Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Smjernica za rad s učenicima s teškoćama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivana Torjanac Matas SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Ovakav dokument s jasnim, konkretnim i primjenjivim smjernicama od velike je važnosti svima nama koji radimo s učenicima s teškoćama. Lijep pozdrav, Ivana Torjanac Matas Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
2 ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH SMJERNICE ZA RAD Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH kao krovna organizacija osoba s invaliditetom po vrstama invaliditeta i roditelja ili skrbnika osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju pozdravlja donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama smatrajući ih iznimno korisnim i vrijednim dokumentom. U dijelu koji se odnosi na Ulogu sudionika odgojno-obrazovnog procesa SOIH predlaže dodati: „Također, važno je savjetovanje i aktivno uključivanja osoba s invaliditetom, kao i djece s teškoćama u razvoju, putem reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u sve aspekte planiranja, provedbe, nadzora i evaluacije politike inkluzivnog obrazovanja.“ U dijelu Uloga učenika/vršnjaka SOIH predlaže kako treba predvidjeti da se u provedbu edukaciju i senzibilizaciju učenika uključe i reprezentativne udruge osoba s invaliditetom. U dijelu koji se odnosi na Suradnju s roditeljima/skrbnicima: SOIH predlaže da se u provedbu edukacije roditelja/skrbnika predvidi uključivanje i reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom. U dijelu koji se odnosi na Stvaranje okruženja poticajnog za učenje SOIH predlaže detaljnije pojašnjnje što znači uvažavanje raznolikost tekstom „Poštivanje i uvažavanje raznolikosti podrazumijeva da svi članovi zajednice koji sudjeluju u učenju jednako su dobrodošli te se mora poštivati njihova raznolikost, bez obzira na njihovu rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politička ili druga uvjerenja, nacionalno, etničko, starosjedilačko ili socijalno podrijetlo, imovinski status, rođenje, dob ili neki drugi status. Svi učenici moraju osjećati da ih se uvažava i poštuje, da su uključeni i da će biti saslušani. Okruženje za uključivo učenje pristupačno okruženje u kojem se svi osjećaju sigurno, u kojem osjećaju da dobivaju podršku i stimulaciju te u kojem se mogu slobodno izražavati i u kojem postoji snažan naglasak na uključivanje učenika za izgradnju pozitivne školske zajednice.“ U dijelu koji se odnosi na Stvaranje okruženja poticajnog za učenje: SOIH smatra važnim da se u kontekstu poticajnog okruženja za učenje navede da moraju postojati i provoditi se učinkovite mjere za sprječavanje zlostavljanja i maltretiranja. Također u cijelosti podržavamo prijedlog pravobraniteljice za osobe s invaliditetom "Dokument Smjernice za rad s učenicima s teškoćama opsežan je i detaljan te ga možemo smatrati kvalitetnim vodičem u školovanju učenika s teškoćama u razvoju, ali i svih ostalih učenika s obzirom da određena poglavlja daju osvrt na razvojne karakteristike, opće bitne informacije o učenju i poučavanju te razvoju samopouzdanja učenika, samoregulacije ponašanja, emocija i sl. Sam prikaz individualiziranog pristupa predstavlja kvalitetnu osnovu za školovanje svakog učenika budući su sva djeca i učenici individue za sebe. Kao takav smatramo da će biti od velike pomoći učiteljima i nastavnicima, ali i roditeljima s obzirom da pojedina poglavlja opisuju i postupke kao i značenja određenih programa obrazovanja, određene mogućnosti i sl. No ističemo da u svrhu učinkovite primjene navedenih Smjernica značajna je i kvalitetna edukacija ravnatelja, učitelja/nastavnika i stručnih suradnika bilo u okviru primarnog/inicijalnog obrazovanja tijekom školovanja bilo kroz usavršavanja tijekom rada, edukacije mobilnih stručnih timova, savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih vanjskih suradnika. Jednako tako za kvalitetnu primjenu Smjernica bitne su i druge pretpostavke kao smanjivanje broja učenika u razrednom odjelu i osiguravanje potrebnog broja stručnih suradnika u odgojno obrazovnim ustanovama – formiranje mreže stručnih suradnika na određenom području, kao i formiranje centara inkluzivne podrške, osnivanje centara potpore i formiranje mobilnih stručnih timova radi stvaranja cjelovitog inkluzivnog okruženja i ispunjenja obaveza čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Smatramo izrazito značajnim i važnim opisano poglavlje tranzicije odnosno prijelaza učenika od predškolskog prema osnovnoškolskom te od osnovnoškolskog prema srednjoškolskom sustavu odnosno prijelaza u sustavima obrazovanja kao i međusobno povezivanje sustava u korist kvalitetnog obrazovanja učenika. Skrećemo pozornost da je prilikom prijelaza u srednju školu potrebno ranije od predloženog dati informacije o funkcioniranju učenika i potrebnim potporama. U tekstu Smjernica se navodi na početku prvog polugodišta, no smatramo potrebnim da sve potrebne informacije budu srednjoj školi dostupne prije početka školske odnosno nastavne godine kako bi se kvalitetno pripremila za ulazak učenika u školu. Stoga predlažemo da osnovna škola dokument mišljenja preda roditelju kako bi isti taj dokument predao prilikom upisa u srednju školu ili da srednja škola po upisu u srpnju uputi zahtjev prema osnovnoj školi koja je u obvezi dokument dostaviti najkasnije tjedan dana prije početka školske godine. Izuzetno je bitno i to ne samo za srednju školu nego i osnovnu školu da određene potpore i podrške budu pripremljene prilikom ulaska učenika s teškoćama u školu. Opisani postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te donošenja rješenja o primjerenom programu obrazovanja također smatramo bitnim sastavnim dijelom Smjernica. Ono što iz iskustva i prigovora stranaka predlažemo je da se još dodatno navede tko savjetuje roditelje o tijeku i bitnim elementima upravnog postupka posebice mogućnosti žalbe, odricanja prava na žalbu i sl. U obrazloženju rješenja potrebno je navesti i najbližu školu koja provodi primjereni program koji mu je određen. Ističemo da u poglavlju Primjeri individualiziranog kurikuluma, Obrazac postupaka individualizacije - primjer (Tablica 7.) za redoviti program uz individualizirane postupke ne prati poglavlje Individualizacija postupaka učenja i poučavanja s osvrtom na sposobnosti učenika, odnosno obrazac nije koncipiran niti prema opisanih šest razina individualizacije, a niti prema sposobnostima te predlažemo da se uskladi i izradi prema šest razina individualizacije: način predstavljanja sadržaja i/ili zahtjeva za izvođenje aktivnosti, vrijeme potrebno za poučavanje, učenje ili obavljanje zadatka, aktivno uključivanje učenika u proces učenja, poučavanja i vrednovanja, načini vrednovanja razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, osiguravanje primjerenih prostornih uvjeta, prilagodba materijala i primjena asistivne tehnologije." Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Sudionik odgojno-obrazovnog procesa sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nisu reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom te stoga nismo u mogućnosti prihvatiti predloženo. Propisi iz sustava odgoja i obrazovanja definiraju uloge i obveze svih dionika sustava te se u Smjernicama detaljnije navode one uloge koje smatramo ključnim za provedbu inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju. Reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom mogu biti partneri školama u provedbi određenih programa i projekata za koje imaju suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja te su svakako partneri Ministarstvu u kreiranju politike inkluzivnog obrazovanja. U dijelu koji se odnosi na Stvaranje okruženja poticajnog za učenje prijedlog SOIH-a je već obuhvaćen te smatramo da u sustavu odgoja i obrazovanja postoje protokoli i pravilnici koji definiraju postupanja i mjere za sprječavanje zlostavljanja i maltretiranja. Prijedlog Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je prihvaćen. Zahvaljujemo na sudjelovanju.
3 ANA LEKO KRHEN SMJERNICE ZA RAD Vijeće studija logopedije, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (nije bila moguća prijava sa službenog korisničkog profila ERF-a pa Vijeće studija logopedije daje generalne primjedbe): Prijedlog Smjernica opsežan je i sadrži veliku količinu informacija te predstavlja važan dokument za sustav odgoja i obrazovanja. Vidljivo je da je usmjeren pojašnjavanju obilježja i posebnosti koje se vežu uz učenike s teškoćama pri čemu su kao osnova korišteni različiti dokumenti i izvori. Upravo različitost dokumenata i izvora dovodi do nesusustavnosti kako u korištenoj terminologiji tako i u razumijevanju svrhe dokumenta. Stoga bi z svrhu poboljšanja Smjernica bilo dobro učiniti promjene usmjerene na strukturu i sadržajne dijelove dokumenta koji je nedovoljno pregledan. Pomoći mogu sljedeće napomene: - Kako bi dokument osigurao pomak unaprijed u području inkluzivnog obrazovanja i kako bi poboljšao trenutno nezadovoljavajuće stanje te kako se ne bi relativizirala važnost obrazovanja djece s teškoćama kao i stručnjaka koji bi trebali biti podrška njihovu obrazovanju, potrebno je sadržajno doraditi dokument i tako pridonijeti njegovoj dorečenosti i svrsi. Primjerice, uvodni dio ističe profesionalnu autonomnost, no u daljnjem dijelu teksta o njoj se ne govori. Izuzetno je važno da se jasno pošalje poruka o važnosti i vrijednosti kompetencija i obveza svakog pojedinog stručnjaka koji je uključen u odgoj i obrazovanje djece s teškoćama (nastavnik, stručni suradnik edukacijski rehabilitator, stručni suradnik logoped, stručni suradnik socijalni pedagog, stručni suradnik psiholog...) te naročito istakne uloga roditelja. - Pojam inkluzivnog odgoja i obrazovanja proteže se od predškolske do školske dobi, no dokument je vrlo malim dijelom i neujednačeno za pojedine teškoće usmjeren na predškolsku dob, a svojim glavnim dijelom govori o školskoj dobi pa je potrebno odrediti svrhu dokumenta i korisnike. Važno je da informacije iz dokumenta mogu koristiti svima kojima su potrebne. Ako je namjera baviti se inkluzivnim odgojem i obrazovanjem, važno je napraviti cjeloviti dokument. (1) Podjela učenika na: (1) učenici s teškoćama u razvoju, (2) učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima te (3) učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima je neodgovarajući prijevod OECD-ove podjele: Disabilities – includes students with disabilities or impairments viewed in medical terms as organic disorders attributable to organic pathologies. The educational need is considered to arise primarily from problems attributable to these disabilities; Difficulties – covers students with behavioural or emotional disorders, or specific difficulties in learning; Disadvantages – comprises students with disadvantages arising from socio-economic, cultural, and/or linguistic factors. https://read.oecd-ilibrary.org/education/students-with-disabilities-learning-difficulties-and-disadvantages_9789264009813-en#page9 Naš prijedlog podjele obrazovnih potreba na osnovi OECD-ove međunarodne klasifikacije teškoća iz 2005. uz manje izmjene preuzet je iz Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama, 2016. te bi mogao glasiti: a. djeca/učenici s teškoćama u razvoju (engl. disabilities) Riječ je o djeci/učenicima s oštećenjima i/ili poremećajima organskog podrijetla (npr. neurološka, senzorna ili motorička oštećenja ili poremećaji), a čije odgojno-obrazovne potrebe ponajprije proizlaze iz problema poveza¬nih s oštećenjima ili poremećajima. b. djeca/učenici sa specifičnim poremećajem u učenju i/ili problemima u ponašanju i/ili emocionalnim problemi¬ma (engl. difficulties) Riječ je o djeci/učenicima koji trebaju odgojno-obrazovnu podršku zbog različitih problema koji prije svega pro¬izlaze iz međudjelovanja učenika i odgojno-obrazovnog okruženja te koji ograničavaju mogućnosti njihova napre¬dovanja. c. djeca/učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturološkim i/ili jezičnim čimbe¬nicima (engl. disadvantages) Riječ je o djeci/učenicima koji se nalaze u nepovoljnom položaju zbog socioekonomskih, kulturnih ili jezičnih čimbenika, a njihova potreba za odgojno-obrazovnom podrškom proizlazi iz potrebe za kompenzacijom navedenih nepo¬voljnih čimbenika. To mogu biti djeca/učenici koji su bili zanemarivani i/ili zlostavljani, djeca/učenici koji žive u teškim socijalnim i ekonomskim uvjetima, odnosno u siromaštvu, djeca/učenici koji su se susreli s nekim ne¬nadanim, nepovoljnim životnim okolnostima ili su na bilo koji način socijalno isključeni te djeca/učenici koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski kao drugi ili strani jezik. Ovakvom podjelom izbjeglo bi se daljnje pogrešno korištenje termina i jasnije bi se razlučile potrebe učenika koje prema trenutno važećem dokumentu (Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, 2015. i pripadajućoj Orijentacijskoj listi) nisu vidljive. U dokumentu su vidljive nesustavnosti u pogledu isticanja zajedničkih načela primjenjivih kod svih učenika u redovnim oblicima odgoja i obrazovanja i isticanja osobitosti koje se vezuju uz pojedinu kategoriju (npr. kod učenika iz kategorije A – kod učenika s oštećenjem vida obilježja su… potrebno je… prilagodbe su…). Poglavlje Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima sadrži ogromnu količinu neselektiranih informacija nejasnog slijeda. Bilo bi puno konstruktivnije kad bi se jasno odijelio dio koji je vezan upravo uz učenike s teškoćama, a sadržaj predstavilo redom koji bi bio napravljen prema jasnom ključu. U dokumentu nedostaje opis uloge svakog stručnog suradnika (pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora, logopeda, socijalnog pedagoga…). Jasnim opisom uloge svakog stručnog suradnika omogućilo bi se konkretiziranje podrške učeniku, učitelju i roditelju. Ovako uopćeno navedene uloge ne samo da ne odražavaju specifičnosti svakog suradnika u inkluzivnom obrazovanju nego dovode do izjedanačavanja njihovih znanja i djelovanja, kao i relativiziranja i unificiranja specifičnosti svakog poremećaja što nikako ne pridonosi kvaliteti inkluzivnog obrazovanja. Također, nelogično je izjedanačavanje uloge nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika s ulogom vršnjaka. Vršnjačka podrška iznimno je važan segment u procesu obrazovanja, ali toj ulozi djeca trebaju biti poučavana i poticana od strane onih kojima je osiguravanje inkluzivnog obrazovanja obaveza. Nadalje, u potpunosti je izostavljena uloga roditelja koji je izuzetno važan dionik ovih procesa. Dokument bi, osim direktnim dionicima odgojno-obrazovnog rada, trebao biti dostupan i pružati informacije i roditeljima u svrhu poznavanja prava njihovog djeteta, mogućnosti traženja i ostvarivanja istih. U dokumentu se navodi kako je nužno „skrivanje“ dijagnoza jer „dijagnoze mogu etiketirati i uplašiti učenika (kao i njegove roditelje/skrbnike)“ čime se negiraju teškoće i podržava nespremnost društva/članova da prihvate različitost (dijagnozu) i pronađu načine suočavanja s problemima i traženjem podrške i pomoći. Dijagnoza je, naime, uporište za traženje i dobivanje podrške. Neupoznavanje svih dionika odgojno-obrazovnog procesa s teškoćama i dijagnozama koje iz njih proizlaze je kontraproduktivno i kosi se sa svrhom ovog dokumenta. Poglavlje „Razvojne osobitosti učenika s teškoćama u razvoju“ obiluje nizom terminoloških nedostataka te nepotpunih i nejednako zastupljenih podataka o pojedinim teškoćama. Štoviše, opisi pojedinih poremećaja poput razvojne teškoće učenja u potpunosti su nejasni pa i pogrešno definirani. Potrebno je sadržaj ujednačiti prema jedinstvenim odrednicama (npr. definicija, obilježja, uzroci, posljedice i sl.). Isto vrijedi za pojmovnik. Nadalje, individualizacija postupaka učenja i poučavanja s osvrtom na sposobnosti učenika nije specifična već sadašnji opisi daju različite vrste prilagodbi bez jasnih i specifičnih obrazloženja. Termini sposobnosti i vještine nesustavno se i neodgovarajuće koriste, te se u nekim dijelovima dokumenta miješaju preporuke vezane za predškolsku i školsku dob (npr. vezano uz matematiku). Primjeri izrađenih individualiziranih kurikuluma predočenih u Smjernicama, a bez dijagnoza i opisa funkcioniranja, doprinose gubitku svrhe izrade individualiziranih programa i prilagodbi za učenika. Ovakvi primjeri pretvaraju se u obrasce koji se automatizmom mogu preuzeti za učenike s različitim teškoćama, što se nikako ne smije dogoditi. Prilagođeni i individualizirani redovni program nisu jasno definirani i diferencirani, niti su napravljene usporedbe s redovitim programom, što otežava razumijevanje svrhe svakog od njih i potrebe njihovog implementiranja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume te ne obuhvaćaju predškolski period (nisu napravljene u zatraženu svrhu). Podjela učenika s teškoćama proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao temeljnom dokumentu koji definira učenike s teškoćama u sustavu odgoja i obrazovanja te njihova prava i obveze. Smjernice sadrže definirane uloge sudionika odgojno-obrazovnog procesa te je navedeno "Stručni suradnik pruža stručnu podršku učenicima s teškoćama (u razvoju) sukladno stečenim kompetencijama završetkom formalnog obrazovanja na visokim učilištima te su njihove kompetencije sadržane u standardu zanimanja i standardu kvalifikacije kao i u studijskim programima visokih učilišta." Navođenje kompetencija stručnih suradnika u tekstu Smjernica smatramo nepotrebnim opterećenjem iz ranije navedenog razloga (sadržane u standardu zanimanja i standardu kvalifikacije kao i u studijskim programima visokih učilišta). U tekstu Smjernica definirane su uloge sudionika odgojno-obrazovnog procesa i nisu izjednačene uloge nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika s ulogom vršnjaka. Svaki sudionik ima svoju ulogu što je jasno definirano. Iako je navedeno da Smjernice mogu biti polazište svakom sudioniku u odgojno-obrazovnom procesu neovisno o obrazovnom programu/kurikulumu kojeg provodi školska ustanova ili druga javna ustanova koja provodi djelatnost odgoja i obrazovanja te nema zapreka da, objavom Smjernica, iste budu dostupne roditeljima ili bilo kojem drugom zainteresiranom čitatelju. Zahvaljujemo se na svim ostalim komentarima te svakako predlažemo Vijeću studija logopedije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta da svojim profesionalnim angažmanom ostvare suradnju sa svim učiteljskim i nastavničkim visokim učilištima u svrhu provedbe studijskih programa radi stjecanja kompetencija učitelja i nastavnika za rad s učenicima s teškoćama (u razvoju) tijekom formalnog, inicijalnog, obrazovanja.
