Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog izmjena i dopuna Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Anita Rukavina IZMJENE I DOPUNE NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. Poštovani, Smatram da je jelovnik djece u nekim školama izrazito oskudan svježim voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim prerađevinama (pritom mislim na isto s farmi domaćih proizvođača). Iako se shema školsko voće provodi upravo zbog adekvatnije prehrane djece te kako bi lokalnim proizvođačima bio omogućen otkup njihovih proizvoda, to se često ne provodi u praksi. Škole kupuju hranu koja im je lakša za posluživanje, a ne zdraviju i kvalitetniju. Također, roditelji nisu dovoljno informirani o prehrani njihove djece u školama ( koju plaćaju). Škole često na svojim jelovnicima " nude " gotove pekarske proizvode, što je apsurdno te tako djeca jedu pizze, krafne, hot - dogove i ostale pekarske proizvode. Uz to piju čokoladno mlijeko ili voćne jogurte. Sigurna sam da bi djeca rado popila čašu domaćeg mlijeka ( ne industrijskog praha), pojela tjesteninu s domaćim svježim sirom i vrhnjem ili uz " faširanac" popila pravi, prešani voćni sok ( koji bi također proizvođači prodavali, a djeca bila sretna i zdravija nego da konzumiraju napitke s pretjeranim zaslađivačima). Isto tako, djeci koja se ne hrane u školskim kuhinjama, svježe voće bi svejedno trebalo biti dostupno. (npr. u školama napraviti štandove s voćem koje bi mogli konzumirati za vrijeme bilo kojeg odmora jer na kraju, voće i je međuobrok). Navodim primjer iz Europskih škola) Ukratko, potrebno je kontrolirati školske jelovnike te svakako omogućiti lokalnim proizvođačima prodaju njihovih kvalitetnih proizvoda u što je moguće većem opsegu. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Nastavno na iznesene komentare, intencija Ministarstva poljoprivrede kroz izmjene i dopune Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme jest unaprjeđenje provedbe samog programa, ali i usklađenje postojećeg pravnog okvir za provedbu Školske sheme s dopunama europskog zakonodavstva te smjernicama Europske komisije za njezinu provedbu i to u dijelu jasnije definicije mjera koje se provode, preporučenih količina proizvoda po učeniku, Liste prihvatljivih proizvoda, kriterija odabira dobavljača, najviše prihvatljive cijene proizvoda, praćenja i ocjenjivanja te proračuna za provedbu, sa ciljem dodatne prilagodbe stvarnim mogućnostima provedbe, jasnijeg definiranja uloga i povećanju uspješnosti sudjelovanja dionika u provedbi, promoviranja i približavanja sadržaja i smisla Školske sheme korisnicima (djeci, roditeljima, široj javnosti) što bi, u konačnici trebalo utjecati na povećanje korištenja dodijeljenih financijskih sredstava za provedbu. U proteklom razdoblju uspostavljena je komunikacija (sastanci, izrađen upitnik u obliku „online obrasca“ i provedena anketa osnivača školskih ustanova i škola) s dionicima koja se kontinuirano provodi te su detektirani i determinirani najznačajniji problemi u provedbi. Također, Lista prihvatljivih proizvoda se navedenim izmjenama i dopunama Nacionalne strategije proširuje i redefinira, dodatno se uvode prerađevine voća i povrća, prvenstveno voćni, povrtni i miješani sokovi, a proizvodi koji se distribuiraju u okviru Školske sheme odabrani su na temelju slijedećih kriterija i zahtjeva: zdravstvena i nutritivna vrijednost proizvoda, lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje, proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici), svježina proizvoda itd. Važno je naglasiti kako Školska shema nije program redovite školske prehrane. U skladu s člankom 23.a stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 shema se mora provoditi odvojeno od redovitog obroka ili u slučaju da se provodi zajedno potrebno je jasno odvojiti aktivnosti i proizvode koji