Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Urban PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Očito nije vođeno dovoljno računa o slijedećem: U provedenim natječajima u godinama 2008.-2014. navedeno je da će prilikom budućih natječaja za prodaju, zakup i koncesiju, dosadašnji korisnik predmetnog zemljišta imati prednost, ako je podmirivao sve obaveze prema državnom proračunu po osnovi korištenja tog zemljišta, koristio je zemljište prema gospodarskom programu i nije davao u podzakup. Tada je bilo određeno, da određene čestice zemljišta ide u zakup i kad se steknu uvjeti za isto će biti raspisani natječaji za prodaju. Sve te natječaje i programe raspolaganja je blagoslovio DORH. A kako onda prema ovakvom bodovanju dosadašnji zakupac neće imati prednost, jer NEĆE. I gdje je prodaja istog tog zemljišta Hrvatskom poljoprivredniku/seljaku? NEMA JE! To je obmana! Kao '91. kad je taj seljak branio tu zemlju, krvario i ginuo, u nadi da će biti svoj na svom, ali 30 godina nije to dočekao, i sad će to zemljište otić u ruke vjerojatno stranaca. Sada se na razne načine pokušava oduzeti zemljište onima koji stvarno dobro i pošteno rade i nekako preživljavaju, većinom malom čovjeku, ali nitko ne dira one koje trebaju provjeravati i raskrinkati, jer ih ovi drže u džepu. Nitko nije riješio ni kaznio one koji su manipulirali sa tim zemljištem, npr. -neki su od države kupili lijepe table, a dosta njih nije više vlasnik tih čestica, što je protuzakonito, nije obznanjeno da li je DORH išta poduzeo u vezi s tim, ali te čestice obrađuju sasvim neki drugi...stranci. -isto je sa zakupom, kao i koncesijama. -Hrvatske tvrtke su dobile u zakup i povlaštenu koncesiju ogroman broj hektara državne zemlje, dobile su maksimalne poticaje, maksimalne iznose na natječajima Ruralnog Razvoja, neke sa mnoštvom tvrtki kćeri, a promijenivši imena, promijenivši načine poslovanja, broj zaposlenih, i između više tih stvari, koje imaju kao posljedicu povrata tih sredstava, oduzimanja zemljišta i raskid ugovora, promijenili su i vlasničku strukturu. To se većinom odnosi na bivše kombinate, pikove i slično, neke koncerne, ali ima i opgejaca, obrta itd. Nikome od njih nije izletjela lipa iz džepa, ali oni koji su uredno radili i sad rade na toj zemlji, podmirivali su svoje obaveze, njima idu inspekcije, traži se "dlaka u jajetu",oni se trebaju bojati,oni su budale.... Jer svi ovi koji su manipulirali sa zemljištem, ostali su dužni državi, JLS, bankama, prepisali su svoje opg-e, tvrtke, obrte na djecu (mladi), ili supružnike, ili nekog trećeg, kao npr. neke agencije, pa su ovi otkupili sve za 1/3 stvarne vrijednosti.... Neki imaju i po nekoliko opg-a i to poneki na istoj adresi (svoj, mamin, tatin, ženin, sinov....), dok se sad nemože više tako otvarati opg-e, što nisu isti uvjeti. Isti takvi imaju braniteljske mirovine koje nisu zaradili na bojištu, isti takvi sjede u općinskim, županijskim....vijećima te odlučuju kome će nešto bodovati, a kome ne, tj. kome će uzeti da bi sebi i svojima, i onima kojima su dužni omogućili koju tablu državne zemlje više!! Među gore spomenutim strancima ima državljana Rusije, Slovenije, Mađarske, Italije, BiH, pa čak i Srbije. Je li tko provjerio da nije koji od takvih bio '90-tih u četnicima (ili je dijete takvog), tko zna što je sve činio, a sad koristi Hrvatsku zemlju??!! Ako i nije, za takvo što postoji velika mogućnost i to će se dogoditi, ako već nije! Uzet ćete zemlju Hrvatskom branitelju, koji je radio na njoj, odškolovao djecu, koja bi ga trebala naslijediti, uredno podmirivao obaveze, nabavio mehanizaciju, digao kredite...i dat ćete to sve nekom četniku? Ovakvim bodovanjem će se to dogoditi!!!!! TO JE IZDAJA NACIONALNIH INTERESA!!!!! --Za zemljište koje je sad u zakupu omogućite prodaju i ograničite zakup i kupnju na maksimalno 100 ha po gospodarstvu na cijeloj teritoriji RH. --Zabranite sadašnje raspolaganje zemljišta u zakupu koncesijom. --Za sadašnje koncesije omogućite raspolaganje zakupom. --Za svaki oblik raspolaganja provjerite da li je ista osoba na natječaju osvojila posjed na zemljište, i da li je ista u sadašnjem posjedu. --Dosadašnji uredan posjednik, mora imati prednost u bodovima, nedostižnu za bilo kakve manipulacije. --Zatim, domicilno, tj iz iste JLS, svi ostali su drugi. --Onda mladi i stočari, ekološka, voćarstvo..... --Treba voditi i računa da velike tvrtke imaju i trgovinu kojom ostvaruju prihode veće i od 70% svojih ukupnih prihoda, pa lako prelaze da im poticaji ne prelaze 30% prihoda. --Treba voditi računa i o svima koji su pod kreditima, da se ne prave socijalni slučajevi. --Također i o svima koji su preko Ruralnog Razvoja uspjeli doći do potpora, da ne bi bilo bespodrebnog povrata. Zahvaljujem! Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
2 Agro Puškarić, poljoprivredni obrt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU I dalje se koplja lome samo oko prava prvenstva na zakup ( a da se zanemare tržišni principi). Cijena se ne smije ograničavati (ako zakonodavac želi poštivati ustav RH). U slučaju da nema ograničenja cijene, tada svaki ponuđač na natječaju mora prilikom prijave dati i garanciju plaćanja koja može biti od bankovne garancije do procijenjenih nekretnina ili pokretnina kojima se jamči plaćanje. To je nužno kako bi država sigurno naplatila svoja potraživanja te kako netko ne bi iz čiste zloće podizao cijenu zakupa a bez stvarne namjere i sposobnosti za obrađivanjem zemljišta. Ukoliko je cilj zakona promijeniti strukturu proizvodnje te povećati vrijednost proizvodnje po jedinici površine, tada se može poslužiti i bodovanjem. Da bi omogućili promjenu zakupca-posjednika a da pritom imamo pozitivnu promjenu (selekciju), potrebno je izbaciti bodove za dosadašnji posjed jer je on nebitan. Bitni su rezultati poslovanja, vrijednost proizvodnje i broj zaposlenih u odnosu na površinu koju obrađuje OPG, obrt ili pravna osoba. Također je iznimno važna i vrijednost dugotrajne imovine u odnosu na površinu poljoprivrednog zemljišta kojim pojedini gospodarski subjekt gospodari. Naime postoje proizvođači koji su se opredijelili za stvarnu proizvodnju na površinama koje imaju u zakupu i vlasništvu te oni koji žele što veću površinu zbog poticaja a prihode od poticaja troše za osobnu potrošnju umjesto za razvoj svog gospodarstva. Analiza ovih pokazatelja ukazuje na gospodarske subjekte ( OPG, obrte, pravne osobe) koji su se dokazali svojim poslovanjem i ukazuje na njihove kompetencije u poljoprivrednoj proizvodnji te spremnost na tržišnu utakmicu. Samo povećanje broja i stabilnosti tržišno održivih gospodarskih subjekata osigurati će rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje ali i nastavak gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru te ostanak stanovništva u istom. Oko 75 % poljoprivrednog zemljišta je privatno i teze da će " mali" propasti ako im se zakonom ne pogoduje su neutemeljene, ustvari se iza tih "malih" skrivaju veliki lovci na poticaje. Dakle mali imaju "velikih"75% poljoprivrednog zemljišta u startu. Preostalih 25 %, koje su državno vlasništvo je za razvoj naše poljoprivredne proizvodnje ključno i te površine MORAJU u posjed dobiti kompetentni, tržišno orijentirani i održivi proizvođači. U svemu tome treba definirati odnos broj zaposlenih/pravo na površinu za zakup. Također je iznimno bitno ugraditi u pravo prvenstva na zakup i odnos vrijednosti dugotrajne imovine u odnosu na površinu u posjedu te u odnosu na površinu koju će imati zakupnik ako dobije u zakup površine za koje se natječe. Naime nigdje se niti riječju ne spominju gospodarski subjekti koji su realizirali investicije u sklopu mjera ruralnog razvoja te neki od njih ako su navršili 40 g. života ili u nekim drugim slučajevima mogu izgubiti posjed državnog zemljišta te bi na taj način RH ugrozila investicije za koje je sama dala potpore. Primljeno na znanje Člankom 12. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže se mogućnost u javnom natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlansništvu određivanje jamčevine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona utječe se na promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje i stvaranje dodane vrijednosti vodeći računa o dosadašnjim posjednicima koji koriste poljoprivrednu zemljište u državnom vlansištvu na temelju valjanog pravnog temelja, koji na tom zemljištu proizvode i podmiruju sve obveze
3 Udruga poljoprivrednih proizvođača "ŽIVOT SELA"-Vera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Stavak 9., članka 31., treba izmjeniti u smislu obuhvatanja dosadašnjih zakupljenih količina, i treba da glasi: U maksimalnu količinu poljoprivrednog zemljišta iz stavaka 7. i 8. ovog članka, koju pojedina fizička ili pravna osoba može koristiti po svim oblicima raspolaganja na području pojedine JLS , uračunavaju se sve površine državnog poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup/dugogodišnji zakup i to po svim dosadašnjim natječajima koji su proizašli iz Programa raspolaganja JLS a provedeni su uz suglasnost ili provedbu Ministarstva poljoprivrede i na koje je pozitivno Mišljenje dalo Državno odvjetništvo RH! OBRAZLOŽENJE: Kod donošenja "Programa raspolaganja" 2006.g.,općinsko vijeće moje općine, na moj osobni zahtjev, kao tadašnjeg i sadašnjeg vijećnika, uvrstilo je 35% od ukupno raspoloživog državnog zemljišta u oblik koncesije(kasnije:dugogodišnji zakup). Provedbom "Programa...", i provedbom natječaja, Vupiku je VEĆ(!) dodjeljeno 35% od ukupno raspoloživog zemljišta! Ukoliko već dodjeljene površine ne budu obuhvaćene u predviđeni maksimum od 50%, - proizlazi da će postojati mogućnost da SE JEDNOM POLJOP. SUBJEKTU DODJELI 85% od ukupne količine zemljišta a ne 50%!!! Ako postoje slučajevi da su se natječaji provodili više puta prije natječaja navedenih u čl.9., tad postoji mogućnost da pojedini poljop. subjekt u tri navrata zakupljuje maksimalne količine. SVAKAKO TREBA ZAKONSKI OGRANIČITI MAKSIMUM TE OMOGUĆITI TRANSPARENTNU RASPODJELU ZEMLJIŠTA TE U MAKSIMALNE POVRŠINE OBUHVATITI POVRŠINE KOJE SU VEĆ U ZAKUPU ILI U NEKOM DRUGOM OBLIKU KORIŠTENJA DRŽ: POLJOP: ZEMLJIŠTA! Čak je nužna potreba da se proporcionalno po katastarskim općinama uskladi tih 50% iz jednostavnog razloga da se ne bih došlo u poziciju da na područjima pojedinih katastarskih općina pojedinac uzme cjelokupno zemljište na području jedne katastarske općine jer je površina u sklopu predviđenog maksimuma! Primljeno na znanje Stav predlagatelja je da jedinica lokalne samouprave može u natječaju odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama. Kod utvrđivanja maksimalne površine jedinica lokalne samouprave ne može smanjivati dosadašnje površine predviđene za stočarstvo i trajne nasade . Ako je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u natječaju odredila maksimalnu površinu u maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ 20/18, 115/18 i 98/19).