4 Mustafa Bećirspahić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
5 GORDANA MRGIĆ BEĆIRSPAHIĆ SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
6 Ančica Eđed SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Teorijske postavke u vezi Smjernica sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Smjernica za rad s učenicima s teškoćama doista su teorijski ispravne. Međutim, nama u praksi nedostaju stručni timovi stručnih suradnika gdje se točno zna što tko radi. Redovito u pravilnicima pište kako mogu raditi “svi sve”. To je možda pravno zadovoljeno, ali u praksi nedostaje kvalitativni dio. Radim već 35 godina na radnom mjestu stručnoga suradnika pedagoga i izuzetno poznajem tu problematiku jer sve radim sama. Ančica Eđed Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju na Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
7 Anita Mišković SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
8 Mirjana Popić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
9 Majda Kurbalić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
10 Žana Klisović SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
11 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
12 Iva Šelaj SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
13 Verica Lukačević SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
14 Kristina Vlaović SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
15 Edit Lemal SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
16 STELA BAKARČIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nacrt je konkretno i temeljito napisan. Razrađena je uloga svih sudionika odgojno – obrazovnog procesa, od učitelja kao ključnog nosioca procesa, stručnih suradnika različitih profila do ravnatelja. Također, detaljno su razrađeni koraci izrade i primjene individualiziranog kurikuluma, kao i postupci individualizacije. Važan naglasak stavljen je na proces vrednovanja, odnosno formativnog vrednovanja i poticanja razvoja samoregulacije. Smatram da je potrebno naglasiti i važnost pripreme i podrške prilikom prijelaza učenika u sustavu odgoja i obrazovanja što će uvelike olakšati prilagodbu učenika prilikom prijelaza iz osnovnoškolskog obrazovanja u srednjoškolsko. Svaki ovakav dokument dobrodošla je pomoć u radu s učenicima s teškoćama. Lijep pozdrav, Stela Bakarčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
17 Slađana Radić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, nadam se da će Nacrt smjernica olakšati rad učiteljicama u redovnom sustavu, a samim tim i funkcioniranje učenika u inkluzivnom okruženju iako smatram da je za uspješnu implementaciju istog i dalje potrebna pomoć stručnih suradnika i kompletnih stručnih službi. Slađana Radić, prof.def Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
18 Ines Sakač SMJERNICE ZA RAD Smjernice za rad s učenicima s teškoćama su dobre i pozdravljam ih u svakom pogledu. Smjernice nisu problem, ali druge stvari koje nisu usklađene sa smjernica su veliki problem. Smjernice bi trebalo uskladiti s: 1. dobivanjem pravovremenog rješenja o obliku školovanja (osobno radim s učenikom s kojim razvijam socijalne vještine, planiram individualizirani pristup prema rješenju, a provodim prilagođen program prema njegovim mogućnostima, učenik je upisan u 1. razred s odgodom, ima individualiziran pristup i pomoćnika u nastavi. Unutar prve školske godine ne uspijevamo dobiti rješenje o prilagođenom programu.) 2. Smanjiti dozvoljen broj učenika unutar razrednog odjela u kojem je uključen učenik s teškoćama (kakav god oblik školovanja bio svaki učenik s teškoćama zahtjeva dodatan i konstantan angažman učitelja) 3. Vratiti naknade za dodatan rad učitelja s učenicima s teškoćama (IP) 4. Pomoćnici u nastavi trebaju biti stručno educirani za rad s učenicima s teškoćama Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama su usklađene s Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te sastavu stručnih povjerenstava, Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju kao i s ostalim provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama. Smjernice sadrže upute i preporuke te nisu dokument koji može propisati traženo. Broj učenika u razrednom odjelu, naknade za dodatni rad učitelja, edukacija pomoćnika u nastavi i sl. propisano je pravilnicima i kolektivnim ugovorima.
19 Maja Madunić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
20 Rajka Šore SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
21 Lucija Matulović SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
22 Dorotea Barešić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
23 Ivan Rimac SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
24 Josipa Bogdan SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
25 Petra Andrić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt o smjernicama za rad s učenicima s teškoćama. Mislim da bi profesorima rad bio olakšan da u svakoj školi postoji kompletan tim stručnih suradnika koji mogu zajedno s profesorima raditi, pratiti i usmjeravati učenika. Nužna je i edukacija profesora, proširena sa konkretnim stvarima poput minimumom odgojno-obrazovnih ishoda koje bi učenik trebao usvojiti, a ne općenitim uputama o načelima, odredbama i slično. Smatram da bi trebalo točno navesti svaki predmet koji pojedinom učeniku treba prilagoditi ili individualizirati. Sa svim tim podatcima treba upoznati roditelje, profesoru, također moraju biti poznate teškoće s kojom se susreće . Prilikom odabira asistenata trebalo prednost dati kandidatima koji imaju psihološko-pedagoške kompetencije. Ne slažem se s činjenicom da u školi može raditi bilo tko neovisno o struci. S poštovanjem, Petra Andrić Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Smjernice sadrže upute i preporuke te nisu dokument koji može propisati traženo jer je ono već propisano postojećim pravilnicima.
26 Helena Lagator SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
27 Branka Marcelić Panjak SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Učenicima, učiteljima, stručnoj službi i roditeljima je potrebna podrška i konkretne smjernice sustava kao i stalne edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoj svakodnevni rad. Također treba upozoriti na neujednačenost u praksi jer pojedine škole imaju manjak stručnih suradnika koji su najveća potpora učiteljima te se njihov broj u budućnosti svakako mora povećati. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
28 Andreja Dorić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Andreja Dorić Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
29 Kristina Kurtović SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
30 Udruga roditelja djece s posebnim potrebama ''Put u život'' SMJERNICE ZA RAD Daleko smo još od ''Inkluzivno obrazovanje temelji se na pravu kvalitetnoga obrazovanja svih učenika podjednako što znači da omogućuje djeci/učenicima s teškoćama da, prema svojim sposobnostima i mogućnostima te interesima, sudjeluju i surađuju s drugom djecom/učenicima. Stoga zahtijeva stvaranje uvjeta u našim školama za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba svakog učenika i omogućuje svim učenicima da uče zajedno. Umjesto prilagođavanja učenika obrazovnom sustavu, naglasak se stavlja na stvaranje promjena u obrazovnom sustavu, kako bi sustav bio primjeren odgojno-obrazovnim potrebama svakog učenika. '' i ''Osnovno je polazište inkluzivnoga odgoja i obrazovanja da uvjeti u okruženju za svakoga učenika moraju odgovarati njegovim individualnim snagama, interesima i potrebama u učenju, a ne biti oblikovani prema kategoriji oštećenja, odnosno teškoće koju učenik ima '', odnosno ''Učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ostvaruje pravo na inkluzivno i kvalitetno obrazovanje. '' Međutim, DOBRO je da se polako (mada presporo za učenike), krećemo prema ostvarivanju gore navedenih rečenica, koje treba prenijeti u realitet. Svjesni smo da je za to potrebno vrijeme. Ni ovaj dokument, na žalost nije na tragu principa da SVAKI učenik ima pravo na kvalitetno obrazovanje. Kako inače objasniti da u dokumentu nisu razrađeni individualizirani kurikulumi za učenike koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke ili posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. Nadamo se da će za ovu skupinu učenika, u što kraćem roku, ovaj dokument biti dopunjen. Smatramo ovo izuzetno važnim jer često, upravo kod učenika koji se školuju po navedenim programima nailazimo na ''univerzalni'' pristup. Dio naziva programa ''uz individulizirane postupke'' kao da ne postoji. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Nadalje, pored kurikuluma redovitih programa postoje i kurikulumi za posebni program.
31 Lana Jurišić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
32 Marijana Šapina SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Vjerujem da će dodatno pomoći u ostvarivanju ciljeva inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Smatram da je uz dobru teorijsku podlogu važno staviti naglasak na praktičnu provedbu. Primjetno je da potrebna sustavna edukacija i podrška učitelja i nastavnika za rad s učenicima s teškoćama. Kao što mnogi ističu, važno je i postojanje stručnog tima škole, ali i broja učenika u razrednom odjelu ili školi koji imaju Rješenje o primjerenom obliku školovanja. Ukoliko ih u nekoj školi ima preko stotinu ( ne računajući ostale učenike koji imaju pravo na podršku i pomoć) teško da bilo koji stručni suradnik može kvalitetno raditi sa svim učenicima i nastavnicima. Vidljivo je da se iznova ponavlja problem upisa učenika u srednje škole, koji imaju Rješenje o primjerenom obliku školovanja, ali se upišu "redovnim putem" pa u jednom razrednom odjelu bude daleko veći broj učenika s teškoćama od onoga koji je predviđen pedagoškim standardom. Nadam se da je donošenje smjernica korak prema sveobuhvatnom rješenju. Srdačan pozdrav, Marijana Šapina Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
33 Tatjana Maršić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt o smjernicama za rad s učenicima s teškoćama. Mislim da bi učiteljima rad bio olakšan da u svakoj školi postoji kompletan tim stručnih suradnika koji mogu zajedno s učiteljima raditi, pratiti i usmjeravati učenika ili tim stručnjaka kojeg bi djelilo nekoliko škola na istom području. Tako bi se ubrzao proces kategorizacije te roditeljima i učenicima omogućilo brže i besplatno stručno mišljenje. Vrlo je važno teškoću otkriti što ranije, čak u vrtiću(što kod nas nije još bio slučaj) i rano započeti s primjerenim oblikom školovanja. Također je nužna edukacija učitelja proširena sa konkretnim stvarima poput minimumom odgojno-obrazovnih ishoda koje bi učenik trebao usvojiti, a ne općenitim uputama o načelima, odredbama i slično. Liječnici, psiholozi i edukacijski rehabilitatori trebali bi pomoći svakom učitelju napraviti plan za primjereni oblik školovanja s točno navedenim ishodima i metodama za svakog učenika a ne prepisivati mišljenja učitelja i davanjem općenitih uputa za rad koje su učiteljima i bez njih poznate. Također treba točno navesti svaki predmet (u RN) koji pojedinom učeniku treba prilagoditi ili individualizirati. Sa svim tim podatcima treba upoznati roditelje i objasniti im koje teškoće ima njihovo dijete i kako mu se planira pomoći; učitelju, također mora biti poznata povijest bolesti ili teškoće s kojom se susreće jer je on taj koji će najviše vremena provesti s tim učenikom. Također bi i prilikom odabira asistenata trebalo prednost dati kandidatima koji imaju psihološko-pedagoške kompetencije + da imaju sklonosti prema djeci i spremni su učiti. Nisam zato da svatko može raditi u školi samo zato što ne može naći posao u struci. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja...treba doraditi i za praćenje i vrednovanje postignuća učenika koji se obrazuju prema nekom od primjerenih programa po minimalnoj ostvarenosti ishoda za pojedini razred. Kako pomoći učeniku koji se agresivno ponaša psihički i fizički? Često ne znamo koje/kakvo pitanje smijemo postaviti ni u kojem trenutku takvom učeniku, a želimo mu pomoći u tom trenutku. Kako zaštiti ostale učenike u razredu od fizičke agresivnosti, pogotovo ako su mlađe školske dobi? Kako pomoći socijalno zapuštenoj djeci? Psihički i fizički zlostavljanoj? Kako pomoći svim ostalim učenicima koji imaju pravo na školovanje i ostvariti sve zadane ishode? Pitanja je mnogo. Ako Nacrtom odgovorite bar na dio njih, ja ću biti zadovoljna kao i mnogi moji kolege/kolegice koji se svakodnevno susreću s mnogobrojnim problemima i voljni su i dalje učiti i raditi na zadovoljstvo roditelja i učenika. Srdačno, Tatjana Maršić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
34 Zlatko Šantić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svaka edukacija i podrška nastavnicima i stručnim suradnicima nužna je kako bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. S razrađenim smjernicama olakšava se uspješna primjena u praksi i velika su pomoć u radu. LP Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
35 IVANA VRLJAC SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
36 Marijana Marić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
37 Nada Vulinović-Zlatan SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
38 MARIJANA GLADOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
39 STJEPAN ŠOP SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
40 Irena Greblički SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
41 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom SMJERNICE ZA RAD Dokument Smjernice za rad s učenicima s teškoćama opsežan je i detaljan te ga možemo smatrati kvalitetnim vodičem u školovanju učenika s teškoćama u razvoju, ali i svih ostalih učenika s obzirom da određena poglavlja daju osvrt na razvojne karakteristike, opće bitne informacije o učenju i poučavanju te razvoju samopouzdanja učenika, samoregulacije ponašanja, emocija i sl. Sam prikaz individualiziranog pristupa predstavlja kvalitetnu osnovu za školovanje svakog učenika budući su sva djeca i učenici individue za sebe. Kao takav smatramo da će biti od velike pomoći učiteljima i nastavnicima, ali i roditeljima s obzirom da pojedina poglavlja opisuju i postupke kao i značenja određenih programa obrazovanja, određene mogućnosti i sl. No ističemo da u svrhu učinkovite primjene navedenih Smjernica značajna je i kvalitetna edukacija ravnatelja, učitelja/nastavnika i stručnih suradnika bilo u okviru primarnog/inicijalnog obrazovanja tijekom školovanja bilo kroz usavršavanja tijekom rada, edukacije mobilnih stručnih timova, savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih vanjskih suradnika. Jednako tako za kvalitetnu primjenu Smjernica bitne su i druge pretpostavke kao smanjivanje broja učenika u razrednom odjelu i osiguravanje potrebnog broja stručnih suradnika u odgojno obrazovnim ustanovama – formiranje mreže stručnih suradnika na određenom području, kao i formiranje centara inkluzivne podrške, osnivanje centara potpore i formiranje mobilnih stručnih timova radi stvaranja cjelovitog inkluzivnog okruženja i ispunjenja obaveza čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Smatramo izrazito značajnim i važnim opisano poglavlje tranzicije odnosno prijelaza učenika od predškolskog prema osnovnoškolskom te od osnovnoškolskog prema srednjoškolskom sustavu odnosno prijelaza u sustavima obrazovanja kao i međusobno povezivanje sustava u korist kvalitetnog obrazovanja učenika. Skrećemo pozornost da je prilikom prijelaza u srednju školu potrebno ranije od predloženog dati informacije o funkcioniranju učenika i potrebnim potporama. U tekstu Smjernica se navodi na početku prvog polugodišta, no smatramo potrebnim da sve potrebne informacije budu srednjoj školi dostupne prije početka školske odnosno nastavne godine kako bi se kvalitetno pripremila za ulazak učenika u školu. Stoga predlažemo da osnovna škola dokument mišljenja preda roditelju kako bi isti taj dokument predao prilikom upisa u srednju školu ili da srednja škola po upisu u srpnju uputi zahtjev prema osnovnoj školi koja je u obvezi dokument dostaviti najkasnije tjedan dana prije početka školske godine. Izuzetno je bitno i to ne samo za srednju školu nego i osnovnu školu da određene potpore i podrške budu pripremljene prilikom ulaska učenika s teškoćama u školu. Opisani postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te donošenja rješenja o primjerenom programu obrazovanja također smatramo bitnim sastavnim dijelom Smjernica. Ono što iz iskustva i prigovora stranaka predlažemo je da se još dodatno navede tko savjetuje roditelje o tijeku i bitnim elementima upravnog postupka posebice mogućnosti žalbe, odricanja prava na žalbu i sl. U obrazloženju rješenja potrebno je navesti i najbližu školu koja provodi primjereni program koji mu je određen. Ističemo da u poglavlju Primjeri individualiziranog kurikuluma, Obrazac postupaka individualizacije - primjer (Tablica 7.) za redoviti program uz individualizirane postupke ne prati poglavlje Individualizacija postupaka učenja i poučavanja s osvrtom na sposobnosti učenika, odnosno obrazac nije koncipiran niti prema opisanih šest razina individualizacije, a niti prema sposobnostima te predlažemo da se uskladi i izradi prema šest razina individualizacije: način predstavljanja sadržaja i/ili zahtjeva za izvođenje aktivnosti, vrijeme potrebno za poučavanje, učenje ili obavljanje zadatka, aktivno uključivanje učenika u proces učenja, poučavanja i vrednovanja, načini vrednovanja razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, osiguravanje primjerenih prostornih uvjeta, prilagodba materijala i primjena asistivne tehnologije. Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama (u razvoju), no napominjemo da su Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene s odredbama postojećih provedbenih propisa. Prijedlog vezan uz žalbeni postupak na doneseno rješenje o primjerenom programu obrazovanja te prijedlog vezan uz Obrazac postupaka individualizacije prihvaćamo.
42 Velimir Tresk SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje nacrta smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Mislim da bi u radu sa učenicima sa teškoćama moglo biti i stvari koji bi kudikamo olakšali njihov rad , ali i rad učitelja. Pod broj jedan mislim da je obavezna edukacija roditelja i učitelja u prepoznavanju učenika sa teškoćama. Pogotovo ,ovo vrijedi za roditelje koji često odbijaju odvesti dijete na kategorizaciju, i ne žele priznati da dijete ima problem, te na taj način odmažu svom djetetu. Pod brojem dva potrebna je edukacija učitelja zbog pisanja nastavnog plana i programa, koji su učitelji osuđeni napraviti sami, a da realno za to apsolutno nismo kompetentni. Kod samog pisanja programa je problem što ne postoji neki jedinstveni obrazac godišnjeg plana, te su učitelji osuđeni na improvizaciju. Ako učitelji nisu educirani o svakoj teškoći koja može postojati kod učenika, ne mogu je niti prepoznati ,a kamoli prilagoditi program na pravi način. Ako program nije pravilno prilagođen to ide na štetu djeteta, jer nije dobro niti ako je prilagođen pretjerano ,niti ako je premalo prilagođen. Problem je također što većina škola poput moje nema psihologa, niti defektologa, te sve pada na leđa pedagoga, koji sigurno nema tu stručnost poput psihologa ili defektologa. O samo procesu kategorizacije, da niti ne pričam, jer neki procesi traju godinama, što je neshvatljivo. Mislim da su ovo glavni problemi, koji bi se morali riješiti, a tada bi i sam nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama imao više smisla. Srdačan pozdrav ! Velimir Tresk Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama (u razvoju), no napominjemo da su Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene s odredbama postojećih provedbenih propisa. Napominjemo da je u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama navedeno sljedeće: "Djelatnici škole mogu zatražiti savjetodavnu podršku savjetnika agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje te stručnih timova koji pružaju: - stručnu, savjetodavnu i edukativnu podršku odgojno-obrazovnim djelatnicima, - supervizijsku potporu stručnim suradnicima škole u planiranju i izradi primjerenoga programa/kurikuluma osnovnog ili srednjeg obrazovanja te predlažu školi potrebne promjene u radu s učenicima."
43 Ružica Cigula SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice su detaljne, ali konkretne. One će olakšati učiteljima izradu IOOP-a. Svakako treba planirati i edukacije učitelja za rad s učenicima s teškoćama. U ovaj komentar uključujem dva prijedloga: 1.Predlažem da obrazac Godišnji plan rada za školsku godinu _____,Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke bude jedinstven u cijeloj RH, te da na početku postoji još jedna rubrika: Preporuke za rad s učenikom koje predlažu članovi stručne obrade, a upisuje ih stručni suradnik. Naime, učiteljima u predmetnoj nastavi to bi itekako bilo korisno, jer početnu/inicijalnu procjenu odgojno-obrazovnih potreba unutar prva četiri tjedna na početku školske godine ponekad je nemoguće provesti. 2.Potrebno je ubrzati postupak izdavanja rješenja o primjerenom obliku školovanja. (Cijeli postupak predugo traje.) Srdačan pozdrav! Ružica Cigula Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Predloženi obrasci i primjeri individualiziranih kurikuluma su prijedlozi te nema zapreka da učitelji i nastavnici predloženo dopunjuju ili usklađuju prema svojim potrebama.
44 Monika Barbara Bogdanić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje nacrta smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Sve je to lijepo zamišljeno, ali je je u praksi drugačije. U školama je svake godine sve više učenika s teškoćama , nedostaje nam psihologa i defektologa, asistenti nemaju psihološko-pedagoške kompetencije. Papirologiju neću niti spominjati. Roditelji ponekad odbijaju činjenicu kako njihovo dijete ima problem. Potrebno je educirati i učitelje, ali i roditelje. Lijep pozdrav Monika Barbara Bogdanić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
45 Anđelka Barlek SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama jer je rad s takvim učenicima iznimno zahtjevan. Smjernice za rad su detaljno postavljene. Za njihovu ujednačenu implementaciju u praksi potrebna je edukacija stručnih suradnika koji će naučeno prenijeti u svoje škole. Smatram da će ovakav dokument biti dobrodošla pomoć u radu s učenicima s teškoćama i da će pomoći u podizanju kvalitete nastave. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
46 ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje nacrta smjernica za rad s učenicima s teškoćama.On će također pomoći i predmetnim profesorima u radu s djecom s teškoćama, kako onima koji rade u redovnim školama,tako i onima koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.Poboljšati će se i olakšati planiranje rada s učenicima koji imaju teškoće kao i sam rad tijekom školske godine. Kako planirati i organizirati rad s učenicima koji imaju višestruka oštećenja s kojima se češće susreću oni koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.Tu treba dati detaljnjije upute . Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa.