se povode unutar školske sheme. S tim u vezi Shema nema izravan utjecaj na odabir namirnica u redovitoj prehrani koje škola nudi, ali se njome nastoje promovirati zdrave prehrambene navike kroz konzumaciju proizvoda prihvatljivih u Shemi i edukaciju o njima. Proizvodi distribuirani u okviru programa u školama ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Dodatno, propisane su metode za odobravanje i vrednovanje dobavljača voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda uvažava načela transparentnosti i nediskriminacije, koje uključuju održivost i kontinuitet isporuke proizvoda prihvatljivih za distribuciju, uvažavanje koncepta male udaljenosti mjesta proizvodnje i/ili skladištenja, poštivanje pravila o higijenskim i tržišnim standardima, dokazivanje sljedivosti proizvoda prihvatljivih za distribuciju, poštivanja načela dobre ekološke prakse, distribucija proizvoda iz ekološke proizvodnje te zapošljavanje osoba s invaliditetom ili reintegracija osoba s umanjenom sposobnošću u radne procese. U okviru Školske sheme obuhvaćene su sljedeće mjere: Raspodjela voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, Prateće obrazovne mjere, Mjere promocije te Mjere praćenja i ocjenjivanja programa. Dodatno, izmjenama i dopunama Nacionalne strategije, u okviru Pratećih obrazovnih mjera učenicima su u okviru satova kušanja na raspolaganju i masline, prirodni med te orašasti plodovi. Aktivnosti koje se provode unutar ove mjere obrazovnog su karaktera, a njima se neizravno podupire distribucija voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda u školama. Sustavnom provedbom ove mjere nastoji se pridonijeti: edukaciji djece o prepoznavanju i razlikovanju sorata voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda prema izgledu, kakvoći i okusu, ukazujući na njihove nutritivne i zdravstvene vrijednosti, podizanju razine svijesti o važnosti potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda kao nutritivno izuzetno vrijednih namirnica, sprečavanju rasipanja hrane te promjeni prehrambenih navika sa stajališta očuvanja zdravlja i kontrole unosa masti, šećera i soli u organizam te povezivanju djece s poljoprivredom te poticanju očuvanja prirodne i kulturne baštine vlastitog zavičaja.
2 Rankica Benc IZMJENE I DOPUNE NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. Poštovani, predlažem da se u Nacionalnu strategiju na svim odgovarajučim pozicijama doda tekst kojim se promovira ekološka proizvodnja te i prehrana koja je bazirana na biljnim proizvodima, a naročito kojima se utvrđuje: - opcija uključivanja proizvoda biljnog podrijetla umjesto mlijeka (kao na primjer napitak od zobi, badema, kokosa....) - informiranje djece i roditeljima o proizvodima biljnog podrijetla koji imaju nutritivne učinke usporedive s mlijekom - prednost otkupu robe od proizvođaća koji u biljenoj proizvodnji primjenjuju metode ekološke proizvodnje i informiranje proizvođača, školskog osoblja, djece i roditelja o razlozima davanja prednosti -prednost otkupu robe od proizvođača koji u proizvodnji mlijeka koriste metode uzgoja koje su manje tegobne za životine kao što je na primjer slobodna ispašai informiranje proizvođača, školskog osoblja, djece i roditelja o razlozima davanja prednosti S poštovanjem vas pozdravljam. Primljeno na znanje Lista prihvatljivih proizvoda se navedenim izmjenama i dopunama Nacionalne strategije proširuje i redefinira, dodatno se uvode prerađevine voća i povrća, prvenstveno voćni, povrtni i miješani sokovi, a proizvodi koji se distribuiraju u okviru Školske sheme odabrani su na temelju slijedećih kriterija i zahtjeva: zdravstvena i nutritivna vrijednost proizvoda, lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje, proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici), svježina proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim