Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MislavR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Molim vas nemojte ovakav nacrt slati dalje u proceduru. Stavak 2. je vrlo problematičan. Još jednom se pokušava ograničiti i zabraniti rad nedjeljom. Istina, ostavlja se 16 radnih nedjelja, ali još uvijek je ovo veliko ograničavanje slobode rada. Neki ljudi kupovinu mogu obavljati jedino nedjeljom, ostatak tjedna ne mogu. Nekima je tada najzgodnije. Trgovački centri najviše naplaćuju nedjeljom kako je i prikazano u prijedlogu. Još je tu i ograničavanje rada do 21 sat u ostalim danima. Kako brojni navode, u turističkoj sezoni ovo će biti katastrofalan propis. Imaju li ostale razvijene zemlje ovako limitirajuće propise za rad? Ja ne bih rekao. Po mojem mišljenju u najboljem slučaju treba obrisati stavak 2. ovog nacrta, no ako to nije moguće ovo su moji prijedlozi. Bolje da se radno vrijeme produži više uvečer. Možda bi se trgovačke centre trebalo izuzeti od ovog stavka 2. prijedloga zakona. Vlada bi trebala razmišljati o boljem, uređenijem plaćanju naknade za rad nedjeljom i blagdanima, postaviti nekakvu najmanju ili striktnu stopu naknade na plaću za što je potrebno izmijeniti ne ovaj Zakon, već Zakon o radu, što spominju sindikati. Naravno, tu je i rizik da Ustavni sud RH ovaj Zakon proglasi neustavnim kada bude donesen kako se već slično i događalo u prošlosti. Dakle, najbolje je odustati od donošenja stavka 2. ovog nacrta. Mislav Primljeno na znanje Države članice EU pristupaju i uređuju pitanje radnog vremena trgovina (hranom, tekstilom, obućom, namještajem i slično) na različite načine. Pri tomu naglašavamo da fokus uređenja radnog vremena nije na nedjelji kao danu za (ne)mogućnost rada maloprodaje već navike potrošača karakteristične za svaku pojedinu državu članicu kao i sezonalnost u odnosu na % turističke sezone (na razini svih 12 mjeseci) u nacionalnom BDP. Prema dostupnim podacima npr. Eurocommerce-a, Austrija nedjelju drži kao dan u tjednu kad je maloprodaja zatvorena osim u turističkim središtima. Slovenija poznaje također ograničenja rada nedjeljom ali na način da je, između ostalog, dozvoljen rad malih trgovina do maksimalno 200m2 veličine prostora. Njemačka, primjerice, ima neradnu nedjelju kao dan odmora s izuzecima poput maloprodajnih objekata u muzejima ili maloprodajnih objekata na objektima prometne infrastrukture kao što su autobusni, željeznički kolodvori, zračne luke i slično. Zahvaljujući na komentaru, želimo naglasiti da predmetni zakonski prijedlog uređuje pitanje radnog vremena i njegovog rasporeda u području trgovine pri čemu ne ulazi u uređenje radnih odnosa djelatnika u trgovini što je predmet drugih zakonskih okvira.
2 UDRUŽENJE OBRTNIKA MURTER, PIROVAC, TISNO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Kod predloženog nacrta Prijedloga zakona prije svega je potrebno prigovoriti na način na koji je vršeno istraživanje i pripremljena podloga za donošenje istog. Naime, sam predlagatelj u Ocjeni stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti Zakonom navodi kako je Republika Hrvatska turistička zemlja, a kod istraživanja stavova baziralo se samo na općenite stavove potrošača te se nije posebno analiziralo potrebe i stavove potrošača tijekom turističke sezone. Nadalje, prijedlogom izmjene čl. 57 Zakona o izmjenama i dopuni Zakna o trgovini zabranjuje se rad nedjeljom i blagdanima te se iznimno ostavlja mogućnost rada 16 nedjelja tijekom godine što svakako nije dovoljno za odrađivanje ozbiljnije turističke sezone kojoj teže svi sudionici u turizmu, između ostalog i oni u trgovačkoj djelatnosti. Također, gore navedenim Zakonom se reguliraju iznimke kod rada nedjeljom, ali ne i blagdanima te bi takva pravna regulacija blagdana kao beziznimno neradnih dana bila dodatna nepogodnost za trgovačku djelatnost. Smatramo također da je potrebno naglasiti da je kroz izmjenu članka 57. gore navedenog Zakona trebalo voditi računa o trgovinama sezonskog karaktera, kako u pogledu neradnih nedjelja tako još i više u pogledu ograničenja glede radnog vremena. Naime, sezonske trgovine rade u većoj mjeri 6 mjeseci te smo mišljenja da je pri donošenju Zakona trebalo uzeti u obzir činjenicu da te trgovine svoj profit baziraju isključivo na turističku potrošnju u tih nekoliko mjeseci i samim tim ih je bilo potrebno na neki način navesti kao iznimke kojima bi se u tih 6 mjeseci dozvolio rad bez ograničenja u pogledu nedjelja, blagdana i radnog vremena. U pogledu ograničenja radnog vremena mišljenja smo da je kod prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini trebalo također voditi računa o trgovinama sezonskog karaktera te ih je bilo potrebno uvrstiti u iznimke od primjene ograničenja iz čl. 57, Također, ukoliko se ustraje na ograničenju radnog vremena, nužno je razlikovati trgovine prema njihovoj klasifikaciji i zastupljenosti pojedinog asortimana u pogledu tog ograničenja. Naime, trgovine mješovitom i pretežito prehrambenom robom u kojima kupci imaju naviku i potrebu kupovati tijekom cijelog dana trebalo je svakako razlikovati od trgovina neprehrambenih artikala kao što su trgovine odjećom, suvenirnice i slično. Kod takvih neprehrambenih trgovina kupci kupuju pretežito u večernjim satima, a osobito tijekom turističke sezone gdje je obrazac ponašanja gostiju gotovo identičan te oni tijekom dana posjećuju plaže i trgovine prehrambenim artiklima dok ostale, gore navedene trgovine posjećuju isključivo u večernjim satima. Zaključak: Sukladno navedenom predlažemo da se trgovinama, a osobito onim neprehrambenima tijekom trajanja turističke sezone ostavi mogućnost rada do 24 : 00 sata, da se jasno definira m0gućnost rada blagdanima te da se poveća broj radnih nedjelja koje su predviđene kao iznimke od zakonskog ograničenja. Djelomično prihvaćen Uvođenje fonda sati kao i fonda nedjelja koje se stavljaju u funkciju, odabir je ne samo vlasnika trgovine u odnosu na sezonalnost već i na zemljopisno područje na kojem trgovina posluje. Sezonalnost na području RH nije jedinstvena o čemu govore istraživanja Instituta za turizam kao i međunarodna istraživanja kao što i segmentacija turističkog tržišta prati različite elemente, uzroke i učinke doživljaja za kojim posežu ciljne skupine turista u svih 12 mjeseci u godini. Tako upućujemo na istraživanje Instituta za turizam napravljeno za potrebe analize tržišta uslijed i nakon pandemije COVID 19 na http://www.iztzg.hr/hr/utjecaj-pandemije-covid-19-bolestina-turizam, a koje istražuje promjene u navikama turista (domaćih i stranih) te kreiranje drukčijeg doživljaja te mogućnosti koje čak i ova vrlo negativna zdravstvena okolnost sa sobom donosi. U tom smislu kad se navodi o sezonskim trgovinama „u većoj mjeri 6 mjeseci“, uzimajući u obzir sve oblike turizma i doživljaja sezonalnost od 6 mjeseci gledajući kao cjelina nije primjenjiva u potpunosti na cijelo područje RH. U kontekstu turizma i odnosa lokalnog stanovništva prema turizmu kao industrijskog grani, korisno je i istraživanje koje je proveo Institut za turizam na predmetnu temu a dostupno je na http://www.iztzg.hr/files/file/RADOVI/KNJIGE/Stavovi-lokalnog-stanovnistva-2018.pdf . Uspoređujući se po pitanju sezonalnosti s npr. Grčkom, valja napomenuti kako je rad nedjeljom načelno obuhvatio iznimke poput benzinskih postaja, pekarnica a temeljem odluke lokalnih vlasti, prodavaonica do 250m2 (slično npr. Slovenija s ograničenjem od 200m2). Napominjemo kako u Grčkoj, prema nama dostupnim podacima, nedjeljom trgovine rade do 2 tjedna prije npr. Božića i Uskrsa. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga Zakona.
3 FORTENOVA GRUPA d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Fortenova grupa kao vlasnik Konzuma plus, najvećeg maloprodajnog lanca trgovina u Republici Hrvatskoj koji zapošljava 11.000 ljudi i ima 611 prodajnih mjesta, u potpunosti podržava svako reguliranje rada nedjeljom i blagdanima koje predviđa jednake uvjete za sve trgovine i jednake uvjete za sve zaposlenike trgovina. Smatramo zato da bi rad nedjeljom i blagdanima za sve djelatnosti bilo bolje regulirati Zakonom o radu nego izmjenama zakona (samo) o trgovini. Time bi se postiglo sveobuhvatno rješenje koje bi se odnosilo na sve radnike, uključujući i radnike u trgovini, a i postiglo bi se ono što je vjerujemo namjera predlagatelja izmjena zakona i što i Fortenova grupa podržava - da nedjeljom ne rade ljudi, a ne trgovine. Odnosno da za one ljude koji rade, bili to zaposlenici kafića, restorana, medijskih izdavača ili bilo koje druge djelatnosti, rad bude njihov izbor koji će garantirano biti adekvatno plaćen iznad redovitih primanja. Smatramo također da nikakva nova ograničenja poslovanja ne bi smjela stupiti na snagu prije proglašenja kraja pandemije, odnosno dok se hrvatsko gospodarstvo ne oporavi i počne opet značajnije rasti. Primljeno na znanje Radno vrijeme trgovina, uvjeti za obavljanje djelatnosti u trgovini uređuju se Zakonom o trgovini. Uvidom u praksu rada trgovina u drugim zemljama članicama Europske unije može se zaključiti da je u trećini od analiziranih zemalja regulirano radno vrijeme na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr. Upućujemo također na istaknuto u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona gdje se ističe sljedeće: U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju.
4 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Naglašavamo da se apsolutno protivimo bilo kakvoj zabrani i ograničavanju rada. Smatramo da se Zakonom o trgovini rad nedjeljom ne smije zabranjivati, a naročito ne diskriminirati jedna djelatnost prema drugima, stoga predlažemo da se umjesto toga kroz radno zakonodavstvo reguliraju uvjeti rada, odnosno da se radna nedjelja i praznik plaćaju 30% više, a da može raditi tko želi. Detaljnija obrazloženja i argumenti nalaze se u ostalim komentarima na članke. S poštovanjem, Udruga Glas poduzetnika Primljeno na znanje Radno vrijeme trgovina, uvjeti za obavljanje djelatnosti u trgovini uređuju se Zakonom o trgovini. Uvidom u praksu rada trgovina u drugim zemljama članicama Europske unije može se zaključiti da je u trećini od analiziranih zemalja regulirano radno vrijeme na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr. Upućujemo također na istaknuto u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona gdje se ističe sljedeće: U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju.
5 Rozana Ana Duplančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI GLAVNI ODBOR SINDIKATA TRGOVINE HRVATSKE Glavni odbor Sindikata trgovine Hrvatske, jedinog reprezentativnog sindikata u Hrvatskoj, u djelatnosti trgovine, na svojoj sjednici od 14.07.2021. jednoglasno je iskazao podršku izmjenama Zakona o trgovini i uvođenju neradne nedjelje i blagdana te reguliranje radnog vremena prodajnih mjesta kroz tjedan. Dugogodišnje zalaganje za neradnu nedjelju konačno je rezultiralo novim zakonskim prijedlogom. To je tema koja je važna svom europskim sindikatima. NEDJELJA PRIPADA RADNICIMA, RADNICI IMAJU PRAVO ODMARATI SE U DAN KADA PO TRADICIJI RADNICI U HRVATSKOJ NE RADE. Vezano za iznimke, istaknuto je da jasno treba definirati svaku iznimku, bez mogućnosti različitog tumačenja i izigravanje odredbi. Posebno vezano uz rad benzinskih crpki i pratećih uslužnih objekata na cestama. Posebno je istaknuto da radnici u trgovini žele dan tjednog odmora u nedjelju, u dan, koji se ne može mjeriti niti s jednim drugim slobodnim danom u tjednu. Veliki broj djece u Republici Hrvatskoj nije u mogućnosti provoditi vrijeme sa svojim roditeljima u nenadoknadivim sadržajima obiteljskog života, jer im roditelji rade blagdanom i nedjeljom i u kasne sate, iza 21 sat. Sve to dovodi do stresa i odražava se na zdravlje radnika i kvalitetu obiteljskog života, a što sve ima dugoročne društvene posljedice. Trgovina ne mora raditi nedjeljom i blagdanima. Zakonom o blagdanima, kao općem propisu, piše da se blagdanima ne radi, ali praksa to demantira, dakle treba izrijekom u Zakonu o trgovini isto odrediti za djelatnost trgovine i sankcionirati nepoštivanje norme. Radnicima je važno taj dan provesti s obiteljima, prijateljima… Ideju podržavaju mnogi poslodavci, mali i veliki, obrtnici, koji tvrde da će se prometi preraspodijeliti, da opskrba stanovništva neće biti ugrožena ni na koji način. Želja za zaradom ne smije biti važnija od egzistencijalnih potreba i interesa radnika i njihovih obitelji. Radnika u trgovini nedostaje kronično, natječaji za zapošljavanje su kontinuirano otvoreni, bazen stranih radnika je vrlo ograničen, a ovako ne/regulirano radno vrijeme ide na štetu radnika, onih koji trenutno rade. Zbog dosadašnjeg rada u sve dane, trgovina nije niti atraktivna za zapošljavanje i fluktuacija radnika je izrazito velika. Radno vrijeme jest i element nelojalne konkurencije. Mali poslodavci ne mogu pratiti snažne i velike. Onima koji su protiv regulacije, jer ćemo zbog regulacije radnog vremena prodajnih objekata, kažu, nazadovati, vratiti se u 19 stoljeće, koji sad govore o slobodnim vikendima, samoizboru radnika hoće li raditi nedjeljom, o ženama s malom djecom koje ne bi morale raditi nedjeljom do 7 ili 10 godine života djeteta, navodimo, da su svjesni, dok to predlažu, da radnik, kao slabija strane, nije u prilici birati, jer bi zbog toga bio sankcioniran na razne načine, a kad bi i mogao birati, organizacija rada takvih objekata bila bi nemoguća i pomalo kaotična. Vikendima i blagdanima ne rade vrtići, a to ozbiljno otežava rad i život zaposlenima u trgovini koji vikendima i blagdanima rade, a nemaju kamo zbrinuti svoju djecu. U takvim uvjetima rada, nemoguće je pomiriti privatno i poslovno pa se radnici odlučuju i za odlazak iz Hrvatske. Oni koji pak govore da trgovine trebaju raditi, ali da radnike treba pošteno platiti i ne daju konkretnu realnu argumentaciju, pošteno dobiva vrlo osobni stav svakog poslodavca, a to se sigurno ne podudara sa poimanjem poštenog od strane radnika. Ali to nije niti bit ovog Zakona i isti to ne rješava. Plaće radnika u trgovini su znatno niže od prosjeka gospodarstva, a nedjeljom i blagdanima je dostupnost radnog mjesta puno teža, jer je javni prijevoz, posebno međumjesni, prilagođen tipičnom radnom vremenu, što dodatno otežava rad u dane blagdana i nedjeljom. Kada protivnici neradne nedjelje, ističu odlazak građana Hrvatske u susjedne zemlje u kupovinu, ako se trgovine nedjeljom zatvore, ističemo da je osnovni motiv takve kupnje, njezina isplativost. Nije bitno radno vrijeme, već ušteda koju će građani postići kupovinom u susjednim zemljama. Sami poslodavci, mnoge njihove udruge, u raznim prilikama su istaknuli da je zakonom, na jedinstven način, jedino moguće odrediti nedjelju i blagdane kao neradne dane. Pravila moraju biti jasna i jednaka za sve. Iznimke treba jasno definirati, a prekršitelje treba sankcionirati. STOGA PODRŽAVAMO ZAKONSKO RJEŠENJE regulacije radnog vremena tijekom radnog tjedna, nedjeljom i blagdanima u djelatnosti trgovine. Austrija i Slovenija su pokazale da je regulacija radnog vremena dobar način uvođenja novih pravila, a da nitko neće izgubiti. Navike se mijenjaju i naši će se građani prilagoditi. A neradna nedjelja bit će „…po mjeri čovjeka!“ Primljeno na znanje Zahvaljujući na komentaru, želimo naglasiti da predmetni Nacrt prijedloga zakona uređuje pitanje radnog vremena i njegovog rasporeda u području trgovine pri čemu ne ulazi u uređenje radnih odnosa djelatnika u trgovini, visine plaća, ugovora o radu te svih drugih obvezno pravnih te radno pravnih uređenja što je predmet drugih zakonskih okvira.
6 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore koji broji gotovo 10000 obrtnika smatra da bi odluku o radu nedjeljom trebalo ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada. Imajući u vidu podijeljenost oko važnosti nedjelje kao radnog dana za one obrtnike u turističkim područjima gdje je rad nedjeljom ključan za poslovanje i opstanak te onih obrtnika u manje razvijenim područjima i dijelovima (primarno) kontinentalne Hrvatske gdje je rad nedjeljom neisplativ, Ceh trgovine HOK-a stava je da bi odluku o radu nedjeljom trebali donijeti sami poslodavci, dok se zaštita prava radnika mora osigurati na temelju Zakona o radu i provedbenih propisa. Primljeno na znanje Predloženim nacrtom prijedloga zakona poslodavcima je ostavljena mogućnost odabira radnog vremena nedjeljom kroz 16 nedjelja u godini pri čemu naglašavamo kako predloženom izmjenom čl. 57. stavka 2. predviđa se mogućnost rada nedjeljom u dijelu koji se odnosi, inter alia, na kulturne i vjerske ustanove, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama pri čemu obrtnici u turističkim područjima ali i izvan njih (iako se mora voditi računa da pojam „turistički“ nije jedinstven i jednako primjenjiv u definiciji na sve pojmove i oblike turizma i doživljaja) ukoliko su registrirani za obavljanje ovakvih djelatnosti, imaju mogućnost svoje objekte otvoriti nedjeljom ukoliko zadovoljavaju predmetne kriterije.
7 Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Prijedlog 1: Radno vrijeme U vašem prijedlogu navodi se: Članak 57. mijenja se i glasi: „(1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 6:00 sati do najkasnije 21:00 sat. Smatramo da bi usvajanje takvog prijedloga bilo izuzetno štetno za hrvatski turizam. Gosti u turističkim destinacijama u pravilu, koriste trgovačke (i ugostiteljske sadržaje) tek u kasnim večernjim satima. Ovo je posebno izraženo tijekom ljetnih mjeseci, kada hrvatski turizam ostvaruje većinu noćenja odnosno prihoda. Uvođenje ovakve odredbe onemogućilo bi goste da u večernjim ljetnim satima imaju ikakvu trgovačku ponudu što nije slučaj u niti jednoj nama konkurentskoj zemlji. Navedeno bi se negativno odrazilo i na potrošnju gostiju ali i na imidž Hrvatske kao turističke destinacije. S obzirom na navedeno predlažemo da se poslodavcima dopusti da sami definiraju radno vrijeme prodajnih objekata, uz dakako obvezu poštivanja svih postojećih zakonskih propisa. Prijedlog 2: Radne nedjelje U vašem prijedlogu navodi se: Članak 2. Članak 57. mijenja se i glasi: ….. (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prodajni objekti smiju raditi najviše 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca sukladno radnom vremenu iz stavka 1. ovoga članka. Jedno od ključnih opredjeljenja cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora, kako privatnog tako i javnog, je produženje turističke sezone. Trenutno imamo situaciju da nam se cca 80% turističkog prometa dešava u periodu od 4 ljetna mjeseca. Uvođenjem ograničenja od 16 radnih nedjelja išlo bi u suprotnosti da se van tog perioda „špice“ sezone posjetiteljima ponudi dodatne sadržaje i motive za dolazak. Štoviše uvođenjem ovakve odredbe još bi se više doprinijelo dojmu destinacija bez sadržaja i ponude van ljetnih mjeseci, a što svi dionici u turizmu žele promijeniti. S obzirom na prije navedeno predlažemo da se za obalne županije (Jadranska Hrvatska) u potpunosti ukine ograničenje broja radih nedjelja, te da se za ostatak zemlje omogući rada u minimalno 32 nedjelje u godini. Prijedlog 3: Ograničenje rada prodajnih objekata u kampovima i turističkim naseljima U vašem prijedlogu navodi se: Članak 2. Članak 57. mijenja se i glasi: …. (4) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama .“. Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo potrebu da se u hotelima izuzmu prodajni objekti od regulacije rada nedjeljom. Predlažemo da se uz hotele, iz regulacije rada izuzmu prodajni objekti koji se nalaze u kampovima i turističkim naseljima. Posebno jer prodajni objekti u tim vrstama smještaja imaju i veću važnost u opskrbi gostiju, negoli u hotelima. Stojimo na raspolaganju za sve daljnje konzultacije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu kojeg ćemo uzeti u razmatranje kao dobrodošao prijedlog kojim bi se unaprijedila kvaliteta ovog Nacrta prijedloga zakona, uzimajući u obzir cilj i duh normativnog rješenja ovog Prijedloga. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga zakona.
8 nada ćatipović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI U cijeloj djelatnosti trgovine u maloprodaji već duže vrijeme bilježi se smanjenja broja radnika u prodavaonicama i trenutno je situacija takva da već samo jedno otvoreno bolovanje izaziva veliki problem u organizaciji rada. Rad nedjeljom tu situaciju dodatno otežava iz razloga što se nedjeljom nema velikih prometa, a radnik koji je radio nedjelju ne radi neki drugi dan u tjednu, kada je promet zapravo veći a posao mora obaviti manji broj radnika. To radnike izlaže velikom i tjelesnom i psihičkom opterećenju. Dok se zbog epidemije izazvane korona virusom nedjeljom nije radilo, promet se rasporedio na ostale dane i ne samo da nije bilo pritužbi kupaca nego su i kupci zadovoljniji kad su radnici zadovoljni i odmorni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju. Upućujemo na obrazloženje Nacrta prijedloga zakona u dijelu: Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje „Stavovi radnika o radnom vremenu“, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Istraživanje koje je tijekom prosinca 2020. provela agencija Ipsos također je pokazalo da 72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora.