47 Klementina Đurić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam prijedlog ovog dokumenta koji će nam olakšati planiranje rada s učenicima koji imaju teškoće i sam rad tijekom školske godine. Isto tako podržavam mogućnost dorade ovog istog dokumenta ovisno o praktičnoj primjeni Smjernica. Sve je veći broj učenika s teškoćama u školi svake godine. Da bi školovanje učenika s teškoćama zaista bilo kvalitetno, potrebna je suradnja i međusobna koordinacija unutar stručnog tima škole - a nama nedostaju defektolozi i psiholozi u školama. (Defektologinja u mojoj školi je 3 puta tjedno, a druga dva dana je u drugoj školi. Svaki drugi petak ne dolazi. "Borimo se" za svaki slobodan termin kako bi radila s našim učenicima.) Nadalje, smatram da je potrebno educirati učitelje, ali i roditelje. (Roditelji često odbijaju prihvatiti činjenicu da dijete ima neku teškoću pa nam otežavaju sam proces čime zapravo štete svome djetetu. ) Isto tako, ubrzati postupak utvrđivanja teškoće i donošenje rješenja o primjerenom obliku školovanja koji zaista predugo traje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
48 Maja Radoš-Bučma SMJERNICE ZA RAD Poštovani, na temelju višegodišnjeg iskustva u radu u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama dajem svoju primjedbu i prijedlog na Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
49 Jelena Budrovac SMJERNICE ZA RAD Poštovani, kao učitelj edukator - rehabilitator u posebnim ustanovama radim već 6 godina, i smatram da Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
50 Ante Papić SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
51 Ognjen Zdravković SMJERNICE ZA RAD Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
52 VANESSA GOLUBIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, činjenica je da se u razrednim odjelima svake školske godine evidentira sve više učenika kod kojih su prisutne neke teškoće u savladavanju nastavnog gradiva te u potpunosti podržavam ovaj Nacrt smjernica. Konstruktivan je i konkretan. Važno je povećati broj stručnih suradnika u školama kako bi učitelji imali svakodnevnu i pravovremenu potporu u radu. Učitelje treba dodatno educirati kako bi stekli potrebne kompetencije za rad s učenicima s teškoćama te tako omogućiti uspješnu realizaciju inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Srdačno, Vanessa Golubić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
53 Klaudija Aušperger SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt o smjernicama za rad s učenicima s teškoćama. Mislim da bi učiteljima rad bio olakšan da je uloga učitelja proširena sa konkretnim stvarima poput minimumom odgojno-obrazovnih ishoda koje bi učenik trebao usvojiti, a ne općenitim uputama o načelima, odredbama i slično. Također bi rad bio olakšan da u svakoj školi postoji kompletan tim stručnih suradnika koji mogu zajedno s predmetnim učiteljima raditi, pratiti i usmjeravati učenika. Također je nužna edukacija od kolegija na fakultetima do cjeloživotnog učenja. Također bi i prilikom odabira asistenata trebalo prednost dati kandidatima koji imaju psihološko-pedagoške kompetencije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume te su usklađene sa svim zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju sustav odgoja i obrazovanja. Minimum odgojno-obrazovnih uhoda koje učenik s teškoćama treba usvojiti propisan je predmetnim kurikulumom za svaki nastavni predmet, a Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju u članku 6. stavku 3. navodi: "Sadržajna prilagodba podrazumijeva individualiziranu prilagodbu nastavnih sadržaja redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima učenika, a zahtijeva smanjivanje opsega nastavnih sadržaja. Opseg nastavnih sadržaja može se umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim planom i programom/kurikulumom za razred u koji je učenik uključen, a iznad razine posebnog programa."
54 Dona Prović SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama - ovaj dokument je dobrodošla podrška pri radu s učenicima s teškoćama. Mišljenja sam da bi trebalo prilagoditi broj učenika u odjelu i poraditi na tome da se smanji potrebna dokumentacija, a poboljša pristup učeniku te nastavnicima omogući stručna edukacija i podrška. Trebalo bi riješiti i pitanje stručne službe jer dosta škola nema psihologa i defektologa koji su učenicima na raspolaganju svaki dan, već rade na više škola dok u nekim školama radi samo pedagog. Kompletan tim stručnih suradnika i edukacija svih odgojno-obrazovnih djelatnika ključni su za rad s učenicima s teškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
55 JELICA LAZAREVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem s nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smatram ključnom uloge stručnih suradnika i učitelja u zajedničkoj izradi školske dokumentacije. Planiranjem ciljanih aktivnosti, ishoda, metoda za procjenu ostvarenosti ishoda svakog učenika uz maksimalnu angažiranost asistenata i roditelja u samom procesu moguće je postići individualni napredak svakog učenika. Asistenti i roditelji bi trebali proći odgovarajuću edukaciju kako bi se ostvario željeni učinak odnosno određeni napredak učenika. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
56 ANITA VIDOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice sadrže vrijedne informacije koje će biti od velike koristi učiteljima u radu s učenicima s teškoćama. Lijep pozdrav! Anita Vidović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
57 Katica Birek SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje i prihvaćanje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. U školi imamo sve veći broj učenika s teškoćama. Da bi se smjernice mogle u realnosti provesti potreban je veći broj stručnih suradnika i edukacija svih sudionika obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
58 Lorena Žufić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Imamo sve više učenika s teškoćama i zato je važna podrška i smjernice za prilagodbu kako bi se unaprijedio rad nastavnika i optimalno prilagodio individualiziran kurikulum potrebama učenika s teškoćama. Svakako bi bilo dobro pružiti nastavnicima i stručne edukacije. Srdačan pozdrav, Lorena Žufić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
59 MIRA RADOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam predloženi Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Ipak, kako bi se sve predloženo i ostvarilo, potrebno je zadovoljiti neke uvjete. Treba povećati broj stručnih suradnika u školi jer mnoge škole ih imaju premalo na broj učenika ili ih uopće nemaju. Sljedeće je da treba dodatno educirati učitelje. Učitelji tijekom školovanja nauče jako malo, prepušteni su sami sebi. Na kraju treba prilagoditi broj učenika u odjelu jer nema kvalitetnog rada s učenicima s teškoćama u pretrpanom razrednom odjelu. U tom odjelu pate ostali učenici, posebno ako je učenik s poteškoćama u ponašanju, znam jer i sama trenutno radim u takvom razrednom odjelu. Sve predloženo podržavam, ali moramo misliti i na ostale učenike koji ostanu zanemareni ne svojom krivnjom jer učitelji imaju ograničenio vrijeme. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
60 Vlado Mišković SMJERNICE ZA RAD I. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
61 Ksandra Sinožić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svake godine upisujemo sve više učenika s teškoćama i svaka edukacija i podrška nastavnicima važna je kako bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Smjernice olakšavaju snalaženje i rad. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
62 LOVORKA ERNOIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam predloženi Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice su detaljno opisane i pomoći će svim sudionicima odgojnog obrazovnog procesa u radu s učenicima s teškoćama. Smatram da bi svi nastavnici trebali proći edukaciju za rad s učenicima s teškoćama bez obzira rade li s učenicima koji se obrazuju po posebnom programu, individualiziranom programu ili individualiziranom programu s prilagodbom sadržaja. Pomoć u radu od strane stručne službe je najpotrebnije nastavnicima u strukovnim školama za rad s učenicima u savladavanju sadržaja strukovnih predmeta, savladavanju vještina i pripremi za buduće radno mjesto. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
63 TAJANA ŠARIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, pišem iz uloge stručne suradnice u srednjoj strukovnoj školi i iz uloge člana povjerenstva za upis učenika u 1.razred srednje škole. Mi u školi imamo 12 posebnih odjela i oko 80 učenika s teškoćama koji se školuju za neka od pomoćnih zanimanja. Mišljenja sam da je ključna suradnja između stručne službe osnovne s onom iz srednje škole, kako bismo mi u srednjoj školi dobili svu potrebnu dokumentaciju o učeniku jer ju od roditelja često ne dobijemo (učenici često dolaze iz obitelji sa niskim socio-ekonomskim statusom i iz obitelji gdje su često zanemareni i zapušteni). Također, smatram da je potreban retest učenika s rješenjem u 8.razredu. Ukoliko učenik u osnovnoj školi pohađa nastavu po prilagođenom programu iz razloga što u toj školi/mjestu nema posebnog razrednog odjeljenja, a učenik treba upisati srednju školu za pomoćno zanimanje po posebnom programu, nužno je da učenik u 8.razredu dobije novo rješenje za poseban program uz individualizirani pristup, kako bi se bez poteškoća upisao u željenu srednju školu. Nadalje, uloga stručnog suradnika koja se navodi je detaljno opisana i to mi se sviđa, ali je također i širokog opsega i zato je važno kontinuirano usavršavanje stručnih suradnika. Sukladno tome, najidealnije bi po meni bilo pohađanje nekog od psihoterapetskih pravaca jer se najviše od svega u ovim smjernicama spominje pružanje podrške učenicima, nastavnicima, roditeljima od strane stručne službe. A to se uči i kontinuirano vježba i nužan je prvenstveno rad na sebi. Kako bismo mogli uspješno savjetovati druge i biti podrška, najprije trebamo biti sebi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama (u razvoju), no napominjemo da su Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene s odredbama postojećih provedbenih propisa. Suradnja između osnovnih i srednjih škola u svrhu razmjene potrebnih informacija i dokumentacije o učeniku te obveza kontinuiranog praćenja učenika s teškoćama u razvoju u svrhu određivanja primjerenog programa obrazovanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja propisana je Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama sadrže preporuke vezano uz navedeno.
64 MARIN BILIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam predloženi Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Da bi smjernice bile primjenjive u odgojno obrazovnom radu nastavnici trebaju imati dodatne edukacije kao i podršku stručne službe. Lijep pozdrav, Bilić Marin Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
65 Ines Jurilj SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svake godine upisujemo sve više učenika s teškoćama i svaka edukacija i podrška nastavnicima i stručnim suradnicima nužna je kako bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Sa ovako detaljno razrađenim smjernicama olakšava se uspješna primjena u praksi i velika su pomoć u radu. Lijep pozdrav, Ines Jurilj, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
66 MARICA JURIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se s navednim nacrtom Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Mišljenja sam kako će ovakav dokument uz redovitu edukaciju učitelja zanatno olakšati rad kao i primjeri individualiziranih kurikuluma i upute kako prilagoditi ispitne materijale i sredstva učenicima s teškoćama. Srdačan pozdrav, Marica Jurić Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
67 Elena Brajković SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nacrt je doista konkretno i temeljito napisan.Njegova će implementacija donijeti kvalitetniji pristup u radu.Prijedlog i preporuka je da se krene s edukacijama nastavnog osoblja (na svim razinama) kako bi se stvorile kompetencije kojima će se i rad u konkretnim uvjetima moći realizirati. Potrebno je ekipirati Stručne službe po školama te zajedno s učiteljima provoditi planirane aktivnosti uz zadane i predložene prilagodbe , a za dobrobit učenika te u svrhu više razine kvalitete planiranja i realizacije inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
68 Ivona Trtanj Šneler SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.Nacrt je temeljit i konkretan. Njegova implementacija doprinijeti će kvalitetnijem radu s učenicima s teškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
69 JASMINA SUKALIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, smjernice su detaljno opisane i pomoći će svim sudionicima odgojnog obrazovnog procesa u radu s učenicima s teškoćama. Smatram da bi svi nastavnici trebali proći dodatnu edukaciju za rad s učenicima s teškoćama bez obzira rade li trenutno s tim učenicima ili ne, pogotovo kada se radi o svladavanju nastavnog sadržaja u strukovnim predmetima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
70 Sanja Jambrovic Posedi SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Srdačno, Sanja Jambrović Posedi Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
71 Zvonko Koprivnjak SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nacrt je dosta konkretno i temeljito napisan. Možda se moglo i malo sažetije napisati, ali u redu je. Biti će velika pomoć pri radu kao i jedinstvenost obrazaca. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
72 DAMIR ČOLIG SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nacrt je temeljit i konkretan. Njegova implementacija doprinijeti će kvalitetnijem radu s učenicima s teškoćama . Lijep pozdrav ! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
73 Dajana Jelavić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama i smatram da je donošenje takvog dokumenta od iznimne važnosti te da je osim toga neophodno dodatno educirati nastavnike koji rade s takvim učenicima i svakodnevno se susreću s brojnim izazovima kao što je npr.vrednovanje znanja učenika s teškoćama. Jasno definirane smjernice olakšale bi prilagodbu nastavnih sadržaja i izradu IOOP-a ,a podrška sustava u ovom segmentu dobrodošla je naročito u stranom jeziku i pozitivno bi djelovala na sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Srdačno, Dajana Jelavić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
74 KLARA JASNA ŽAGAR SMJERNICE ZA RAD Poštovani, smjernice su odličan putokaz, iako ja u ovom dokumentu ne vidim nikakvu dodanu vrijednost u odnosu na vrijednost literature u kojoj je opisan rad s učenicima s teškoćama. Puno podataka koji se prepisuju iz dokumenta u dokument, a u srednju školu dolaze učenici koji ne govore, ne čitaju, ne pišu i ne računaju. Negdje postoji sustavna pogreška, a to nije u prepisivanju literature i ispunjavanju obrazaca. S poštovanjem, Klara Jasna Žagar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
75 Linda Segarić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama koji je vrlo važan za uspješan odgojno - obrazovni rad u školi uz redovite dodatne edukacije. Srdačan pozdrav ! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
76 MARICA BARAĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani,podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
77 ALEKSANDRA MOLNAR SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Ja se javljam kao majka dvojice dječaka sa poteškoćama, jedan je u školskom sustavu(3 raz OŠ) a drugi kreće u predškolski. Osobno pozdravljam donošenje ovakvih smjernica jer u školama je sve bilo prepušteno volji i želji (najvećim djelom) učiteljice. Mi smo imali veliku sreću jer smo dobili divnu učiteljicu koja i razumije i daje podršku našem djetetu. On ima izrazitu disgrafiju i disleksiju i uz nju, nas doma i logopeda lijepo napreduje i razvija svoje mogućnosti. Ali poznam roditelje čije učiteljice i danas još govore za takve poteškoće da je dijete lijeno i da neće. Tako da zbilja mislim da bi se po gradovima trebala održeti stručna predavanja na temu poteškoća te kako ih prepoznati. Jer ako imate učiteljicu koja govori takve stvari te roditelja koji ne želi priznati da njegovo dijete ima poteškoću to dijete je u velikim problemima. Te isto tako smatram da pi škole trebale biti sa kompletnim stručnim timovima u to ubrajam i logopeda i edukacijskog rehabilitatora jer u manjim sredinama to nije slučaj te se sve svodi na privatne tretmane koji puno roditelja nisu dostupni. Isto tako ako škola na natječaju traži logopeda ne bi se smjelo dozvoliti da zaposli osobu sa sličnim kvalifikacijama jer npr logoped i soc.pedagog nikako nisu isto niti mogu isto procijeniti a kamoli raditi sa dijecom sa govorno jezičnim poteškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
78 Melita Ogrinšak SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Slažem se s navednim nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smatram da je svaki takav dokument dobrodošla pomoć u radu s učenicima s teškoćama i da će nam olakšati održavanje nastave. Srdačan pozdrav! Melita Ogrinšak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
79 Dinka Berislavić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, smjernice su detaljno i iscrpno napisane sa svim potrebnim stavkama uključujući i primjere individualiziranih kurikuluma. Smatram da će biti od velike koristi učiteljima, roditeljima, ali i stručnim suradnicima. Podržavam u potpunosti! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
80 MIHAELA TELEBAR SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad su jako detaljno postavljene. Za njihovu ujednačenu implementaciju u praksi potrebna je edukacija stručnih suradnika koji će dobiveno prenijeti u svoje škole. Također, u svrhu ujednačavanja prakse i kvalitetne implementacije smatram nužnim zapošljavanje stručnih suradnika različitih profila u školama. Osobito vrijednim smatram detaljno objašnjenu ulogu svakog sudionika odgojno-obrazovnog procesa i vrste podrške, detaljno navedene razvojne sposobnosti učenika s teškoćama u razvoju te postavljene primjere individualiziranih kurikuluma. Srdačan pozdrav! Mihaela Telebar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
81 Marija Čulinović SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam donošenje konkretnih smjernica za rad s učenicima s poteškoćama. Smjernice su dobro koncipirane samo ih treba implementirati u konkretan i kontinuiran timski rad. Smatram da škola bez kompletnog Stručnog tima, bez psihologa ne uspijeva odraditi i pružiti potpunu potporu učenicima s poteškoćama. Često je pri pomoći učenicima potrebno i obuhvatiti rad s roditeljima. Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
82 Olgica Nikolić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad su jako dobro postavljene i treba ih implementirati u praksu. Sa ovako detaljno razrađenim smjernicama, svim sudionicima u radu s učenicima s teškoćama olakšava se uspješna primjena u praksi. Lijep pozdrav, Olgica Nikolić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
83 VESNA PLENČA SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad su jako dobro postavljene i treba ih implementirati u praksu. Sa ovako detaljno razrađenim smjernicama, svim sudionicima u radu s učenicima s teškoćama olakšava se uspješna primjena u praksi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
84 Magdalena Černjul SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice će olakšati rad učitelja i upotpuniti njihove kompetencije na dobrobit djece. Smatram da je izrazito važno da se u obrazovanje takvih učenika aktivno uključe timovi Stručnih suradnika. Često se rad prebaci uglavnom samo na učitelje, a stručnjaci su savjetnici. Smatram da jedan sat tjedno ili jedan sat u dva tjedna nije dovoljan za rad učenika s teškoćama sa Stručnim suradnicima. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika s učenikom s teskocama (u razvoju) nije propisan i ovisi o potrebama učenika kao i o mogućnostima stručnog suradnika.