4 POLJOPRIVREDNI OBRT "BROJNE" VL VELIMIR MRATINIĆ VIS PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU članak 17. točka 13. izbrisati. obrazloženje: Usklađenje kultura u katastru će onemogućiti raspisivanje natječaja i prouzročiti će donošenje novih dopuna i izmjena Zakona jer JLS ne mogu vremenski, organizacijski ni financijski provesti usklađenje kultura u katastru, jer to bi značilo izradu geodetskog elaborata za svaku pojedinu čes zem, što košta cca 4-5000 kn/čestici. navodim primjer u Dalmaciji (kakvi su gotovo svi) da se PTC od 2 ha sastoji od 14 čestica, tj usklađenje samo takvih 2 ha bi koštalo cca 70.000 kn , pored skupoće, proces bi trajao do u nedogled Početnu cijenu (prema nekakvom bonitetu) određivati na drugi način koji ne košta i ne traje. Ranijim zakonima o katastru, kulture su se mijenjale samo izjavom (kada je postojao porez na katastar; čitaj: "porez na neobrađeno zemljište"), a od kada se uveo geodetski elaborat, stvar je dovedena do apsurda jer se s jedne strane svake godine kulture ažuriraju BESPLATRNO I TRENUTNO s izjavavom u ARKODU, i tko bi mogao plaćati i provoditi geodetske elaborate oaralelno s tim. Poanta je da se pokušava odrediti bonitet tla zbog početne cijene, a aktualni prijedlog je kriv i neprovediv. NAVODE PROVJERITI S KARASTARSKOM UPRAVOM! toč 14. omogućiti zakup/otkup suvlasničkog dijela drugom/drugim suvlasnicima obrazloženje: to bi spriječilo usitnjavanje tog zemljišta i/ili zapuštenog toč 15. dodati da ova odredba nije obvezujuća u slučaju ako se na predmetnom zemljištu već obavlja stočarska proizvodnja što se utvrđuje uvidom/potvrdom iz Arkoda Oberatzloženje: na ovaj način će se sprijećiti da se preko noći ugasi već postojeća stočarska proizvodnja, stoka ostane nezbrinuta, a stočari bez egzistencije OSTALO: 1) Omogućiti da PTC budu i čestice koje nisu u izravnoj međi jer u Dalmaciji, osobito na otocima, postoje brojni prinmjeri nedovršenih okrupnjavanja državnog poljoprivrednog zemljišta, tj unutar započetih okrupnjavanja još uvijek se nalaze pojedine privatne parcele koje položajem presjecaju stvarne PTC obrazloženje: treba zaštititi započete procese okrupnjavanja od usitnjava i omogućiti dovršetak tih procesa zamjenama u funkciji okrupnjavanja i sl 2. ) omogućiti zamljene zemljišta u funkciji okrupnjavanja uz ukidanje uvjeta da vrijednost zemljišta mora biti +- 10%, jer je u praksi teško naći zemljište za zamjenu i motovorati privatne vlasnike, a kamo li još pronaći gotovo identične čestice. Može se eventualno postaviti uvjet da privatna osoba koja sudjeluje u dobrovoljnoj zamjeni plaća eventulnu razliku u cijeni, a država ne. Svaka zamjena zemljišta u funkciji okrupnjavanja (i stavljanja zemljišta u rentabilniji funkciju) je isplativa i trebala bi biti od posebnog interesa za RH! 3) u drugom članku sadašnjeg Zakona iza toč 1, ubaciti; "(2) Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta proces je od interesa za Republiku Hrvatsku 4) neograničeno podizanje početne cijene je učinkovito i funkcionalno u državama ili regijama s razvijenim poljoprivrednim subjektima, u našim uvjetima to će biti pogubno za mnoge, a dobro samo za "velike ribe". Ovo se osobito odnosi na otoke i priobalje gdje su ionako previše prisutni špekulanti i zloupotrebitelji poljoprivrednog zemljišta svih vrsta. Djelomično prihvaćen U javnom natječaju za zakup određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje prema vrsti kulture koju zapisnikom utvrdi Povjerenstvo za uvođenje u posjed. Na zakup suvlasničkog dijela nekretnine primjenjuju se i drugi propisi, kao što je primjerice Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisuje se i mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom kako ne bi dolazilo do usitnjavanja površina. Točka 15. Navedena odredba nije obvezujuća nego daje mogućnost jedinicama lokalne samouprave da u natječajua odrede vrstu proizvodnje s obzirom na pogodnost zemljišta za određenu vrstu proizvodnje. Proizvodno-tehnološka cjelina označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje. Iznimno proizvodno-tehnološka cjelina može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ukoliko se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ukoliko je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove. U odnosu na zamjenu državnog poljoprivrednog zemljišta stav predlagatelja je da se može zamijeniti zemljiste samo približno iste vrijednosti.
5 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Predlažemo Vladi RH da razmisli o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta, kao trajnom rješenju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
6 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Predlažemo ovim Izmjenama i dopunama regulirati dio koji se odnosi na suvlasništvo sa RH. Naime, često se događa da se u vlasničkom listu navodi 1.1. vlasnik - fizička osoba, a 1.2. Republika Hrvatska, mada nije određeno koji dio pripada jednom, a koji drugom. Predlažemo da se propiše način otkupa za ovakve parcele od strane suvlasnika uz minimalnu naknadu i jednostavan proces. Zemljišta sa ovakvim vlasničkim listom nisu prihvatljiva ni za upis u ARKOD. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru Na razvrgnuće suvlasničke zajednice primjenjuju se, osim odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.”
7 GRAD LEPOGLAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Predmet: Javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu - očitovanje na prijedlog, dostavlja se Ovim putem ističu se primjedbe na objavljeni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (dalje u tekstu: Zakon) i to kako slijedi: - Kod dodanih članka 14. a i 15. prvotno se radi o ustavnoj kategoriji nepovredivosti vlasništva. Nadalje, ovako propisana odredba u većini slučajeva nije provediva obzirom na činjenicu da zemljišne knjige nisu sređene u skladu sa stvarnim stanjem te nema valjanog dokaza o vlasništvu poljoprivred-nog zemljišta. Nužno je definirati u kojem se slučaju radi o zaštiti tla, okoliša i zdravlja ljudi, obzirom da se radi o pojmovima koji se ovako definirani mogu različito tumačiti, a naknadno su teško dokazivi. Samo podmirivanje troška nije dovoljno definirano. Problem nastaje i u slučajevima kad vlasnici nisu u mogućnosti podmiriti trošak (korisnici prava soci-jalne skrbi, smještaja i sl.) te činjenica upisa tereta u zemljišne knjige nije od utjecaja na mogućnost naplate. Odredbu o određivanju cijene je moguće tumačiti na više načina, osnivač pravne osobe isporučitelja komunalnih usluga čiji je osnivač JLS, da li se radi o osnivaču konkretne JLS? - Prijelaznim i završnim odredbama je ostavljen rok od 3 mjeseca za donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države iako je propisan postupak tijekom donošenja (javni u-vid, mišljenje Županije, suglasnost Ministarstva) te postupak kod donošenja akata na Gradskom vi-jeću, nije opravdano očekivati da se Programi donesu u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu Za-kona. Grad Lepoglava Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na članak 14.a i 15. Ne prihvaća se komentar u odnosu na rok za donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države obzirom su jedinice lokalne samouprave već važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu imale obvezu izraditi Program.
8 GRAD SLUNJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Brisati iz prijedloga Zakona odredbu da JLS prije raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem mora provesti usklađivanje stanja u katastru sa stvarnim stanjem zemljišta, jer smatramo da to trebaju biti zasebni postupci, koje treba provoditi Državna geodetska uprava na državnom poljoprivrednom zemljištu. Ukoliko se ta obaveza prebaci zakonom na JLS, onda nismo ubrzali raspolaganje zemljištem, već upravo suprotno, usporili smo ga. Prihvaćen Prihvaća se
9 Kruno lović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Kruno L. Izjednačiti i zaštititi posjednike bodovno koji su izvršili svoje obaveze i stvorili novu vrijednost zbog općina u kojima nisu provođeni natječaji desetljećima. Preradbene kapacitete bodovati maksimalnim brojem bodova 30.Dodatno vrednovati sa bodovima skladišne kapacitete.Uvesti obaveznu jamčevinu zbog ozbiljnosti ponude. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na mogućnost određivanja jamčevine u javnom natječaju. Ne prihvaće se u dijelu koji se odnosi na bodovanje. Stav predlagatelja je da se veći broj bodova boduje posjed na stečen na temelju provedenog javnog natječaja te da se boduju one vrste poljoprivredne proizvodnje koje stvaraju dodanu vrijednost.