9 Antonija Anić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Radim u maloprodaji i trenutno srećom ne radimo ni nedjeljom ni blagdanima, kod poslodavca nedjeljom i blagdanima radi samo jedna prodavaonica koja je u sklopu velikog prodajnog centra. Subotom radimo do 13.00 sati, što želim i svim ostalim kolegicama i kolegama zaposlenim u trgovini. Tijekom dvije godine kada smo radili subotom popodne, nedjeljom i blagdanima nismo zabilježili povećani promet, a organizacija posla tijekom tjedna bila je toliko složenija da je bilo potrebno angažirati ispomoć studenata. Otkada ne radimo nedjeljom ni blagdanima, nikada nismo dobili ni najmanji negativan komentar od strane kupaca, niti bilježimo pad prometa. Angažirana sam u udruzi koja pomaže djeci s poteškoćama u razvoju i redovno radno vrijeme izuzetno mi je važno kako bih mogla sudjelovati u toj društveno korisnoj organizaciji. Subota popodne i nedjelja dani su za moju obitelj, supruga i djecu, prijatelje i odmor u punom smislu te riječi i smatram da su kao takvi nezamjenjivi i da sam upravo zbog toga puno spremnija za sve obaveze u radnom tjednu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju. Upućujemo na obrazloženje Nacrta prijedloga zakona u dijelu: Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje „Stavovi radnika o radnom vremenu“, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Istraživanje koje je tijekom prosinca 2020. provela agencija Ipsos također je pokazalo da 72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora.
10 Josipa Krnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Podržavam neradnu nedjelju kao i praznike iz razloga što je radnicima u trgovini izuzetno teško uskladiti privatni život i rad. Javni prijevoz, a osobito u malim sredinama, nije usklađen s takvim radnim vremenom i brojne linije uopće ne voze blagdanom i nedjeljom, niti iza 21.00 sat. Iz istog razloga roditeljima koji rade u trgovini je veliki izazov organizirati čuvanje djece jer nema svatko mogućnosti koristiti usluge baka/djeda servisa jer ne rade svi vrtići ni popodnevne smjene, a kamoli noćne, a privatne servise na plaće u trgovinama si ne mogu priuštiti. To je vrlo stresno osobito mladim obiteljima koje zbog toga često i odlaze iz Hrvatske u druge zemlje gdje je lakše uskladiti privatni život i rad. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju.
11 Hrvatska udruga turizma NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Komentar 1: Ograničenje dnevnog radnog vremena Predloženo ograničenje dnevnog radnog vremena (od 06:00 do 21:00) bi se izuzetno negativno odrazilo na iskustvo gostiju u našim turističkim destinacijama. Naime, turisti tek u kasnijim večernjim satima posjećuju središta gradova i mjesta kako bi pohodili ugostiteljske i prodajne objekte raznih tipova. Ovakvo ograničenje će se negativno odraziti na turističku potrošnju, ali i na kvalitetu usluge u destinaciji te na imidž destinacije. Već sada prema recentnim istraživanjima naši gosti vide potrebu za unapređenje trgovačke ponude u turističkim destinacijama. Upravo je zato i u Strategiji razvoja turizma usvojenoj od strane Sabora Republike Hrvatske prepoznata potreba za unapređenjem „ostale turističke ponude“ gdje se ističe posebno trgovina. Uvođenje ovakvog ograničenja radnog vremena jako bi štetilo cjelokupnoj ponudi hrvatskog turizma, te bi imalo direktne negativne učinke. S obzirom da Zakon o radu već jasno definira dnevni odmor radnika, smatramo da se poslodavcu treba dopustiti da sam određuje dnevno radno vrijeme prodajnog objekta, uz jasnu obvezu poštivanja postojećih odredbi Zakona o radu i svih ostalih zakonskih propisa. Molimo da se još jednom razmotri svrhovitost ograničenja dnevnog radnog vremena. Komentar 2: Broj dozvoljenih radnih nedjelja Sagledavajući problematiku sa stanovišta turizma i turističkog poslovanja predloženih 16 radnih nedjelja godišnje u trgovini nije dostatno da se efektivno pokriju periodi pojačane turističke aktivnosti. Uz navedeno jedan od strateških problema i ključnih ograničenja hrvatskog turizma upravo je izrazita senzualnost. Upravo zato je jasno opredjeljenje i turističkog sektora i Ministarstva turizma uvijek bila potreba za produženjem sezone. Navedeno je iskazano i u Strategiji razvoja turizma. Uvođenje ovakvog ograničenja od 16 radnih nedjelja bilo bi u direktnoj suprotnosti s naporima cjelokupnog turističkog sektora kako javnog tako i privatnog da se stvore preduvjeti za produženje sezone. Sukladno navedenom predlažemo da se ograničenje broja radnih nedjelja u potpunosti ukine za Jadransku Hrvatsku regiju (prema NUTS 2 podjeli) s obzirom na značaj turizma u navedenoj regiji. Te da se za ostatak zemlje dopusti mogućnosti rada za 32 nedjelje u godini, kako bi se pokrio period rada turističkih objekata od ožujka do kraja listopada, odnosno u adventskom periodu. Komentar 3: Izuzeće ograničenja rada prodajnih objekata u hotelima, kampovima i turističkim naseljima HUT pozdravlja prijedlog Ministarstva da se izuzmu prodajni objekti u hotelima iz regulacije rada nedjeljom. Navedena odredba je jedina logična zbog specifičnosti turističkog proizvoda hotela koji i po standardima Ministarstva turizma mora gostima pružati osnovne trgovačke usluge. No uz hotele, potrebno je izuzeti iz regulacije rada i trgovačke objekte koji se nalaze u kampovima i turističkim naseljima. U takvim oblicima smještaja prodajni objekti imaju i veću važnost u opskrbi gostiju, negoli u hotelima. Upravo zato je ključno da je ključno osigurati nesmetanu opskrbu posjetitelja kampova i turističkih naselja kroz cijeli period rada tih oblika smještaja. Molimo Ministarstvo da uvaži naše prijedloge te stojimo na raspolaganju za sve daljnje konzultacije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu koji ćemo uzeti u razmatranje kao dobrodošao prijedlog kojim bi se unaprijedila kvaliteta ovog Nacrta prijedloga zakona, uzimajući u obzir cilj i duh normativnog rješenja ovog Prijedloga. Uz prethodno naveden analize i radove koje smo naveli u našim razmatranjima, posebno nam se korisnim učinilo istraživanje Instituta za turizam TOMAS 2019 - Istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj, provedeno na području cijele Hrvatske, od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine. Istraživanje koje analizira cjelokupnu strukturu troška na dnevnoj osnovi – jadranske i kontinentalne Hrvatske na uzorku svih segmenata turista (hotelski, kamp, privatni smještaj i dr.), prikazuje ujedno i postotni udio u dnevnom trošku koji odnosi trgovina kao djelatnost. Istraživanje je dostupno na http://www.iztzg.hr/hr/projekti/tomas-istrazivanja/?category=undefined&year=Godina&naslov=2019
12 Udruženje obrtnika Zadar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Ceh trgovine Udruženja obrtnika Zadar nakon rasprave među članovima donio je slijedeće zaključke vezane za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini:  zabrana rada nedjeljom Pravo na rad, uz pravičnu naknadu, je temeljno ljudsko pravo zajamčeno i Ustavom i međunarodnim ugovorima te ga ne bi trebalo ograničavati. Stoga se protivimo zabrani rada nedjeljom, već smatramo kako se, kao i do sada treba ostaviti sloboda svakom trgovcu da odlučuje o radnom vremenu nedjeljom i blagdanima, uz obaveznu pravično i zakonsko povećanje plaće radnicima koji rade te dane.  skraćeno radno vrijeme Apsolutno se protivimo uvođenju restriktivnog radnog vremena od 6.00 ujutro do 21.00 sat, budući nema nikakvog opravdanja za to skraćenje radnog vremena. Radno vrijeme do 21 sat osobito smatramo nelogičnim i ograničavajućim uzevši u obzir ljetne mjesece u turističkim regijama Hrvatske, kada turisti, nakon cjelodnevnog kupanja, tek iza 21.00 sati izlaze u šetnje, razgledavanje i kupovinu, te bi tako rano zatvaranje trgovina bilo pogubno kako za turizam, tako i za trgovačku struku u cijelosti. Naglašavamo kako se godinama turistima prilikom boravka u našoj zemlji nastoji pružiti sveukupno ugodno turističko iskustvo koje obuhvaća čitav niz sadržaja osim pojednostavljeno rečeno samog „mora i sunca“, stoga bi ograničavanjem trgovine navedeno iskustvo bilo znatno osiromašeno.  fiksni troškovi poslovanja Uvođenjem neradnih nedjelja (njih 36), trgovcima su nametnuta 36 neradna dana, dok im svi fiksni troškovi, prema RH, jedinicama lokalne samouprave i zakupodavcima ostaju isti, s čime će trgovci biti dodatno financijski oštećeni i opterećeni, što je potpuno neprimjereno, osobito nakon ove 2 pandemijske godine s smanjenim obimom poslovanja i periodom inflacije koja nam slijedi, stoga će predložena mjera imati znatan nepovoljan ekonomski učinak na trgovce, a posljedično i na djelatnike u trgovini kojih će dio biti otpušten zbog smanjenog radnog vremena.  produženje turističke sezone Uvođenje ovih restrikcija u trgovačkoj djelatnosti smatramo dijametralno suprotnim nastojanjima da se turistička sezona produži, što je jedan od ciljeva kojima teže sve grane gospodarstva. Turističke zemlje, a Hrvatska se trudi biti jedna od njih, morale bi svoje poslovanje prilagoditi potrebama turista, koji uslugu traže u onom trenutku kada borave u turističkoj destinaciji, stoga je krajnje neprofesionalno imati zatvorene trgovine u vrijeme kada turisti borave u Hrvatskoj. Određivanje 16 radnih nedjelja ne zadovoljava te potrebe, te ujedno znači da smo limitirali turističku sezonu, a ne smijemo ni zaboraviti da osim turističke sezone postoje i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad.  iznimke od zabrane rada nedjeljom i blagdanima Nacrtom prijedloga zakona predviđene su iznimke poput benzinskih postaja, što će na tržištu ponovno stvoriti nelojalnu i neprimjerenu konkurenciju, poput primjera za vrijeme „lockdown-a“ kada su benzinske postaje i kiosci kojima je rad bio dozvoljen uveli kao prodajne artikle osnovne prehrambene namirnice poput brašna, mlijeka, kruha, toalet papira, riže, tjestenine, dječje hrane i sl., što svakako treba spriječiti da se ponovi.  informacije o radnom vremenu Uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca na tržištu će se stvoriti informativni nered, budući kupci neće znati kad je koja trgovina zatvorena ili otvorena. Naime, osim same ljetne turističke sezone, pojedini trgovci znatne prihode ostvaruju i u drugim razdobljima, poput predbožićnog razdoblja, razdoblja sezonskih popusta i sl.  diskriminacija trgovačke djelatnosti Uvođenjem ovih restrikcija trgovci se stavljaju u diskriminirajući položaj u odnosu na druge djelatnosti koje rade u navedene dane, poput ugostiteljskih djelatnika, medicinskih djelatnika, djelatnika policijskih i vatrogasnih službi, te brojnih drugih.  poseban položaj malih trgovaca Malim trgovcima, osobito onima koji obavljaju djelatnost na obiteljski način ili osobnim radom, je izuzetno bitno da imaju slobodu odlučivanja hoće li raditi nedjeljom ili ne, budući je mnogima od njih svaki radni dan od presudne važnosti. Uvođenje bilo kakvih restriktivnih mjera koje ograničavaju rad bilo koje djelatnosti nakon ove dvije pandemijske godine je potpuno neprilično i predstavlja dodatne financijske udarce na trgovačku struku koja će ionako trebati određeno duže razdoblje za oporavak, stoga se predlaže ukidanje zabrane rada nedjeljom i blagdanima ili alternativno uvođenje minimalno pola radnih nedjelja (26), neograničeno radno vrijeme od 0-24 koje trgovac samostalno određuje sukladno potrebama tržišta. Djelomično prihvaćen Radno vrijeme trgovina, uvjeti za obavljanje djelatnosti u trgovini uređuju se Zakonom o trgovini. Uvidom u praksu rada trgovina u drugim zemljama članicama Europske unije može se zaključiti da je u trećini od analiziranih zemalja regulirano radno vrijeme na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr. Upućujemo također na istaknuto u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona gdje se ističe sljedeće: U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju. Vezano za navike turista, od kojih veliki broj dolazi iz zemalja ograničenog rada maloprodaje nedjeljom, naglasili bismo da Nacrt prijedloga zakona predviđa određene iznimke mogućnosti rada objekata u npr. hotelima. Zahvaljujemo na prijedlogu proširenja iznimki na kampove i turistička naselja kojeg ćemo uzeti u razmatranje kao dobrodošao prijedlog kojim bi se unaprijedila kvaliteta ovog Nacrta prijedloga zakona. Obzirom da navodite ukupan doživljaj, osim „mora i sunca“, slobodni smo napomenuti kako doživljaj u turizmu ovisi prije svega o osmišljenoj ponudi kao holističkom pojmu, ne primarno (niti isključivo) o djelatnosti trgovine niti ista čini temelj doživljaja u turizmu. Upravo o ukupnosti ponude - sadržaja i prateće ključne infrastrukture ovisi i produžetak sezone (primjerice kroz lječilišni, kongresni i druge oblike turizma). Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga Zakona. U pripremi Nacrta prijedloga zakona uzet ćemo u razmatranje Vašu primjedbu vezano uz benzinske postaje kao mjesta potencijalne prodaje maloprodajnih artikala. Pritom skrećemo pozornost na čl. 12. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, kojim se propisuje da se na benzinskoj postaji može nuditi različiti asortiman proizvoda, ali oni moraju biti u originalnom pakiranju. Ne možemo se složiti s izjednačavanjem zaposlenih u trgovini i zaposlenih u javnim (hitnim) službama od općeg interesa za društvo poput vatrogasaca, medicinskih djelatnika, policijske službe) čija je djelatnost i radno vrijeme neprekinuto te regulirano posebnih zakonskim okvirom ali isto tako podliježe zasebnoj interpretaciji usluge od općeg javnog interesa. Primjera radi, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine", br. 76/09, 92/14, 70/19), članak 3.
13 ANA GULAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Poštovani, Prema medijskim informacijama i izvorima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH u tijeku je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini prema kojemu bi se radno vrijeme trgovina bilo 6 – 21 sat, a nedjeljom i blagdanom ne bi radile, osim 16 nedjelja koje bi trgovci izabrali kao radne. Rasprava traje do 1. kolovoza, a izmijenjeni Zakon trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2022. Ta me najava silno veseli kao zacijelo i veliku većinu hrvatskih građana koji su u nizu anketnih istraživanja pokazali svoju solidarnost s radnicama u trgovinama (više od 2/3) su žene!). Upoznata sam s činjeničnim stanjem, a jedan od pokazatelja da su te radnice pod raznovrsnim oblicima pritiska jest i činjenica da se ne odvaže javno govoriti o svom stanju, a onima koji bi to ipak učinili, uskraćuje se medijski prostor. Stoga se s njima solidariziram na ovaj način izražavajući zadovoljstvo što se sprema Zakon koji će to konačno regulirati. Istovremeno izražavam svoje neslaganje s predloženim načinom rješenja. Nema nikakve potrebe da bude izuzeto 16 nedjelja, kad će trgovine ipak raditi. Ministarstvo je zacijelo informirano o svim razlozima koji ukazuju da nije potrebno da trgovine uopće rade nedjeljom. Ni jedna nedjelja ne treba biti radna. To potvrđuju doduše zasad izolirani primjeri trgovačkoga lanca KTC koji vise godina ne radi nedjeljom i blagdanima, a promet i prihodi su mu se povećali, kao i primjer općine Ivankovo u kojoj su građani samoinicijativno uveli neradnu nedjelju što je potaklo na ne samo na intenzivniji društveni i obiteljski život već i na zdraviju prehranu, barem vikendom. Te smanjilo iseljavanje obitelji. Onda nam ostaje pitanje zbog čega i zbog koga 16 radnih nedjelja!? To je jedna trećina ukupnog broja nedjelja u godini. Zbog turista? Taj razlog je doista neutemeljen, kako praktično tako i gospodarski. Da zakonodavac polazi od potreba domicilnoga stanovništva, nekako bi se to možda moglo razumjeti. Primjerice: - da se trgovinama omogući rad u nedjelju prije Dana državnosti (da se i na taj način naglasi značaj toga svima nama značajnoga državnog blagdana); - da se jedinicama lokalne samouprave omogućiti rad trgovina da budu otvorene u nedjelju uoči njihova blagdana; - tri adventske nedjelje mogle bi biti radne (zbog tradicijskih običaja); - Poslodavcima su važne sezonske rasprodaje pa im se za te potrebe može omogućiti dvije radne nedjelje. Više od toga pridonosi samo nepotrebnom iscrpljivanju radnica i radnika i svim drugim negativnim posljedicama koje proizlaze iz nemogućnosti usklađivanja privatnoga i radnoga vremena. Time bismo znali više vrednovati rad onih koji nedjeljom rade, odnosno dežuraju u službama neophodnim za funkcioniranje društva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju. Predloženim rješenjem uzimamo u obzir specifičnosti primorske, jadranske i kontinentalne turističke orijentacije te se dopušta, slijedom karakteristika sezonalnosti, poslodavcima odrediti one nedjelje koje će biti radne a ovisno o potrebama i specifičnostima lokaliteta na kojem posluju.
14 Ksenija Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Smatram da je sasvim dovoljno da trgovine rade od ponedjeljka do subote i to do 21h i da nema potrebe da trgovine rade nedjeljom i blagdanima. Ugledajmo se i u ovom slučaju na ostale europske zemlje koje su nam u svemu uzor i kojima se inače divimo i u kojima je to pitanje riješeno. Smatram da se svatko stigne opskrbiti preostalih 6 dana u tjednu, a oni koji idu u trgovinu nedjeljom, smatram da idu zbog svoje komocije i da "ubiju vrijme". Također, smatram da je sasvim dovoljno i da trgovine onih 6 dana u tjednu kada rade, rade do 21h a ne do 22h ili 23h kao što je praksa u nekim trgovinama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju.
