Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivana Barbarić PRAVILNIK 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. S poštovanjem Ivana Barbarić, mag.praesc. educ. Prihvaćen Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova.
2 Ana Belinić PRAVILNIK Poštovani, ne podržavam predložene izmjene. U Nacrtu nije jasno definirano tko može raditi na predloženim lokacijama. Većina Institucija za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ne ispunjavaju uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja(svjedočenje brojnih odgajatelja na mrežnim stranicama Udruge SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djece ). Smatram da se samim proširivanjem na navedena područja ne može riješiti taj problem. Upitno je koliko će navedene institucije iz članka 2. stavka 1 ispunjavati uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom ako ih već sada ne ispunjavaju određene Ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje. U Nacrtu nije definirano provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu. Ana Belinić, mag. praesc. educ. Prihvaćen Vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću. Provođenje nadzora propisano je Zakonom.
3 Iva Duspara PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. stavak 2 nije definirano tko je "voditelj", a znamo da programe predškolskog odgoja i obrazovanja vodi odgojitelj predškolske djece. Prihvaćen Stavak 2. brisan je.
4 IDA SOMOLANJI TOKIĆ PRAVILNIK Poštovani, Ne podržavam izmjene navedenog Nacrta jer se promjene moraju promatrati u odnosu na važeći Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju kao i druge propise koji se nadovezuju na eventualnu provedbu ovog Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Promatrajući na taj način, ovaj Nacrt dodatno pojašnjava i uređuje one dijelove Zakona (ili drugih pravilnika koji iz njega proizlaze) koje je također potrebno iznoviti kako bi bili u skladu sa suvremenim spoznajama o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Samim time nije moguće niti je potrebno mijenjati postojeći Pravilnik ukoliko se prije njega ili zajedno s njim neće mijenjati neki drugi ključni elementi (Zakon, Pravilnik o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika…). Primjerice, neprihvatljivo je neodređeno korištenje naziva 'voditelj' programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Ono implicira ulazak nestručnih kadrova u odgojno-obrazovni proces. Potrebno je jasno definirati tko izvodi program predškolskog odgoja i obrazovanja, a to su isključivo odgojitelji/ce djece rane i predškolske dobi što zapravo za sobom nosi promjenu drugih pravilnika. Također, dodatnoj pravnoj nesigurnosti pridonose i neodređene konstrukcije poput članka 2. ovog Nacrta gdje je potpuno neodređeno o kojem zakonu je riječ te na koji način taj neodređeni zakon, kao i akti i statuti određenih pravnih osoba mogu uvjetovati program predškolskog odgoja i obrazovanja. Ovakve parcijalne promjene samo će se dodatno otežati prijeko potrebne promjene zakonodavnog okvira, a koje imaju izravne implikacije na kvalitetu sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Potrebno je prije ikakvih nepotpunih 'zahvata' u dokumente koji upravljaju sustavom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja sistematično proučiti i analizirati sve postojeće dokumente u odnosu na suvremenu teoriju i praksu (dakle, interdisciplinarno) te predlagati sveobuhvatne i svrhovite izmjene. dr. sc. Ida Somolanji Tokić Prihvaćen Primljeno na znanje.
5 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 2. Molim brisati "voditelj", a naznačiti osoba sa završenom kvalifikacijom odgajatelja (bacc.ili mag.) ili stručnog suradnika i iskustvom rada (5 godina) u ranoj i predškolskoj djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno.
6 Ksandra Sinožić PRAVILNIK Poštovani, slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Prihvaćen Primljeno na znanje.
7 Ivana Soldo Klanac PRAVILNIK Poštovani! Slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Smatram da je važno svoj djeci i to što ranije omogući što kvalitetniji predškolski odgoj a time i u uvod u školsko obrazovanje. Nikako ne bi bilo dobro da zbog nedostataka prostora djeca ostanu bez ovako važnog koraka u pripremanju za njihovo daljnje obrazovanje. U našoj školi provodio se program predškole u za to predviđenom prostoru, sada postoji novi dječji vrtić koji predškolskom odgoju pruža puno više mogućnosti za rad i veći standard u obrazovanju. Srdačan pozdrav, Ivana Soldo Klanac Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
8 Marina Pejić PRAVILNIK Poštovani, s većinom toga se slažem,ali nisam sigurna da male i siromašne sredine mogu osigurati 3 kvadratna metra po učeniku. S poštovanjem, Marina Pejić Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju. Osnovne kriterije potrebno je ispuniti za izvođenje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi, jer navedeno utječe na kvalitetu rada.
9 Tatjana Varga PRAVILNIK Poštovani! Slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Smatram da je važno svoj djeci i to što ranije omogući što kvalitetniji predškolski odgoj a time i u uvod u školsko obrazovanje. Srdačan pozdrav. Tatjana Varga Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
10 Anita Vidović PRAVILNIK Poštovani! Slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Važno je da se svoj djeci i to što ranije omogući što kvalitetniji predškolski odgoj i obrazovanje. Nikako ne bi bilo dobro da zbog nedostataka prostora djeca ostanu bez ovako važnog koraka u pripremanju za njihovo daljnje obrazovanje. Lijep pozdrav! Anita Vidović Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
11 Ksandra Sinožić PRAVILNIK Poštovani, slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
12 SILVIJA KOSEC PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja predškolskog odgoja i obrazovanja. Srdačno, Silvija Kosec Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
13 Ljiljana Vidović PRAVILNIK Poštovani, djelomično se slažem s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Predškolski program treba vratiti u škole, inzistirati na pokrivenosti svih sredina ali i ne dozvoliti da zbog bilo kojih razloga budu izostavljena djeca nacionalnih manjina. Kvalitetno rješenje će spriječiti zatvaranje škola, odlazak kvalificiranog nastavničkog kadra te kvalitetan predškolski odgoj. I naravno, sva obrada dokumenata treba biti digitalnim putem. Srdačno, Lj. Vidović Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju. Ističemo da se predškolski odgoj i obrazovanje izvodi se u školama samo u onim sredinama u kojima nema dječjih vrtića.
14 Sandra Maglov PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja predškolskog odgoja i obrazovanja. Sandra Maglov Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
15 Ante Radnić PRAVILNIK, Članak 2. U potpunosti se slažem sa Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
16 Željka Tomašec PRAVILNIK Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i kriterijima za provedbu programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Srdačan pozdrav, Željka Tomašec Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
17 Vlatka Đido PRAVILNIK Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam Nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. S poštovanjem, Vlatka Đido Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
18 Dunja Irha Baričević PRAVILNIK Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja, budući da se isti nije mijenjao skoro 24.g. te sam mišljenja da je u dobrobit djece predškolske dobi koje treba u što većem broju uključiti u sustav odgoja i obrazovanja. LP! Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
19 Sanja Banfić- Kontrec PRAVILNIK Poštovani ! U potpunosti se slažem i podržavam nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Srdačan pozdrav! Sanja Banfić - Kontrec Prihvaćen Zahvaljujemo na mišljenju.
20 Dunja Novak PRAVILNIK Poštovani ! U potpunosti se slažem s nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav! Dunja Novak Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
21 Sanja Jambrovic Posedi PRAVILNIK Poštovani, podržavam predloženi Pravilnik. Srdačno, Sanja Jambrović Posedi Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
22 Jadranka Jelisavac PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav, Jadranka Jelisavac, mag. prim educ. Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
23 Božica Kelčec Pester PRAVILNIK Poštvani, Slažem se s predloženim Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. S poštovanjem Božica Kelčec Pester Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
24 Klara Jasna Žagar PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. S poštovanjem, Klara Jasna Žagar Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
25 Viktorija Mrđenović PRAVILNIK Poštovani! Slažem se s predloženim Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. L.P Viktorija Mrđenović Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
26 Tomislav Špoljar PRAVILNIK Podržavam Pravilnik. Tomislav Špoljar, prof. savjetnik Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
27 Petra Nemet PRAVILNIK Poštovani, slažem se sa Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. No, moram reći da je najbolje da se on odvija u predškolskim ustanovama ili školama, samo gdje je nužno u drugim ustanova ili udrugama. Isto se slažem da je potrebna integracija djece romske nacionalne manjine ili ostalih manjima u predškolske ustanove ali sa malo jačim programom učenja hrvatskog jezika koji vrlo često ne znaju uopće ili nedovoljno za normalno kasnije praćenje nastave. Radila sam sa romskom manjinom i to se pokazao najveći problem u daljnjoj integraciji u školi iz predškolskih ustanova koje nisu dovoljno dugo pohađali jer nije do sada propisano zakonom pohađanje istih. Time se moraju točno definirati kriteriji kod zaposlenja u programima predškolskog odgoja. L p Petra Nemet Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. Cilj nam je omogućiti svoj djeci uključivanje u redovite programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
28 Melita Ogrinšak PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav, Melita Ogrinšak Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
29 Silva Kramer PRAVILNIK Poštovani, Slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lp Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
30 Ljiljana Vidmar PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja predškolskog odgoja i obrazovanja. Ljiljana Vidmar Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
31 Olivera Tadić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, U potpunosti se slažem sa Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav, Olivera Tadić Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
32 Magdalena Ajduk PRAVILNIK Poštovani, U potpunosti se slažem sa Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav, Magdalena Ajduk Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
33 Olgica Nikolić PRAVILNIK Poštovani, slažem se s predloženim Nacrtu Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Lijep pozdrav, Olgica Nikolić Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
34 Tončica Kalilić PRAVILNIK, Članak 1. Iza riječi "Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju" predlažem dodati: (u daljnjem tekstu Zakon) Nije prihvaćen Ne krati se naziv Zakona već tekst koji glasi: "programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci predškolske dobi" te prijedlog nije moguće prihvatiti.
35 Tončica Kalilić PRAVILNIK, Članak 4. stavak 1.: Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 22. stavkom 5. Državnoga pedagoškog standarda." stavak 2.: Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 40., člankom 44. stavkom 1. i 6., te člankom 48. Državnoga pedagoškog standarda." stavak 4. Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 44. stavkom 3., stavkom 4. točkom 1., stavkom 5. točkom 3.te stavkom 6.; te člankom 50. Državnoga pedagoškog standarda." Nije prihvaćen Točni članci DPS-a ne navode se u Pravilnicima.
36 ANA MUDROVČIĆ PRAVILNIK Poštovani, magistra sam psihologije i majka predškolskog djeteta. Generalno podržavam Nacrt pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Međutim, nudim konstruktivne prijedloge za poboljšanje istog. 1. Pravilnikom mora biti jasno određeno tko može obavljati djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja. Predlažem da se barem navede da osoba mora biti pedagoške struke, a najbolje bi bilo kada bi imala i položen Državni ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. 2. S tim u vezi, zdravstvene ustanove ili knjižnice ne moraju nužno imati profesora, nastavnika, pedagoga, psihologa koji bi mogao ostvarivati ovakav program te bi onda trebalo jasno napisati da takve ustanove mogu uzeti vanjske suradnike koji imaju potrebne uvjete te ih isplaćivati autorskim ugovorima. 3. Članak 3, stavak 4, navodi kako one škole koje već izvode glazbene i plesne programe mogu ostvarivati umjetničke programe predškoskog odgoja i obrazovanja. Nema nikakvog razloga da se i umjetnički programi izvode u svim prostorima iz članka 2, stavka 1, a s obzirom na točku 2 mog komentara, umjetničke kompetencije i programi mogu se i uvesti u ustanovu vanjskim suradnikom. Kada se već krenulo u olakšavanje ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja, onda bi trebalo zaista i olakšati uvjete i jasnije naznačiti sve mogućnosti. Umjetnički program može biti i samo sat plesa od 45 min, a za to škola ili knjižnica ne moraju imati osposobljeni kadar, što ne znači da se djeci ne može omogućiti takvo učenje i odgoj. 4. U članku 3, stavak 1, neodređen je uvjet da vrtić ne može prihvatiti više djece. Je li maksimalan broj prihvaćene djece u dječjim vrtićima onaj koji realno jest ili onaj koji bi trebao biti, a taj je puno niži? Po mom mišljenju, vrtići ne mogu prihvatiti ni onu djecu koja već pohađaju te iste vrtiće, a broj djece prelazi dozvoljen broj prema Državnom pedagoškom standardu. Svakako je nedopustivo neko dijete ispisivati iz vrtića kada se već naviknulo na vrtićki kontekst, ali bilo bi uputno u budućnosti striktno slijediti standard ako će već postojati posebna ostvarivanja predškolskog odgoja i obrazovanja. Neka ovaj pravilnik bude zaista rješenje za nepoštivanje Državnog pedagoškog standarda već dugi niz godina. 5. Moram primijetiti da se i ovdje navodi samo jedna skupina djece s posebim potrebama, a to su djeca s teškoćama. Darovita djeca isto imaju posebne potrebe koje se ne mogu ostvariti uobičajenim programom te svakako smatram da su darovita djeca zapostavljena. S njima bi po mom mišljenju prvenstveno trebale raditi osobe psihološke struke. 6. Iako ovo nije tema, mislim da je i tzv.tihi boravak djece u vrijeme dok druga djeca spavaju na neki način posebno ostvarivanje dječjih prava. Nažalost. S obzirom na i dalje otpore da djeca ostaju budna, podsjećam sve da svako dijete u bilo kojoj skupini ima pravo spavati ili ne spavati. Ne smije se čuti ‘’ovdje djeca leže’’ ili ‘’ovdje djeca ne spavaju’’. Iako je to samo po sebi jasno i u protivnom se radi o teškom kršenju dječjih prava, smatram da bi svi vrtići trebali jasno informirati sve roditelje da imaju pravo odlučivati spava li njihovo dijete u vrtiću ili ne, bez ikakvog pritiska. Također bi trebalo napraviti jasne smjernice o programu odgoja i obrazovanja dok su druga djeca u snu. S obzirom da moje dijete nikad nije spavalo u vrtiću, imala sam neugodnosti u objašnjavanju da bi se mom djetetu trebala posvećivati pažnja i napraviti neki (tihi, ali postojeći) program za vrijeme tihog boravka. Također sam se iznenadila što mnogi roditelji uopće nisu znali da se ‘’smije ne spavati’’. Nitko im nije rekao. A treba im se reći. Cilj odgoja i obrazovanja ne bi smio biti rasteretiti odgojitelje, već odgajati i obrazovati našu djecu sukladno njihovim potrebama. Sve u svemu smatram da je predloženi nacrt dobar iskorak u rasterećivanju vrtića i, uz gradnju novih vrtića, jedan od temeljnih puteva u sveobuhvatniji predškolski odgoj i obrazovanje s ciljem jednakih mogućnosti za svu djecu, bez obzira na zaposlenost njihovih roditelja i sl. Tek tu se vidi jednakost. Voljela bih kada biste s oprezom gledali komentare koji inzistiraju na strogim izjednačavanjima dječjih vrtića i ovih novih prostora, jer je jasno da se radi o iznimnim situacijama, da izjednačavanja zato gube smisao i da je bolje išta nego ništa te da su ovakva ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja svakako osvježenje i progres. Bitnija su naša djeca od monopolizacije djelatnosti. S poštovanjem, Ana Mudrovčić Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
37 Lucija Jedrejcic PRAVILNIK 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Obrazloženje: Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom. Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držimo kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. S poštovanjem Lucija Jedrejčić, mag. praesc. educ. Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
38 Sindikat odgoja i obrazovanja Hrvatske PRAVILNIK Poštovani, smatramo da nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja nije u potpunosti usklađen s postojećim dokumentima koji reguliraju sve elemente koji su potrebni za kvalitetu provođenja odgojno obrazovnog rada (Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju koji se ostvaruje na temelju Državnog pedagoškog standarda, Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i dr.). Mjerila za ustroj programa predškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama, knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama te udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama – obrtnicima, trebala bi biti istovrsna mjerilima za provedbu programa u dječjim vrtićima kako se ne bi narušila kvaliteta odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. U Pravilniku isto tako nije definirano praćenje, vrednovanje i nadzor nad provedbom odgojno-obrazovnog rada, što smatramo od izuzetne važnosti. Također je potrebno prethodno osigurati potrebne prostorne i materijalne uvjete koji ispunjavaju minimalno uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom. U Pravilniku se ne navodi potrebna vrsta i razina obrazovanja koja se traži za osobe koje će provoditi program predškolskog odgoja i obrazovanja, niti kriteriji, kompetencije i struka kojoj treba pripadati i na taj se način otvara prostor da programe vode nestručne osobe. Smatramo da program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu provoditi isključivo odgojitelji koji su završili studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (prvostupnici ili magistri ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja). Naglašavamo da je bitno osigurati jednaka prava i uvjete za svu djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja a to će se ostvariti jedino kvalitetno definiranim i jasnim Pravilnikom. Senka Knežević Predsjednica SOOH Djelomično prihvaćen Pravilnikom se ne uređuju promjene u sustavu ranog i predškolskog odgoja niti mjerila koja su propisana Državnim pedagoškim standardom. Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
39 Milica Konta PRAVILNIK, Članak 3. Poštovani, potrebno je u članku 2. jasno definirati da voditelj i osoba odgovorna za provođenje programa predškolskog odgoja pri školama i svim drugim navedenim ustanovama(knjižnice, zdravstvene ustanove, udruge), može isklujčivo biti odgojitelj predškolskog odgoja kao jedini stručnjak za rad s djecom rane i predškolske dobi. Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
40 Saša Soukup PRAVILNIK Poštovani, 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE. 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi. 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Saša Soukup, mag.praesc.educ. Djelomično prihvaćen Pravilnikom se ne uređuju promjene u sustavu ranog i predškolskog odgoja ni mjerila koja su propisana Državnim pedagoškim standardom, a nije moguće stavljati van snage ni druge propise koji su doneseni temeljem Zakona. Prijedlozi vezani uz uvjete za izvođenje programa djelomično su prihvaćeni.
