Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Mišljenje članice Carlsberg Croatia d.o.o.: Predlažemo izmjenu članka 28. Zakona o trošarinama koji govori o povratu plaćene trošarine u vidu omogućavanja povrata i proizvođačima koji trošarinske proizvode na koje je plaćena trošarina isporučuju za potrebe opskrbe plovila i zrakoplova. Naime, u praksi se javlja problem da sukladno navedenom članku samo izvoznik ima pravo na povrat trošarine, a izvoznici u ovom slučaju ne mogu i nisu dužni imati trošarinsko skladište, već carinsko skladište te kao takvi nemaju pravo na povrat pa samim time trošarina postaje trošak za proizvođača. | Nije prihvaćen | Navedeno je u cijelosti riješeno postojećim trošarinski i carinskim institutima koji omogućavaju poslovanje u sustavu odgode i provedbu izvoznog postupka |
2 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Mišljenje članice Carlsberg Croatia d.o.o.: Trgovačko društvo Carlsberg Croatia d.o.o. podupire implementaciju Direktive EU 92/83 o diferenciranim trošarinama za male pivovare. U skladu s EU praksom, malom pivovarom smatramo pivovaru koja proizvodi do 5.000,00 hl godišnje. Mišljenja smo da male pivovare značajno doprinose kulturi proizvodnje i konzumiranja piva, osnažuju kategoriju i imaju pozitivan utjecaj na pivarsku industriju i gospodarstvo u cjelini. Pozdravljamo uključivanje skale u tekst prijedloga zakona, međutim, predloženu skalu smatramo neprihvatljivom, budući da je na taj način pivovarama u rangu 25-75 000 hl, a posebno onima s 75-125 000 hl omogućeno preveliko smanjenje trošarine. Podsjećamo da je praksa u EU, a posebno u zemljama izražene pivske tradicije, posve drugačija (tablica u prilogu). Ističemo pri tom da će se isti uvjeti primjenjivati i na tako definirane male pivovare iz drugih zemalja, čime se velike pivovare koje proizvodnju imaju u Republici Hrvatskoj dovode u nepovoljniji položaj. Uvažavajući stav Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da se na taj način ne narušava tržište, vjerujemo da bi ovakva mjera ipak mogla rezultirati nepovoljnijim položajem „velikih“ pivovara koje proizvode na području RH. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona u cijelosti je usklađen s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića te je model poreznih razreda s predloženom gornjom skalom optimalno dimenzioniran u skladu s prilikama u RH. |
3 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Mišljenje članice HEINEKEN Hrvatska d.o.o.: HEINEKEN Hrvatska potiče razvoj pivske kulture kao i sve mjere koje pozitivno utječu na razvoj hrvatskog gospodarstva i kategorije piva. Smatramo da trebamo slijediti EU regulativu kao i pozitivne primjere bliskih pivskih zemalja. Zalažemo se za implementaciju Direktive EU 92/83 o diferenciranim trošarinama za male nezavisne pivovare. Međutim, smatramo da prijedlog Zakona o trošarinama i uvođenju diferenciranih trošarina za male nezavisne pivovare, u dijelu koji se odnosi na male nezavisne pivovare, nije usklađen sa spomenutom EU direktivom. HEINEKEN Hrvatska u svojim aktivnostima nastoji promicati razvoj hrvatskog gospodarstva, unatoč teškoćama na koje pritom nailazimo. Vjerujemo u potencijale hrvatske poljoprivrede i nastojimo pozitivno utjecati na gospodarstvo kroz inicijative kao što su otkup hrvatskog ječma za naše Karlovačko pivo; suradnja s proizvođačima limuna i otkup mandarina za proizvodnju naših radlera. Na temelju svega toga, slobodni smo ukazati na činjenicu da će skala trošarina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare u predloženom obliku cijelo hrvatsko tržište piva staviti u nepovoljni položaj dolaskom uvoznog piva iz brojnih pivovara proizvodnje do 200.000 htl koje se nalaze u široj regiji a imaju neiskorištene kapacitete. Povećanim uvozom piva i državni proračun ostaje oštećen jer smanjenjem domaće proizvodnje i tržišnog udjela domaćih pivovara državi pristiže manje sredstava kroz poreze, ali i doprinose na plaće, koji tako ostaju izvan Hrvatske. Također treba uzeti u obzir 23.000 ljudi koje pivski sektor direktno i indirektno zapošljava a koji je zbog povećanog uvoza potencijalno ugrožen. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona u cijelosti je usklađen s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića te je model poreznih razreda s predloženom gornjom skalom optimalno dimenzioniran u skladu s prilikama u RH. |
