. 26 tako da glasi: U narodnim knjižnicama stručne poslove obavljaju stručni knjižničarski djelatnici, a u internim pravilnicima o ustroju određuju se poslovi s obzirom na radne procese. | Nije prihvaćen | Prijedlog ne može zamijeniti popis poslova. Interni pravilnici se upravo trebaju temeljiti na popisu poslova za pojedina zvanja koja moraju biti navedena u Standardima. |
| 61 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Stručni knjižničarski djelatnici, Članak 26. | Članak 26. PRIJEDLOG: Dodati popis poslova stručnih knjižničarskih djelatnika određenog stupnja stručne spreme koje je priredilo u prijedlogu Standarda Povjerenstvo u NSK. OBRAZLOŽENJE: Popis poslova koji je bio u važećem Standardu bio je neophodan temelj za izradu pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u svakoj knjižnici, kao i za konzultiranje kod bilo kakvih radnih sporova, bilo od strane radnika, ili poslodavca itd. S obzirom da je cilj podzakonskog propisa kao što je ovaj Standard uvođenje reda u djelatnost, a izbacivanje odredbi o popisu poslova stručnih djelatnika ne doprinosi tom cilju uvođenja reda i svakako treba postojati u Standardu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 62 | Društvo bibliotekara Istre | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Predlaže se uvođenje novog dodatnog kriterija za broj stručnog osoblja u knjižnicama, a koji je vezan uz izgradnju knjižničnoga fonda tj. količinu godišnje nabave u knjižnici. S obzirom na to da broj nabavljenih knjiga na godišnjoj razini utječe na obim posla (u koji je uključen cijeli niz stručnih poslova, od nabave, stručne i tehničke obrade do izrade biltena nove građe, promotivnih aktivnosti i sl.) ovaj dodatan kriterij omogućio bi dodatan broj djelatnika u knjižnicama koje imaju veću godišnju nabavu. Predlaže se nova alineja u st. 6. čl. 27: - godišnja nabava knjižnične građe i to dva knjižničarska djelatnika od kojih najmanje jedan knjižničar u knjižnicama u kojima godišnja nabava prelazi 8.000 jedinica | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 63 | Društvo knjižničara u Splitu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno nadopuniti čl. 27. (1) da glasi: Broj stručnih djelatnika mora biti takav da omogućava minimalnu otvorenost za korisnike propisanu ovim Standardom i odgovarajuću stručnu razinu pružanja knjižničnih usluga te trajan razvoj knjižnične djelatnosti u skladu s planom razvoja knjižnice i potrebama lokalne zajednice te vremenu otvorenosti knjižnice. Čl. 27. (6) dio "rad s posebnim skupinama korisnika" zamijeniti s "rad s djecom", i to jedan knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.500 djece do 14 godina. -umetnuti novu točku "- rad s posebnim skupinama korisnika" Potrebno je nadopuniti čl. 27. (7), prva alineja: - veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj etaža) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 64 | Tomislav Staničić | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno je nadopuniti čl. 27, st. 7, prva alineja: - veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj etaža) Potrebno je nadopuniti čl. 27, st. 7, dodati iza 3 alineje još dvije alineje: - veličina i obrtaj fonda - povećan opseg programskih aktivnosti | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 65 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno je nadopuniti čl. 27, st. 7, prva alineja: - veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj etaža) Potrebno je nadopuniti čl. 27, st. 7, dodati iza 3 alineje još dvije alineje: - veličina i obrtaj fonda - povećan opseg programskih aktivnosti | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 66 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno je dodati u čl. 27 st.6, alineja 8: - održavanje računalne infrastrukture i to jedan stručni djelatnik za razvoj i održavanje računalne mreže, komunikacijske i programske opreme u knjižnicama I., II., III. i IV. tipa i županijskim matičnim narodnim knjižnicama OBRAZLOŽENJE: Postoje ŽMNK koje pripadaju u tip V. i VI. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 67 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno je dodati u čl. 27 st.6, alineja 7: - poslovi promidžbe i odnosa s javnošću i to jedan stručni knjižničarski djelatnik osposobljen za rad na poslovima promidžbe i odnosa s javnošću ili stručni djelatnik iz područja odnosa s javnošću u knjižnicama I., II. i III. tipa i županijskim matičnim narodnim knjižnicama OBRAZLOŽENJE: Postoje ŽMNK koje pripadaju u tip V. i VI. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 68 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Potrebno je dodati u čl. 27, st. 6, iza alineje 6 još jednu alineju: - rad s posebnim skupinama korisnika ovisno o njihovim potrebama | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 69 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Predlaže se promijeniti u čl. 27, st. 6, alineja 6: - rad s djecom i to jedan stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima na svakih 1.500 djece do 14 godina starosti OBRAZLOŽENJE: U protivnom i knjižnice na području sa 6.000 djece trebaju imati zaposlenog 1 stručnog djelatnika | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 70 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Predlaže se izmjena u čl. 27, st. 5: Osnovni kriterij za određivanje najmanjeg broja i primjerene strukture stručnog knjižničarskog osoblja je broj stanovnika na području djelovanja knjižnice i to 0,5 zaposlenika na 1.000 stanovnika, od kojih je najmanje 50% knjižničara. OBRAZLOŽENJE: Treba biti najmanje 0,5 zaposlenika na 1.000 stanovnika (što u praksi iznosi 20 sati tjedno ili pola radnog vremena dnevno jednog zaposlenika) kako bi se olakšalo izračunavanje minimuma broja stručnog knjižničarskog osoblja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 71 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Članak 27., stavak 7. NADOPUNITI DA GLASI: Osim osnovnog i dodatnih kriterija na izračun potrebnog broja knjižničarskog osoblja utječe: - veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj odjela i/ili etaža) - broj ustrojstvenih i organizacijskih jedinica - vrijeme otvorenosti knjižnice - veličina i obrtaj fonda - povećan opseg programskih aktivnosti OBRAZLOŽENJE: Potrebna je dopuna u čl. 27, st. 7, da 3 alineje tj. potrebno je dodati kriterij za veličinu i obrtaj fonda iz važećeg Standarda, povećan opseg programskih aktivnost, te dopuniti alineju veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj odjela i/ili etaža). Osim toga potrebno je dodati brojčane elemente potrebne za izračun kod svakog od navedenih opisnih kriterija. Npr. po uzoru na stari Standard: Članak 32. -veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (broj odjela i/ili etaža) npr. najmanje 2 stručna djelatnika od kojih najmanje jedan knjižničar u svakom fizički posebno organiziranom posudbenom odjelu ili odjelu u kojem se pružaju usluge korisnicima, bilo na više etaža u istoj zgradi ili u različitim zgradama -broj ustrojstvenih i organizacijskih jedinica npr. najmanje 2 stručna djelatnika od kojih najmanje jedan knjižničar na svakom odjelu za korisnike posebne ustrojbene ili organizacijske jedinice koja je dislocirana od središnje knjižnice -vrijeme otvorenosti knjižnice npr. Ako knjižnica radi za korisnike u dvije smjene ukupno 10 ili više sati dnevno, za potrebe rada u drugoj smjeni potreban je dvostruki broj stručnih zaposlenika na posudbenim odjelima u radu s korisnicima. - veličina fonda knjižnice npr. 1 knjižničar na svakih 6.000 jedinica u fondu ili - obrtaj građe npr. 1 knjižničar na svakih 10.000 posuđenih jednica | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 72 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Članak 27., stavak 6., alineje 7. i 8. NADOPUNITI DA GLASE: - poslovi promidžbe i odnosa s javnošću i to jedan stručni knjižničarski djelatnik osposobljen za rad na poslovima promidžbe i odnosa s javnošću ili stručni djelatnik iz područja odnosa s javnošću - održavanje računalne infrastrukture i to jedan stručni djelatnik za razvoj i održavanje računalne mreže, komunikacijske i programske opreme u knjižnicama OBRAZLOŽENJE: Ako knjižnice imaju mogućnosti zaposliti stručnjake određenih profila ne treba ih u tome ograničavati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 73 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Članak 27, stavak 6, alineja 6. NADOPUNITI DA GLASI: - rad s djecom i to jedan stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.500 djece do 14 godina starosti - rad s posebnim skupinama korisnika OBRAZLOŽENJE: Potrebno je u čl. 27, st. 6, alineja 6, jasno definirati rad s djecom i rad s posebnim skupinama korisnika. PRIMJEDBA: Ova odredba predstavlja nazadovanje u odnosu na stari Standard. Stručnjaci za rad s osnovnoškolcima i za rad s predškolcima različitih su znanja i formalnih zanimanja, te su u većim sredinama potrebni stručnjaci iz oba područja. Potrebno je zadržati odredbe po uzoru na stari Standard – uz smanjenje zadanog broja djece, s obzirom na prisutnu depopulaciju: - 1 knjižničar pedagoški