provedbenom Uredbom (EU) br. 543/2011, za mlijeko i mliječne proizvode u skladu s Prilogom III., Odjeljkom IX., Poglavljem I., odsjekom II. i III. te Poglavljem II., Odsjekom I. Uredbe (EZ) br. 853/2004. U skladu sa smjernicama Europske komisije za provedbu Školske sheme te značaju ekološke proizvodnje, posebna pažnja dana je proizvodima i dobavljačima iz ekološke proizvodnje. Navedeno podrazumijeva da će više bodova dobiti oni dobavljači koji uvažavaju kriterije višestruke sukladnosti, među kojima je i dobrobit životinja. Općenito, izmjenama i dopunama Nacionalne strategije propisane su metode za odobravanje i vrednovanje dobavljača voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda uvažavajući načela transparentnosti i nediskriminacije, koje uključuju održivost i kontinuitet isporuke proizvoda prihvatljivih za distribuciju, uvažavanje koncepta male udaljenosti mjesta proizvodnje i/ili skladištenja, poštivanje pravila o higijenskim i tržišnim standardima, dokazivanje sljedivosti proizvoda prihvatljivih za distribuciju, poštivanja načela dobre ekološke prakse, distribuciju proizvoda iz ekološke proizvodnje te zapošljavanje osoba s invaliditetom ili reintegracija osoba s umanjenom sposobnošću u radne procese.
3 HGK IZMJENE I DOPUNE NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023., „NADLEŽNA TIJELA I NJIHOVE ULOGE U Tablici 1. Lista prihvatljivih proizvoda, u mjeri distribucija i/ili isporuka predlažemo dodati: 0802 – lješnjak (suhi, oljušteni) Obrazloženje: Udruženje poljoprivrede HGK pozdravlja provedbu Školske sheme, odnosno dodjelu besplatnih obroka voća, povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda za školsku djecu, a sve radi povećanja potrošnje svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i podizanja svijesti o značaju zdrave prehrane kod školske djece. Jedna od bitnih vrsta voća za ljudsko zdravlje je i lješnjak. Lješnjak spada u hranu relativno bogatu kalorijama pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 628 kcal. Lješnjak je također jako dobar izvor dijetalnih vlakana pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana, što je 39 posto dnevno preporučene količine. Proteini se nalaze u količini od 15 grama na 100 grama lješnjaka, što je oko 30 posto dnevno preporučene količine za prosječnu osobu. Lješnjaci su jako dobar izvor minerala - mangana, bakra, magnezija fosfora i željeza, a i bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom. Ova namirnica je bogata i fitosterolima, a oni su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla. Ne sadrži gluten pa je dobar izbor za pripremanje obroka bez glutena. Lješnjaci sadrže i visoki udio omega-3 masnih kiselina. Isto tako, mnogi poljoprivredni proizvođači prepoznali su vrijednost ove namirnice pa se i uzgoj lijeske svake godine povećava. Tako na primjer, prema privremenim podacima DZS u 2020. godini proizvedeno je 3.154 tone lješnjaka, što je povećanje za 60% u odnosu na prethodnu 2019. godinu kada je proizvodnja bila 1.967 tona. Uzimajući u obzir sve navedeno, predlažemo da se lješnjak, kao zdrava namirnica, uvrsti u Školsku shemu voća. Osim što bi djeci osigurali zdravu namirnicu u prehrani, pomoglo bi se i manjim lokalnim i regionalnim proizvođačima direktan izlazak na tržište putem kratkog lanca opskrbe, osobito u predstojećim godinama kada se očekuje daljnji porast proizvodnje lješnjaka. Djelomično prihvaćen Izmjenom i dopunom Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. u Tablici 1. Lista prihvatljivih proizvoda pod Prateće obrazovne mjere dodane su masline (pripremljene ili konzervirane u octu ili octenoj kiselini), prirodni med i orašasti plodovi (badem, lješnjak, orah, suhi, oljušteni. U razdoblju finalizacije dokumenta, odnosno proširenja Liste prihvatljivih proizvoda, tijekom sastanaka Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije, Ministarstvo