4 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Uz komentare navedene u članku 34. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trošarinama dostavljamo i prijedlog sljedećih izmjena: I. Izmjena članaka 30. stavak 2. točka 5. koja sada glasi: Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj i oslobođeni korisnik oslobođeni su plaćanja trošarine na trošarinske proizvode: 5. za utvrđene gubitke ili manjkove trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili, odnosno da su gubici ili manjkovi neodvojivo povezani sa svojstvima proizvoda nastalim tijekom proizvodnje, skladištenja i prijevoza i ako su priznati od strane nadležnog carinskog ureda. Prijedlog je usklađenje Direktive EU 118/2008/EZ sa ZOTom: 1. Precizno i nedvojbeno odrediti iznose dopuštenih manjkova na trošarinske proizvode i to posebno za svaki od navedenih procesa: skladištenje i prijevoz 2. Svi gubitci u proizvodnji povezani sa svojstvom proizvoda se smatraju dopuštenim manjkovima ako se mogu dokumentirati u smislu ovog Zakona. Obrazloženje: Manjkovi trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarina trebaju se odnositi u egzaktnom postotku na bazu posebno za: - transport – baza je otpremljena količina po svakoj pojedinoj isporuci; - skladištenje – baza je uskladištena količina u obračunskom periodu. Odluka Hrvatske gospodarske komore koja regulira visinu dopuštenog tehnološkog manjka u procesima proizvodnje, prerade, transporta, manipulacije i skladištenja nafte, prirodnog plina i proizvoda prerade nafte i plina (N.N. 72/99) trebala bi specificirati dopuštene iznose navedenih manjkova kao i bazu za njihov obračun. II. Predlažemo izmjenu stavka 4. članka 89. i brisanje točke 83. stavka 1. članka 102. Zakona o trošarinama ( N.N. 22/2103) i to kako slijedi: Izmjena stavka 4. članka 89. Koji sada glasi; (4) Prodaja označenog plinskog ulja za namjene korisnika prava iz članka 92. ovoga Zakona vrši se uz karticu goriva. Prodavatelj je prije prodaje dužan izvijestiti korisnika o raspoloživoj količini i prodaju izvršiti izravnim utakanjem. Prijedlog: Brisati tekst: „i prodaju izvršiti izravnim utakanjem.“ Obrazloženje: Praksa je pokazala kako obveza „izravnog utakanja” pojedinim korisnicima prava iz članka 92. stvara veće probleme prilikom nabave energenta: • velika količina odobrene potrošnje koristi se na sam dolazak na prodajno mjesto i povratak s istog; • onemogućen je i otežan dolazak većih radnih stojeva na benzinske postaje. Stoga predlažemo da se dopusti prodaja obojanog plinskog ulja korisnicima prava iz čl. 92 koja je različita od izravnog utakanja, uz eventualno ishođenje dodatnog odobrenja Carinske uprave, čime bi ta vrsta nabave i potrošnje bila pod pojačanim nadzorom carinskih tijela. Odnosno posredno predlažemo da se izvrše izmjene Pravilnika o trošarinama ili pribaviti autentično tumačenje koje dozvoljava direktno utakanje pojedinim korisnicima u prijenosne spremnike (npr. ovisno o određenoj kvoti i/ili prema djelatnostima koje obavljaju) . Također je potrebno propisati i način ostvarivanja ove povlastice, prethodnu terensku provjeru nadležnih tijela, vremensko ograničenje korištenja i sl. III. Nadopuna članka 101. stavak 8. Prijedlog: Dodati točku 7. koja bi glasila: „koju proizvođač energenata koristi u svojim proizvodnim prostorijama za daljnju preradu, odnosno proizvodnju energenata”. Obrazloženje: Prema odredbama Zakona o trošarinama, električna energija korištena u procesu prerade i proizvodnje energenata oporezuje se trošarinom. Obzirom da će puštanjem u potrošnju na proizvedene energente biti obračunata i plaćena trošarina, oporezivanjem ovako utrošene električne energije dodatno se porezno opterećuje domaća proizvodnja, odnosno proizvodnja energenata. Stoga smatramo kako je potrebno osloboditi od plaćanja trošarine električnu energiju koju proizvođač energenata koristi za daljnju preradu, odnosno proizvodnju energenata. | Nije prihvaćen | Postojeće zakonsko rješenje je posve sukladno pravnoj stečevini Europske unije i dostatno. Odlukom Hrvatske gospodarske komore će se temeljem pravila struke regulirati visina dopuštenog tehnološkog manjka u procesima proizvodnje, prerade, transporta, manipulacije i skladištenja nafte, prirodnog plina i proizvoda prerade nafte i plina. |
5 | INA MAZIVA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Poštovani, S aspekta djelatnosti proizvodnje i trgovine mazivima, primjena predloženih članaka, a naročito članka 91a stavlja jedinog proizvođača maziva u Republici Hrvatskoj u neravnopravan položaj u odnosu na zastupnike inozemnih proizvođača maziva i trgovce mazivima, na štetu proizvođača. Posljedice primjene takvog prijedloga Zakona o trošarinama za proizvođača su: - povećanje cijene gotovih proizvoda proizvođača za krajnje kupce kao rezultat naplate trošarine zbog puštanja proizvoda u potrošnju izvan sustava odgode plaćanja krajnjim kupcima, - gubitak kupaca i pad poslovnog rezultata kao rezultata povećanja cijena proizvoda i/ili postaktivnosti i evidencija krajnjih kupaca, - potreba za dodatnim aktivnostima u poslovnim procesima proizvođača - posljedično smanjenje i ukidanje proizvodnje maziva na području RH Napominjemo da zbog specifičnosti vrste robe s vrlo uskom namjenom i visokom prodajnom cijenom, korištenje maziva kao energenta nema ekonomske računice. Iz eventualne primjene prijedloga zakona postavlja se pitanje diskriminacije proizvođača u odnosu na zastupnika i trgovaca mazivima u tržišnom natjecanju. Također dostavljamo opaske na prijedlog sadržaja: 1. U članku 5, točka 11, predlažemo da u dijelu:“... članka 101. stavaka 1. i 8. ovoga Zakona nabavljati trošarinske proizvode bez plaćanja trošarine (u daljnjem tekstu: oslobođeni korisnik)...