10 OPG TOMISLAV HRVOJEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Poštovanje. Opet vam se javljam u vezi nacina izračuna potrebne zemlje prema uvjetnim grlima. Nanovo ču vam opisati problem. Privatna zemlja koju plačamo od 2500-4000 kn ha,i koja je na ugovore od par godina,male parcele,gdje vlasnik samo kaže da od sljedece godine više nečemo raditi njegovu zemlju,nam se računa u posjed,te zbog nje gubimo državnu zemlju,gdje je zakup 1000 kn ha,i gdje su ugovori na 15,25,50 godina,jer kao zadovoljavamo odnos UG/HA. Drzavu i vlast ne zanima da če to več sutra biti promjenjeno jer če nas vlasnik zemlje istjerati iz posjeda. tolika priča o poticanju stočarstva,toliko zemlje u državnom vlasništvu,i svejedno,nije za stočarstvo,nije prioritet. Nakon što sam problem objasnio saborskom odboru za poljoprivredu,gospođa Marijana Petir je razumijela o čemu se radi. Gospođa i zastupnica Ružica Vukovac također nam je pružila punu podršku,udruga život,i razne druge udruge u stočarstvu,a posebno govedarstvu,svi oni govore da se ovaj prijedlog uvaži i nepravda napokon ispravi. Kolega Ivan Đurašević iz Nijemaca,VSŽ,i njegov otac,koji imaju oko 50 krava na muži, oko 100 grla stoke je na prošlom e-savjetovanju objasnio problem,na svom primjeru,gdje je ostao bez 42 jutra zemlje,veliki ratar iz trečeg sela je ponudio više vlasniku zemlje i dosadašnji posjednik Ivan je izbačen s krajem godine,broj godina na koji su potpisani ugovori vam naravno ne znače ništa,tako je u praksi. Poljoprivrednici koji imaju stoku vam govora šta bi bilo pravedno,i šta bi uistinu pomoglo,državi je kao prioritet stočarstvo,onda pomozite kako vas se moli da pomognete. jer uistinu je nevjerovatno da te izjednačili privatnu,i državnu zemlju,pomozite da se ne gase farme koje su još opstale,i ispravite napravdu. Prihvaćen Prihvaća se
11 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA I. Nadležnost Predlažemo da se u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu doda novi članak 12a koji glasi: Članak 12a Članak 20. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Stručne poslove u vezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanja mišljenja te suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavljaju nadležna upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje poslova prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo).“ Obrazloženje Odredbom čl. 25. st. 1. u svezi s čl. 20. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 98/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine propisano je da rješenje o naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na poljoprivredu. Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije nikad se u svojoj povijesti nije bavio predmetnim upravnim postupcima, već su isti bili u nadležnosti Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Istarskoj županiji. Po navedenoj izmjeni ZPZ-a, „naslijedili“ smo iznimno visok broj neriješenih predmeta iz proteklih godina koji usporava i otežava rad našeg upravnog odjela. Ističemo pritom da priroda tih upravnih predmeta predstavlja ozbiljne izazove za županijska upravna tijela koja se bave djelatnostima vezanim uz poljoprivredu, i to osobito u kadrovskom i logističkom smislu, kako ćemo prikazati u nastavku ovog mišljenja. Smatramo da pravni i činjenični rezultati vođenja predmetnih upravnih postupaka nisu usko vezani uz poljoprivredu, već daleko više uz prostorno-planske djelatnosti, kao što je vidljivo i iz teksta aktualno važećeg zakona, a osobito u odredbama od čl. 23. do čl. 26. zakona. U uskoj vezi s pitanjem nadležnosti problematično je i pitanje tumačenja odnosno praktičnosti i svrhovitosti odredbe 25. st. 2. u svezi s čl. 23. st. 1. ZPZ-a koja, u bitnome, propisuje da je nadležno tijelo koje je donijelo izvršni akt kojim se odobrava građenje odnosno rješenje o izvedenom stanju dužno taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja. Citiranu odredbu nadležna tijela prostornog uređenja i gradnje tumače na način da nam dostavljaju sve izvršne akte kojima se odobrava građenje i rješenja o izvedenom stanju, uključujući njihove ispravke, izmjene i dopune, a ne samo one akte koji dovode do promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, što generira velik broj nepotrebnih postupaka koji se okončavaju rješenjima o obustavi. Kraj navedenog, predmetni akti koji nam se dostavljaju na postupanje u pravilu ne sadrže barem neke od podataka neophodnih za odlučivanje, kao što su, primjerice, podaci: - o aktu za gradnju kojim se dokazuje već postojeća građevina na predmetnom zemljištu (čijom je pravomoćnošću već izvršena promjena namjene, pa se ne radi o poljoprivrednom zemljištu), - o građevinskoj bruto površini građevine stambene namjene, - o točnoj tlocrtnoj površini ozakonjene građevine (osobito za građevine manje od 50 m2), - o točnoj tlocrtnoj površini ozakonjene dogradnje građevine, - o statusu nekretnine (unutar/izvan granica građevinskog područja), - o bonitetnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (P1, P2, P3, PŠ). Iz navedenih razloga, velik broj predmeta zahtijeva (nepotrebno) dopisivanje s nadležnim tijelima za prostorno planiranje u vidu zahtjeva za pravnom pomoći / dostavom dodatnih podataka. Imajući u vidu naprijed navedene razloge, predlažemo da se izmjenom ZPZ-a racionalizira rješavanje o predmetnim upravnim postupcima prenošenjem istih u nadležnost upravnih tijela koja su po informacijama kojima raspolažu u svojim službeno vođenim podacima, odnosno po znanju kojima raspolažu njihovi kadrovi, daleko prikladnije instance da te predmete rješavaju brže i učinkovitije. II. Prihodi Predlažemo da se u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu doda novi članak 13a koji glasi: Članak 13a Članak 25. stavak 6. mijenja se i glasi: „(6) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 70% i 30% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području mjesne nadležnosti poljoprivredno zemljište nalazi.“ Obrazloženje Odredba čl. 25. st. 6. ZPZ-a propisuje da su sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod državnog proračuna 70% i 30% jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi. Recentni prijenos nadležnosti za odlučivanje u povjerenim poslovima državne uprave za županije predstavlja kadrovsko i financijsko opterećenje, a ono je osobito izraženo upravo u upravnim postupcima radi određivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. Iz navedenog razloga ukazuje nam se jedino logičnim i razboritim propisati da su sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta prihod proračuna u visini od 30% onih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje odlučuju o toj naknadi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
12 Hrvatska zajednica općina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Ova izmjena Zakona predstavlja glavnu prepreku razvoju hrvatske poljoprivrede i doprinosi kontinuiranoj i trajnoj devastaciji i depopulaciji hrvatskog ruralnog prostora. Poljoprivredno zemljište je temeljni i najvažniji resurs u proizvodnji hrane (a ne proizvodnje električne energije …) Loše upravljanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem jedan je od glavnih uzorka pada poljoprivredne proizvodnje tj. hrane. Činjenica je da danas nemamo strategiju-politiku poljoprivrednog zemljišta koja bi imala razvojnu komponentu, osiguravala konkurentnost poljoprivrednih proizvođača i bila u funkciji održivog očuvanja ruralnog prostora kao u proizvodnom tako i u demografskom smislu. Svjedocima smo da danas na razini naše domovine nije sprovedena niti pokrenuta niti jedna mjera aktivne i razvojne politike poljoprivrednog zemljišta npr: politika napuštenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, politika oporezivanja pa čak i politika komasacije te gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem. Dosadašnja politika prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta (u glavnom bez politike gospodarskog programa kao i bez kvalitetnog nadzora) ima pogubne posljedice na devastaciju i depopulaciju ruralnog prostora s najnižom dodanom vrijednošću. U dosadašnjem Zakonu pa i u najavljenim izmjenama nije zamijećena transparentnost i zakonitost gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem, nadzorima, učincima proizvodnje u cilju dostupnosti javnosti o načinu korištenja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Postavlja se pitanje bi li JLS trebale biti nositelj izrade i donositelj Programa razvoja i ulaganja u poljoprivredi na području svoje JLS. Navedeni Program bi bio temelj daljnjeg upravljanja i korištenja poljoprivrednog zemljišta i same proizvodnje hrane. Poljoprivredna naobrazba izuzetno je nisko rangirana što bi trebao biti jedan od kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta. Postavlja se pitanje koja je uloga školovanja tolikog broja agronoma ukoliko isti nisu uključeni u poljoprivrednu proizvodnju. Pitanje okrupnjivanja- pored državnog poljoprivrednog zemljišta se većinom nalaze privatne parcele koje se obrađuju ili ne obrađuju, čiji vlasnici i ne žive na području JLS; treba zakonski omogućiti kupnju navedenog zemljišta ili dati na raspolaganje isključivo osobama kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, za efikasno rješavanje je rješenje uvođenje naknade za neiskorišteno poljoprivredno zemljište. Potrebito je Zakonom urediti i zaštititi područja pašnjaka uz područja rijeka napose za zajedničke pašnjake koji su odražavali seoski način života, a koja su danas uglavnom napuštena i zarasla. Pašnjaci moraju ostati na korištenju lokalnom stanovništvu za razvoj i ispašu stoke koja je prilagođena takvom životu uzgoja. Zakonom nije predviđena mogućnost stvaranja poljoprivredno gospodarskih područja na pašnjacima ili poljoprivrednom zemljištu u cilju razvoja ruralnog područja i same poljoprivredne proizvodnje. Naime planiranjem u Prostornim planovima navedenih dijelova državnog zemljišta veći dio farmi i gospodarskih pogona bi se mogao graditi izvan građevinskog područaja i naselja čime bi se stvarale odlične pretpostavke razvoja. Što se tiče zapošljavanja poljoprivrednog redara, je li to potreba u formi zapošljavanja jedne osobe u JLS koje su već i ovako dodatno opterećene nedostatkom službenika, a koje su usko povezane sa proračunskim sredstvima? Zar dio navedenih poslova ne može obavljati komunalni redar uz doškolovanje- tečaj? Prijedlog da se na Agronomskom fakultetu osmisli program za poljoprivrednog redara i da ga mogu završiti imenovani komunalni redari, a sam trošak bi išao na JLS. Nadalje Zakonom je potrebito propisati da plaća (u ovom slučaju prijedloga 50%) se financira iz sredstava prodaje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta. Potrebito je zakonski donijeti odredbe o reviziji šumsko-gospodarskih osnova s ciljem izuzimanja zemljišta koja u naravi nisu šume kao i utvrđivanje k.