Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zoran Anušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Korisnik obiteljske mirovine može postati udovac/udovica počevši od 50 godine života, u nekim slučajevima i ranije, a mogu biti i djeca do studentske dobi. Svima njima ovaj zakon omogućava rad do polovice radnog vremena bez obustave obiteljske mirovine. S druge strane, ako se udovac/udovica želi zaposliti na puno radno vrijeme ili otvoriti obrt ili drugi vlastiti posao, obiteljska mirovina će joj/mu se obustaviti. Što se s ovim prijedlogom želi postići? Zapošljavanje korisnika obiteljske mirovine na pola radnog vremena umjesto na puno radno vrijeme? Uz državnu stimulaciju za takav izbor? Kakav će biti učinak na cijenu rada i neke segmente tržišta rada ako zaposlenik/ca uz naknadu prima i obiteljsku mirovinu? Ova su pitanja fundamentalna za sustav socijalne sigurnosti i pravednosti i na njih bi trebalo dati odgovor prije intervencije. Ako se već razmišlja o socijalnim aspektima potaknutima Covid-19 krizom, možda je trebalo razmisliti i o tome da se mogućnost rada obiteljskih bez obustave omogući u određenim slučajevima, u kasnijoj životnoj dobi (58+ u Sloveniji) ili uz dohodovni /imovinski cenzus. Nije prihvaćen Propisivanjem starosne dobi za omogućavanje rada korisnicima obiteljske mirovine dovelo bi do nejednakopravnog položaja unutar iste kategorije korisnika mirovine. Pri tome svakako treba istaknuti da države članice EU nemaju jedinstveni pristup u reguliranju problematike isplate mirovine u razdobljima zaposlenja, a s obzirom na važeći pravni okvir za omogućavanje rada korisnika starosne, prijevremene starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, predloženo je istovjetno reguliranje rada korisnika obiteljske mirovine.
2 Zoran Anušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU U obrazloženju se kaže da je "nužna hitna intervencija u cilju omogućavanja dodatnog prihoda i smanjenju rizika siromaštva" za korisnike obiteljskih mirovina i da se treba "osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada uslijed pandemije". Mogućnost zapošljavanja korisnika obiteljskih mirovina trenutno ne postoji zato jer društveni dogovor podrazumijeva solidarnost prema korisnicima obiteljske koji ne rade ili ne mogu raditi. Do sada se smatralo da se udovcu ili udovici koji/a se zaposli, a to može biti već s 50 godina života, društvo ne treba nastaviti plaćati obiteljsku mirovinu, jer se za sebe može pobrinuti sam/a. Ovaj prijedlog donosi fundamentalnu promjenu tog društvenog stava s nizom socijalnih, radnopravnih i financijskih implikacija. Mislim da to traži širu javnu raspravu, a ne donošenje po hitnom postupku. Također, s obzirom da se radi o fundamentalnoj promjeni društvenog ugovora, mislim da je potrebno sve učinke sagledati iz dugoročne perspektive, ocijeniti utjecaj na strukturne elemente mirovinskog sustava (prvi i drugi stup), razmotriti alternativne politike unaprijed, a ne uvesti fundamentalnu promjenu bez potpune slike učinaka pa je za dvije godine evaluirati. Nije prihvaćen Važno je istaknuti kako se osiguranicima i članovima njihovih obitelji u obveznom mirovinskom osiguranju obvezno osiguravaju prava na temelju nastupa osiguranih rizika (starost, invalidnost i smrt). Način i uvjeti za ostvarivanje prava na temelju osiguranih rizika propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju, a opseg prava u najvećoj mjeri, a sukladno načelu uzajamnosti, vezan je uz prethodnu uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje. S obzirom na dugogodišnji trend smanjenja udjela obiteljski mirovina u ukupnoj strukturi korisnika mirovine, iz provedenih analiza nedvojbeno proizlazi kako su negativni učinci, koji se reflektiraju kroz povećani broja korisnika neznatni u donosu na znatan socijalni učinka u smanjuju rizika od siromaštva u samačkim kućanstvima. Također, negativni demografski trendovi zahtijevaju kontinuirano praćenje i prilagođavanje mirovinskog sustava za osiguranje pretpostavka za njegovu dugoročnu održivost.