“, doda stavka 7 (za ostale namjene) kao osnova za neplaćanje trošarine, 2. U članku 9 stavak 3: Odnosi se li se mogućnost direktne isporuke navedene za proizvode za koje je trošarinski obveznik ishodio oslobođenje od plaćanja trošarina i za proizvode za koje nije propisana visina trošarine (npr uvjetni i neuvjetni energenti)? 3. U članku 9, stavak 3 u dijelu :“... Odobrenje za primanje trošarinskih proizvoda na mjesto direktne isporuke ne može se izdati registriranom primatelju koji samo povremeno prima trošarinske proizvode iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja trošarine.“ Nije jednoznačno naznačeno odnosi li se navod na povremeno registriranog primatelja. Ako se navod ne odnosi na povremeno registriranog primatelja, koliki broj isporuka se podrazumijeva pod „povremeno“? 4. U članku 83 stavak 3, točka 3 navedene je tarifni broj 3824 9099 koji je ukinut i zamijenjen novim tarifnim brojevima. Predlažemo navođenje primjenjivih novih tarifnih brojeva. 5. U članku 84 stavak 4, točka 4 poziva se na energente navedene u čl. 84, stavki 1. Međutim, u stavku 1 navedena je definicija trošarinske osnovice. Predlažemo ispravak broja članka. Molimo nadležne institucije da iznađu rješenje kojim bi se s aspekta primjene novog Zakona o trošarinama izjednačila pozicija u tržišnom natjecanju proizvođača maziva s jedne strane i zastupnika i trgovaca mazivima s druge strane. Lp | Prihvaćen | Brisana je odredba prema kojoj je postojala obveza proizvodnje i umješavanja ulja za podmazivanje (lubrikanata) u trošarinskom skladištu s obzirom da bi takva obveza nerazmjerno opterećivala legitimne gospodarske subjekte i njihovo poslovanje. |
6 | Krešimir Kuterovac | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA | Zakonom nije dobro riješena pozicija malih proizvođača alkoholnih pića . Oni ne smiju prodavati piće . Mogu obračunati i platiti trošarinu na proizvedeni alkohol ali ga poslije mogu jedino sami popiti. Zašto ne omogućiti i njima da legalno prodaju piće ako naravno plate trošarinske markice naravno da treba ograničiti količinu alkohola koje tako mogu prodati. Mislim da bi se na ovaj način povećalo prikupljanje trošarine i povećala legalna prodaja alkohola malih proizvođača. Ovakve prakse se primjenjuju recimo u Austriji pa je njihova proizvodnja i prodaja jakih pića na malim gospodarstvima postala i prepoznatljiv dio i turističke ponude. lp | Nije prihvaćen | Zakonom o trošarinama uređen je, između ostalog i trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, a provedbene odredbe koje uređuju postupanje u primjeni Zakona o trošarinama sadržane su u Pravilniku o trošarinama. Navedenim pravnim aktima hrvatski trošarinski sustav u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, pri čemu bi svako odstupanje od takvog uređenja trošarinsko-pravnog režima, pa i u dijelu uređenja proizvodnje i trošarinskog postupanja s alkoholom i alkoholnim pićima, predstavljalo izravno kršenje pravne stečevine Europske unije. Svaka pravna ili fizička osoba koja želi poslovati sa trošarinskim proizvodima u Republici Hrvatskoj mora carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika, i to najkasnije osam dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti ili drugoga događaja koji znači trošarinsku radnju u smislu navedenog Zakona. Prilikom prijave za upis u registar trošarinskih obveznika poduzetnik odabire i način poslovanja sa trošarinskim proizvodima. Zavisno o odabiru načina poslovanja sa trošarinskim proizvodima (u sustavu odgode plaćanja trošarine ili izvan sustava odgode plaćanja trošarine) odabire i trošarinski status. Napominjemo da je institut malog proizvođača jakog alkoholnog pića iz članka 68. Zakona o trošarinama u cijelosti uređen u okvirima zahtjeva pravne stečevine Europske unije, pri čemu malom proizvođaču jakog alkoholnog pića nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pića. Uz pretpostavku, međutim, da se izraz „mali proizvođači“ iz Vašeg pitanja odnosi na proizvođače izvan sustava odgode iz članka 69. Zakona o trošarinama koji proizvode u komercijalne svrhe, napominjemo da su oni oslobođeni odredbi o uvjetima rada trošarinskih skladišta, nastanak obveze plaćanja trošarine jeste trenutak proizvodnje gotovih trošarinskih proizvoda, a količinskih ograničenja nema. Također, nema zapreka da takvi proizvođači, ukoliko ispune zakonske uvjete za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta, posluju u sustavu odgode plaćanja trošarine, gdje porezna obveza u pravilu nastaje tek puštanjem trošarinskih proizvoda u potrošnju. Vezano na konstataciju da Zakon o trošarinama nije predvidio period držanja šljivovice u hrastovim bačvama u smislu nastanka obveze