41 Sanja Bogovčič PRAVILNIK, Članak 3. Poštovani, za izvođenje posebnog programa predškolskog odgoja i obrazovanja i za djecu s teškoćama u razvoju moraju biti dodatno definirani kadrovski i prostorni uvjeti. Srdačan pozdrav Sanja Bogovčič Djelomično prihvaćen Prijedlozi su djelomično prihvaćen u odredbama koje su dopunjene u članku 4. Nacrta.
42 Anđela Blažević PRAVILNIK Poštovani! 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl. ) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO ( npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojnoobrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati su radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držim kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
43 IVANA ZOVAK PRAVILNIK Poštovani, Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je površno napisan što posljedično ostavlja puno prostora za njegovu lošu primjenu u praksi. Rani predškolski odgoj i obrazovanje je prva stepenica u obrazovanju djece i ne smije se dopustiti da se uz ovakve pravilnike nestručno provodi. Površnost je vidljiva već od samog naziva dokumenta kojeg treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE. Veliki propust je da ovaj prijedlog Pravilnika nije usklađen s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja). Potrebno je konkretno definirati iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. U pravilnik je nužno upisati koji su stručni profili i razine kompetencija potrebne za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi. Potrebno je također jasno odrediti provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu, kao i definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. S poštovanjem, Ivana Zovak Djelomično prihvaćen Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Odredbe vezano uz "stručni profil" na odgovarajući su način dopunjene.
44 Ivana Puškarić PRAVILNIK Poštovani, ne podržavam predložene izmjene. Neprihvatljivo je neodređeno korištenje naziva "voditelj" programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Potrebno je jasno definirati da je provoditelj odgojno-obrazovnog rada isključivo odgojitelj. Odgojitelji su jedine osobe koje tijekom svog obrazovanja stječu kompetencije za rad s djecom rane i predškolske dobi. Kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja ostvaruje se prvenstveno u prostorima vrtića koji su opremljeni tako da njihovo okruženje zadovoljava dječje potrebe i potiče razvoj djece(NKRPOO). Osiguravanje veće dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, bez kvalitete, ne donosi željenu dobrobit djeci. Svako dijete ima pravo na JEDNAKO KVALITETAN odgoj i obrazovanje. Djelomično prihvaćen Prijedlozi su djelomično prihvaćeni.
45 Tina Bebić PRAVILNIK Poštovani, 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl. ) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO ( npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojnoobrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati su radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držim kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. Lijepi pozdrav! Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
46 JOSIP HRGOVIĆ PRAVILNIK 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Obrazloženje: Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom. Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držimo kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
47 Lucija Kostadin PRAVILNIK Poštovani, kao magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja NE podržavam predložene izmjene Pravilnika. Jedine osobe koje mogu kvalitetno provoditi programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja su odgojitelji sa završenim studijem (prvostupnici ili magistri). Nadalje, u ovom su Pravilniku vidljive velike nepodudarnosti s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (primjerice, u dijelu gdje se navode institucije u kojima se djelatnost predškolskog odgoja može provoditi). Podržavam nastojanja da se osigura povećanje obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem, ali ističem i nužnost zadržavanja kvalitete istoga!! S poštovanjem, Lucija Kostadin Djelomično prihvaćen Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Iako je vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću, prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
48 Zrinka Zimić PRAVILNIK Poštovani, Obzirom kako se već pri samom upisu na Učiteljski fakultet može odabrati za studij učiteljskog smjera te studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, jasno je vidljivo kako su to dva posve različita studija. Obzirom da učitelji nisu kompetentni za rad s djecom do polaska u školu (kao što ni odgojitelji nisu educirani za rad s djecom od 7.godine života pa nadalje)- ne podržavam predložene izmjene Pravilnika. Djelomično prihvaćen Iako je vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
49 Iva Duspara PRAVILNIK, Članak 3. Ovaj članak je nepotpun jer se ne navodi tko će raditi s djecom predškolske dobi. Provoditelji odgojno- obrazovnog rada su odgojitelji koji su educirani za rad s djecom predškolske dobi. Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
50 KATARINA JURASOVIĆ PRAVILNIK Na koji način je zamišljeno da se programi predškolskog odgoja mogu ostvarivati i provoditi u vrtićima i osnovnim školama kao igraonice u knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama? Tko bi tamo provodio odgojno-obrazovni rad? Knjižničari? Zdravstveni djelatnici? Treneri? Smatram da ova područja i dijelovi nisu jasno definirani isto tako evidentno je da nisu niti usklađeni sa Nacionalnim kurikulumom kojim je propisano sa se IZNIMNO može provoditi u nekoj drugoj ustanovi.... Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen
51 Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću PRAVILNIK Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću proučila je predmetni Nacrt i donijela sljedeće mišljenje. Generalne primjedbe: 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Obrazloženje: Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom. Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držimo kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. Zaključno: Udruga SIDRO- odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću pozdravlja svaku mjeru kojom se ostvaruje povećanje obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem. Držimo veoma važnim napore obrazovne politike u ostvarivanju dostupnosti ranog i predškolskog odgoja svoj djeci kroz organizaciju većeg broja predškolskih ustanova ali i drugih organizacijskih oblika kojima se to ostvaruje. PRI TOM ISTIČEMO DA OMOGUĆAVANJE PRISTUPA SVIMA BEZ OSIGURAVANJA KVALITETE NE DONOSI ŽELJENU DOBROBIT DJECI. Iz tog razloga predlažemo da se u Nacrtu prijedloga Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja dodatna pažnja usmjeri prema odredbama kojima će se uz osiguravanja boljeg pristup programima osigurati njihova kvaliteta, posebno u odredbama vezanim uz kurikulum, izvoditelje praćenje i vrednovanje te upravljanje i financiranje programa . Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću Djelomično prihvaćen Prijedlozi su vezani uz više odredaba Nacrta i djelomično su prihvaćeni.
52 Mirna Andročec PRAVILNIK Poštovani, generalno mi se ne sviđa pravilnik: 1. zato što propisuje mnoge institucije gdje bi se mogao održavati predškolski odgoj i obrazovanje - a smatram da su za to jedino osposobljeni i opremljeni vrtići 2. kako škole ili zdravstvene institucije mogu provoditi program predškolskog odgoja i obrazovanja kada je opće poznata stvar da mnoge škole i zdravstvene institucije nemaju dovoljno vlastitog prostora, a kamoli prostor još i za predškolski odgoj i obrazovanje 3. nigdje nije navedeno tko su voditelji tih predškolskih skupina tj. koje je njihovo zvanje 4. potrebno bi bilo ujednačiti uvjete za vrtiće u cijeloj Hrvatskoj - npr. broj djece u skupinama, kvadratura vrtića, educiranost odgajatelja, cijena koju plaćaju roditelji za vrtić i sl. Sa štovanjem, Mirna Andročec (majka vrtićanca i nastavnik u srednjoj školi) Djelomično prihvaćen Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen
53 Mirna Andročec PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, ne slažem se da se predškolski odgoj može ostvarivati u svim ovim institucijama. Mjesto predškolskog odgoja je u vrtiću. Potrebno bi bilo propisati da voditelj mora biti osoba educirana za predškolski odgoj i obrazovanje. Djelomično prihvaćen Djeca imaju pravo i na uključivanje u programe koji se izvode izvan predškolskih ustanova. Stavak 2. brisan je.
54 Natasa Juricic PRAVILNIK, Članak 2. Za sada smatram da se kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja može ostvarivati jedino u prostorima vrtića koji su opremljeni tako da njihovo okruženje zadovoljava sve djetetove potrebe i potiče cjelovit razvoj djece (NKRPOO). Osobit naglasak stavljam na kontekstualne i organizacijske uvjete koji uvelike određuju kvalitetu rada kao i na zakonsku obvezu poštivanja DPS-a. Osim toga nejasno je što se misli pod rječju "voditelj"? Za rad s djecom ove dobi postoji stručni kadar školovan na studijima za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Pri tom mislim na odgojitelje, bacc. i mag. Djelomično prihvaćen Djeca imaju pravo i na uključivanje u programe koji se izvode izvan predškolskih ustanova. Stavak 2. brisan je. Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
55 Ana Benko PRAVILNIK Poštovani, nakon svega, smatram da se odgoj i obrazovanje predškolske djece treba i mora obavljati u dječjim vrtićima te da su promjene potrebne ali ne na načine koje ste naveli u Pravilniku. Državni pedagoški standard se krši predugo što je uz neprilagođene prostore i vrlo ozbiljan manjak radne snage, rak rana naše struke. Meni je iz ovoga vidljivo jedino to da niste voljni riješavati stvarne probleme struke već ih dodatno zakomplicirati ne poznavajući karakteristike rasta i razvoja predškolskog djeteta.Ne slažem se s prijedlogom da naš posao obavljaju učitelji te da se dadilje,knjižničari te svi djelatnici raznih obrta nazivaju istim nazivom te ne mogu i ne smiju imati ni isti status kao odgajatelji. Na kraju, da želim raditi u školi,na to nemam pravo i ne priznaje mi se moja edukacija kao ni struči ispit dok je obrnuto moguće očito sve i svašta.Nepojmljivo mi je da se ovako pristupa najmlađim članovima našega društva. Djelomično prihvaćen Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen
56 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 3. Uz Članak 3. stavak 1.,2. i 3. pitanje: koji profil stručnjaka će radit s djecom predškolske dobi? Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
57 Ivana Barbarić PRAVILNIK Potrebno je točno navesti tko može provoditi program predškolskog odgoja. Odgajatelji, odnosno osobe koje su završile studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (prvostupnici ili magistri ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja) jedini su nadležni za provedbu programa predškolskog odgoja, bez obzira na to gdje se on provodio, bilo da su to osnovne škole, knjižnice, zdravstvene, socijalne, kulturne, sportske ustanove ili udruge i druge pravne i fizičke osobe - obrtnici. Naime, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na (jednaku) kvalitetu! odgoja i obrazovanja, pa je potrebno voditi računa ne samo o dostupnosti već i o kvaliteti (predškolskog) odgoja i obrazovanja. Srdačan pozdrav Ivana Barbarić Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen.
58 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Članak 5, stavak 4, molim izbaciti "program", staviti "kurikul", molim izbaciti "izvoditelj programa", jer niti bi "izvoditelj" trebao ostati nepoznati nedefinirani stručnjak, niti se radi o programu. Staviti, odgajatelj ili stručni suradnik s radnim iskustvom u predškolskoj djelatnosti najmanje 5 godina kao jedini kompetentni stručnjak za rad s djecom rane i predškolske dobi. Kakav oblik obrazovanja podnositelj zahtjeva može priložiti.. Preustrojavanje ranog i predškolskog kurikuluma u osnovnim školama ( je ono što ovaj dokument pokušava učiniti) je suprotno svim indikatorima EU o kvalitetnoj odgojno-obrazovnog praksi i dobrobiti djece. Odbija se čitav članak. Djelomično prihvaćen Odredbe vezano uz osposobljenost osoba dopunjene su na odgovarajući način u čl. 4. Nacrta.