č. na kojima u naravi nije šuma već „ šikara“ do koje je očito došlo poradi nepravilnog korištenja poljoprivrednog zemljišta. Svi troškovi trebaju biti iz proračuna Hrvatskih šuma RH. JLS zasigurno predlažu i podržavaju da prihod iz poljoprivredne proizvodnje mora ostvariti i drugi prihod, a ne samo prihod poticaja. Što se tiče predloženog omjera da udio u poticaju za izravna plaćanja ne može biti viši od 30% u odnosu na ukupni prihod smatramo da nije realan i nije prihvatljiv u svim dijelovima RH niti korisnicima te isti treba uvjetovati da kod OPG može biti 60% dok kod ostalih proizvođača treba biti do 30%. Pored navedene obveze porezne evidencije na natječaj za državno poljoprivredno zemljište, potrebito je zakonski propisati da su prijavitelji dužni i priložiti potvrdu od strane JLS da nemaju nikakva dugovanja (komunalna naknada, komunalni doprinos i sl.). U Zakonu je potrebno regulirati uvjete natječaja o broju uposlenih u odnosu na zakup poljoprivrednog zemljišta s obvezom broja („stalno“) uposlenih do kraja zakupa i provedbe gospodarskog programa. Zakonom je potrebno kvalitetnije urediti ekološku proizvodnju jer proizvodnja zdrave hrane ide u suprotnom smjeru od smjernica EU. Udio poticaja u navedenu proizvodnju bi trebao biti 60% od izravnih plaćanja. Zakonom nisu predviđeni kriteriji ekološke poljoprivrede za dodjelu zemljišta, a također i za postojeće proizvođače u ekološkoj proizvodnji kao i to da dosadašnji mirni posjednici neće moći zadržati poljoprivredno zemljište. U Zakonu nisu prepoznati korisnici investicijske potpore mjera ruralnog razvoja (4,5,6,10,11 i 13) koji imaju petogodišnju obvezu provedbe mjere poljoprivredne proizvodnje na površinama na kojima ih trebaju provoditi. Zasigurno je potrebito unijeti zakonsku osnovu za izradu Gospodarskih programa sukladno potpisanim ugovorima iako će isti služiti za pokriće „proizvodnje“ koja se od vremena natječaja i potpisa ugovora drastično razlikuju i pitanje je što i je li zakupci iz navedenog vremena raspolažu s uvjetima provedbe i proizvodnje. Zakon treba pobliže opisati što sadržava gospodarski program npr. gospodarski program iskazan uz dva reda teksta pokriva poljoprivrednu proizvodnju na 25ha ili broj ha tj. ovisi o veličini poljoprivrednog zemljišta koji ide u zakup. Zakupnina se Zakonom uplaćuje jednom godišnje što smatramo neprihvatljivim. Zakonom je potrebno propisati da se zakupnina plaća u dvije rate godišnje (travanj i listopad) i ako zakupac ne uplati tri rate zaredom da se odmah provodi postupak raskida Ugovora. JLS su svjesne činjenice da nemaju zakonsku osnovu za pokretanje naplate osim da mogu i moraju izvijestiti Državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo svojim zakonskim ovlastima provodi naplatu na niz načina od nagodbe, odgode na dodatne rate, što komplicira i provedbu Programa i realizaciju proračuna s jedne strane, a s druge strane dugovi se gomilaju od tri do pet godina te s treće strane zakupci uredno povlače poticajna sredstva. Zakonom bi bilo potrebno urediti područje podzemne odvodnje-hidromelioracijski sustav- je li potrebno naznačiti koje su to površine u programima raspolaganja pa time i uvjetovati zakupca o samom održavanju. Zakon treba preciznije propisati kada se i za koji zahvat na poljoprivrednom zemljištu treba provesti Provedba procjene utjecaja na okoliš. Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati ili ako je Rješenjem državne inspekcije utvrđeno da se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Održavanje se provodi na trošak vlasnika. Postavlja se pitanje na koji način će JLS naplatiti navedenu uslugu. Nema zakonskog uporišta. Iz kojih financijskih sredstava proračuna se izdvajaju navedena financijska sredstva te kako opravdati ista? Vrijeme zakupa trebalo bi svesti na 15+15 godina uz uvjet produljenja zakupa koji može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora (Gospodarskog programa), na zemljištu provodio poljoprivrednu proizvodnju-kulture i podmirio sve svoje obveze s osnove javnih davanja i davanja prema JLS. Dosadašnji rokovi zakupa na 35 i 50 godina uz gospodarski program koji su očito služili samo za bodove su danas slovo na papiru, a napose za ugovore koji nemaju Gospodarski program Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, prvo se dostavlja Prijedlog Programa ministarstvu na suglasnost pa nakon njihove suglasnosti Program donosi općinsko vijeće /PRIHVATLJIVO Na prijedlog Programa suglasnost ne daje više Županija./PRIHVATLJIVO Da se u Programu ne ograničava najviša maksimalna površina koju JLS mogu dati u zakup /PRIHVATLJIVO Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo JLS, čine ga 5 članova od kojih je jedan od članova predstavnik jedinice regionalne (područne) samouprave je NEPRIHVATLJIVO. Peti član Povjerenstva treba biti osoba ekonomske struke. Ne vidimo ulogu navedenog predstavnika koji ne sudjeluje u niti jednom procesu od donošenja Programa i postupka provedbe natječaja. Visina Zakupa nije definirana navedenim zakonom. Otvara se pitanje cijene prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta što je realno i prihvatljivo!!! NEPRIHVATLJIVO U prijedlogu zakona predlaže se da poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi te da Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na treću osobu uz suglasnost Ministarstva . SMATRAMO DA JE NAVEDENO NEPRIHVATLJIVO da anekse treba sklapati Ministarstvo. Ugovor se raskida ako Zakupnik ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile smatramo NEPRIHVATLJIVIM predlažemo da ostane ako ne ostvari dvije godine zaredom (dosadašnje odredbe Zakona). Zakonom je propisano da su JLS dužne donijeti Program korištenja sredstava te su dužne Ministarstvu podnijeti godišnje izviješće. Predlažemo da na temelju dostavljenog Izvješća Ministarstvo izda Rješenje-Potvrdu da je JLS planski i zakonski utrošila i uprihodovala sredstva temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Odluka o cestama na razini JLS, Zakonom nije propisano na koji način i kojim financijskim sredstvima će JLS održavati poljske puteve na svom području kojima je prometovanje dozvoljeno do 7,5 t, a svjesni smo da su poljoprivredni strojevi daleko teži. Iako su JLS donijele Odluku o naknadi za prekomjernu uporabu i opterećenje nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina očito se zakupci navedenog ne pridržavaju. Postavlja se pitanje koje prihode JLS ostvaruje osim djela zakupa ili prodaje poljoprivrednog zemljišta koji se zakonski namjenski troši za održavanje komunalne infrastrukture napose kad je riječ o Zakupcima koji nemaju sjedište na području JLS. Prijedlog da se poveća postotak za JLS sa 65% na 75% te omogući trošenje sredstava za komunalnu infrastrukturu na području JLS. Zakonom propisati mjere raskida ugovora o prodaji i zakupu ukoliko Zakupac ne provodi odredbe Zakona i podzakonskih akata, odluka na razni JLS na kojoj su poljoprivredno zemljišta napose u djelu narušavanja, uništavanja javnog dobra, komunalne infrastrukture. U ovim slučajevima dosadašnja praksa je pokazala da nadležne inspekcije ili su nemoćne ili prebacuju problematiku na komunalnog redara iza kojeg ostaje samo konačne presuda Upravnog suda i tužba od strane JLS prema Zakupniku. A posljedica je da takvi Zakupci uz niz svojih predstavki vrše pritisak na inspekcije koje tad provode postupak prema JLS i pokaže se neutemeljenost predstavki. Iz Zakona nije vidljivo tko uvodi u posjed kupca poljoprivrednog zemljišta nakon potpisivanja Ugovora o kupnji-prodaji.( dosadašnja odredba je brisana ovim prijedlogom). Postavlja se pitanje štiti li RH nacionalne resurse budući da poljoprivrednu zemlju kupuju treće osobe. Potrebito je zakonom propisati da dosadašnji kupci poljoprivrednog zemljišta (kupljeno po povlaštenim i netržišnim cijenama), kupljenog od strane RH, u slučaju prodaje su obvezatni pravo prvokupa ponuditi RH po cijeni po kojoj je kupljeno od RH. Smatramo da se u Zakon vrate odredbe iz članka 71. Zakona jer se brisanjem navedenog članka otvara sumnja u način daljnjeg raspolaganja poljoprivrednim zemljištima- daljnjom preprodajom i ne otvara se mogućnost prvokupa RH. Brisanjem ove odredbe uništava se poljoprivredna proizvodnja. Zakonom omogućiti prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta do površine 3 ha, ako su izdvojene i ne čine PTC-u. JLS dati zakonsku mogućnost da suvlasnicima državnog poljoprivrednog zemljišta omogući neposredno prodaju s mogućnošću obročne otplate. Za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice je veća od jednog hektra pri čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva. Također, 1. U Zakon svakako treba ponovno staviti JAMČEVINU u iznosu od 10% početne cijene zato jer je to jedan od elemenata ozbiljnosti ponuditelja, a obrazloženje da se to odbacuje zbog toga da seljak ne mora angažirati sredstva u tu svrhu nisu točna, jer seljak se takmiči za onoliko zemlje koliko mu je potrebno i ta jamčevina za 100 ha kod nas iznosi 3.870,00 kn. Tu su zaštićeni veliki koji se takmiče na sve raspoložive površine i njihova jamčevina bi u našem slučaju iznosila gotovo milijun kuna. 2. U članku 31. stavak 9. stoji da u slučajevima gdje JLS određuje maksimalnu površinu, da se u maksimalne površine uračunavaju sve površine koje su dobivene u javnim natječajima OD stupanja na snagu Zakona 2018. godine, što nema nitko jer od tada do danas nije gotovo niti bilo raspisanih javnih natječaja. Predlažem da to bude, a to je jedino logično, DO raspisivanja javnog natječaja ili do stupanja na snagu novoga Zakona. U sada važećem zakonu to OD su tumačili kao grešku, jer takva formulacija u Zakonu 2018. godine kada je stupio na snagu nije imala razuma, jer nitko niti nije mogao raspisati natječaj kada je Zakon tek donesen. 3. Ponuđena cijena zakupa u natječaju može biti najviše do duplo od početne. U članku 36. stavak 8. stoji da u slučaju kada dva ponuditelja imaju sve isto i obadva su ponudili najvišu cijenu, tada se pristupa javnom nadmetanju i najbolji ponuditelj će biti onaj koji izlicitira najveću cijenu. Do kojega iznosa to može ići, dali je moguće da će to ići do u nedogled ili će to i dalje biti jedna od nedorečenosti Zakona na kojoj će se lomiti i padati natječaji. 4. U Zakonu svuda treba precizirati pojedine odredbe kako bi njegova provedba, odnosno provedba javnih natječaja bila provediva, a ne da iza svakog članka Zakona postoje mogućnosti različitog tumačenja. U sada važećem Zakonu u članku 38. stavak 8. stoji da zakupac mora svake godine do konca ožujka JLS dostaviti Izviješće o ostvarivanju ciljeva Gospodarskog programa u prethodnoj godini, ali nigdje ne piše kako to Izviješće treba izgledati, njegov sadržaj i oblik. I onda dobijete da vam zakupac dostavi Izviješće u kojemu su preslike Prometnih dozvola traktora jer on misli da je baš to potrebno dostaviti u Izviješću, a ne koje kulture sije, dali ima stoku, dali su mu zaposlenici još kod njega i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
13 Damir M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Protivim se uvođenju - najviše ponuđene zakupnine. Znate li da mi koji proizvodimo mlijeko za litru dobijemo manje od dvije kn? Kako da se moja proizvodnja isplati? Treba li Hrvatska mlijeka i mesa? Prema ovom prijedlogu zasigurno ne. Ide se na naše potpuno istrebljenje. Za sada vam dobro ide. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
14 Mato M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Poštovani, jedan od najvećih problema kod propasti proizvodnje je dodjeljivanje zemljišta onima koji proizvodnju nisu imali ili su je imali pa su od nje odustali nakon što su dobili zemljište u vlasništvu RH. Nitko nikada nije provjeravao njihove Gospodarske programe temeljem kojih su ostvarivali prednost na natječajima i sklapali ugovore. Zadnjih nekoliko ministara najavljivali su reviziju svih Gospodarskih programa temeljem kojih je ostvaren zakup. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zemljištu ta revizija se nigdje ne spominje. Drugim riječima, ovaj prijedlog Zakona legalizirat će ono što neki rade ilegalno. Molim vas, provjerite što su pojedinci obećavali a što danas rade. Najveći dio njih se bavi čistim ratarstvom. Mnogima od njih je ambrozija na njivama. Čak ni inspekcija ne želim adekvatno reagirati. Jedino tko može i tko treba tu uvesti reda je Ministarstvo poljoprivrede. Provjerite Gospodarske programe i bit će zemljišta za sve oni koji žele doista raditi i proizvoditi. Hvala! Prihvaćen Prihvaća se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđa se bolja predviđa se dodatna provjera Ggospodarskih programa kao i obveza izrade Ggospodarskog programa za one korisnike koji do sada uz ugovor nisu imali Ggospodarske programe.