plaćanja trošarine, skrećemo pažnju na propise iz područja poljoprivrede, a poglavito na odredbe Pravilnika o jakim alkoholnim pićima („Narodne novine“, broj 61/2009…30/2015), gdje se u poglavlju „tehničke definicije i kriteriji“ propisuje da dozrijevanje ili starenje znači provođenje prirodnog procesa oplemenjivanja u destilatu, odnosno jakom alkoholnom piću u odgovarajućim posudama, kako bi se poboljšala senzorska svojstva gotovog proizvoda. Tako je, primjerice, za proizvodnju „hrvatske stare šljivovice“ propisano da destilat odležava u bačvama od slavonske hrastovine minimalno 12 mjeseci, dok je za proizvodnju „slavonske šljivovice“ obvezno odležavanje u bačvama kroz razdoblje od minimalno 18 mjeseci. Slijedom navedenog kod registriranih proizvođača iz članka 69. Zakona o trošarinama koji proizvode jaka alkoholna pića za koja je nužan proces dozrijevanja te o tome vode propisane evidencije, nastanak obveze obračunavanja trošarine jeste trenutak proizvodnje, odnosno završetak proizvodnog postupka dozrijevanja jakog alkoholnog pića. S obzirom na naprijed navedeno, odnosno da nema zapreka da proizvođači izvan sustava odgode, ukoliko ispune zakonske uvjete za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta, posluju u sustavu odgode plaćanja trošarine, kao i i da je, sukladno naprijed navedenome, za proizvođače izvan sustava odgode nastanak obveze plaćanja trošarine vezan uz trenutak proizvodnje, odnosno završetak proizvodnog postupka dozrijevanja jakog alkoholnog pića, to su odredbe Zakona o trošarinama u cijelosti sukladne, ne samo zahtjevima i ograničenjima pravne stečevine Europske unije, nego i suštinski ne predstavljaju zapreku u poslovanju malih i srednjih poduzetnika koji, odabirući svoj trošarinski status, proizvode jaka alkoholna pića. |
7 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 3. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 9. stavak 3. Odredbu je potrebno preformulirati s obzirom da nije jasan pojam "mjesto direktne isporuke“ (moguće je i pojam definirati u uvodnim pojmovima). Također, nije razvidno Zašto institut „mjesta direktne isporuke“ ne vrijedi za duhanske prerađevine? | Prihvaćen | Pojam direktne isporuke samostalno je definiran. |
8 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 6. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 20. stavak 1. "Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj državi članici te potom kupljenih od osobe u drugoj državi članici koja nije ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili registrirani primatelj i ne obavlja registriranu djelatnost, a prodavatelj ili netko za njegov račun ih neposredno ili posredno otprema ili prevozi primatelju u drugu državu članicu u kojoj nastaje obveza obračuna trošarine, smatra se prodajom na daljinu." Potrebno je uskladiti odredbe s prijedlogom novog Zakona o ograničavanja uporabe duhanski proizvoda gdje je zabranjena prodaja na daljinu. Također, potrebno je uskladiti terminologiju s prijedlogom novog Zakona o ograničavanja uporabe duhanskih proizvoda kao i terminologijom Direktive 2014/40/EU o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda, koji propisi koriste termin „prekogranična prodaja na daljinu“, te je potrebno usklađenje definiranja predmetnog pojma. Naime, prema Zakon o trošarinama prodaja na daljinu je prodaja unutar EU, dok navedeni propisi (Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda i Direktiva 201/40/EU) poznaju i prodaju unutar država članica EU, ali i iz trećih zemalja odnosno država izvan EU. | Nije prihvaćen | Pojam prodaje na daljinu u cijelosti je usklađen sa zahtjevima trošarinske pravne stečevine, a u odnosu na treće zemlje primjenjivi su carinski, a ne trošarinski propisi. |
9 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 9. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Predloženim izmjenama dodaju se novi stavci kojima se predviđa postupak i utvrđivanje obračuna i plaćanja trošarine prema ovome članku, rokovi u kojima je trošarinski obveznik dužan platiti trošarinu i sl. Međutim, odredbama stavka 7. i 10. članka 25. ZOT-a predviđa se mogućnost povrata plaćene trošarine sukladno istom članku. Smatramo da je potrebno propisati i postupak povrata plaćene trošarine sukladno ovom članku (da li u tom slučaju nadležno tijelo donosi rješenje i sl.). | Nije prihvaćen | Povrat trošarine je cjelovito uređen zasebnom normom. |
10 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 10. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 25a. stavak 3. Odredbu je potrebno preformulirati. Naime, daje se mogućnost priličnog širokog tumačenja, odnosno veliki raspon definiranja trenutka koji se uzima kao relevantan za određivanje iznosa trošarinskog duga; predlaže se brisanje stavka 3. koji je nepotreban obzirom da je stavak 2. propisao određivanje iznosa trošarinskog duga za slučaj kada se točno ne zna kada je nastao sam dug. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je pravno-logički jasna i smisleno stipulirana te je svojim smislom sukladna pozitivno-pravnim određenjima carinskog prava. |