osposobljen za rad s djecom ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece osnovnoškolske dobi; - 1 knjižničar pedagoški osposobljen za rad s predškolskom djecom ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece predškolske dobi; | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 74 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Članak 27., stavak 5. PRIJEDLOG: Predlaže se izmjena čl. 27, st. 5: „… i to 0,5 zaposlenika…“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom da je polazište za utvrđivanje minimalnog broja zaposlenik na 1000 stanovnika bio prosječan trenutno postojeći broj zaposlenih na 1000 stan. u RH, koji iznosi 0,4, nužno je tu brojku u odredbama Standarda povećati barem na 0,5 iz dva razloga: - u hrvatskim knjižnicama je prisutna kadrovska podkapacatiranost, godišnje analize pokazuju da velika većina knjižnica nema zaposlen dovoljan broj stručnih zaposlenika, već s premalim brojem zaposlenika nastoji pružati sve veći broj različitih usluga i ispunjavati sve zadatke koji se pred njih postavljaju - radi potreba osiguravanja razvoja, ali i normalnog funkcioniranja knjižnica, početni tj. minimalni broj zaposlenika na 1000 stan., mora u Standardu biti zadan u odnosu najmanje 0,5 zaposlenika na 1.000 stan. (što u praksi iznosi 20 sati tjedno ili pola radnog vremena dnevno jednog zaposlenika, te će znatno olakšati i izračunavanje tog minimuma i zapošljavanje u praksi) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 75 | Dina Kraljić | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Čl.27., stavak (6), točka 6: PRIJEDLOG IZMJENE TEKSTA: – rad s djecom i to jedan stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom predškolske dobi (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece do 12 godina starosti – rad s djecom osnovnoškolske dobi i to jedan stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom predškolske dobi (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece do 12 godina starosti – rad s mladima i to jedan stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 mladih od 12 do 24 godina starosti OBRAZLOŽENJE: djeca i mladi su skupina korisnika kod kojih je potrebno sustavno poticati i razvijati čitateljske navike kroz organizirane programe i usluge na odjelima za djecu i odjelima za mlade, što je moguće regulirati jedino na način da je u Standardima propisan minimalan broj knjižničara koji rade na odjelima za navedene skupine korisnika. Ukoliko se rad s navedenim skupinama korisnika ne regulira sustavno kroz Standard, možemo očekivati još veći pad broja korisnika iz ovih skupina, osobito pad broja mladih. | Nije prihvaćen | Stručna skupina smatra kako je nepotrebna je predložena razrada koja ima atipične dobne granice 12 ili 24 godine. |
| 76 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Kriteriji za broj i strukturu osoblja u narodnim knjižnicama, Članak 27. | Čl. 27., stavak (2) PRIMJEDBA I PRIJEDLOG: U praksi, omjer 1:5 premali je za realne potrebe knjižnica za djelatnicima drugih struka. S obzirom na nove i povećane uloge narodnih knjižnica kao središta za pružanje različitih usluga u zajednici, bolje bi bilo ostaviti omjer koji je postojao u starom Standardu 1:4. OBRAZLOŽENJE: Osim za knjižničarima, svaka knjižnica ima velike potrebe i za drugim zaposlenicima koji nisu knjižnične struke. Pri tome, uz redovne ne-knjižnične poslove kao što su poslovi čišćenja i održavanja te knjigovodstvno-računovodstveni i pravni poslovi, treba uzeti u obzir i nove tehnologije - ne samo informacijsko-komunikacije, već i one koje se odnose npr. na postrojenja za upravljanje zgradama i uređajima za grijanje, hlađenje, rasvjetu, klimatizaciju itd. koje zahtijevaju posebna, a često i certificirana znanja; također su povećane potrebe za zaposlenicima koji trebaju raditi na različitim projektima i imati specijalizirana s tim povezana znanja, zatim, potrebni su zaposlenici zaduženi za promidžbu i marketing, ali i za poslove npr. povezane s radom pokretne knjižnice. S obzirom na različita specijalizirana znanja koja moraju imati zaposlenici knjižnice, a da pri tome uopće nisu, odnosno, ne moraju biti knjižničari, neka od takvih potrebnih zanimanja su kvalificirani domar, informatičar, PR stručnjak, stručnjak za projekte, vozač pokretne knjižnice itd. Također treba uzeti u obzir da neke knjižnice rade na više lokacija, pa na svakoj od njih trebaju određene zaposlenike, npr. za čišćenje, za informatičke poslove i sl. I u novim knjižnicama gdje težimo većoj kvadraturi prostora, trebat će veći broj osoblja za čišćenje (ne samo za čišćenje prostora, već i fonda itd.) Sve navedeno znači da bi broj neknjižničnih zaposlenika morao bi u mnogim knjižnicama biti i veći nego što je ovim Standardom propisano, dakle, trebao bi ostati barem u omjeru 1:4. kao što je bilo zadano u starom Standardu. Čl. 27., stavak (5) PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (5) Osnovni kriterij za određivanje najmanjeg broja i primjerene strukture stručnog knjižničarskog osoblja je broj stanovnika na području djelovanja knjižnice i to 0,5 zaposlenika na 1.000 stanovnika, od kojih je najmanje 50% knjižničara. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se povećanje broja zaposlenika na 0,5 zaposlenika na 1.000 stanovnika iz razloga što bi navedeni omjer od 0,4 zaposlenika na 1.000 stanovnika, prema izračunima na konkretnim primjerima, ugrozio do sada ostvareni standard, a u pojedinim slučajevima čak bi mogao dovesti i do pada broja djelatnika u knjižnicama. Naime, kao polazište za utvrđivanje minimalnog broja zaposlenika na 1.000 stanovnika uzeto je aktualno stanje - tj. prosječan trenutno postojeći broj zaposlenih na 1.000 stan. u RH, koji iznosi 0,4. Međutim, nužno je tu brojku u odredbama Standarda povećati barem na 0,5 iz dva osnovna razloga: - u mnogim hrvatskim knjižnicama prisutna je kadrovska podkapacitiranost – godišnje analize koje provode županijske matične službe i NSK pokazuju da mnoge knjižnice nemaju zaposlen dovoljan broj stručnih zaposlenika, već s premalim brojem zaposlenika nastoji pružati sve veći broj različitih usluga i ispunjavati sve zadatke koji se pred njih postavljaju – stoga proizlazi da je temelj za izračun bio zapravo stanje „u minusu“ - zbog toga, radi potreba osiguravanja razvoja, ali i normalnog funkcioniranja knjižnica, početni tj. minimalni broj zaposlenika na 1.000 stan., morao bi u Standardu biti zadan u odnosu najmanje 0,5 zaposlenika na 1.000 stan. - što u praksi iznosi 20 sati tjedno ili pola radnog vremena dnevno jednog zaposlenika, te će znatno olakšati i izračunavanje tog minimuma, odnosno samo zapošljavanje u praksi. Čl. 27., stavak (6), točka 6. PRIMJEDBA: Ova odredba predstavlja nazadovanje u odnosu na stari Standard. Stručnjaci za rad s osnovnoškolcima i za rad s predškolcima različitih su znanja i formalnih zanimanja, te su, osobito u većim sredinama, potrebni dodatni, zasebni stručnjaci iz oba područja. Osim toga, izraz „posebne skupine korisnika“ ne odnosi se u stručnoj terminologiji na djecu, koja su redovni korisnici knjižnica, već na skupine osoba s posebnim potrebama kojima su potrebne specijalno prilagođene knjižnične usluge. PRIJEDLOG: Proširiti odredbu po uzoru na stari Standard – uz smanjenje zadanog broja djece, s obzirom na prisutnu depopulaciju; izmineniti tekst „rad s posebnim skupinama korisnika“ u „rad s djecom". NOVI TEKST KOJI SE PREDLAŽE: - rad s djecom: 1 knjižničar pedagoški osposobljen za rad s djecom ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece osnovnoškolske dobi i 1 knjižničar pedagoški osposobljen za rad s predškolskom djecom ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.000 djece predškolske dobi, ili 1 stručni knjižničarski djelatnik pedagoški osposobljen za rad s djecom (knjižničar ili viši knjižničar) ako na području na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.500 djece do 14 godina starosti. Čl. 27., stavak (6) - točke 7. i 8. Predlaže se potpuno izbaciti ograničenje prema tipovima knjižnica za zapošljavanje djelatnika za poslove odnosa s javnošću i djelatnika za održavanje računalne infrastrukture - ostaviti ovu mogućnost za sve knjižnice jer se radi o poslovima koji u svim knjižnicama postoje, pa i Standard treba poduprijeti ostvarivanje ove mogućnosti u lokalnoj zajednici i kod osnivača kako bi omogućili takvo zapošljavanje, a ne ograničiti mogućnost samo na najveće knjižnice. Čl. 27., stavak (7) PRIMJEDBA: Nije dovoljno opisno navesti kriterije koji utječu na izračun potrebnog broja zaposlenika, već treba dodati i brojčane elemente potrebne za izračun kod svakog od navedenih opisnih kriterija, a također treba dodati još neke bitne kriterije, npr. od kojih su neki bili zastupljeni i u starom Standardu iz 1999. (Čl. 32.) i bili su vrlo korisni u praksi. PRIJEDLOG: (7) Osim osnovnog i dodatnih kriterija na izračun potrebnog broja knjižničarskog osoblja utječe: -veličina i organizacija prostora središnje knjižnice (tj. broj odjela i/ili etaža): (npr.) potrebna su najmanje 2 stručna djelatnika od kojih najmanje jedan knjižničar u svakom fizički posebno organiziranom posudbenom odjelu ili odjelu u kojem se pružaju usluge korisnicima, bilo na više etaža u istoj zgradi ili u različitim zgradama -broj ustrojstvenih i organizacijskih jedinica: (npr.) potrebna su najmanje 2 stručna djelatnika od kojih najmanje jedan knjižničar na svakom odjelu za korisnike posebne ustrojbene ili organizacijske jedinice koja je dislocirana od središnje knjižnice -vrijeme otvorenosti knjižnice: (npr.) ako knjižnica radi za korisnike u dvije smjene ukupno 10 ili više sati dnevno, za potrebe rada u drugoj smjeni potreban je dvostruki broj stručnih zaposlenika na posudbenim odjelima u radu s korisnicima. - veličina fonda knjižnice: (npr.) 1 knjižničar na svakih 6.000 jedinica u fondu ili - obrtaj građe: (npr.) 1 knjižničar na svakih 10.000 posuđenih jednica. | Nije prihvaćen | Čl. 27., stavak 2. Ne prihvaća se iz razloga što ljudski resursi u knjižnici prije svega trebaju biti u funkciji osnovne knjižnične djelatnosti, dok se za ostale dodatne poslove povrh predviđenog Standardom mogu angažirati i vanjski specijalizirani pružatelji usluga |