3 Zoran Vukasović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Bravo "stručnjaci". Nitko ne smije biti protiv mogućnosti da umirovljenici rade. Ali ne na način da to vodi ukidanju radnih mjesta, onih istih od čijih se doprinosa i poreza isplaćuju mirovine. Zašto se i dalje omogućava umirovljenicima da rade u obrtničkim uslužnim djelatnostima? Kako da obrtnici budu cijenom konkurentni ako njihove poslove smiju obavljati umirovljenici, za istu cijenu, a bez plaćanja doprinosa? Da li netko tamo to shvaća? Izgleda da ne. Ako umirovljenik radi na kasi u Konzumu 4 sata dnevno, niti jedno radno mjesto nije ugroženo niti će biti ukinuto, a kruh neće pojeftiniti niti za 1 lipu zbog takvog rada. Ali kada umirovljenik radi posao obrtnika, prijavljen na pola radnog vremena da bi i dalje primao mirovinu, a radi puno radno vrijeme, onda takav umirovljenik ugrožava obrtnika i njegov opstanak na tržištu, svojim radom uništava slobodno tržište. Jednostavno jer može raditi jeftinije, jer mu država isplaćuje mirovinu, ne plaća doprinose, a obrtnik sve to mora zaraditi. I još da bude konkurentan cijenom? Kako? Niti jedan umirovljenik neće otvoriti automehaničarsku radionu sa radnim vremenom od 4 sata dnevno. Ni pekaru, ni frizerski salon. Vrlo mali broj umirovljenika i sada radi u firmama gdje se radno vrijeme bilježi i isplaćuje po zakonu. Ali zato su svi umirovljenici završili u prijevozu, što Ministarstva rada i prometa ne mogu ni ne želi kontrolirati jer i dalje negiraju postojanje tog problema. Pa su sad autobusi puni vozača umirovljenika, isto kao i povremeni prijevoz, taksi prijevoz i svi drugi oblici prijevoza. Svi rade puno radno vrijeme a svi prijavljeni na nepuno radno vrijeme da im poslodavci ne bi morali plaćati doprinose. Pravi vozači su zaposleni samo u velikim prijevozničkim firmama koje moraju imati vozača na raspolaganju da bi ispunili zadatke svoga posla, a to je omogućavanje javnog prijevoza, teretnog ili putničkog. Sva druga radna mjesta vozača su direktno ugrožena ovim zakonom i sad će postati još ugroženija jer Ministarstva rada i prometa ne kontroliraju radno vrijeme, ne mogu ga kontrolirati i ne žele ga kontrolirati. I baš zbog toga preko 5 000 umirovljenika svaki dan rade kao vozači, do sada je zbog takvog rada već ukinuto tisuće radnih mjesta a sad će ih biti još. Još jednom, bravo "stručnjaci". Tisućama umirovljenika ste omogućili da rade za džeparac na način da ste uništili radna mjesta onih ljudi koji su taj posao radili da bi sebi zaradili plaću. Nije prihvaćen Sve kategorije samostalnih obveznika uplate doprinosa, kojima su obuhvaćeni i obrtnici, nemaju mogućnosti rada do polovice punog radnog vremena. Samostalni obveznici doprinosa obavljaju djelatnosti sukladno posebnim propisima, obrtnici prema Zakonu o obrtu, stoga je za omogućavanje rada kategorijama samostalnih obveznika uplate doprinosa uz istovremenu isplatu mirovine potrebno prethodno izmijeniti posebne propise kojima je regulirano obavljanje djelatnosti, a važeća regulativa za navedene kategorije pretpostavlja rada u punom radnom vremenu i nemogućnost ostvarivanja mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podržava predložene zakonske izmjene prema kojima će se dodatno proširiti krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine. Naime, Pravobraniteljica smatra da navedeno treba prvenstveno sagledati iz perspektive osnovne svrhe mirovinskog sustava i obiteljskih mirovina koja se ogleda u ostvarivanju socijalne sigurnosti i uklanjanju socijalnih rizika za osobe starije životne dobi te članove obitelji preminulih korisnika mirovine. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj iznosi 2.724,78 kn, dok opća stopa rizika od siromaštva, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu iznosi 18,3%. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosi 32.520 kn na godišnjoj razini, što upućuje na zaključak da se svaka osoba koja živi sama, a prima prosječni mjesečni prihod manji od 2.710,00 kn, nalazi u riziku od siromaštva. Uvođenje predloženih zakonskih izmjena ima svoje opravdanje u poboljšanju socijalne sigurnosti članova obitelji preminulog korisnika, koji vrlo često od tog trenutka postaju jedini članovi kućanstva i dospijevaju u situaciju povećanog rizika od siromaštva. Navedeno se posebno odnosi na žene koje čine jednočlano kućanstvo, s obzirom da stopa rizika od siromaštva za tu ranjivu skupinu iznosi čak 33,6%. Prema Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podacima iz travnja 2021., žene čine udio od 93% korisnica obiteljskih mirovina. Prag rizika od siromaštva Pravobraniteljica utvrđuje isključivo na temelju dostupnih podataka i procjena Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se istima koristi u svrhu istraživanja položaja žena i muškaraca s obzirom na njihova primanja, te se već niz godina pokazuje da su žene koje čine tzv. jednočlano kućanstvo, promatrajući društvo u cijelosti, u najvećem riziku od siromaštva, a postoje jasne indicije da taj rizik raste s povećanjem njihove životne dobi. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
5 palamida PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, osobama koje žele raditi i nakon 65. godine života treba to omogućiti samo ako na tom radnom mjestu nema novozaposlenih, a poslodavac je raspisao bar dva natječaja prije, te dok se novozaposlena osoba ne osposobi za rad. Osobama koji rade u smjenama, primjerice ljudi koji rade u procesnoj industriji, rad ne bi trebao biti produžen nakon 65. godine života. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena ovoga Zakona.