zdravlja (HZJZ) kao tijelo nadležno za potvrđivanje Liste prihvatljivih proizvoda upozorilo je na potencijalne alergene osobine orašastih plodova. Budući da orašasti plodovi mogu prouzrokovati alergijske reakcije kod djece, isti će se konzumirati u kontroliranim uvjetima u okviru Pratećih obrazovnih mjera na satovima kušanja voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda koje će se provoditi u odabranim školama koje su se prijavile za tu mjeru gdje se učenici upoznaju s voćem i povrćem te njihovim nutritivnim vrijednostima i učincima na zdravlje ljudi. Na taj način stvaraju se pretpostavke da se orašasti plodovi prezentiraju budućim potrošačima (koji ih mogu konzumirati) kao zdrava namirnica te da se kod istih stvore navike konzumiranja i potražnje.
4 Prijatelji životinja IZMJENE I DOPUNE NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023. Prehrana djece vegetarijanaca i vegana Kao udruga za prava životinja i promicanje veganstva, često dobivamo upite roditelja koji traže pomoć i savjete vezano uz vegetarijansku i vegansku prehranu djece. Naime, u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, postoji velik broj djece koja su vegetarijanci/vegani od rođenja i odrastaju u zdrave ljude kroz zdrave navike u djetinjstvu. No problem s kojim se njihovi roditelji redovito susreću je nemogućnost ostvarivanja vegetarijanske ili veganske prehrane djeteta u vrtićima i školama. Djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Pritom su često predmet predrasuda i omalovažavanja od strane osoblja u vrtićima i školama, a roditelji traže rješenja upisom djeteta u privatne vrtiće i škole, gdje djeca mogu dobiti obroke sukladne njihovu načinu prehrane, što nikako nije trajno rješenje ovoga problema. Takav odnos prema djeci drukčijih prehrambenih navika smatramo neprihvatljivim jer je pravo na obrok osnovno ljudsko pravo te se i djeci vegetarijancima i veganima trebaju omogućiti adekvatni obroci u vrtićima i školama. Stoga smatramo važnim da Izmjene i dopune Nacionalne strategije uzmu u obzir u svojim smjernicama prehrambene potrebe djece vegetarijanaca i vegana, pri čemu pohvaljujemo poticanje djece na veću konzumaciju voća i povrća. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association and Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) čiji je rezultat stav da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.). Uz potvrđene dobrobiti veganske prehrane, istodobno gotovo nezamjetnom ostaje činjenica da trenutačno oko 35 posto djece u dobi od osam godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu. Predviđa se da u sljedećih 30 godina, ako ne zaustavimo ovaj problem kod djece i odraslih, možemo očekivati skraćenje životnog vijeka za 3,5 godine. Debljina će biti odgovorna za pola milijuna bolesti. I ove izmjene i dopune Nacionalne strategije stavljaju naglasak na potrebu promicanja zdravih prehrambenih navika djece i nastojanje sprječavanja povećanja učestalosti dječje pretilosti, kao i usmjerenost prema jačanju svijesti o potrebi konzumiranja svježe hrane i potrošnji proizvoda lokalnog podrijetla. U prehrani većine djece ne nedostaju namirnice životinjskog podrijetla, nego nedostaju voće, povrće, cjelovite žitarice i druge namirnice koje štite od najvećih svjetskih ubojica za zdravlje. Većina djece konzumira pretjeranu količinu zasićenih masti, koje začepljuju arterije, a nalaze se prvenstveno u mesu i mliječnim proizvodima. Također, devetero od desetero djece unosi u organizam previše soli, što dolazi prvenstveno od mesnih prerađevina. Povišen krvni tlak također je sve uobičajeniji kod djece. Oko 70 posto pretile djece ima jedan ili više rizičnih faktora za razvoj srčanih oboljenja. Također, iz godine u godinu diljem svijeta među djecom bilježi se porast dijabetesa tipa II. Prema riječima mr. sc. Irene