59 Antonia Blažević PRAVILNIK Poštovani, potrebno je točno navesti tko može provoditi kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja). Odgojitelji, odnosno osobe koje su završile studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanju (prvostupnici ili magistri ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja) jedine su kompetentne provoditi kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja, i to bez obzira na to gdje se on provodio, bile to osnovne škole, knjižnice, zdravstvene, socijalne, kulturne, sportske ustanove ili udruge te druge pravne i fizičke osobe – obrtnici. Podsjećam i na članak 2. stavak 2. Državnoga pedagoškog standarda kojim se propisuje da je odgojitelj „stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili DRUGOJ PRAVNOJ OSOBI KOJA OBAVLJA DJELATNOST PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE". Naime, prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na (jednako) kvalitetan! odgoj i obrazovanje, dakle potrebno je voditi brigu ne samo o dostupnosti nego i o kvaliteti (ranog i predškolskog) odgoja i obrazovanja. Prilikom razumijevanja prava na obrazovanje potrebno je uzeti u obzir da, kako navodi Širanović (2002: 2), „pravo na obrazovanje podrazumijeva dostupnost odgojno-obrazovnih ustanova, kvalitetu odgojno-obrazovnog iskustva, mogućnost izbora odgoja i obrazovanja prema vlastitim željama i potrebama, ali i pravo na sigurno i poticajno odgojno-obrazovno okružje u kojemu se poštuju prava djece, učitelja [odgojitelja], roditelja i svih ostalih sudionika“. U tom pogledu, željela bih podsjetiti da je nedopustivo da se s ciljem što većeg obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem narušava kvaliteta predškolskog odgoja i obrazovanja (pr. neadekvatan stručni kadar, loši materijalni uvjeti itd.). Stoga, potrebno je povećati obuhvat djece u predškolskom odgoju i obrazovanju, ali tako da se, u najmanju ruku, zadrži postojeća razina kvalitete. Kako se navodi i u Preporuci o statusu učitelja, dakle neobvezujuća, "glede zadataka odgoja i obrazovanja, niti jedna država se ne bi smjela zadovoljiti isključivo kvantitetom, već treba nastojati poboljšati kvalitetu odgoja i obrazovanja". Osim toga, ne bi se trebala smetnuti s uma ni UNESCO-va Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju. Što se tiče čl. 1. st. 1. Nacrta Pravilnika, uvjet iz članka 12. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju odnosi se na uvjete za početak obavljanja djelatnosti u dječjem vrtiću, pa ostaje nejasno odnose li se ti uvjeti samo na dječje vrtiće ili i na druge ustanove koje obavljaju kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja, a trebali bi se odnositi i na njih (Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, napose čl. 4.b). Stoga, sve je potrebno detaljno navesti u Pravilniku, u suprotnom postoji mogućnost proizvoljnog tumačenja Pravilnika. Istodobno, nije jasno zbog čega bi za dječje vrtiće vrijedila drugačija pravila. Na kraju, više se dječji vrtići ne bi ni otvarali niti bi se ulagalo u postojeće, a kvaliteta odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi bila bi nepovratno narušena. Nadalje, krajnje je problematično to što je Pravilnikom omogućeno da se predškolski odgoj i obrazovanje provodi i u ustanovama koje nisu odgojno-obrazovne. Člankom 2. stavkom 1. Državnog pedagoškog standarda propisano je sljedeće: „Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i DRUGIH PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ORGANIZIRANOG OBLIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA S DJECOM PREDŠKOLSKE DOBI." Potrebno je dosljedno upućivati na odredbe DPS-a ili urediti kako je kasnije u tekstu predloženo. Ponavljam, sva djeca imaju pravo na jednako kvalitetan odgoj i obrazovanje, međutim upitno je koliko je moguće da se predškolski odgoj i obrazovanje jednako kvalitetno provodi u svim navedenim ustanovama, pa se postavlja još i pitanje (pojačanog) nadzora kvalitete rada tih ustanova. Nejasno je također, primjerice, zašto su propisani različiti uvjeti za škole koje izvode umjetničke programe (usporedba članka 4. st. 2. sa st. 3. istog članka). Nacrt je nedostatan, nedorečen i nedosljedan, a ono najproblematičnije – otvorena je i mogućnost arbitrarnog tumačenja i neusklađen je s drugim, i hijerarhijski višim, pravnim aktima. Osim toga, članak 4. nije u skladu s Državnim predagoškim standardom . Uz to, podsjećam i na čl. 20. DPS-a: „Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti provedbu programom određenih zadaća.“ Prostor i oprema u svim ustanovama u kojima se provodi odgojno-obrazovni rad s djecom (rane i) predškolske dobi trebaju biti jednake (propisane) kvalitete (kao što je potrebno osigurati i kvalitetan stručni kadar). Također, brisan je dio članka 6. Pravilnika iz 1997. godine kojim se, između ostalog, propisuje sljedeće: „Mjerila za ustroj programa predškolskog odgoja pri posebnim ustanovama koje provode odgoj i naobrazbu djece s posebnim potrebama – teškoćama u razvoju istovrsna su mjerilima za provedbu programa u dječjim vrtićima“, te članak 10. Pravilnika kojim se propisuje: „Mjerila za ustroj programa predškolskog odgoja pri pravnim osobama iz članka 2. stavka 1. ovog pravilnika istovrsna su mjerilima za provedbu programa u dječjim vrtićima“ (iz Nacrta Pravilnika spomenuto više ne proizlazi). Ponavljam, treba se paziti da se ne naruši postojeća razina kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja samo kako bi se povećao obuhvat djece uključene u RPOO. Nacrt Pravilnika nedovoljno je promišljen i odraz je sustavne nebrige o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (nedorečenost i nedosljednost u pisanju Nacrta Pravilnika). Mjerila za ustroj programa predškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama, knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama te udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama – obrtnicima, trebala bi biti istovrsna mjerilima za provedbu kurikuluma u dječjim vrtićima, tj. ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, onako kako je to propisano Državnim pedagoškim standardom. Drugim riječima, prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje: "Kurikulum predškole odražava vrijednosti, ciljeve, načela i polazišta istaknuta u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i sadrži značajke kurikuluma vrtića. (...) On se provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. Kurikulum predškole provodi odgojitelj, a u iznimnim slučajevima neki drugi stručnjak osposobljen za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi." À propos potonjeg, prvo su to pedagozi, zatim drugi članovi stručno-razvojne službe u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a ne učitelji razredne nastave. Problem velikog broja nezaposlenih učitelja ne može se rješavati tako da ih se zapošljava kao odgojitelje (napomena: navedeno ne proizlazi iz Nacrta, ali moguće da mu je to, između ostaloga, namjera). Osim toga, potrebno je napomenuti da iznimni slučajevi u kojima neki drugi stručnjak osim odgojitelja može provoditi kurikulum predškole (kao i kurikulum vrtića), nije kada se on provodi u drugim ustanovama, tj. izvan dječjih vrtića (ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje), nego se uvijek daje prednost stručnjaku – odgojitelju. Navedeno i proizlazi iz čl. 26. st. 5. i st. 6. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, tj. u slučaju da se odgojitelj ne javi na natječaj, radni se odnos može zasnovati i s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete (dakle koja nije odgojitelj), a zapošljava se na određeno. Stoga, tvrditi da je potrebno učiteljima razredne nastave omogućiti zapošljavanje u dječjim vrtićima na neodređeno zbog nedostatka odgojitelja, u najmanju ruku, krajnje je neutemeljeno. Iako se ne tiče dosega ovoga Nacrta, nužno je Zakonom točno propisati s kojim se to drugim strukama može zasnovati radni odnos na određeno ako se na natječaj ne javi odgojitelj, dakle IZNIMNO, a isključivo je stručnjak prvostupnik ili magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Potrebno je da se Pravilnik uskladi s ovim, između ostalog, na poviše spomenuti način te da se vodi računa o hijerarhiji pravnih akata. Svemu napisanom dodajem i prijedloge te primjedbe udruge SIDRO na ovaj Nacrt Pravilnika. Bilježim se s poštovanjem, Antonia Blažević Djelomično prihvaćen Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
60 GORDANA SUPANC PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Ne slažem se s čl. 2. st. 1 alineja 4 da se Program predškolskog odgoja i obrazovanja mogu ostvarivati pri pravnim i fizičkim osobama - obrtnicima, a da pri tom nije jasno definirano kojim pravnim i fizičkim osobama - obrtnicima. Na taj način predškolski odgoj i obrazovanje izlazi daleko izvan kontroliranih okvira (prostornih i stručnih). Također se na slažem s čl. 2. st. 1 u kojem se ne definira stručna razina voditelja programa, a koja bi trebala biti u skladu sa Zakonom o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju čl. 24. st. 4 i 5. (4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste i (5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom, a ne u skladu u skladu s aktom o osnivanju i statutom pravne osobe. Djelomično prihvaćen Pravilnikom se propisuje mogućnost izvođenja programa izvan predškolskih ustanova sukladno čl. 12. Zakona. Stavak 2. brisan je. Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
61 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK, Članak 5. U članku 5. stavku 4. Nacrta pravilnika smatramo potrebnim, kao prilog uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja, propisati i dokaze da izvoditelji programa nisu osuđivani i da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 25. stavka 1. ZPOO te da nisu prekršajno osuđivani i da se protiv njih ne vodi prekršajni postupak za prekršaje nasilničkog ponašanja iz članka 25. stavka 3. ZPOO. Smatramo da isti kadrovski uvjeti poput onih u dječjim vrtićima moraju vrijediti i za programe u školama i kod drugih pravnih i fizičkih osoba koje će izvoditi programe predškolskog odgoja. Predlažemo, stoga, iza potvrde o osposobljenosti izvoditelja programa, odnosno potrebne vrste i razine obrazovanja za osobe koje će izvoditi program, navesti: - uvjerenje o nevođenju kaznenog postupka i uvjerenje o neosuđivanosti za kaznena djela iz članka 25. stavka 1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i - uvjerenje o nevođenju prekršajnog postupka i uvjerenje o neosuđivanosti za neko od prekršajnih djela nasilničkog ponašanja, sukladno članku 25. stavku 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Djelomično prihvaćen Odredbe vezano uz osposobljenost osoba dopunjene su na odgovarajući način u čl. 4. Nacrta.
62 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK, Članak 4. Člankom 4. stavkom 1. Nacrta pravilnika propisuje se da broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama iz članka 3. Pravilnika mora biti jednak propisanom broju djece u odgojno-obrazovnim skupinama u dječjim vrtićima koji izvode istovjetne programe. Predlažemo da se u Nacrtu pravilnika uputi na odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (DPS) o broju djece u skupinama ovisno o kojem se programu radi, a u nedostatku odgovarajućih odredbi u DPS-u da detaljnije uredi broj djece u skupini u pojedinom programu. Primjerice, nejasno je koji broj djece može imati skupina kad se radi o kraćim programima/kurikulumima predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 3. stavka 5. i 6. Nacrta pravilnika, pa isto predlažemo propisati. U članku 4. stavku 3. Nacrta pravilnika propisana je veličina prostora za izvođenje umjetničkog programi u školi koja izvodi glazbene i/ili plesne programe, no ne navode se ostala mjerila koja se, primjerice, spominju u stavku 2. istog članka za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama te školama i dr. ustanovama koje izvode posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju. Naime, ne navode se mjerila u pogledu toga što treba sadržavati odnosno od čega se sastoji prostor za izvođenje umjetničkog programa, mjerila u pogledu sanitarnog prostora, opreme, prehrane djece, prostora za dnevni boravak djece, prostora za zaposlenike i slično. Nejasno je odnose li se mjerila propisana za dječje vrtića i na škole koje izvode umjetničke programe predškolskog odgoja i obrazovanja te smatramo da je navedeno potrebno detaljnije propisati, odnosno uputiti na odgovarajuće odredbe DPS-a. U članku 4. stavku 4. Nacrta pravilnika utvrđuje se da prostor u kojem se izvode kraći programi predškolskog odgoja i obrazovanja koje provode pravne i fizičke osobe iz članka 3. stavka 6. Nacrta pravilnika mora imati površinu od 3 m2 po djetetu, zatim prilagođeni sanitarni čvor, a ovisno o programu i prilagođenu garderobu i prostor za prehranu te zaposlenike. Smatramo potrebnim detaljnije propisati mjerila u pogledu toga što treba sadržavati i od čega se sastoji prostor za izvođenje takvog programa, mjerila u pogledu sanitarnog prostora, opreme, prehrane djece, prostora za zaposlenike i sl., odnosno uputiti na odgovarajuće odredbe DPS-a. Nadalje, nejasno je koje tijelo obavlja nadzor nad kraćim programima/kurikulumima predškolskog odgoja i obrazovanja (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju - ZPOO još ih naziva: kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi - igraonice) kad se programi provode kod fizičkih osoba – obrtnika. Nacrt pravilnika ne sadrži odredbe o provedbi nadzora, iako sadrži odredbe o davanju suglasnosti na kraće programe od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja (članak 5. Nacrta pravilnika). Člankom 44. ZPOO-a propisano je da nadzor nad tim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iz čega proizlazi da bi i nad kraćim programima i uvjetima i mjerilima za njihovo izvođenje nadzor obavljalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Člankom 44. stavkom 2. ZPOO-a propisano je da inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom, a stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode, u granicama svojih ovlasti, ministarstvo nadležno za obrazovanje, stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za obrazovanje. Međutim, sukladno Zakonu o prosvjetnoj inspekciji prosvjetna inspekcija ima ovlasti obavljanja nadzora u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, a takvom nadzor podliježu i „druge ustanove i druge pravne osobe koje odgojno-obrazovnu djelatnost ili dio te djelatnosti obavljaju na osnovi odobrenja, dopusnice, suglasnosti ili drugog odgovarajućeg akta ministarstva nadležnog za obrazovanje. Iz navedenog proizlazi da bi prosvjetna inspekcija bila nadležna i za nadzor nad uvjetima i mjerilima izvođenja kraćih programa/kurikuluma iz članka 3. stavka 6. Nacrta pravilnika. No, ostaje nejasno kako prosvjetna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor u prostorima fizičkih osoba – obrtnika koji provode kraće programe/kurikulume predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 3. stavka 6. Nacrta pravilnika. Osim toga, ne nalazimo odredbe o provođenju stručno-pedagoškog nadzora nad radom osoba- izvoditelja kraćih programa/kurikuluma predškolskog odgoja i obrazovanja u propisima koji reguliraju poslove i ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje. Stoga ostaje nejasno kako se nadzire stručno-pedagoški rad s djecom u kraćim programima/kurikulumima predškolskog odgoja i obrazovanja, posebno kad se radi o fizičkim osobama – obrtnicima iz članka 3. stavka 6. Nacrta pravilnika. S obzirom na sve navedeno, smatramo da uvjeti i mjerila za izvođenje kraćih programa/kurikuluma te nadzor nad ispunjavanjem uvjeta i mjerila i nad izvođenjem kraćih programa, kao i nadzor nad radom osoba-izvoditelja tih programa pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama i prostorima fizičkih osoba – obrtnika, ostaju nejasno i nedovoljno uređeni. Smatramo da je isto potrebno jasnije i detaljnije urediti, pri tome vodeći računa da potreba za takvim uređenjem dječjih aktivnosti proizlazi iz članka 3. Konvencije o pravima djeteta koji obvezuje na rukovođenje načelom najboljeg interesa djeteta, između ostalog, i pri donošenju propisa ili odluka od značaja za dijete. Djelomično prihvaćen Prijedlozi su djelomično prihvaćeni.