| 77 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Stručno usavršavanje, Članak 28. | Članak 28, stavak 2. Predlaže se izraz mrežni seminar (umjesto tuđice webinar) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 78 | Društvo bibliotekara Istre | Korisnici narodnih knjižnica, Članak 29. | U st. 1. radi jasnoće dodati riječ "knjižnica" tj. da odredba glasi: "Korisnici knjižničnih usluga narodne knjižnice su prvenstveno stanovnici područja na kojemu knjižnica djeluje bez obzira na njihovu dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 79 | Tomislav Staničić | Radno vrijeme knjižnice, Članak 32. | Predlažem povećanje tjedne otvorenosti za rad s korisnicima u dijelu tipova knjižnica (tablica 5.) VI. tip (od 10.001 do 20.000) (50) a ne 40 V. tip (od 20.001 do 35.000) (60) a ne 50 IV. tip (od 35.001 do 60.000) (60) a ne 50 Također, uskladiti ovu tablicu s tablicom 1., nakon izmjene iste. | Nije prihvaćen | Svaka knjižnica, ovisno o broju zaposlenih, može povećati broj sati otvorenosti za korisnike. Knjižnice koje nemaju interne službe moraju u strukturi radnog vremena osigurati vrijeme i za interne poslove nabave, obrade, pripreme programa i sl. pa je postojeći prijedlog optimalan. |
| 80 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Radno vrijeme knjižnice, Članak 32. | Potrebno je dodati u čl. 32, iza st. 2, novi stavak 3: (3) Županijske matične narodne knjižnice trebaju slijediti standard za knjižice tipa I.-III. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 81 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Radno vrijeme knjižnice, Članak 32. | Članak 32., tablica 5. PRIJEDLOG Potrebno je uskladiti čl. 32, Tablica 5 sa člankom 6., Tablica 1. (predloženom izmjenom tipologije knjižnica). Treba zadržati 60 sati za tipove knjižnica u područjima s 20.000 stanovnika i više, a smanjiti na 50 tek u područjima s ispod 20.000 stanovnika, a na 40 ispod 10.000 stan. | Nije prihvaćen | Svaka knjižnica, ovisno o broju zaposlenih, može povećati broj sati otvorenosti za korisnike. Knjižnice koje nemaju interne službe moraju u strukturi radnog vremena osigurati vrijeme i za interne poslove nabave, obrade, pripreme programa i sl. pa je postojeći prijedlog optimalan. |
| 82 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Radno vrijeme knjižnice, Članak 32. | PRIMJEDBA: kad bi se zadala otvorenost od 50 odnosno 40 sati tjedno u tipovima IV.-VI., to bi značilo nazadovanje u odnosu na stari Standard. OBRAZLOŽENJE: Jedna od najvažnijih značajki narodnih knjižnica je dostupnost, ne samo fizička već to znači i otvorenost u vrijeme kad korisnicima tijekom dana odgovara, a to opet znači što duže tijekom radnog dana - naravno, uz odgovarajući broj zaposlenika koji će to omogućiti – osobito u gradovima, gdje su korisnici knjižnica i učenici i studenti koji pohađaju nastavu u različito doba dana, kao i zaposleni građani koji također rade u različitim smjenama. Stoga novi Standard treba nastaviti poticati tu otvorenost, a ne davati temelja za njeno smanjivanje. PRIJEDLOG: zadržati 60 sati za tipove knjižnica u područjima s 20.000 stanovnika i više. Smanjiti na 50 tek u područjima s ispod 20.000 stanovnika, a na 40 ispod 10.000 stan. Tablica 5. Minimalna tjedna otvorenost knjižnice za javnost Tip knjižnice (broj stanovnika) Broj sati tjedno VIII. tip (do 3.000) 30 VII. tip (od 3.001 do 10.000) 40 VI. tip (od 10.001 do 20.000) (50) a ne 40 V. tip (od 20.001 do 35.000) (60) a ne 50 IV. tip (od 35.001 do 60.000) (60) a ne 50 III. tip (od 60.001 do 100.000) 60 II. tip (od 100.001 do 250.000) 60 I. tip (više od 250.000) 60 | Nije prihvaćen | Svaka knjižnica, ovisno o broju zaposlenih, može povećati broj sati otvorenosti za korisnike. Knjižnice koje nemaju interne službe moraju u strukturi radnog vremena osigurati vrijeme i za interne poslove nabave, obrade, pripreme programa i sl. pa je postojeći prijedlog optimalan. |
| 83 | Tomislav Staničić | Obuhvat stanovnika i obrtaj knjižničnog fonda, Članak 33. | Postotak učlanjenosti nije nešto što posebno treba spominjati jer je glavni cilj svake javne knjižnice privlačenje što većeg broja korisnika i posjetitelja. Što se tiče brojke 18% smatram da je pretjerana jer se i postojećih 15% teško ostvaruje u većini knjižnica. Povećanje postotka neće pomoći u tome. Ono što bi pomoglo je izdašnije financiranje ili npr. određene kaznene odredbe o obvezama različitih financijera, počevši od osnivača. Pri tom mislim ne samo na odredbe koje se tiču financiranja knjižnica, nego i neke druge, kao što su broj osoblja, prostora, opreme, itd. | Nije prihvaćen | Ova odredba treba potaknuti knjižnice na veću angažiranost u promotiv. i program. aktivnostima. Ako se u ovom Standardu zalažemo za veći standard cjelokupne infrastrukture, proporcionalno tome očekuje se i od knjižnica postizanje veće učlanjenosti. Nadalje, upravo veći postotak koji se treba dostići može biti argument za osnivača da poveća resurse za knjižnicu (financije, djelatnici itd.) U prilog ovome je prijedlog NSPČ za besplatno članstvo djece i mladih do 18. godine. |
| 84 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | Obuhvat stanovnika i obrtaj knjižničnog fonda, Članak 33. | S obzirom da do sada nije ostvareno ni 15 % učlanjenih korisnika od ukupnoga broja stanovnika propisanih postojećim Standardom, teško je očekivati povećanje za 3 %. Prijedlog je zadržavanje na 15 % od ukupnoga broja stanovnika na području djelovanja knjižnice. | Nije prihvaćen | Ova odredba treba potaknuti knjižnice na veću angažiranost u promotiv. i program. aktivnostima. Ako se u ovom Standardu zalažemo za veći standard cjelokupne infrastrukture, proporcionalno tome očekuje se i od knjižnica postizanje veće učlanjenosti. Nadalje, upravo veći postotak koji se treba dostići može biti argument za osnivača da poveća resurse za knjižnicu (financije, djelatnici itd.) U prilog ovome je prijedlog NSPČ za besplatno članstvo djece i mladih do 18. godine. |
| 85 | Narodna knjižnica i čitaonica u Klisu | Obuhvat stanovnika i obrtaj knjižničnog fonda, Članak 33. | Brojka od 18% korisnika od ukupnog broja stanovnika na području djelovanja knjižnice, a po trenutnom broju članstava u narodnim knjižnicama, predstavlja teško dostižan postotak. | Nije prihvaćen | Ova odredba treba potaknuti knjižnice na veću angažiranost u promotiv. i program. aktivnostima. Ako se u ovom Standardu zalažemo za veći standard cjelokupne infrastrukture, proporcionalno tome očekuje se i od knjižnica postizanje veće učlanjenosti. Nadalje, upravo veći postotak koji se treba dostići može biti argument za osnivača da poveća resurse za knjižnicu (financije, djelatnici itd.) U prilog ovome je prijedlog NSPČ za besplatno članstvo djece i mladih do 18. godine. |
| 86 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Obuhvat stanovnika i obrtaj knjižničnog fonda, Članak 33. | Članak 33. KOMENTAR Nejasno – „Preporučeni godišnji obrtaj fonda je najmanje 2 puta po stanovniku grada ili općine u kojima knjižnica djeluje“ – šta to znači? Obrtaj fonda knjižnice ili obrtaj čega? Šta znači po stanovniku grada ili općine? | Nije prihvaćen | Ova odredba treba potaknuti knjižnice na veću angažiranost u promotiv. i program. aktivnostima. Ako se u ovom Standardu zalažemo za veći standard cjelokupne infrastrukture, proporcionalno tome očekuje se i od knjižnica postizanje veće učlanjenosti. Nadalje, upravo veći postotak koji se treba dostići može biti argument za osnivača da poveća resurse za knjižnicu (financije, djelatnici itd.) U prilog ovome je prijedlog NSPČ za besplatno članstvo djece i mladih do 18. godine. |