15 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU S obzirom da je predloženo dosta izmjena i brisana dijelova članaka, predlažemo da se napravi pročišćeni tekst Zakona kako bi se omogućilo jednostavnije praćenje odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
16 slobodan rajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Jedina dobra stvar kod ovog prijedloga je što i seljak koji najmanje zna matematiku vrlo brzo shvati da posle malo zbrajanja za njega ovdje nema bodova, i da su iz bilo kakve utrke izbrisani mali, mladi i lokalni. Kompletna kombinacija kriterija i bodova je ciljano prilagođena za naše najveće tri poljoprivredne kompanije , tzv, Grupe koje vladaju poljoprivredom u Hrvatskoj, prije svega u Slavoniji. Oni su najveći proizvođači žitarica, uljarica, mesa, mlijeka, i to prije svege zahvaljujući ogromnim količina državnog poljoprivrednog zemljišta koje su dobili u koncesije , kao i velikim površinama koje rade na famozne Ugovore o privremenom korištenju. Na brojnim JLS zbog uticaja lokalnih političara i lokalnih moćnika nikada nije proveden natječaj, zemlja se tko zna kako i kome dodjeljivala, zbog toga se ovim prijedlogom Ugovorima o privremenom korištenju nastoji kroz bodovanje dati veći značaj i pravna snaga (10 bodova) da bi se stanje zacementiralo i ostane Status Quo. A Ugovor samim imenom kaže PRIVREMENO korištenje , bilo to 15 dana, ili 15 godina ,nema dodatne prednosti i bodova, dovoljna prednost je što su koristili zemljište tolike godine uz malu cijenu zakupa. Mnogi kriteriji su ciljani za navedenu skupinu (36.1- c,f,k.) i bodovanje je pristrasno.Ako ostanu ovakvi bodovi jedini način za JLS koji žele da zaštite svoje seljake je da odreda male maksimume, a to je druga krajnost. U Americi se takvo pogodanje zove lobiranje , kod nas DORH za to ima drugi naziv. S poštovanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
17 Jelena Bočkinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Pozdrav smatram da bilo koji OPG ili poslovni subjekt kojemu udio izravnih plaćanja prelazi 30 % ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja nije konkurentan i ne gospodari dobro poljoprivrednim zemljištem u zakupu . Stoga predlažem da s obzirom da u većini općina ne postoji zemlja za zakup koja nema dosadašnjeg posjednika da se treba dati prednost samo onim dosadašnjim posjednicima koji su konkurentni u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji odnosno kojima udio izravnih plaćanja ne prelazi 30 % ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede jer 3 boda koja će OPG dobiti na osnovu toga da im udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja nemaju smisla u odnosu na 20 bodova koje će dobiti dosadašnji posjednik. Također dodijeliti bodove dosadašnjem posjedniku na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora kojima udio izravnih plaćanja ne prelazi 30 % ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede. Članak 36. se treba mijenjati i glasiti: a) dosadašnji je posjednik koji je: - u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 20 bodova - u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 10 bodova Ili je potrebno povećati broj bodova koji se mogu dobiti na osnovu udjela izravnih plaćanja u ukupnim primicima na uštrb bodova dosadašnjeg posjednika , dakle promijeniti članak 36 stavak 1 pod a) i pod k) a) dosadašnji je posjednik koji je: - u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 15 bodova - u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 5 bodova k) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 8 bodova l) bavi se ekološkom proizvodnjom i/ili proizvođač čiji proizvodi nose oznaku porijekla-zaštićena oznaka izvornosti i/ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijedla na najmanje 50% površina upisanih u ARKOD - 3 bodova Djelomično prihvaćen Prednost se daje dosadašnjim posjednicima kod kojih udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz Poljoprivrede za tri godine koje prethode godini u kojoj se objavljuje natječaj.
18 Dominik Tomislav Vladić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Zabranite prodaju zemljišta onima koji nemaju prebivalište u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
19 OPG Peter Josip PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Poštovani, osobno ih uveo da se tokom objavljivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta obrati pozornost na neke od sljedećih stavki: -da se pregleda da li je dosadašnji posjednik redovito plaćao zakup, te da li ima važeći ugovor koji je nastao putem natječaja -da li je posjednik davao u podzakup državno zemljište sa 2 svjedoka -da se posjednika isključi u javnom natječaju ukoliko je lažirao podatke vezane za ekološku proizvodnju -da priortiteti tokom natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta budu školovani mladi poljoprivrednici te stočari -ostavio bih limit do 100 ha po jedinici JLS. -što se tiče slanja ponude na javni natječaj da bude jedan gospodarski program za sve čestice,a ne svaka čestica program S poštovanjem, srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
20 zoran zoran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Postovani,,dosadasnji posjednik bi trebao dobiti najmanje 30 bodova da bi se makar izjednacio sa onim koji se bavi mlijecnim govedarstvom,A bolje 40 da bi ostvario prednost. Svi su stoku stavili na sinove i kceri koji nemaju zemlje,tako da tu pravde nema. I sada cete uzeti braniteljima ,napraviti socijalne slucajeve,i dati mladima koji na papiru nemeju zemlju a imaju stoku,u praksi cete uzeti onima koji imaju malo i dati onima koji imaju puno.Nitko nema stoku koju ne moze hraniti,morate jednom uzeti da bi drugom dali.Mislim da je bolje da mladi preuzimaju gospodarsrva od roditelja i to treba poticati a ne poticati otvaranje novih opg a.radi manipulacija.A sa ovakvim zakonom poticete manipulacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
21 Željko Mihelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Mislim da jedini kriterij kod zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta treba biti najviša ponuđena cijena Mladi poljoprivrednednik koji je iz općine u kojoj se nalazi poljoprivredno zemljište koji je završio studij veterine ili agrinomije ima prednost zakupa ako prihvati najvišu ponuđenu cijenu zakupa. Kod prijave na natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta svaki zaintresirani poljoprivrednik,opg,obrt ili tvrtka treba uplatiti dupli iznos početne cijene zakupa. A ptije sklapanja ugovora o zakupu izabrani zakupnik mora dostaviti bankovnu garanciju u visini trogodisnjeg iznosa zakupa. Samo na ovaj način moguće je razvijato konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju . Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
22 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 1. St. 3 – predlažemo brisati. Hrvatske šume po ovom stavku i po trenutnom Zakonu nisu u mogućnosti napraviti procjenu u kratkom roku st.4. – dodati da se šalje obavijest prema JLS kada Zahtjev za izdvajanje podnosi zainteresirana fizička ili pravna osoba Prihvaćen Prihvaća se
23 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 1. Članak 3. stavak 6) trenutno važećeg Zakona - Potrebno je i uvrstiti zbog dugogo vremenskog perioda od započinjanja procesa davanja poljoprivrednih čestica u vlasništvu RH u zakup da svaka poljoprivredna čestica koja trenutno nije u ŠGO, a iskazan je interes za istom, da od iskazanog interesa za pojedinom česticom bilo za zakup ili prodaju pa do završetka postupka zakupa/prodaje ista čestica NE MOŽE biti predmet uključivanja u ŠGO. Odnosno bilo bi idealno da se javno objave čestice koje se planiranju uvrstiti u ŠGO da se javnost izjavi ima li interesa po pitanju čestice kako bi svi mogli biti u tijeku događanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
24 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 1. U praksi se prilikom zahtjevanja za vađenje iz ŠGO u dokumetaciji izdanoj od Hrvatskih šuma navodilo da je dosta čestica klasificirano od strane njih kao "šikara" pa bi bilo dobro propisati brži postupak izdvajanja iz ŠGO za šikare obzirom da se ne radi o nikakvim vrijednim šumama, a niti drvima. U stvarnosti to su oranice i pašnjaci zarasli kroz godine u šikare radi zapuštanja poljoprivrednih terena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
25 Obnovljivi izvori energije Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 2. PREDLAŽEMO DODATI NOVI STAVAK U ČLANKU 2. ISPRED STAVKA 4 U KOJEM ĆE SE UVRSTITI POJMOVI: 1) ANAEROBNI DIGESTAT je organsko gnojivo i poboljšivač tla, proizveden anaerobnom digestijom organskog materijala. 2) ANAEROBNA DIGESTIJA je tehnološki proces kojim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplinskom reaktoru, obrađuje i stabilizira organski materijal uz stvaranje bioplina. PREDLAŽEMO IZMJENU ČLANKA 2. ST. 4 NA NAČIN DA GLASI: (4) Zabranjuje se deponiranje, razbacivanje ili bilo koji način primjene anaerobnog digestata neprikladnog za primjenu na poljoprivrednom zemljištu, sukladno podzakonskim aktima vezanim za nusproizvode i njihovu primjenu na poljoprivrednom zemljištu. OBJAŠNJENJE: Na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom i donesenim Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/2014), definirani su pojmovi anaerobne digestije i anaerobnog digestata kao i precizirani ključni brojevi vrste otpada koji se smije oporabljati u bioplinskom postrojenju, a da je dopuštena primjena i definiran način primjene na poljoprivrednom zemljištu nusproizvoda koji je nastao oporabom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
26 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 2. Grupacija za bioplin Zajednice obnovljivih izvora energije HGK, predlaže novi stavak 4. dopuniti tako da glasi: „(4) Zabranjuje se deponiranje, razbacivanje ili bilo koji način primjene na poljoprivrednom zemljištu proizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja u kojima se koristi u cijelosti ili djelomično otpad iz industrije, komunalni otpad ili otpad iz pročistača otpadnih ili industrijskih voda. Od ove zabrane izuzima se digestat nastao anaerobnom digestijom iz stajskog gnoja i biljne mase te nusproizvodi koji zadovoljavaju uvjete i upisani su u Očevidnik sukladno odredbama članka 3. i Dodatka V. Pravilnika o nusproizvodima i ukidanja statusa otpada. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na mjeru 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama u IAKS mjeri 10, država jasno potiče korištenje gnojovke. Nije jasno zbog čega bi se onda zabranila uporaba digestata nastalog iz stajskog gnoja ili biljne mase za istu svrhu. Ovim se dovode u nepovoljni položaj tvrtke koje su investicije planirale upravo s namjerom uporabe digestata kao poboljšivača tla. Zato se predlaže odredbe stavka 4. izuzeti ovakav digestat te omogućiti njegovu uporabu i na poljoprivrednom zemljištu. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/2014) daje mogućnost provedbe postupka ukidanja statusa otpada za proizvode iz bioplinskih postrojenja. Stoga predlažemo usklađivanje odredbi ovog Zakona s predmetnim Pravilnikom a kako bi se omogućio daljnji nesmetan rad bioplinskim postrojenjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
27 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 9. Čl. 13. Dodati da se šalje obavijest prema JLS Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
28 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 10. Država traži od privatnika nešto što sama ne radi. Poljoprivredna zemljišta u vlasništvu RH su zarasla i još to daju u zakup (možda s ovim zakonom će nam to zapravo i omogućiti) i ne financiraju uređenje, a privatnika traže da finaciraju državu i to još po nekom njenom cjeniku, a ukoliko ne plate misle se upisati u teret i što onda? Oduzeti privatno vlasništvo?? i onda kada postane državno opet se neće održavati.... Za početak neka država redovito uređuje svoja poljoprivredna zemljišta jer tako i tako misli imati poseban tim za provođenje takvog uređenja na redovitoj bazi pa mislim da je zahtjev u potpunosti opravdan. Također me zanima hoćete li i privatniku dozvoliti da se upiše u teret jer će držati državne parcele urednima (zapravo to ste si ovim izmjena zabranili)?? Ukoliko i dođe do ovoga, zašto to baš mora raditi država, neka se organizira Natječaj kao i za zakup pa neka barem to bude poštena igra. Ima nas koji bi bili sretni da uređujemo zemljišta poznatih vlasnika (za sada možemo samo od nepoznatih i u tom slučaju MI moramo plaćati zakup. Kada malo bolje razmislim namjeravate li onda i nama dozvoliti da se upusujemo u teret za troškove uređenja zemljišta?) koja su nam u blizini samo da možemo proširiti svoju poljoprivrednu proizvodnju bez da otimamo privatno vlasništvo. Da se razumijemo, smatram da zeljišta trebaju biti uređena, ali nikako ne na predložen način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
29 Vedran Krokar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 10. Članak 10, cijeli: Ova je izmjena, ovakva kakva je sada, prije svega u suprotnosti s člankom 3. Ustava RH, kojim se jamči nepovredivost vlasništva. Uz to, ovaj se članak može tumačiti vrlo široko, zbog čega bi, ako bi ovakav članak ostao u Zakonu, trebalo detaljno definirati što točno predstavlja opasnost za tlo, okoliš odnosno zdravlje ljudi za potrebe ovog Zakona. Isto tako, potrebno je detaljno propisati kakve su intervencije dopuštene, kakvo je propisano stanje koje se mora postići nakon intervencije, i koliki su troškovi primjereni s obzirom na prirodu i razmjere intervencije. Prihvaćen Prihvaća se
30 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. Predlažemo u zakon uvrstiti mogućnost izravne pogodbe kada je utvrđen strateški interes Republike Hrvatske odnosno ako se radi poljoprivrednom zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekata o strateškog interesa RH. Primljeno na znanje U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (,,Narodne novine”, broj: 20/18, 115/18 I 98/19) u članku 72. stavku 1. točci c) propisana je mogućnost prodaje izravnom pogodbom za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebne za provedbu strateških projekata.