63 MARINA MARGHETTI PRAVILNIK, Članak 5. Potrebno je točno definirati vrstu stručne spreme i kompetencije koje provoditelji programa moraju imati. Djelomično prihvaćen Odredbe vezano uz osposobljenost osoba dopunjene su na odgovarajući način u čl. 4. Nacrta.
64 MARINA MARGHETTI PRAVILNIK, Članak 3. Tko zapošljava i koja su radna mjesta npr. ako se odgojitelj zaposli u školi? Hoće li on imati prava kao odgojitelj ili kao učitelj? Koji će profili stručnjaka raditi s djecom u npr. umjetničkim ili sportskim programima? S obzirom na to da su odgojitelji educirani za rad s djecom rane i predškolske dobi, do 7. godina te su upoznati sa svim specifičnostima rada koji bi trebao predstavljati temelj odgojno-obrazovnog sustava, smatram da bi bilo potrebno da osobe koje nisu obrazovane u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, završe dodatnu edukaciju, kao psihološko-pedagošku dopunu o radu s djecom rane i predškoslke dobi. Potrebno je jasno naglasiti koje su kompetencije i diplome potrebne za rad. Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
65 MONIKA BURŠIĆ PRAVILNIK Poštovani, Slažem se s Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Kao potencijalnu poteškoću mogu uočiti prostorne uvjete za koje se nadam da neće utjecati na provođenje kvalitetnog predškolskog odgoja. Srdačan pozdrav Monika Buršić Djelomično prihvaćen Odredbe vezano uz prostorne uvjete djelomično su izmijenjene.
66 Tončica Kalilić PRAVILNIK, Članak 5. Vezano uz stavak 4. ovoga članka NUŽNO JE u Pravilniku definirati potrebnu vrstu i razinu obrazovanja, odnosno kompetencije osoba koje će izvoditi program. Djelomično prihvaćen Odredbe vezano uz osposobljenost osoba dopunjene su na odgovarajući način u čl. 4. Nacrta.
67 Tončica Kalilić PRAVILNIK, Članak 3. Stavak 1.: predlažem izmjenu dijela teksta u 5. alineji kako slijedi: (...) "a broj djece koja bi pohađala program predškolskog odgoja i obrazovanja ne prelazi broj djece za dvije odgojno-obrazovne skupine propisan Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/08, 90/10). stavak 2.: navedenu koncepciju formiranja odgojne skupine za djecu s teškoćama u razvoju koja bi obuhvaćala dob od 6. mjeseca života do polaska u osnovnu školu smatram neprihvatljivom. Obrazloženje: Mjerila za broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima i posebnim ustanovama određena su člankom 23. stavkom 1., 2. i 3. i člankom 24. Državnoga pedagoškog standarda. Stavak 4.: Na kraju rečenice predlažem dodati riječi "uz dodatnu edukaciju voditelja programa." Obrazloženje: S obzirom na činjenicu da Pravilnik "propisuje posebne uvjete i mjerila (...) potrebne za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci predškolske dobi",snatram da bi voditelji(ce) umjetničkih programa koje rade u školi koja izvodi glazbene i/ili plesne programe" zbog razvojnih specifičnosti djece dobi od navršene treće godine do polaska u osnovnu školu trebali biti dodatno educirani kako bi se programi provodili na dobrobit svih. stavak 6.: Smatram da je u ovom stavku nužno definirati kompetencije voditelja "kraćih programa/kurikuluma predškolskog odgoja i obrazovanja" u skladu sa Zakonom. Obrazloženje: organizaciju programa predškolskog odgoja i obrazovanja "u udrugama i prostorima fizičkih osoba-obrtnika" zasigurno bi u pojedinim slučajevima značilo da bi neke osobe koje nemaju kompetencije za rad s djecom tako rane dobi provodile programe. Djelomično prihvaćen Prijedlozi su na odgovarajući način prihvaćeni dodavanjem stavaka u čl. 4., 5, i 6. Nacrta.
68 Tončica Kalilić PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 2.: riječ "zakon" predlažem napisati velikim početnim slovom (u skladu s prijedlogom iz članka 1.) Djelomično prihvaćen Stavak 2. brisan je.
69 IVANA PAULETIĆ PRAVILNIK Poštovani, kao odgajateljici (mag. praesc. educ.) nameće mi se pitanje; hoće li navedeni koji budu imali mogućnosti organiziranja programa morati na ta radna mjesta zapošljavati upravo nas; ljude koji su obrazovani na studijskim programima u kojima stičemo opće generičke i specifične kompetemcije? Upravo smo mi jedinini tako obrazovani da možemo raditi s djecom predškolske dobi. Također, smatram da zakonski akti koji se odnose na upravljanje područjem RPOOa trebali bi se promptno uskladiti sa suvremenim spoznajama te i dalje voditi računa o istima. Nažalost, u ovom nacrtu pravilnika pa tako i ostalim važećim zakonskim aktima teško mi se oteti dojmu da se o tome vodi računa. Srdačno, Ivana Pauletić, odgajateljica Djelomično prihvaćen Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen
70 Sanja Bogovčič PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, odgojno-obrazovna praksa u vrtićima pokazala je da iziskuje ozbiljan angažman odraslih u realizaciji predškolskog programa. Kvalitetu programa određuju organizacijski i kontekstualni uvjeti temeljeni na suvremenom shvaćanju djeteta. Jedino ako možemo djeci osigurati propisane primjerene uvjete visoke razine za siguran boravak i učinkovite procese učenja, samo onda možemo uspješno implementirati program u svakoj navedenoj ustanovi ponaosob. Predškolsko dijete je interaktivno socijalno biće kojemu je prostor boravka i učenja značajan i bitan. Sve nabrojane institucije dužne su i moraju sukladno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju članak 12. poštivati mjerila za prostore u dječjem vrtiću prema DPS-u ( DRŽAVNOM PEDAGOŠKOM STANDARDU) . Podsjetnik iz DPS-a: Članak 46. (1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru. (2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm. (3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka. (4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe. (5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića. (6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. Članak 47. (1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom. (2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece. (3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. (4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm. (5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka. (6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm. (7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm. Članak 48. Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.˝ Slijedom navedenog, improvizirani i neadekvatni prostori i oprema narušit će kvalitetu i sigurnost boravka djece te u konačnici i realizaciju samog programa predškolskog odgoja. Predlažem da se programi predškolskog odgoja i obrazovanja ostvaruju samo u dječji vrtićima ili školama koje su namjenski građena u tu svrhu. Svakako treba već u ovom pravilniku propisati uvjete za voditelje programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Odredbe vezane uz veličinu prostora dopunjene su na odgovarajući način.
71 Andreja Sedlar PRAVILNIK, Članak 5. ČLanak 5. stavak 4.: Svakako treba TOČNO napisati da osobe koje rade s djecom predškolske dobi MORA biti obrazovan za područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Slovenija je problem prelaska djece iz predškolskog u školski sustav rješila na način da u prvom razredu njihovog osnovnoškolskog devetgodipnjeg obrazovanja, uz učitelje rade i odgojitelji kako bi se djeci omogućio što prirodniji prelazak iz jedne u drugu razinu obrazovanja. Švedska je veći obuhvat djece predškolskog uzrasta rješila na jedini ispravan način: izgradnjim vrtića i zapošljavanjem stručnjaka. Djelomično prihvaćen Uvjeti za izvođenje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja propisani su Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju te Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću te se ne uređuju ovim Pravilnikom. Odredbe vezano uz osposobljenost osoba dopunjene su na odgovarajući način u čl. 4. Nacrta.
72 Andreja Sedlar PRAVILNIK, Članak 3. Uz Članak 3. stavak 1.,2. i 3. pitanje: koji profil stručnjaka će radit s djecom predškolske dobi? uz stavak 4. istog Članka 3. pitanje: da li će u glazbenim školama predškolski program vodit odgojitelji sa verificiranim glazbenim programom kao jedini stručni kadar kojem je moguće prihvatit ovakve poslove? Uz Članak 3, stavak 5. i 6. pitanje: koji profil stručnjaka će radit s djecom predškolske dobi? Obrazloženje: u Hrvatskoj imamo više desetljetnu tradiciju formalnog obrazovanja za odgojitelje, najprije kao stručne studije, a konačno zadnjih desetak godina i sveučilišne studije (preddiplomske i od 2009. godine diplomkse razine). Dakle, zakonodavac je odlično procjenio potrebu formalnog obrazovanja odgojitelja i njihove vertikalne propusnosti upravo zbog činjenice kako je predškoska dob specifična. Stoga, dana imamo i visoko obrazovane odgojitelje koji rade u neposrednom radu s djecom predškolskog uzrasta. Na taj način je uklonjena nepravda prema generacijama odgojjitelja koji do nedavno uopće nisu ni imali mogućnost studiranja na diplomskoj razini (što učitelji odavno uživaju). Nerazumljiv je ovakav pravilnik u kojem se odgojitelj uopće ne spominje u ovako važnim prijedlozima širenja djelatnosti. Neuroznanost je odavno saznala (na osnovi istraživanja mozga) kako su upravo prve godine života iznimno važne za stvaranje sinapsi. Sinapse se stvaraju u izazovnom, bogatom materijalnom okruženju koje kreira odlino obrazovan odgojitelj. Djelomično prihvaćen Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju jasno je propisano tko izvodi programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje te sukladno čl. 24. stavka 4. propisano kako poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste, a stavkom 5. kako poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom. Uz navedeno, člankom 6. Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (Narodne novine, broj 133/1997) propisano je tko može izvoditi posebne i kraće programe koji se ostvaruju u dječjem vrtiću. Dakle, uvjeti za rad, odnosno izvođenje određenoga programa uređeni su drugim propisima, a isto je na odgovarajući način dopunjeno u čl. 4. Nacrta.
73 Andreja Sedlar PRAVILNIK, Članak 2. Ovaj pravilnik dugo čekamo i iznad moje glave su upitnici. Prvi je vezan uz Članak 2.: koji profil stručnjaka bi trebao radit s djecom predškolske dobi u slučaju provođenja programa predškolskog odgoja i obrazovanja pri osnobnim školama, knjižnicama i ostalim navedenim čimbenicima u ovom članku? Da li će u slučaju organiziranja takvih programa, svi navedeni zapošljavat odgojitelje koji su obrazovani na studijima za rani i predškolski odgoj i obrazovanje? Naime, jedino tako obrazovan kadar može radit s djetetom predškolske dobi. Djelomično prihvaćen Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti se u skladu s propisima i sada mogu izvoditi i u knjižnicama i pri udrugama, ali samo po programu koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete. Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
74 VIŠNJA MACH ORLIĆ PRAVILNIK, Članak 3. Poštovani, želim se osvrnuti na ovaj prijedlog Članak 3. (2) U školi koja izvodi posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju ili ustanovi socijalne ili zdravstvene skrbi mogu se izvoditi posebni programi predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju ( s nalazima i rješenjima o utvrđenome oštećenju i vrsti oštećenja) , u dobi od šest mjeseci do polaska u školu, ako je moguće oformiti najmanje jednu odgojno-obrazovnu skupinu. Ovaj prijedlog podržavam, mislim da je hvale vrijedan, ali da je nepotpun. Prijedlogu bih po mom mišljenju trebao uključivati i zapošljavanje dodatne stručne osobe koja će provoditi takva program. Jer uz prihvaćanje i izglasavanje ovog prijedloga osoba koja bude radila s takvom djecom morati će napisati program rada, prilagoditi ga pojedinom polazniku i provoditi ga u praksi što je po mom mišljenju ozbiljan posao. Srdačno, Višnja Mach Orlić Djelomično prihvaćen Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju jasno je propisano tko izvodi programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje te sukladno čl. 24. stavka 4. propisano kako poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste, a stavkom 5. kako poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom. Uz navedeno, člankom 6. Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (Narodne novine, broj 133/1997) propisano je tko može izvoditi posebne i kraće programe koji se ostvaruju u dječjem vrtiću , a isto je na odgovarajući način propisano i čl. 4. i 5. Nacrta.
75 TVRTKO BUGER PRAVILNIK, Članak 2. Predškolski odgoj ne bi smjele raditi udruge građana gdje se nadzor radi vrlo loše. Danas je vrlo lako otvoriti udrugu, registrirati je za neku aktivnost, a nakon toga slijedi slaba kontrola, a rad, s često, upitnim sadržajem. Djelomično prihvaćen Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti se i sada mogu izvoditi i u knjižnicama i pri udrugama, ali samo po programu koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete. Prijedlog vezano uz odgovarajuću vrstu obrazovanja dodan je u članku 4. Nacrta.
76 Ivona Šimunović PRAVILNIK Poštovani, Ovim putem izražavam slaganje sa mišljenjem Udruge SIDRO-odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću koje smatram stručnim, promišljenim i dobro razrađenim. S poštovanjem, Ivona Šimunović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Tatjana Vitas PRAVILNIK Želim iznijeti svoje primjedbe i neslaganje s predloženim PRAVILNIKOM O POSEBNIM UVJETIMA I MJERILIMA OSTVARIVANJA PROGRAMA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA. Obrazloženje: Ovim Pravilnikom propisani posebni uvjeti i mjerila potrebni za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci predškolske dobi, nisu usklađeni sa drugim dokumentima, propisima i zakonima, nedovoljno su definirani , nemaju jasne i razrađene kriterije na brojnim razinama; osnivanja, odgovornosti, transparentni kriteriji odobravanja i davanja suglasnosti za izvođenje programa, kao i samog nadzora, stručnosti osoba koje bi provodile odgojno obrazovni program itd. Smatram iznimno nužnim jasno i točno definirati stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi, definirati uvjete i okružje, kako opremom i prostornim uređenjem, tako i stručnim odgojno obrazovnim kadrom koji može kompetentno odgovoriti odgojno obrazovnim zahtjevima te istovremeno jasno odrediti razinu radnih i materijalnih prava zaposlenika. Slijedom navedenog, uz velike probleme uzrokovane nedovoljnim i neplanskim razvijanjem mreže predškolskih ustanova, ovaj Pravilnik trebao je doprinjeti rješavanju mnogih izazova i problema u praksi RPOO-a te ne bi smio nedorečenošću otvarati mogućnosti za nove nepravilnosti i nezakonitosti koje ne pridonose rješavanju problema kao ni stručnosti i kvaliteti koju naše buduće generacije zaslužuju. Bez jasnih smjernica ovog Pravilnika, njegovog osuvremenjivanja, kao i osiguravanja kvalitete i uvjeta odgojno obrazovnog rada, neće biti zadovoljnih osnivača, izvođača niti korisnika usluga, kao ni dobrobiti za djecu, čemu, nadam se, svi težimo. Primljeno na znanje Komentar nije vezan uz Pravilnik.