15 Ultra Gros d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Nastavno na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini, koji je otvoren za raspravu i komentare 03.07.2021. , u nastavku dajemo stav i mišljenje grupacije ULTRA GROS d.o.o.:  u slučaju zakonske zabrane rada trgovina nedjeljom ili ograničavanje rada nedjeljom, smatramo da treba voditi računa o kompenzacijskim mjerama i mjerama izbjegavanja diskriminacije: - Obzirom da će se zabranom ili ograničavanjem rada nedjeljom, pojaviti tehnološki višak od cca. 10%, poslodavce treba osloboditi obveze plaćanja otpremnine u slučaju otkaza zbog tehnološkog viška kao posljedice zakonske zabrane/ograničenja rada - Treba odustati od ograničavanja radnog vremena do 21:00 - Kao mjeru izbjegavanja diskriminacije zabranu/ograničenje treba primjenjivati na sve trgovce bez izuzetaka, uključujući i benzinske pumpe, kioske, prodavaonice kruha, internet prodaju, dostavne servise … koji dijelom prodaju isti asortiman kao i trgovine članica Ultra grosa Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. U pripremi Nacrta prijedloga zakona uzet ćemo u razmatranje Vašu primjedbu vezano uz benzinske postaje kao mjesta potencijalne prodaje maloprodajnih artikala. Pritom skrećemo pozornost na čl. 12. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, kojim se propisuje da se na benzinskoj postaji može nuditi različiti asortiman proizvoda, ali oni moraju biti u originalnom pakiranju. Dodajemo kako ne raspolažemo podacima koji bi ukazivali na tehnološki višak od 10% za slučaj neradnih nedjelja kako je predloženo predmetnim Nacrtom. Radno pravni odnosi te slučaj, kako predlažete, oslobađanja plaćanja otpremnine predmet je drugih zakonskih okvira i uređenja. Primjedbe vezane uz radno vrijeme uzet ćemo u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
16 Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Ovim putem se očitujemo na objavljeni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno na prijedlog izmjene članka 57. koji uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine. Izmjenama članka 57. u stavku 1. predviđeno je da radno vrijeme trgovina određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 06:00 sati do najkasnije 21:00 sat. Također, važna izmjena predlaže se u stavku 2. istoga članka prema kojoj bi prodajni objekti bili zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana. Nadalje, u stavku 4. članka 57. propisane su iznimke od navedenog stavka 2. odnosno od zabrane rada nedjeljom i blagdanima, na način da se isto ne bi primjenjivalo na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama . U slučaju izmjene važećih odredbi koje uređuju radno vrijeme prodajnih objekata u smjeru kako se predlaže, podržavamo prethodno navedenu predloženu iznimku od zabrane rada nedjeljom i blagdanima. Međutim, mišljenja smo kako je također nužno predvidjeti iznimke od predloženog stavka 1. članka 57., te omogućiti organizaciju radnog vremena uvažavajući potrebe kupaca u određenim okolnostima. Kao poslodavac u avijaciji, ističemo da je radno vrijeme prodajnih objekata na zračnoj luci organizirano prema redoslijedu letenja, odnosno prema specifičnim potrebama putnika. Naime, specifične potrebe putnika proizlaze iz okolnosti da je redoslijed letova nerijetko organiziran u ranim jutarnjim, kao i kasnim noćnim satima, te da pojedini putnici, zbog presjedanja na sljedeći let, na zračnoj luci provode značajno vrijeme, a koje okolnosti su pogotovo izražene tijekom turističke sezone u Republici Hrvatskoj. Stoga smatramo da je u takvim okolnostima potrebno zadržati razinu usluge koja će zadovoljiti potrebe takvih kupaca, a u skladu sa standardom pružanja usluga na drugim međunarodnim zračnim lukama. Pri tome je važno istaknuti da se, pri organizaciji radnog vremena prema redoslijedu letenja, na zračnoj luci poštuju radnička prava uređena Zakonom o trgovini, Zakonom o radu i drugim radnopravnim propisima na snazi u Republici Hrvatskoj, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodjele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora a što je sve dodatno uređeno i Kolektivnim ugovorom. Slijedom svega navedenog, ističemo protivljenje predloženim izmjenama zakonskih odredbi iz članka 57., s obzirom da ne uzimaju u obzir potrebe kupaca u specifičnim okolnostima. Prema tome, takvo zakonsko uređenje nije u skladu s razinom pružanja usluga na zračnim lukama, što predstavlja značajan utjecaj ne samo na prihod, nego i na zadovoljstvo putnika. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga zakona. Želimo skrenuti pozornost da npr. londonska zračna luka Heathrow zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme. Više na: https://www.heathrow.com/at-the-airport/shops-a-z?&type=store. Zračna luka Frankfurt ima različita radna vremena prodavaonica od kojih su neke u potpunosti zatvorene nedjeljom dok druge rade nedjeljom ali u skraćenom režimu. Više na: https://www.frankfurt-airport.com/en/airport-guide/shopping.html
17 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Poslodavci iz Udruženja trgovine HGK nisu postigli suglasnost oko prijedloga nove regulacije rada nedjeljom, međutim svi se slažu u tome da nema potrebe za ograničavanjem radnog vremena prodajnih objekata od 6:00 do 21:00 sat. Smatramo da se ovakvim rješenjem ne uzimaju u obzir bitno promijenjeni uvjeti poslovanja u odnosu na predpandemijsko vrijeme, ali ni visoka sezonalnost ove grane gospodarstva u Hrvatskoj, odnosno zanemaruju se potrebe i navike potrošača pogotovo tijekom turističke sezone. Vijeće Udruženja trgovine HGK i dalje ostaje pri stajalištu da bi s bilo kakvim ograničavanjem poslovanja trebalo pričekati dok se gospodarstvo donekle oporavi, i upravo suprotno sad treba dati priliku ovim usko povezanim sektorima - trgovini i turizmu i ugostiteljstvu da se sad zahuktaju i potegnu naprijed cijelo gospodarstvo. Vijeće je također mišljenja da se odredbe kojima se uređuju radnička prava u ovom sektoru trebaju propisati izvan ovog Zakona. Dodatno, neke članice postavljaju pitanja obuhvata izuzeća, jer se na ovaj način ograničava i rad niza privatnih interpretacijskih centara, muzeja i specijaliziranih trgovina pri OPG-ovima čije je osnivanje iniciralo i potiče Ministarstvo turizma i koji znatni dio prihoda ostvaruju prodajom nedjeljom. Djelomično prihvaćen Vaš komentar je primljen na znanje. Uvelike je odgovor dan u gore navedenim očitovanjima. Vezano za interpretacijske centre, OPG-ve, kako navodite, u razmatranju smo predmetne opcije. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
18 Savez samostalnih sindikata Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podržava predložene izmjene Zakona o trgovini kojima bi se propisalo da su nedjelje i blagdani neradni dani u trgovini, uz jasno definirane iznimke, ali i sankcije za one koji krše propis. Iako određene djelatnosti, iz opravdanih razloga, moraju raditi nedjeljom, rad trgovina nedjeljom sigurno nije neophodan za funkcioniranje društva, a niti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena ostalih radnika tijekom vikenda. Istovremeno, radnicima zaposlenima u trgovini, od kojih su velika većina žene, slobodna nedjelja izuzetno je važna za kvalitetu privatnog i obiteljskog života. Zamjenski dan odmora tijekom tjedna, na dan koji ostali članovi obitelji ili prijatelji vjerojatno provode na poslu, u školi ili u vrtiću, pa čak ni uz povećanu naknadu za rad nedjeljom, ne mogu u tom smislu nadomjestiti slobodnu nedjelju. S druge strane, nije realno očekivati da bi rješenja kojima bi se radniku omogućilo da nedjeljom radi samo ako to želi bila provediva i učinkovita, jer bi u praksi pritisak poslodavca da se radi u dane koje on smatra da treba raditi, bio prevelik. SSSH smatra kako je društveni interes omogućavanje stvarnog usklađivanja privatnog i poslovnog života, smanjivanje stresa, stvaranje uvjeta za posvećenost pojedinca zajednici a ne obratno. Naime, nije riječ (samo) o tjednom odmoru radnika od rada već o njegovoj socijalizaciji, poticanju njegove kreativnosti boravkom u promijenjenom okruženju i dr. Profit pojedinca ne može biti iznad interesa društva, tim prije što su ekonomski učinci, u odnosu na druge dane u tjednu, upitni. Istraživanja dokazuju da promjena režima radnog vremena trgovina ne utječe na smanjenje potrošnje od strane građana odnosno potrošača. Glavna očekivana posljedica u tom smislu može biti samo preraspodjela prometa trgovina na druge dane u tjednu. Ograničenje broja radnih nedjelja u trgovini odnosno slobodna nedjelja za radnike zaposlene u trgovini, prestavlja civilizacijski doseg na razini cijelog društva, te veliki napredak za kvalitetu života zaposlenih u trgovini i dostojanstvo njihova rada. Istraživanja javnog mnijenja godinama pokazuju da velika većina građana podržava neradnu nedjelju trgovina. Dodatno na prijedlog izmjene Zakona o trgovini, smatramo da je pravo na neradnu nedjelju i blagdan potrebno horizontalno urediti Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Naime, iako ovaj Zakon određene dane proglašava neradnima, on u sebi ne sadrži efektivnu zabranu organiziranja rada, ne propisuje opravdana izuzeća od te zabrane, a niti sankcije za kršenje ovog propisa. Kako bi taj Zakon ispunio svoju svrhu, te kako bi se dosljedno provelo načelo nedjelje kao neradnog dana u RH, odnosno dana posvećenog drugim aktivnostima i interesima čovjeka, potrebno je jasno propisati izuzetke, odnosno slučajeve u kojima poslodavci iz opravdanih razloga mogu organizirati rad tijekom blagdana i neradnih dana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju.
19 Branimir Ilijanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Komentar ovih izmjena, nadopuna ili novih članaka Zakona o trgovini ukratko bi bio, da je to hodanje pijanog vozača po žutoj crti. Malo se dalo poslodavcima, malo sindikatima i zaposlenicima, a u konačnici ni jedni ni drugi nisu zadovoljni. Da bi ove izmjene bile prihvatljive, trebaju se u potpunosti definirati pravila igre i sve članke definirati tako da su u potpunosti jasni i nedvosmisleni. Ali da prvo iznesem svoj stav. Osobno sam za zabranu rada svih velikih trgovačkih centara i trgovina nedjeljom. Ono što bi trebalo dozvoliti da radi nedjeljom su male trgovine do 200m2 PRODAJNOG PROSTORA u kojem jedino smiju na navedeni dan raditi vlasnik i članovi njegove obitelji( definirati obitelj, da ne bi bilo da radi stric u 11 koljenu ). Ostali oblici trgovina ( suvenirnice, benzinske postaje ili internet trgovina ) jasno definirati pravila po kojim mogu raditi, što smiju prodavati, a ne da nam se opet desi da zatvorimo trgovine, a onda se na benzinskim postajama počnu prodavati voće i povrće, te kruh i mlijeko. Doista se treba dubinski obraditi ova tema i ne površno donositi nešto što na kraju može izazvati nove probleme i nove sukobe. Što se tiće ograničavanja radnog vremena na rad od 6 do 21, mislim da to i nije baš najpametnija odluka, mislim da kao što su većina komentara navela, pogotovo u kontekstu Hrvatske kao turistički orijentirane zemlje bi radno vrijeme trebalo biti fleksibilno i dato na slobodu izbora poslodavcu ( kod većih poslodavaca uz konzultacije i suodlučivanje sa sindikatima ili radničkim vijećima ) Još jednom za kraj, NERADNA NEDJELJA svim velikim trgovačkim lancima i trgovinama iznad 200m2, selektivno benzinskim postajama i ostalim trgovačkim neprehranbenim trgovinama. Dopustiti rad za one koji su vezani uz turizam i turističku sezonu ( suvenirnice ), bolničke i farmaceutske usluge ( ljekarne ), te benzinske postaje koje su vezane za sve važnije prometne pravce i prometnice. Sa vrlo jasno definiranim pravilima. Djelomično prihvaćen Vaš komentar je primljen na znanje. Vaš komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja ovoga Zakona, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. Podsjećamo na odluku Ustavnog suda broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009.u dijelu koji se odnosi na potencijalnu diskriminaciju po neobjektivnom kriteriju. U pripremi Nacrta prijedloga zakona uzet ćemo u razmatranje Vašu primjedbu vezano uz benzinske postaje kao mjesta potencijalne prodaje maloprodajnih artikala. Pritom skrećemo pozornost na čl. 12. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, kojim se propisuje da se na benzinskoj postaji može nuditi različiti asortiman proizvoda, ali oni moraju biti u originalnom pakiranju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
20 Ivana Vranjković Staneković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Ja smatram da nedjelja i praznici trebaju biti neradni za trgovine iz razloga što ti dani trebaju pripadati obitelji,u moru obaveza tokom tjedna obitelji nemaju vremena biti zajedno,zato bi ta nedjelja trebala biti dan za obiteljska druženja i odmor. Mislim da ni jedan dan u tjednu ne može zamjeniti nedjelju,jer to je dan kada su svi odnosno većina doma,a osim toga ta nedjelja je kod nas u Hrvatskoj i dio neke tradicije.Trgovine sigurno nebi bile u gubitku jer svi oni koji "kupuju"nedjeljom kupovinu bi obavili u subotu ili neki drugi dan,a oni koji nedjeljom šetaju po trgovačkim centrima vrijeme bi proveli na neki drugi način sigurno mnogo zanimljiviji od šetnje po centrima.Sa neradnom nedjeljom bi i radnici i poslodavci bili na dobitku,radnici jer bi imali dan za obitelj,a poslodavac jer bi imao puno zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
21 Sindikat trgovine Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Čitam, slušam i vidim po medijima da se neki poslodavci grčevito bore da ostane radno vrijeme isto, štoviše, čak bi ga i produžili a među njima ima i pojedinih građana. Žalosno je što je profit na prvome mjestu kao i manjak empatije nekih građana. Vjerojatno nikome od njih u obitelji ne radi u trgovini (neću spominjati ostale djelatnosti). Spali smo na to da su nam trgovački centri, prvenstveno nedjeljom i praznikom, mjesta za opuštanje, izlete sa obitelji i prijateljima a prehrambene trgovine bi trebale biti otvorene i do pola noći iz jednostavnog razloga što je netko zaboravio kupiti kruh, pivo…… Sve u svemu, sami građani u ovoj Lijepoj našoj, koji se bune što se sindikati bore za radnika, za iste stvari podržavaju države u okruženju (Slovenija, Austrija, Italija….) koji imaju radno vrijeme dostojno čovjeka da se druži sa obitelji za vikend, praznik…..nije li to malo licemjerno!? Koliko ja imam saznanja i informacija, u državama u okruženju je dozvoljeno malim privatnim trgovinama da rade ako žele ali samo obitelj, muž, žena, roditelji, djeca i to jedino radi opstanka jer inače ne mogu konkurirati velikim centrima. Sve u svemu, slažem se sa prijedlogom izmjena i dopuna o radnom vremenu trgovina i ne dozvoliti mjestima, gradovima itd. da donose odluke kao i kod njih dolaze turisti (došla rodbina ili neki stranac zalutao), pa bi radi njih trebali imati trgovine otvorene vikendom i praznikom! Dragan Tomazin, Poreč Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
22 Višnja Hižak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Ja sam za neradnu nedjelju u trgovinama, jer u trgovinama radi najviše žena. Niti jedan slobodan dan u tjednu (kada svi ostali rade ili su u školi) ne može zamijeniti zajednički ručak i druženje sa obitelji nedjeljom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
23 Sindikat trgovine Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, e-Savjetovanje – srpanj 2021. U hrvatskoj trgovini u siječnju 2021. radilo je 201.117 radnika, od toga 111.506 žena, a u maloprodaji 114.453 radnika, od toga 82.153 žena. To je gotovo 15 posto zaposlenih u gospodarstvu. Godine 2009., Odlukom Ustavnog suda ukinute su odredbe Zakona o trgovini, koje su regulirale radno vrijeme trgovina što je ostavilo pravnu prazninu te trgovine sada mogu raditi od 0 do 24 sata. Odluku o tome donosi poslodavac, uz uvjete koje sam procjenjuje (parkirna mjesta, red i mir ….). I tako svih 365 dana u godini. Sindikat trgovine Hrvatske smatra da ne postoji nikakav ekonomski opravdan razlog da trgovine moraju raditi u tako nereguliranom radnom vremenu. Radno vrijeme je potrebno regulirati, jer trgovina nije djelatnost koja mora raditi bez vremenskog ograničenja. Pravo na dan tjednog odmora u nedjelju, radnici u trgovini crpe iz Konvencije 106 MOR-a o danu tjednog odmora i Europske socijale povelje, dokumenata koji jasno kažu da svaka država sama određuje dan tjednog odmora, a koji će to dan u tjednu biti, određuje u skladu sa svojim običajima i tradicijom. To je u Hrvatskoj, bez dileme, nedjelja. Zašto je važno da nedjelje i blagdani budu neradni? Istraživanja koja se godinama provode pokazuju da se više od 80 posto ispitanika izjašnjava za neradnu nedjelju, odnosno za regulaciju rada nedjeljom i blagdanom. Pri tome su žene te koje češće zagovaraju slobodnu nedjelju, što je i logično, zbog njihovog češćeg rada nedjeljom. Slobodna nedjelja pravo je čovjeka. Ona pripada radniku i njegovoj obitelji, ili za druženje s prijateljima, on ga ima pravo provesti na način koji mu odgovara, što će mu omogućiti ne samo odmor od rada i obnovu organizma već i razvoj socijalnih veza i dr. Obitelj je ustavna vrednota i država ju mora štititi. Uređivanje neradne nedjelje je pitanje od javnog interesa. Usklađivanje poslovnog i privatnog života je izuzetno važno, jer gotovo 2/3 žena radi u maloprodaji, a veći dio njih imaju malu djecu ili djecu školske dobi pa je demografsko značenje nedjelje izuzetno važno. Tjedni odmor nedjeljom je bitan element u mjerama demografske obnove, jer roditelji trebaju biti s djecom, kada nema vrtića i škole, roditelji trebaju vrijeme provoditi zajedno sa djecom. Koeficijent usklađenosti privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj je 3,7, u Austriji 6,2, u Njemačkoj 5,9, u Sloveniji 6,3. Godine 2010. u hrvatskoj maloprodaji radilo je 47 posto žena, u dobi od 18 do 34 godine. Društvo, međutim, nije osiguralo podršku (briga o djeci ili starijim članovima obitelji) pa žene često same odustaju od posla. Postoji negativna korelacija rada nedjeljom i podizanja djece, s obzirom da je u Republici Hrvatskoj određen pedagoški standard petodnevnog radnog tjedna predškolskih odgojno obrazovnih ustanova. Slobodna nedjelja je veliki napredak u ostvarenju boljitka radnika u maloprodaji, njihovog dostojanstva rada, radnog vremena po mjeri radnika. Uspoređivati prodavače s liječnicima, vatrogascima i policajcima je potpuno promašeno. Navedeni radnici rade nedjeljom jer štite zdravlje, sigurnost građana i njihove imovine. Oni su već prilikom zanimanja znali da zaštita života, zdravlja, sigurnosti građana znači da će u pravilu morati raditi 24/7. Turizam ne može biti opravdanje zagovornika rada nedjeljom u trgovini. Turisti u Hrvatsku dolaze najčešće iz zemalja koje nedjeljom ne rade i svoje potrebe će ostvariti u raspoloživom radnom vremenu trgovina. Poznati ekonomisti tvrde kako radno vrijeme ne utječe na potrošnju, već je ponuda, cijena i kvaliteta robe odlučujuća pri kupnji. Realna potrošnja je stabilna funkcija realno raspoloživog dohotka. Svoju potrebu kupac će zadovoljiti bilo koji dan u tjednu, važno je da mu je radno vrijeme trgovina unaprijed poznato. Rad trgovina nedjeljom vrlo štetno djeluje na kvalitetu života pojedinca, obitelji i društva u cjelini, a nema pozitivnog učinka na ekonomska kretanja. Subotom je najjači promet u trgovini, prosječno 18,8 posto više od ostalih dana. Podršku regulaciji rada trgovina nedjeljom i blagdanom daju i mnogi poslodavci, veliki, srednji i mali, obrtnici, udruge malih trgovaca, građani, čak i oni koji kažu da kupuju nedjeljom. Sada kupuju iz čiste komocije. Radno vrijeme može biti važan element nelojalne konkurencije, jer mali poslodavci ne mogu pratiti velike i posljedično propadaju. Građani neće izgubiti ništa osim malo komocije, a svi kao društvo dobijamo puno više. Sindikat polazi od teze da rad nije roba, čuvati moramo vrijednosti kao što su zdravlje radnika, sigurnost rada, dostojanstvo radnika, solidarnost građana i obitelj. Istraživanja Eurostata pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom za 28,8 posto u većem riziku od povrede na radu i da im je 1,3 puta veća mogućnost obolijevanja, od radnika koji ne rade vikendom. Nedostatak radnika u trgovini je konstanta, otvorena radna mjesta i kontinuirani pozivi za zapošljavanje su svakodnevica u trgovini. Velika je fluktuacija radne snage u trgovini, a iscrpljujući rad i rad nedjeljom su jedan od razloga odlaska iz djelatnosti. Stoga su sve tvrdnje kako će zbog zatvaranja trgovina nedjeljom, u toj djelatnosti biti viška radnika – netočne i i svrha im je zastrašivanje radnika. Zaključno Nedjelja pripada radnicima, njihovoj obitelji, prijateljima, čovjeku. Zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanima su značajan civilizacijski iskorak. Sindikat trgovine Hrvatske podržava izmjene Zakona u trgovini i reguliranje rada prodavaonicama nedjeljom i blagdanima, kojim će nedjelje i blagdani postati neradni dani, uz utvrđene iznimke, s jasno određenim sankcijama za one koji krše propis i s pravom izbora svakog poslodavca za rad u određeni broj nedjelja tijekom godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
24 ANTE MAMIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Generalni komentar za odredbe koje se odnose na ograničavanje rada nedjeljom: Jasno je da se ne radi o općoj zabrani rada. S aspekta zaposlenika, većini bi više odgovarao slobodan/neradni dan tijekom radnog tjedna kada bi mogli izvršiti obveze koje ne mogu obaviti tijekom vikenda, a vezani su uz radno vrijeme drugih koji ne rade vikendom ili nedjeljom – npr. posjet liječniku i sl. Da se ovdje radi o tome da radnici imaju zasluženi odmor i „neradan dan“ u proceduru izmjene zakona ne bi išao zakon o trgovini već zakon o radu koji bi se u svom 75. članku, stavku 1. mijenjao tako da isti glasi: „(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati (umjesto dvadeset četiri), kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona.“ Na ovaj način bi trgovine radile i nedjeljom, radnici imali dan odmora u tjednu više, a postojala bi i potreba za zapošljavanjem novih radnika jer bi poslodavci bili „primorani“ zaposliti još radnika kako bi pokrili puno radno vrijeme ili bi u slučaju da im takvi troškovi nisu prihvatljivi imali mogućnost odlučiti ne raditi nedjeljom (ili bilo kojim drugim danom). Svaka diskusija o zabrani rada nedjeljom je kontraproduktivna, nema dugoročne pozitivne efekte na zaposlenike te ne promiče radnička prava, a kroz naredno razdoblje će opet biti izmijenjena. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru Međutim, isti se odnosi na primjenu materijalnih odredbi Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14, 12/17 i 98/19) i njegovih podzakonskih akata. Ovaj Zakon ne dovodi u pitanje primjenu važeće odredbe članka 75. Zakona o radu, a koju Vi navodite niti se ista odredba može mijenjati odredbama Zakona o trgovini. Stručni nositelj ovim Zakonom, predlaže nedjelju kao dan tjednog odmora radnika zaposlenih u djelatnosti trgovine, kao opće pravilo koje je utvrđeno Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen i u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima te se stoga ovim Zakonom usklađuje odredba članka 57. Zakona o trgovini s ovim općim pravilom.
25 Dominik Tomislav Vladić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Trgovinama ne treba braniti rad. Treba omogućiti rad i do ponoći ako ne ometa nikoga i ako je građanima osiguran mir. Treba regulirati to da nitko ne radi više od propisano broja sati a ako radi da to bude plaćeno kako treba. Npr konkretno definirati zakonskim okvirom minimalne stanice i minimalni postotak povećanja plaće za svaku pojedinu situaciju. Uz to trebala izmijeniti zakone da se radno vrijeme na bazi tjedna promijeni i definira kroz 4 dana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Predložene izmjene Zakona o trgovini ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata. Definirati zakonskim okvirom minimalne satnice i minimalni postotak povećanja plaće za svaku pojedinu situaciju kao i izmijeniti zakon da se radno vrijeme na bazi tjedna promijeni i definira kroz četiri dana, predmetom su regulacije propisa iz područja radnoga prava, a ne odredbi Zakona o trgovini koji u članku 1. stavku 1. propisuje da se ovim Zakonom uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine.
26 Sindikat trgovine Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Slažem se da je dozvoljenih 16 radnih Nedjelja za poslodavce previše i da nije dobro dozvoliti svim benzinskim postajama rad , jer će se opet dogoditi da one najmanje prodaju gorivo , nego druge stvari. Primjer je prošlogodišnja zabrana rada Nedjeljom u trgovini zbog covida , kada su benzinske preuzele prodaju prehrambenih artikala. Damir Tudja, Zagreb Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U pripremi Nacrta prijedloga zakona uzet ćemo u razmatranje Vašu primjedbu vezano uz benzinske postaje kao mjesta potencijalne prodaje maloprodajnih artikala. Pritom skrećemo pozornost na čl. 12. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, kojim se propisuje da se na benzinskoj postaji može nuditi različiti asortiman proizvoda, ali oni moraju biti u originalnom pakiranju.
27 Trgovina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Trebao bi se uvesti članak koji dozvoljava rad malim trgovinama (obrtima) Nedjeljom gdje rade vlasnici obrta sami, bez radnika, sve Nedjelje u godini. Ima mjesta gdje je turizam 365 dana u godini. Reklamira se turizam 365 dana, a turist dođe i sve zatvoreno. Ustavom se jamči pravo na rad, stoga obrtnik koji radi sam za sebe, ne ugrožava radnikova prava, trebalo bi u Zakon uvrstiti članak da vlasnik obrta sam može raditi sve Nedjelje u godini. Primljeno na znanje Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja ovoga Zakona, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu te Odluku Ustavnog suda broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009.