Švende, mag. nutricionizma: „Znanost danas poznaje modele kojima veganska prehrana postaje jednako vrijedna kao i prehrana svejeda (ominivora) te otkriva i određene prednosti veganske prehrane bogate voćem i povrćem. Kao i svaki uravnoteženi stil prehrane, veganska prehrana sadrži nutrijente iz pet skupina namirnica. Pravilno planirana i, ako je potrebno, suplementirana prehrana omogućit će opskrbu tijela bitnim nutrijentima poput kalcija, željeza i cinka, svim aminokiselinama i vitaminom B12.” Prednost uravnotežene biljne prehrane je što se u vrtićima i školama svima, bez obzira na prehrambeni stil djece. Veganska prehrana, uz dodatak vitamina B12, osigurava izvanrednu prehranu u svim fazama djetinjstva, od rođenja do puberteta. Djeca koja se hrane prehrambeno vrijednim veganskim namirnicama odrastaju u snažne i zdrave osobe, a pritom se smanjuje i rizik da će u kasnijoj životnoj dobi patiti od pretilosti, povišenog kolesterola i krvnog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa II. Veganska prehrana štiti djecu od pesticida, hormona i antibiotika kojima se hrane životinje u velikim količinama, a najveća koncentracija je u masnim tkivima i mlijeku. Biljna prehrana bogatija je folnom kiselinom, vlaknima, antioksidansima, fitokemikalijama i karotenoidima. Povrće sadrži pravi rudnik hranjivih tvari potrebnih organizmu u rastu jer je bogato vitaminima, mineralnim solima, vlaknima i vodom. Veganska prehrana obiluje povrćem i voćem te pridonosi povećanju unosa svježega voća i povrća te smanjenju unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani djece. Također, pomaže podizanju razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća. Dodajemo i da je uvrštavanje veganskih obroka u školsku prehranu uobičajeno u drugim državama. Za ilustraciju, 2013. godine osnovna škola u New York Cityju usvojila je potpuno vegetarijanski jelovnik, poslužujući djeci smotuljke s tofuom i vegetarijanski čili. Javna škola 244 prva je škola ne samo u gradu nego i u SAD-u koja je postala potpuno vegetarijanska. Dennis Walcott, predstavnik škole koja ima preko 400 učenika, izjavio je da je ponosan na tu pionirsku odluku škole. Škola je najprije, zbog želje za ponudom zdrave hrane, nudila vegetarijanski ručak triput, pa četiri puta tjedno, dok nije prešla na potpuno vegetarijanski jelovnik. 2015. SAD je dobio i svoju prvu potpuno vegansku školu, školu MUSE. Riječ je o školi s nula otpada i prostorom za kompostiranje, koja koristi reciklirani građevinski materijal i energiju iz obnovljivih izvora energije (solarnih panela). Školska kantina je s vremenom smanjivala udio mesnih obroka i došla na kraju na svega jedan mesni obrok tjedno, prije prelaska na isključivo prehranu biljnoga podrijetla. 2018. u Frankfurtu je otvoren prvi veganski vrtić u Njemačkoj, a dobre stvari događaju se i u školama. Organizacija ProVeg International pokrenula je program „Aktion Pflanzen-Power” kojim je više od 23 000 učenika u 36 škola diljem Njemačke educirala o prednostima prehrane biljnim namirnicama, u suradnji s programom KEEKS koji je u 120 škola predstavio mjere za smanjenje stakleničkih plinova i potrošnje energije. U rujnu 2018. 110 engleskih škola, u inicijativi organizacije ProVeg UK, uključilo se u program posluživanja 3,1 milijuna bezmesnih obroka kroz sljedećih 12 mjeseci. Inače, više od 50 školskih četvrti u Velikoj Britaniji prakticira Zeleni ponedjeljak, a svih 1800 javnih škola u gradskom okrugu New Yorka nudi barem jednu vegansku opciju. Iste godine u jesenskom semestru Sveučilište Rice u američkome Houstonu krenulo je s ponudom veganskih gotovih jela. No unatoč tim pomacima, i dalje je važno osigurati veću dostupnost veganskih jela. Zato engleska organizacija Vegan Society, osnovana još 1944. godine, kao dio svoje kampanje „Catering for everyone” potpisivanjem peticije traži od engleske, škotske i velške vlade da sve institucije javnoga sektora (bolnice, škole, vijeća, zatvori…) na svojemu dnevnom jelovniku osiguraju barem jednu vegansku opciju. Udruga Prijatelji životinja u Hrvatskoj također prikuplja potpise na peticiji za uvođenje veganskih obroka u javne institucije. 