78 MARINA KUNOVEC PRAVILNIK Komentari do sada jasno ukazuju na najvažije nedostatke pravilnika. Činjenica da ste u samo 5 članaka, u nekoliko rečenica pokušali smjestiti uvjete i mjerila za ostvarivanje "programa" predškolskog odgoja je zaista nevjerojatno. Državni pedagoški standard koji propisuje uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi napisan je u 58 članaka unutar kojih se jasno mogu isčitati detaljna usmjerenja i pravila kod obavljanja djelatnosti. Nedorečenost, i nedovoljna jasnost u dokumentu odaje nezainteresiranost i nedovoljnu uključenost onih koji su sudjelovali u donošenju nacrta. Ovakvim neprofesionalnim pristupom u donošenju ovako jednog važnog dokumenta jasno nam se pokazuje stav i vrijednosti koje prevladavaju unutar ministarstva, a vezanih uz za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Rješavanje problema koji se godinama nagomilavaju nemože se riješiti otvaranjem vrtića u raznim ustanovama, bez ikakvih detaljnih smjernica i određenih jasnih kvalifikacija. Za kvalitetne i prijeko potrebne suštinske promjene u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potrebno je uključiti sve stručnjake, a vi ste to ovoga puta propustili učiniti, i vjerujem da se taj propust itekako očituje u kvaliteti izrade nacrta. Za našu djecu, za bolje sutra, za adekvatne uvjete življenja i učenja sve naše djece u vrtićima-to je nešto čemu treba težiti-ne rješavanju problema preko noći. S poštovanjem, Marina Kunovec Primljeno na znanje Pravilnikom se ne uređuju promjene u sustavu ranog i predškolskog odgoja niti mjerila koja su propisana Državnim pedagoškim standardom. Odredbe vezano uz uvjete na odgovarajući su način prihvačene.
79 Aurelia Manjaka PRAVILNIK Poštovanje, pozdravljam ideju kao odgojiteljica da se predškolske ustanove rasterete (ako je to bila ideja ove izrade pravilnika) što se tiče broja djece u skupini ( poštivanje DPSa) ali ovaj pravilnik smatram jako ne definiranim i ponižavajućim u konačnici. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Pravilnikom se ne uređuju promjene u sustavu ranog i predškolskog odgoja niti mjerila koja su propisana Državnim pedagoškim standardom, ali su odredbe članaka djelomično dopunjene kako bi se propisala potreba ispunjavanja nekih odredaba DPS-a
80 KATARINA TURKOVIĆ GULIN PRAVILNIK Poštovani, Pravilnici bi trebali biti dokumenti kojima se pobliže opisuju odredbe proizašle iz zakona i morali bi jasno i nedvojbeno dati okvire za postupanje u nekom području. Stoga ovaj prijedlog Nacrta izmjena pravilnika definitivno jest nedorečen, nejasan i u konačnici neće dati nužne jasne upute za postupanje u području Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Najvažnije zamjerke ovom prijedlogu Nacrta izmjena pravilnika jesu: - nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan - naziv dokumenta nije usklađen sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) - prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO, posebice s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje - potrebno je izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju - nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić - potrebno je izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi - nužno je definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu - obvezno je definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika Budući da sve ovdje navedeno nije uzeto u obzir pri izradi prijedloga Nacrta izmjena pravilnika, ne mogu podržati ovako zamišljene izmjene. Nastavno na rečeno, evidentno je kako na pripremi ovih izmjena, nisu radile osobe koje dolaze s praktičnim iskustvom rada u predškolskoj ustanovi, odgojitelji praktičari. U dobroj namjeri, predlažem uključiti u izradu izmjena u području RPOO upravo ljude koji dolaze iz prakse, kako bi se izbjeglo nerazumijevanje problematike i posljedično rješenja kakva neće rezultirati uspjehom, održavanjem i povećanjem kvalitete odgojno - obrazovnih procesa kojoj težimo, već upravo suprotno. Uključivanje praktičara koji svojim znanjem, iskustvom i razumijevanjem mogu doprinijeti puno kvalitetnijim rješenjima, valja učiniti uvijek kada je to moguće, odnosno uvijek kada se odlučuje o području Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Srdačno, Katarina Turković Gulin Primljeno na znanje Komentari su vezani uz više odredaba i djelomično su na odgovarajući način prihvaćeni.
81 MIRNA PETANJAK PRAVILNIK Poštovani, 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE. 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi. 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. S poštovanjem, Mirna Petanjak Primljeno na znanje Pravilnikom se ne uređuju promjene u sustavu ranog i predškolskog odgoja ni mjerila koja su propisana Državnim pedagoškim standardom, a nije moguće stavljati van snage ni druge propise koji su doneseni temeljem Zakona.
82 Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske PRAVILNIK Poštovani, Sindikat obrazovanja, medija i kulture očituje se na nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (u nastavku RPOO) čini jedno od ključnih javno političkih područja zbog višestrukosti pozitivnih uloga koje ima u društvu. Odgojno-obrazovna uloga RPOO ključna je iz perspektive stvaranja temelje za sveobuhvatan razvoj djeteta, ali i jer direktno utječe na izjednačavanje mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje sve djece na višim razinama obrazovanja. Također, nije zanemariva ni društvena uloga koja pomaže roditeljima u usklađivanju privatnog i profesionalnog života, a posredno pozitivno utječe i na porast zapošljavanja. Dodatno, upravo je RPOO važan faktor u borbi protiv dječjeg siromaštva i društvenih nejednakosti. S obzirom na to, smatramo da je izuzetno važno institucionalni RPOO učiniti dostupnim svoj djeci i roditeljima u RH, međutim smatramo da se povećanje dostupnosti nikako ne smije događati nauštrb narušavanja kvalitete. Kao što je poznato, ključni indikatori kvalitete u RPOO, uz kvalitetan kurikulum čine: a) visokokvalificirani kadrovi – stručnjaci iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, b) kvalitetni prostorni, materijalni i organizacijski uvjeti rada, c) uvjeti rada i materijalna prava zaposlenih u sustavu, d) dostupnost edukacije i usavršavanja i dr. Dodatno, za unaprijeđenje kvalitete važna je funkcija praćenja, vrednovanja i nadzora provedbe programa. Uzimajući u obzir dosad navedeno, smatramo ključnim proizvesti kvalitetne dokumente koji reguliraju RPOO u RH, koji su međusobno povezani i koji osiguravaju da svi indikatori kvalitete budu na visokoj razini. Predloženi nacrt Pravilnika nije u potpunosti pisan u tom smjeru te smatramo da ga je potrebno unaprijediti u više segmenata. Prije svega potrebno je izmijeniti samo nazivlje Pravilnika budući da mu je namjera regulirati institucionalni okvir ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a ne samo predškolskog. Pored toga, predloženi dokument potrebno je uskladiti s trenutno važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO u RH, poput Državnog pedagoškog standarda, Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i dr. Nastavno na to, izdvojit ćemo nekoliko ključnih segmenata koje je potrebno unaprijediti: 1. U Pravilniku je potrebno eksplicitno naglasiti da programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja mogu provoditi stručnjaci iz područja RPOO, odnosno odgojitelji s konkretnom razinom potrebnog obrazovanja te specifičnim stručnim kompetencijama. Samo iznimno, u situacijama u kojima na tržištu rada ne postoji dovoljan broj navedenih stručnjaka, moguće je kao pomoć u provedbi programa zaposliti osobe sličnog profila. 2. U Pravilniku je potrebno jasno i precizno definirati iznimnost situacija u kojima se RPOO provodi izvan ustanova RPOO te je potrebno eksplicitno naglasiti da u tim slučajevima prostorni, materijalni, kadrovski uvjeti rada te svi drugi uvjeti moraju zadovoljavati mjerila propisana Državnim pedagoškim standardom. 3. U Pravilniku je potrebno jasno i precizno definirati tko i na koji način vrši praćenje, vrednovanje i nadzor nad organizacijom i provedbom odgojno-obrazovnog rada izvan ustanova RPOO. 4. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu, godinu dana prije polaska u osnovnu školu a koji se mora izvoditi u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 5. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Predsjednica SOMK-a Božica Žilić Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova.
83 Katarina Đapić PRAVILNIK Poštovani, smatram da Pravilnik treba uskladiti s postojećim dokumentima o Ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, a to je prije svega Nacionalnim kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Također je od iznimne važnosti precizno definirati stručni profil i razinu obrazovanja djelatnika koji bi izvodili programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pri navedenim ustanovama, Važno je naglasiti da su to odgojitelji s predddiplomskom ili diplomskom razinom obrazovanja koji su upoznati s razvojnim specifičnostima te posjeduju stručne kompetencije za rad s djecom predškolske dobi. Ne slažem se s pojedinim komentarima na ovaj nacrt Pravilnika koji zastupaju mišljenje da je važno program predškole vratiti u škole odnosno provoditi isključivo pri osnovnim školama jer su istraživanja pokazala, a isto se nalazi i u najvažnijem važećem dokumentu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (Nacionalni kurikulum RiPOO) da se treba izbjegavati školifikacija programa predškole. S poštovanjem, Katarina Đapić mag. praesc, educ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Endži Vrdoljak Skelin PRAVILNIK 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE. 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi. 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova.
85 Filip Panić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani! Članak 1. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj (2014) temelj je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te ga nikako ne možemo nazvati "program", stoga je naziv Pravilnika neprimjeren. Članak 2. stavak (1) ne navodi da se predškolski odgoj i obrazovanje može ostvarivati u ustanovi za rani i predškolski odgoj, odnosno dječjem vrtiću. Nadalje, s obzirom na nedorečenost cijelog Pravilnika postoji opravdana zabrinutost na kvalitetu predškolskog odgoja i obrazovanja u ustanovama kao što su OŠ, knjižnice i druge navedene u Članku 2. stavku (1). Zabrinjavajuća činjenica jest da se u ustanovama kojima je primarna namjena provođenje predškolskog odgoja i obrazovanja ne poštuje Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, a možemo zamisliti kakva će kvaliteta RIPOO biti u ustanovama koje nisu dizajnirane i predviđene za ostvarivanje Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj, odnosno predškolski odgoj i obrazovanje im nije primarna djelatnost. Nažalost, ponovno se rade kompromisi na štetu djece pod izlikom inkluzije. Članak 2. stavak (2) treba jasno definirati da je voditelj ranog i predškolskog odgoja - odgojitelj djece predškolske dobi (bacc. praesc. educ, mag. praesc. educ.). Filip Panić, mag. praesc. educ. Primljeno na znanje Pravilnikom se ne uređuje rani i predškolski odgoj u predškolskim ustanovama.
86 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 4. nejasno je koje tijelo obavlja nadzor nad kraćim programima/kurikulumima predškolskog odgoja i obrazovanja (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju - ZPOO još ih naziva: kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi - igraonice) kad se programi provode kod fizičkih osoba – obrtnika. Nacrt pravilnika ne sadrži odredbe o provedbi nadzora, iako sadrži odredbe o davanju suglasnosti na kraće programe od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja (članak 5. Nacrta pravilnika). Člankom 44. ZPOO-a propisano je da nadzor nad tim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iz čega proizlazi da bi i nad kraćim programima i uvjetima i mjerilima za njihovo izvođenje nadzor obavljalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. stavak 1.: Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 22. stavkom 5. Državnoga pedagoškog standarda." stavak 2.: Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 40., člankom 44. stavkom 1. i 6., te člankom 48. Državnoga pedagoškog standarda." stavak 4. Na kraju rečenice predlažem dodati: "u skladu s člankom 44. stavkom 3., stavkom 4. točkom 1., stavkom 5. točkom 3.te stavkom 6.; te člankom 50. Državnoga pedagoškog standarda." Primljeno na znanje Nadzor se provodi u skladu s odredbama Zakona te će se o nadzoru nad izvođenjem programa u ustanovama iz stavka 1. Nacrta razmotriti potreba dopune odredaba Zakona.
87 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, ne slažem se da se predškolski odgoj može ostvarivati u svim ovim institucijama. Mjesto predškolskog odgoja je u vrtiću. Potrebno bi bilo propisati da voditelj mora biti osoba educirana za predškolski odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Djeca imaju pravo i na uključivanje u programe koji se izvode izvan predškolskih ustanova.
88 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 1. Molim brisati pojam "Pojam" i zamijeniti ga sa pojmom "kurikulum". Primljeno na znanje U članku 1. Nacrta nema pojmova koji se navode.