| 87 | Ljiljana Črnjar | Elektroničke usluge i usluge međuknjižnične posudba, Članak 34. | Stavak 1 je potrebno nadopuniti na način da se doda i posudba e knjige obzirom da dio narodnih knjižnica već pruža navedenu uslugu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 88 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Elektroničke usluge i usluge međuknjižnične posudba, Članak 34. | Članak 34., stavak 1. KOMENTAR Potrebno je nadopuniti tako da glasi: Za posredovanje i cirkulaciju knjižnične građe knjižnica razvija i pruža elektroničke usluge(mrežno mjesto, e-katalog, e-rezervacije i produženje roka posudbe, elektronička posudba e-građe i slično)."...... OBRAZLOŽENJE: Nedostaje konkretno navedena već u mnogim knjižnicama postojeća elektronička posudba e-građe, posebno e-knjiga, koja se odvija u skladu s propisima autorskog prava | Prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 89 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Prostor narodne knjižnice, Članak 36. | Predlaže se dodati u čl. 36, iza st. 3, još stavak 4: - prostori namijenjeni djeci trebaju biti pristupačni, privlačni, sigurni i prilagođeni boravku djece. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 90 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Prostor narodne knjižnice, Članak 36. | Potrebno je dopuniti u čl. 36, st. 3, drugu alineju: - mogućnost pristupa za dostavno vozilo i blizinu parkirališta za posjetitelje knjižnice Potrebno je dodati u čl. 36, st. 3, dvije alineje: - mogućnost parkiranja i za bicikle - mogućnost izgradnje / korištenja garaže za bibliobus (ako knjižnica ima bibliobusnu službu) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 91 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Prostor narodne knjižnice, Članak 36. | Članak 36., stavak 3. NADOPUNITI TAKO DA GLASI: (3) Pri planiranju izgradnje novih zgrada, proširenju i preuređivanju postojećih te pri preseljenju narodnih knjižnica u nove prostore, treba uzeti u obzir i sljedeće elemente: ¬ prilagodljivost prostora za različite aktivnosti, programe i primjenu novih tehnologija ¬ osiguran pristup za osobe s invaliditetom (rampa, dizalo i sl.) sukladno važećim zakonskim propisima ¬ - mogućnost pristupa za dostavno vozilo i blizinu parkirališta za posjetitelje knjižnice - mogućnost parkiranja i za bicikle te ostala često korištena sredstva prijevoza - mogućnost izgradnje / korištenja garaže za bibliobus (ako knjižnica ima bibliobusnu službu) (??) Prostori namijenjeni djeci trebaju biti pristupačni, privlačni, sigurni i bezopasni te prilagođeni boravku djece rane dobi (iz Smjernica za bebe i djecu rane dobi) OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati jasne i precizne odredbe o parkiralištima i prostorima namijenjenima djeci (dodati 2 alineje i jedan stavak). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 92 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Prostor narodne knjižnice, Članak 36. | Članak 36., stavak (3) DODATI: - mogućnost pristupa za dostavno vozilo i blizinu parkirališta ZA POSJETITELJE KNJIŽNICE (--) mogućnost izgradnje / korištenja garaže za bibliobus (ako knjižnica ima bibliobusnu službu) (NOVI STAVAK) (--) Prostori namijenjeni djeci trebaju biti pristupačni, privlačni, sigurni i bezopasni te prialgođeni boravku djece rane dobi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 93 | Društvo knjižničara u Splitu | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Čl. 37. (2) potrebno dodati: „ i matičnu djelatnost“ da glasi: Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za posudbu, prostor za studijski rad korisnika, prostor za provedbu programa te ovisno o njenoj funkciji prostor za matičnu djelatnost te tehničku i stručnu obradu knjižnične građe i matičnu djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 94 | Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Nedostaje propisana veličina knjižničnog prostora prema jedinicama knjižnične građe. Predlažemo zadržati formulaciju prema postojećim Standardima (čl. 39 B) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 95 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Predlaže se dopuniti u čl. 37, st. 8: (8) Pri gradnji i poboljšanju prostornih uvjeta narodnih knjižnica potrebno je urediti i prostore za garderobe, sanitarne čvorove za korisnike i osoblje, prostor za presvlačenje beba, prostor za dječja kolica, hodnike i stubište, što predstavlja najmanje 20% od ukupne planirane površine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 96 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Predlaže se dopuniti u čl. 37, st. 6: (6) Površina igraonice za djecu rane i predškolske dobi treba biti najmanje 20 m2. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 97 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Predlaže se dopuniti u čl. 37, st. 2: (2) Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za smještaj građe, prostor za posudbu, sjedeća mjesta i prostor za boravak korisnika za različite namjene, prostor za studijski rad korisnika, prostor za provedbu programa te radne prostore djelatnika koji uključuju prostor za tehničku i stručnu obradu knjižnične građe i prostore za obavljanje drugih stručnih poslova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 98 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Članak 37., stavak 2. NADOPUNITI TAKO DA GLASI: Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za smještaj građe, prostor za posudbu, sjedeća mjesta i prostor za boravak korisnika za različite namjene, prostor za studijski rad korisnika, prostor za provedbu programa te radne prostore djelatnika koji uključuju prostor za tehničku i stručnu obradu knjižnične građe i prostore za obavljanje drugih stručnih poslova. OBRAZLOŽENJE: Kod planiranja novih prostora i novih knjižnica, osnivačima koji su u pravilu financijeri takvih projekata potrebno je jasno argumentirati koje sve sadržaje, a shodno tome i prostore mora imati jedna knjižnica, bilo ona mala ili veća. Tako npr. svaka knjižnica mora predvidjeti određene radne prostore djelatnika i prostor za tehničku i stručnu obradu građe – bez obzira na njenu „funkciju“ – što je neko ograničenje koje se ovdje predlaže. Također, sjedeća mjesta i prostor za boravak korisnika za različite namjene nije potreba ni privilegija samo većih knjižnica, već takvi prostori moraju postojati u svakoj knjižnici, itd. Članak 37., tablica 3 NAČELNA PRIMJEDBA: Zadana minimalna kvadratura premala je za stvarne potrebe knjižnica, osobito za knjižnice koje uslužuju područja s većim brojem stanovnika. Suvremene knjižnice trebaju osigurati prostor ne samo za smještaj građe, već i u svim korisničkim prostorima ugodan i dovoljno velik prostor za individualni i grupni boravak korisnika, u omjeru koji se prema aktualnim svjetskim trendovima i standardima u knjižničarstvu kreće: - 30% za građu (prostor potreban za smještaj polica i ormara s građom u slobodnom pristupu za korisnike i u spremištima) - 30% za sjedeća mjesta za korisnike (sjedeća mjesta u predvorju i drugim prolaznim prostorima, mjesta za čitanje u posudbenim odjelima i u čitaonicama, mjesta za rad na računalima i za individualno i grupno učenje te istraživački rad) - 15% radni prostori djelatnika (info i posudbeni pultovi u predvorju i u korisničkim odjelima, radna mjesta knjižničara smještena uz posudbene odjele, stručne knjižničarske i ostale prateće službe, prostori za radne sastanke i internu te eksternu edukaciju i sl.) - 10% višenamjenski prostori (velika i mala dvorana za priredbe i događanja, prostori za djecu i mlade, multifunkcionalno predvorje, prostori za iznajmljivanje - cafe - 15% stubišta, dizala, sanitarije, garderobe, garaža, ulazi i instalacije U suvremenoj svjetskoj praksi u knjižničarstvu preporuke su da sav fond bude dostupan za korištenje u slobodnom pristupu, umjesto da veliki dio fonda, pa čak i većina, bude dostupna samo na zahtjev, kao što je aktualna situacija u mnogim našim knjižnicama trenutno. Za to je potrebno znatno više prostora nego kad se veliki dio fonda odlaže u spremišta. Nadalje, prikupljanje i posudba knjiga i druge građe odavno je samo jedna od brojnih funkcija knjižnica, a osiguravanje prostora za različite potrebe zajednice postalo je jednako važan zadatak kao i posudba građe - stoga su programski prostori jednako važni i potrebni kao i oni za smještaj građe – i njih mora prije svega biti dovoljno, te moraju biti višenamjenski i fleksibilni, tj. moraju se moći koristiti za različite namjene. PRIJEDLOG: Povećati minimalnu kvadraturu na 1000 stanovnika u područjima s 20.000 stanovnika nadalje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 99 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | Članak 37. KOMENTAR: Potrebno je uskladiti u čl. 37., Tablicu 3. sa člankom 6., Tablica 1. (predloženom izmjenom tipologije knjižnica). | Nije prihvaćen | Ne mijenja se tipologija knjižnica |