2018. Senat Kalifornije usvojio je zakon koji zahtijeva da domovi za starije osobe, zatvori, bolnice i druge državne institucije poslužuju barem jednu vegansku opciju. Vjerujemo da ovi pozitivni primjeri mogu biti poticaj i hrvatskim školama za uvođenje promjena u smjeru zdravih obroka od namirnica biljnog podrijetla. Zbog svih navedenih informacija apeliramo da se u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije promisle i uvaže spomenuti problemi u prehrani djece vegetarijanaca i vegana, a kao udruga nudimo suradnju u rješavanju ovih pitanja. Mlijeko i mliječni proizvodi u dječjoj prehrani Slažemo se da djecu treba ohrabrivati i poticati na povećan udio voća i povrća u prehrani, a želimo istodobno ukazati na zdravstvene probleme u konzumiraju mlijeka i mliječnih proizvoda, zbog čega ti proizvodi nisu preporučljivi za zdravlje djece. Kada govorimo o mlijeku, prva asocijacija nam je kalcij. No kalcij se lako apsorbira iz povrća – npr. kalcij se puno lakše apsorbira iz kelja nego iz kravljega mlijeka. S obzirom na to da je mlijeko rezultat laktacije u svrhu prehrane dojenčadi određene vrste, jasno je da kravlje mlijeko nije prirodna hrana za ljude, već za teliće, te postoje i za djecu i za odrasle mnogo adekvatniji, biljni izvori kalcija. K tome, oko 90 % svjetske odrasle populacije nema dovoljno enzima potrebnog za potpunu probavu mlijeka. Prehrana bogata bjelančevinama, naročito osnovana na namirnicama životinjskog podrijetla, uzrokuje gubitak kalcija u tijelu. Visoki omjer sumpora prema kalciju u mesu povećava izlučivanje kalcija pa prehrana bogata mesom može uzrokovati demineralizaciju kostiju. Stoga prehrana koja osigurava biljne mjesto životinjskih bjelančevina može pružiti zaštitu od oštećenja kostiju i osteoporoze. Dobri biljni izvori kalcija uključuju tofu (ako je pripravljen koristeći kalcijev sulfat, sadržava više od četverostruke količine kalcija nego neobrano kravlje mlijeko), zeleno lisnato povrće poput brokule, kelja, kupusa, peršina i potočarke, sušeno voće poput smokvi i marelica, orašasti plodovi (posebice bademi i brazilski oraščići), zatim sjemenje poput sezama (tako i tahini - sezamov namaz), mahunarke (grašak, grah i leća)... Ove namirnice su svakako preporučljive u prehrani i djece i odraslih. Umjesto mlijeka i mliječnih proizvoda, ono sto djeca trebaju jest boravak na otvorenom, tjelovježba i zdrava biljna prehrana. Za čvrstoću kostiju kod djece i odraslih ključno je vježbanje, jedenje svježeg voća i povrća te izbjegavanje kofeina, alkohola i cigareta. Umjereno izlaganje suncu potiče stvaranje vitamina D koji je važan za apsorpciju kalcija. Povrće, žitarice, voće, mahunarke i orašasti plodovi su optimalna hrana za djecu. Budući da su bogati složenim ugljikohidratima, bjelančevinama, vlaknima, vitaminima i mineralima predstavljaju temelj prehrambenih navika koje podržavaju zdrav život. Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju voće i povrće su oni koji su ga konzumirali tijekom djetinjstva. Izbjegavanje kravljega mlijeka može smanjiti rizik za oboljenje djece od dijabetesa. Kravlje mlijeko precijenjeno kao izvor kalcija, često sadrži antibiotike u tragovima, može uzrokovati alergije i probavne smetnje te ga se povezuje s mladenačkim dijabetesom. Korištenje kravljega mlijeka povezano je s reakcijom imunološkog sustava koja može dovesti do dijabetesa kod djece. Većina ljudi u svijetu je alergična na laktozu, a mnoga djeca imaju alergiju na kravlje mlijeko. Pijenje kravljega mlijeka uzročnik je netolerancije na laktozu, čiji simptomi uključuju