89 TIANA SOPEK PRAVILNIK 1. Prijedlog Nacrta izmjena pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja (Pravilnik) je nedorečen, nedovoljno definiran i u konačnici nejasan. 2. Naziv dokumenta treba uskladiti sa suvremenom terminologijom koja se koristi za ovo područje - RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE . 3. Stručna terminologija koja se koristi u dokumentu je zastarjela i ne koristi se dosljedno (npr. programi/kurikulum i sl.) 4. Prijedlog Pravilnika neusklađen je s važećim dokumentima kojima se uređuje RPOO (npr., s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i Pravilnikom o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja) 5. Izuzeti primjenu Pravilnika na program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu i mora se izvoditi u skladu s Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 6. Nedovoljno i nedosljedno je definirana iznimnost izvođenja programa u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. 7. Izrijekom utvrditi stručni profil i razinu kompetencija potrebnih za izvođenje programa u nekoj drugoj ustanovi 8. Definirati provođenje nadzora u ustanovama/pravnim subjektima koje izvode programe a nisu u odgojno-obrazovnom sustavu 9. Definirati radna i materijalna prava zaposlenika koji se zapošljavaju u ustanovama/pravnim osobama u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. Obrazloženje: Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom. Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Istovremeno nije napravljena mreža predškolskih ustanova kojom bi se uredile mnoge stvari u praksi RPOO koje su predlagatelja motivirale za donošenjem ovog pravilnika u prijedlogu kako je pripremljen za javno savjetovanje. Izostaje kvalitetan nadzor rada takvih ustanova, nije jasno definirano tko je zadužen za postizanje kvalitete rada u takvim ustanovama, nije dovoljno jasno definirano tko vodi organizaciju privatne predškolske ustanove, zbog čega u praksi imamo pojavu nestručnog vođenja odgojno – obrazovnih procesa, s prisutnim mnogim nepravilnostima i nezakonitostima. Jedan od većih problema jest vrsta i stručnost kadra kojeg takve ustanove zapošljavaju, suprotno zakonskim odredbama. Odgojno – obrazovni rad u mnogim privatnim vrtićima obavljaju osobe koje nemaju obrazovanja iz područja odgoja i obrazovanja. Nositelji kurikuluma predškolskog odgoja i provoditelji odgojno – obrazovnog rada mogu biti isključivo odgojitelji, čiji profesionalni razvoj sadržan u pravnim dokumentima podrazumijeva i rezultira pomacima u znanju kao i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. U iznimnim slučajevima neki drugi stručnjaci mogu biti osposobljeni za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi. Stručne kompetencije odgojitelja i drugih stručnjaka (često su to učitelji razredne nastave), bitno se razlikuju i uistinu ih nije potrebno navoditi. Jedna od bitnih razlika, čak i ne uzevši u obzir razvojne osobitosti (razlike) predškolskog i osnovnoškolskog djeteta, jest ta, da se planiranje kurikuluma vrtića i programa predškole temelji na jednakim polazištima, ciljevima i načelima i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Na isti način, odgojno-obrazovni rad u programu predškole planira se i oblikuje cjelovito, a ne parcelizirano. Da je tranzicija iz predškolskog sustava u osnovnoškolski temeljena na partnerstvu između predškolske ustanove i škole kako je predviđeno prvim ciklusom Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, možda bi mogli govoriti o razumijevanju posebnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od strane učitelja razredne nastave i njihovog mogućeg vođenja predškole. Ovako, možemo biti uvjerenja kako su odgojitelji predškolske djece dovoljno kompetentni da u iznimnim slučajevima provode kurikulum bar u prvom razredu. Ova se pitanja nameću upravo zbog nedorečenosti prijedloga ovog Nacrta Pravilnika. U njemu nije definirano tko provodi odgojno – obrazovni rad u ustanovama koje nisu vrtići i škole a dopušta im se provedba programa predškolskog odgoja s djecom u dobi od tri do sedam godina. Nije definirano tko zapošljava i na koja radna mjesta, ako primjerice govorimo o predškolskim programima unutar socijalnih ili zdravstvenih ustanova. Tko zapošljava radnika i koje je taj radnik struke, ukoliko se program predškolskog odgoja provodi u primjerice knjižnicama? Nije definirano koja su radna i materijalna prava zaposlenika primjerice ako se odgojitelj zaposli u školi? Ima li on radna i materijalna prava kao učitelj ili kao odgojitelj? Otvaraju li ove izmjene prostor za zapošljavanje učitelja u predškolskim ustanovama, bez uvjeta koji su propisani odgojiteljima? Hoće li učiteljima biti omogućeno zapošljavanje u programima predškolskog odgoja bez dodatnog obrazovanja, bez obveze pripravničkog stažiranja i bez obveznog polaganja stručnog ispita? Odgojitelji i učitelji, nedvojbeno, imaju različito obrazovanje, jednako vrijedno no s potpuno drugačijim postavkama, metodikama i u različitom području. Učitelji u svom obrazovanju ne stječu znanja o psihofizičkom razvoju djece u dobi od rođenja do sedme godine, nemaju položene metodike razvojnih područja za taj uzrast. Ako za polazište uzmemo pretpostavku da učitelji mogu raditi u vrtićima ili na drugim, pravilnikom navedenim mjestima, tada je nedvojbeno točno, iz iste pretpostavke, zaključiti kako i odgojitelji mogu raditi u nižim razredima osnovnoškolskog obrazovanja. Rad odgojitelja u razrednoj nastavi biti će jednako kvalitetan radu učitelja u predškolskom odgoju. Držimo kako su odgoj i obrazovanje kontinuirani i neodvojivi proces. Prema tome, nužna je kvalitetnija komunikacija na prijelazu iz predškolskog sustava u onaj školski. Kvalitetna i konstruktivna suradnja mora se temeljiti na međusobnoj suradnji vrtića i škole, s posebnim naglaskom na komunikaciju između odgojitelja i učitelja razredne nastave, prijenosu informacija o ključnim osobitostima i karakteristikama djeteta koje prelazi u školski sustav, uz kontinuiranu komunikaciju tijekom prve godine školovanja djeteta. Držimo kako bi na ovaj način prijelaz bio podrška svim sudionicima procesa, a na dobrobit djeteta. Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova
90 Antonija Marković PRAVILNIK Poštovani, kao buduća magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja želim istaknuti kako NE podržavam predložene izmjene Pravilnika. Nije prihvatljivo da osobe koje nisu kompetentne, odnosno nisu odgojitelji(prvostupnici ili magistri), provode odgojno-obrazovni rad s djecom rane i predškolske dobi. Na temelju Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje dužni smo osigurati dobrobit za dijete, a zapošljavanjem nekvalificiranih osoba upravo to onemogućavamo! Imajući u vidu najbolji interes djeteta, ovaj se prijedlog pravilnika ne bi trebao usvojiti jer ide na štetu djece. Slažem se s potrebom povećanja obuhvata djece, ali je važno prethodno osigurati potrebne prostorne i materijalne uvjete, kao i stručne kadrove (odgojitelje + pedagoge, psihologe, edukacijske rehabilitatore,...) te tako zadržati kvalitetu predškolskog odgoja i obrazovanja. S poštovanjem, Antonija M. Primljeno na znanje Vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću.
91 JASNA PULJIĆ PRAVILNIK Uzimajući u obzir sve dokumente kojima se uređuje područje Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, evidentna je neusklađenost, posebice između Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO, 2015.g.) i Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (1997.g). Pravilnik navodi kako se programi mogu ostvarivati: u vrtićima i osnovnim školama, kao igraonice u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim, sportskim ustanovama i udrugama, dok NKRPOO propisuje kako se kurikulum vrtića i predškole provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića i ako ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard, tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić. NKRPOO ističe potrebu za "stvaranje PRIMJERENOG okruženja za SPONTANO bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u KONTEKSTUALNO POVEZANIM situacijama." NKRPOO također govori o procesu učenja, ''koje treba biti NESTANDARDIZIRANI PROCES, a koji se događa u SVRHOVITOME KONTEKSTU u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema. Budući da se radi o složenim zahtjevima osiguravanje takvih uvjeta i okružja treba pobliže definirati ovim Pravilnikom. Postavlja se pitanje, zašto jedan dokument navodi mogućnost organizacije odgojno-obrazovnog rada u raznim ustanovama, dok drugi dokument naglašava iznimnost takvih situacija. U 24 godine od donošenja Pravilnika iz 1997.g. nije bilo nikakve strategije razvoja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, koja bi spriječila iznimnost u organizaciji odgojno-obrazovnog rada. Bez strategije razvoja RPOO, u Pravilnik iz 1997.g., uvrštavaju se pravne osobe i obrti, bez definiranja konkretnih i nedvojbenih materijalnih, prostornih, sigurnosnih i kadrovskih uvjeta koje takve pravne osobe i obrtnici imaju zadovoljiti, kako bi kvaliteta odgojno – obrazovnog rada bila ona kojoj težimo. Primljeno na znanje Zakonom je propisana mogućnost izvođenja programa predškolskog odgoja i obrazovanja i izvan predškolskih ustanova te s ovim Pravilnikom propisuju odredbe vezane uz takve ustanove.
92 Anita Milunić PRAVILNIK Poštovani, Zašto na Učiteljskom fakultetu postoji studij učiteljskog smjera i studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja? Sigurno postoje jasni i stručno argumentirani razlozi čemu je to tako. Jer da su ista, zašto bi postojala dva? Stoga bi bilo nedopustivo zaposliti učitelja u predškolsku ustanovu bez ili s minimalnim uvjetima koji su propisani za odgajatelje i obratno. I učitelji i odgojitelji imaju jednako vrijedno obrazovanje, ali različito. Ako se želi učitelja zaposliti na radno mjesto odgajatelja u vrtiću, tada bismo mogli i tražiti da se odgajatelja zaposli na radno mjesto učitelja. Hoće li biti obostrano uspješni i/ili kompetentni jednako je kao i pitati se trebamo li uopće dva studija ili ćemo ih objediniti i time riješiti problem oko zapošljavanja! Primljeno na znanje Vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću.
93 ADRIJANA VIŠNJIĆ-JEVTIĆ PRAVILNIK Poštovani, željeli bi uputiti primjedbe na predložene izmjene: - neprihvatljiv je sam naziv dokumenta - umjesto „programa predškolskog odgoja i obrazovanja“ treba stajati „institucionalni rani i predškolski odgoj i obrazovanje“ (u daljnjem tekstu RPOO) jer to nije „program“ (ništa se može ne programirati, nemamo ulazne i izlazne mjerljive varijable). Institucionalni odgoj i obrazovanje je proces koji bi trebao bili usmjeren na dobrobit djece, prilagođen njihovim individualnim potrebama te se kao takav ne može programirati. Primjedba se odnosi na članak 3., stavka 3., 5., 6. gdje se „spajaju“ termini „program/kurikulum“ koji su međusobno oprečni. Ovaj Pravilnik tumači uvjete provedbe RPOO, a kurikulum (kao tijek odgojno-obrazovnog procesa) se oblikuje socijalnim interakcijama dionika procesa u autentičnim uvjetima. Okvirni kurikulum RPOO je već definiran (NKRPOO, 2015). - članak 2. stavka 1: Institucionalni rani i predškolski odgoj i obrazovanje mogu se provoditi samo u namjenski uređenim prostorima koji ispunjavaju minimalno uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom RPOO (kojeg bi trebalo dodatno osuvremeniti). Institucionalna praksa RPOO u Republici Hrvatskoj ima svoju specifičnu kulturu temeljenu na emancipacijskim odgojnim vrijednostima. Obrazovanje u kvalitetnoj postojećoj praksi RPOO usmjereno je na samoorganizirajuće učenje, slobodan izbor sadržaja i izvora učenja što zahtijeva poticajno bogato i raznovrsno okruženje koje ne mogu osigurati neprimjereni prostori. Dodatno je neprimjerena pomisao da bi se djeca smjestila u prostore zdravstvenih ustanova. - članak 4. determinira uvjete oprečno postojećem Državnom pedagoškom standardu RPOO. - usmjerenost na razvoj procesa RPOO zahtjeva profesionalnog odgojitelja što bi trebalo jasno definirati ovim pravilnikom a ne skrivati se iza termina „voditelj“ koji se ne prepoznaje postojećoj pravnoj legislativi ni u kvalitetnoj praksi. Pravilnik bi trebao jasno naznačiti profesionalni profil odgojitelja - vrstu i razinu formalnog obrazovanja (a HKO i očekivane profesionalne kompetencije). Ista primjedba i na čl.3., stavka 4. i čl. 5. - Članak 5. - Navodi se da se daje suglasnost no nije navedeno o kakvom programu je riječ. Postoji NKRPOO (2015) kao okvirni kurikulum. Podnositelj zahtjeva za provedbu institucionalnog RPOO trebao bi priložiti dokaze o primjerenim prostorno-materijalnim uvjetima (sukladno Državnom pedagoškom standardu RPOO) i jasno determiniranim uvjetima za profesionalne odgajatelje. Neprihvatljivo je da taj proces vodi ikakav „zamjenski“ profil jer to nije praksa u nijednoj profesiji. Stavka 4. i 5. jedinice lokalne samouprave (JLS) zakonski su obvezne osigurati uvjete za provedbu institucionalnog RPOO što bi onda trebalo i provjeravati a ne samo „dokazivati“ ako se odluče ispuniti svoje zakonske obveze. Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Vrsta stručne spreme propisana je Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću.
94 Sanja Bogovčič PRAVILNIK Poštovani, većina pravilnika iz predškolskog odgoja i obrazovanje donesena je prije 25 godina i nije više u potpunosti primjenljiva. Važno je žurno donijeti sve nove dokumente, zakonske i podzakonske akte za kompletan rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prilagoditi sve pravilnike suvremenim postignućima i dosezima dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja teorije i prakse u području institucijskoga kako ranog tako i predškolskog odgoja. U nadi da ćete čim prije prepoznati važnosti brzog reagiranja zbog dobrobiti djece srdačno vas pozdravljam Sanja Bogovčič Primljeno na znanje Suglasni smo s Vašim mišljenjem da je Zakon i podzakonske propise potrebno mijenjati.
95 Daniela Rak PRAVILNIK Poštovani, predložena izmjena Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja ne definira konkretne prostorne, kadrovske i sigurnosne uvjete u kojima bi se provodio program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Podržavam svaku mjeru s ciljem povećanja dostupnosti, ali naglasak je i na kvaliteti. Kako bi ostvarili kvalitetan odgojno-obrazovni rad provodit ga trebaju isključivo odgojitelji u sigurnom prostorno-materijalnom i poticajnom okruženju. Lijep pozdrav, Daniela Rak Primljeno na znanje Bez ispunjavanja uvjeta koji su propisani drugim propisima nije moguće izvoditi ni programe izvan predškolskih ustanova.
96 Ivona Martinez PRAVILNIK Poštovani, programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i skrb o djeci predškolske dobi smjele bi provoditi samo osobe koje su školovane i akademski obrazovane za taj posao - ODGOJITELJI. Dobar i kvalitetan odgoj jedan je od najbitnijih preduvjeta za kasniji uspjeh djeteta u životu i potreban je za ostvarenje njegovih punih potencijala. Nikako se ne slažem s pravilnikom da se ti programi predškolskog odgoja i obrazovanja mogu i SMIJU provoditi u drugim ustanovama koje nisu odgojno-obrazovne (VRTIĆI). Također, nije definirano tko vodi te ustanove, kako će se voditi i nije definirana razina kompetencija koje moraju imati osobe koje će izvoditi te programe predškolskog odgoja iz čega zaključujem da želite dopustiti nekompetentnim osobama da odgajaju djecu što je nedopustivo. Ivona Martinez, mag. praesc. educ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Iva Duspara PRAVILNIK, Članak 5. U članku 5. stavak 4 navodi se "izvoditelj programa". Potrebno je napisati koji je to "izvoditelj" jer s djecom predškolske dobi mora biti obrazovana osoba za područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Umjetnički programi izvode se u školama s umjetničkim programima u skladu s posebnim propisima.