85 Ivana Vidović SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Učiteljima i stručnim suradnicima, koji nisu edukacijsko-rehabilitacijski smjer, su nedostajale konkretne smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Vjerujem da će ove Smjernice unaprijediti rad s učenicima na njihovo zadovoljstvo, te na zadovoljstvo učitelja i roditelja. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
86 Petra Nemet SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.Smatram vrlo bitnim usavršavanje nastavnika za rad s učenicima s teškoćama jer neke škole imaju stručnu službu za rad, no u velikom broju škola, posebno srednjih škola (strukovnih škola) radi jedan stručni suradnik. Sve ostaje na nastavnom kadru, koji nije dovoljno educiran , posebno kadar strukovnih predmeta u srednjim školama, te bi stalno usavršavanje predavača bilo neophodno i stoga je važno da svaka škola ima mogućnost stručnog usavršavanja nastavnika svih profila kako bi uopće mogla uspješno raditi i pružati potporu kako djeci s teškoćama.Smjernice su dobar put da polako ujednačimo rad , a posebno vrednovanje učenika sa teškoćama i kvalitetno primjenjujemo u jednom razrednom odjelu u kojem je isti integriran. Lijep pozdrav, Petra Nemet Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
87 Dragana Dumić Keanly SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama, no smatram izrazito bitnim da se u isto vrijeme kompletiraju timovi Stručnih suradnika u svakoj školi. Na terenu je slika jako šarolika. Neke škole imaju pune timove, dok u nekim školama radi samo pedagog. Neophodno je da škola ima pun Stručni tim, kako bi uopće mogla uspješno raditi i pružati potporu kako djeci s teškoćama tako i kolegama. U suprotnom, i dalje ćemo imati nejednake standarde i različitu kvalitetu potpore od škole do škole. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
88 Dijana Karačić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Donošenje navedenih smjernica moglo bi se popratiti i stručnim usavršavanjima za nastavnike, te kao podrška u radu stručnim suradnicima.Tako bismo lakše pripremili te učenike za nastavak obrazovanja. S poštovanjem, Dijana Karačić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
89 TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice će doprinijeti unaprjeđenju rada učitelja i stručnih suradnika. LP Tamara Stipčić Jelenović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
90 Dunja Irha Baričević SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama Mišljenja sam, a i iz iskustva kroz dugogodišnji rad koji imam s učenicima s teškoćama, kako su smjernice rada izrazito potrebne kako bi i nastavnicima i stručnim suradnicima omogućili podršku u radu. Trenutno radim s učenikom koji od rođenja ne vidi. Vjerujem da je važno da promjene prate redovite edukacije nastavnika s konkretnim i primjenjivim primjerima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
91 Marija Blažević SMJERNICE ZA RAD Poštovani, u potpunosti podržavam ovaj Nacrt. Ovakav dokument je prijeko potreban za sve nas koji radimo s učenicima s poteškoćama, a nismo edukacijski rehabilitatori. Posebice će ove smjernice biti od koristi mladim kolegama koji će se po prvi puta susresti s učenicima s poteškoćama. Smatram da će ove Smjernice uvelike doprinijeti kvalitetnijem radu, kako učitelja, tako i stručnih suradnika. Srdačno, Marija Blažević Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
92 ANTONIJA BUKŠA SMJERNICE ZA RAD Poštovani, smjernice rada neizmjerno potrebne kako bi i nastavnicima i stručnim suradnicima omogućili podršku u radu. Od izuzetne je važnosti da promjene prate edukacije nastavnika s naglaskom na područje dječje psihologije. Nadalje, podaci o učeniku iz osnovne škole pomoći će stručnoj službi i nastavnicima u srednjoj školi kako bi kvalitetnije osigurali potrebne uvjete učeniku za nastavak obrazovanja. Stoga je vrlo važno Pravilnikom urediti i ovaj segment. S poštovanjem Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
93 Suzana Pešorda SMJERNICE ZA RAD Poštovani; pročitala sam dokument nacrta "Smjernice za rad s učenicima s teškoćama". Slažem se da je donošenje takvog dokumenta prijeka potreba i smatram da će nastavnicima i stručnim suradnicima u školama biti od velike pomoći. Donošenje smjernica bilo bi dobro popratiti i stručnim usavršavanjima za nastavnike. S poštovanjem; Suzana Pešorda Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
94 Gracijela Orobabić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. S poštovanjem, Gracijela Orobabić, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
95 Zdenka Brebrić SMJERNICE ZA RAD Načelno podržavam bilo kakav napor za usustavljivanjem rada s učenicima s poteškoćama jer je sadašnji sustav nedostatan. No, u skladu s ovim smjernicama mislim da se svi viši savjetnici AZOO moraju uključiti u dodatno educiranje, ali i senzibiliziranje svojih predmetnih učitelja/nastavnika za rad s učenicima s razvojnim problemima. Vidim naglašenu ulogu stručnih suradnika u Smjernicama što je u redu, ali čest je slučaj da stručni suradnici i sad nude određena rješenja u skladu sa svojim bazičnim profesijama, ali nemaju tako snažnu ulogu i česti su otpori kad se trebaju primijeniti neke specifične metode rada ili senzibilizacija za takav rad. Tu vidim ključnu ulogu viših savjetnika za pojedinačne predmete. Tematika rada s učenicima s teškoćama je vrlo česta na stručnom usavršavanju stručnih suradnika, a manjkava za učitelje npr. predmetne nastave u OŠ. Također bi trebalo specificirati pojedine uloge po vrsti stručnih suradnika jer odgovornost svih za sve nije optimalna. Ujedno treba voditi računa o broju razrednih odjela, broju učenika s rješenjima o primjerenom obliku školovanja, broju učenika sa zdravstvenim poteškoćama i broju uečenika s izraženim rizikom za određene poteškoće jer nije isto raditi u školi sa 70 rješenja ili s 15, a pri određenim problemima ( npr. stručno pedagoškom nadzoru) se to ne uzima u obzir, već se gledaju pojedinačni slučajevi i često se očekuje da se svakom od tih učenika podjednako posveti pažnja i rad. Za učitelje je ipak specificirano koliko učenika s teškoćama smiju imati u razrednom odjelu, a za stručne suradnike se to uopće ne uzima u obzir. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
96 SILVIJA KOSEC SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Pažljivo sam proanalizirala predloženi Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama te se u potpunosti slažem sa svim navedenim. Za što uspješniju nastavu s učenicima s teškoćama, gdje je svake godine sve više učenika, zaista je potrebno potpora i edukacija učiteljima za razvoj znanja i kompetencija. Srdačno, Silvija Kosec Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
97 SERĐO SAMBLIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice će doprinijeti unaprjeđenju rada učitelja i stručnih suradnika. S poštovanjem, Serđo Samblić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
98 Ljubica Kostanić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smatram da je važan naglasak na načinu pripreme i podrške prilikom prijelaza učenika u sustavu odgoja i obrazovanja što će uvelike olakšati prilagodbu učenika prilikom prijelaza iz osnovnoškolskog obrazovanja u srednjoškolsko. Podaci o učeniku iz osnovne škole pomoći će stručnoj službi i nastavnicima u srednjoj školi kako bi kvalitetnije osigurali potrebne uvjete učeniku za nastavak obrazovanja, u suprotnom događa se to da učenik u srednju školu dolazi s izvrsnim ocjenama za koje se vrlo brzo pokaže što stoji. Lijep pozdrav, Lj. Kostanić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima, no napominjemo da su Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene s odredbama postojećih provedbenih propisa. Suradnja između osnovnih i srednjih škola u svrhu razmjene potrebnih informacija i dokumentacije o učeniku te obveza kontinuiranog praćenja učenika s teškoćama u razvoju u svrhu određivanja primjerenog programa obrazovanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja propisana je Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama sadrže preporuke vezano uz navedeno.
99 RUŽICA ŠOŠIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam donošenje i prihvaćanje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Lijepi pozdrav, Ružica Šošić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
100 SANJA MARCIUŠ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Kako i sama podučavam učenike s teškoćama koji su uključeni u redovno obrazovanje svakako smatram da je učiteljima potrebna podrška od strane stručne službe i samih roditelja djeteta te kvalitetan partnerski odnos. Važno je dijeliti primjere dobre prakse i uključivati se u edukacije. Svakako je potrebno više smjernica u vrednovanju samih učenika. Srdačan pozdrav, Sanja Marciuš Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
101 Tina Težak SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Smjernice za rad sučenicima s teškoćama. Rad s učenicima s teškoćama iznimno je zahtjevan. Potrebno je omogućiti što više stručnog usavršavanja nastavnika u ovom pogledu kao i djeljenja primjera dobre prakse. Potrebno je vrijeme da nastavnik upozna učenika kao i njegove sposobnosti te nastavni sadržaj prilagodi potrebi učenika. Svaka smjernica izrađena od strane stručnjaka je dobrodošla. S poštovanjem, Tina Težak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
102 NIKOLA VUKOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Rad s učenicima s teškoćama iziskuje kvalitetnu pripremu, mogućnost stručnog usavršavanja učitelja i stručnih suradnika te važnost inkluzivnog odgoja i obrazovanja i stvaranje inkluzivne kulture škole. Podržavam smjernice za rad s učenicima s teškoćama koje su kvalitetan pomak u radu te svakako će doprinijeti u radu učitelja početnika te svih učitelja koji u svom radu primjenjuju inkluziju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
103 MAJA ZORIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smatram da je važan naglasak na načinu pripreme i podrške prilikom prijelaza učenika u sustavu odgoja i obrazovanja što će uvelike olakšati prilagodbu učenika prilikom prijelaza iz osnovnoškolskog obrazovanja u srednjoškolsko. Podaci o učeniku iz osnovne škole pomoći će stručnoj službi i nastavnicima u srednjoj školi kako bi kvalitetnije osigurali potrebne uvjete učeniku za nastavak obrazovanja. Srdačan pozdrav, Maja Zorić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima, no napominjemo da su Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene s odredbama postojećih provedbenih propisa. Suradnja između osnovnih i srednjih škola u svrhu razmjene potrebnih informacija i dokumentacije o učeniku te obveza kontinuiranog praćenja učenika s teškoćama u razvoju u svrhu određivanja primjerenog programa obrazovanja tijekom srednjoškolskog obrazovanja propisana je Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama sadrže preporuke vezano uz navedeno.
104 HAJDI JELASKA-RELJA SMJERNICE ZA RAD Poštovani, unatoč Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja... , postoje brojne nesuglasice vezane uz praćenje i vrednovanje postignuća učenika koji se obrazuju prema nekom od primjerenih programa, pa sam mišljenja da je taj segment potrebno dodatno doraditi . Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teskocama sadrže niz uputa i preporuka u posebnim poglavljima “Vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda” i “Prilagodbe vrednovanja ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.”
105 ZDENKA LONČARIĆ SMJERNICE ZA RAD Odgojno-obrazovna podrška učenicima s teškoćama je aktualna tematika koju je neophodno unaprijediti i regulirati. Individualizirani kurikulum je usmjeren na inkluziju učenika s poteškoćama te na prilagodbu obrazovnog sustava u kojem se učenici nalaze, a ne na prilagođavanje učenika s poteškoćama sustavu. To procjenjujem kao najveću vrijednost promjena, ali naglašavam da promjene trebaju pratiti i kvalitetne edukacija nastavnika i razrednika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
106 Biljana Horvat SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se s navedenim nacrtom Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s ovim učenicima jasno su definirane i olakšavaju rad nastavnika. Isto tako svaka edukacija i pomoć nužne su za unaprjeđenje rada nastavnika. S poštovanjem, Biljana Horvat Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
107 Monika Idlbek SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Učenicima, učiteljima, stručnoj službi i roditeljima je potrebna podrška i konkretne smjernice sustava kao i stalne edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoj svakodnevni rad. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
108 IVANA VOJNOVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nastavnicima je potrebna podrška sustava i edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije te stoga pozdravljam ove smjernice. S poštovanjem, Ivana Vojnović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
109 Andrea Kirinčić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Kako bi bi taj značajan segment odgojno-obrazovnog rada bio uspješniji, nastavnicima je potrebna podrška sustava i edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Bez obzira na iskustvo u radu, uvijek je dobro došla pomoć u radu. S Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
110 Draženka Kuzman SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se s nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svaki ovakav dokument i precizirane smjernice za rad velika su pomoć u radu sa učenicima s poteškoćama. Danas je sve više učenika kojima treba pomoću u radu, a nama učiteljima treba što više konkretnih smjernica kako bi rad s ovim učenicima bio što uspješniji. Lijep pozdrav, Draženka Kuzman Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
111 Jelena Budrovac SMJERNICE ZA RAD Poštovani, Slažem se s navedenim nacrtom Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Nacrt je iscrpan i konkretan. Smatram da će, ako se pravovaljano i kvalitetno implementira u odgojno – obrazovnu praksu, doprinijeti višoj razini kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja, a samim time i stjecanju kompetencija stručnjaka za rad u inkluzivnom okruženju. Lijep pozdrav, Jelena Budrovac Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
112 Marijana Radić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se s navedenim nacrtom Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svi objekti moraju biti interdisciplinarno uključeni u sustavno praćenje napredovanja takvih učenika jer će se jedino na taj način rad s učenicima biti svima olakšan. Pomoćnici u nastavi igraju u tom slučaju veliku ulogu. Učenici ali i nastavnici moraju imati potporu u radu svih stručnih službi koje su uključene u praćenje školovanja učenika te smatram da je svaki takav dokument dobrodošla pomoć u radu s učenicima s teškoćama i da će nam olakšati održavanje nastave. Srdačno, Marijana Radić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
113 Nela Sikirica SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam ideju za donošenje smjernica za rad s učenicima s teškoćama, te smatram da će svima biti od velike pomoći u daljnjem radu sa učenicima. Lijep pozdrav, Nela Sikirica Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
114 VEDRAN ŠARAC SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama, a takav dokument dobrodošla pomoć u radu s učenicima s teškoćama. Međutim smatram da bi upis učenika u primjereni program trebalo drugačije riješiti . Koja je svrha rješenja o primjerenom programu/kurikulumu obrazovanja i stručnog mišljenja Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (tzv. izravan upis) ako navedeno nije obvezujuće pri upisu već se mišljenje može zaobići ako je učenik s teškoćama u razvoju upisan u srednjoškolski program tzv. redovnim putem. Roditelj/skrbnik dužan je školi dostaviti rješenje o primjerenom programu/kurikulumu obrazovanja odmah prilikom upisa učenika s teškoćama u razvoju u željeni srednjoškolski program, a škola je dužna postupati prema rješenjem određenom primjerenom programu/kurikulumu unatoč tome što je mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje drugačije, a posljedica može bit nemogućnost rada u struci po završetku obrazovanja ili veliki problemi u savladavanju stručnih sadržaja unatoč prilagodbi. S poštovanjem, Vedran Šarac Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
115 Ines Konjevod SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se s navednim nacrtom Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Svaki ovakav dokument dobrodošla je pomoć u radu s učenicima s teškoćama jer je puno toga sad jasno definirano. Srdačan pozdrav! Ines Konjevod, prof. savjetnica Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
116 Tomislav Špoljar SMJERNICE ZA RAD Podržavam, Tomislav Špoljar, prof. savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
117 OLGICA JUKIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, hvale vrijedan dokument kojeg u potpunosti podržavam i nadam se da će zaživjeti u praksi. Iz teksta stavljam naglasak na termin " razumna prilagodba". Kao voditeljica MŽSV za srednje škole vrlo često diskutiram s kolegama; što točno znači "razumna prilagodba" nastavnog sadržaja potrebnog savladati za stjecanje kompetencija u struci. Za razumjeti je kolege koji drže nastavu strukovnih predmeta kojima bi jasno definiran odgovor na ovo pitanje značajno olakšao izradu IOOP-a, a samim time i njihov rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Lijep pozdrav, Olgica Jukić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. U Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama navedeno je sljedeće: "U sustavu odgoja i obrazovanja djece/učenika s teškoćama u razvoju razumna prilagodba podrazumijeva osiguravanje pristupa školskog okruženja, primjerenih programa/kurikuluma obrazovanja i oblika školovanja, stručne podrške te pedagoško-didaktičke prilagodbe u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama učenika kako bi se omogućilo njegovo sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim učenicima i time spriječila njegova diskriminacija na osnovi invaliditeta." Navedeno podrazumijeva osiguravanje školskog unutarnjeg i vanjskog prostora bez arhitektonskih barijera, osiguravanje potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe (prilagođena informatička oprema, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenici prilagođeni potrebama učenika, i sl.) te provedbu primjerenih programa obrazovanja. Provedba primjerenih programa obrazovanja u srednjoškolskom obrazovanju dodatno je definirana u članku 7. stavku 2. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju na način: " Prilagodba sadržaja srednjoškolskih programa mora učeniku omogućavati razinu usvojenosti programa potrebnu za polaganje državne mature i nastavak obrazovanja, stjecanje kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada uz pridržavanje zahtjeva struke te se izrađuje u suradnji sa stručnjacima agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje." Smjernice za rad s učenicima s teškoćama sadrže preporuke vezane uz prilagodbe sadržaja strukovnih predmeta.