| 100 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Veličina knjižnice i preporučene kvadrature, Članak 37. | PRIJEDLOG IZMJENE STAVKA (2), Članka 37. (2) "Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za smještaj građe, prostor za posudbu, sjedeća mjesta i prostor za boravak korisnika za različite namjene, prostor za studijski rad korisnika, prostor za provedbu programa te radne prostore djelatnika koji uključuju prostor za tehničku i stručnu obradu knjižnične građe i prostore za obavljanje drugih stručnih poslova." OBRAZLOŽENJE: Kod planiranja novih prostora i novih knjižnica, osnivačima koji su u pravilu financijeri takvih projekata potrebno je jasno argumentirati koje sve sadržaje, a shodno tome i prostore mora imati jedna knjižnica, bilo ona mala ili veća. Tako npr. svaka knjižnica mora predvidjeti određene radne prostore djelatnika i prostor za tehničku i stručnu obradu građe – bez obzira na njenu „funkciju“ – što je neko ograničenje koje se ovdje predlaže. Također, sjedeća mjesta i prostor za boravak korisnika za različite namjene nije potreba ni privilegija samo većih knjižnica, već takvi prostori moraju postojati u svakoj knjižnici, itd. U starom Standardu bili su pobrojeni poimence prostori tipa garderoba, sanitarni čvor za korisnike itd. Možda sada ne treba tako detaljno nabrajati baš sve prostore, ali barem okvirno treba navesti one najbitnije koji su povezani s funkcijom i glavnim djelatnostima knjižnice. Članak 37., stavak (3) PRIMJEDBA: Zadana minimalna kvadratura premala je za stvarne potrebe knjižnica, osobito za knjižnice koje uslužuju područja s većim brojem stanovnika. OBRAZLOŽENJE: Suvremene knjižnice trebaju osigurati prostor ne samo za smještaj građe, već i u svim korisničkim prostorima ugodan i dovoljno velik prostor za individualni i grupni boravak korisnika, u omjeru koji se prema suvremenim trendovima kreće na sljedeći način (Novljan, Potokar, Slokar, 2001.): o 30% za građu (prostor potreban za smještaj polica i ormara s građom u slobodnom pristupu za korisnike i u spremištima) o 30% za sjedeća mjesta za korisnike (sjedeća mjesta u predvorju i drugim prolaznim prostorima, mjesta za čitanje u posudbenim odjelima i u čitaonicama, mjesta za rad na računalima i za individualno i grupno učenje te istraživački rad) o 15% radni prostori djelatnika (info i posudbeni pultovi u predvorju i u korisničkim odjelima, radna mjesta knjižničara smještena uz posudbene odjele, stručne knjižničarske i ostale prateće službe, prostori za radne sastanke i internu te eksternu edukaciju i sl.) o 10% višenamjenski prostori (velika i mala dvorana za priredbe i događanja, prostori za djecu i mlade, multifunkcionalno predvorje, prostori za iznajmljivanje - cafe o 15% stubišta, dizala, sanitarije, garderobe, garaža, ulazi i instalacije Također, u suvremenoj svjetskoj praksi u knjižničarstvu preporuke su da sav fond ili barem velika većina fonda bude dostupna za korištenje u slobodnom pristupu, umjesto da značajni dijelovi fonda, pa čak i većina, bude dostupna samo na zahtjev, kao što je aktualna situacija u mnogim našim knjižnicama trenutno iz jednostavnog razloga što su posudbeni prostori premali pa se građa mora odlagati u spremišta. Nadalje, prikupljanje i posudba knjiga i druge građe odavno je samo jedna od brojnih funkcija knjižnica, a osiguravanje prostora za različite potrebe zajednice postalo je jednako važan zadatak kao i posudba građe - stoga su programski prostori jednako važni i potrebni kao i oni za smještaj građe – i njih mora prije svega biti dovoljno, te moraju biti višenamjenski i fleksibilni, tj. mora ih biti više i moraju se moći koristiti za različite namjene. PRIJEDLOG: povećati minimalnu kvadraturu na 1000 stanovnika u područjima s 20.000 stanovnika nadalje. Tablica 3. Veličina knjižničnog prostora prema broju stanovnika Tip knjižnice Minimalna kvadratura na 1000 stanovnika VII. tip (od 3.001 do 10.000) 50 VI. tip (od 10.001 do 20.000) 45 V. tip (od 20.001 do 35.000) (45) a ne 40 IV. tip (od 35.001 do 60.000) (40) a ne 35 III. tip (od 60.001 do 100.000) (40) a ne 30 II. tip (od 100.001 do 250.000) 30 I. tip (više od 250.000) 30 Članak 37., stavak (6). (6) Površina igraonice za bebe, djecu rane dobi i predškolce treba iznositi najmanje 20m2 . PRIMJEDBA: Kvadratura od minimalno 20 m2 u redu je samo za najmanje knjižnice, npr. tip VII. i VIII. Za ostale tipove, taj minimalan broj trebalo bi srazmjerno povećati . OBRAZLOŽENJE: S obzirom da su i knjižnice dužne ispunjavati propise iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja u dijelu koji se odnosi na rad s djecom rane i predškolske dobi, imajući na umu da po aktualnim propisima iz predškolskog odgoja i obrazovanja kvadratura po djetetu koje sudjeluje u bilo kakvom programu u knjižnici, neovisno o trajanju tog programa, jednako kao i u vrtiću, mora biti minimalno 3 m2; stoga se kvadratura igraonica i prostora za predškolce u knjižnici mora se tome prilagoditi, tj. povećati, barem u većim knjižnicama. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (6) Minimalna Površina igraonice za bebe, djecu rane dobi i predškolce treba iznositi najmanje 20 m 2 , odnosno, treba biti razmjerna broju djece koja pohađaju takve programe, a u skladu s važećim propisima iz predškolskog odgoja i obrazovanja. ILI u Standardu za narodne knjižnice treba izričito istaknuti koje su propise dužne poštivati knjižnice vezano za rad predškolskom djecom tj. da za svoje kratkotrajne i povremene programe s predškolskom djecom nisu dužne poštivati predškolske pravilnike, već samo i isključivo odredbe knjižničnog Standarda. Članak 37., stavak (7) PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: (7) Površina dvorana za igraonice, predavanja , izložbe i druge kulturne, obrazovne, rekreativne i ostale aktivnostza, kulturne, obrazovne i ostale namjene treba iznositi najmanje 50m 2 i ne ubraja se u minimalnu površinu knjižnice koja se određuje prema broju stanovnika sukladno odredbama članka kako je navedeno u Tablici 3.. Postojanje, broj i veličinu tih prostora određuje tip i vrsta knjižnice, vrsta programa, broj posjetitelja kao i namjena za koju se ti prostori koriste te ostale potrebe zajednice. Članak 37., stavak (8): (8) Pri gradnji i poboljšanju prostornih uvjeta narodnih knjižnica potrebno je urediti i prostore za garderobe, sanitarne čvorove za korisnike i osoblje, DODATI: prostor za dojenje beba i hranjenje na bočicu, prostor za presvlačenje beba, hodnike i stubište, što predstavlja najmanje 20% od ukupne planirane površine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 101 | Ljiljana Črnjar | Higijensko-tehnički uvjeti, Članak 38. | Članak 38. koji se odnosi na higijensko-tehničke uvjete sažet je na način da je sveden na dvije općenite formulacije u kojima se samo nabrajaju uvjeti koje je potrebno zadovoljiti bez opisa istih. Predlažem da se članak dopuni koristeći inicijalni prijedlog Povjerenstva odnosno da se navede u posebnom dodatku. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 102 | Kristina Čunović | Higijensko-tehnički uvjeti, Članak 38. | "IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi" ističu da je najvažnije da knjižnica bude sigurna za malu djecu te učiniti sve da se smanje moguće opasnosti, odnosno potrebno je zaštititi oštre rubove na namještaju i policama, na utičnice staviti poklopce, a dobra rasvjeta i jasni kontrasti boja olakšavaju slabovidnoj djeci ili roditeljima percepciju prostora i snalaženje u knjižnici. PRIJEDLOG dopuniti postojeći članak 28, st. 2: "... sanitarne prostorije potrebne za djecu uključujući primjerene toalete i prostor za presvlačenje i hranjenje beba" | Nije prihvaćen | Navedena problematika obuhvaćena je drugim propisima za uređenje javnih prostora pa tako i knjižnica. |
| 103 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Higijensko-tehnički uvjeti, Članak 38. | Članak 38. PRIMJEDBA: Članak je presažet te su u skraćivanju odredbe ostale nejasne. OBRAZLOŽENJE: Ove su odredbe vrlo bitne, osobito kod gradnje i uređenja novih knjižnica, te stoga pitanje hoće li dokument zbog njihovog dodavanja biti „predug“ ili neće, ne bi trebalo biti odlučujuće kod njihovog uvrštavanja. Naime, u praksi se često susrećemo sa „zaobilaženjem“ ili ignoriranjem propisa vezanih za gradnju i uređenje prostora za knjižnice (i općenito, prostora javne namjene, kao što su npr. škole, i sl.) radi ostvarivanja ušteda ili jednostavno zbog neznanja itd. Stoga bez obzira što je ovo područje uređeno i drugim propisima, potrebno je u Standardu istaknuti određene odredbe koje su vrlo važne za uređenje knjižnica, osobito novih, koje će se tek graditi. Primjerice, nužnost prirodnog prozračivanja otvaranjem prozora dobila je posebnu važnost i težinu u aktualnoj situaciji pandemije – kad je upravo prozračivanje prostora jedan od osnovnih uvjeta za sprečavanje širenja zaraze korona virusom, a svjedoci smo da postoje knjižnice u kojima se prozori uopće ne mogu otvoriti, što je neprihvatljivo. PRIJEDLOG: Uvrstiti prošireni tekst o higijensko-tehničkim uvjetima (prema prijedlogu Povjerenstva za standard), a osobito je važno uvrstiti sljedeće: - Prostor knjižnice treba se redovito prirodno prozračivati te u tu svrhu treba osigurati prozore s mogućnošću otvaranja u cijelom prostoru knjižnice. - Pri projektiranju nove knjižnice potrebno je planirati, a kod postojećih organizirati kompletnu informacijsku infrastrukturu; instalacijske kanale, priključke za prijenosna računala i fiksne električne instalacije za optimalan broj tehničkih pomagala, te vertikalnu i horizontalnu komunikaciju (malo teretno i osobno dizalo). Električne i sve ostale instalacije moraju biti osigurane i zaštićene. - Podovi moraju biti prekriveni materijalom laganim za održavanje