28 Sindikat trgovine Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI RADNICE : Željka Šego, Dubravka Klapka, Jadranka Tirić, Martina Štih, Vesna Marić, Marica Kordelj, Silvija Stilin, Slavica Lasić, Dugogodišnje smo radnice, prodavačice koje rade nedjeljom, zajedno sa blizu 200 godina staža ukupno, u trgovini, u kiosku. Sada radimo nedjeljom i blagdanima. Ne želimo raditi nedjeljom, ni blagdanima. Želimo biti sa svojim obiteljima, djecom, prijateljima, unucima, želimo se taj dan odmarati, slaviti blagdane i sve što nam je dosada bilo uskraćeno, nama , pa tako i našim obiteljima, djeci, prijateljima. Za nas je nedjelja puno više od običnog radnog dana. Smatramo da nam treba zakon koji će promijeniti ovu sadašnju situaciju. Podržavamo neradnu nedjelju i blagdane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
29 Siniša Kuprešak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI Samostalni umjetnici - Dopuna članka 5. Zakona o trgovini, vezano uz obavljanje djelatnosti internet trgovine samostalnih umjetnika Poštovani, članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU) umjetnici su kojima je Stručno povjerenstvo za priznavanje prava samostalnih umjetnika, uz naknadno odobrenje ministra nadležnog za kulturu, priznalo pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, na temelju Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“, broj: 43/1996 i 44/1996) i Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 91/2015 i 26/2021). Samostalni umjetnici profesionalno obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost te im je bavljenje umjetničkim stvaralaštvom i djelovanjem jedino i glavno zanimanje. U skladu s protuepidemijskim mjerama zbog izbijanja pandemije izazvane širenjem virusa COVID-19 i izvanrednog stanja, brojnim je samostalnim umjetnicima ograničeno obavljanje samostalne umjetničke djelatnosti, odnosno plasman umjetničkih djela i usluga na tržište. Samostalni umjetnici svakodnevno, telefonskim putem i putem elektroničke pošte, upućuju HZSU-u veliki broj upita vezano uz zakonsku nemogućnost obavljanja, odnosno registriranja djelatnosti internet trgovine. Takva zakonska nemogućnost otežava obavljanje profesionalne samostalne umjetničke djelatnosti, posebice u vrijeme pandemije, a samim time i dodatno opterećuje ionako izuzetno opterećenu umjetničku djelatnost bez razvijenog tržišta umjetnina u Republici Hrvatskoj. Naime, Zakon o trgovini („Narodne novine“, broj: 87/2008, 96/2008, 116/2008, 76/2009, 114/2011, 68/2013, 30/2014, 32/2019, 98/2019 i 32/2020; u daljnjem tekstu: Zakon o trgovini) predstavlja temeljni propis kojim je uređena djelatnost trgovine. Prema Zakonu o trgovini trgovac mora zadovoljiti opće i posebne uvjete kako bi mogao obavljati djelatnost trgovine. Za pokretanje obavljanja djelatnosti prodaje putem interneta propisana je obveza registracije djelatnosti, odnosno usluge informacijskog društva, u skladu s Zakonom o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, broj: 173/ 2003, 67/ 2008, 36/ 2009, 130/ 2011, 30/ 2014 i 32/ 2019). Člankom 5. stavkom 1. Zakona o trgovini propisano je tko sve, osim trgovca iz članka 4. navedenog zakona, može obavljati djelatnost trgovine. Među ostalim, naveden je i nositelj i/ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s posebnim propisima. Obveza registracije usluge informacijskog društva, prema Mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, KLASA: 330-01/19-01/123, URBROJ: 526-05-01-01/1-19-9, od 1. ožujka 2019., ne odnosi se na osobe iz članka 5. Zakona o trgovini, odnosno nositelja i/ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) upisanog u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s posebnim propisima. Slijedom navedenog, nakon analize propisa i mnogobrojnih prigovora samostalnih umjetnika, smatramo da su samostalni umjetnici u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale registrirane djelatnosti koje imaju mogućnost obavljanja djelatnosti internet trgovine. Pravedna primjena pozitivnih propisa, odnosno Zakona o trgovini, bila bi da se u članak 5. uvrste i samostalni umjetnici te stoga predlažemo da se članak 5. stavak 1. Zakona o trgovini, u kojem je propisano tko sve, osim trgovca iz članka 4., može obavljati djelatnost trgovine, dopuni podstavkom 7., kako slijedi: „ - samostalni umjetnici koji profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost.“ Također, predlažemo da se članak 5. stavak 3. Zakona o trgovini, kojim su propisane iznimke od obveze ispunjavanja posebnih uvjeta za obavljanje trgovine iz članka 12. Zakona o trgovini, dopuni te da isti sada glasi, kako slijedi: „(3) Iznimno odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na osobe iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.) ili putem internet trgovine.“ Vjerujemo da je zakonodavac pri taksativnom navođenju iznimki u članku 5. Zakona o trgovini previdio samostalne umjetnike te da će se navedeni propust ispraviti u cilju postizanja pravičnosti, odnosno omogućavanja minimuma egzistencije samostalnih umjetnika i njihovih obitelji. HZSU, u ime samostalnih umjetnika, predlaže dopunu Zakona o trgovini te podredno i drugih propisa, kako bi se ispravili navedeni propusti i omogućilo obavljanje djelatnosti internet trgovine samostalnim umjetnicima koji profesionalno obavljaju umjetničku djelatnost. Prethodno navedeni prijedlog dopune Zakona o trgovini podržalo je i Ministarstvo kulture i medija očitovanjem upućenim Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: 023-03/21-01/0107, URBROJ: 532-02-03-01/1-21-3, od 18. svibnja 2021., nastavno na dopis HZSU-a upućen Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Broj: 2292/21, od 14. svibnja 2021., kojim se tražila žurna dopuna članka 5. Zakona o trgovini, vezano uz predmetno obavljanje djelatnosti internet trgovine samostalnih umjetnika. Primljeno na znanje Predložena izmjena članka 5. Zakona o trgovini, nije predmet izmjena i dopune ovoga Zakona. Međutim, možemo naglasiti da je prodaja putem interneta u Republici Hrvatskoj uređena posebnim propisom, Zakonom o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, br. 173/ 2003, 67/ 2008, 36/ 2009, 130/ 2011, 30/ 2014 i 32/ 2019). Umjetnici nisu zapriječeni plasirati svoja djela putem internetskih platformi i web-mall posrednika. Prema danom Zakonu, kako bi se obavljala djelatnost internet trgovine, potrebno je registrirati obavljanje djelatnosti pružanja usluga informacijskog društva. Dani Zakon, kao lex specialis, u hijerarhiji pravnih izvora predstavlja hijerarhijski viši akt od ostalih akata te provedbenih propisa, pa tako i Zakona o trgovini. Stoga bi predložene izmjene kroz Zakon o trgovini bile u suprotnosti s intencijama i odredbama temeljnog akta za internet trgovinu, odnosno Zakona o elektroničkoj trgovini. Navedeno ističemo stoga jer na isti način upućujemo i ostale primjere iz čl. 5. Zakona o trgovini, poput npr. obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, da sukladno odredbama Zakona o elektroničkoj trgovini imaju registrirati usluge informacijskog društva. Posebice valja sagledati aspekt zaštite potrošača, koja bi u ovom slučaju izbjegavanjem registracije djelatnosti usluga informacijskog društva, izostala. Također, pitanja inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o elektroničkoj trgovini ne bi bila adresirana na adekvatan način.
30 Tomislav Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Problematičan je zaključak koji se donosi iz agregatnih podataka jer se po njima to ne može zaključiti. Jedan dio trgovina u maloprodaji već ne radi nedjeljom – ponajprije zbog manje isplativosti – i taj čimbenik smanjuje promet i broj izdanih računa nedjeljom za čitav sektor. Agregatne brojke na godišnjoj razini stoga nisu usporedive za nedjelju i ostale dane gledajući ukupno čitav sektor maloprodaje, već se treba gledati unutar sektora samo za one lance ili objekte koji rade i nedjeljom i svim ostalim danima. Puno konkretnija usporedba jesu podaci o prometu za četiri velika trgovačka centra. Ti podaci jasno ukazuju da je nedjelja drugi najunosniji dan po prometu, iza subote. Predlagatelj tu tablicu predstavlja kao iznimku, no ona je jedina relevantna jer uspoređuje sve radne dane za sve lokacije, što nipošto nije slučaj sa agregatnim godišnjim podacima. Primljeno na znanje Upućujemo na obrazloženje Nacrta prijedloga zakona kojim smo iznijeli analizu napravljenu tijekom siječnja 2021. godine, a za potrebe izrade ovoga Prijedloga, tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podatci za razdoblje 2017. - 2020. godine koji pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala) s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra za razdoblje 2018. – 2020. godina. Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 8% do 9,50% i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,5% do 17,16%) odnosno petkom (od 16,2% do 19,7%). Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,9% do 22,15%), zatim nedjeljom (od 15,13% do 17,8%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10,3% do 11,4%).
31 Tomislav Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema Državnom zavodu za statistiku, nedjeljom ukupno radi oko 120 tisuća ljudi,. Od tog broja će oko 80.000 ljudi i dalje raditi nedjeljom (ugostitelji, izuzeti prodajni objekti, nužne javne službe), a Zakon će obuhvatiti svega oko 40.000 radnika, što je 3% svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog ove činjenice dovodi se u pitanje svrha, razmjernost i učinkovitost regulacije ovog pitanja kroz Zakon o trgovini, umjesto kroz Zakon o radu. Primljeno na znanje Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Predložene izmjene Zakona o trgovini ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata.
32 TIHOMIR KLEMENT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Mnoge države u okruženju imaju uglavnom neradne nedelje. Politika novca i sumanutog zgrtanja bogatstva nauštrb obitelji i radnika svakako izlazi iz sfere privrede i gospodarstva. Neradne nedelje za sve osim hitnih službi i po posebnim uvijetima s posebno oporezivim prihodima i problem riješen. Ljudi idu u trgovine ne zato što moraju nego zato što mogu i nedeljom i blagdanom, a malo pritom misli o tome koliko ih sami zapravo podržava beskrupulozni kapitalizam. UKINUTI RADNU NEDELJU ĆIM PRIJE TIM BOLJE. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
33 IVAN DUŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ukoliko se ide u ovo, treba propisati i u kojem vremenskom razdoblju trgovine trebaju odrediti koje nedjelje će biti radne, a koje neradne te da o tome trebaju vodite evidenciju. Moj prijedlog bi bio da trgovine trebaju na početku mjeseca odrediti radne i neradne nedjelje, te obavijest o tome postaviti na ulaz trgovine zajedno sa radnim vremenom. Znači - zakonska obaveza na početku mjeseca treba odrediti radne nedjelje za tekući mjesec Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog će se uzeti u obzir prigodom izrade odgovarajućeg podzakonskog akta.
34 Kamping udruženje Hrvatske (KUH) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kamping udruženje Hrvatske, Adriano Palman (direktor) Čl.2, točka 4. navodi prodajne objekte na koje se stavak 2. ne odnosi – „objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima…“ Uz hotele, nužno je navesti i „prodajne objekte u kampovima“. Naime, kampovi su ograđeni smještajni objekti koji u svojem sastavu imaju i prodajne objekte (princip isti kao i kod hotelskog smještaja), sa svrhom pružanja takve usluge isključivo gostima objekta, u tom slučaju kampa. Ujedno, sve više kampova radi cijelu godinu i Hrvatska postaje prepoznatljiva i u segmentu cjelogodišnjeg turizma u kampingu, stoga gostima takvih objekata treba omogućiti razinu usluge i kvalitetu objekta koju imaju i kod sebe (na svim našim ključnim emitivnim tržištima) i koja je danas nužna i neupitna. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog će se uzeti u obzir.
35 Ivica Bošnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Dodati zadnji stavak koji glasi - „Bolje usklađivanje obiteljskog i poslovnog života podrazumijeva stvaranje perspektivnog okruženje za obiteljske potrebe i stoga je dalekosežno značajno sedmi dan u tjednu- nedjelju, zakonski urediti kao pretežito neradnu. Značenje nedjelje ima veliku društvenu i dodanu vrijednost za obitelj a najznačajnija je svakako dugoročno pozitivno demografsko okruženje na koje se nadovezuje i psihofizičko zdravlje sa svim pozitivnim učincima na bolji obiteljsko-poslovni život. Ne manje važan je utjecaj neradne nedjelje na psihofizičko zdravlje i razvoj djece a za što je svakako temeljna pretpostavka da obitelj više slobodnog vremena provodi zajedno. „ Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
36 Jelena Čuveljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zašto druge djelatnosti smiju raditi nedjeljom? Zar obitelji čiji članovi rade npr. kao novinari ili ugostitelji imaju drugačiji tretman? Mislim da treba apsolutno onda sve zatvoriti - nema vijesti, nema televizije (osim unaprijed snimljeno), nema kafića, restorana, u bolnicama su samo najhitniji slučajevi, nema cijepljenja nedjeljom (pa i lječnici imaju pravo odmora). Bojim se da je ovo posljedica neprovođenja pravila o obveznom više plaćenom radu nedjeljom, jer u stanju krize (zbog pandemije i dr.) nije mudro skraćivati rad. Da li su napravljene prijekcije koliko će više ljudi kupovatri on-line iz drugih država, ili odlaziti u susjedstvo u jeftiniji šoping (pa će u RH nastati veća šteta). Nije prihvaćen Medicinsko osoblje, vojska, policija, vatrogasci kao službe od općeg javnog interesa te novinari i ugostitelji ne ulaze u registriranu djelatnost trgovine niti su time temeljem objekata u kojima rade adresati ovog Nacrta prijedloga zakona kojim se uređuje radno vrijeme prodajnih objekata u djelatnosti trgovine.
37 Nenad Nikolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Umjesto nepotpunog i pogrešnog naziva "Hazard Analysis Critical Control" treba staviti ispravan naziv "Hazard Analysis and Critical Control Point". UREDBA (EZ) br. 852/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2004.o higijeni hrane kaže u članku 1 (a) primarnu odgovornost za sigurnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom; (b) potrebno je osigurati sigurnost hrane kroz cijeli prehrambeni lanac počevši od primarne proizvodnje; (c) važno je održavati hladni lanac za hranu koja se ne može sigurno čuvati na sobnoj temperaturi, posebno za zamrznutu hranu; Ovim prijedlogom zakona se stavlja svaka odgovornost na subjekt u poslovanju hranom, a da se uvjeti rada subjekata postrožuju, dok se promet zabranom rada nedjeljom sigurno smanjuje. Uvjeti se postrožuju jer je sadašni razmak od prekida rada u subotu pa do rada u nedjelju, koji je manji od 12 sati, produžava na prekid rada od subote pa do ponedjeljka koji je tri puta veći i sav rizik elegantno se prebacuje na subjekt u poslovanju hranom. Sada subjekt treba osigurati rashladne uređaje koji dulje drže propisanu temperaturu i povremenu kontrolu tijekom ove silom nametnute tri puta duže pauze u poslovanju. To je izravno na štetu suibjekta, zatim radnika koji neće više raditi nedjeljom niti primati veće naknade za rad nedjeljom i povećava se rizik od mogućeg kvarenja hrane usred tri puta duljeg periooda bez prisustva djelatnika osim ako se dodatno ne zaposle osposobljeni djelatnici koji će obilaziti trgovine i gledati da li je koji frižider otkazao, što je dodatni trošak poslodavcu. Dakle poslodavci dobivaju siguran pad prometa i manje prihode, uz iste troškove za prostor, uz otpuštanje radnika koji postaju višak, a koje će biti sigurno u ovakvim uvjetima zabrane od strane države. Upravo zato mnoge europske države (većina država EU) ne ulaze u zakonske zabrane rada trgovinama nedjeljom. Poslodavci će biti gurnuti u teškoće kako bi nadoknadili ovaj gubitak i iz profita i samoodržavajućeg poslovanja postaju ovisnici o pomoći države i partije. To je izuzetno loše za cijelu skupinu poduzetnika unutar skupine djelatnosti NKD G-47. Dobro je što je predlagatelj stavio statističke podatke o prometima tijekom dana u tjednu. Nakon subote u trgovačkim centrima je daleko najveći promet baš nedjeljom. To zvoni na uzbunu jer bi se cijele obitelji mogle nedjeljom naći u "šopingu" u državama koje su nam susjedne. A to bi značilo dodatni odljev novaca iz Hrvatske. Ne sumnjam da će među njima biti i djelatnice u oblasti trgovine, iz razumljivih razloga, jer drugim danima nisu u moguićnost da s obitelji obave kupnju van granica. Spominjanje "ekonomske znanosti" je ovdje potpuno promašeno u smislu i cilju. Jer, pokušajte zamisliti, koliki utjecaj zabrana rada trgovinama kada kupac nailazi na zakonom zatvorena vrata. Cilj zakona bi trebao biti stabilnije i po mogućnosti lukruativnije stjecanje dohotka u području NKD G-47 kao i sigurnija opskrba građana i naših turističkih gostiju. Smisao ekonomske znanosti je u objašnjavanju zakonitosti, gdje je ekonomska zakonitost zakonski zaključanih vrata toliki jak argument upravo protiv smisla ekonomije i pogrešan smijer a da je sve zbog navodne "brige za radnike". U konačnici, to će biti poticaj da radnici potraže poslove i uvjete za život u drugim državama, a s njima i dio poslodavaca, što je nešto strašno kao posljedica. Nije vidljiva niti argumentirana ta "briga za radnike" a vrlo oštro je iskazana nebriga za poslodavce. Ovo je tipična situacija loose-loose, ne vidi se ništa pozitivno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
38 Irena Lodder Rožić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Umjesto kvalitetne regulacije, nadzora provedbe zakona i drakonskih kazni u slučaju kršenja prava radnika, vi idete na zabrane. Revidirajte prvo arhaični zakon o radu i omogućite ljudima rad na 20 - 100% radnog vremena. To će omogućiti studentima, ljudima koji ne mogu raditi puno radno vrijeme, majkama s djecom i sličnim kategorijama ljudi na tržištu rada dovoljno fleksibilnosti i slobodnog vremena s obiteljima. Provodite striktni nadzor nad 40-satnim radnim tjednom, 100% uvećanu satnicu za rad nedjeljama i praznicima. a istodobno dozvolite da jedan poveći broj ljudi koji ne može raditi puno radno vrijeme - radi. Međutim, to zahtjeva interdisciplinarni pristup, uključujući reformu financiranja zdravstvenog sustava (jedinstveno ili po kategorijama za svaku punoljetnu osobu prijavljenu na području RH, a ne prema dohodovnom cenzusu?) i eventualno mirovinskog osiguranja. Zar je lakše zabraniti nego "ne talasati"? Zbog čega prodavač u trgovini bolnice ili na benzinskoj pumpi ima manje prava na slobodno vrijeme od prodavačice u shopping centru? Zašto medicinska sestra, gospođa zaposlena u zračnoj luci, gospodin koji radi na recepciji imaju manja prava na slobodnu nedjelju od prodavač(ic)a? I u konačnici, kad krene val otpuštanja (a hoće) onda ćemo mi koji svojim plaćama i prihodima doprinosimo proračunu, plaćati posljedice vašeg eksperimenta temeljenog na "istraživanju iz 2019. (!) godine na nacionalno reprezentativnom (?) uzorku od 1000 (!) zaposlenih osoba" i omnibusu 1000/16+ iz 2020. g. Napravite bar realno post-covid istraživanje jer je referirati se na ovo u potpuno novom (post)pandemijskom svijetu, u najmanju ruku nerealno. Nije prihvaćen Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Iznimke koje su ovim Zakonom predviđene, usko su propisane i odnose se na situacije u kojima je potrebno osigurati kontinuiranu opskrbu stanovništva, neprekinutu javnu uslugu pri čemu će se uzeti u obzir specifične potrebe potrošača, vodeći računa da se ne naruši tržišno natjecanje te da se određeni subjekti ne dovedu u bolji položaj. Stručni nositelj odabrao je omnibus istraživanje kao skupno istraživanje pri kojemu su reprezentativnost, pouzdanost, brzina i troškovna učinkovitost od presudne važnosti. U tom smislu, rezultati ovog istraživanja su validni kada su u pitanju stavovi građana.
39 IVAN DUŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ono što je važno je da ovim izmjenama zakona kojima se regulira rad nedjeljom bude obuhvaćena i veleprodaja, tj prodaja roba "na veliko" drugim poslovnim subjektima. Nije jasno da li će te trgovine biti obuhvaćene ovim izmjenama Zakona? Skrećem pažnju zakonodavcu da prilikom zadnje zabrane rada nedjeljom prije 15 godina, ta zabrana se nije odnosila na veletrgovinu, radi čega su primjerice trgovine trg. lanca "Metro" mogle raditi nedjeljom, za razliku od ostalih trgovina, što je jako nepravedno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Kako se radno vrijeme ovim Zakonom uređuje za prodajne objekte, a trgovina na veliko se također, sukladno odredbama Zakona o trgovini obavlja u prodajnom objektu za koji je trgovac ishodio rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta od strane nadležnog tijela, radno vrijeme uređeno ovim propisom odnosi se i na trgovinu na veliko kao jednog od oblika obavljanja propisane djelatnosti trgovine. Navedeno je u skladu s člankom 3. stavkom 2. važećeg Zakona o trgovini kojim je propisano da se trgovina obavlja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. Iznimno, ograničenja iz stavaka 1., 2. i 3. članka 2. ovoga Zakona, ne odnosi se na trgovinu na veliko na tržnicama. Prijedlog da se u izuzeća uvrsti prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko proizlazi iz činjenice da je poljoprivredna djelatnost izravno uvjetovana prirodnim okolnostima te značajno ovisi o agroklimatskim uvjetima koji izravno utječu na fiziološke procese dozrijevanja.
40 Branimir Jurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kako se u samim podacima navodi kod velikih trgovačkih centara najmanji promet je ponedjeljkom tako da bi bilo tko sa imalo razuma onda odredio da se oni zatvore tim danom. Nonsens kako će se svakko potrošnja rasporediti prema radnom vremenu je takav da bi po istoj logici moglo cijelo gospodarstvo biti zatvoreno iza 17h kako je bilo u ožujku 2020.e godine kada se većina prometa vršila do tih 17h jer se tada smjelo raditi. Također, spomenuto istraživanje IPSOS-a ukazuje na potrebu jačanja inspekcije rada koja nije u stanju uočiti SVAKO DRUGO KRŠENJE ZAKONA O RADU!!! Prema izloženim argumentima ne vidim razlog zašto se jednakom logikom ne bi zabranio rad svim danima osim petka i subote? Nije prihvaćen Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Predložene izmjene Zakona o trgovini ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata kao niti provedbu nadzora od strane inspekcijskog tijela.