11 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 13. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o. Članak 29. stavak 6. "Trošarinski proizvodi na koje se trošarina ne plaća sukladno stavku 1. ovoga članka ne smiju se otuđiti bez prethodne obavijesti nadležnom carinskom uredu i plaćanja trošarine." Na kraju rečenice, riječi „i plaćanja trošarine“ treba brisati jer je odredba nejasna. | Nije prihvaćen | Primjena je logički-pravno bespredmetna. |
12 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 14. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 43. stavak 4. podstavak 2. "(4) Porezni zastupnik za prodaju na daljinu mora: – prije nego što je trošarinska roba iz druge države članice otpremljena, prijaviti se nadležnom carinskom uredu i jamčiti plaćanje trošarine; – platiti trošarinu kod nadležnog carinskog ureda u trenutku nakon primitka trošarinske robe;" Predloženom izmjenom riječi „u trenutku“ riječju „nakon“ nije jasno definirano u kojem roku porezni zastupnik za prodaju na daljinu mora platiti trošarinu. | Nije prihvaćen | Navedeno je sasvim jasno iz odredbi koje uređuju nastanak trošarinskog duga. |
13 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 16. | Članak 48. stavak 2. Odredbu je potrebno preformulirati s obzirom da "organizator prodaje" ne može jamčiti poštivanje odredbi Zakona u ime fizičkih i pravnih osoba koje prodaju svoju robu. Organizator može upozoriti i upoznati sudionike prodaje s odredbama Zakona, odnosno s pravima i obvezama. | Nije prihvaćen | Primjena je logički-pravno bespredmetna. Predmet uređenja trošarinskih propisa je jasno određen u odnosu na adresate. |
14 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 19. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 50a. stavak 1. "1) Ako postoji opasnost da će osoba koja je postupala protivno odredbama ovoga Zakona raspolaganjem imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje obveze plaćanja trošarine, odnosno ako iz drugih okolnosti proizlazi da bi izvršenje obveze plaćanja trošarine moglo biti neizvjesno, carinski ured može, ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići, radi osiguranja naplate trošarine privremeno oduzeti sve predmete i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za nezakonito postupanje te predmete koji su nastali kao posljedica nezakonitog postupanja." -u članku 20. Prijedloga određuje se da se mjere osiguranja naplate trošarine mogu poduzeti i ako se ne vode evidencije ili ne dostavljaju izvješća propisana zakonom -u članku 36. stavak 7. Prijedloga utvrđuje se da će se prijevozno sredstvo korišteno za prijevoz duhanskih prerađevina komercijalne naravi oduzeti, a duhanskim prerađevinama komercijalne naravi smatra se količina koja ukazuje da nije namijenjena za pojedinačnu, osobnu ili za uporabu u kućanstvu počinitelja prekršaja. Smatramo da je potrebno uskladiti navedene pojmove s pojmovima i terminologijom prema Nacrtu prijedloga Zakonu o duhanu obzirom da postoji neusklađenost naziva duhanskih prerađevina i duhanske sirovine s Nacrtom prijedloga Zakona o duhanu. Članak 50a. stavak 12. (12) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na postupanje s duhanskom sirovinom. Kako je stavkom 12. određeno da se predmetni članak primjenjuje i na duhansku sirovinu (koja po definiciji zakona nije trošarinska roba), a kako bi se uopće mogao primijeniti taj članak, mišljenja smo da i članak 49. treba biti primjenjiv na duhansku sirovinu pa bi trebalo dodati stavak koji glasi: „(16) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na postupanje s duhanskom sirovinom.“; postojeći stavak 16. u čl. 49 treba postati stavak. 17. | Prihvaćen | Prihvaća se radi preciziranja odredbe. |
15 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 23. | Mišljenje članice Carlsberg Croatia d.o.o.: Vezano uz predloženi Zakon, smatramo da je kod definicije malih nezavisnih pivovara potrebno zadržati originalni tekst iz EU direktive 92/83 (u prijedlogu zakona nedostaje dio „…za potrebe sniženih stopa“). Naime, malu nezavisnu pivovaru definira puno više kriterija od same količine proizvodnje – primjerice, tu je način proizvodnje, način prodaje, itd., te stoga smatramo da nije prihvatljivo navedeni pojam definirati kako se predlaže. Nadalje, nejasno je zbog čega je malom nezavisnom pivovarom definirana pivovara s godišnjom proizvodnjom do 200 000 hl, ako je skala smanjena do količine od 125 000 hl. Naime, taj kriterij nije usklađen s vrijednostima iz teksta relevantne EU direktive. Osim toga, sukladno istoj EU direktivi, pa i prijedlogu izmjena Zakona o trošarinama za stjecanje statusa male nezavisne pivovare, predmetna pivovara ne smije pivo proizvoditi po licenci. U predmetu Europskog suda C-285/14 Zahtjev za prethodnu odluku – Oporezivanje – Direktiva 92/83/EEZ – Trošarine – Pivo – Članak 4. – Samostalne male pivovare – Snižena stopa trošarine – Uvjeti – Nepostojanje proizvodnje prema licenci – Proizvodnja prema proizvodnom postupku koji pripada trećemu i za koju je on dao ovlaštenje – Ovlašteno korištenje žigova tih trećih, zauzet je stav da na postavljeno prethodno pitanje valja odgovoriti da u svrhu primjene snižene stope trošarine na pivo, uvjet predviđen u članku 4., stavku 2. Direktive 92/83, prema kojemu pivovara ne smije proizvoditi prema licenci, nije ispunjen ako predmetna pivovara proizvodi pivo sukladno ugovoru na temelju kojeg je ovlaštena koristiti se žigovima i postupkom proizvodnje trećeg. Tako se javlja opravdano pitanje koja će od aktualnih srednjih pivovara, koje aspiriraju dospjeti u kategoriju malih, moći ispuniti taj uvjet. Poslovanje malih/srednjih pivovara rezultat je njihovih poslovnih odluka i prodaje proizvoda manje vrijednosti pa im zbog toga trošarine čine znatno opterećenje. Isto tako, trošarina se kao državni namet ugrađuje u cijenu i prelijeva na kupca, a potom i na krajnjeg potrošača. Ona je prvenstveno pitanje likvidnosti pa smo slobodni predložiti uvođenje duljeg roka plaćanja trošarina (sada je 30 dana). Zaključno, tvrtka Carlsberg Croatia d.o.o. pozdravlja uvođenje diferenciranih trošarina i to na način da se one za male pivovare s godišnjom proizvodnjom do 5000 hl smanje za 50%. Ukoliko se uvodi diferencirana trošarina i za srednje pivovare predlažemo da se skala diferenciranih trošarina uskladi s europskom praksom zemalja s pivskom tradicijom kao Hrvatska odnosno da postotak smanjenja bude znatno manji od predloženog. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona u cijelosti usklađen s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića te je model poreznih razreda s predloženom gornjom skalom optimalno dimenzioniran u skladu s prilikama u RH. |
16 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 23. | Mišljenje članice HEINEKEN Hrvatska d.o.o.: 1. Nejasno je iz kojeg razloga se kao mala nezavisna pivovara u Hrvatskoj definira pivovara s godišnjom proizvodnjom piva do 200.000 hektolitara te predlažemo da se ta granica snizi kako bi bila u skladu s europskom praksom. Napominjemo također da je sadašnja praksa u EU da pivovare sa smanjenom stopom trošarine nemaju više od 1% volumnog tržišnog udjela primjerice, u Austriji koja proizvodi 9,2 milijuna hektolitara piva gornja granica za male nezavisne pivovare je 50.000 hektolitara (naše tržište je tri puta manje od austrijskog s proizvodnjom od 3,2 milijuna hektolitara u 2014. godini) predlažemo da i nama orijentir za određivanje definicije male nezavisne pivovare bude u skladu s tim parametrima (do 1% hrvatskog tržišta piva) – to bi značilo da malu nezavisnu pivovaru definiramo kao onu koja proizvodi do 30.000 hektolitara 2. Slažemo se sa smanjenjem trošarina u visini od 50% za mikropivovare koje proizvode do 5.000 hektolitara godišnje, no smatramo da je općenito predložena skala neprikladna i nesrazmjerna s primjerima iz EU prakse • Primjerice, u Austriji, nama bliskoj zemlji razvijene pivske tradicije, skala izgleda ovako (vidi prilog 1): • <=12.500 htl (0,14% udio tržišta) – 40% smanjenja • <=25.000 htl (0,27% udio tržišta) – 30% smanjenja • <=37.500 htl (0,41% udio tržišta) – 20% smanjenja • <=50.000 htl (0,54% udio tržišta) – 10% smanjenja • Mi za hrvatsko tržište, veličine 3,2 milijuna hektolitara proizvodnje, predlažemo skalu koja bi bila u skladu s dosad iznesenim argumentima, i to na sljedeći način: • <=5.000 htl (0,16% udio tržišta) – 20 kn (50% smanjenja) • 5.000 – 20.000 htl (0,63% udio tržišta) – 30 kn (25% smanjenja) • 20.000 – 30.000 htl (0,94% udio tržišta)– 36 kn (10% smanjenja 3. Ističemo da sukladno predloženom zakonu, i EU direktivi, pivovara koja traži smanjenje trošarine po osnovi ovog zakona ne smije pivo proizvoditi po licenci, te se ne smije baviti proizvodnjom robnih marki. Smatramo također da te pivovare ne smiju biti u vlasništvu maloprodajnih lanaca. Vjerujemo da je smisao smanjivanja trošarine za male/mikropivovare u tome što su to uglavnom pivovare koje proizvode specijalna piva i predstavljaju važan dio širenja pivske kulture. Stoga smatramo da mala/mikropivovara ne može proizvoditi isključivo ekonomske/jeftine pivske marke čija je cijena ispod prosječne tržišne cijene. Neke od pivovara koje bi po predloženoj skali spadale u male nezavisne pivovare ne ispunjavaju gore spomenute uvjete. Pivovare koje ne ispunjavaju navedene uvjete imaju primarni problem u domeni produktivnosti i efikasnosti te se za opstanak na tržištu bore proizvodnjom cjenovno povoljnijih piva ili uslužnim pakiranjem. To zapravo znači da one ne doprinose jačanju pivske kulture. Podržavamo podupiranje razvoja pivske kulture kroz ohrabrivanje malih pivovara koje doista i promiču takvu kulturu razvojem novih proizvoda. Dugoročno je neisplativo u tu kategoriju uključivati pivovare kojima je primarni problem produktivnost i efikasnost te se bore za opstanak na tržištu proizvodnjom piva u cjenovno povoljnom segmentu. Stoga smatramo da pivovare koje bi ušle u područje smanjenih trošarina moraju isključivo proizvoditi svoje marke a ne opstajati zahvaljujući proizvodnji cjenovno povoljnog piva ili uslužnom pakiranju, jer se time ne postiže glavni cilj – razvoj pivske raznovrsnosti i kulture. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona je u cijelosti usklađen s Direktivom Vijeća 92/83/EEZ o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića te je model poreznih razreda s predloženom gornjom skalom optimalno dimenzioniran u skladu s prilikama u RH. |