31 Javna ustanova Nacionalni park Paklenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. Smatramo da bi za područja nacionalnih parkova/strogih rezervata Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države trebale donositi, ako žele, Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem i time bi iste imale mogućnost propisati uvjete korištenja zemljišta te provoditi i kontrolu istih, a sve u cilju zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja biološke raznolikosti područja kojim upravljaju. Prema ovom prijedlogu Zakona JLS mogu područja koja se nalaze unutar nacionalnog parka i strogog rezervata staviti u Program što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode. Smatramo da se u ovu odredbu može dodati da zakup poljoprivrednog državnog zemljišta nije moguć za područje nacionalnih parkova/strogih rezervata već da je potrebno provesti postupak koncesija/koncesijskih odobrenja sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Zemljištem unutar nacionalnih parkova se ne raspolaže Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
32 Javna ustanova Park prirode Vransko jezero PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. Članak 29. Smatramo da bi i za područja parkova prirode i posebnih rezervata Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države trebale donositi, ako žele, Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem i time bi iste imale mogućnost propisati uvjete korištenja zemljišta te provoditi i kontrolu istih, a sve u cilju zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja biološke raznolikosti područja kojim upravljaju. Smatramo da se u ovu odredbu može dodati da zakup poljoprivrednog državnog zemljišta nije moguć za područje parkova prirode i posebnih rezervata već da je potrebno provesti postupak koncesija/koncesijskih odobrenja sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Zemljištem unutar nacionalnih parkova se ne raspolaže Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
33 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. čl.29.st.5. Zbog transparentnosti, lakšeg praćenja i činjenice da pojedine JLS i dalje nemaju mrežnu stranicu, potrebno je Program raspolaganja kao i Obavijest o početku javnog uvida u program raspolaganja, objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede ili nekoj drugoj centralnoj mrežnoj stranici. Smatramo da je na isti način potrebno postupiti i u slučaju objavljivanja Javnih poziva za zakup jer su pojedine JLS javne pozive objavile na mrežnim stranicama po proteku roka za prijavu i time pojedinim subjektima onemogućile prijavu na javni poziv. čl.29.st.8. Potrebno definirati rok u kojem je JLS obvezna odlučiti o primjedbama uz obvezu obavještavanja podnositelja primjedbe o odluci (usvaja li se primjedba ili ne, uz obrazloženje). Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
34 OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. U članku 15. - kod izmjene članka 29. predlažemo propisati tko je nadležan za izradu prijedloga Programa (Općinski načelnik, povjerenstvo, upravna tijela i sl.), te tko provodi aktivnosti prije usvajanja Programa u ime JLS. Također, je potrebno propisati tko razmatra i odlučuje o primjedbama na predloženi Program. Primljeno na znanje Za izradu prijedloga Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države nadležne su stručne službe jedinice lokalne samouprave.
35 JU NP Sjeverni Velebit PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. Članak 29. Smatramo da bi za područja Nacionalnih parkova/strogih rezervata Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države trebale donositi, ako žele, Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem i time bi iste imale mogućnost propisati uvjete korištenja zemljišta te provoditi i kontrolu istih, a sve u cilju zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja biološke raznolikosti područja kojim upravljaju. Prema ovom prijedlogu Zakona JLS mogu područja koja se nalaze u Strogom rezervatu staviti u Program što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode. Smatramo da se u ovu odredbu može dodati da zakup poljoprivrednog državnog zemljišta nije moguć za područje Nacionalnih parkova/strogih rezervata već da je potrebno provesti postupak koncesija/koncesijskih odobrenja sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Zemljištem unutar nacionalnih parkova se ne raspolaže Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
36 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 15. ČLANAK 29. STAVAK 2. Prijedlog: U novo predloženom stavku 2., smatramo da je potrebno obrisati "75" (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u skladu odredbama članaka 17 ., 58., 72., 73., 77. i 80. ovoga Zakona. Obrazloženje: Članak 75. se odnosi na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove pa je nejasno na koji način bi Ministarstvo u praksi raspolagalo sa tim zemljištem. Ako se radi o grešci u pisanju, potrebno je razjasniti na koji se članak stvarno mislilo. ČLANAK 29. STAVAK 4 Prijedlog: Predlažemo dio trenutno važećeg stavka 4. ne brisati. (4) Programima i natječajima se ne mogu umanjivati postojeće proizvodno-tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje, osim iznimno za dodjelu zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine. Obrazloženje: Navedenom odredbom štiti se postojeće stanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i onemogućavanje miješanja posjeda različitih posjednika u jednu tehnološku cjelinu. Naime dosadašnji poljoprivrednik koji je višegodišnjim radom i ulaganjem oblikovao jednu tehnološku cjelinu, kako i sam zakonodavac navodi, povezao katastarske čestice u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje, brisanjem ove odredbe gubi sigurnost nastavka proizvodnje, sigurnost planiranja ulaganja, sigurnost očuvanja radnih mjesta te u konačnici sigurnost nastavka pozitivnog poslovanja, ako postoji mogućnost da svakim natječajem tehnološka cjelina bude razbijena. ČLANAK 29. STAVAK 9. Prijedlog: Predlažemo dodati rok za odlučivanje o primjedbama. (9) Nakon odlučivanja o primjedbama jedinice lokalne samouprave, prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavljaju na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu. Rok za odlučivanje o primjedbama je 30 dana do isteka roka iz stavka 6. ovoga članka. Obrazloženje: Kako se postupci ne bi odužili i trajali neograničeno dugo, predlažemo dodati rok od 30 dana za odlučivanje o primjedbama od strane jedinice lokalne samouprave, što je smatramo i više nego dovoljno. Za svaku fazu ovog procesa utvrđen je rok pa nema osnove jednu fazu ostaviti bez određenog roka uzimajući u obzir osnovnu svrhu ove izmjene Zakona koja je navedena, a to je ubrzanje postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Primljeno na znanje Maksimalna površina koja se daje u zakup ne određuje se u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države već jedinica lokalne samouprave može odrediti maksimalnu površinu u javnom natječaju.
37 Danijel Štula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. U odnosu na stavak 14. istog članka treba ukazati na činjenicu da još uvijek ima dosta državnog poljoprivrednog zemljišta koje je u suvlasništvu sa fizičkim osobama stoga bi ovakvo rješenje onemogućilo davanje istog u zakup, a riječ je o poprilično velikim česticama. Možda omogućiti zakup uz mogućnost korekcije ugovora o zakupu nakon razvrgnuća suvlasništva geometrijskom diobom. Nije prihvaćen Na zakup suvlasničkog dijela nekretnine primjenjuju se i drugi propisi, kao što je primjerice Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisuje se i mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice isplatom kako ne bi dolazilo do usitnjavanja površina.
38 Danijel Štula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. U odnosu na stavak 13. mislim da je usklađenje kultura u katastru proces koji može dosta koštati i trajati. Ili ovo izbaciti ili možda razmisliti da nositelj istog na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH bude DGU. Prihvaćen Prihvaća se
39 Danijel Štula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Uvodno bih komentirao da u ovome članku stavke treba ispravno posložiti (7. i 8.) jer se ponavljaju. U odnosu na drugi po redu stavak 7. predmetnog članka koji govori o maksimalnoj površini koja se može dati u zakup ističem da na pojedinim područjima JLS postoje iznimno velike čestice koje zapravo obuhvaćaju gotovo svo poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na tome području stoga ovako definirana odredba na takvim područjima uopće ne bi imala smisla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
40 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Prijedlog je normativno urediti odredbu članka 31. s obzirom na neodgovarajuću numeraciju stavaka. Primjedbe se iskazuju uz navođenje važeće te, nadamo se, buduće numeracije: - stavak 9. – stavak 8. Lokalne jedinice određuju najveću površinu na koju se natječaj odnosi, dok stavak navodi da se u najveću, maksimalnu površinu uračunavaju i one površine koje je sosoba dobila po osnovu ranije provedenih natječaja pa predlažemo da se to specificira i preciznije uredi. - stavak 12. – Povoljnije je određivanje vrste poljoprivredne proizvodnje predvidjeti kao fakultativno. - stavak 13. – Postavlja se pitanje koliko će trajati postupak usklađivanja katastarskih kultura sa stvarnim stanjem te se pojavljuje bojazan da se to prouzročiti zaustavljanje natječaja. - stavak 15. - Propisuje tek mogućnost određivanja vrste poljoprivredne proizvodnje te je isti u koliziji sa stavkom 12. - stavak 21. - Zamjetan je trend kooptiranja predstavnika županija u povjerenstva pa tako i po osnovu ovoga Zakona. Skrećemo pozornost da će nastupiti usporavanja postupaka. Prihvaćen Prihvaća se
41 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Predlažemo da ako se radi poljoprivrednom zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekata o strateškog interesa RH rok može biti i duži. Nije prihvaćen Rok zakupa se propisuje s obzirom na vrstu poljoprivredne proizvodnje, u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (,,Narodne novine”, broj: 20/18, 115/18 I 98/19) u članku 72. stavku 1. Točci c) propisana je mogućnost prodaje izravnome pogodbom za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebne za provedbu strateških projekata.
42 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Čl. 31. – stavke su krivo označene (ponavljaju se brojevi, neki nedostaju) -veza st. 9. – U st. 8. JLS određuje maksimalnu površinu po tom natječaju, a st. 9. govori da ako je JLS odredila maksimalnu površinu u natječaju, u maksimalnu površinu onda ulazi sve površine koje je fizička ili pravna osoba dobila po prijašnjim natječajima nakon stupanja Zakona na snagu. - Stavak 9. ovog članka predlažemo brisati. - St. 12. – predlažemo da određivanje vrste poljoprivredne proizvodnje nije obveza - St. 13. – predlažemo brisati - St. 15. – ovdje se govori da se može odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje (onda nije obveza) – uskladiti sa stavkom 12. - St. 21. – predlažemo ostaviti prema važećem Zakonu ( obavezan član Povjerenstva iz Županije bi vrlo lako mogao usporiti postupak javnog otvaranja te analize i ocjene ponuda) Prihvaćen Prihvaća se
43 GRAD SLUNJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. U članku 17. stavku 13. kojim se mijenja članak 31. Zakona, propisuje se da je prije raspisivanja natječaja za zakup, jedinica lokalne samouprave dužna za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem. Da li je prilikom utvrđivanja ovog prijedloga provjereno koliko takvi postupci u prosjeku traju, koliko oni koštaju, te koliko će oni usporiti raspisivanje natječaja, te da li jedinice lokalne samouprave (ili država) imaju osigurana sredstva za provedbu takvih postupaka, kako bi se provođenje ovih odredbi stvarno i dogodilo, a ne samo propisalo Zakonom. Za usklađivanje stanja potreban je izlazak na teren, utvrđivanje stvarnog stanja, eventualna izrada elaborata o promjeni kulture i na kraju provedba istoga u katastru itd. Da li je način provođenja ove odredbe dogovoren sa Državnom geodetskom upravom ili je samo propisano da su jedinice lokalne samouprave obvezne to napraviti, a na koji način i u kojem je to realno vremenu moguće napraviti to će se tek vidjeti. Možemo spomenuti stanje državnog zemljišta na području Grad Slunja, koji raspolaže sa 1700 hektara usitnjenog (2370 katastarskih čestica), rascjepkanog, zapuštenog i zemljišta obraslog višegodišnjim raslinjem, a većim dijelom sada i šumom, koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Stoga je otežana priprema i provedba natječaja, a dodavanje novih administrativnih postupaka koje trebaju provoditi JLS, neće doprinijeti boljem raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Stoga smatramo da će se ovom odredbom još dodatno usporiti (čak i onemogućiti) raspisivanje natječaja u skorije vrijeme, i da usklađivanje kulture u katastru sa stvarnim stanjem ne smije biti uvjet za raspisivanje natječaja. Smatramo da zemljište prvo treba dati na korištenje zainteresiranim zakupcima, a postupak uklađivanja kulture provoditi naknadno i/ili paralelno, i to putem Državne geodetske uprave. Prihvaćen Prihvaća se U javnom natječaju za zakup određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje prema vrsti kulture koju zapisnikom utvrdi Povjerenstvo za uvođenje u posjed.