98 Ana Božić PRAVILNIK Poštovani, uz vlastito očitovanje koje sam iznjela u vidu komentara želim još podržati i očitovanje izneseno od strane udruge Sidro koje smatram stručnim i uistinu promišljenim i ono što je najvažnije vodi se standardom osiguravanja jednakih prava i uvjeta za svu djecu uključenu u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a upravo zbog ispunjenja tog cilja smo svi ovdje i sudjelujemo u javnoj raspravi kako bi kroz kvalitetno promišljanje nešto što je za sada mogućnost postalo cilj koji se može i mora ostvariti u budućnosti. Lp, Ana Božić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Natalija Stjepanek PRAVILNIK Poštovani, potreban je ujednačeni Standard (uvjeti i mjerila) za svu predškolsku djecu na području Republike Hrvatske. Smatram da to podrazumijeva specifičnu struku odgojitelja te nužno poštivanje svih Standarda što proizlaze iz Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. U Republici hrvatskoj očit je sve manji broj djece, pa stoga treba u skladu s tim osigurati uvjete da se mladi odluče na rađanje ako im lokalna zajednica osigura kvalitetne uvjete za podizanje djece. Smatram da je moguće u Školi organizirati boravak ali onda po Standardima maximalno prilagoditi taj prostor uz kvalitetne i stručne odgojitelje. srdačan pozdrav, Natalija Stjepanek (profesorica i majka dvoje djece) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 DAMIR ČOLIG PRAVILNIK Poštovani, u potpunosti podržavam Nacrt Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Moje je mišljenje da je važno svakom djetetu što ranije omogućiti kvalitetan predškolski odgoj. Srdačan pozdrav ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 5. ČLanak 5. stavak 4.: Svakako treba TOČNO napisati da osobe koje rade s djecom predškolske dobi MORA biti obrazovan za područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Ivana Barbarić PRAVILNIK, Članak 2. Pri osnovnoj školi je moguća provedba programa ali u posebnim, odvojenim prostorima gdje će predškolska djeca moću u miru i tišini provoditi svoj popodnevni odmor kao i dnevne aktivnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4, stavak 1, Kada nešto mora biti jednako onda ne smije biti ni manje ni više.. Sve stavke..U našim školama se nastava izvodi u dvije smjene, a u nekima (rijetkima) i u 3 smjene, prostora nema, a još manje adekvatnog. Osiguravanje i prilagođavanje prostora u školama znači povećanje rashoda, ulaganje novca, oduzetog od razvojnog potencijala RPOO-a, a oduzetog i od osnovno školskih ustanova, da bi se izvršio štetan i nepromišljen plan koji jedino za cilj ima brojčani obuhvat djece, bez kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i dobrobiti koja je zajamčena NKRPOO-a i Dječjim pravima (New Agenda 2030, članak 4, 4a, 4b, 4 c) na osiguranje visokih standarda kvalitete RPOO-a. Primljeno na znanje U članku 3. Nacrta propisano je kada se program predškolskog odgoja može izvoditi u školama. U školama koje nemaju uvjete, ne mogu se izvoditi programi predškolskog odgoja i obrazovanja.
104 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 3. Članak 3, stavke 2, 3, 4,5,6 Cilj RPOO-a nije ispunjen ako je njegova vizija koliko se djece obuhvaća u kojoj jedinici. Zbog čega imamo NKRPOO-a ako su vatrogasne mjere i traženje alternativnih prostora poput škola, knjižnica nešto na što struka treba spuštati glavu. Odbijaju se članci jer negiraju Državni pedagoški standard (2008) i NKRPOO-a. Nije mi jasno koje to kurkularne dokumente može donijeti Ministar, a tiču se ishoda odgojno-obrazovne prakse??? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 3. Članak 3, stavak 1.Prijedlog odbiti. Škole, iako poznate po alternativnom korištenju za RPOO, NISU mjesta za odvijanje NKRPOO-a. Molim brisati pojam "PROGRAM", već argumentirano zbog čega. Jedinice lokalne samouprave koja ima veći demografski rast, u državi koja ima ozbiljnih problem s demografijom, bi trebale otvarati institucije RPOO, a ne spuštati razinu kvalitete funkcioniranja odgoja i obrazovanja djece i dječje dobrobiti uvjetima u alternativnim školama. Primljeno na znanje Pravilnik se donosi sukladno odredbi članka 12. Zakona.
106 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 1. Zaista je jako teško čitati ova takstativna nabrajanja MJESTA djetinjstva i dječjeg razvoja. Logika nalaže da se prolaskom vremena spoznaja znanošću, istraživanjima i praksom napreduje, nadograđuje i razvija. Molim brisati: u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalni, kulturnim, sportskim ustanovama, pri udrugama i dr. Postoji Državni pedagoški standard, postoji NKRPOO. Ovaj prvi bismo trebali osuvremeniti, ovaj drugi je solidan, no još uvijek zajedno ostavljaju ovim nabrojanim mjestima jako malo ili ni malo mogućnosti za kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu potrebnu za ostarivanje temeljnog i najvažnijeg cjelovitog razvoja djeteta. Jedino ispravno mjesto je dječji vrtić koji možda ima "sladak naziv", ali je prva izvanobiteljska odgojno-obrazovna institucija djece. Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuje mogućnost izvođenja programa izvan predškolskih ustanova sukladno čl. 12. Zakona.
107 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK, Članak 1. Molim brisati pojam "Pojam" i zamijeniti ga sa pojmom "kurikul". Komentar: Valjalo bi razmisliti o korištenju pojma "skrb" u RPOO-u koji je kroz 20. stoljeće imao svoj smisao jer je država bila ta koja je zaista umjesto roditelja imala čitav niz skrbnih ponašanja prema djeci.., no danas je potrebno "takvu skrb", čuvanja i hranjenja kolokvijalno i doslovno prepustiti roditeljima, a mjesta odgoja i obrazovanja u RPOO-u prvenstveno imenovati mjestima dječje cjelovite dobrobiti i kvalitetne pedagoške prakse. Primljeno na znanje U članku 1. Nacrta nema pojmova koji se navode.
108 ANDRIANA MARUŠIĆ PRAVILNIK Uočava se neupućenost i nedovoljan utjecaj znastvenika i stručnjaka sa područja RPOO-a, kod korištenja terminologije. "Program" predškolskog odgoja i obrazovanja u praksi, a ni u znanosti više ne postoji, no uvelike se koristi. Postoji "kurikul"koji kao takav ima pravilno suznačenje sa odgojnim usmjerenjima u suvremenom društvu, a znači otvoreni i fleksibilan dokument koji se kontinurano prilagođava dječjem razvoju i dobrobiti. Dakle...molim ispravak i brisanje pojma PROGRAM i zamjenu sa pojmom KURIKUL. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Abeceda djetinjstva d.o.o. PRAVILNIK Poštovani, Važno je promotriti odgoj i obrazovanje, ne samo u kontekstu institucija tj. vrtića u ovom slučaju, nego i u kontekstu okoline u kojoj se odgoj odvija. Različiti se materijalni uvjeti, podneblja, običaji, ritam života i vrijednosti. U skladu s time potrebito je i nuditi različite sadržaje ujedno mijenjajući kontekst u kojem se sadržaji odvijaju. Mislim da je ovaj pravilnik dobar put prema svojevrsnoj promjeni, uočavanju promjena u društvu, potreba djece i roditelja. Također povlači i pitanje postoji li mogućnost da se i malo rastereti sama institucija vrtića ovim Pravilnikom? Možda treba Pravilnik gledati i na taj način. No, nikako ne bi ovime smjeli degradirati sustav predškolskog odgoja te važnost stručnosti osoba koje rade ovaj posao i to treba imati na umu. S druge strane postoje odgojitelji koji imaju viziju drugačijeg predškolskog odgoja, koji se vide u ovom Pravilniku, koji pišu programe za neke nove i drugačije vizije predškolskog odgoja i obrazovanja ne odmičući se od poštivanja stručnosti, Zakona i prakse. Na kraju zalažem se za ovaj Pravilnik no ističem važnost da programe vode stručne i kompetentne osobe u sigurnom, kvalitetnom i poticajnom prostornom okruženju. Srdačno, Željka Marunica Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova. Prijedlog vezano uz vrstu stručne spreme djelomično je prihvaćen.
110 Maja Đuričić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Ne slažem se s provedbom programa u niti jednoj ustanovi, osim u osnovnoj školi. Ostale ustanove nemaju adekvatan prostor kao niti tradiciju odgoja i obrazovanja, također je prevelika cirkulacija ljudi u takvim ustanovama. Pri osnovnoj školi je moguća provedba programa ali u zasebnim, odvojenim prostorima gdje će predškolska djeca moću u miru i tišini provoditi odmor (spavanje) kao i svoje aktivnosti bez ometanja učenika koji su na odmoru, glazbenom, tjelesnom i slično. Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuje mogućnost izvođenja programa izvan predškolskih ustanova sukladno čl. 12. Zakona.
111 KsenijaE PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Ne slažem se sa ovim člankom u kojemu se omogućava navedenim ustanovama provođenje predškolskog programa, osim u osnovnim školama. Razlog mojeg neslaganja je nedorečenost uvjeta koje te ustanove moraju imati da bi mogle provoditi program predškole. Razmišljanja sam da je provedba ovog programa moguća samo u vrtiću ili u osnovnoj školi, ako postoji kvalitetna povezanost između tih dviju institucija. Primljeno na znanje Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti se u skladu s propisima i sada mogu izvoditi i u knjižnicama i pri udrugama, ali samo po programu koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete.
112 Ana Božić PRAVILNIK Poštovani, dalekosežne dobrobiti koje visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosi naširoko su priznate. Postavljanjem čvrstih temelja uspješno cjeloživotno učenje te visokokvalitetni RPOO donosi osobnu dobrobit djeci, osobito onima u nepovoljnom položaju. RPOO je kamen temeljac u izgradnji boljih i pravednijih obrazovnih sustava i upravo zato trebamo jako biti oprezni da se ove izmjene ne svedu na to da istima omogućimo dostupnost RPOO-a svima, a s ciljem da se zadovolje kriteriji EU o postotku uključenosti djece u sustav RPOO-a, a bez osiguranja toliko potrebne kvalitete koja će se kontinuirano jamčiti, jer na taj način sprovedeno to ne bi donjelo željenu dobrobit za djecu. S obzirom na izmjene koje se uvode u Pravilnik o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja, a koje se dotiču provođenja obveznog programa predškole za djecu koja nisu bila uključena u redovni o-obrazovni program, smatram da su nužne i izmjene i /ili dopune i drugog pravilnika, odnosno Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole. U tome kontekstu smatram nužnim dotaknuti se i samog sadržaja i trajanja programa predškole, jer s obzirom na niz specifičnih, zadanih kompetencija koje treba postići sa djecom nije svejedno tko provodi sam program, koje metodike rada koristi i u kojem trajanju-koji vremenski period, koliko sati (dva puta tjedno je premalo za postizanje zadanih kompetencija na zadovoljavajući način, a da istodobno ne bude preopterećujuće za samu djecu koja se po prvi puta uključuju u neki institucionalni oblik rada. Iako pomalo idealistički i nedostižno s obzirom na financijska sredstva koja se odvajaju za sam sustav RPOO-a, čini mi se da bi nositelji programa predškole za djecu koja nisu bila uključena u redoviti program, trebali biti zajedno po jedan odgojitelj i učitelj razredne nastave kako bi se djeca na bezbolan i njima primjeren način pripremila za sam školski sustav i ukoliko to još nisu, svladala kompetencije potrebne za uspjeh u istome. Na taj način svatko od dvoje stručnjaka za vlastito područje bi djeci pomogao da se pomiri razlika između načina rada u predškolskim ustanovama, a koji se bazira na praćenju interesa djece i slobodnom istraživačkom pristupu djece ponuđenim sadržajima i postupno ih se uvede i prilagodi na kod nas još uvijek naglašeno strukturiran i frontalan način rada koji ih čeka u školama (iako svjedočimo i tu promjene zalaganjem i entuzijazmom pojedinaca u školskom sustavu). Iz izmjena u pravilniku je vidljivo da se mogu izvoditi programi predškolskog odgoja i obrazovanja za koje je Ministarstvo dalo suglasnost nakon što zainteresirana strana za provođenje istih podnese zahtjev uz koji prilaže sam program predškolskog odgoja i obrazovanja koji namjerava provoditi (mislim da je manjkavo što nije specifično navedeno tko bi taj program morao napisati -odnosno da u pisanju istog mora sudjelovati obavezno odgojitelj praktičar, član akademske zajednice iz područja RPOO-a, psiholog, pedagog, rehabilitator, logoped, zdravstveni voditelj, socijalni pedagog-kako bi se zajamčila kvaliteta programa), zatim prilaže stručno mišljenje Agencije o tom programu te potvrdu o osposobljenosti izvoditelja programa (a nigdje se ne navodi potrebna vrsta i razina obrazovanja koja se traži za osobe koje će provoditi sam program, odnosno ne iščitava se koji je to kriterij da bi neka osoba bila osposobljena-koja su to potrebna znanja, kompetencije i struka kojoj treba pripadati-na taj način otvara se prostor da se ponovno nastavi zabrinjavajuća praksa da programe predškolskog odgoja i obrazovanja mogu provoditi nestručne zamjene (osobe). Ako se vratimo na sam početak teksta iznesenog ovim pravilnikom onda možemo iščitati da se navodi kako se uvjeti i mjerila potrebni za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja reguliraju ovim pravilnikom uz istodobno nužno zadovoljavanje uvjeta propisanih čl.12 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji pak navodi da je za početak obavljanja djelatnosti potrebno osigurati potreban broj odgojitelja i stručnih suradnika. Dakle u tom slučaju osobe koje izvode program predškolskog odgoja i obrazovanja (a koji se ne provodi u predškolskoj ustanovi, već u alternativnim ustanovama koje se spominju kao dio izmjena) trebaju biti odgojitelji što se nigdje ne iščitava iz kriterija o osposobljenosti provoditelja programa. Uz njih potrebno je osigurati i ostale stručne suradnike kojih osim u školama nema u knjižnicama, sportskim ustanovama i dr., mislim da je iz istog razloga potrebno specificirati zasebnim člankom da se to zahtijeva kao uvjet za provođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja zainteresiranim stranama koje nisu odgojno-obrazovne ustanove tj. vrtići. Također smatram da kada takve ustanove jednom ishode pozitivno mišljenje od Agencije i dozvolu za pokretanje programa predškolskog odgoja i obrazovanja, nužno je definirati tko će i koliko često valorizirati rad istih, a u svrhu postizanja nivoa kvalitete jednakog onom koji nude same predškolske ustanove (poštivanje kriterija stručnosti, profesionalnosti, da li se poštuju smjernice okvirnog i nacionalnog kurikuluma itd.). Materijalni uvjeti koji su propisani traže propisan broj kvadrata po djetetu i opremu što treba osigurati zainteresirana strana za provođenje programa predškolskog-odgoja i obrazovanja, no ukoliko želimo provoditi ozbiljan i jednako kvalitetan program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (pa bio on i kraći u trajanju od samo tri sata) onda bismo trebali omogućiti jednake uvjete za sve-a to su uz navedene materijalne uvjte navedene ovim pravilnikom kao i topli obrok, sportska dvorana i vanjski prostor za boravak na zraku što knjižnice, kulturne i socijalne ustanove većinom nemaju niti mogu osigurati. Mislim da je važno da sva djeca imaju iste uvjete neovisno o mjestu rođenja-dakle ne možemo diskriminirati dijete provodeći program predškolskog odgoja i obrazovanja u alternativnoj ustanovi dakle onoj koja nije odgojno-obrazovna i koja zbog toga nije dužna osigurati sve što jedna odgojno-obrazovna ustanova ima, samo zato što se dijete rodilo u kraju gdje nema odgojno-obrazovne ustanove. Različita istraživanja nam daju povratne podatke kako su naša djeca debela ili pretila u većem postotku nego je neki prosjek EU što nas itekako treba zabrinuti kao i nedostatak sportskih dvorana i samog prostora za boravak na zraku u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i onima s dozvolom provođenja programa ranog i predškolskog odgoja. Takvo stanje je u ovom kontekstu jako poražavajući i samo dovodi do nastavka lošeg trenda pojavnosti debljine u naše djece. Kao odgojitelj praktičar svjesna sam da postoje izazovi u RPOO (ne samo u RH već i u drugim zemljama EU), no isto tako sam svjesna da na iste donositelji politika mogu imati utjecaj i zato pozivam da se sve izmjene zakona i pravilnika koji reguliraju RPOO donose postepeno, promišljeno, uvažavajući mišljenja ljudi iz struke a sve sa svrhom kako bi se na kvalitetan i uspješan način riješili izazovi u pristupu i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja svoj djeci RH. Srdačan pozdrav, Ana Božić Primljeno na znanje Pravilnikom se propisuju samo uvjeti i mjerila za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se mogu izvoditi izvan predškolskih ustanova.