17 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 26. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 73a. stavak 1. U članku 26. stavkom 1. Prijedloga Zakona uvodi se novi pojam ,,duhanska sirovina'' koji ne postoji ni u starom niti u prijedlogu novoga Zakona o duhanu, a ni u Zakonu o trošarinama iz 2013. godine. Ostaje pitanje i pojma ,,duhanske prerađevine'' iz postojećeg Zakona iz 2013. god., budući da nije točno definiran, te u praksi postoje nejasnoće što je ,,duhan koji je rezan ili na drugi način usitnjen, svinut ili prešan u blokove i prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade,'' Pojmovi ,, duhan'' kao širi pojam i ,,neobrađeni duhan'', i ,,obrađeni duhan'' kao uži pojmovi nalaze se u novom Prijedlogu Zakona o duhanu i oni nisu trošarinska roba. Predlaže se Zakonom o trošarinama i Pravilnikom o trošarinama koristiti iste nazive, formulacije i definicije, kako bi se izbjegle nejasnoće oko toga da li je osušeni list duhana kao neobrađeni duhan i strips duhana kao obrađeni duhan trošarinska roba (povodom zahtjeva carine da obrađivač duhana daje pisanu izjavu da strips duhana nije trošarinska roba). Članak 73a. stavak 2. Člankom 26. Stavkom 1. Prijedloga Zakona utvrđuje se obveza upisa u registar trošarinskih obveznika i posebne mjere nadzora nad ubranim duhanom, te se dodaju članci 73a., 73b. i 73c. Članak 73a. stavak 1. propisuje upis, ali stavak 2. isključuje upis prijevoznika, obrađivača i proizvođača duhana koji imaju status prema posebnim propisima odnosno prema duhanskim propisima. Članak 9. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o trošarinama obvezuje sve osobe koje imaju izvršna rješenja o upisu u odgovarajući upisnik sukladno duhanskim propisima na postupanje s duhanom sukladno članku 2. Pravilnika, a najkasnije do 15. rujna 2015. podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika. Prema Prijedlogu, uz prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika istovremeno se podnosi i zahtjev za izdavanje odobrenja za skladištenje duhanske sirovine koja se može skladištiti samo u posebnim skladištima za koje je carinski ured izdao odobrenje, s tim da stavak 6. istog članka predviđa skladištenje duhana samo korisnika tog skladišta. Pitanje je što se dešava s duhanom u slučaju gubitka uvjerenja ili što se može skladištiti u skladištu duhana po odobrenju carine, da li samo duhan ili i neka druga roba (npr. repromaterijal za obradu duhana), te što bi bilo s npr. skladištenjem duhana koji je u tuđem vlasništvu (po ugovoru o skladištenju). Potrebno je jasno definirati da li je potreban upis u upisnik trošarinskih obveznika za obrađivače i proizvođače duhana, te i ishodovanje prethodne dokumentacije potrebne za upis u upisnik - odobrenje za skladište. Potrebno je uskladiti korištenu terminologiju, da li „duhanska sirovina „ (st. 1) ili „duhan“ (kako se navodi u ostalim stavcima). - u st. 2. trebalo bi dodati da se obveza u registar trošarinskih obveznika ne odnosi ni na proizvođače duhanskih proizvoda (ne samo proizvođače i obrađivače duhana) - st. 4. – propisano je da se duhan može skladištiti samo u posebnom skladištu – nejasno da li CU može reći da određeno skladište nije podobno, ali je takav subjekt već prethodno upisan u Upisnik trgovaca duhanom temeljem prijedloga Zakona o duhanu, gdje je jedan od uvjeta za upis u Upisnik trgovaca duhanom i posjedovanje odgovarajućeg skladišta; predmetni zakoni i odredbe trebaju biti usuglašeni - st. 5. Toč. 1. – treba dodati da uz zahtjev treba priložiti i potvrdu da je upisan u Upisnik trgovaca duhanom temeljem posebnih duhanskih propisa - st. 5. Toč. 2 . – kao uvjet izdavanja odobrenja propisano je uredno i pravodobno plaćanje trošarina – duhan nije trošarinska roba i kao takva nije opterećen obvezom plaćanja trošarine, a trgovac duhanom trguje isključivo duhanom (i sukladno definiciji iz prijedloga Zakona o duhanu!) te je obveza plaćanja trošarine izuzetak, koji nastupa kao oblik kazne za slučaj da s duhanom ne postupa na propisani način ,pa to ne može biti uvjet za upis u upisnik trošarinskog obveznika --st. 5. Toč.5 – piše da „vodi evidenciju o robi…“ kakvoj robi? Da li znači da osim duhana u tom skladištu može skladištiti i