41 Petrol d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 1. Predlaže se jasnije i preciznije definirati značenje pojma "robe opasne za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš". S obzirom da je pojam široko postavljen i nejasno definiran, podložan je različitom tumačenju i može dovesti do nejednake primjene propisa. Primljeno na znanje Zakon o trgovini ne sadrži definiciju robe opasne za život i zdravlje ljudi te prirodu i okoliš, već sadrži upućujuću odredbu u članku 13. stavku 1. podstavku 2. istoga Zakona, a kojom odredbom je propisano da prodajni objekt ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisima. U tom smislu, robom opasnom za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš, smatra se svaki tekući, plinoviti ili kruti proizvod koji predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost sukladno posebnim propisima.
42 Branimir Jurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 1. Zbog čega su radnici na benzinskim crpkama manje vrijedni tako da oni moraju raditi nedjeljom? Zbog čega zaposleni u prijevozu su manje vrijedni tako da imaju manja prava od trgovaca? Pozivamo se na tradiciju koja je Kršćanske Crkve gdje je Bog odredio jedan dan za odmor pa se zašto donosi zakon koji isključuje vjerske ustanove od zabrane rada nedjeljom? Nije prihvaćen Iznimke koje se predlažu ovim Zakonom, određene su isključivo za obavljanje djelatnosti trgovine, a zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
43 Iva Kuten Šaško NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Poštovani, Ovim putem društvo iNovine d.d. želi se osvrnuti na namjeravane izmjene postojećeg Zakona o trgovini, te istaknuti negativne posljedice istih. Prije svega, želimo napomenuti da ograničenje rada prodajnih objekata koje podrazumijeva zabranu rada nedjeljom, osim 16 nedjelja u kalendarskoj godini, kao i dozvoljeno radno vrijeme prodajnih objekata od 6,00 do najduže 21,00 sat, nije u skladu s Ustavom RH. Štoviše, smatramo da će opisano ograničenje rada nedjeljom imati i dodatne negativne učinke na gospodarsku aktivnost u RH obzirom da je osobna potrošnja jedan od ključnih pokretača gospodarstva. Također, zabrana rada nedjeljom dovesti će i do toga da će značajan dio građana koji žive u pograničnim područjima (a to su uslijed specifičnog zemljopisnog oblika RH, gotovo svi njezini građani) svoje tjedne kupovine obavljati u susjednim državama što će predstavljati odljev novca iz hrvatskog gospodarstva kao i državnog proračuna. Ukoliko bi zakonodavac ustrajao na predloženim zakonskim ograničenjima rada prodajnih objekata, takva ograničenja imala bi neposredan negativan financijski učinak na gotovo cijelu djelatnost trgovine pa tako i na naše trgovačko društvo. U tom smislu ističemo da naše društvo kao osnovnu djelatnost obavlja djelatnost trgovine na malo putem kiosaka i trafika koji se nalaze na području cijele RH te koje trenutno zapošljava približno 550 radnika od čega više od 90 posto čine zaposlenici u maloprodaji. Osnovni prodajni asortiman našeg društva sastoji se od tiskovina, e-bonova za mobitele, karata za javni gradski prijevoz, duhanskih proizvoda te ostale robe koja se uobičajeno kupuje u prodajnom kanalu kiosaka (pića u bocama i limenkama, konditorski proizvodi, grickalice i sl.). Imajući u vidu navedeno, razvidno je kako naši prihodi od trgovine na malo nisu izrazito vezani uz određene dane u tjednu već su manje-više ravnomjerno raspoređeni na svih 7 dana u tjednu (uvažavajući pri tome posebnosti pojedinih lokacija prodajnih objekata). Navedeno je bitno jer bi predložena zabrana rada prodajnih objekata nedjeljom, kao i ograničenje radnog vremena u ostale dane, predstavljala veliki financijski udar na prihode našeg društva kao i pritisak na naše poslovanje u cjelini, a što bi dovelo do otpuštanja velikog broja naših zaposlenika čija smo radna mjesta uspjeli sačuvati usprkos svim izazovima koje nam je donijela pandemija COVID-19. Bitno je reći da ako bi se zabrana rada nedjeljom odnosila na sve prodavaonice, uključujući i kioske, to bi dovelo do toga da građani nemaju mogućnosti nedjeljom kupiti tiskovine. Obzirom da je u RH ukupan promet tiskovina u padu, nemogućnost plasiranja na tržište nedjeljnih izdanja dnevnih tiskovina imalo bi direktan negativan učinak na izdavače čime bi ih se dovelo u još teži položaj. Također, ne smije se zaboraviti da prodaja dnevnih izdanja tiskovina ima bitnu društvenu ulogu kao vid dnevnog informiranja građana, osobito je to važno za zabačena mjesta u kojima su tiskovine gotovo jedini izvor dnevnog informiranja stanovništva, a kojemu bi se to ovakvim predloženim izmjenama uskratilo. Kako je prodajni kanal kiosaka i trafika specifičan po tome što kupcima omogućava impulsnu i brzu kupnju robe u prolazu te je kao takav blisko vezan uz ostale djelatnosti poput ugostiteljstva, zabavnih sadržaja, kinematografa kao i uz održavanje raznih priredbi i to na način da posjetitelji ugostiteljskih objekata, priredbi i sl. prilikom dolaska ili odlaska u prolazu kupe proizvode koji su im u tom trenutku potrebni (npr. bočica vode, žvakaće gume, kišobran, cigarete, bon za mobitel i sl.). Budući da ugostiteljski objekti rade nakon 21,00 sat kao i da većina priredbi završava nakon 21,00 sata, zabranom rada prodajnih objekata nakon 21,00 sat izgubili bismo značajan prihod koji ostvaruju naši prodajni objekti čime bismo zabilježili dodatni gubitak. Isto tako, ograničenja rada trgovina od ponedjeljka do subote od 6,00 do 21,00 sat posebno bi imalo utjecaja na prodaju i osobnu potrošnju u turističkim područjima tijekom turističke sezone. Zabranom rada prodajnih objekata nakon 21,00 sat, turisti (kako tijekom ljetne sezone tako i tijekom Adventa i sl. razdoblja) koji do kasnih sati šeću gradovima neće biti u mogućnosti obaviti kupnju. Osim toga, navedenim ograničenjem rada prodajnih objekata brojnim građanima bila bi otežana mogućnost nabavke i onih proizvoda koje svakodnevno koriste. Želimo napomenuti da već i sada, kao dobri gospodarstvenici, vodeći računa o troškovima poslovanja, ne radimo nedjeljom u onim prodajnim objektima koji nedjeljom ne ostvaruju prihod koji opravdava troškove rada nedjeljom. Drugim riječima, nedjeljom radimo samo u onim prodajnim objektima koji svojim prihodom ostvarenim u nedjelju opravdavanju rad tim danom. Ako bi predlagatelj izmjena Zakona o trgovini ustrajao na predloženom rješenju, smatramo da bi u tom slučaju kioske za prodaju tiskovina trebalo izuzeti iz iste zabrane, a kako bi se građanima omogućilo da i nakon 21,00 sat te nedjeljom mogu kupovati dnevne i ostale tiskovine te drugu robu koja se uobičajeno prodaje na kioscima, a koju potrošači kupuju u prolazu prema vlastitim potrebama (npr. bočicu hladnog pića, što posebno dolazi do izražaja tijekom ljetnih vrućina). Iz svega navedenog se može zaključiti da će uslijed ovakvih izmjena zakona trgovci bilježiti smanjeni promet što će dovesti do pada prihoda te do zatvaranja prodajnih objekata i otpuštanja radnika. Sve zajedno će utjecati na prihode državnog proračuna te dodatno oslabiti gospodarstvo RH. Vjerujemo da će zakonodavac nakon provođenja javne rasprave i savjetovanja uvidjeti negativne aspekte namjeravanog ograničenja rada prodajnih objekata, kako je predviđena prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini te odustati od istih ili barem pronaći rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće i za trgovinu putem kiosaka i trafika. S poštovanjem, iNovine d.d. Djelomično prihvaćen Linearni kriterij od 16 nedjelja kroz godinu a čiji se raspored ostavlja poslodavcu na ocjenu kako i kada će ih rasporediti kroz kalendarsku godinu kriterij je erga omnes i obuhvaća sve poslodavce koji su adresati ovog Nacrta prijedloga zakona, uključujući i kioske. Razumijemo oportunost na koju upućujete kao i povezanost s ad hoc odlukom na kupnju iz impulsne potrebe što će podredno dovesti do zaokreta u planiranju kupnje kod potrošača, a koji nužno ne mora dovesti do samog pada prodaje. Naglašavamo da postoji mogućnost promjene impulsne u planiranu kupnju raspoređenu na dane osim onih nedjelja kada odlučite da će objekti biti zatvoreni. Također, upućujemo na prijedlog norme čl. 57. st. 2. kojim se predviđaju sljedeće iznimke a koje obuhvaćaju kioske i trafike odnosno: Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Za očekivati je, posebno u većim središtima, da će kupci fizički prepoznati predmetne lokacije na koje će usmjeriti svoje potrebe, ukoliko one budu izražene. Također, ključne pokazatelje i uzroke pada naklade i to u vrijeme (kao i trenutno) svih radnih nedjelja, treba identificirati izvan ovog nacrta prijedloga zakona. Na to nam ukazuje primjerice članak Gavranović, Naprta (2008), MediAnali : međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol. 2 No. 3, 2008. dostupno na https://hrcak.srce.hr/file/66306 ili „Radni materijali za raspravu o medijskoj politici Republike Hrvatske 2015 – 2020“, Prvi dio, Nacionalni izvještaj o medijima, Radni materijal 9. 3 - Komercijalni tiskani mediji i informativne internetske stranice dostupno na https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/NAJNOVIJE%20NOVOSTI/Izvje%C5%A1taj%20-%20Radni%20materijal%209.3%20%20Komercijalne%20novine%20i%20internetske%20stranice.pdf posebno u dijelu naslova Jednosmjerna spirala silazne putanje. Zaključno, navodite sljedeće: Želimo napomenuti da već i sada, kao dobri gospodarstvenici, vodeći računa o troškovima poslovanja, ne radimo nedjeljom u onim prodajnim objektima koji nedjeljom ne ostvaruju prihod koji opravdava troškove rada nedjeljom. Drugim riječima, nedjeljom radimo samo u onim prodajnim objektima koji svojim prihodom ostvarenim u nedjelju opravdavanju rad tim danom. Isto nas navodi na zaključak kako ste svoju odluku temeljili na agregatnom broju posjetitelja npr. centara/objekata koji realno ne privlače dovoljan broj posjetitelja koji bi podržao individualnu računicu o držanju objekta otvorenim/zatvorenim što s jedne strane ne ide u prilog argumentu impulzivne kupnje, a s druge strane podržava argument o promjeni potrošačke navike i podmirenju potreba na drugoj lokaciji odnosno u drugo radno vrijeme (osim nedjelje). Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga zakona.
44 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Priča oko zabrane rada nedjeljom uporno se fokusira na trgovačke centre i obespravljenost radnika u centrima, dok isti argumenti nikako ne mogu biti primijenjeni na male trgovce i obrtnike. Uzmimo primjer sezonskih obrtnika, na primjer. Oni otvaraju radnje (poslovne prostore, štandove) po želji, netko u periodu od Uskrsa, netko od 1. svibnja, netko od 1. lipnja, a zatvaraju u periodu od kraja rujna do početka studenog, kada ih je većina zatvorena. Njihovo postojanje mora se uzeti u obzir, a njihova egzistencija ozbiljnije shvatiti. Takvih sezonskih trgovaca, malih i srednjih obrtnika, j.d.o.o., itd., od Umaga do Cavtata ima sigurno 10 000, a možda i puno više. U 90% slučajeva radi se o subjektima u kojima su jedini zaposlenici ujedno i vlasnici te članovi njihove obitelji. Radnike imaju samo veći obrti ili male firme koje imaju više poslovnih prostora u najmu ili štandova, pa ne stignu vlasnici stalno biti u svima njima, ali i u tom slučaju uvijek netko iz obitelji vlasnika radi jednu smjenu i sl. Radnicima koji su i sami vlasnici subjekata, a takvih je sezonskih trgovina najviše, nije uputno oduzimati Ustavom zajamčeno pravo na rad. Borba za prava radnika jedna je stvar, a ovdje je riječ o borbi za pravo radnika na rad. Radnici i poslodavci koji ovise o sezoni, o turizmu, o vikendima i praznicima nikako ne spadaju u istu skupinu sa svim ostalim trgovcima i njihovim zaposlenicima. Tu ne možemo govoriti o tome da su ti radnici ugnjetavani i potplaćeni (što je argument koji se koristi za radnike u trgovačkim centrima i velikim lancima prehrane). Dapače, većina zaposlenika tih malih obrta zaradi u četiri do šest mjeseci sezonskog rada više nego navedeni radnici u cijeloj godini. Tim radnicima, ali i poslodavcima, u obzir ne dolaze slobodne nedjelje i nerad za blagdane. Dapače, oni su ti koji bi rado da se sezona što više produlji da bi uspjeli zaraditi što više novca za preživljavanje ostalih mjeseci u godini u kojima posla nema. Naime, poslodavci moraju podmiriti svoje mjesečne obveze (najam, plaće radnicima, članarine, parafiskalne namete, režije, komunalne naknade i ostalo) i u onim mjesecima kada ne rade, a vremenski period u kojem moraju osigurati taj novac malen je. To također znači da radnici sezonskih obrta i trgovina imaju preko 180 slobodnih dana u godini, što znači da je logično da im slobodne nedjelje u nekoliko mjeseci sezone nisu potrebne. Ipak, veći i uspješniji subjekti i sada daju slobodne dane radnicima i u sezoni. Dodatno, ovim putem želimo zatražiti da se krene u izradu novog NKD-a za sezonske trgovine (destination retail), pri čemu se stavak 2. članka 57. ne bi primjenjivao na sezonske trgovine, te bi kao i drugi prodajni objekti navedeni u članku 57. stavku 4. mogli obavljati svoju djelatnost nedjeljom i u danima blagdana. Postoji, recimo, velik broj suvenirnica koje posluju u užem centru Zagreba i koje, za razliku od sezonskih obrta i trgovina na obali (koje su ipak uglavnom zatvorene nekoliko mjeseci u godini), posluju kroz cijelu godinu, a jedini izvor prihoda (s prometom od oko 95%) su im isključivo strani turisti. Predlažemo da se članak 57. stavak 1. ne odnosi na sezonske obrtnike (destination retail) te da im se dozvoli rad nakon 21:00 sat jer njihovo poslovanje se velikim dijelom temelji na prodaji proizvoda u večernjim satima kada njihovi kupci (velika većina turisti u sezoni) najviše kupuju. Sezonski obrtnici su dio ponude kako kontinentalnog turizma u zimskom periodu, tako i obalnog turizma u ljetnim mjesecima. Ako se sezonske poslodavce i radnike promatra u širem kontekstu svih trgovaca i njihovih zaposlenika, postaje nejasno gdje se povlači granica. Što onda sprječava zakonodavce da u tu kategoriju smjeste i ugostitelje (koji prodaju svoje usluge), benzinske postaje (koje su također trgovine, a rade 24 sata dnevno), pekare, ribarnice, tržnice, male plažne objekte (koji nude najam ležaljki i suncobrana) u malim turističkim mjestima i slično. Što bi ovakve zabrane značile za turizam u zemlji koja živi od turizma? U jednoj, ionako kratkoj, ljetnoj sezoni, popriličan je broj nedjelja, blagdana i praznika, odnosno “neradnih dana”. U šest mjeseci sezone gotovo cijeli mjesec po tome bi otpao na neradne dane. To bi vodilo do zatvaranja sezonskih obrta i velikog porasta broja nezaposlenih, ali izgubila bi i država, i to PDV na neostvaren promet. Stoga, zabrana rada nedjeljom za sezonske trgovine ne znači borbu za prava radnika, već upravo suprotno, a ta je zabrana i velika diskriminacija ove djelatnosti u odnosu na druge. S poštovanjem, Udruga Glas poduzetnika Djelomično prihvaćen Predložena promjena u čl. 57.st. 3. i 4. obuhvaća normiranje upravo ovog prijedloga kojeg ste iznijeli, a koji se odnosi na a) sezonalnost te b) sajmove i manifestacije u smislu iznimke. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
45 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Kao opravdanje o uvođenju zabrane rada nedjeljom navodi se sljedeće: "Nedjelja je, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima", te se dalje u tekstu poziva na mišljenja Ustavnog suda o nedjelji kao danu odmora prema hrvatskim tradicijama i običajima. Ako rad nedjeljom doista predstavlja nešto što se kosi s pravima radnika i s hrvatskim tradicijama i običajima, postavlja se pitanje zašto se ova zabrana uvodi samo za trgovinu, a ne i za ostale djelatnosti koje će nastaviti s radom nedjeljom (poput svih onih objekata navedenih kao iznimke u članku 57. stavku 4., a koji zapošljavaju više ljudi nego trgovine nedjeljom). Smatramo licemjernim opravdavati zatvaranje jednog sektora pozivanjem na opće pravilo dana odmora utvrđeno Zakonom o radu i pozivanjem na emotivne argumente hrvatske tradicije i običaja, a bez konkretnih analiza učinaka ovakve mjere, odnosno bez analize utjecaja na ostale sektore koji neće biti zatvoreni (primjerice prelijevanje potrošnje na benzinske pumpe kao tokom COVID lockdowna), i izračuna štete za one koji će biti zatvoreni. Nadalje, nakon ovakvih argumenata zakonodavac ističe da isto pravilo ipak ne može biti apsolutno i dopušta brojne iznimke, poput primjerice 16 nedjelja za prodajne objekte po izboru trgovca, navedene u članku 57. stavku 3. Ovako definirano pravilo ide na ruku isključivo velikim trgovačkim lancima koji imaju veliki broj dućana i koji lokacijski dobro pokrivaju određeno područje. To bi značilo da jedan lanac koji u nekom dijelu grada ima 3 ili 4 dućana može svakih 16 nedjelja mijenjati lokacije i tako ostati otvoren nedjeljom tokom cijele godine, i time sav promet nedjeljom preusmjeriti sebi nauštrb konkurencije. S druge strane, mali kvartovski dućan, u kojem često rade samo vlasnica i vlasnik, nemaju takav izbor i limitirani su na samo 16 nedjelja tokom godine. Za male dućane svaki gubitak prometa bitno narušava financijsku strukturu, o čemu zakonodavac uopće nije vodio računa. Zakonodavac potom iznosi agregatne brojke o fiskaliziranim računima, koje su očigledno pristrane. Naime, neke trgovine već ne rade nedjeljom, vlastitim izborom, i to logično smanjuje promet i broj izdanih računa nedjeljom. Agregatne brojke nisu usporedive za nedjelju i ostale dane gledajući ukupno čitav sektor, već se treba gledati unutar sektora. Tako primjerice neke trgovine koje su manje isplative za rad nedjeljom (bilo lokacijski, bilo veličinom), nedjeljom niti ne rade, dok one koje su isplative, poput trgovina u trgovačkim centrima, rade i ostvaruju bitan promet, što se može vidjeti po podacima o prometu za trgovačke centre od Ministarstva financija za prosinac 2020. Jasno se vidi da je nedjelja drugi najunosniji dan po prometu, iza, opet logično - subote. Ljudi vikendom najviše troše po trgovačkim centrima i upravo tamo idu u trgovine, i za prehrambene i za neprehrambene proizvode. Zakonodavac stoga ovime diskriminira i trgovačke centre i kao što smo ranije naveli male kvartovske trgovine (prehrambene i neprehrambene). Navode se osim toga i rezultati istraživanja jedne agencije koji ističu kako se prekovremeni rad (nejasno je li to rad nedjeljom) u 40% slučajeva ne evidentira niti plaća. Smatramo da je za takve slučajeve nadležan Zakon o radu, koji propisuje kazne za one poslodavce koji ne plaćaju radnike koji rade prekovremeno ili nedjeljom. Zabrana rada nedjeljom nije način da se uhvatimo u koštac s problemom neisplate plaća radnicima. Ona taj problem ne rješava, stoga ostaje pitanje zašto se uopće to opravdanje koristi. Konačno, ne vidimo razlog vremenskog ograničenja rada do 21 sat, najavljen u članku 57. stavku 1. Opravdanja o izmjenama od strane zakonodavca tiču se uglavnom rada nedjeljom, ali ne postoji niti jedan podatak koji bi opravdao vremensko ograničenje rada u ostalim danima u tjednu. S poštovanjem, Udruga Glas poduzetnika Djelomično prihvaćen Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Predložene izmjene Zakona o trgovini ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata kao niti provedbu nadzora od strane inspekcijskog tijela. Jednako tako, napominjemo kako su predložene izmjene erga omnes karaktera pri čemu niti jednu kategoriju djelatnosti trgovine ne diskriminira u odnosu na veličinu, položaj, sezonalnost, lokaciju, geografska obilježja te vlasničku strukturu. Također, ljubazno molimo vidjeti naša očitovanja vezana uz benzinske postaje i mogućnosti prodaje artikala neuobičajenih za trgovinu i uslugu karakterističnu za benzinske postaje. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
46 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Članak 2. stavak 4. Smatramo da se, uz navedene iznimke u čl. 2. ,stavku 4., trebaju izuzeti i prodajni objekti u turističkim kampovima i sličnim turističkim naseljima. Na navedenim lokacijama goste borave od travnja pa sve do kraja listopada. Ukoliko se vlasnici obrta u cjelini ne izuzmu iz predloženih ograničenja, smatramo da bi ova izuzeća omogućila obrtnicima da donekle sačuvaju svoj poslovni potencijal tijekom perioda turističke aktivnosti jer mnoge suvenirnice i slične prodavaonice čine sastavni dio turističkih i smještajnih objekata poput kampova i sl. Obrtniku u turističkom dijelu zemlje je nekoliko nedjelja više tijekom sezone prihodovno značajnije nego cijeli jedan mjesec izvan sezone. Iz tog razloga je važno ponuditi tim obrtnicima fleksibilnost te ih izuzeti iz ograničenja, a pogotovo sada dok su štete izazvane pandemijom još svježe. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Vaša će primjedba biti uzeta u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
47 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Članak 2. stavak 3. Propisuje se iznimka od stavka 2. ovoga članka, tako da prodajni objekti smiju raditi najviše 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca sukladno radnom vremenu iz stavka 1. ovoga članka. Ceh trgovine HOK-a zalaže se za pravo svakog obrtnika na izbor kada će i koliko raditi, a poglavito ako sam vlasnik obavlja djelatnost (što je u obrtništvu čest slučaj). Stoga smatramo da se odredba o zabrani rada nedjeljom ne bi trebala odnositi na one slučajeve kad u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj. Nadalje, smatramo da se sa 16 radnih nedjelja godišnje u trgovini ne mogu pokriti svi periodi pojačanog prometa za obrtnike trgovce. Govorimo o periodima oko važnijih kršćanskih blagdana, turističkoj sezoni i adventu, u kojima će bilo kakvo ograničenje rada biti velik udarac za prihode obrtnika trgovaca. Uvođenjem samo 16 radnih nedjelja u trgovačkoj djelatnosti radi se suprotno od nastojanja da se turistička sezona produži, što je jedan od ciljeva kojima teže sve grane gospodarstva. Hrvatska kao turistička zemlja morala bi svoje poslovanje prilagoditi potrebama turista, koji uslugu traže u onom trenutku kada borave u turističkoj destinaciji, stoga je krajnje neadekvatno imati zatvorene trgovine u tom periodu. Osim turističke sezone postoje i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad (predbožićno razdoblje, razdoblja sezonskih popusta i sl.). Poslodavcima treba ostaviti mogućnost na temelju ekonomske analize i ugovora s radnikom odrediti i raditi potreban broj nedjelja. Uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca na tržištu će se stvoriti informativni nered, budući da kupci neće znati kad je koja trgovina zatvorena ili otvorena. Stoga, predlažemo ukidanje zabrane rada nedjeljom i blagdanima ili alternativno uvođenje minimalno pola radnih nedjelja, njih 26. Primljeno na znanje Predložena promjena u čl. 57.st. 3. i 4. obuhvaća normiranje upravo ovog prijedloga kojeg ste iznijeli, a koji se odnosi na a) sezonalnost te b) sajmove i manifestacije u smislu iznimke. Time držimo da zadovoljavamo sadržaj vaše primjedbe odnosno da je predložena izmjena s njom u skladu.