118 Dorotea Ilčić SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Slažem se s navednim nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Smatram da je svaki takav dokument dobrodošla pomoć u radu s učenicima s teškoćama i da će nam olakšati održavanje nastave. Srdačan pozdrav! Dorotea Ilčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
119 Gordana Šimunić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Da bi taj značajan segment odgojno-obrazovnog rada bio uspješniji, nastavnicima je potrebna podrška sustava i edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Sve je više učenika s poteškoćama kojima je potrebna naša pomoć u procesu učenja.Bez obzira na iskustvo u radu,uvijek dobro dođe pomoć i nove smjernice u radu.Hvala i srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
120 Nediljka Nekić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, svakako podržavam predloženi nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoća i smatram da bi kontinuirano trebalo raditi upravo na toj problematici. Osobito podržavam smjernice za rad s učenicima s teškoćama u kojima se opisuju uloge različitih sudionika odgojno-obrazovnih procesa i primjereni oblici podrške učenicima. Odlično je da su uređene tako da učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima osiguravaju temeljne informacije o bitnim sastavnicama individualiziranoga kurikuluma za učenike s teškoćama u razvoju i da ih upućuju na dodatne izvore za učenje, poštujući pritom profesionalnu autonomiju svakog djelatnika koji sudjeluje u procesu odgoja i obrazovanja učenika. Srdačno, Nediljka Nekić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
121 Ivana Kapetanović SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam predloženi Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Da bi taj značajan segment odgojno-obrazovnog rada bio uspješniji, nastavnicima je potrebna konstantna podrška sustava i edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Svake godine je sve veći broj učenika s teškoćama.Mnogi su izazovi u radu s učenicima i svaka podrška i edukacija je nužno potrebna. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
122 Jasna Bagić Ljubičić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Dokument će pomoći svim dionicima nastavnog procesa u školi u radu sa učenicima s teškoćama. Srdačan pozdrav, Jasna Bagić Ljubičić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
123 Dunja Novak SMJERNICE ZA RAD Poštovani ! Pažljivo sam pročitala Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. U potpunosti se slažem sa svim navedenim. Iz godine u godinu, sve je veći broj učenika s teškoćama, bilo da se radi o zdravstvenim problemima ili socijalnim problemima u okruženju u kojem žive. Radim u školi u kojoj smo zahvaljujući projektu zaposlili edukacijskog rehabilitatora prije više od 6 godina. Od tada više nemamo problema sa IOOP-ima, prilagodbama i individualizacijom. Do tada smo sami nastavnici istraživali, i na sve moguće načine osiguravali potporu djeci s teškoćama. Svake godine upisujemo sve više učenika s teškoćama, i zato su ove smjernice rada neizmjerno potrebne kako bi i nastavnicima i stručnim suradnicima, omogućili transparentniju podršku. Mislim kako bi u svakoj školi obvezno trebao biti zaposlen edukacijski rehabilitator, uz pedagoga i psihologa. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
124 Vlatka Đido SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Hvalevrijedna je svaka podrška i edukacija odgojno-obrazovnim djelatnicima koji rade s učenicima s teškoćama. S poštovanjem, Vlatka Đido Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
125 ANDREJ TIHOMIROVIĆ SMJERNICE ZA RAD Poštovani, slažem se sa sdržajem dokumenta Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
126 Nataša Pongrac SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. U cilju poboljšanja i boljeg razumijevanja orijentacijskuh lista svaka podrška, smjernica i edukacija je dobrodošla. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
127 Olgica Nikolić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam ideju za donošenje smjernica za rad s učenicima s teškoćama, jer će uvelike pomoći nastavnicama u daljnjem radu sa učenicima s poteškoćama. Lijep pozdrav, Olgica Nikolić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
128 Nensi Araminčić SMJERNICE ZA RAD Poštovani, apsolutno podržavam Nacrt smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Da bi taj značajan segment odgojno-obrazovnog rada bio uspješniji, nastavnicima je potrebna podrška sustava i edukacije pomoću kojih bi unaprijedili svoja znanja i kompetencije. Stoga pozdravljam ove smjernice pred nama. Srdačan pozdrav, Nensi Araminčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
129 ALISA GALIR SMJERNICE ZA RAD Poštovani! Podržavam donošenje predviđenih Smjernica. Naime, po mom smo mišljenju mi učitelji koji u obrazovnoj ustanovi provodimo najviše vremena s učenicima koji imaju poteškoće najmanje upućeni u njihovu razvojnu skalu. Smatram da bismo se svi učitelji trebali više stručno educirati iz područja dječje psihologije kako bi cijeli proces bio dvosmjerna ulica. Često ne znamo koje/kakvo pitanje smijemo postaviti ni u kojem trenutku učeniku koji se agresivno ponaša, a želimo mu pomoći u tom trenutku. Puno bi nam pomoglo da dobijemo smjernice koje će uvelike olakšati učenicima daljnji odgoj i obrazovanje. Hvala još jednom na brizi za unaprjeđenje sustava. Srdačan pozdrav! Alisa Galir Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
130 Natasa Zvonar SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam ideju za donošenje smjernica za rad s učenicima s teškoćama, te smatram da će uvelike pomoći u daljnjem radu sa učenicima. Nataša Zvonar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
131 Sanja Galic SMJERNICE ZA RAD Poštovani, podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Puno će pomoći svima nama koji tijekom formalnog obrazovanja nismo imali mogućnost uvida u način rada i stjecanja pedagoških kompetencija za rad s učenicima s teškoćama. S poštovanjem, Sanja Galic Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
132 Jasminka Brkić-Strejček SMJERNICE ZA RAD, PREDGOVOR Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i sl. Najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju NIJE osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Do toga dolazi jer se velikom broju učenika s teškoćama u razvoju određuje neprimjeren članak obrazovanja, u pravilu za barem jedan stupanj viši od primjerenog, čime dolazi do diskriminacije takvih učenika jer im je time onemogućeno ostvarivanje ishoda i ovladavanje vještinama na njima primjeren način. Nadalje, Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka?! Dakle, u potpunosti je zanemarena nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Dodatnim Smjernicama (ili nadopunom postojećih) treba obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika a realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
133 Udruga Dar SMJERNICE ZA RAD, PREDGOVOR - Udruga Dar trazi ‘konkretizaciju’ svega navedenoga u nacrtu, sa konkretnim terminima I odgovornostima. - Predlazemo aktivniju ulogu roditelja I učenika u izradi kurikuluma, mogućnost sudjelovanja u prijedlogu izrade kurikuluma. - Nacrt, iako ambiciozno zacrtan, odlicno napisan, zabrinjava nedostatak zaposlenih u strucnim sluzbama te provedba svega planiranoga. - Pomocnici u nastavi vazna su karika u obrazovnom lancu ucenika s poteskocama. Pomocnici takodjer potrebuju unapredjenje vjestina i kompetencija za provodjenje svega navedenoga u nacrtu - Potrebno je uskladiti Smjernice sa EU akcijskim planom za prava djece od 24.03.2021.(https://ec.europa.eu/info/files/factsheet-eu-strategy-rights-child_en) , te sa EU akcijskim planom za prava osoba sa poteškoćama (u prilogu) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
134 TANJA SUDISKAS SMJERNICE ZA RAD, PREDGOVOR "Prema ovim Smjernicama predviđena je informatička podrška u planiranju individualiziranoga kurikuluma za učenike s teškoćama u razvoju u okviru e-Dnevnika kako bi se učiteljima i nastavnicima olakšalo planiranje individualiziranoga kurikuluma u skladu s predmetnim kurikulumima." Informatičku podršku je nužno osigurati zbog funkcionalnosti i praktičnosti i osiguravanja jednake kvalitete podrške unatoč raznolikoj stručnoj potpori u različitim lokalnim zajednicama. Ranije je postojala mogućnost unosa podataka u e-dnevnik za učenike koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke što je ukinuto. Među navedenim sadržajem dokumenta navodi se: razvojne osobitosti učenika s teškoćama u razvoju. U ovom dokumentu su navedene razvojne osobitosti učenika s teškoćama što uključuje i teškoćama u razvoju pa obuhvaća širi raspon učenika koji imaju pravo na dodatnu stručnu podršku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
135 IVO BILIĆ SMJERNICE ZA RAD, PREDGOVOR Smjernice za rad s učenicima s teškoćama su vrlo kvalitetno i detaljno napisane te su jasno naznačene uloge svih dionika u procesu obrazovanja djece s teškoćama, od nastavnika, stručnih suradnika, vršnjaka do ravnatelja. Također, detaljno su razrađeni koraci izrade i primjene individualiziranog kurikuluma, kao i postupci individualizacije. Važan naglasak stavljen je na proces vrednovanja, odnosno formativnog vrednovanja i poticanja razvoja samoregulacije. Formaliziraju se neki procesi koje već niz godina radimo kao što je priprema i podrška prilikom prijelaza učenika iz osnovnoškolskog obrazovanja u srednjoškolsko. Svaki ovakav dokument dobrodošla je pomoć u radu s učenicima s teškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
136 TANJA SUDISKAS UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje Poštovani, podržavam Nacrt o smjernicama za rad s učenicima s teškoćama. Smatram da je u pojedinim dijelovima potrebno doraditi i detaljnije urediti tekst. Na koncu najvažnije je pitanje kontinuirane edukacije dionika odgojno-obrazovnog procesa kao i zapošljavanja stručnih suradnika da sve smjernice budu i u funkciji i to kontinuirano. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
137 Udruga Dar UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje - Djeca s poteskocama, kao i dvostruko izuzetna djeca, oduvijek su dio naseg obrazovno-odgojnog sustava. S obzirom da su neki vec i u odrasloj dobi, i njihova iskustva, dojmovi i obrazovni put mogu posluziti za eventualna ‘poboljsanja’ nacrta. Njihovo ukljucivanje predstavljalo bi veliki iskorak u izradi svih buducih nacrta. - Potrebno je uvrstiti 3 grupaciju DAROVITI UČENICI SA POTEŠKOĆOM(Udruga DAR se očitovala na Zakon - Potrebno je uključenje roditelja u komunikaciju kao ravnopravnog sudionika u procesu - Dvostruko izuzetna djeca ilitiga darovita djeca s poteskocama (ilitiga djeca s poteskocama) zahtijevaju ‘detaljniju’ razradu u nacrtu kako bi svi dionici njihovog obrazovnog sustava znali pristupiti adekvatnoj izradi individualiziranog kurikuluma. Rijec je o djeci/ucenicima koji uz poteskoce posjeduju darovitost koja bi se trebala potaknuti dodatnom nastavom i sadrzajima. Darovitost ovih ucenika ne bi se smjelo mijesati s posebnim interesima spektra autizma - Potrebna je dodatna edukacija za sve zaposlenike u školi, roditelje, učenike o tome što su poteškoće I kako se sa pažnjom odnositi prema učenicima sa poteškoćom. Propisati konkretne kazne za učenike koji se odnose sa nepoštivanjem prema učenicima sa poteškoćom. - Uključiti učenike I roditelje u izradu kurikuluma Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
138 Sindikat hrvatskih učitelja UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje Smjernice, kao što je praksa bila i dosad, uglavnom dosljedno zanemaruju učenike s većim i višestrukim teškoćama u razvoju navodeći teškoće izolirano, iako takvi učenici imaju više vrsta teškoća različitih stupnjeva, npr. intelektualno oštećenje, poremećaj autističnog spektra, cerebralno oštećenje, teškoće mentalnog zdravlja itd. Tako se npr. u dijelu Pedagoško-didaktičke osnove u radu s učenicima navodi kompetencija „odgovorno odlučivanje“ i prijedlog da učitelj pripremi podsjetnike (kartice ili zvučni zapis) s pitanjima koja učenika vode kroz proces učenja/rješavanja zadataka čime se u potpunosti zanemaruje nužnost detaljne razrade programa koji su namijenjeni učenicima s teškoćama u razvoju. Za sada su samo pobrojani kao programi u odlomku Vrste primjerenih programa/kurikuluma i oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Potrebne su i dodatne Smjernice (ili nadopuna postojećih) koje bi morale obuhvatiti opise svih primjerenih programa kako bi se učenicima s teškoćama u razvoju osiguralo uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Ističemo važnost pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu Smjernica koji se odnosi na prijenosa informacija o obliku školovanja. Naime, u praksi se prilikom tranzicije u svjedodžbi ne navodi oblik školovanja koji je učenik do tada pohađao. Nedostatak tih informacija opravdava se zaštitom prava učenika no to realno dovodi do toga da stručnjaci koji rade s učenikom nisu upoznati s njegovim specifičnostima kao ni dobrim i lošim stranama pa moraju sami nanovo otkrivati već postojeće teškoće. Zbog svega navedenog izostaje pravovremena podrška i rehabilitacijski postupci koje je učenik već pohađao i koji su od velikog značenja za njegov daljnji školski uspjeh. Iako Smjernice donose već odavno poznata načela, upute, odredbe i dr. najveći je problem što nije osigurana njihova dosljedna i pravilna primjena zbog toga što vrlo često učenicima s teškoćama u razvoju nije osigurano uspješno obrazovanje u primjerenim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
139 Tamara Dubrović UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje Poštovani, u globalu podržavam donošenje konkretnih smjernica za rad s učenicima s poteškoćama, no osim smjernica potrebno važno je promišljati i o adekvatnoj potpori uključivanja učenika s teškoćama. Veliki problem školama predstavljaju nepotpuni stručni timovi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teskocama u razvoju definirana je potpora stručnih timova te postoji zakonska mogućnost da osnivači školskih ustanova financiraju rad stručnih timova.
140 Marina Živić UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje Poštovani, u potpunosti podržavam inkluzivni odgoj i obrazovanje te zahvaljujem na trudu pri izradi novih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. U praksi zapažam kako je rad s učenicima s tjelesnim oštećenjima, uz dodijeljenog im asistenta u nastavi, kvalitetan i takvi učenici uspješno realiziraju postavljene ishode. Prisustvo takvog učenika u razredu, uz kvalitetno vođenje učitelja ili razrednika, oplemenjuje cijeli razred. Znatno je zahtjevniji rad s učenicima s mentalnim teškoćama. Ukoliko nema otvorene suradnje s roditeljima, pravovremene i stručne pomoći stručnih službi, rad s tom djecom uglavnom se svodi na "gašenje požara", nerijetko bez sustavnog rada i pružanja adekvatne pomoći djetetu, a trpe svi učenici u razredu. U školskim timovima stručnih službi nedostaje defektologa, logopeda, edukacijskih rehabilitatora te soc. pedagoga koji su stručno pripremljeni za rad s takvim učenicima. Suradnja i uključivanje vanjskih službi i stručnjaka ide presporo. Stoga predlažem jasno definiranje pojmova, npr. što podrazumijeva prilagođavati okruženje u radu s učenicima s poremećajem u ponašanju. Jasno definirati prava i obveze roditelja/skrbnika, stručnih službi škole, učitelja, nastavnika, vanjskih službi i stručnjaka. Upotpuniti školske timove stručnih službi te osigurati asistente u nastavi učenicima s evidentiranim teškoćama. Učiteljima i nastavnicima omogućiti stručna usavršavanja za rad s djecom s teškoćama. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
141 Sunčica Peroković UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje Poštovani, podržavam donošenje konkretnih smjernica za rad s učenicima s poteškoćama. Osim smjernica potrebno je napraviti i određene iskorake kao podršku u radu s učenicima s teškoćama. Nepotpuni stručni timovi i velik broj učenika u razrednim odjelima predstavljaju poteškoću u implementiranju smjernica u svakodnevni rad. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
142 Udruga Dar UVOD, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave Udruga DAR je na raspolaganju za organiziranje edukacija. Kao Udruga, stojimo na raspolaganju za edukaciju odgojno-obrazovnih ustanova. Nasi roditelji i strucni suradnici rado ce podijeliti svoja iskustva Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
143 Udruga Dar UVOD, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave - Edukacija svih zaposlenika u školama, rodielja, svih učenika Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
144 Goran Ilić UVOD, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave Dakle podržavam cilj koji je difiniran ovdje - "osigurati da svaki učenik ima okruženje s ravnopravnim uvjetima za učenje kako bi se smanjile prepreke i prevladale individualne razlike" No,na primjeru vlastitog djeteta i sličnima, uvjerio sam se da smo godinama daleko od cilja. Napr. prigodom ove pandemije koja još traje, prva segregacija bila je učinjena djeci sa poteškoćama u razvoju ( u školi koju pohađa moj sin) tako da im je onemogućeno pohađanje dijela nastave u razredima sa djecom bez poteškoća u razvoju, kao da su oni više rizični u epidemijskom smislu od ostalih. Isto tako, na gimnatici koja se odvija u športskom klubu, njihova smjena (subotom) bi se uvijek prva ukinula iz, vjerojatno, istih razloga. Vjerujem da su ovakve odluke implicirane mjerama koje dolaze iz stožera ili ministarstva ali ne izgleda mi to pošteno. Osobito u svjetlu ponašanja dijela redovne populacije. Dakle, uz ovako općenito definirani cilj, valja osigurati sredstva, mjere, nositelje mjera, rokove (ne dugačke jer ovo zahtijeva samo bolju organizaciju) i KONTROLNI mehanizam na razini cijele države Hrvatske. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
145 Udruga Dar SMJERNICE ZA RAD, ZAKONSKE OSNOVE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA - Nema darovitost + poteškoća - MZO treba donijeti Rješenje o darovitosti , kao što donosi Rješenje o poteškoći. Potrebno je razraditi sustav mentorstva I programa za darovite učenike sa poteškoćom, ne samo da imaju suradnika u nastavi zbog poteškoće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
146 TANJA SUDISKAS SMJERNICE ZA RAD, ZAKONSKE OSNOVE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Nakon definiranja učenika s teškoćama navedeni su nadareni učenici. Izostavljena je jedna skupina učenika; učenici s kroničnim bolestima. Njihova stanja ili teškoće mogu ograničavati sposobnosti i/ili aktivnosti učenika, periodično (u vidu odsustva simptoma ili njihovog pogoršanja) ili trajno, u odgovaranju na odgojno-obrazovne zahtjeve ili funkcioniranju unutar školskog okruženja što znači da imaju pravo na primjerene oblike odgojno-obrazovne podrške. Kod nekih učenika moguća je prisutnost više teškoća , odnosno kombinacija pojedinih teškoća koje su obuhvaćene prethodno navedenim kategorijama. Postojanje višestruke teškoće zahtijeva interdisciplinarni stručni pristup i izraženiju suradnju učitelja i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernicama za rad s učenicima s teskocama obuhvaćeni su i učenici s kroničnim bolestima (razvojne osobitosti učenika s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima). Nadalje, definirane su razvojne osobitosti svih učenika s teskocama u razvoju te navedeno ne isključuje kombinaciju više vrsta teškoća.
147 Udruga Dar SMJERNICE ZA RAD, ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE - Vazno je naglasiti i nedovoljno spomenutu ulogu skolskih lijecnika za koje je takodjer potrebna dodatna edukacija jer su ‘prva linija’ pri upisima u odgojno-obrazovne ustanove - Predlazemo ravnopravnu ulogu roditelja u kao jednakopravnog sudionika u procesu - Tražiti od jedinica lokalne samouprave obavezno financiranje programa mentorstva za darovite učenike sa poteškoćom Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
148 TANJA SUDISKAS ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu U skladu s promjenom uloge učitelja valja uskladiti i sadržaj visokoškolskog obrazovanja. Nedopustivo je da su kolegiji s ovom temom primjerice izborni i da učitelji dolaze u odgojno-obrazovni sustav, a da nisu stekli kompetencije, vještine i znanja za rad s učenicima s teškoćama ni u teorijskom i praktičnom dijelu. Ovo se osobito odnosi na učitelje predmetne nastave. Bazično znanje stiče se na matičnom fakultetu, a sve ostalo je dio cjeloživotnog učenja. Učitelji su nosioci odgojno-obrazovnog procesa i važne osobe u životu svakog učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Slažemo se s potrebom unapređivanja studijskih programa tijekom formalnog obrazovanja na visokim učilištima i veleučilištima.
149 Maja Mačinko ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu Svakako bi trebalo razmisliti o max broju učenika u razredu u koji takvi učenici idu jer je veoma teško u razredima sa puno djece kvalitetno posvetiti vrijeme ako učenik nema pomoćnika u nastavi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
150 DUBRAVKA ROVIČANAC ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu Poštovani, pozdravljam donošenje smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Inkluzivni odgoj i obrazovanje zakonsko je pravo i ljudski gledano nema alternative. Smatram da bi učitelj svakako trebao imati u razredu u koji je uključen učenik s teškoćama učenikova osobnog stručnog asistenta, odnosno suradnika u nastavi. Danas ih je teško dobiti, mnoge financiraju osobno roditelji, a još je manje sigurno da će to biti odgovarajuće obrazovani kadar (studenti ili završeni polaznici Edukacijsko-rehabilitatorskog fakulteta). Smatram da bismo se u tom segmentu morali približiti standardima EU, koji obvezuju lokalnu zajednicu da svakom učeniku s prepoznatim teškoćama omogući asistenta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
151 Javorka Milković ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu Iz nestajanja potrebe za isključivanjem učenika, nastaje niz drugih potreba za velikim promjenama u formalnoj naobrazbi učitelja i stručnih suradnika, kako na nastavničkim studijima, tako i na ERF-u. Također, nastaje potreba za popunjavanjem praznina na području stručne literature koja kao da ne prepoznaje da razvoj djeteta ne završava polaskom u osnovnu školu, a metodika završetkom prva četiri razreda. Da bi tvrdnja o nestajanju potrebe isključivanja (a slažem se kolegicom Krampač- Grljušić da je izuzetno nesretno i nespretno sročena) imala pravu utemeljenost, za nju se trebaju stvoriti preduvjeti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju.
152 Aleksandra Krampač-Grljušić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu Razvojem inkluzivne odgojno-obrazovne prakse nestaje potreba za isključivanjem učenika s teškoćama ...- mišljenja sam da bi konotacije trebale biti pozitivne pa se ovaj navod može preoblikovati - Razvojem inkluzivne odgojno-obrazovne prakse nastaje potreba za .... Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no nije razvidna potreba za promjenom.
153 Stela Perić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Smjernice za učitelje/nastavnike koji planiraju i provode odgojno - obrazovne aktivnosti za učenike s teškoćama su dobro razrađene ali u praksi ima poteškoća sa kvalitetnim provođenjem navedenih smjernica. Treba voditi računa o kvalitetnoj svakodnevnoj pripremi učitelja za rad s učenicima s teškoćama. Da bi učitelj mogao kvalitetno obaviti sve navedeno, potrebno je izmijeniti Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno obrazovnoj skupini za svaku školu. Za kvalitetniji rad i neposredan rad i za dobrobit učenika, nužan je manji broj učenika u razrednom odjelu. Zbog specifičnosti svakog djeteta nužan je veći broj stručnih suradnika i konstantna edukacija asistenata u nastavi. Srdačan pozdrav, Stela Perić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
154 TANJA SUDISKAS ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Da bi učitelj mogao kvalitetno i stručno, na dobrobit djece, obaviti sve ovdje navedeno, a uz redovni i ostale poslove potrebno je smanjiti broj učenika u razrednom odjelu odnosno izmijeniti Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. Kao što je kolegica Vanja Marković navela u svom komentaru: u skladu sa specifičnim potrebama učenika i u suradnji sa stručnim suradnicima škole prilagođavati okruženje, postupke, sadržaje, metode i oblike rada te izrađivati i primjenjivati individualizirane materijale za učenje...To znači da učitelj za svaki školski sat, za svakog učenika s teškoćom planira postupke, sadržaje, metode i oblike rada, priprema individualizirane materijale za učenje da ostvari ishode predviđene individualiziranim odgojno-obrazovnim programom. Kvalitetna svakodnevna priprema učitelja za rad s učenicima s teškoćama zahtijeva puno vremena i o tome treba voditi računa. Neposredan rad učitelja u razrednom odjelu s manjim brojem učenika je daleko kvalitetniji nego u brojčano većim odjelima ako polazimo od toga da je učenik u središtu odgojno-obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
155 Rajka Šore ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Uloga učitelja je od presudne važnosti. Potrebno je dodatno educirati učitelje kako bi mogli adekvatno odgovoriti na zahtjeve koje specifične teškoće zahtjevaju. U brojčano velikim razredima, učitelj istodobno mora odgovoriti na obrazovne potrebe učenika različitog profila. Sve više je djece koja su intelektualno iznadprosječna, a uz to manifestiraju specifične teškoće u učenju, koncentraciji i pažnji kao i na planu ponašanja. Mislim da bi u svakoj školi trebalo osigurati posebni razredni odjel kako bi učenici s teškoćama ostvarili svoj potencijal sukladno svojim mogućnostima. Stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila nedostaje u školama pa su učitelji često u nemogućnosti dobiti adekvatnu potporu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
156 Goran Ilić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika U osnovnoškolskom sustavu nedostaje asistenata, prošle godine je smanjeno financiranje tako da u nekim slučajevima imamo jednog asistenta na više učenika što je nedopustivo. Također, struktura obrazovanja tj stručnosti asistenata je potpuno neodgovarajuća što je razumljivo jer nema odgovarajućeg raspoloživog osoblja na tržištu rada za tako slabo plaćeni posao. No , ovdje onda treba uključiti redovne edukacije na koje bi učitelji, nastavnici i asistenti bili OBAVEZNI dolaziti što sada nije slučaj. Naime čak i kada udruge roditelja djece sa posebnim potrebama organiziraju i financiraju ovakve edukacije vrlo često je odziv učenika nastavnika i asistenata nikakav ili slab. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
157 Klementina Đurić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Poštovani, smatram da je učitelj kompetentan za puno toga, ali zbog specifičnosti svakog djeteta i njegove teškoće/njegovih teškoća, neophodna je pomoć i potpora pedagoga, logopeda, defektologa i dječjeg psihologa. A u školama nedostaje stručnih suradnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju.