neku drugu robu koja nema nikakve veze s djelatnošću prometa duhanom? - treba definirati da odobrenja iz ovog članka važe isključivo dok je takav subjekt Upisan u upisnik trgovaca duhanom sukladno posebnim duhanskim propisima - u st. 9. Bilo bi dobro navesti da se za takvu osobu, koja ishodi odobrenje iz ovog članka, u nastavku teksta Zakona koristi termin „Korisnik skladišta duhanske sirovine“ Predmetni Prijedlog Zakona ne predviđa slučajeve ukoliko se ukine/poništi odobrenje iz čl. 73.a. - da li se u tom trenutku plaća trošarina na duhan, kao i kako se postupa s duhanom koji se nalazi u tom skladištu. Članak 73 b. Sadrži odredbu o unosu i iznosu duhanske sirovine i obavještavanje carinskog ureda uz dostavu propisane dokumentacije. Članak 2. stavak 6. Pravilnika o trošarinama određuje da najkasnije 24 sata prije unosa/iznosa pošiljatelj/primatelj mora obavijestiti carinski ured na obrascu O-PD koji je u Prilogu br. 49. Pravilnika, a stavak 15. istog članka od te obveze oslobađa obrađivače i proizvođače duhanskih proizvoda. Čanak 9. Pravilnika utvrđuje obvezu postupanja po članku 2. Pravilnika. Predlažemo da se jasno definira da li su obrađivači i proizvođači duhanskih proizvoda obvezni voditi i dostavljati evidencije i izvješća carinskom uredu. | Prihvaćen | Prihvaća se radi preciziranja odredbi te su relevantne norme cjelovito restrukturirane. |
18 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 28. | Mišljenje članica : Agroduhan d.o.o., Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Članak 79. stavci 7. i 8. Nejasno je da li istekom roka od 60 dana nastaje obveza obračuna trošarine koja se onda plaća u daljnjem roku od 30 dana, kako je to propisano u čl. 26, ili u tom roku treba platiti trošarinu? | Prihvaćen | Norma je radi jasnoće dodatno uređena. |
19 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 29. | Mišljenje članica : Hrvatski duhani d.d i TDR d.o.o. Predloženom odredbom briše se odredba koja je predviđala pravo i postupak povrata plaćene trošarine na duhanske prerađevine trošarinskim obveznicima, koje su postale neupotrebljive i koje su uništene pod carinskim nadzorom, osim ako je neupotrebljivost nastala zbog neodgovarajuće kvalitete, starosti ili nemogućnosti prodaje. Smatramo da je potrebno zadržati odredbu koja bi jasno definirala uvjete i postupak pod kojima je moguće tražiti povrat plaćene trošarine na duhanske prerađevine u određenim slučajevima. | Prihvaćen | Propisuje se da pravo na povrat plaćene trošarine na duhanske prerađevine imaju trošarinski obveznici na duhanske prerađevine koje su postale neupotrebljive zbog izmjena posebnih propisa koje uređuju postupanje s duhanskim prerađevinama u prometu i koje su uništene pod carinskim nadzorom, osim ako je neupotrebljivost nastala zbog neodgovarajuće kvalitete, starosti ili nemogućnosti prodaje koja nije izravno povezana s izmjenom tih propisa. Time su aspektirane upravo one situacije na koje trošarinski obveznik nema stvarni utjecaj i u kojima je stoga opravdano odobriti povrat plaćene trošarine. Kako je u vrlo dinamičnom području uređenja postupanja s duhanskim prerađevinama u prometu izvjesno očekivati promjene režima postupanja (pa i temeljem zahtjeva pravne stečevine Europske unije), to se ovim izmjena osigurava razumna razina fleksibilizacije s time povezanog režima trošarinskog uređenja. |
20 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 30. | n/a | Nema odgovora | |
21 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, Članak 34. | U članku 102. Stavak 1. - Brisanje točke 83. koja glasi: 83. ako kao prodavatelj označenog plinskog ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i za namjene iz članka 101. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prije prodaje ne izvijesti korisnika prava na potrošnju plinskog ulja o raspoloživoj količini plinskog ulja ili ako prodaju označenog plinskog ulja ne izvrši izravnim utakanjem ili uz karticu goriva Obrazloženje: Predlažemo gore navedene izmjene o načinu stavljanja u promet označenih plinskih ulja obzirom na nedovoljno precizno definiranje pojma“ izravno utakanje“ te odredbe u odnosu na predviđeni trošarinski prekršaj ukoliko prodavatelj se ne izvrši izravno utakanje korisniku prava. | Prihvaćen | Prihvaća se radi preciziranja odredbe i otklanjanja nejasnoća u praksi i tumačenju. Dio predmetna sintagme čije se brisanje predlaže, odnosno preciznije pojam „izravnog utakanja“ , u praksi se pokazao nedovoljno jasan i zbunjujući, odnosno u bitnome suvišan i nepotreban. Osim toga, ovakav izričaj je implicirao suviše rigidan pristup u ocjenu dopuštenost korištenja označenog plinskog ulja od strane korisnika prava, dakle za zakonite svrhe, pa je kao takav, primjerice, mogao biti tumačen i restriktivno u odnosu na uobičajeni modus distribucije označenog plinskog ulja cisternama koje mogu doći do lokacije korisnika prava ili do mjesta gdje se obavlja poljoprivredna aktivnost. |