44 slobodan rajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. U sadašnjim uslovima demografski uništene i napuštene Slavonije, osiromašenih sela i ruralnog prostora , postoji li i jedan poljoprivredni subjekt koji ZASLUŽUJE , zbog vrste poljoprivredne proizvodnje, veličine ili bilo kakvog drugog kriterija, da dobije u zakup par stotina ili par hiljada hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Novi kombinati su dobili koncesije na zemljište prije cca 20 godina, ogromne količine za male novce i na tome su se razvili, sada žele i zemljište predviđeno za zakup namjenjeno domaćim OPG-ima . Osim toga velike kompanije ne zanimaju sela i seljaci, ne plaćaju poreze na dobit/dohodak na lokalnoj upravi i ničemu ne pridonose lokalnom razvoju, a pojedine kompanije imaju inostrane vlasnike koji su ih kupili ili dokapitalizirali , kada oni jednom uzu zemlju, nema više natrag. Iz tih navedenih razloga i gramzivosti kompanija, na JLS se u programima raspolaganja mora ugraditi maksimum zemljišta po jednom poslovnom subjektu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
45 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Čl.31.st.1. Trajanje zakupa i u odnosu na ostale vrste poljoprivredne proizvodnje treba iznositi 25 godina, jer proizvođačima treba dati sigurnost za daljnja ulaganja. Čl.31.st.7. i 8. Potrebno ukinuti navedeno ograničenje, te predlažemo isto definirati na način da pojedini subjekt ne može dobiti više od 50% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na pojedinoj JLS koja je raspisana javnim pozivom, uz obvezu JLS da javnim pozivom bude obuhvaćeno svo poljoprivredno zemljište slobodno za raspolaganje (kako ne bi došlo do cjepkanja). Naime, ograničenjem maksimalne površine nesumnjivo će u jednom trenutku dovesti do usitnjavanja poljoprivrednih površina koje sada obrađuje korisnik u mirnom posjedu temeljem višegodišnjih isteklih ugovora ili važećih ugovora o koncesiji, zakupu ili privremenom raspolaganju, a koje su veće površine od utvrđenog ograničenja. Sa druge strane, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kao strateški cilj Vlade RH, utvrđen je i Strateškim planovima Ministarstva poljoprivrede. Čl.31.st.15. Smatramo da na ovaj način može doći do potencijalne zlouporabe od strane pojedinih čelnika JLS, te je stoga ovu odredbu potrebno brisati. Nije prihvaćen Zemljište se daje za ostale vrste proizvodnje na rok od 15 godina s mogućnošću produljenja. U odnosu na maksimalnu površinu koja se može dati pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi u zakup propisano je da kod utvrđivanja maksimalne površine jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne može smanjivati dosadašnje površine predviđene za stočarstvo i trajne nasade. U odnosu na Članak.31.stavak.15. jedinica lokalne samouprave može odrediti vrstu poljoprivredne proizvodnje na temelju sustava agroekološkog zoniranja.
46 OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Podržava se predloženi način određivanja maksimalne površine koju jedan ponuditelj može uzeti u zakup, a koja bi se određivala u natječaju, a ne više u programu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
47 Mia Bančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Članak 17. Predlažem da zemljište u vlasništvu RH koje je dano u dugogodišnji zakup ili koncesiju temeljem ranije sklopljenih ugovora ne može biti predviđeno za povrat za vrijeme trajanja ugovora. Često su predmeti takvih ugovora višegodišnji nasadi. Poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu fizičkih osoba i RH može biti predmet prodaje prilikom čega susjedi imaju pravo prvokupa. Slučaj napuštenih zemljišta koje nitko ne obrađuje, a graniče sa susjedovim koje se obrađuje. Nije prihvaćen Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se geometrijskom diobom ili isplatom uz primjenu odgovarajućih odredbi drugih propisa, primjerice Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predloženo je da se kod prodaje poljoprivrednog zemljišta putem javnog natječaja prednost se daje dosadašnjim posjednicima i ponuditeljima koji su vlasnici poljoprivrednih zemljišta koja graniče sa državnim poljoprivrednim zemljištem koje je predmet javnog natječaja.
48 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Udruženje poljoprivrede HGK uz stavak 1. Potrebno je ujednačiti rok na 25 godina za davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup, bez obzira na vrstu proizvodnje. Predloženo rješenje stavlja u neravnopravan položaj proizvođače u različitim sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje, pogotovo proizvođače koji se bave stočarstvom i proizvode vlastitu stočnu hranu. Predloženo rješenje stvara okruženje nesigurnosti za ulaganja (povećanje obujma proizvodnje, ulaganje u modernizaciju proizvodnje, povećanje zapošljavanja). uz stavak 8. Sve odredbe kojima se JLS-ovima daje mogućnost diskrecijskog prava za donošenje odluka mislimo kako nisu dobre i kako mogu dovesti do neravnopravnog položaja proizvođača. Radilo bi se o subjektivnim rješenjima koja se ne temelje na stručnoj argumentaciji. To se odnosi na mogućnost utvrđivanja maksimuma za dodjelu zemljišta pojedinoj pravnoj/fizičkoj osobi i na mogućnost uvjetovanja vrste proizvodnje. uz stavak 15. Potrebno je pojasniti sustav nacionalnog agroekološkog zoniranja i utvrditi tko je nadležan za njegovu uspostavu i rad. Ukoliko se uspostavlja takav nacionalni sustav, bilo bi logično da se javnim natječajima obavezno određuje vrsta poljoprivredne proizvodnje, a ne fakultativno. Veza s komentarom uz članak 64. Sve odredbe kojima se JLS-ovima daje mogućnost diskrecijskog prava za donošenje odluka mislimo kako nisu dobre i kako mogu dovesti do neravnopravnog položaja proizvođača. Radilo bi se o subjektivnim rješenjima koja se ne temelje na stručnoj argumentaciji. To se odnosi na mogućnost utvrđivanja maksimuma za dodjelu zemljišta pojedinoj pravnoj/fizičkoj osobi i na mogućnost uvjetovanja vrste proizvodnje. Nije prihvaćen Zemljište se daje u zakup za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje na rok od 15 godina s mogućnošću produljenja. U odnosu na maksimalnu površinu koja se može dati pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi u zakup propisano je da kod utvrđivanja maksimalne površine jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne može smanjivati dosadašnje površine predviđene za stočarstvo i trajne nasade. U odnosu na članak.31.stavak.15. st.15 jedinica lokalne samouprave može a ne mora odrediti vrstu poljoprivredne proizvodnje na temelju sustava agroekološkog zoniranja.
49 Udruga poljoprivrednih proizvođača "ŽIVOT SELA"-Vera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Članak 17. izmjena-odnosno čl.31 stavke 7,8,9,... U POTPUNOSTI SU NUŽNE U ZOPZ!!! Obrazloženje: Općenito, svi zakoni imaju svrhu zaštite pojedinca u odnosu na drugog pojedinca,sustav ili društvo- ili obrnuto! U ovom slučaju, "ZOPZ" NUŽNO MORA zaštititi pojedinca od megalomansko-nečasnih radnji "velikih sustava" odnosno postkomunističkih kombinata. Iz prethodnih mišljenja(PPK Orahovica), razvidno je da kod takvih postoje megalomanski apetiti uzurpiranja velikog dijela državnog poljop. zemljišta što bi rezultiralo nedostatnom količinom za one kojima je to zemljište jamac egzistencije i pojedinca i obitelji.! Da bih dočarao neosnovanost komentara PPK Orahovica, navest ću vam PRIMJER: Na području općine Trpinja, koja ima proletersku lokalnu vlast, 97% državnog poljop.zemljišta obrađuje Vupik a 3% svi ostali subjekti,-njih 251! Oprečno tom podatku- od ukupne mase novaca uplaćenog u državni proračun (od subjekata koji posluju s osnova poljop.proizvodne) 82% uplate subjekti koji obrađuju 3% zemljišta a 18% uplati Vupik koji obrađuje 97% zemljišta!!!? Nadalje, subjekti koji obrađuju 3% zemljišta imaju 221 zaposlenog dok vupik s 97% zemljišta zapošljava 107 osoba s područja općine! Općinsko vijeće općine Trpinja, u čijem sastavu sjedi 8 diomičara i zaposlenika Vupika, Programom raspolaganja je predvidjelo da maksimum bude 2000Ha(90%ukupno raspoloživog) i da Vupiku dodjeli status "dosadašnjeg mirnog posjednika" iako se protiv bivših zaposlenika i vlasnika Vupika, kao i članova općinskog vijeća, vodi više kaznenih i upravnih postupaka zbog koruptivnih radnji pri raspolaganju državnim poljop. zemljištem!? # Pitanje za sve one koji smatraju da netreba ograničiti maksimalnu količinu po pojedincu: Koji zakonski akt bi spriječio općinske vijećnike općine Trpinja,(ujedno suvlasnike i zaposlenike Vupika) da sami svojoj tvrtci dodjele CJELOKUPNO drž. zemljište na području općine Trpinja? !!! Neosnovane i već istrošene fraze o potrebi za zemljištem na kombinatima - netreba uzimati u obzir jer činjenice i rezultati govore nešto sasvim drugo! Naglašavam, NUŽNO JE U ZOPZ IMATI OGRANIČENJE upravo da bi takvi zakonski akti onemogućili lokalne uprave i velike sustave da sami sebi dodjele veće količine zemljišta ili čak cjelokupno zemljište!!! S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
50 Damir M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. U Povjerenstvu će sada sjediti samo vladajući? U starom zakonu iz 2018. ste barem imali jednu osobu iz vladajućih a jednu iz oporbe. Sada je jedna osoba iz vladajućih iz općinskog vijeća a druga iz vladajućih iz županije. U slavonskim županijama se nije nikada nitko zaposlio bez stranačke iskaznice. Stručne osobe opet postavlja načelnik. Nikad nitko na ovaj način tko nije iz vladajućih neće doći do zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
51 Mato M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. Na natječaju 2009. dobio sam zemljište. Ugovori su mi istekli. Svoj sam OPG prebacio na sina koji je nastavio obrađivati zemljište, ali nisam uspio i zemljište prebaciti na sinov OPG zato jer smo sa zahtjevom zakasnili. Nitko me nije upozorio na tu obavezu. Molim Vas da izmjenom i prilagodbom članka 31. stavka 4. omogućite prijenos prava na prednost kod natječaja i onim gospodarstvima za koje se može utvrditi kontinuitet kod posjeda i urednog plaćanja zakupa kao i obrade, neovisno o tome što nismo zahtjev za prijenos prava zakupa i ujedno pravo na produljenje, s mene kao oca - dosadašnjeg nositelja OPG-a na sina kao sadašnjeg nositelja OPG-a, podnijeli u zadnjoj godini zakupa. Zemljište i dalje obrađujemo i ukoliko nam ne izađete u susret nemamo nadu da ćemo do zemljišta doći. Za sinov OPG to znači kraj proizvodnje i odlazak sa sela. Radi se o površinama manjim od 10 ha. Zemljište se nalazi u općini koja raspolaže s više od 2 000 ha. Ali nama te površine nisu dostupne. Hvala! Nije prihvaćen Ne prihvaća se