158 Mirjana Puljar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Poštovani, donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama je nužno. Inkluzivni odgoj i obrazovanje je pravo svakog učenika s teškoćama, a i roditelja. Upitna je samo provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Učitelj, bez obzira na stečene kompetencije, ne može istovremeno biti pedagog, psiholog, logoped i defektolog. Podrška stručnjaka nije dovoljna jednom tjedno. Učenici s teškoćama trebali bi obvezno imati asistenta u nastavi bez obzira na vrstu teškoće. Srdačan pozdrav, Mirjana Puljar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
159 DUBRAVKA ROVIČANAC ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika Poštovani, pozdravljam smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Inkluzivni odgoj i obrazovanje nemaju alternative. Smatram da bi svaki učenik s prepoznatim teškoćama trebao imati svojeg osobnog asistenta, a zakonski bi trebalo urediti i tko je obvezan za njihovo financiranje. Nažalost, danas neka djeca s teškoćama imaju asistenta samo zato što roditelji mogu sudjelovati u njegovu financiranju. Također, valjalo bi preciznije urediti vrstu obrazovanja koju asistent treba imati. Danas to često nisu osobe s edukacijsko-rehabilitatorskom naobrazbom. Smatram da bi osobni asistent trebao proći barem tečaj, ako već ne može biti student ER fakulteta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
160 Javorka Milković ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika "- sudjelovati u izradi školske dokumentacije...." Školska dokumentacija kojom se prati napredak bi trebala biti preduvjet objave ovih smjernica ili barem njihova sastavni dio i jednaka na razini Rebublike Hrvatske. Na koju se dokumentaciju ovdje misli? Na Listu procjene osobitosti školskog učenja (ne pokriva posebne odgojno obrazovne potrebe djece s vrstama i stupnjevima teškoća navedenima u Orijentacijskoj listi)? Na kriterije vrednovanja? Na protokol postupanja u slučaju nasilja? Na primjenu mjernih instrumenata za analizu ponašanja? Na rubrike e- dnevnika? Koja još vrsta dokumentacije treba postojati, a da u izradi i nastajanju te dokumentacije sudjeluju (predmetni) učitelji za svaku školu zasebno? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
161 VANJA MARKOVIĆ ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učitelja/nastavnika - - u skladu sa specifičnim potrebama učenika i u suradnji sa stručnim suradnicima škole prilagođavati okruženje, postupke, sadržaje, metode i oblike rada te izrađivati i primjenjivati individualizirane materijale za učenje... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
162 Udruga Dar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi - predavanja za sve zaposlenike u školi, roditelje, sve učenike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
163 Udruga Dar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Uloga stručnih suradnika u školi Dodatnu podršku uključivanju učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces pružaju stručni suradnici škole: pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog. Oni, uz ravnatelja i knjižničara, promoviraju načela i vrijednosti koje omogućuju cjelovit razvoj učenika s teškoćama. U skladu s time, prate suvremene spoznaje u provedbi inkluzije učenika, primjenjuju ih u svojemu odgojno-obrazovnom radu i potiču ostale sudionike odgojno-obrazovnog procesa na uvođenje inovacija. Doprinos stručnih suradnika temelji se na zajedničkim i specifičnim stručnim kompetencijama stečenima tijekom inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja tijekom cjelokupnog radnog vijeka. Oni se međusobno dogovaraju o konkretnim aktivnostima u okviru svojeg neposrednog odgojno-obrazovnog rada, primarno se rukovodeći potrebama učenika i profesionalnim kompetencijama. Uloge stručnih suradnika ostvaruju se ovisno o stvarnim mogućnostima koje su određene trenutnim specifičnim potrebama odgojno-obrazovne ustanove, brojem i specifičnim potrebama njezinih učenika i ekipiranošću stručne službe škole. Svaki stručni suradnik dužan je poduzimati konkretne korake s ciljem zaštite prava, interesa i dobrobiti svih učenika. Uloge stručnih suradnika u školi su: - pružati podršku u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama (u razvoju), s učiteljima/nastavnicima te roditeljima/skrbnicima, - sudjelovati u planiranju prijelaza iz jednoga dijela odgojno-obrazovnog sustava u drugi te osiguravati protočnost informacija o odgojno-obrazovnim potrebama i podršci koja je osigurana za učenika, - planirati i provoditi akcijska istraživanja na razini škole te sudjelovati u procesu samovrednovanja škole sa svrhom unapređenja inkluzije učenika s teškoćama, - planirati, provoditi i evaluirati preventivne programe radi što ranijega pružanja podrške svim učenicima sa svrhom poticanja njihovog sveukupnog razvoja, građenja kompetencija za uspješno rješavanje svakodnevnih problema i učenje, a time i smanjivanje rizičnih i jačanje zaštitnih čimbenika kako bi se spriječio razvoj poteškoća, - planirati, provoditi i organizirati znanstveno utemeljene stručne intervencije, individualne i/ili grupne, usmjerene na učenike i/ili njihove roditelje/skrbnike, - sudjelovati u zagovaranju dječjih prava i ukazivati na važnost prihvaćanja različitosti, tolerancije i odgojno-obrazovne inkluzije, u školi i široj zajednici, - osmišljavati, provoditi ili sudjelovati u provođenju intervencija na razini razrednog odjela i škole, sa svrhom boljeg prihvaćanja učenika s teškoćama, - provoditi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojnih i obrazovnih potreba te izraditi stručni nalaz i mišljenje, - pružati savjetodavnu podršku i edukaciju roditeljima/skrbnicima učenika s teškoćama (u razvoju), učiteljima/nastavnicima u kreiranju inkluzivnog i poticajnog okruženja za učenje te prihvaćanje učenika s teškoćama (u razvoju), - pružati savjetodavnu podršku i edukaciju pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima u radu s učenicima s teškoćama u razvoju, - pružati podršku učiteljima/nastavnicima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s teškoćama u razvoju te njegovim mogućim izmjenama i prilagodbama, - aktivno surađivati s pružateljima usluga izvan ustanove (npr. psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, logoped, dječji psihijatar, socijalni radnik, policija, stručni tim) radi osiguravanja primjerenog programa/kurikuluma obrazovanja i oblika školovanja za pojedinog učenika s teškoćama u razvoju, - sudjelovati u profesionalnom informiranju i usmjeravanju učenika, - pratiti provedbu dogovorenih individualiziranih postupaka podrške učeniku u nastavnom procesu prema preporukama stručnih suradnika škole. Uloga stručnog/ih suradnika škole u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima je i pružanje stručne podrške učenicima s teškoćama u razvoju u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma sukladno rješenjem određenom primjerenom programu/kurikulumu osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja odnosno izrađenom individualiziranom kurikulumu. Stručni suradnik škole u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama (u razvoju) pruža edukacijsko-rehabilitacijsku, logopedsku i socijalnopedagošku podršku te provodi preventivne programe usmjerene na učenike s teškoćama (u razvoju) na osnovi procijenjene razine i kvalitete funkcionalnih sposobnosti učenika. Stručni suradnik pruža stručnu podršku učenicima s teškoćama (u razvoju) sukladno stečenim kompetencijama završetkom formalnog obrazovanja na visokim učilištima te su njihove kompetencije sadržane u standardu zanimanja i standardu kvalifikacije kao i u studijskim programima visokih učilišta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju na Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
164 TANJA SUDISKAS ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Ovdje su navedene specifične uloge stručnih suradnika i to je potrebno jasno naznačiti: "Uloga stručnog/ih suradnika škole u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima je i pružanje stručne podrške učenicima s teškoćama u razvoju u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma sukladno rješenjem određenom primjerenom programu/kurikulumu osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja odnosno izrađenom individualiziranom kurikulumu. Stručni suradnik škole u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama (u razvoju-izbaciti jer se tekst odnosi na učenike s teškoćama, a ne samo u razvoju) pruža edukacijsko-rehabilitacijsku, logopedsku i socijalnopedagošku podršku te provodi preventivne programe usmjerene na učenike s teškoćama (u razvoju-izbaciti u razvoju jer se preventivni programi odnose na sve učenike) na osnovi procijenjene razine i kvalitete funkcionalnih sposobnosti učenika.". Preglednije i jasnije bi bilo napisati što točno radi svaki od stručnih suradnika i koja je specifičnost njegove struke u radu s djecom s teškoćama. Prije taksativnog navođenja uloge stručnih suradnika bi valjalo napisati da su to zajedničke uloge stručnih suradnika. Na taj način će se jasnije odvojiti zajedničke i specifične uloge stručnih suradnika. Tome ide u prilog i sljedeća rečenica" Doprinos stručnih suradnika temelji se na zajedničkim i specifičnim stručnim kompetencijama stečenima tijekom inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja tijekom cjelokupnog radnog vijeka. " Redoslijed navođenja stručnih suradnika u tekstu: "Dodatnu podršku uključivanju učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces pružaju stručni suradnici škole: pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog." sukladno je našem realitetu i rezultatima istraživanja koje je pokazalo da je izrazito niska zastupljenost psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u osnovnoškolskom sustavu u RH. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Navedene uloge stručnih suradnika u školi obuhvaćaju sve stručne suradnike neovisno o njihovim specifičnim ulogama. Budući da sve škole nemaju zaposlene i sve navedene stručne suradnike ne smatramo potrebnim definirati specifične uloge stručnih suradnika. U Smjernicama je navedeno: “Stručni suradnik pruža stručnu podršku učenicima s teškoćama (u razvoju) sukladno stečenim kompetencijama završetkom formalnog obrazovanja na visokim učilištima te su njihove kompetencije sadržane u standardu zanimanja i standardu kvalifikacije kao i u studijskim programima visokih učilišta.”
165 Rajka Šore ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Pored učenika s teškoćama u razvoju, stručni suradnici psiholozi su aktivno uključeni u edukativno zbrinjavanje učenika s posebnim potrebama kao što su potencijalno daroviti i daroviti učenici. Među potencijalno darovitima, uočava se sve veći broj koji uz to manifestiraju specifične teškoće bilo na planu učenja ili pak na ponašajnom planu. Nužna je edukacija učitelja upravo za rad s ovako specifičnim profilom učenika. Manjak stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila je velik problem. Naime, logoped i/ili socijalni pedagog bi itekako dobrodošao kao dio tima. Unaprjeđenje rada knjižničara, dodatnu edukaciju za rad s učenicima specifičnih razvojnih obilježja smatram, također, neophodnom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
166 Tihana Spoljaric ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Podržavam Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Kao jedna od važnih uloga stručnih suradnika je i suradnja s roditeljima. Informiranje roditelja o napretku njihove djece te savjetovanje o različitim strategijama rada s djecom kod kuće važna je karika u napretku i ostvarivanju uspjeha učenika s teškoćama. Vrlo često podrška kod kuće izostaje te učenici ne ostvaruju napredak koji bi mogli jer sam rad u školi i individualan rad nisu dostatni ako nema kontinuiteta. Također smatram kako bi se trebalo zaposliti više stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, posebno edukacijskih rehabilitatora i logopeda. Sve je više djece s teškoćama te se jedna osoba ne može u dovoljnoj mjeri posvetiti svakom učeniku i odrađivati opseg posla koji je propisan. Ne treba ni spominjati kako brojne škole nemaju stručnog suradnika navedenog profila jer im Hrvatski pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja to ne omogućava s obzirom na ukupan broj učenika u školama, a s druge strane, škola ima pravo zaposliti stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila ako ima 15 do 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja. Budući da već imaju zaposlene stručne suradnike u skladu s ukupnim brojem učenika (pedagog ili psiholog, knjižničar), ministarstvo im to ne odobrava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
167 Mirjana Čubaković ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Poštovani, podržavam Nacrt Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Pozdravljam što su istim obuhvaćeni svi stručni suradnici. Školski knjižničari potpora su odgojno-obrazovnom procesu pa tako i obrazovno-odgojnoj inkluziji. Predlažem kontinuiranu edukaciju svih sudionika obuhvaćenih ovim Smjernicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
168 Snježana Šulentić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Broj učenika s teškoćama u razvoju u inkluzivnim uvjetima povećava se iz godine u godinu. Zapošljavanje stručnih suradnika edukacijsko rehabilitacijskog profila ne ide u skladu s brojem učenika. Ne primjenjuju se pedagoški standardi prilikom zapošljavanja te je stručnom suradniku vrlo teško kvalitetno i profesionalno zadovoljiti opseg poslova propisan kurikulumom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
169 Tatjana Antić Kivađ ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Poštovani, Podržavam izradu Smjernica za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Većina škola nema zadovoljavajuću kadrovsku strukturu odnosno ima manjak stručnih suradnika. U Smjernicama se navodi da dodatnu podršku uključivanju učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces pružaju stručni suradnici škole: pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog. Trebalo bi ispitati stanje na terenu i vidjeti koliko škola ima više od jednog stručnog suradnika. Naročito ispitati stanje u srednjim školama gdje osim pedagoga ili psihologa rijetko koja škola ima stručnog suradnika drugog profila. Jedan stručni suradnik ne može zadovoljiti potrebe velikog broja učenika s teškoćama odnosno pružiti kvalitetnu i pravovremenu podršku nastavnicima. Potrebno je specificirati uloge svakog stručnog suradnika i njihove odgovornosti. Nacrt navodi da doprinos stručnih suradnika temelji se na zajedničkim i specifičnim stručnim kompetencijama stečenima tijekom inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja tijekom cjelokupnog radnog vijeka. Podržava prijedlog ali je potrebna prilagodba programe na fakultetima potrebama struke. Također treba poraditi na kvalitetnoj edukaciji svih struktura u školi, ravnatelja, stručnih suradnika a posebno nastavnika. Nije dovoljno organizirati jedan skup na tu temu u godini, već redovna podrškom od strane viših savjetnika u AZOO i ASOO. Iz godine u godinu sve je više učenika s teškoćama. Prije su to najviše bili učenici s teškoćama u razvoju ali u posljednje vrijeme sve je više učenika s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, ali i učenika s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. Hrvatski pedagoški standard propisuje broj učenika u razredno odjelu ovisno o broju učenika s teškoćama. Isto se obavezno prati prilikom upisa učenika u prvi razred (govorim o srednjoj školi ) ali tijekom već prve godine se taj broj poveća novim zahtjevima za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja ili učenicima koji imaju utvrđen primjeren oblik školovanja a to nisu željeli istaći pri upisu. U jednom razrednom odjelu često je tri i više učenika s teškoćama te je u tim odjelima nastavniku teško organizirati nastavu, naročito ako nastavnik nije kvalitetno educiran i nema zadovoljavajuću podršku stručnog suradnika. LP Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
170 DUBRAVKA ROVIČANAC ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Dodatnu podršku uključivanju učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces pružaju stručni suradnici škole: pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i osobni asistent učenika s teškoćama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama usklađene su sa zakonskim i provedbenim dokumentima koji uređuju odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
171 Nataša Tomljanović ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi Mislim da bi u jednoj stavki trebalo obuhvatiti i rad s roditeljima (pružanje podrške, smjernice za rad s djecom...) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Suradnja s roditeljima/skrbnicima je definirana u navedenom dokumentu.
172 Udruga Dar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga ravnatelja Uvrstiti u tekst roditelje kao ravnopravnim pregovaračem Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Suradnja s roditeljima/skrbnicima je definirana u navedenom dokumentu.
173 Udruga Dar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učenika/vršnjaka u inkluzivnom razrednom odjelu Kazne za one učenike koji sa nepoštovanjem komuniciraju Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
174 TANJA SUDISKAS ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učenika/vršnjaka u inkluzivnom razrednom odjelu U rečenici : "Iako je vršnjačka podrška volonterska aktivnost, među učenicima bi ju trebalo učestalo poticati u svim školskim aktivnostima u cilju izgradnje društveno senzibilnih, tolerantnih i uključivih pojedinaca, a učenike/vršnjake dodatno educirati/senzibilizirati za njezinu primjenu." treba glasiti "Vršnjačku podršku bi trebalo učestalo poticati u svim školskim aktivnostima u cilju izgradnje društveno senzibilnih, tolerantnih i uključivih pojedinaca, a učenike/vršnjake dodatno educirati/senzibilizirati za njezinu primjenu.". Vršnjačka podrška kao aktivnost je vrsta aktivnosti koja spada u prevenciju i nejasna je u kombinaciji s ostatkom teksta. Navoditi da je volonterska je besmisleno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no ne slažemo se s njim. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
175 Aleksandra Krampač-Grljušić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Uloga učenika/vršnjaka u inkluzivnom razrednom odjelu Uloga učenika/vršnjaka u inkluzivnom razrednom odjelu je značajna, ali bez aktivne uloge učitelja i stručnih suradnika koji će pripremi vršnjake za prihvaćanje različitosti i usmijeravati tijekom školovanja ti potencijali neće biti iskorišteni. Mislim da je i ovdej važno naglasiti ulogu učitelja i stručnih suradnika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). U Smjernicama za rad s učenicima s teskocama naglašena je uloga učitelja i stručnih suradnika.
176 Klementina Đurić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima Poštovani, smatram da je edukacija roditelja o teškoćama i potrebama svoga djeteta prijeko potrebna. Svakako im treba osvijestiti njihova ne samo prava nego i obveze tijekom školovanja djeteta. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Suradnja s roditeljima/skrbnicima je definirana u navedenom dokumentu.
177 Zoran Ljubić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima -preliminarna edukacija roditelja o posebnostima poteškoće svog djeteta -stalna edukacija roditelja, posebno djece koja su s većim i/ili kombiniranim teškoćama, a koja su upisana u redovite razredne odjele u uvjetima inkluzije -interaktiva edukacija roditelja prema uputama stručne službe škole i vanjskih stručnih institucija -upućivanje roditelja i na traženje drugih/izdvojenih mišljenja o statusu i mogućnostima svog djeteta - Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Suradnja s roditeljima/skrbnicima je definirana u navedenom dokumentu.