mučninu, grčeve, nadutost, probavne smetnje i proljev. Simptomi alergije na mlijeko puno su jači od onih kod netolerancije laktoze i uključuju pretjeranu proizvodnju sluzi, što rezultira curenjem sluzi iz nosa i začepljenjem ušiju. Mnogo ozbiljniji simptomi uključuju ekcem, proljev, astmu i povraćanje. Istraživanja su čak pokazala da je konzumacija kravljeg mlijeka povezana s multiplom sklerozom i mnogim drugim autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa, lupusa i Parkinsonove bolesti. Kravlje mlijeko je također povezano s leukemijom i astmom. Istraživanja su pokazala i da se osteoporoza najčešće pojavljuje u zemljama u kojima se uzima puno kravljega mlijeka pa povećanje potrošnje mliječnih proizvoda ne štiti od lomljenja kostiju, već se rizik povećava. Umjesto uzimanja životinjskoga mlijeka i mliječnih proizvoda, za zdravlje kostiju važna je tjelesna aktivnost koja pozitivno utječe i na ostale zdravstvene aspekte djece i odraslih. Stoga naglašavamo da djeca za očuvanje zdravlja kostiju trebaju vježbanje i biljnu prehranu, dok bi se iz perspektive zdravlja mliječni proizvodi trebali izbjegavati u prehrani. Vitamin D te magnezij, kalij, vitamin C i vitamin K iz biljnih izvora također su potrebni za dobro zdravlje kostiju te jamče bolje zdravlje i prirodan i siguran izvor kalcija. Na temelju svega navedenoga, ukazujemo na nužnost naglašavanja važnosti u Školskoj shemi biljnih izvora kalcija i drugih nutrijenata umjesto u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nužno je da se na sva odgovarajuća mjesta u izmjenama i dopunama Nacionalne strategije uvrste i biljni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima, npr. napitak od zobi, badema, soje, riže, lješnjaka i sl. ili vrhnja, jogurti, sirevi od orašastih plodova i žitarica. Podržavamo usmjerenost mjera prema potrošnji ekoloških proizvoda i proizvoda lokalnog podrijetla. Osobito su važne prateće obrazovne mjere kroz koje se upoznavanje biljnih napitaka i ostalih biljnih proizvoda koji su okusni i nutritivni ekvivalenti mlijeku i mliječnim proizvodima može provesti kroz edukaciju djece o prepoznavanju i razlikovanju sorata voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata, prema izgledu, kakvoći i okusu, ukazujući na njihove nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Isto vrijedi i za podizanje razine svijesti o važnosti potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata, kao nutritivno izuzetno vrijednih namirnica. Među aktivnosti koje se provode u okviru ove mjere mogu se također dodati biljni proizvodi: • Satovi kušanja voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata. • Posjet poljoprivrednim gospodarstvima (PG), koji se bave proizvodnjom voća i povrća i/ili proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno njihovih biljnih ekvivalenata. Izmjene i dopune Nacionalne strategije stoga su prilika da se prate velike promjene u društvu, da svi privatni i javni vrtići i škole poštuju odabir roditelja da se njihova djece hrane vegetarijanski i veganski te da se takvim obiteljima pruži podrška i adekvatna prehrana biljnog podrijetla za njihovu djecu, što je potpuno uhodana praksa u razvijenijim državama. Spomenuti biljni ekvivalenti za kravlje mlijeko i mliječne proizvode bit će korisni i za planiranje raznovrsnih obroka za svu djecu, bez obzira na njihovu prehranu. Nije prihvaćen Program Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda dio je javnozdravstvene politike Europske unije u kojemu sudjeluju sve države članice pa tako i Republika Hrvatska. Zakonodavni okvir kojim je omogućena provedba programa, propisan je Uredbom (EU) br. 1308/2013 kojom se uređuje zajednička organizacija tržišta. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 i nizom provedbenih uredbi EU-a, posebno člankom 1. Uredbe (EU) br. 2016/791 (kojim je izmijenjena Uredba (EU) br. 1308/2013), navedeni su proizvodi prihvatljivi u okviru Školske sheme. Uvažavajući i poštujući različitosti prava pojedinaca i skupina te njihovo pravo na izbor, pravila programa (Školske sheme) u smislu prihvatljivosti proizvoda, osim mlijeka bez laktoze, ne predviđaju mogućnost uvođenja druge vrste proizvoda budući da nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iz kojega se Shema financira. Općenito, postojeći pravni okvir za provedbu Školske sheme usklađuje se s dopunama europskog zakonodavstva te smjernicama Europske komisije za njezinu provedbu i to u dijelu jasnije definicije mjera koje se provode, preporučenih količina proizvoda po učeniku, Liste prihvatljivih proizvoda, kriterija odabira dobavljača, najviše prihvatljive cijene proizvoda, praćenja i ocjenjivanja te proračuna za provedbu, sa ciljem dodatne prilagodbe stvarnim mogućnostima provedbe, jasnijeg definiranja uloga i povećanju uspješnosti sudjelovanja dionika u provedbi, promoviranja i približavanja sadržaja i smisla Školske sheme korisnicima (djeci, roditeljima, široj javnosti) što bi, u konačnici trebalo utjecati na povećanje korištenja dodijeljenih financijskih sredstava za provedbu. Cilj programa Školske sheme promicanje je uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, dok program ima širi društveni, ponajprije socijalni i zdravstveni, a zatim i ekonomski aspekt. Proizvodi distribuirani u okviru provedbe Školske sheme u Republici Hrvatskoj, ne sadrže dodane šećere, dodanu sol, dodane masti, dodana sladila niti dodatne umjetne pojačivače arome u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1308/2013.
5 HGK IZMJENE I DOPUNE NACIONALNE STRATEGIJE ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME VOĆA I POVRĆA TE MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA OD ŠKOLSKE GODINE 2017./2018. DO 2022./2023., PRORAČUN U Tablici 2. Potpora Europske unije, ukupan iznos za školsko voće i povrće Udruženje poljoprivrede HGK predlaže navesti 1.390.733 EUR. Obrazloženje: Prilogom I. provedbene Odluke komisije (EU) 2021/462 od 15. ožujka 2021. o utvrđivanju konačne dodjele potpore Unije državama članicama za voće i povrće u školama te mlijeko u školama za razdoblje od 1. kolovoza 2021. do 31. srpnja 2022. i o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/467, propisana je konačna dodjela za voće i povrće za Republiku Hrvatsku u iznosu 1.390.733 EUR i za dodjelu za mlijeko 800.345 EUR pa predlažemo s time uskladiti iznose u Nacionalnoj strategiji. U skladu s navedenom izmjenom, potrebno je korigirati i redak sveukupno. Također, napominjemo da se u Tablici 3. Nacionalna potpora (Državni proračun Republike Hrvatske) potkrala pogreška, naime u zaglavlju stoji „Potpora Europske unije (EUR), a u samoj tablici iznosi su navedeni u HRK pa je tablica nejasna. Nije prihvaćen Izmjenom i dopunom Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. u Tablici 2. Potpora Europske unije, kao osnova za izračun uzima se Uredba Vijeća (EU) br. 2016/795 od 11.travnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1370/2013 o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržištâ poljoprivrednih proizvoda prema PRILOG I. OKVIRNA DODIJELJENA SREDSTVA za razdoblje od 1. kolovoza 2017. do 31. srpnja 2023. gdje su okvirna dodijeljena sredstva za voće i povrće u školama 1.360.232 EUR i okvirna dodijeljena sredstva za mlijeko u školama 800.354 EUR za Republiku Hrvatsku. Navedenom uredbom definirana je okvirna (osnovna) omotnica koja se dodjeljuje svakoj državi članici prije početka provedbe programa i služi kao temelj za izračun nepromjenjivog iznosa sredstava (konstanta) koja se dodjeljuju državi članici. Ovisno o stupnju iskorištenosti omotnice Komisija donosi odluku o iznosu financijskih sredstava koja se dodjeljuju državi članici za sljedeću godinu provedbe Školske sheme.