48 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Članak 2. stavak 1. Utvrđuje se kako radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 6:00 sati do najkasnije 21:00 sat. Protivimo se uvođenju restriktivnog radnog vremena od 6.00 sati do najkasnije 21.00 sat. Radno vrijeme do najkasnije 21 sat smatramo nelogičnim i štetnim, pogotovo uzevši u obzir ljetne mjesece u priobalnim dijelovima Hrvatske gdje je turizam glavna gospodarska grana, a upravo poslije 21 sat turisti najviše koriste vrijeme za razgledavanje i kupovinu. Predlažemo da trgovac sam odredi 8 neradnih sati u danu ili da se nadležnim tijelima općina i gradova ostavi odluka o radnom vremenu trgovina. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme uzet ćemo u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
49 Tomislav Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Vezano uz čl. 2. stavak 3.: Ljubazno molim pojašnjenje oko primjene ovog pravila. Hoće li svaki prodajni objekt imati potpunu slobodu samostalno određivati svojih 16 radnih nedjelja? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na pitanju. Trgovac će za svaki prodajni objekt imati slobodu odrediti 16 radnih nedjelja ovisno o okolnostima, lokaciji, uvjetima poslovanja za koje ocijeni da mu idu u korist u ekonomskom smislu s osnove očekivanih prihoda.
50 Tomislav Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Zbog geografske, logističke, gospodarske i sociološke posebnosti otoka, smatram da bi se prodajni objekti na otocima trebali uvrstiti kao iznimke u čl. 2., stavak 4. Mnogi otoci su geografski izolirani pa je opskrba stanovništva otežana te smatramo da ju nije pametno dodatno ograničavati zatvaranjem prodajnih objekata nedjeljom. Ukoliko vlasnik prodajnog objekta na otoku vidi potrebu otvoriti nedjeljom, trebalo bi mu dopustiti. Nadalje, treba uzeti u obzir i otoke koji nemaju tolike alternative za zapošljavanje pa se može očekivati odljev radne snage u kopnene krajeve. Također, uz nedostatak drugih sadržaja, nekim otocima su prodavaonice dio dnevne životne rutine, odnosno mjesto okupljanja i poticanja mjesnog zajedništva. Molimo da se navedeno uzme u obzir. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju. Predloženom se odredbom predlagatelj odlučuje za normiranje jednakih uvjeta za sve bez obzira na zemljopisni položaj prodajnih objekata na kojima se isti nalaze.
51 Zračna luka Split d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Predložena odredba članka 57. stavka 2. propisuje da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana, dok je odredbom stavka 4. istoga članka isključena njezina primjena na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima, trajektima, ali i na neke druge objekte koji nisu predmet ovog komentara. Tom iznimkom uvažene su specifičnosti tih prodajnih objekata (onih vezanih za promet putnika), što je potkrijepljeno obrazloženjem Prijedloga zakona na način da su te iznimke propisane zbog rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. Posebno treba istaknuti da, jednako tako, zbog specifičnosti potreba putnika kao potrošača, ti objekti uobičajeno rade i u vremenu prije 6:00 sati i nakon 21:00 sat, budući da se putovanja i tada odvijaju. Stoga, ako je iznimka predviđena u odnosu na nedjelje i blagdane, tim više bi ju trebalo predvidjeti za sve ostale dane i omogućiti trgovcima da organiziraju radno vrijeme tih objekata sukladno potrebama putnika. Naime, ti prodajni objekti u pravilu nisu dostupni svima, nego su namijenjeni prvenstveno putnicima pa su i kupci u njima gotovo isključivo putnici, a njihova otvorenost za vrijeme putovanja odgovara specifičnim potrebama putnika. Uvažavajući te potrebe, svrsishodno je omogućiti otvorenost tih objekata dok putovanja traju. Konkretno, u zračnim lukama bi to značilo omogućiti otvorenost prodajnih objekata za vrijeme otvorenosti zračne luke, čime bi se udovoljilo i potrebama putnika koji se na zračnoj luci nađu između 21:00 sat i 6:00 sati. Slijedom svega navedenog, predlažemo da se iznimka iz predložene odredbe članka 57. stavka 4. koja isključuje primjenu odredbe stavka 2. toga članka proširi i na isključenje primjene odredbe stavka 1. istog članka, barem na prodajne objekte u zračnim lukama. Prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona. Želimo skrenuti pozornost da npr. londonska zračna luka Heathrow zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme. Više na: https://www.heathrow.com/at-the-airport/shops-a-z?&type=store Zračna luka Frankfurt ima različita radna vremena prodavaonica od kojih su neke u potpunosti zatvorene nedjeljom dok druge rade nedjeljom, ali u skraćenom režimu. Više na: https://www.frankfurt-airport.com/en/airport-guide/shopping.html
52 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Nastavno na opći komentar, dodatno izdavajamo mišljenje članica Hrvatske gospodarske komore koje obavljaju djelatnost zračnih i trajektnih luka, kolodvora, prijevoza putnika brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila podržavaju predloženu odredbu stavka 4. čl. 57. kojim su navedeni subjekti izuzeti od zabrane rada nedjeljom i u dane blagdana. Međutim, protiv su ograničenja radnog vremena prodajnih objekata na zračnim i trajektnim lukama, kolodvorima, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila. Stoga ove tvrtke predlažu izmjenu predloženog stavka 1. čl. 57. na način da se propiše izuzeće od ove odredbe za prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i omogući ovim subjektima da organiziraju radno vrijeme svojih prodajnih objekata sukladno otvorenosti zračnih i trajektnih luka i kolodvora te redu letenja, redu plovidbe i voznom redu prijevoznika. U korist ovog prijedloga upućujemo na činjenicu da se ovdje radi o specifičnim prodajnim mjestima subjekata kojima obavljanje osnovne djelatnosti vezano za prihvat, otpremu i prijevoz putnika nije ograničeno samo na vrijeme od 06:00 do 21:00 sat već se obavljaju tijekom dana i noći svih sedam dana u tjednu. Putnicima bi trebala biti osigurana dostupnost prodajnih mjesta navedenih subjekata u vrijeme dok isti obavljaju svoju osnovnu djelatnost. Dodatno naglašavamo i potrebe i očekivanja putnika-turista u vrijeme turističke sezone kojima su usluge navedenih prodajnih mjesta izrazito važne posebno u vrijeme kada su zatvorene ostale trgovine. U svezi izuzetkom u stavku 4. koji se odnosi na prostore kulturnih i vjerskih ustanova, u nastavku dostavljamo izdvojeno mišljenje jedne članice: „U zadnje vrijeme na području RH otvoren je čitav niz interpretacijskih centara, privatnih muzeja i specijaliziranih trgovina pri OPG-ovima, a inicijativu je pokrenulo Ministarstvo turizma u cilju poduzimanja iskoraka u interpretaciji baštine i to kroz niz novih i inovativnih načina izlaganja i interpretiranja. Tako su otvoreni Muzej prekinutih veza, Muzej iluzije, Muzej čokolade, Muzej porculana, Interpretacijski centar Sjeverni Velebit, Interpretacijski centar Nikola Tesla i čitav niz drugih subjekata koji su sastavni dio turističke ponude. Svi oni u sklopu svojih objekata imaju i male suvenirnice u kojima posjetitelji kupuju karte ali i proizvode koji su usko vezani za tematiku samog Muzeja ili Centra. Ti objekti nisu registrirani kao ustanova u kulturi (muzej ili galerija) i samim tim po ovim prijedlozima neće moći obavljati djelatnost nedjeljom. Upravo je nedjelja dan za obilazak muzeja i kulturnih ustanova s obiteljima i prijateljima. Znatan dio prihoda koje ti privatni centri ili muzeji ostvare, ostvaruju ga upravo u segmentu trgovine. Odredba o 16 radnih nedjelja se odnosi na turističku sezonu kada su ti objekti namijenjeni baš turističkom sektoru. Ali što je sa ostalim dijelom godine kada su naša vrata bila otvorena za domaće posjetitelje?“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Želimo skrenuti pozornost da npr. londonska zračna luka Heathrow zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme. Više na: https://www.heathrow.com/at-the-airport/shops-a-z?&type=store Zračna luka Frankfurt ima različita radna vremena prodavaonica od kojih su neke u potpunosti zatvorene nedjeljom dok druge rade nedjeljom, ali u skraćenom režimu. Više na: https://www.frankfurt-airport.com/en/airport-guide/shopping.html Dodatno, vezano za interpretacijske centre, OPG-ove, privatne muzeje, razmotrit ćemo prijedlog kojeg ste iznijeli. Primjedbe vezane uz radno vrijeme uzet ćemo u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
53 Sindikat trgovine Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. GLAVNI ODBOR SINDIKATA TRGOVINE HRVATSKE Glavni odbor Sindikata trgovine Hrvatske, jedinog reprezentativnog sindikata u Hrvatskoj, u djelatnosti trgovine, na svojoj sjednici od 14.07.2021. jednoglasno je iskazao podršku izmjenama Zakona o trgovini i uvođenju neradne nedjelje i blagdana te reguliranje radnog vremena prodajnih mjesta kroz tjedan. Dugogodišnje zalaganje za neradnu nedjelju konačno je rezultiralo novim zakonskim prijedlogom. To je tema koja je važna svom europskim sindikatima. NEDJELJA PRIPADA RADNICIMA, RADNICI IMAJU PRAVO ODMARATI SE U DAN KADA PO TRADICIJI RADNICI U HRVATSKOJ NE RADE. Vezano za iznimke, istaknuto je da jasno treba definirati svaku iznimku, bez mogućnosti različitog tumačenja i izigravanje odredbi. Posebno vezano uz rad benzinskih crpki i pratećih uslužnih objekata na cestama. Posebno je istaknuto da radnici u trgovini žele dan tjednog odmora u nedjelju, u dan, koji se ne može mjeriti niti s jednim drugim slobodnim danom u tjednu. Veliki broj djece u Republici Hrvatskoj nije u mogućnosti provoditi vrijeme sa svojim roditeljima u nenadoknadivim sadržajima obiteljskog života, jer im roditelji rade blagdanom i nedjeljom i u kasne sate, iza 21 sat. Sve to dovodi do stresa i odražava se na zdravlje radnika i kvalitetu obiteljskog života, a što sve ima dugoročne društvene posljedice. Trgovina ne mora raditi nedjeljom i blagdanima. Zakonom o blagdanima, kao općem propisu, piše da se blagdanima ne radi, ali praksa to demantira, dakle treba izrijekom u Zakonu o trgovini isto odrediti za djelatnost trgovine i sankcionirati nepoštivanje norme. Radnicima je važno taj dan provesti s obiteljima, prijateljima… Ideju podržavaju mnogi poslodavci, mali i veliki, obrtnici, koji tvrde da će se prometi preraspodijeliti, da opskrba stanovništva neće biti ugrožena ni na koji način. Želja za zaradom ne smije biti važnija od egzistencijalnih potreba i interesa radnika i njihovih obitelji. Radnika u trgovini nedostaje kronično, natječaji za zapošljavanje su kontinuirano otvoreni, bazen stranih radnika je vrlo ograničen, a ovako ne/regulirano radno vrijeme ide na štetu radnika, onih koji trenutno rade. Zbog dosadašnjeg rada u sve dane, trgovina nije niti atraktivna za zapošljavanje i fluktuacija radnika je izrazito velika. Radno vrijeme jest i element nelojalne konkurencije. Mali poslodavci ne mogu pratiti snažne i velike. Onima koji su protiv regulacije, jer ćemo zbog regulacije radnog vremena prodajnih objekata, kažu, nazadovati, vratiti se u 19 stoljeće, koji sad govore o slobodnim vikendima, samoizboru radnika hoće li raditi nedjeljom, o ženama s malom djecom koje ne bi morale raditi nedjeljom do 7 ili 10 godine života djeteta, navodimo, da su svjesni, dok to predlažu, da radnik, kao slabija strane, nije u prilici birati, jer bi zbog toga bio sankcioniran na razne načine, a kad bi i mogao birati, organizacija rada takvih objekata bila bi nemoguća i pomalo kaotična. Vikendima i blagdanima ne rade vrtići, a to ozbiljno otežava rad i život zaposlenima u trgovini koji vikendima i blagdanima rade, a nemaju kamo zbrinuti svoju djecu. U takvim uvjetima rada, nemoguće je pomiriti privatno i poslovno pa se radnici odlučuju i za odlazak iz Hrvatske. Oni koji pak govore da trgovine trebaju raditi, ali da radnike treba pošteno platiti i ne daju konkretnu realnu argumentaciju, pošteno dobiva vrlo osobni stav svakog poslodavca, a to se sigurno ne podudara sa poimanjem poštenog od strane radnika. Ali to nije niti bit ovog Zakona i isti to ne rješava. Plaće radnika u trgovini su znatno niže od prosjeka gospodarstva, a nedjeljom i blagdanima je dostupnost radnog mjesta puno teža, jer je javni prijevoz, posebno međumjesni, prilagođen tipičnom radnom vremenu, što dodatno otežava rad u dane blagdana i nedjeljom. Kada protivnici neradne nedjelje, ističu odlazak građana Hrvatske u susjedne zemlje u kupovinu, ako se trgovine nedjeljom zatvore, ističemo da je osnovni motiv takve kupnje, njezina isplativost. Nije bitno radno vrijeme, već ušteda koju će građani postići kupovinom u susjednim zemljama. Sami poslodavci, mnoge njihove udruge, u raznim prilikama su istaknuli da je zakonom, na jedinstven način, jedino moguće odrediti nedjelju i blagdane kao neradne dane. Pravila moraju biti jasna i jednaka za sve. Iznimke treba jasno definirati, a prekršitelje treba sankcionirati. STOGA PODRŽAVAMO ZAKONSKO RJEŠENJE regulacije radnog vremena tijekom radnog tjedna, nedjeljom i blagdanima u djelatnosti trgovine. Austrija i Slovenija su pokazale da je regulacija radnog vremena dobar način uvođenja novih pravila, a da nitko neće izgubiti. Navike se mijenjaju i naši će se građani prilagoditi. A neradna nedjelja bit će „…po mjeri čovjeka!“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
54 Zračna luka Zadar d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ovim putem Zračna luka Zadar d.o.o. se očituje na objavljeni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno na prijedlog izmjene članka 57. koji uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine. Predloženim izmjenama članka 57. u stavku 1. predviđeno je da radno vrijeme trgovina određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 06:00 sati do najkasnije 21:00 sat, dok se u stavku 2. istoga članka prema uvodi odredba prema kojoj bi prodajni objekti bili zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana. Nadalje, u stavku 4. članka 57. propisane su iznimke od navedenog stavka 2. odnosno od zabrane rada nedjeljom i blagdanima, na način da se isto ne bi primjenjivalo na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama . Podržavamo prethodno navedenu predloženu iznimku od zabrane rada nedjeljom i blagdanima u prodajnim objektima zračnih luka i drugim navedenim subjektima iz stavka 4. čl. 57., međutim, mišljenja smo kako je isto tako nužno primijeniti izuzeće od primjene predloženog stavka 1. članka 57. na prodajne objekte na zračnim lukama, na način da se istima omogući organizacija radnog vremena prodajnog objekta sukladno otvorenosti zračnih luka odnosno redu letenja aviokompanija uvažavajući potrebe kupaca u određenim okolnostima. Naime, potrebno je uvažiti činjenicu da je radno vrijeme prodajnih objekata na zračnoj luci organizirano prema redu letenja odnosno otvorenosti pojedine zračne luke za javni zračni promet pri čemu je operator aerodroma dužan udovoljit specifičnim potrebama putnika koji su ujedno i kupci u prodajnim objektima. Za napomenuti je da u prodajnim objektima na zračnim lukama kupovinu mogu obavljati jedino putnici pa stoga ograničavanje radnog vremena takvih trgovina za vrijeme otvorenosti aerodroma može imati za posljedicu, osim narušavanja kvalitete usluge i značajan pad prihoda. Naime, specifične potrebe putnika proizlaze iz okolnosti da je red letenja na zračnoj luci nerijetko organiziran u ranim jutarnjim, kao i kasnim noćnim satima te operator aerodroma poradi održavanja što bolje kvalitete usluga mora omogućiti putniku kupovinu za vrijeme boravka na zračnoj luci. To je standard svih međunarodnih zračnih luka koji je nužno poštivati poradi konkurentnosti tim više što je većina zračnih luka u Republici Hrvatskoj u funkciji turizma te tijekom ljetne sezone značajan broj turista dolazi zračnim prometom. Također, kako smo već i naveli zatvaranje trgovine na zračnoj luci u vrijeme dok se još odvija promet generirao bi značajan pad prihoda zračnoj luci koja pak s tim prihodima servisira infrastrukturu i podmiruje svoje rashode. Važno je istaknuti da je sa radno pravnog aspekta zračna luka poslodavac koji radno vrijeme planira i organizira prema redu letenja zrakoplova pri čemu poštuje prava radnika kako je to propisano Zakonom o trgovini, Zakonom o radu i drugim radno pravnim propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodjele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora a što je sve dodatno uređeno i Kolektivnim ugovorom. Slijedom svega navedenog, nužno je izmijeniti predloženu izmjenu članka 57. na način da se prodajni objekti na zračnim lukama izuzmu od primjene radnog vremena prodajnog objekta s početkom najranije od 6:00 sati do najkasnije 21:00 sat kako bi zračna luka mogla uskladiti radno vrijeme prodajnog objekta sa utvrđenim redom letenja zrakoplova. Prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga Zakona. Želimo skrenuti pozornost da npr. londonska zračna luka Heathrow zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme. Više na: https://www.heathrow.com/at-the-airport/shops-a-z?&type=store Zračna luka Frankfurt ima različita radna vremena prodavaonica od kojih su neke u potpunosti zatvorene nedjeljom dok druge rade nedjeljom ali u skraćenom režimu. Više na: https://www.frankfurt-airport.com/en/airport-guide/shopping.html.
55 Zračna luka Dubrovnik d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Zračna luka Dubrovnik d.o.o. ovim putem se očituje na objavljeni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno na prijedlog izmjene članka 57. koji uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine. Izmjenama članka 57. u stavku 1. predviđeno je da radno vrijeme trgovina određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od 06:00 sati do najkasnije 21:00 sat. Također, važna izmjena predlaže se u stavku 2. istoga članka prema kojoj bi prodajni objekti bili zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana. Nadalje, u stavku 4. članka 57. propisane su iznimke od navedenog stavka 2. odnosno od zabrane rada nedjeljom i blagdanima, na način da se isto ne bi primjenjivalo na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama . U slučaju izmjene važećih odredbi koje uređuju radno vrijeme prodajnih objekata u smjeru kako se predlaže, podržavamo prethodno navedenu predloženu iznimku od zabrane rada nedjeljom i blagdanima. Međutim, mišljenja smo kako je također nužno predvidjeti iznimke od predloženog stavka 1. članka 57., te omogućiti organizaciju radnog vremena uvažavajući potrebe kupaca u određenim okolnostima. Kao poslodavac u avijaciji, ističemo da je radno vrijeme prodajnih objekata na zračnoj luci organizirano prema redu letenja, odnosno prema specifičnim potrebama putnika. Naime, specifične potrebe putnika proizlaze iz okolnosti da je red letova vrlo često organiziran u ranim jutarnjim, kao i kasnim noćnim satima, te da pojedini putnici, zbog presjedanja na sljedeći let, na zračnoj luci provode značajno vrijeme, a koje okolnosti su pogotovo izražene tijekom turističke sezone u Republici Hrvatskoj. Stoga smatramo da je u takvim okolnostima potrebno zadržati razinu usluge koja će zadovoljiti potrebe takvih kupaca, a u skladu sa standardom pružanja usluga na drugim međunarodnim zračnim lukama. Pri tome je važno istaknuti da se, pri organizaciji radnog vremena prema redu letenja, na zračnoj luci poštuju radnička prava uređena Zakonom o trgovini, Zakonom o radu i drugim radnopravnim propisima na snazi u Republici Hrvatskoj, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodjele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora a što je sve dodatno uređeno i Kolektivnim ugovorom. Nastavno, ističemo da je stavkom 4. članka 57. potrebno obuhvatiti i stavak 1.članka 57. , slijedom čega ističemo protivljenje predloženim izmjenama zakonskih odredbi iz članka 57. st.1, s obzirom da ne uzimaju u obzir potrebe kupaca u specifičnim okolnostima. Prema tome, takvo zakonsko uređenje nije u skladu s razinom pružanja usluga na zračnim lukama, što predstavlja značajan utjecaj ne samo na prihod, nego i na zadovoljstvo putnika. Prihvaćen Zahvaljujemo na očitovanju. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrtna prijedloga Zakona. Želimo skrenuti pozornost da npr. londonska zračna luka Heathrow zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme. Više na: https://www.heathrow.com/at-the-airport/shops-a-z?&type=store Zračna luka Frankfurt ima različita radna vremena prodavaonica od kojih su neke u potpunosti zatvorene nedjeljom dok druge rade nedjeljom ali u skraćenom režimu. Više na: https://www.frankfurt-airport.com/en/airport-guide/shopping.html.