178 Aleksandra Krampač-Grljušić ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima Mišljenja sam da je važno naglasiti i ulogu roditelja tipičnih vršnjaka. S njima surađujemo i njihova je uloga značajna u prihvaćanju različitosti. Edukacija i aktivna uloga svih roditelja je važna i treba biti naglašena. Roditelji trebaju biti osvješteni i informirani o dobrobiti inkluzivnog školovanja kako za učenike s teškoćama tako i za tipične vršnjake. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teskocama, no Smjernice su izrađene isključivo kao okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume.
179 Udruga Dar ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja Ucitelji i ostali odgojno-obrazovni djelatnici obavezno potrebuju unapredjenje vjestina i kompetencija za provodjenje svega navedenoga u nacrtu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
180 Tamara Dubrović ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja Ističem važnost Smjernica prilikom tranzicije učenika i podržavam taj prijedlog. Svjesni smo činjenica da se važne informacije o učeniku ne prenose ili se dostavljaju prekasno što predstavlja veliki problem učiteljima/nastavnicima, ali i samim učenicima tijekom prijelaza/školovanja. Često zbog toga dolazi do gubitka učenika u srednjim školama, ispisuju se, ne završavaju... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
181 MIRA RADOVIĆ ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja Poštovani, slažem se s predloženim promjenama. Potrebno je stvoriti zakonski okvir za pružanje relevantnih informacija o učeniku pri prijelazu u sljedeći stupanj obrazovanja. Ovako je i nama koji radimo s učenicima s teškoćama i toj djeci "ukradeno" vrijeme dok shvatimo o kakvim je teškoćama riječ i na njih adekvatno reagiramo. Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta s teškoćama ne uspije ih uvijek uočiti, a iz vrtića nema nikakvih informacija. Problem predstavlja i formiranje odjela s učenicima s teškoćama. Ako je u odjelu više neprepoznatih učenika, on takav ostaje s maksimalnim brojem učenika kao da i nema učenika s teškoćama i učitelju je jako teško raditi u tim uvjetima. Razredni odjeli s učenicima s teškoćama u startu bi trebali biti s manjim brojem učenika i odmah imati asistenta ako je potreban. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
182 DUBRAVKA ROVIČANAC ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja Poštovani, upoznata sam s primjerom slabovidnog učenika kojem su pri prijelazu u srednju školu neki profesori branili uporabu aparata za Braillovo pisanje jer "stvara buku". Smatram da bi trebalo formirati posebno tijelo pri MZOS-u koje bi pratilo prijelaz učenika s teškoćama u srednoškolsko obrazovanje, kojem bi se roditelji/učenik mogli javiti ako škola ne pruža učeniku što mu je dužna pružiti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju. Traženo nije predmet ovih Smjernica. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
183 VANJA MARKOVIĆ ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I VRSTE PODRŠKE, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja Snažno podržavam Smjernice u dijelu pripreme i podrške prilikom tranzicije učenika, posebno u dijelu koji se dodiruje prijenosa informacija. Veliku štetu pravima učenika čine, u postojećem sustavu, pojedinci koji pod krinkom "zaštite prava" učenika taje informacije o njegovim jakim i slabim stranama te potrebama i specifičnostima što dovodi do toga da nakon svake tranzicije stručnjaci u neposrednom radu moraju iznova otkrivati osobitosti djeteta zbog čega potrebna podrška izostaje ili kasni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
184 Goran Ilić RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 4. Razvojne osobitosti učenika s razvojnim teškoćama učenja Svakako sam uvjeren da razvojne osobitosti nisu dovoljno diferencirane jer postoji puno osobitosti i često se učenici "trpaju u isti koš" iako postoje značajne razlike između pojedinih skupina (čak i sa istim definicijama poremećaja ili posebnih potreba) kada govorimo o razvojnim osobitostima. To se onda, naravno, reflektira na nastavne programe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Odgovornost je svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa postupanje u najboljem interesu učenika te sukladno njegovim sposobnostima I mogućnostima.
185 VANJA MARKOVIĆ RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 4. Razvojne osobitosti učenika s razvojnim teškoćama učenja Podržavam, no potrebno je u tom smislu izmijeniti i Orijentacijsku listu vrsta teškoća Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Postojeća Orijentacijska lista vrsta teškoća sadrži razvojne teškoće učenja u točci 3.2.6.
186 VANJA MARKOVIĆ RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 6. Razvojne osobitosti učenika s intelektualnim teškoćama Smatram da bi bilo korisno dodatno razraditi ovu vrlo heterogenu skupinu učenika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Prijedlog ne prihvaćamo budući da postoji brojna stručna literatura koja detaljnije opisuje osobe s intelektualnim teskocama.
187 Udruga Dar RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 7. Razvojne osobitosti učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) Daroviti sa poteškoćom, nedovoljno se posvećuje pažnje tim učenicima u školi, rijetki nastavnici prepoznaju talente Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Odgovornost je svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa postupanje u najboljem interesu učenika te sukladno njegovim sposobnostima I mogućnostima.
188 Sebastijan Havrlišan RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 7. Razvojne osobitosti učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) Nadalje u tekstu navedene su neke od strategija koje učitelji i nastavnici mogu koristiti u svom radu i koje uvelike mogu pomoći djetetu adekvatno sudjelovanje u školskim aktivnostima. Postojeći tekst se ne dotiče navedenih tema. ADHD - poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje Komunikacija s djetetom: 1. Često pružajte povratne informacije i usmjerite pažnju na pozitivno ponašanje. 2. Obratite pozornost na emocionalno stanje djeteta, s obzirom da djeca s ADHD-om često imaju nisko samopoštovanje ili poteškoće u regulaciji osjećaja. 3. Upozorite dijete prije prijelaza i promjena u rutini. 4. Djeca s ADHD-om mogu biti duboko zaokupljena aktivnostima koje ih zanimaju (hiper-fokus) i vrlo vjerojatno će im trebati dodatna pomoć u usmjeravanju njihove pažnje. U učionici: 1. Jasno odredite zadatke - provjerite kod učenika je li razumije što treba učiniti. 2. Pružite djetetu mogućnost da se izjasni na način koji njemu najbolje odgovara (na primjer, neka učenik bira između pisanog eseja, usmenog odgovaranja, internetskog kviza ili praktičnog projekta) 3. Pripazite da zadaci nisu dugi i da se ne ponavljaju. Kraći zadaci pružaju mali izazov bez pretjeranog rada. 4. Dopustite pauzu djetetu - za djecu s ADHD-om usmjeravanje pažnje pruža dodatni napor i može biti vrlo zamorno. 5. Osigurajte vrijeme za kretanje i vježbanje (npr. kada je mali odmor dopustite djetetu da otrči krug oko škole ili u školskom dvorištu). 6. Smanjite distraktore u učionici (npr. uklonite crteže sa zidova i smjestite dijete u prvu klupu da što manje bude ometen s ponašanjem druge djece tijekom nastave, osigurati (koliko je to moguće) što manje pozadinske buke u učionici). 7. Omogućite djetetu sjedenje na pilates lopti ili na balansnom jastuku, korištenje loptica za stiskanje (tzv. antistress loptice), a može se zavezati i gumena traka oko stolice koju dijete tijekom nastave može pritiskati nogom. Na ove načine se djetetu mogu pružiti proprioceptivni podražaji koje često potražuju te će dijete imati više usmjerenu pažnju na nastavni program. 8. Tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture omogućite djetetu da Vam pomaže u pripremi i pospremi dvorane i rekvizita. Uz pružanje proprioceptivnih podražaja, pridaje im se osjećaj odgovornosti i važnosti. 9. Ako je dijete većeg uzrasta, možete ga i sami pitati što ga sve ometa tijekom nastave. 10. Redovito komunicirajte s roditeljima i uključite školskog psihologa u radu. *korišteni izvor: https://www.cdc.gov/ncbddd/adhd/school-success.html Leona Voš, bacc.therap.occup. Certificirani Ayres senzorno integracijski terapeut ASI® Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Prijedlog ne prihvaćamo budući da postoji brojna stručna literatura koja detaljnije opisuje traženo. Smjernice su dokument koji sadrži upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
189 Sebastijan Havrlišan RAZVOJNE OSOBITOSTI UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 9. Razvojne osobitosti učenika s poremećajem iz spektra autizma Nadalje u tekstu navedene su neke od strategija koje učitelji i nastavnici mogu koristiti u svom radu i koje uvelike mogu pomoći djetetu adekvatno sudjelovanje u školskim aktivnostima. Postojeći tekst se ne dotiče navedenih tema. Aspergerov sindrom (AS) – poremećaj iz spektra autizma 1. Rutine u učionici moraju biti jasne i dosljedne. Osigurajte djetetu dodatne smjernice i napomene kada planirate promijeniti raspored i rutinu. 2. Ne pretpostavljajte da Vas dijete ne sluša ili ne obraća pažnju ako ono izbjegava kontakt očima. Djeca s AS-om često se lakše koncentriraju kada ne uspostavljaju kontakt očima i ako ih prisiljavate da Vas pogledaju u oči, to im zapravo može otkloniti koncentraciju. 3. Razvijte raspored s djetetom kako biste pratili domaću zadaću i ostale zadatke jer mnoga djeca s AS-om imaju teškoća s organizacijom. Može biti korisno da svaki put nakon nastave provjerite je li dijete zabilježilo domaću zadaću ili možete svaki tjedan zadužiti drugo dijete da djetetu zabilježi što je za zadaću. 4. Budite konkretni i jasni kada dajete uputu djetetu (npr. "Idi i stani kraj vrata dok ne odemo" umjesto "Idi tamo"). Ne služite se analogijama, idiomima, metaforama i sarkazmom. 5. Razgovarajte s ostalim učenicima o izazovima koju imaju mnogi ili većina učenika te da su ti izazovi drugačiji za neke ljude. Recite drugoj djeci o djeci s teškoćama AS-a i o teškoćama s čitanjem socijalnih situacija, ali bez znanja djeteta i nikako ne ispred djeteta. Ako je moguće, pronađite par empatičnih učenika koji će biti "prijatelji" s djetetom (isto ne ispred djeteta). 6. Dodijelite grupe unaprijed, umjesto da dijete bira kada se radi u parovima, skupinama ili u timu. To će smanjiti mogućnost da dijete bude izostavljeno iz društva. 7. Koristite vizualne rasporede. To može uključivati rasporede sa slikama, grafikone i plakate. Tijekom sata glazbenog omogućite djetetu korištenje slušalica protiv buke, jer su često auditivno preosjetljivi. 8. Utvrdite sigurno mjesto na koje dijete može otići da se smiri ako postane prestimulirano. Pretjerana stimulacija često se može očitovati u ljutitom ili naglom ponašanju. Tada je najbolje pričekati dok se dijete ne smiri i razgovarati s njim o situaciji. 9. Djeca s Aspergerovim sindromom imaju tendenciju ponavljanja iste tvrdnje ili pitanja iznova i iznova. Izbjegavajte ponavljanje istog odgovora iznova, podizanje glasa i isticanja da se pitanje ponavlja. Radije pokušajte preusmjeriti dijete ili pronađite alternativni način odgovora. 10. Djeca s AS su često taktilno preosjetljiva te je važno imati na umu da im često smeta dodir drugih ljudi. Omogućite djetetu nešto raniji odlazak na užinu i odlazak kući nakon nastave kako bi se izbjeglo nepotrebno sudaranje s drugim vršnjacima na hodniku, a koje može biti prestimulirajuće za dijete. 11. Dopustite djetetu da se kreativno izrazi ili predstavi svoj interes. To im je izrazito važno te na taj način će se djetetu pružati osjećaj važnosti, ali i pomoći u razvijanju pozitivne slike o sebi. 12. Imajte razumijevanja ako dijete s AS-om kaže nešto povrijedljivo ili uvredljivo. Velike su šanse da se tako izrazilo zbog nerazumijevanja društvenih normi. Objasnite im zašto je to ponašanje ili riječ nepoželjna. 13. Redovito komunicirajte s roditeljima i uključite školskog psihologa u radu. *korišteni izvor: https://www.education.udel.edu/wp-content/uploads/2013/01/AspergerSyndrome1.pdf Leona Voš, bacc.therap.occup. Certificirani Ayres senzorno integracijski terapeut ASI® Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Prijedlog ne prihvaćamo budući da postoji brojna stručna literatura koja detaljnije opisuje traženo. Smjernice su dokument koji sadrži upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
190 Ana Lučić Runko SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU "...Za učenike s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima kao i za učenike s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima ne određuje se , rješenjem o primjerenom programu/kurikulumu obrazovanja , primjeren program/kurikulum obrazovanja i oblik školovanja te primjeren oblik pomoći tijekom školovanja već je škola dužna osigurati primjenu individualiziranog pristupa..." Svakako pozdravljam smjer i nužnost individualizacije pristupa bez Rješenja o primjerenom obliku školovanja zbog izbjegavanja dugotrajnih procesa, te autonomije stručnjaka unutar škole, no jako je važno onda precizno definirati postupak takve individualizacije i izbjeći proizvoljna tumačenja i izbjegavanje same individualizacije zbog raznih okolnosti. Nadalje, ukoliko ovoj skupini učenika nije potrebno Rješenje, a stručni suradnici ER profila, naročito socijalni pedagozi i logopedi, se zapošljavaju na temelju broja učenika s Rješenjem potrebno je ili prilagoditi postojeće zakone i propise nadređene Smjernicama ili postoji rizik za samovoljno tumačenje pojedine škole o potrebi zapošljavanja određenih stručnih suradnika čije je područje rada manje poznato ili za nedostatak podloge za traženje zapošljavanja od strane nadležnog ministarstva. U slučaju potrebe rada sa učenicima s problemima u ponašanju, tko će donijeti zaključak o potrebi zapošljavanja/angažiranja socijalnog pedagoga i na temelju čega, na koji opseg radnog vremena? Dijelovi Smjernica, nisu usklađeni sa Orijentacijskom listom vrsta teškoća iz Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sastavni dio Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju je Orijentacijska lista vrsta teškoća (tako je propisano Zakonom, a ne Orijentacijska lista vrsta teškoća u razvoju), a Pravilnik definira primjerene programe i oblike školovanja učenika s teškoćama u razvoju. Teškoće u razvoju su definirane u Smjernicama i obuhvaćaju u tekstu navedene teškoće, dok Orijentacijska lista vrsta teškoća obuhvaća sve teškoće prema MKB-10. Učenici s oštećenjem mentalnog zdravlja nisu učenici s teškoćama u razvoju već učenici s teškoćama sukladno članku 65. stavku 1. alineji 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
191 TANJA SUDISKAS SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU „Za učenike s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima kao i za učenike s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima ne određuje se , rješenjem o primjerenom programu/kurikulumu obrazovanja , primjeren program/kurikulum obrazovanja i oblik školovanja te primjeren oblik pomoći tijekom školovanja već je škola dužna osigurati primjenu individualiziranog pristupa učitelja/nastavnika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Individualizirani pristup u nastavi primjenjuje se tijekom cijele školske godine....Postupci individualizacije i prilagodbe aktivnosti mogu biti povremeni, privremeni ili trajni, sve dok postoji učenikova potreba za njima.". Izrazito je važno osigurati individualizirani pristup u nastavi za učenike s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima jer dodatna podrška omogućava napredovanje sukladno mogućnostima i interesima, zadovoljstvo učenika u školi unatoč prisutnim rizičnim čimbenicima na razini osobe i okoline. odlično da je to i napisano u ovom dokumentu. Potrebno je precizno definirati postupak individualizacije i izbjeći proizvoljna tumačenja. Stručni suradnici ER profila se zapošljavaju na temelju broja učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja pa je potrebno prilagoditi postojeće zakone i propise nadređene Smjernicama ili postoji rizik za samovoljno tumačenje pojedine škole o potrebi zapošljavanja određenih stručnih suradnika čije je područje rada manje poznato ili za nedostatak podloge za traženje zapošljavanja od strane nadležnog ministarstva. U slučaju potrebe rada sa učenicima s problemima u ponašanju, tko će donijeti zaključak o potrebi zapošljavanja/angažiranja socijalnog pedagoga i na temelju čega, na koji opseg radnog vremena? Dijelovi Smjernica koji se odnose na razvojne osobitosti učenika s teškoćama u razvoju nisu usklađeni sa Orijentacijskom listom vrsta teškoća iz Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju). Sastavni dio Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju je Orijentacijska lista vrsta teškoća (tako je propisano Zakonom, a ne Orijentacijska lista vrsta teškoća u razvoju), a Pravilnik definira primjerene programe i oblike školovanja učenika s teškoćama u razvoju. Teškoće u razvoju su definirane u Smjernicama i obuhvaćaju u tekstu navedene teškoće, dok Orijentacijska lista vrsta teškoća obuhvaća sve teškoće prema MKB-10. Učenici s oštećenjem mentalnog zdravlja nisu učenici s teškoćama u razvoju već učenici s teškoćama sukladno članku 65. stavku 1. alineji 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
192 IVANA KUJUNDŽIĆ SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Potrebno je preciznije navesti do kada točno dati roditelju na uvid IK te navesti tko je taj tko ga daje ( prijedlog do 1.studenoga ). Naime, često se razrednici/nastavnici ograđuju od tog dijela i sve prepuštaju stručnim suradnicima koji rade i na više škola. Kada roditelj ima upit na kojega samo nastavnik može dati odgovor onda opet tražimo njega i tako se to zna otegnuti u nedogled. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teskocama ne mogu propisivati rokove. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
193 Udruga roditelja djece s posebnim potrebama ''Put u život'' SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U ovom dijelu izostavljena su dva primjerena programa oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju: - posebni program uz individualizirane postupke i - posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke . Zašto ? Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
194 Tihana Spoljaric SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Smatram kako bi trebalo precizirati datumom ili mjesecom do kada je škola dužna roditeljima dati na uvid individualizirani kurikulum. Treba precizirati što znači prva polovica obrazovnog razdoblja, do prve polovice prvog polugodišta, do kraja listopada.... Također ne bi bilo loše navesti kako roditelji svojim potpisom potvrđuju da su upoznati s individualiziranim kurikulumom kako bi se jasno naznačilo da je to nešto što se mora obaviti. Na taj način pred zakonom bismo zaštitili učitelje, stručne suradnike i ravnatelje. Ponekad se događa da učitelji napišu IK pa ako roditelj traži na uvid, traži, ako ne, ne... Većina roditelja ne traži IK na uvid, ali uvijek postoji onaj jedan koji zna sve zakone i pravilnike te zbog jednog takvog propusta može nekome zagorčati život. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teskocama ne mogu propisivati rokove. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
195 ROBERT CIMPERMAN SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Neprecizno je određeno vrijeme kad je škola dužna dati na uvid roditelju IK (OK): "dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice obrazovnog razdoblja." Već sada pojedine škole tumače termin na način da su dužni dati na uvid do kraja polugodišta, formulacija u Smjernicama još će povećati nedoumice. Pravilnik je jasniji te kaže:"dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice polugodišta." - Preedlažem promjenu teksta u: " ... dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika u razdoblju od početka nastavne godine do kraja prve polovice prvog polugodišta." Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem prijedlogu.
196 VANJA MARKOVIĆ SMJERNICE ZA RAD, VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Žao mi je što u detaljnijoj razradi nisu obuhvaćena i preostala dva primjerena programa namijenjena učenicima s teškoćama u razvoju. Mislim da bi bilo vrlo značajno ovim Smjernicama obuhvatiti opise svih primjernih programa kako bi šira stručna javnost dobila konkretan uvid u njihovu bit. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju, no Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Također, sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom. Primjeri individualiziranih kurikuluma su primjeri i učitelj/nastavnik ima mogućnost kreiranja individualiziranih kurikuluma sukladno svojim potrebama. Nadalje, određivanje primjerenih programa osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja definirano je zakonskim i provedbenim propisima, a imenovana stručna povjerenstva škola i upravnih odjela odgovorna su za predložen primjeren program učeniku s teškoćama u razvoju.