113 Đurđica Đukelić PRAVILNIK Poštovani, iz svog višegodišnjeg rada kao učitelj defektolog u posebnoj ustanovi izražavam svoje neslaganje s predloženim promjenama. Učenicima ne treba smanjivati, ni povećavati ukupnu tjednu satnicu, već uskladiti satnicu pojedinih odgojno obrazovnih područja s njihovim razvojnim potrebama. Neprihvatljivo je smanjivanje satnice predmeta Likovne i Tehničke kulture. Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje, jer na kraju sata s učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna, a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Tehnička kultura – Tehničku kulturu je potrebno kao predmet ostaviti 2 sata u 4. razredu, a u višim razredima ostaviti satnicu kao što je i sada. Na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. U postojeću satnicu Tehničke kulture trebalo bi integrirati sadržaje izbornog predmeta Informatike, a ne nuditi Informatiku kao posebni predmet. Domaćinstvo je odlično nastavno područje u kojem se stječu i razvijaju znanja i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakodnevnom životu. U drugim oblicima nastave nema potrebe za 4 sata tjedno za Program edukacijsko rehabilitacijskih postupaka, već su dovoljna i 2 sata zbog mnoštva različitih i korisnih sadržaja u drugim predmetima u kojima učenici razvijaju svoje vještine i zadovoljavaju svoje edukacijsko rehabilitacijske potrebe. Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7. do 10. godine. Matematičke vještine – već su integrirane u sadašnje odgojno-obrazovno područje Upoznavanje škole i uže okoline i u ovoj dobi nisu potrebne kao posebno odgojno-obrazovno područje, trebaju ostati u okviru Upoznavanja uže i šire okoline (novi naziv). Osnove stranog jezika – ne nuditi kao izborni predmet, zato jer mali broj učenika s teškoćama imaju mogućnosti i sposobnosti za takav sadržaj. Primljeno na znanje Pravilnik se ne primjenjuje u sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.
114 Danijela Valenta PRAVILNIK Poštovani, baš sada imam dijete predškolske dobi koje ide u vrtić. Smatram da se u godini prije odlaska u školu predškolski odgoj i obrazovanje ne mogu provesti u očekivanoj mjeri iz više razloga: veliki broj djece u skupinama i jedna odgajateljica, miješane skupine u kojima bi jedna odgajateljica trebala raditi s predškolcima i ujedno mijenjati pelene najmanjima - kako da se posveti? To je jako zahtjevno pitanje. Predškola je zakonska nužnost, a provodi se površinski. Iako u vrtiću tvrde da su mješovite dobne skupine dobre za djecu, gledajući djecu ne čini mi se tako. I u školi su svrstani u razrede prema dobi. Kada bi i u vrtićima bilo tako, mislim da bi ostvarivali bolje rezultate. Slažem se da bi u sredinama, u kojima u vrtiću nije moguće organizirati predškolu za svu djecu, predškolu trebalo organizirati u bilo kojoj ustanovi odgojno-obrazovnog ili kulturnog karaktera. Srdačno, Danijela Valenta, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju.
115 BOŽENA DOGŠA PRAVILNIK Poštovani! Slažem se Nacrtom pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. U našoj školi provodi se program predškole, uglavnom za djecu romske nacionalnosti. Postoji daleko veća potreba za obuhvatom djece predškolskim programom nego što je to sada moguće, a sve zbog nedostatka prostora u školi i nepostojanja dječjih vrtića u okolici. Stoga predlažem, da se kao mjesto odvijanja predškolskog programa , uz osnovne škole, proširi definicija...i u drugim adekvatnim prostorima, van škole, a pod ingerencijom škole. Tako bismo mogli obuhvatiti predškolskim odgojem veći broj romske djece, kojima je takav vid obrazovanja nužno potreban. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Osnovne kriterije potrebno je ispuniti za izvođenje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi, jer navedeno utječe na kvalitetu rada.
116 Biljana Kuhar PRAVILNIK Poštovani, Slažem sa Nacrtom Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja, smatram da je potrebno dodati da predškolski odgoj vodi pedagoški stručna osoba ( bez obzira na mjesto održavanja ), predškolski odgoj obvezan za svu djecu, da se sve prijave i dokumenti mogu poslati digitalnim putem kao i odgovori. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Uvjeti za rad s djecom rane i predškolske dobi propisani su Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
117 SVIJETLANA STANIĆ PRAVILNIK Poštovani, ne slažem se da se bilo gdje ( knjižnice, udruge, obrti...) osim u školama provodi predškolski program, jer školujemo učitelje 5 godine kako bi stručno radili svoj posao. Znači predškolski program treba vratiti u škole, a da li će to biti kao 0. razred ili neko drugo rješenje treba vidjeti. Zatvaranje škola dovodi do odlaska ljudi tako da i malim mjestima treba omogućiti da imaju svoju školu u kojoj će djeca moći pohađati predškolski odgoj. Djeca kojoj hrvatski jezik nije materinji trebaju ga savladati upravo u vrijeme predškolskog odgoja kako bi bili u mogućnosti pratiti nastavu bez teškoća. Srdačan pozdrav, Svijetlana Stanić Primljeno na znanje Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti se oduvijek mogu izvoditi i u knjižnicama pri udrugama ili u prostorima drugih fizičkih uvjeta, ali samo uz program koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete.
118 Tatjana Varga PRAVILNIK Poštovani, smatram da je potrebno je predškolski program vratiti ponovno u škole a da svaka škola u svakom mjestu, selu ima nastavnicu koja bi odrađivala predškolski program. Kvalitetna predškolska nastava i učenje hrvatskog jezika koje bi bilo više namijenjeno djeci kojima je prvi jezik koji su naučili romski, mađarski ili bilo koji drugi, jer teškoće u svladavanju hrvatskog jezika su izražene i tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Srdačan pozdrav! Tatjana Varga Primljeno na znanje Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Programe predškolskog odgoja izvode odgojitelji, a iznimno program predškole, za djecu u godini prije polaska u školu, mogu izvoditi i osobe koje ispunjavaju uvjete za rad na radnom mjestu učitelja razerdne nastave u skladu s posebnim propisima.
119 Vivijana Krmpotić PRAVILNIK Poštovani, smatram da bi Pravilnik trebalo doraditi. Prvo bi trebalo razmisliti o mogućnostima ostavljanja organizacije predškolskog odgoja samo školama i vrtićima. Isto tako, izostavlja se rad s darovitim učenicima, prepoznavanju darovitosti koji ide iz predškolskog odgoja i obrazovanja. Vivijana Krmpotić Primljeno na znanje Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti se u skladu s propisima iz 1997. godine mogu izvoditi i u knjižnicama i pri udrugama, ali samo po programu koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete. Rad s darovitom djecom, odnosno programi za darovitu djecu uređeni su drugim propisima, a odredbe čl. 3. stavka 2. vezane su za posebne ustanove u kojima se isključivo za djecu s teškoćama uz posebne programe osnovnoškolskog odgoja i obvrazovanja treba omogućiti i djeci s teškoćama u razvoju pravo na rani i predškolski odgoji i obrazovanje u skladu s mogućnostima svakog djeteta. Uz navedeno, u skladu s odredbom čl. 5. moguće je i izvođenje programa za darovitu djecu jer je odredba napisana na način da se posebno ne izdvajaju područja ni specifični programi.
120 ANDREJ TIHOMIROVIĆ PRAVILNIK Poštovani, Ovaj pravilnik je manjkav i potpuno se slažem s kolegicama koje su ga kritizirale, pri čemu su navele djecu romske nacionanosti, s poteškoćama u savladavanju jezika. Zbog veće migracije stanovništva, za očekivati je da će biti sve više djece koja neće pričati hrvatski jezik, te je bitno staviti veći naglasak na taj dio. Također, pravilnik je disktiminirajući u odnosu na djecu koja su napredna u odnosu na djecu svog uzrasta. Naime, izrijekom se u članku 3, stavak 2 spominju djeca s teškoćama u razvoju, dok se djeca koja su intekektualno ili na bilo koji drugi način napredna nigdje ne spominju niti je specijalno reguliran neki odnos prema njima, te se na taj način od najranije dobi zanemaruje ovaj bitan segment, koji se poslije provlači kroz cjelokupno obrazovanje. Smatram da je već u ovoj dobi potrebno voditi specijalnu brigu o nadarenoj djeci i da bi ovaj pravilnik trebao posebnu pažnju posvetiti tom, do sada zanemarenom dijelu školske populacije. Primljeno na znanje Zbog potrebe učenja hrvatskoga jezika u sredinama u kojima žive djeca pripadnika romske nacionalne manjine već se izvode programi predškolskog odgoja, a cilj nam je svakom djetetu omogućiti što dulju uključenost u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja kroz redovite programe.
121 Mirjana Džakula PRAVILNIK Poštovani, Smatram kako je nužno napraviti detaljne izmjene o predškolskom odgoju. Kao odgojno- obrazovni radnik i kao majka prvašića i predškolca, mišljenja sam kako je najbolje da se predškolski odgoj odvija u predškolskim ustanovama ili školama, osim u iznimnim uvjetima gdje je nužno u drugim ustanovama ili udrugama. Potrebno je predškolski program vratiti u škole kako bi svaka škola mogla provoditi kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje uz učiteljicu razredne nastave. Propisani standardi iz članka 4. bi se trebali kontrolirati jer često predškolski odgoj bude održavan u prostoriji od 50m2 s 34 djece čime se krše propisane norme spomenutog članka. Srdačan pozdrav! Mirjana Džakula Primljeno na znanje Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno se izvode u predškolskim ustanovama, a iznimno u školskim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Što se tiče kraćih programa (umjetničkih, sportskih i sl.), isti sti se u skladu s propisima iz 1997. godine mogu izvoditi i u knjižnicama i pri udrugama, ali samo po programu koji je odobren od strane Ministarstva te ga izvode osobe koje za to ispunjavaju uvjete.
122 Kristina Veselovac PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, slažem se s predloženim Nacrtu Pravilnika o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Teško mi je pojmiti ostvarivanje programa u zdravstvenim ustanovama: zbog specifičnosti prostorija, trenutnih epidemioloških uvjeta i kontakta sa bolesnim koji dolaze u ustanovu. Lijep pozdrav, Kristina Veselovac prof. Primljeno na znanje Mogućnost izvođenja programa predškolskog odgoja u zdravstvenim ustanovama propisana je Zakonom, a bila je propisana i Pravilnikom iz 1997. godine.
123 Bernarda Jug PRAVILNIK Potrebno je predškolski program vratiti ponovno u škole i da svaka škola u svakom selu ima učiteljicu koja će odrađivati kvalitetni predškolski program kakav se nekada radio, a ne da se to prepušta vrtićima i da to rade odgojiteljice. Nužno je da se vrati kvalitetna predškolska nastava kakva je nekada bila i koju bi vodila stručna učiteljica. Nadalje, ogromni propusti se rade u sustavu tako što se propušta u predškolske programe uključivati učenike romske nacionalne manjine i za njih je potrebno osigurati predškolski program dvostruko, ako ne i višestruko duljeg trajanja zbog učenja hrvatskoga jezika koji vrlo često ne znaju uopće ili nedovoljno za normalno funkcioniranje i praćenje nastave, a jedan ili dva sata tjedno (koliko učiteljice razredne nastave pri upisu u prvi razred i tijekom prvoga razreda dobiju) za učenje hrvatskoga jezika, uz sav ostali redovni program, jednostavno nije niti primjeren, a kamoli dovoljan. Primljeno na znanje Zbog potrebe učenja hrvatskoga jezika u sredinama u kojima žive djeca pripadnika romske nacionalne manjine već se izvode programi predškolskog odgoja, a cilj nam je svakom djetetu omogućiti što dulju uključenost u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja kroz redovite programe koje će s djecom izvoditi za to kvalificirane osobe.