56 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. U odnosu na prijedlog odredbe članka 2. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, kojim se mijenja članak 57. Zakona o trgovini, želimo istaknuti kako podržavamo odredbe stavaka 1. i 2. kojima se ograničava dnevno radno vrijeme prodajnih objekata (stavak 1.), odnosno određuje da prodajni objekti ne rade nedjeljom i blagdanima. Prema važećem uređenju iz Zakona o trgovini, trgovac ima potpunu slobodu odrediti radno vrijeme trgovine, odnosno prodajnog objekta, što znači da trgovine mogu raditi 24 sata dnevno 7 dana u tjednu! Takvo uređenje smatramo nedopustivim, jer radno vrijeme prodajnih objekata mora biti praćeno radnim vremenom radnika, pri čemu se kod radnika može pojaviti potpuno nepotreban noćni rad. Usporedbe radi, u Austriji trgovine tjedno mogu raditi 72 sata, no pri tome ne smiju raditi nedjeljom i blagdanima, što znači da radno vrijeme prodajnih objekata iznosi 12 sati dnevno. Kada navedeni podatak usporedimo s prijedlogom stavka 1. članka 57., prema kojem radno vrijeme prodajnih objekata može biti od 6 do 21 sat, što iznosi dnevno maksimalnih 15 sati, to je i dalje 3 sata više dnevno, odnosno 18 sati više tjedno od austrijskog primjera. Pitanje zabrane rada trgovina nedjeljom uvijek izazove veliku pozornost i raspravu u društvu i podjelu na one koji se protive takvoj mogućnosti, obrazlažući je makroekonomskim razlozima te one koji je podržavaju jer smatraju kako ovo pitanje ima puno šire društveno značenje, prije svega ono koje uzima u obzir višedimenzionalnost čovjeka. Radi li se ili ne nedjeljom i/ili blagdanom, potpuno je neutralno s makroekonomskog motrišta. Pri tome ne može biti opravdanje kako, budući da neke službe moraju raditi i nedjeljom i blagdanima, onda trebaju raditi i trgovine. Ne može se rad trgovina nedjeljom i blagdanima uspoređivati s obvezom rada hitne pomoći, bolnica, vatrogasaca, javnoga redarstva, javnoga prijevoza i slično. Uspoređivati rad trgovina nedjeljom i blagdanima s radom radnika u turizmu i ugostiteljstvu, sportu i rekreaciji, kulturnim ustanovama i slično, također je neprimjereno i promašeno. Turizam, ugostiteljstvo, sportske i kulturne priredbe i događanja doista počivaju na dokolici i slobodnom vremenu korisnika svojih usluga pa slobodne nedjelje i blagdani svih onih koji ne moraju raditi te, slobodne od rada, usmjeravaju k njima. Opravdanje kako je Hrvatska turistička zemlja pa trgovine nedjeljom i blagdanima trebaju i zbog toga raditi također „ne drži vodu“. I neke druge zemlje su turističke, a pri tome u njima trgovine nedjeljom i blagdanima ne rade. Primjerice, Švicarska ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske, a od turizma zaradi trostruko više. U Švicarskoj su trgovine zatvorene od subote popodne do ponedjeljka ujutro. Osim toga, turisti, u vrijeme kad su u turističkim aktivnostima, ne rade pa lako mogu kupovati u trgovinama i bilo koji drugi dan u tjednu. Neka nedjeljom i blagdanima, umjesto obilaska trgovina, obilaze kulturne znamenitosti i pohode kulturna i sportska događanja te ugostiteljske objekte koji su i tako otvoreni i rado će ih ugostiti, odnosno uslužiti. Ocjena kako će uvođenje zabrane rada nedjeljom imati za posljedicu otkaze nema uporišta, zbog činjenice da u trgovini već duže vrijeme postoji značajan manjak radne snage, što ističu i sami trgovci. Manjak radnika dugi je niz godina bio kompenziran visokim udjelom prekovremenog rada koji nije bio niti evidentiran niti plaćen, na što su sindikati upozoravali. Danas, nakon vala velikog iseljavanja iz zemlje te pandemijskih uvjeta poslovanja, problem nedostatka radne snage postao je još izraženiji, stoga zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima, ne bi ni mogla ni smjela prouzročiti otpuštanja radnika. Nadalje, s obzirom na radno vrijeme trgovina svih drugih dana u tjednu, svatko tko radi u bilo kakvom rasporedu radnoga vremena može naći svoje vrijeme za kupovanje. Za one koji nedjeljom ne rade, odlazak u kupovinu nedjeljom i blagdanom postoji kao mogućnost njihovog odabira, a za zaposlene u trgovini to nije stvar izbora već obveza. Ako propis ne dopušta rad trgovina nedjeljom i blagdanima, građani će kupnju samo prebaciti na druge dane u tjednu. Provedena istraživanja i podatci o fiskaliziranim računima pokazuju da su u trgovini nedjelje i blagdani „najslabiji“ dani u tjednu. Poslodavci iz pojedinih trgovačkih centara (koji najčešće u matičnim zemljama nedjeljom i blagdanima ne rade) prikazuju drukčije podatke, ali samo za sebe i često uključuju u te podatke cijeli vikend, u što onda ulaze i subote (koje su uz petak i inače najjači dani u tjednom trgovanju). Često pri tom ističu i svoju društvenu ulogu, vezano za broj radnika koje zapošljavaju, ali pri tome ne navode koliko je trgovina raznih veličina propalo nakon njihovog otvaranja u Hrvatskoj i koliki je broj radnika, koji su u tim trgovinama radili, ostao bez posla. Uz navedeno, nažalost, hrvatski građani velikim dijelom nemaju primanja od kojih bi mogli dostojno živjeti pa samim tim niti viška sredstava koja bi u dodatnoj kupnji mogli trošiti nedjeljom i blagdanima. U Hrvatskoj je zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima dva puta bila predmetom ispitivanja pred Ustavnim sudom RH te je Sud oba puta ukidao sporne odredbe. Pri tome je, jer su oba puta u zakonskim rješenjima bile predviđene brojne iznimke od osnovnog pravila o zabrani rada nedjeljom, Sud smatrao kako te iznimke „narušavaju jednakost poduzetnika“ te da se „zaštita prava radnika, kao cilj osporene zakonske mjere, teško može podvesti pod bilo koje dobro, odnosno vrijednosti koje ustavotvorac smatra tako važnim da zbog njih dopušta ograničenja poduzetničke slobode.“ Ovakvim stavovima Sud je, prema našem mišljenju, pokazao jednostranost u sagledavanju ovog fenomena te je svu argumentaciju odvukao na stranu slobode poduzetništva. Za razliku od našeg, njemački je Ustavni sud 2009. godine donio rješenje prema kojem je rad trgovina nedjeljom dopušten samo iznimno, a aktivnosti tipične za radni dan ne smiju se prenositi na nedjelju. Pri tome Sud kaže i kako „čisti financijski interesi vlasnika trgovina nisu dovoljno jak argument da bi se trgovine otvarale nedjeljom“. Rad trgovina nedjeljom ima i svoju rodnu dimenziju. U trgovini pretežito rade žene, onda je zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima društveno poželjna za zaštitu žena od diskriminacije i izrabljivanja. To je i jedna od mjera pronatalitetne populacijske politike jer je onima koji rade nedjeljom i blagdanima uskraćeno pravo na obitelj. Javne se vlasti često javno zaklinju o svoju opredijeljenost za obitelj i aktivne populacijske mjere. Kad bi to tako bilo i u stvarnosti, onda bi učinile sve da i oni koji rade u trgovini imaju pravo na nedjelju i blagdane slobodne od rada. Kako bi i oni imali pravo sadržajno ih provesti sa svojim obiteljima. Ne smijemo zaboraviti da nedjeljom i blagdanima vrtići ne rade, nema nastave u školama i na fakultetima, u pravilu ne radi drugi supružnik pa su za većinu nedjelja i blagdani slobodni od rada doista dani za obitelj i svakako pomažu povećanju obiteljskog sklada i zajedništva te usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Dok je u Sloveniji koeficijent te usklađenosti 6,3, u Austriji 6,2,, a u Njemačkoj 5,9, u Hrvatskoj taj koeficijent iznosi „jedva nategnutih“ 3,7. Izuzetno je važno osvrnuti se i na pitanje kako dugi radni sati i rad vikendom utječu na zdravlje radnika. Eurofound je u svom istraživanju pokazao kako radnici koji rade nedjeljom imaju 1,3 puta veću mogućnost obolijevanja nego radnici koji vikendom ne rade. Za radnike koji rade nedjeljom povećani su rizici od probavnih smetnji i problema, javljaju se problemi sa spavanjem, unutarnji nemir i slično. Ti su rizici povećani za prosječno 30%, a rizici od nesreća povećani su za 28%. Jedno britansko istraživanje pokazalo je kako radnici koji rade vikendima pokazuju veću vjerojatnost za razvoj depresije, pri čemu žene koje rade vikendima pokazuju više znakova depresije nego muškarci. Rad nedjeljom, prema jednom istraživanju, ima negativan utjecaj na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu te uravnoteženje privatnih i poslovnih obveza, pri čemu se naročiti naglasak stavlja na sektor trgovine. U odnosu rada i kapitala, radnik je uvijek slabija strana te ga javne vlasti svojim zakonima i propisima moraju posebno štititi. U sustavu rada u Hrvatskoj žene su diskriminirane na mnogim područjima pa ih treba posebno štititi. Javne vlasti često govore o nužnosti uravnoteženja sustava rada i u odnosu na razlike u spolu, govore o većim kvotama žena u politici. A u trgovini se spotiču već o prvu stubu. U trgovini u većini rade žene, ali nisu političarke i nemaju snažan politički utjecaj pa onda nisu ni u središtu pozornosti političkih elita. E, to je primjer prave diskriminacije. Zbog svih ovdje navedenih (i još puno nenavedenih) razloga, rad trgovina nedjeljom i blagdanima treba zabraniti za sve osim za trgovine koje rade u zračnim lukama, na željezničkim i autobusnim postajama, na benzinskim crpkama, kao i za one male obiteljske trgovine, ako u njima nedjeljom i blagdanima rade samo članovi uže obitelji. A ako javne vlasti već nemaju dovoljno hrabrosti i odlučnosti za zabranu takvog rada, ako se boje predstavnika velikih i moćnih trgovačkih lanaca, onda trebaju barem drastično smanjiti broj radnih nedjelja i blagdana u RH. To nikako ne može biti čak 16 radnih nedjelja, kako je to predloženo člankom 2. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, kojim se mijenja članak 57. stavak 3. važećeg Zakona o trgovini, nego puno manje. Kad je riječ o (ne)radu trgovina nedjeljom, odnosno isticanju nedjelje kao dana za odmor, važno je prisjetiti se Konvencije 106 MOR-a o danu tjednog odmora i Europske socijalne povelje koje upućuju da svaka država samostalno uređuje koji je dan u tjednu dan tjednog odmora, u skladu sa svojim iskustvom, tradicijom i običajima. Svi koji želimo biti pošteni i korektni, ne možemo reći ništa drugo nego da je u Republici Hrvatskoj to nedjelja. Istraživanje je među ispitanicima pokazalo i da većina hrvatskih građana, svih dobnih skupina, njih više od 80%, zagovara za trgovinu neradnu nedjelju i blagdane. Kako je u Hrvatskoj po stoljetnoj tradiciji (i danas) nedjelja dan tjednog odmora, tada je za sve one radnike čiji rad nije nužan, treba osloboditi od rada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju uz isticanje kako trenutni Nacrt prijedloga zakona predviđa iznimno mali broj iznimki uvažavajući gospodarske prilike, potrebe (u turizmu, ali i izvan njega) te balansirano adresira diskrecijsko pravo poslodavca da vlastitom procjenom uredi radno vrijeme 16 nedjelja kroz godinu kada drži da je to ekonomski i s osnove projekcije prihoda to opravdano i moguće.
57 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Smatramo da su učinci predloženih izmjena u vezi zabrane rada nedjeljom netočno i paušalno procijenjeni na način da neće utjecati na poduzetnike. Kad se govori o radnom vremenu trgovina, svi razmišljaju o velikim trgovačkim centrima i lancima, a nitko ne uzima u obzir i utjecaj na tisuće malih obrta, sa ili bez prodavaonice, štandove i slične načine trgovine u kojima često rade samo vlasnici obrta. Opstanak svakog takvog malog obrta također je jako bitan, a predložene odredbe će ih veliki broj sigurno uništiti. Dio trgovaca koji ostvaruje značajan promet nedjeljom, te i zapošljava veći broj radnika kako bi se smjenski pokrio takav rad, ističe da će ih zabrana rada nedjeljom financijski jako pogoditi, te da period vrlo vjerojatno nadolazeće gospodarske krize i inflacije zbog epidemije sigurno nije pogodan trenutak da se o tome uopće razmišlja. Stoga naglašavaju: - najoštrije se protivimo ograničavanju radnog vremena do 21:00 sat. U ljetnim mjesecima i turističkoj sezoni oko 21:00 sat tek počinje živost i kretanje, do tada se od vrućine i ne može raditi. Nakon mora i večere turisti tek tada pomišljaju na bilo kakvu kupovinu. Ovakva odredba jednaka je po učinku zabrani rada. Tražimo da se odredba o dnevnom radnom vremenu trgovina briše iz zakona i ostavi odluka na trgovcima ili barem mogućnost rada najmanje do 24,00 sata, kako bi onaj dio trgovaca koji imaju za to potrebe mogli raditi i ostvariti prihode od kojih živi. - Zbog zabrane rada nedjeljom i blagdanom UKUPAN PROMET TRGOVINE SIGURNO ĆE ZNAČAJNO PASTI JER ĆE SE SAMO NAJNUŽNIJI DIO NEDJELJNE KUPOVINE PREMJESTITI NA DRUGE DANE, ALI SE VEĆI DIO NIKAD NEĆE REALIZIRATI. To se posljedično odražava kako na plaćanje obveza trgovca, tako i na primanja radnika. - Zbog smanjenja fonda radnih sati trgovine, dio radnika postati će višak i biti otpušten. Nakon toliko truda i uloženih sredstava, kako Vlade, tako i poslodavaca, da se u epidemiji sačuvaju radna mjesta, zabranom rada trgovina nedjeljom poništiti će se svi ti pozitivni rezultati. - Ukoliko zbog zabrane rada trgovci budu morali otpustiti dio radnika, traže da država isplati zakonsku otpremninu tim radnicima, jer mnogi mali trgovci neće moći to izdržati, osobito nakon što su u epidemiološkim uvjeta (ne)rada potrošili eventualne zalihe ili se zadužili. - Ukoliko se, unatoč svemu, zabrani rad nedjeljom, traži se da se zabrana odnosi jednako na apsolutno sve vrste trgovina, uključujući benzinske pumpe, trgovine na kolodvorima i sl., kako ne bi bilo diskriminirajućeg učinka. I kupovina takvih artikala može se planirati unaprijed, a eventualne hitnoće mogu se pokriti uvođenjem samonaplatnih automata (npr. na benzinskim pumpama). - Radi povećanja stabilnosti turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, poduzetnici godinama rade na tome da se turistička sezona produži i jače aktivira predsezona i posezona. U tom smislu ulaže se u ponudu, aktivnosti, usluge i slične projekte kako bi se destinacija učinila zanimljivijom i privukla goste koji ne traže samo sunce i more, i na taj način budu konkurentnije od drugih zemalja zanimljivih turistima. To donosi prihode kako poduzetnicima, tako i državi. Zabrana rada nedjeljom u potpunoj je suprotnosti sa takvim nastojanjima, a odraziti će se i na druge djelatnosti. Mi nažalost nismo zemlja u kojoj se lako i ugodno živi i bez rada nedjeljom, pa da se tog dijela prihoda možemo bez većih teškoća odreći. - Mnogi poduzetnici ovise o radu nedjeljom, praznicima i blagdanima, o turizmu i trajanju sezone. Ukoliko im se ipak zabrani rad nedjeljom osim u 16 odabranih nedjelja, naglašavamo da, u skladu sa naprijed navedenom, 16 nedjelja nije dovoljno da se turizam i nastojanja produženja sezone zadovolje. Do sada su se sav trud i ulaganja za produženje sezone pokazala uspješnim jer je sezona produžena sa 2 na 3-4 mjeseca (naravno da je proces trajao godinama i da je uvjet „normalna“ sezona). Umjesto 16 potrebno je dozvoliti najmanje 24 nedjelje, dakle pola godine, jer osim turističke sezone treba se pokriti i neke druge periode (npr. presezona, posezona, prosinac, predblagdanske nedjelje, nedjelje s popustima i sl.). Djelomično prihvaćen Učinci predloženih izmjena u vezi reguliranja rada nedjeljom nisu netočno i paušalno procijenjeni na način kako je to opisano u komentaru. Stručni nositelj je u svrhu izrade ovoga propisa koristio dostupne odnosno provedene analize stavova građana o radu nedjeljom iz 2019. i 2020. godine. Isto tako, provedena je analiza fiskaliziranih računa u trgovini na malo (u djelatnostima G-47) za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 22. prosinca 2020. godine. Također, analizirana je praksa drugih država članica EU. Na temelju navedenog stručni nositelj je donio procjenu učinaka vezano uz ovaj propis. Iznimke koje će u propisu biti predviđene usko će se propisati i odnosit će se na situacije u kojima je potrebno osigurati kontinuiranu opskrbu stanovništva, neprekinutu javnu uslugu i uzet će se u obzir specifične potrebe potrošača. Stručni nositelj vodit će računa da se ne naruši tržišno natjecanje te da se određeni subjekti ne dovedu u bolji položaj. Vezano uz broj radnih nedjelja koji je dan kao prijedlog, 16 nedjelja je ocijenjeno optimalnim kako bi se omogućila ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim Prijedlogom zakona želi postići. Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
58 Nenad Nikolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. U članku nema turističkih gradova i naselja u kojima će se uraditi izuzetak od prisilnog zakonskog zatvaranja trgovina. Postoji PRAVILNIK O PROGLAŠAVANJU TURISTIČKIH OPĆINA I GRADOVA I O RAZVRSTAVANJU NASELJA U TURISTIČKE RAZREDE. Treba kazati koje konkretno općine gradovi ili naselja i koje kategorije će biti izuzeti od ovih odredbi ovog zakona. Ako toga ne bude tada će turisti lutati recimo Dubrovnikom svake nedjelje i pitati se o čemu se radi. Naravno, ako se sve ovo desi bez turističkih mjesta tada očito ne postoji suradnja s Ministarstvom turizma pa će vodstvo Vlade morati naknadno jako puno se javljati i objašnjavati što se desilo. I promet koji se neće desiti ide isključivo na savjest i stručnost predlagača a dodao bih i Ministarstva turizma. Ne mogu vjerovati da ćemo imati potpuno zatvorene sve dućane usred turističke sezone baš u svim mjestima svim danima nako 21 sat. U konkurentskim turističkim zemljama to se niti slučajno neće desiti, odakle takve ideje da je to dobro za Hrvatsku? Kome u korist ide zatvaranje pod prisilom baš svih dućana u 21. sat a kome koristi da nedjeljom i blagdanom je potpuni lock-down. I niti sajmovi povodom adventa neće poslovati na Božić i ostale blagdane? Ovo sve u svemu nikako ne izgleda dobro. Djelomično prihvaćen S obzirom na orijentiranost gospodarstva na turizam, potrebu trgovina u manjim sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom turističke sezone, predlaže se da trgovac prema vlastitom izboru odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo biti erga omnes, nediskriminatorno, horizontalno i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje obavljaju svoju poslovnu djelatnost. 16 nedjelja je ocjenjeno optimalnim kako bi se omogućila ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim prijedlogom zakona želi postići. Napominjemo kako će trgovine moći raditi odabranih 16 nedjelja kroz godinu raspored kojeg ovisi o poslodavcu te da predložene iznimke obuhvaćaju hotelske prodavaonice odnosno trgovine unutar hotela pri čemu će se dodatno razmotriti mogućnost obuhvata kampova i turističkih naselja. Primjedbe vezane uz radno vrijeme ćemo uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona.
59 Petrol d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. U stavku 4. ovog članka predlaže se dodati da se i stavak 1. ovog članka ne primjenjuje na objekte navedene u stavku 4. Naime, u samom obrazloženju razloga zbog kojih se propisuje iznimke navedeno je da su iste propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga, te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. Zbog gore navedenih razloga (potrebe opskrbe stanovništva i dr.), te zbog činjenice da je prijevoz (promet) proces koji se obavlja kontinuirano, nužno je omogućiti rad prodajnih objekata (benzinskih postaja, objekata na zračnim lukama, kolodvorima i dr.) od 0 do 24 sata, odnosno nužno je predvidjeti iznimku od primjene stavka 1. na ove objekte kao što je to predviđeno i za rad nedjeljom. Prihvaćen Vaš komentar je primljen na znanje. Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu.
60 Boso d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Komentar, članak 57. stavak 1. Ne slažemo se s ograničenjem rada od 6 do 21 sati. U obrazloženju uz nacrt nije dano pojašnjenje zašto se isto uvodi i koji je cilj istog. Radno vrijeme u sve dane osim nedjelje i praznika bi trebalo ostati u domeni odlučivanja svakog pojedinog subjekta. Djelomično prihvaćen Vaš komentar je primljen na znanje. Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu.