197 IVANA KUJUNDŽIĆ VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Određivanje primjerenog programa/kurikuluma obrazovanja "U donošenju odluke o pokretanju postupka promjene programa/kurikuluma i oblika školovanja sudjeluju i roditelji/skrbnici učenika s teškoćama u razvoju." - lijepo je i nužno da roditelji sudjeluju, ali konačna odluka bi trebala biti na Povjerenstvu ( koje treba sve uraditi da pokaže i dokaže roditelju da njegovo dijete treba pomoć i da na tu pomoć ima pravo ). Naime, čest je slučaj da bez obzira na sve razgovore, dogovore i sl. roditelj ne pristaje na prijedlog primjerenog programa i onda to sve pada u vodu. Žalbe, tužbe, inat roditelja traju u nedogled, u međuvremenu dijete završi taj razred ( jer nema smisla učenika kažnjavati ) i onda roditelj likuje kako je bio u pravu i kako njegovo dijete može jer eto, ima samo dvije negativne koje će na kraju produžne ispraviti. Naravno, ovdje govorim o manjem broju roditelja, ali čija djeca imaju velike teškoće. Prijavljujemo CZSS...držimo se pravila, no čini mi se da je dobrobit djeteta samo parola. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Sve navedeno u Vašem komentaru propisano je postojećim pravilnicima (navedenim u Smjernicama) te protokolima postupanja. Smjernice sadrže upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
198 Goran Ilić VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Određivanje primjerenog programa/kurikuluma obrazovanja Mislim da je nedostatak podučavanja engleskog jezika veliki nedostatak u osnovnoškolskom sustavu. Naime u školi koju pohađa moj sin onemogućeno mu je pohađanje engleskog iako on pokazuje zanimanje što smo ustanovili putem privatnog podučavanja. Također, postoji određeni broj djece koja su zakinuta istom nemogućnosti učenja stranog jezika, što znam jer sam član udruge DAR iz Osijeka, a svakako imaju talent i interes za učenje. Osim toga engleski je nužan u komunikaciji sa elektroničkim uređajima što koristi najveći dio djece, čak i ona potpuno neverbalna. Zbog svega rečenog mislim da bi osnove engleskog trebalo uvesti kao obavezu u osnovnoškolski sustav osim za učenike koji zaista nisu u stanju pratiti niti minimun nastave zbog ograničenja fizičke ili psihičke prirode. Ovo bi trebalo dodati kurikulu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Prijedlog ne prihvaćamo budući da traženo nije predmet ovog dokumenta. Smjernice su dokument koji sadrži upute i preporuke te dodatna pojašnjenja u svrhu osiguravanja uvjeta za inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama (u razvoju).
199 MIRA RADOVIĆ VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Određivanje primjerenog programa/kurikuluma obrazovanja Poštovani, ne slažem se s dijelom članka 7. u kojem piše da roditelji daju svoju suglasnost. Smatram da roditelja treba upoznati s rezultatima praćenja, ali da sručnjaci trebaju odlučiti o primjerenom obliku školovanja jer roditelji nisu kompetentni i predloženi oblik školovanja ne bi trebao biti stvar odluke roditelja. Čest je slučaj da se roditelji ne slože s preporukom i sve pada u vodu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Predloženo je propisano Pravilnikom o postupcima utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava.
200 Marjana Goričanac VRSTE PRIMJERENIH PROGRAMA/KURIKULUMA I OBLIKA ŠKOLOVANJA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Određivanje primjerenog programa/kurikuluma obrazovanja Komentar se odnosi na dio o pružanju odgovarajuće odgojno-obrazovne podrške čim se uoče odstupanja - smatram da je potrebno naglasiti kako takvo pružanje podrške treba biti zabilježeno u Imeniku e-Dnevnika, kako bi svima bilo jasno da je određenja ocjena moguće viša kao rezultat takve podrške. Događa se da učitelji krenu primjenjivati smanjivanje opsega sadržaja prije nego je postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja dovršen pa roditelji, ponukani boljim ocjenama, traže obustavu postupka; ne budu suglasni s predloženim programom školovanja i/ili se žale na odluku stručnog povjerenstva Upravnog odjela. Budući da drugostupanjsko tijelo gotovo bez iznimke odlučuje u korist roditelja, takav učenik s povećanim obrazovnim zahtjevima i njemu neprimjerenim programom postaje sve nesretniji i ponekad razvije sekundarne dijagnoze iz domene duševnih oboljenja. Dakle, sasvim je ljudski i razumno htjeti pomoći učeniku koji se svakodnevno bori sa svojom teškoćom, ali moramo razmišljati što je dugoročno za njega bolje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Predloženo je propisano Pravilnikom o postupcima utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava.
201 Goran Ilić SMJERNICE ZA RAD, INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA S OSVRTOM NA SPOSOBNOSTI UČENIKA Prilagodbe ovdje navedene (6) kojima se ostvaruju postupci individualizacije, morale bi biti jedinstvene tj bolje rečeno standardizirane za Republiku Hrvatsku. Napr primjereni prostorni uvjeti bi trebalo značiti točan broj kvadrata , učila, stolova, stolica itd, po svakom učeniku koji je u sustavu individualiziranog programa učenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Standardi su propisani Državnim pedagoškim standardima.
202 TANJA SUDISKAS INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA S OSVRTOM NA SPOSOBNOSTI UČENIKA, 4.Načini vrednovanja razine ostvarenosti gradiva Podržavam naglasak stavljen i na formativno vrednovanje, te sumativno na način: "Uvažavajući specifičnosti funkcioniranja učenika s teškoćama u razvoju, individualizirani postupci se primjenjuju i u kontekstu provođenja formativnog (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje) i sumativnog (vrednovanje naučenoga) vrednovanja." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
203 Tamara Marcinjaš INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA S OSVRTOM NA SPOSOBNOSTI UČENIKA, 5.Osiguravanje primjerenih prostornih uvjeta Poštovani, ove smjernice uvelike će pomoći učiteljima u radu s učenicima s teškoćama. Mišljenja sam kako bi teškoće kod djece trebalo prepoznavati i identificirati već u predškolskoj dobi te, gdje je to god moguće, ishoditi rješenje za dijete prije polaska u školu kako bi djeca s teškoćama imala adekvatnu pomoć već od samog početka školovanja. Nažalost, u praksi se na rješenje stručnog povjerenstva čeka predugo jer nemamo dovoljno zaposlenih stručnjaka (logopeda, psihologa). Također smatram kako bi u Postupcima individualizacije u pisanoj provjeri znanja trebalo ispred "... davanje usmene upute za rješavanje pisanog zadatka..." stajati "čitanje pisanog zadatka učeniku i davanje uputa za rješavanje istog...". Lijep pozdrav, Tamara Marcinjaš Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Predloženo je propisano Pravilnikom o postupcima utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava.
204 Goran Ilić INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA S OSVRTOM NA SPOSOBNOSTI UČENIKA, Sposobnost slušanja Kod ovih postupaka individualizacije koje je moguće koristiti u poučavanju učenika koji pored senzornih teškoća imaju i druge teškoće u razvoju valja naglasiti da svi navedeni postupci imaju jednaku "težinu" u programu poput samog sadržaja, imajući na umu ograničenu mogućnost učenja te nasušnu potrebu za alternativnim kanalima komunikacije djece sa poremećajima iz autističnog spektra. Možda bi taj naglasak trebalo dodatno dati u zakonu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
205 Tamara Sapanjoš SMJERNICE ZA RAD, PRILAGODBA RAZINE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA I SADRŽAJA POUČAVANJA Poštovani, u potpunosti podupirem sve oblike prilagodbe i potpore učenicima s teškoćama i trudim se odraditi iste na što bolji način. Radim u trogodišnjoj strukovnoj školi gdje ima veliki broj učenika s poteškoćama. Prema prilagođenom programu, gotovo svi završe srednju školu. Neki od njih odlično savladaju prilagođeni program. Problem nastane kada napuste sustav obrazovanja. Naime, nekad je na poleđini svjedodžbe pisalo da je učenik završio školu po prilagođenom programu. Već dugi niz godina isto više ne piše. Ocjene u njihovoj svjedodžbi su često puta više nego kod učenika koji su završili redovni program pa imaju prednost pri zapošljavanju. Nakon zapošljavanja, poslodavac uoči da učenikovo znanje i vještine nije sukladno ocjenama u svjedodžbi. Tada zove nas-školu i pita tko je izdao (ili potpisao) svjedodžbu sa visokim ocjenama za učenika koji nema znanja, vještine i kompetencije ni približne navedenim ocjenama. Mi smo u školi nagrađivali trud i rad učenika s teškoćama i motivirali ga da učini koliko može. Realno poslovno okruženje traži nešto drugo.... Moje pitanje je (znam da nije neposredno vezano uz ovo e-savjetovanje): Može li se ponovno uvesti praksa navođenja na svjedodžbama odnosno svjedodžbi o završnom ispitu da je učenik završio školu prilagođenim programom ili po individualiziranom pristupu. Hvala unaprijed na odgovoru. Lijepi pozdrav, Tamara Sapanjoš Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Sadržaj svjedodžbe nije predmet Smjernica budući da je propisan provedbenim dokumentom.
206 Marić Snježana SMJERNICE ZA RAD, PRILAGODBA RAZINE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA I SADRŽAJA POUČAVANJA Poštovani. papira i dokumenata o inkluziji imamo i za izvoz. Osobno , umorna sam od papira, jer u praksi inkluzija NE POSTOJI. . Pa kad već tiskamo i izdajemo silne dokumente, jedino što bih voljela vidjeti jest KAKO ĆEMO PROVJERITI PRIMJENJUJU LI SE svi ti silni dokumenti. A svjedok sam tome da takav mehanizam ne postoji. Inkluzija nije papir, niti rješenje o prilagodbi programa. Najviše se ježim od INDIVIDUALIZIRANOG PRISTUPA. Znate zašto? Zato što je svaki učenik individua, pa se inkluzivnost između ostalog valjda odnosi i na to da SVAKOM učeniku pristupamo upravo tako-individualizirano. koji je to onda individualizirani pristup? Inkluzija se mora dogoditi u mentalnom sklopu, a ona se nažalost sporo događa, jer kompetencije za rad s djecom mjerimo papirima i dokumentima, umjesto razinom socijalne i emotivne inteligencije. Kad bi to bio kriterij za ulaz u sustav odgoja i obrazovanja, e onda sigurno ni inkluzija ne bi bila samo "papirnata" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Odgovornost je svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa postupanje u najboljem interesu učenika te sukladno njegovim sposobnostima I mogućnostima.
207 IVANA KUJUNDŽIĆ KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? Gdje su ostali programi? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.
208 Udruga roditelja djece s posebnim potrebama ''Put u život'' KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? Što je sa učenicima koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke ili posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke? Smatramo da je izrada kvalitetnog individualiziranog kurikuluma barem jednako važna kao i za učenike koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke i redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.
209 Sanja Majkić KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? Poštovani, iako se u Smjernicama nabrajaju 4 vrste programa za učenike s teškoćama, planiranje i izrada IK usmjerena je samo na učenike koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke i redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Znači li to da se IK ne izrađuje za učenike koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke u OŠ i SŠ, i/ili po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke? Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.
210 Udruga Dar Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 1. korak: POČETNA PROCJENA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA Predlazemo i evaluaciju/nacrt prijedloga individualiziranog kurikuluma i konacnih rezultata na kraju skolske godine. Potrebno je izraditi plan i provedbu evaluacije kako bi sa svakom nadolazecom skolskom godinom ‘napredovali’ i ucenici i ucitelji Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Traženo nije predmet ovog dokumenta.
211 Jasminka Viljevac PRILAGODBE VREDNOVANJA OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Koja je svrha vrednovanja? Vrednovanje učenika s teškoćama, bez obzira koji oblik vrednovanja se provodi, trebalo bi biti poticajno za učenika. Učenici bi se trebali uglavnom vrednovati formativno, a sumativno vrednovanje trebalo bi biti krajnje poticajno jer se takvi učenici ionako u srednje škole upisuju s posebnih lista. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
212 IVANA KUJUNDŽIĆ SMJERNICE ZA RAD, PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK) Skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Treba ju proširiti na pet stupnjeva kao što predlažu kolege u komentarima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Predloženi obrasci i primjeri individualiziranih kurikuluma su prijedlozi te nema zapreka da učitelji i nastavnici predloženo dopunjuju ili usklađuju prema svojim potrebama.
213 Sindikat hrvatskih učitelja SMJERNICE ZA RAD, PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK) Primjeri individualiziranih kurikuluma, Tablica 1. Obrazac individualiziranog kurikuluma – stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda – skala vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) nedostatna je za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Predloženi obrasci i primjeri individualiziranih kurikuluma su prijedlozi te nema zapreka da učitelji i nastavnici predloženo dopunjuju ili usklađuju prema svojim potrebama.
214 Udruga roditelja djece s posebnim potrebama ''Put u život'' SMJERNICE ZA RAD, PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK) Navedeni su primjeri individualiziranih kurikuluma za učenike koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke i redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Bilo bi izuzetno vrijedno da su u Smjernice uključeni i učenici koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke ili posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke, jer bi tada u ovom dijelu Smjernica mogli vidjeti i primjere njihovih individualiziranih kurikuluma. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Smjernice nisu okvir za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa učenika s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama iz razloga što s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju odgojno-obrazovni rad provode stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji kroz inicijalno, formalno, obrazovanje stječu kompetencije za samostalan rad s učenicima s višestrukim i utjecajnim teškoćama u razvoju i provedbu posebnih programa. Stoga smatramo nepotrebnim u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama, koje su namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume, navoditi i detaljno obrazlagati posebne programe. Planiranje, realizacija i vrednovanje posebnih odgojno-obrazovnih programa nije sadržaj ovih Smjernica za rad s učenicima s teškoćama.
215 Marijana Marić SMJERNICE ZA RAD, PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK) Skalu vrednovanja od samo tri stupnja (potpuno, djelomično, nepotpuno) smatram nedostatnom za utvrđivanje razine ostvarenosti ishoda. Također, izraz „nepotpuno“ ovdje znači da ishod uopće nije ostvaren, iako sam po sebi nema takvo značenje. Primjerenije bi bilo koristiti pet stupnjeva: u potpunosti, većim dijelom, djelomično, manjim dijelom, nije ostvareno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama okvir su za planiranje, realizaciju i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa učenika s teškoćama namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola koje provode redovite nastavne programe/kurikulume. Predloženi obrasci i primjeri individualiziranih kurikuluma su prijedlozi te nema zapreka da učitelji i nastavnici predloženo dopunjuju ili usklađuju prema svojim potrebama.
216 DUBRAVKA ROVIČANAC SMJERNICE ZA RAD, PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK) Odlično je što ćemo napokon imati ujednačene i od struke predložene primjere individualiziranih kurikuluma. To znatno olakšava planiranje učitelju, a također i praćenje rada roditeljima i asistentu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem pozitivnom očitovanju vezano uz Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.
217 MIROSLAV MILJKOVIĆ SMJERNICE ZA RAD, POJMOVNIK Poštovani, pozdravljam donošenje Smjernica za rad s učenicima s teškoćama. Znam da ovakva vrsta dokumenta ne može odgovoriti na sva pitanja i nedoumice koje se u praksi pojave, no ipak ću otvoriti nekoliko njih. Čini mi se važnim u ovakvom dokumentu dodatno specificirati uloge različitih stručnih suradnika jer se, kada dođe do nezadovoljstva roditelja i posljedično nadzora, iste aktivnosti i s istim učinkom očekuju od u školi raspoloživih stručnih suradnika. No, očekivanja od pedagoga, psihologa, socijalnog pedagoga, logopeda ili edukatora rehabilitatora moraju biti posve različita, u skladu s njihovom primarnom vokacijom. Iako je kontinuirano stručno usavršavanje od iznimne važnosti, ideja da će ono kompenzirati ove razlike jednostavno nije realna jer dokida struku i banalizira stručnost. Može li se ovdje naglasiti i uloga razrednika u sustavu podrške djeci s teškoćama? On je osoba koja je više od samog predmetnog učitelja, a važnost ovoga raste već u prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu kao i iz osnovne u srednju školu. Razrednik je spona nastavnika i stručnih suradnika s roditeljima, djeteta sa stručnim suradnicima na koncu i djeteta s teškoćama s ostalim učenicima. Držim da se kod redovnog upisa djece s teškoćama u srednju školu treba dodatno potruditi naći rješenja koja, naravno, neće zakidati takvu djecu, ali ni stavljati nastavnike, stručne suradnike i škole u ponekad neizdrživu situaciju. Naime, dok pedagoški standard (i procedura elektronskih upisa u srednju školu) definira da je maksimalan broj djece s teškoćama po razrednom odjelu tri, kombinacijom s redovnim upisom takve djece u velikom broju trogodišnjih strukovnih programa ima više. Ponekad oni znaju činiti i polovinu razrednog odjela gdje se broj učenika morao umanjiti na dvadeset. Naravno, nitko ne smije ignorirati činjenicu da dijete ima rješenje o primjerenom obliku školovanja, ali se ne smiju niti ignorirati mogućnosti da svako od te djece dobije odgovarajuću podršku. Je li to moguće kada od dvadesetoro djece desetak ima rješenje? Nažalost nije, a time su upravo ta djeca najviše zakinuta. Iznimno bi bilo važno imati na umu da sve srednje škole ne mogu na identičan način odgovarati potrebama djece s teškoćama jer su među njima razlike ponekad ogromne. Škola koja izvodi samo gimnazijski program vjerojatno neće imati više od jednog djeteta po razrednom odjelu i to na razini individualizacije redovnog programa primjenom različitih nastavnih metoda i oblika rada. Na drugome kraju spektra su srednje škole koje izvode isključivo obrtničke i ostale programe u trajanju tri godine – u takvim školama broj djece s teškoćama može doći i do desetak po razrednom odjelu od čega je većini uz individualizaciju metoda potrebna i prilagodba sadržaja. Stoga je, iz aspekta predmetnih nastavnika, razrednika i stručnih suradnika, ključno staviti u međuodnos ukupan broj učenika škole s ukupnim brojem djece s rješenjima o primjerenom obliku školovanja. Tek se onda može početi govoriti o adekvatnoj podršci svakom djetetu, a ta bi podrška svakako zahtijevala ekipiranje stručne službe škole ne samo u skladu s pedagoškim standardom već i s konkretnim potrebama upisane djece. To može (i moralo bi) značiti i određenu fleksibilnost u smislu da škola može privremeno (dok traju potrebe) angažirati i vanjskog stručnog suradnika željenog profila nekim oblikom ugovornog odnosa kako bi se osigurala odgovarajuća kontinuirana podrška djeci u školi. Na koncu, želio bih naglasiti da će Smjernice u svojoj ukupnosti zasigurno biti značajan kvalitativni iskorak u poboljšanju podrške djeci s teškoćama i još jedna stepenica više na putu ka inkluzivnijoj školi u inkluzivnijem društvu. S poštovanjem! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju i Vašem mišljenju.
218 Sanja Majkić SMJERNICE ZA RAD, POJMOVNIK Budući se kao oblik podrške spominju i centri potpore, predlažem da se u Smjernicama integrira i popis istih u RH, eventualno i njihovi kontakti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju, no prijedlog ne prihvaćamo jer će traženo biti dostupno tek po ustrojavanju centara potpore.
219 Nada Nekić SMJERNICE ZA RAD, POJMOVNIK Poštovani, suglasna sam sa nacrtom smjernica za rad s učenicima s teškoćama osobito vezanim uz razvojne osobitosti učenika s oštećenjem jezično-govorno-glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju, njihovu motivaciju i način poučavanja. S poštovanjem, Nada Nekić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju i Vašem pozitivnom očitovanju na Smjernice za rad s učenicima s teškoćama.