koji je antialergijski, eliminira šumove, izolira od hladnoće, otporan je na habanje i ne zadržava prašinu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 104 | Tomislav Staničić | Oblikovanje i organizacija prostora, Članak 39. | st. (4) Navedeni sadržaji, ovisno o raspoloživom prostoru, mogu biti organizirani kao zasebni odjeli ili funkcionalne cjeline u jedinstvenom prostoru te kao višenamjenski prostori za radionice, predavanja, kulturna i javna događanja te druge sadržaje (7) Spremišta za knjižničnu građu i ostala spremišta. (8) Ostali prostori: garderobe i sanitarni čvorovi za korisnike i djelatnike prema standardima za javne prostore, komunikacije (stubišta, hodnike, dizalo, predvorje), porta, spremišta za opremu i za službu održavanja (čišćenje), strojarnica, odnosno prostor za mehaniku i upravljanje instalacijama, i drugo, u skladu s potrebama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 105 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Oblikovanje i organizacija prostora, Članak 39. | Članak 39. DOPUNITI TAKO DA GLASI: (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: - protočnosti i akustičnosti prostora - fleksibilnosti prostora (radi mogućnosti prilagodbe za različite namjene) - dizajnu i materijalima (podovi, zidovi, pregrade, prozori, zastori/sjenila, rasvjeta, grijanje) - opremljenosti prostora (opremljenost instalacijama i informacijsko-telekomunikacijskom mrežom, po potrebi videonadzorom i razglasom) - opterećenosti podova - dostupnosti za osobe u kolicima i roditelje s bebama u kolicima. (2) Prostor treba planirati na način da je većina knjižnične građe smještena u slobodnom pristupu, osim zaštićenih zbirki. (3) Osim za smještaj zbirki knjižnične građe, u prostoru koji je namijenjen korisnicima potrebno je osigurati: - mjesta za pristup online katalogu - radna mjesta s računalima za korisnike - čitaoničke prostore - informacijsko-posudbena mjesta - mjesta za grupni rad (4) Navedeni sadržaji, ovisno o raspoloživom prostoru, mogu biti organizirani kao zasebni odjeli ili funkcionalne cjeline u jedinstvenom prostoru te kao višenamjenski prostori za radionice, predavanja, kulturna i javna događanja te druge sadržaje (5) Potrebno je postaviti odgovarajuću signalizaciju koja će usmjeravati korisnike pri snalaženju u prostoru. (6) Prostor za djelatnike i pojedine službe treba biti organiziran na način da omogućuje neometano obavljanje stručnih, tehničkih i administrativno-upravnih poslova. (7) Spremišta za knjižničnu građu i ostala spremišta. (8) Ostali prostori: garderobe i sanitarni čvorovi za korisnike i djelatnike prema standardima za javne prostore, komunikacije (stubišta, hodnike, dizalo, predvorje), porta, spremišta za opremu i za službu održavanja (čišćenje), strojarnica, odnosno prostor za mehaniku i upravljanje instalacijama, i drugo, u skladu s potrebama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 106 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Oblikovanje i organizacija prostora, Članak 39. | Članak 39., stavak (7) PRIMJEDBA: Višenamjenski prostori kao što su dvorane za predavanja i druge sadržaje te spremišta za knjižničnu građu dio su PROGRAMSKIH PROSTORA koji ne mogu ulaziti u „ostale prostore“. Kao što je pobrojeno i u stavci (8) članka 37. ovog Standarda, a što je u skladu i prema građevinskoj terminologiji te Smjernicama IFLA-e i UNESCO-a, U OSTALE PROSTORE ZGRADE ULAZE: garderobe, sanitarni čvorovi za korisnike i osoblje, hodnike i stubište i dizala. Tu još treba ubrojiti predvorje, portu, spremišta za opremu i za službu održavanja, strojarnicu, odnosno prostor za mehaniku i upravljanje instalacijama i sl. što predstavlja najmanje 20% od ukupne planirane površine. Stoga PROGRAMSKE prostore treba iskazivati zasebno jer se oni ne računaju u dodatnih 20% na ukupnu kvadraturu za programske sadržaje koja se minimalno treba namijeniti OSTALIM prostorima zgrade i dodati kvadraturi prostora potrebnog za odvijanje rada i programa knjižnice. PRIJEDLOG: (7) Ostali programski prostori obuhvaćaju: dvorane za predavanja i druge sadržaje te SPREMIŠTA – U MNOŽINI ! za knjižničnu građu. – pošto gotovo svaka knjižnica ima više spremišta, od kojih su neka priručna, u blizini posudbenih odjela, a neka su smještena u posebne dijelove zgrade i služe isključivo u spremišne svrhe. (8) Ostali prateći prostori su: garderobe i sanitarni čvorovi za korisnike i djelatnike prema standardima za javne prostore, komunikacije (stubišta, hodnici, DIZALO, predvorje), porta, spremišta za opremu i za službu održavanja (čišćenje), strojarnica, odnosno prostor za mehaniku i upravljanje instalacijama, i drugo, u skladu s potrebama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 107 | Društvo knjižničara u Splitu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | Čl. 39. „Spremišta za knjižničnu građu i ostala spremišta“ izdvojiti kao posebnu alineju Čl. 39.(1) alineja 3 promijeniti u: -dizajnu i vrstama materijala koji moraju biti protupožarni i otporni na habanje (podovi, zidovi, pregrade, prozori, zastori/sjenila, rasvjeta, grijanje) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 108 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | Predlaže se dopuna u čl. 39, st 7: Ostali prostori obuhvaćaju: garderobe i sanitarni čvorovi za korisnike i djelatnike prema standardima za javne prostore, komunikacije (stubišta, hodnike, dizalo, predvorje), spremišta za opremu i za službu održavanja (čišćenje), strojarnica, odnosno prostor za mehaniku i upravljanje instalacijama, i drugo, u skladu s potrebama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 109 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | Potrebno je dopuniti u čl. 39, i dodati iza st. 6 još jedan stavak 7: Spremišta za knjižničnu građu i ostala spremišta. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 110 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | Predlaže se dopuniti u čl. 39, st. 6: Prostor za djelatnike i pojedine službe treba biti organiziran na način da omogućuje neometano obavljanje stručnih, tehničkih i administrativno-upravnih poslova. OBRAZLOŽENJE: U praksi se događa da matična služba nema prostor za rad. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvačeno |
| 111 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | PRIJEDLOG: Potrebno je nadopuniti u čl. 39, st. 4: Navedeni sadržaji, ovisno o raspoloživom prostoru, mogu biti organizirani kao zasebni odjeli ili funkcionalne cjeline u jedinstvenom prostoru te kao višenamjenski prostori za radionice, predavanja, kulturna i javna događanja te druge sadržaje. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 112 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Članak 39., (1) Pri osmišljavanju i funkcionalnom oblikovanju prostora narodne knjižnice potrebno je brinuti o: | Predlaže se dopuniti u čl. 39, st. 1, alineja 6: - dostupnosti za osobe u kolicima i roditelje s djecom u kolicima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 113 | Ljiljana Črnjar | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Predlažem izmjenu i dopunu stavka 1 kako bi se osigurala nabava namjenskog namještaja visoke kvalitete na način da isti glasi: Knjižnični namještaj treba biti visoke kvalitete koja odgovara standardima HRN odnosno jednakovrijednih normi ili potvrđena atestima od odgovarajućih ustanova da namještaj odgovara predviđenoj namjeni. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 114 | Tomislav Staničić | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Obavezno definirati širinu prolaza između polica kako bi se omogućilo nesmetano kretanje korinsika, posebno onih s teškoćama u kretanju, u kolicima, kao i roditelja s djecom u kolicima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 115 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Potrebno je ispraviti u čl. 40 numeraciju stavka umjesto st. 6, ispraviti u st. 7. (7) Oznake i natpisi na policama moraju biti jasni i lako uočljivi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 116 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Predlaže se dopuna u čl. 40, iza st 3 dodati još stavak 4: Razmještaj polica i drugog namještaja treba biti takav da u cijelom prostoru knjižnice koji je otvoren za slobodan pristup korisnika omogućuje slobodan prolaz ljudi i pristup do građe, uključujući mogućnost prolaza i pristupa osoba u invalidskim kolicima ili s pomagalima za hodanje, roditelja s djecom u kolicima i sl. pri čemu je potreban razmak od najmanje 100 cm. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 117 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Članak 40., stavak 5. NADOPUNITI TAKO DA GLASI: Osnovni namještaj u knjižnici: jednostrane i dvostrane police za knjige, police/ormari s kosim vodoravnim plohama za časopise za djecu i odrasle, police/stalci/ormari za audiovizualnu i digitalnu građu, ormari za didaktičke igračke i društvene igre, radni stol knjižničnog osoblja za informacije i posudbu knjižnične građe, korita za slikovnice, radni stolovi i stolice za djelatnike s pomičnom visinom, stolovi i stolice za korisnike prilagođeni djeci i odraslima, kolica za knjige, garderobni ormari, mjesta za slušanje/gledanje audiovzualne građe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 118 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Knjižnični namještaj, Članak 40. | Članak 40. DODATI STAVAK (??) Razmještaj polica i drugog namještaja treba biti takav da u cijelom prostoru knjižnice koji je otvoren za slobodan pristup korisnika omogućuje slobodan prolaz ljudi i pristup do građe, uključujući mogućnost prolaza i pristupa osoba u invalidskim kolicima ili s pomagalima za hodanje, roditelja s bebama u kolicima i sl. | Prihvaćen | Prihaćeno |