61 Boso d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Podržavamo reguliranje rada nedjeljom i praznikom te smatramo da isto neće donijeti povećanje nezaposlenosti iz razloga što već sada u našoj branši je manjak djelatnika. Eventualni višak djelatnika zbog neradne nedjelje sigurno će se rasporediti na druge poslove i radna mjesta. Komentar: Članak 57. stavak 4. - Možemo vidjeti iz iskustava susjedne Mađarske da nije dobro ostavljati više iznimki nego li je apsolutno potrebno. Tamo su također ostavljene benzinske postaje kao iznimke što je dovelo do masovnog otvaranja maloprodajnih objekata prehranom u sklopu benzinskih postaja, te širenja asortimana prehrane na samim benzinskim postajama čime one izlaze iz okvira svoje djelatnosti i postaju nelojalna konkurencija ostalim sudionicima na tržištu. Predlažemo da se benzinske postaje potpuno brišu iz stavka 4., te da se doda stavak 5. koji će definirati same benzinske postaje kao izuzeće, uz uvjet ograničenja asortimana prehrane na asortiman prisutan u tim objektima 2019. godine (piće, slatkiši i grickalice) koji je potrebno okvirno definirati u samom stavku. Dodatno definirati da se benzinskim postajama ne brani proširenje asortimana izvan istog, ali time više ne pripadaju u kategoriju pretežno benzinskih postaja (prodaja naftnih derivata) nego trgovine prehranom i za njih onda vrijede ista ograničenja radnog vremena. Opasno je što se u ovom stavku navodi "Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se na prodajne objekte na ...", time se direktno odobrava otvorenje samostalnih prodajnih objekata u sklopu benzinskih postaja. Također, smatramo da iako je opseg utjecaja puno manji, nema potrebe ostavljati kolodvore (autobusne i željezničke) kao iznimke od radnog vremena. Ne vidimo prijeku potrebu kupovanja i opskrbe pučanstva na kolodvorima iako i sami imamo nekoliko prodajnih jedinica u sklopu kolodvora. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje. Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. U pripremi Nacrta prijedloga zakona ćemo razmotriti Vašu primjedbu vezano uz benzinske postaje kao mjesta potencijalne prodaje maloprodajnih artikala. Pritom skrećemo pozornost na čl. 12. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, kojim se propisuje da se na benzinskoj postaji može nuditi različiti asortiman proizvoda, ali oni moraju biti u originalnom pakiranju.
62 bbsantic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Zašto zabrane? Zašto u vrijeme krize onemogućavati poduzetnike da rade u vrijeme kad ih kupci trebaju? To se odnosi na cijelu godinu, ali posebno na turistička mjesta gdje gradovi i mjesta žive do kasno navečer. Ako zaposlenici nisu zaštićeni, riješite to na drugi način, a ne zabranama koje se odnose i na male obrte/tvrtke gdje zaposleni rade sami za sebe. Uostalom, ako vam je toliko do zabrana, stavite da sve smije raditi samo utorkom i četvrtkom od 10 do 12. Nije prihvaćen Ovim Zakonom ne propisuju se zabrane, već reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine. Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Stručni nositelj u analizi broja radnih nedjelja, uzeo je u obzir činjenicu orijentiranosti gospodarstva na turizam, potrebu trgovina u manjim sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom turističke sezone. Stoga se i predlaže da trgovac prema vlastitom izboru odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo biti horizontalno, erga omnes bez diskriminacije po osnovi vlasničke strukture, veličine, lokacije, geografskog položaja, prodajnog karaktera s osnove artikala i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje obavljaju svoju poslovnu djelatnost. Procjena je stručnog nositelja da će se time omogućiti ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim prijedlogom zakona želi postići.
63 Sergej Turcinov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Smatram da bi radno vrijeme trgovine trebao određivati vlasnik trgovine ovisno o potrebama, te kako pita posao, a ne biti reguliran od strane zakonodavca. Tijekom sezone turisti su na moru te tek predvečer idu u grad ili neki šoping što se često odvija nakon 21h, ovime bi mnoge trgovine bile zakinute. Dosta ljudi ide nedjeljom u šoping jer im radni tjedan traje od ponedjeljka do subote, te je nedjelja idelan za to. Nekim djelatnicima možda odgovara rad nedjeljom ili nakon 21h jer im je to mogućnost dodatne zarade. Mislim da bi se zakonodavac trebao više posvetiti reguliranju i praćenju isplate prekovremenih sati i samoj zaštiti radnika. Ukoliko trgovina radi nedjeljom ili praznikom to je njihov izbor, no važno je da su radnici plaćeni za taj rad prema zakonu što često nije slučaj. Djelomično prihvaćen Vaš komentar će se razmotriti u dijelu koji se odnosi na raspored fonda radnih sati, međutim glavnina Vašeg komentara odnosi se na primjenu Zakona o radu. Radno pravne elemente, naknade za prekovremene te plaće radnika u trgovini ovaj Nacrt prijedloga zakona ne uređuje.
64 Paron d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ograničenje radnog vremena prodajnih objekata do 21:00, u vrijeme turističke sezone nema opravdanog razloga. U mjestima u kojima je turizam glavna gospodarska grana, manjim prodavaonicama tijekom lipnja, srpnja i kolovoza treba omogućiti rad do 24:00. za manje prodajne objekte Prihvaćen Vaš komentar uzet će se u obzir u dijelu koji se odnosi na raspored fonda radnih sati.
65 Karol Jurišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ja član stranke Hrvatskih Suverenista dodajem novu izmjenu zakona članka 2, stavak 2 - Prodajni objekti trebaju biti zatvoreni sve nedjelje i sve blagdane u Republici Hrvatskoj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
66 Racica d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Kao poslodavac u trgovini pozdravljam odluku o zabrani rada nedjeljom s ukupno 16 radnih nedjelja u godini. No međutim smatram da je radno vrijeme u sezoni na našoj obali do 21 sat jednostavno neadekvatno. Jednostavno, u sezoni na obali zatvoriti trgovine u 21 sat, vrijeme kad ljudi tek izlaze nakon večere, nema smisla. Molim zakonodavca da svakako uzme u obzir tu činjenicu prilikom donošenja izmjena zakona. Prihvaćen Vaš komentar uzet će se u obzir u dijelu koji se odnosi na raspored fonda radnih sati.
67 MARIJA, obrt za trgovinu i usluge NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Obzirom na to da u te dane ja kao vlasnik obrta radim sam, mislim da nije pravedno da pekara pokraj moje trgovine smije raditi i prodaje mliječne proizvode, sokove i drugi artikle iz asortimana trgovine, a ja ne smijem., nadalje pozivate se na načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu . Na tom djelu ceste gdje se nalazi moja trgovina na udaljenosti od svega koji kilometar nalaze se dvije benzinske crpke koje prodaju sve. E to je diskriminacija. Ako se pozivamo da se takav Zakon donosi u duhu tradicije, zašto su onda djelatnici na benzinskim crpkama, pekarnicama, novinari , tv voditelji i da ne nabrajam dalje.....mogu raditi. Između ostalog krši mi se ustavno pravo (svatko ima pravo na rad i slobodu rada” (čl. 55 USTAVA RH) ), a to je pravo na rad u RH,( svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor (čl. 56 USTAVA RH), nigdje se ne spominje da to mora biti nedjelja, Stoga se pozivam na Ustav RH na kojem bi trebali biti temelji svih Zakona. Žalosno je to da ja moram moliti i prositi da bih radio, umjesto da radim u miru, to nije zdravo za društvo. Stoga apeliram da su u zakon stavi ako vlasnici rade sami da im se to omogući. Ujedno imam i pitanje. Zašto se uporno brani rad samo jednom sektoru? Kada znamo da drugi niz sektora može raditi ( ugostiteljstvo , prehrambena industrija.....).Kojem je još sektoru zabranjen rad nedjeljama i blagdanima ? Time se direktno krši ustavno pravo svakog građanina ove zemlje. Zar ne bi svi trebali biti jednaki? lp Alan Primljeno na znanje Vaš komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. Predmetne izmjene sukladno Nacrtu prijedloga zakona erga omnes su adresirale sve djelatnosti u trgovini te time, pekare neće raditi nedjeljom i blagdanom izvan predviđenih 16 nedjelja u godini po izboru trgovca.
68 Auto SL 91 d.o.o. Pula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 4. Upravo tako, vezano na prethodni komentar, ali nažalost jednim dijelom radi se i o prebacivanju aktivnosti na višu razinu odnosno "crveno - crnu zonu", pa tako je u sporednoj vezi, citiram naslov i dio objave iz 2011. godine, a slijedno Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a nadalje tu je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, te konano i Zakon o zaštiti potrošača. Nedostaje integralna povezanost i operativna provedba upravo zbog "šume" sličnih zapravo loše povezanih propisa i upitne nadležnosti. Kraj za neregistrirane djelatnosti? U gospodarstvu Republike Hrvatske izražen je problem sive ekonomije koja se u mnogim područjima pokušava sankcionirati djelovanjem tijela državne uprave ili sudova. No, u široko rasprostranjenim uslužnim djelatnostima do sada nije bilo odgovarajućeg propisa koji bi rješavao taj problem zbog čega je na 23. sjednici Hrvatskog sabora od 15. travnja 2011. prihvaćen Prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti." Slijedno, citiram i dio javno objavljenog stručnog osvrta: "Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona trebali bi obavljati nadležni inspektori središnjih tijela državne uprave i to na način da usmenim rješenjem u zapisniku zabrane obavljanje neregistrirane djelatnosti. Rješenje se izvršava bez odgode, po obavljenom inspekcijskom nadzoru pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način. Zabrana obavljanja neregistrirane djelatnosti trebala bi važiti do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja. Zakonom su propisane dvije vrste prekršajnopravnih sankcija: novčana kazna i zaštitna mjera obveznog oduzimanja predmeta koji je bio namijenjeni ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja. Osim zaštitne mjere oduzimanja predmeta, predloženo je i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem (članak 15.). Predviđena novčana kazna za pravnu osobu koja obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar, nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti ili obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti iznosi 20.000,00 do 50.000,00. kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi iznosi 5.000,00 do 20.000,00 kuna, dok je za pravnu osobu koja je omogućila kao sudionik obavljanje aktivnosti predložena kazna od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kuna predložena je za kažnjavanje fizičke osobe koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, za obavljanje djelatnosti koju nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti te od 3.000,00 do 10.000,00 kuna za kažnjavanje fizičke osobe koja je kao sudionik omogućila obavljanje aktivnosti." U slučaju da pravna osoba nudi, odnosno reklamira obavljanje djelatnosti, predložena novčana kazna za prekršaj iznosi 10.000,00 do 15.000,00 kuna, dok u istom slučaju za fizičku osobu iznosi od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. Tzv. „rad u fušu“ izravna je nelojalna konkurencija registriranim gospodarstvenicima koji imaju sve manje posla jer, zbog davanja koja isplaćuju državi kao osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u skladu s propisima, teško konkuriraju cijenama na tržištu. Svrha donošenja ovog Zakona je smanjenje obavljanja neregistriranih djelatnosti, učinkovitiji nadzor nad njima te sankcioniranje mogućih prekršitelja, a Vlada ga predlaže i kao jednu od mjera za oporavak gospodarstva." Izvor: Karla Štingl, dipl. iur." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju. Borba protiv utaje poreza i općenito sive ekonomije te rada na crno, prioritet je ove Vlade pri čemu su inspekcija, ali i fiskalizacija, među glavnim alatima sprječavanja predmetne pojave.
69 DINO ŠIPALO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 4. Postojećim a i novim prijedlogom čl. 75. Zakona o trgovini , predviđena je mjera oduzimanja predmeta i sredstava kojima je počinjen prekršaj , koja ne samo da je nerazmjerna biću same povrede propisa ( započinjanje rada bez MTU i nepoštivanje radnog vremena), već je ista svojom provedbom u posljednjih 10 godina proizvela niz povreda načela zabrane diskriminacije i konačno načela samog zdravog razuma. Načela razmjernosti valja se držati kod primjene zakona ali i kod donošenja zakona dakle u području pravne regulacije . Propisivanje obvezne mjere oduzimanja sredstava rada i predmeta kojima je počinjen prekršaj u slučajevima neposjedovanja MTU kod registriranih poduzetnika ili zbog nepoštivanja radnog vremena , prelazi granice onoga što je odgovarajuće i potrebno za ostvarivanje ciljeva koji se žele postići. Obzirom da se mjera oduzimanja sredstava i predmeta propisuje kao obveza , koja je u dosadašnjoj praksi u pravilu iako obvezna , bila isključivo primjenjena prema malim poduzetniciuma – obrtnicima i trgovačkim društvima), predstavljala je kao takva diskriminacijsko postupanje prema „malima“ , u odnosu na „ velike „ pa tako nema primjera u praksi da je ikada , iako je kao mjera obvezna , jednom većem trgovačkom centru koji je započeo obavljati djelatnost trgovine bez MTU oduzeta sva roba i sredstva kojima je počinjen prekršaj, dok je kod malih poduzetnika više takvih slučajeva . Ovo poglavito kada je nadležnost za postupanje i poduzimanje mjera iz Zakona o trgovini, bilo u nadležnosti Carinske uprave , kada je ta obvezna mjera bila, u pravilu izricana malim poduzetnicima, za formalan propust , kojima su se oduzimali legalno dobavljeni i knjigovodstveno evidentirani predmeti i sredstva, istovremeno kod velikih subjekata u istim pravnim situacijama bila bi izricana novčana kazna, bez oduzimanja predmeta kojima je počinjen prekršaj. Propisivanje obligatorne mjere oduzimanja predmeta i sredstava rada, zbog propusta koji su mogli biti ispravljeni poduzimanjem drugih mjera ( upravna mjera , novčana kazna) već tijekom samog nadzora i kojima se mogao postići cilj nije ni u javnom interesu, već upravo suprotno , ta mjera kada je primijenjena često je dovela do zatvaranja niza malih obrta , koji su svoje poslovanje prebacili u „sivu zonu“ Primljeno na znanje U pogledu prekršaja, kojim je ostvarena imovinska korist, prema pravilima prekršajnog prava, kao i ovim Zakonom propisano je da se predmeti i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem, oduzimaju. Imovinskom koristi ostvarenoj prekršajem smatra se svako uvećanje imovine do kojeg je došlo počinjenjem prekršaja, imovina u koju je pretvorena ili promijenjena neposredna imovinska korist ostvarena prekršajem, sva druga korist dobivena iz neposredne imovinske koristi ostvarene prekršajem. Imovinu može činiti stvari i prava stečena od strane počinitelja prekršaja ili povezane osobe (nekretnine, pokretnine, tražbine, poslovni udjeli, dionice, drago kamenje, plemeniti metali, novac, u vlasništvu počinitelja ili povezane osobe (pomagatelj, poticatelj, pravni sljednik počinitelja i sudionika u prekršaju, fizička ili pravna osoba na koju su prenesene stvari/prava, a koja u pogledu njihova stjecanja nije bila u dobroj vjeri. U konkretnom slučaju nepoštivanjem regulacije radnog vremena u djelatnosti trgovine na način propisan ovim Zakonom, 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca, kao i svakim drugim postupanjem trgovca suprotno navedenoj regulaciji radnog vremena u djelatnosti trgovine, odnosno radom više nedjelja kroz godinu od propisanih 16, bila bi ostvarena protupravna imovinska korist trgovca u stjecanju novca. Zbog navedenog mogućeg protupravnog postupanja trgovca, ovim Zakonom je u odredbi članka 4. propisana mjera oduzimanja predmeta i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja. Vezano uz poslovanje u „sivoj zoni“, potrebnim smatramo istaknuti činjenicu da, sukladno odredbama članka 66. stavak 2. Zakona o trgovini, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o trgovini i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obavljaju tržišni inspektori tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u skladu s ovlastima određenim posebnim propisom. Jednako tako, u slučaju inspekcijskog nadzora, utvrđivanje i procjenu opsega ukupno ostvarenog prometa i svih relevantnih činjenica, provodi ovlaštena službena osoba, a kako je naprijed navedeno i to neposrednim uvidom u podatke o ostvarenom prometu i stanju robe u prodajnom objektu na temelju pisanih isprava ili elektroničkih zapisa iz kojih se mogu spoznati poslovni događaji temeljem članka 16. Zakona o trgovini.
70 Sergej Turcinov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 5. Procjena učinka bi se trebala napraviti prije provedbe zakona te na taj način izbjeći eventualne negativne efekte. Istom tom procijenom bi se moglo zakljčiti koliko je pametno raditi izmjene ili ne. Nakon dvije godine se evenualno može napraviti evaluacija i pravo stanje te procjene. Primljeno na znanje Prethodna procjena za ovaj Nacrt prijedloga zakona provedena je u razdoblju od 10. do 25. lipnja 2021., u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).
71 MARIJA, obrt za trgovinu i usluge NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 5. Neće trebati čekati dvije godine da se vide efekti tog Zakona vidjet će se u roku od 6 mjeseci kada će masa malih obrta i kvartovskih trgovina nestati preko noći. Tko će za to snositi odgovornost kada dođe do pada prometa otpuštanja radnika i zatvaranja? Zašto se nikada ne sluša nas male da nam se u neku ruku pomogne. Nakon 28 godina rada morat ću zatvoriti ukoliko se izglasa takav Zakon. Pa zar mislite da bih radio da ne moram. Ovdje je naglasak na " Moram" da bih opstao .Male kvartovske trgovine i obiteljski obrti bit će kolateralne žrtve takvog Zakona, ono što nisu uništili veliki strani trgovački lanci sada će ovaj Zakon. Ujedno imam i pitanje. Zašto se uporno brani rad samo jednom sektoru? Kada znamo da drugi niz sektora može raditi ( ugostiteljstvo , prehrambena industrija.....).Kojem je još sektoru zabranjen rad nedjeljama i blagdanima ? Time se direktno krši ustavno pravo svakog građanina ove zemlje. Zar ne bi svi trebali biti jednaki? Alan Primljeno na znanje Vaš komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti i razmjernosti trgovaca koji djeluju na tržištu.
72 Udruga Glas poduzetnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU Članak 70. Važeći Zakon o trgovini ne predviđa mehanizam provjere punoljetnosti kupca bez posredstva prodavača za proizvode koji zahtijevaju da je kupac stariji od 18 godina (alkoholna pića, pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanski proizvodi te pornografski sadržaj). Zbog manjkavosti zakona otežana je prodaja takvih proizvoda putem samoposlužnih aparata ili putem internetske trgovine. Želimo skrenuti pozornost na to da trenutna praksa svih web trgovina (za prodaju piva, vina, žestokih pića...) jest da imaju samo potvrdu punoljetnosti pritiskom na gumb u obliku izjave o punoljetnosti kupca. Međutim, zakon ne predviđa mehanizam provjere punoljetnosti kupca, niti navedeni smatra adekvatnim, stoga su zapravo svi trgovci navedenim proizvodima potencijalno u prekršaju. Maloljetna osoba može putem web trgovine kupiti proizvode te isti mogu biti dostavljeni na adresu bez provjere punoljetnosti. Dostavljač ne provjerava godine prilikom dostave niti to može napraviti jer zakon nedvosmisleno definira da tu obavezu ima prodavač. U prijepisu s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja dobili smo jasan odgovor da navedena praksa nije u skladu sa zakonom te isti propisuje i upravne i prekršajne mjere u tom slučaju. Činjenica jest da se trenutno o tome javno ne progovara niti provodi inspekcijski nadzor nad istim. U drugim državama Europske unije zakon uređuje način(e) na koji je provjeru punoljetnosti moguće napraviti, a oni uključuju: Provjeru korištenjem osobne iskaznice Provjeru korištenjem bankovne kartice Provjeru korištenjem korisničkog računa Provjera korištenjem osobne iskaznice se vrši na način da kupac umetne osobnu iskaznicu u za to predviđen otvor. Mehanizam provjere je moguće napraviti na 2 načina: Skeniranjem osobne iskaznice te automatskom obradom podataka (image recognition) Koristeći nove e-osobne s čipom, uređaj za čitanje Provjera korištenjem bankovne kartice Provjera se vrši na način da kupac umetne bankovnu karticu u za to predviđen prostor ili je prisloni na čitač prilikom beskontaktnog plaćanja. MCC (Merchang Category Code) se može definirati takav da iziskuje da kupac takve vrste proizvoda ili usluge bude punoljetan. Shodno, plaćanje će biti odobreno isključivo punoljetnim vlasnicima bankovnih kartica. Provjera korištenjem korisničkog računa Provjera se vrši na način da je prethodno potrebno kreirati korisnički račun te dodatno priložiti potrebne isprave za verifikaciju. Korištenjem verificiranog korisničkog računa moguće je vršiti kupovinu. Za samoposlužne uređaje mogla bi se primjenjivati sva tri predložena rješenja i varijacije na ista, a za prodaju putem interneta rješenja 2. i 3. Definitivno bi trebalo detaljnije istražiti postojeće prakse u zemljama Europske unije te iste ugraditi u hrvatski zakon. S poštovanjem, Udruga Glas poduzetnika Primljeno na znanje Zahvaljujemo na očitovanju i konstruktivnom prijedlogu. Također napominjemo da nije praksa svih web trgovina istoznačna te sukladna vašem komentaru, posebice onih koji imaju vlastitu dostavu gdje je dostavljač – trgovac. Međutim, nove poslovne modele nužno je analizirati u odnosu na navode na koje upućujete. Navedena tematika obuhvaća paralelno uređenje nekoliko zakonskih akata u odnosu na maloljetnike do 16 godina i od 16 – 18 godina te svojim sadržajem, obzirom na roditeljsku skrb zahvaća i potencijalne promjene Obiteljskog zakona. Jednako tako potencijalne promjene obuhvaćaju Zakon o osobnoj iskaznici te Prekršajni zakon i Zakon o državnom inspektoratu. Zahvaljujemo na skretanju pažnje na ovu temu kojoj ćemo se posvetiti u nadolazećem razdoblju a kako bismo prilagodili zakonski okvir brzim prilagodbama trendova u životu mlade populacije.
73 Zoran Sambol NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU (4) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo dostavit će rješenje iz stavka 3. ovoga članka nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave, nadležnoj ispostavi inspekcije, nadležnoj sanitarnoj inspekciji, Državnom zavodu za statistiku te Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom ***strojno čitljvom*** obliku. Primljeno na znanje Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo dostavit će rješenje iz stavka 3. članka 13. važećeg Zakona sukladno postupovnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09), članci 85. do 94. te istu može izvršiti na četiri načina: kao osobnu dostavu, posrednu dostavu, dostavu elektroničkim putem i dostavu javnom objavom. Vezano uz Vaš komentar koji se odnosi na pojam „strojno čitljiv“ oblik, navodimo kako se takav termin ne nalazi niti u materijalnim odredbama Zakon o trgovini niti Zakona o općem upravnom postupku kao niti Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, br. 7/09). Nastavno navedenom, ukazujemo kako članak 50. Uredbe o uredskom poslovanju propisuje da tekst akta mora biti jasan, sažet i čitak.