| 119 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | Knjižnični namještaj, Članak 40. | NOVI STAVAK ( ) Razmještaj polica i drugog namještaja treba biti takav da u cijelom prostoru knjižnice koji je otvoren za slobodan pristup korisnika omogućuje slobodan prolaz ljudi i pristup do građe, uključujući mogućnost prolaza i pristupa osoba u invalidskim kolicima ili s pomagalima za hodanje, roditelja s bebama u kolicima i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 120 | Ljiljana Črnjar | VII. PROSTOR I OPREMA, Tehničke karakteristike polica | Predlažem dopunu iza tablice: Vodoravne plohe unutar polica moraju biti pomične po visini. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 121 | Društvo knjižničara u Splitu | Tehničke karakteristike polica, Članak 41. | U čl. 41. dodati stavak: Razmak između polica u slobodnom pristupu mora biti najmanje 100 cm, a razmak u zatvorenim spremištima najmanje 70 cm. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 122 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Tehničke karakteristike polica, Članak 41. | Članak 41. PRIJEDLOG: Dodati u čl. 41, stavak: Razmak između polica u slobodnom pristupu mora biti najmanje 100 cm, a razmak u zatvorenim spremištima najmanje 70 cm. OBRAZLOŽENJE: Za kretanje u slobodnom pristupu policama u invalidskim kolicima potrebno je najmanje 100 cm. Na spremištu je dovoljno 70 cm jer se djelatnici ne trebaju mimoilaziti, a dobiva se više spremišnog prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 123 | Društvo bibliotekara Istre | Osnovna i preporučena tehnička i računalna oprema, Članak 43. | Predlaže se da automatski brojač posjeta bude naveden u osnovnoj tehničkoj opremi koju knjižnice moraju imati tj. da umjesto u st. 2. bude naveden u st. 1. ovog člnaka. | Prihvaćen | Prihaćeno |
| 124 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Osnovna i preporučena tehnička i računalna oprema, Članak 43. | Članak 43. Čl. 43 (1) treba stajati audiovizualna oprema (umjesto audio-vizualna) Čl. 43 (2) i (4) treba stajati samozaduživanje i samorazduživanje (umjesto samo-zaduživanje i samo-razduživanje) Članak 43., stavak 1. NADOPUNITIT TAKO DA GLASI: - - komunikacijska oprema - - oprema za reprodukciju (fotokopirni uređaji, pisači, skeneri odnosno multifunkcijski uređaji, AV oprema za kopiranje (?) - audio-vizualna oprema za reprodukciju slike i zvuka (uključujući projekcijsko platno, projektor i dr.) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 125 | Tomislav Staničić | Financiranje rada narodnih knjižnica, Članak 47. | Zbog čl. 18. st.3, koji glasi: "Županijska matična knjižnica mora imati fond od najmanje 1 knjige u analognom obliku po stanovniku županije kako bi se zadovoljile potrebe županijske knjižnične mreže. ", u stavak 2. članka 47. dodati nedvosmislenu odredbu o financiranju nabave knjižnične građe za županijsku matičnu knjižnicu od strane Županije. Obrazloženje: predloženi tekst stavka 2. ostavlja prostor za tumačenje i izbjegavanje financiranja od strane županije, dok od članka 18. stavka 3. svi stanovnici županije imaju koristi. | Nije prihvaćen | financiranje NK je uređeno Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. |
| 126 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | Financiranje rada narodnih knjižnica, Članak 47. | Predlaže se dodati u čl. 47 stavak 1: Osnivači su dužni financirati rad narodnih knjižnica. OBRAZLOŽENJE: Uvodni stavak potrebno je istaknuti u okviru financiranja (jer to nije navedeno u čl. 2). | Nije prihvaćen | financiranje NK je uređeno Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. |
| 127 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | Financiranje rada narodnih knjižnica, Članak 47. | Članak 47. PRIJEDLOG: Dodati u čl. 47. uvodni stavak – (?) Općine i gradovi dužni su financirati rad narodnih knjižnica čiji su osnivači. OBRAZLOŽENJE: Uvodni stavak potrebno je istaknuti u okviru financiranja (jer nije navedeno u čl. 2). | Nije prihvaćen | financiranje NK je uređeno Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. |
| 128 | Društvo bibliotekara Istre | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, X. PRIJELAZNA I ZAVRŠNE ODREDBE | U prijelaznim i završnim odredbama trebalo bi dodati novi članak koji će propisati revidiranje standarda sukladno društvenim promjenama i potrebama odnosno najkasnije nakon deset godina od dana donošenja. Predlaže se novi članak: "U skladu s društvenim i tehnološkim promjenama, a radi poticanja razvoja narodnih knjižnica, ovaj će se Standard revidirati najkasnije nakon deset godina." Također u naslovu poglavlja ispraviti: X. Prijelazne i završne odredbe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 129 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša | DODATAK 1. NADOPUNITI TAKO DA GLASI Vrste bibliobusa su teretna vozila (kombi, kamion) i autobusi. Određuje ih tip podvozja na kojem je obavljena nadogradnja odnosno prenamjena u pokretnu knjižnicu. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati prema službenoj kategorizaciji vozila (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 130 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Vrste vozila | Prema kategorijama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 51/10, 84/10, 145/11, 140/13, 85/14 i 83/15) kombiji i kamioni stručno se nazivaju teretni automobili, oznake N: N1, N2 ili N3. Kombi i kamion su kolokvijalni izrazi. Prema tome, pod Vrste vozila trebalo bi umjesto "Vrste bibliobusa su kombi, kamion i autobus." izmijeniti Vrste bibliobusa su teretni automobili i autobusi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 131 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Vrste vozila | U Tablica 1. Vrste i okvirna mjerila vozila III. TIP VOZILA S OBZIROM NA VELIČINU kod UKUPNE DUŽINE VOZILA (m) umjesto "6 - 8" navesti: do 8. OBRAZLOŽENJE: Ne treba precizirati od 6 metara jer ima furgona (kombija) koji su dugi 5,99 metara te s ovakvim ograničenjem automatski "ispadaju iz igre" (javna nabava). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 132 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Vrste vozila | Potrebno je dopuniti Dodatak 1.- Vrste vozila: Vrste bibliobusa su teretna vozila (kombi, kamion) i autobusi. OBRAZLOŽENJE: Potrebno uskladiti prema službenoj kategorizaciji vozila koju propisuje Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 133 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Vrste vozila | DODATAK 1., tablica 1. NADOPUNITI TAKO DA GLASI Tablica 1. Vrste i okvirna mjerila vozila TIP VOZILA S OBZIROM NA VELIČINU UKUPNA DUŽINAVOZILA (m) PREPORUČENI MINIMALNI KAPACITET FIZIČKIH JEDINICA GRAĐE NAJMANJA UNUTARNJA VISINA KNJIŽNIČNOG PROSTORA (m) I više od 10 m 3.000 2,20 II 8 - 10 2.000 2,20 III do 8 1.500 2,05 OBRAZLOŽENJE: Ne treba ograničavati, jer ima vozila s 5,99 m. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 134 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Navedeno je: "Postavljanjem dvostrukih vrata na ulazu/izlazu za korisnike (što je moguće u najvećim vozilima, dužine 12 m i više) stvara se pretprostor (vjetrobran) na ulazu u vozilo koji može poboljšati mikroklimu u vozilu jer vanjska temperatura manje utječe na temperaturu u vozilu. Dvostruka vrata štite i od prašine te pružaju dodatnu zaštitu od vjetra. Funkcionalno i estetsko rješenje u vozilima manjima od 12 m mogu biti klizna vrata (po mogućnosti dvokrilna) koja se brže otvaraju i zatvaraju nego klasična autobusna vrata i time dobro čuvaju mikroklimu i štite od prašine, a zauzimaju i manje mjesta s obzirom da im nije potrebna osovina za pridržavanje kao kod klasičnih autobusnih vrata." Trebalo bi izmijeniti: Postavljanjem dvostrukih vrata na ulazu/izlazu za korisnike (što je moguće u najvećim vozilima, dužim od 10 m) stvara se pretprostor (vjetrobran) na ulazu u vozilo koji može poboljšati mikroklimu u vozilu jer vanjska temperatura manje utječe na temperaturu u vozilu. Dvostruka vrata štite i od prašine te pružaju dodatnu zaštitu od vjetra. Funkcionalno i estetsko rješenje u vozilima manjima od 10 m mogu biti klizna vrata (po mogućnosti dvokrilna) koja se brže otvaraju i zatvaraju nego klasična autobusna vrata i time dobro čuvaju mikroklimu i štite od prašine, a zauzimaju i manje mjesta s obzirom da im nije potrebna osovina za pridržavanje kao kod klasičnih autobusnih vrata. OBRAZLOŽENJE: Ujednačiti dimenzije dužine vozila s Tablicom 1. Vrste i okvirna mjerila vozila. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 135 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Navedeno je: "Sva vrata za korisnike trebaju imati i automatsko otvaranje i zatvaranje, s prekidačem ugrađenim na više mjesta – kod vozača, uz vrata, kod pulta, s vanjske strane uz vrata (da se mogu otvoriti i izvana)." Trebalo bi izmijeniti: Sva vrata za korisnike na vozilima I. i II. tipa trebaju imati i automatsko otvaranje i zatvaranje, s prekidačem ugrađenim na više mjesta – kod vozača, uz vrata, kod pulta, s vanjske strane uz vrata (da se mogu otvoriti i izvana). OBRAZLOŽENJE: Navedeni uvjet ne može zadovoljiti vozilo tipa III. (kombi). Vrata za korisnike na kombiju mogu se zatvarati samo mehanički. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 136 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | U podnaslovu Ulaz/izlaz za korisnike, navedeno je "Vrata na ulazu/izlazu za korisnike trebaju biti od sigurnosnog stakla ..." Trebalo bi izmijeniti: Na vratima na ulazu/izlazu za korisnike ugrađuju se stakleni prozori od sigurnosnog stakla ... OBRAZLOŽENJE: Vrata se ne rade od stakla, već se u njih ugrađuju stakleni prozori i sl. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 137 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Potrebno je dopuniti Dodatak 1. - Ulaz/izlaz za korisnike: Vozilo treba imati više vrata. Obvezna su vrata kabine za vozača i osoblje, a za ulaz/izlaz korisnika trebaju biti ugrađena posebna jedna ili dvoja vrata s desne strane vozila, predviđen izlaz za nuždu te sigurnosne rukohvate. Stakla na vratima na ulazu/izlazu za korisnike trebaju biti od sigurnosnog stakla radi zaštite od rasprsnuća, minimalne širine 100 cm te otporna na prašinu i vremenske uvjete. Potrebno je dopuniti Dodatak 1. - Ulaz/izlaz za korisnike: Postavljanjem dvostrukih vrata na ulazu/izlazu za korisnike (što je moguće u najvećim vozilima, dužine 10 m i više) stvara se… „ Potrebno je dopuniti Dodatak 1. - Ulaz/izlaz za korisnike: Stube na ulazu za korisnike trebaju imati neklizajuću oblogu, kao i cijela podna površina u vozilu, i trebaju biti jasno označene kontrastnim bojama. Preporučena visina stube je 13 – 15 cm, a dubina ne smije biti manje od 30 cm. OBRAZLOŽENJE: Potrebno uskladiti prema odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 138 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Potrebno je dopuniti Dodatak 1.- Napajanje električnom energijom i električni sustav: To može biti agregat, baterije, solarna energija ili posljednja najnovija tehnologija. OBRAZLOŽENJE: Potrebno uskladiti prema odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 139 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Oprema za osoblje bibliobusa NADOPUITIT TAKO DA GLASI - sanitarije – kemijski WC s rezervoarom za otpadne vode OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati prema službenoj kategorizaciji vozila (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 140 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Ulaz/izlaz za korisnike NADOPUNITI TAKO DA GLASI Vozilo treba imati više vrata. Obvezna su vrata kabine za vozača i osoblje, a za ulaz/izlaz korisnika trebaju biti ugrađena posebna jedna ili dvoja vrata s desne strane vozila te predviđen izlaz za nuždu te sigurnosne rukohvate. Stakla na vratima na ulazu/izlazu za korisnike trebaju biti od sigurnosnog stakla radi zaštite od rasprsnuća, minimalne širine 100 cm te otporna na prašinu i vremenske uvjete. Dvokrilna, pneumatska, vrata su poželjna gdje god ih je moguće ugraditi, osobito u većim vozilima. Vratima se treba moći lako i sigurno rukovati te se trebaju moći zaključati i s unutarnje i s vanjske strane. Sva vrata za korisnike trebaju imati i automatsko otvaranje i zatvaranje, s prekidačem ugrađenim na više mjesta – kod vozača, uz vrata, kod pulta , s vanjske strane uz vrata (da se mogu otvoriti i izvana). Sve vanjske kvake trebaju biti uvučene te s ugrađenim mehanizmom postupnog otpuštanja. Postavljanjem dvostrukih vrata na ulazu/izlazu za korisnike (što je moguće u najvećim vozilima, dužine 10 m i više) stvara se pretprostor (vjetrobran) na ulazu u vozilo koji može poboljšati mikroklimu u vozilu jer vanjska temperatura manje utječe na temperaturu u vozilu. Dvostruka vrata štite i od prašine te pružaju dodatnu zaštitu od vjetra. Funkcionalno i estetsko rješenje u vozilima manjima od 10 m mogu biti klizna vrata (po mogućnosti dvokrilna) koja se brže otvaraju i zatvaraju nego klasična autobusna vrata i time dobro čuvaju mikroklimu i štite od prašine, a zauzimaju i manje mjesta s obzirom da im nije potrebna osovina za pridržavanje kao kod klasičnih autobusnih vrata. Nadstrešnica na izvlačenje je korisna za natkrivanje ulaza kao zaštita od sunca ili kiše, a može se koristiti i u svrhu odvijanja pojedinih animacijskih aktivnosti. Stube na ulazu za korisnike trebaju imati neklizajuću oblogu, kao i cijela podna površina u vozilu, i trebaju biti jasno označene kontrastnim bojama. Preporučena visina stube je 13 – 15 cm, a širina dubina ne smije biti manje od 30 cm. Najniža stuba ne smije biti viša od 15 cm, a u slučaju da se zbog konstrukcije vozila ne može postići takva visina, potrebno je obvezno ugraditi automatsku stubu na uvlačenje. U vozilima I. i II. tipa, a III. tipa ukoliko je to moguće, pristup za osobe s invaliditetom u invalidskim kolicima potrebno je obvezno osigurati odvojenim mehaničkim dizalom (rampom) pričvršćenom na vozilo ili ugrađenom u stube. Dizalo mora imati sigurnosne rukohvate. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati prema službenoj kategorizaciji vozila (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 141 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Napajanje električnom energijom i električni sustav NADOPUNITIT TAKO DA GLASI U vozilu mora postojati izvor energije odvojen od one koju proizvodi motor. To može biti agregat, baterije, solarna energija ili vanjski izvor posljednja najnovija tehnologija. Osobitu pozornost treba posvetiti tome da strujni krugovi budu dobro zaštićeni, zasebnim osiguračima ili automatskim prekidačima za svaki pojedini uređaj ili strujni krug u vozilu radi zaštite od požara zbog električnih kvarova. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati prema službenoj kategorizaciji vozila (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 142 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Tehničke karakteristike vozila propisane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. | Konstrukcija vozila NADOPUNITIT TAKO DA GLASI Bibliobus treba biti konstruiran na način da je osigurano dobro osvjetljenje, mogućnost zagrijavanja i hlađenja te sustava prozračivanja/izmjene zraka po satu ili minuti, odgovarajuća dostupnost ulaza/izlaza za korisnike te funkcionalna prohodnost duž unutrašnjosti vozila. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je dodati prema službenoj kategorizaciji vozila (Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama) . | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 143 | Iva Grković | DODATAK 1. Vrste vozila, konstrukcija vozila, unutarnje uređenje bibliobusa, sigurnost i zaštita okoliša, Unutarnje uređenje bibliobusa | U podnaslovu Oprema za osoblje bibliobusa navedeno je: "Veličina vozila najvažniji je faktor koji uvjetuje raspon pogodnosti i mogućnosti ugradnje opreme za bibliobusnu posadu. Oprema koju se preporučuje ugraditi, osim u slučaju da se radi o najmanjim vozilima u kojima to nije moguće: - garderobni ormar za odlaganje osobnih stvari - zatvoreni umivaonik/sudoper s tekućom toplom vodom iz posebnog spremnika - hladnjak - ladica/ormarić za vozačku evidenciju, izvještaje o servisu i slično - ugrađeni radio i glazbena linija - sat - sanitarije – kemijski WC." Trebalo bi dodati: Veličina vozila najvažniji je faktor koji uvjetuje raspon pogodnosti i mogućnosti ugradnje opreme za bibliobusnu posadu. Oprema koju se preporučuje ugraditi, osim u slučaju da se radi o najmanjim vozilima u kojima to nije moguće: - garderobni ormar za odlaganje osobnih stvari - zatvoreni umivaonik/sudoper s tekućom toplom vodom iz posebnog spremnika s rezervoarom za otpadne vode - hladnjak - ladica/ormarić za vozačku evidenciju, izvještaje o servisu i slično - ugrađeni radio i glazbena linija - sat - sanitarije – kemijski WC s rezervoarom za otpadne vode. OBRAZLOŽENJE: Ako se u vozilo ugrađuju zatvoreni umivaonik/sudoper i sanitarije-kemijski WC potrebno je ugraditi i rezervoar za otpadne vode. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 144 | Društvo bibliotekara Istre | STANDARD ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, DODATAK 2. Koeficijent izvodljivosti Standarda za narodne knjižnice | Predlaže se da koeficijent izvodljivosti za knjižnično osoblje bude „3“ tj. da rok za dostizanje broja propisanog Standardom bude do kraja 2025. godine. Zaista je nerealno očekivati da bi do ožujka sljedeće godine narodne knjižnice mogle postići propisani standard. | Nije prihvaćen | Stručna radna skupina, sastavljena od predstavnika knjižničarske struke smatra da je ovaj standard moguće u ostavljenom roku postići. |