52 OPG Mikulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. komentar na članak 17. (14) Poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom ne može biti predmet natječaja za zakup. Obzirom da je Agencija za poljoprivredno zemljište, a to znači Ministarstvo poljoprivrede izdavalo ugovore o privremenom korištenju za zemljište u suvlasništvu nije korektno da sada to isto zemljište izuzima iz raspolaganja a da pritom nije ponudilo nikakav model zadržavanja tog zemljišta u funkciji. Primjer: Na području općine Vrsar, k.o. Vrsar, Istarska županija; praktički svo državno poljoprivredno zemljište koje je bilo 1/1RH novom je katastarskom izmjerom pretvoreno u suvlasništvo gdje je RH većinski vlasnik dok ostali suvlasnici su osobe nepoznatog boravišta te je to zemljište dano u privremeni zakup od strane APZ. Obzirom na gore navedeno predlažem: a) da se omogući zakup za zemljište u suvlasništvu između RH i osoba nepoznatog boravišta tako da se na natječaj ponudi RH udio, uz mogućnost korekcije ugovora kada se sprovede razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom. b) da se omogući privremeni zakup na period od 5 godina s mogućnošću produženja te da se pritom pokrene postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom. Nije prihvaćen Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se geometrijskom diobom ili isplatom uz primjenu odgovarajućih odredbi drugih propisa, primjerice Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
53 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 17. ČLANAK 31. STAVAK 1 Prijedlog: U novopredloženom stavku 1. rok za zakup potrebno je predvidjeti minimalno 25 + 25 godina neovisno o vrsti proizvodnje (1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od: - 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje Obrazloženje: S obzirom da su Zakonom propisani uvjeti za prijevremeni raskid ugovora nejasan je cilj skraćivanja trajanja zakupa. Sa jedne strane kako je i Strategijom propisano, želimo podići dodanu vrijednost proizvoda za što je potrebna izgradnja pogona za preradu. Od ideje do realizacije izgradnje pogona treba 3-5 godina što je 30% vremena zakupa. Da bi investicija bila opravdana i investitoru prihvatljiva, potrebno je da osigura potrebnu sirovinu, što može postići jedino uzgojem na poljoprivrednom zemljištu koje dugoročno ima u raspolaganju. Sada, sa ovim prijedlogom iz stavka 1., ostavljamo investitoru nesigurnost hoće li nakon 15 godina izgubiti dosadašnje površine na kojima je uzgajao sirovinu. Odnosno, skraćivanjem trajanja roka zakupa koče se daljnja ulaganja i investicije onih koji žele i imaju snagu ulagati u poljoprivredu. Osim toga, daljnja ulaganja i investicije se koče i omalovažavanjem gospodarskog programa koji nema više apsolutno nikakvu težinu niti utjecaj kod odabira zakupnika. ČLANAK 31. STAVCI 8. - 11. Prijedlog: Novopredložene stavke 8. – 11. vezane za primjenu maksimalne površine predlažemo obrisati. Obrazloženje: Ograničenje maksimalne površine, bez obzira na promjenu detalja same odredbe u odnosu na prethodnu odredbu, nesumnjivo će u jednom trenutku dovesti do usitnjavanja poljoprivrednih površina koje sada obrađuje korisnik u mirnom posjedu temeljem višegodišnjih isteklih ugovora ili važećih ugovora o koncesiji, zakupu ili privremenom raspolaganju, a koje su veće površine od utvrđenog ograničenja. Sa druge strane, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kao strateški cilj Vlade RH, utvrđen je i Strateškim planovima Ministarstva poljoprivrede. U cilju okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, i tadašnji ministar poljoprivrede g.Tolušić, više je puta u svojim istupima napominjao kako je jedan od ciljeva zaustaviti daljnje usitnjavanje poljoprivrednih površina što potvrđuje i izjava objavljena na službenim stranicama ministarstva poljoprivrede: http://www.mps.hr/hr/novosti/prva-godina-rada-vlade-najznacajniji-projekti-ministarstva-poljoprivrede : “Pripremili smo Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo ubrzati postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu države te u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište, što će povećati površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta nužnog za proizvodnju hrane. Zaustavit ćemo trend usitnjavanja proizvodno tehnoloških cjelina i poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Omogućit ćemo dodjelu poljoprivrednog zemljišta stočarima koji nemaju dovoljno poljoprivrednih površina u odnosu na broj grla stoke, mladima, domicilnim poljoprivrednicima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.“ Osim toga, kada je Vlada RH slala Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Saborsku proceduru, jasno je na prvoj stanici obrazloženja naznačeno da se Zakonom želi, između ostalog, okrupniti poljoprivredno zemljište, te staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište: „Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom: Cilj izrade i donošenja Prijedloga Zakona je smanjenje administrativnih zapreka u smislu potrebne dokumentacije koja se propisuje sukladno podzakonskim aktima ovoga Prijedloga Zakona kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućio ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje.“ Uvođenjem instituta ograničenja maksimalne površine u odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pa makar to bilo moguće primijeniti samo u javnom natječaju, isti daje neograničenu moć jedinicama lokalne samouprave za određivanje maksimalne površine koja se može dati u zakup, pri čemu citirane odredbe ne sadrže niti jedan objektivni kriterij, mjerilo i/ili pravni standard osnovom kojeg se određuje ograničenje maksimalne površine poljoprivrednog zemljišta koje se može dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi. Takvo zakonsko uređenje može dovesti do neograničene primjene diskrecijskog prava i arbitrarnog postupanja nadležnih tijela jedinica lokalne samouprave, a posljedično tome do štetnih učinka na razvoj poljoprivredne djelatnosti u Republici Hrvatskoj u cjelini. Također, odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu prvi je puta zakonski omogućeno da o sudbini nekog poljoprivrednog proizvođača, njegovim ulaganjima i brojnim zaposlenima ne odlučuje tržište, već potpuno arbitrarno lokalni načelnici ili gradonačelnici i članovi lokalnih vijeća u ukupno 555 jedinica lokalne samouprave. Ne mali broj ljudi koji su članovi tijela lokalne samouprave izravno se bave poljoprivredom i imaju interes za zakup poljoprivrednog zemljišta u koje su dosadašnji zakupnici ulagali i povećali njegovu vrijednost. To je izvor značajnog sukoba interesa. Naglašavamo činjenicu da 200 poljoprivrednih subjekata u RH koji obrađuju više od 280 ha, a to su tvrtke, braniteljske zadruge, OPG i dr. koje raspolažu s manje od 15% ukupnih površina upisanih u ARKOD, ostvaruju više od 72% ukupne poljoprivredne proizvodnje, zapošljavaju više od 12.700 radnika, investirali su u prethodnom razdoblju više od 11,6 mlrd. kuna samo u dugotrajnu materijalnu imovinu. Iz svega navedenog proizlazi kako bi primjenom opisanih i spornih instituta prava prvenstva i određivanja maksimalne površine imalo za posljedicu gubitak zemljišta, smanjenje proizvodnje, dohotka i zaposlenosti poljoprivrednih proizvođača, uz rizik da navedeni poslovni subjekti u takvim okolnostima i kraćem vremenskom periodu prestanu poslovati. Zbog svega prethodno navedenog, potrebno je detaljno sagledati i analizirati utjecaj na gospodarstvo provedbom natječaja po uvjetima kakvi su trenutno propisani odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Radi sprječavanja tih negativnih utjecaja, predlažemo izmjenu odredbi koje definiraju prava prvenstva kod dodjele zakupa te ukinuti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup. Ograničavanjem maksimalne površine ne rješava se problem dosadašnjeg posjednika, već se omogućava da dosadašnji korisnici sigurno gube tu zemlju, mnoge investicije koje su u tijeku ili su planirane, bit će zaustavljene, a i dolazi do gubitka sigurnosti koja je bila osnova za daljnje ulaganje i zapošljavanje te interesa za ulaganje u daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Slijedom navedenog smatramo da odredbe vezane za maksimalnu površinu treba brisati u cijelosti i jasno i nedvojbeno zaštititi dosadašnje korisnike koji uredno rade, ispunjavaju GP, plaćaju zakupninu i poreze, investiraju i zapošljavaju. Nije prihvaćen Zemljiste se daje za ostale vrste proizvodnje na rok do 15 godina s mogućnošću produljenja. U odnosu na maksimalnu površinu koja se može dati pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi u zakup propisano je da kod utvrđivanja maksimalne površine jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne može smanjivati dosadašnje površine predviđene za stočarstvo i trajne nasade.
54 OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 19. Apsolutno podržavamo ukidanje stavka 4., jer samo na taj način možemo doći do postizanja tržišne cijene, koja je u praksi daleko viša od cijene zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. U važećem članku 35. stavak 1. na kraju rečenice dodati „i nije otuđio prethodno kupljeno zemljište u vlasništvu države“ Obrazloženje: Ne rijetko imamo slučajeve da se zemlja kupila pod povoljnim uvjetima, prodala nakon proteka roka zabrane otuđenja, te se sad ponovno planira uzeti u zakup drugo zemljište, što nije pravedno prema ostalima, jer su u ranijim natječajima imali šansu kupiti zemljište, u međuvremenu ga otuđili i sada ponovno žele uzeti u zakup novo zemljište. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
55 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 19. ČLANAK 35. STAVAK 4. Prijedlog: Stavak 4. predlažemo ne brisati, odnosno ostaviti kako je u postojećem Zakonu. (4) Ako ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom Obrazloženje: Smatramo da je potrebno ograničiti iznos zakupnine kako visina ponuđene zakupnine ne bi bila najbitniji kriterij za uspjeh u javnom natječaju, a istovremeno i da se održi temeljno načelo ravnopravnosti ponuditelja, kako se zemljište ne bi dijelilo samo onima koji imaju više sredstava. Davanjem slobode kod visine zakupnine, prvenstveno će biti ugroženi mali poljoprivrednici, OPG, što nije cilj i smisao zakona. Interes RH, koji daje svoje resurse u Zakup, dominanto bi trebao biti kroz investiranje, zapošljavanje, stvaranje dodane vrijednosti, gdje su prihod koji ostvaruju RH i JLS temeljem toga daleko veći od prihoda ostvarenih od eventualno većih cijena zakupa . ČLANAK 35. STAVAK 5. Prijedlog: Stavak 5. predlažemo dopuniti sa planom održavanja navodnjavanih površina. „(5) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe te plan održavanja i unaprjeđenja površina ako se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.“ Obrazloženje: Predlažemo ostaviti sadržaj odredbe kako je sada u važećem zakonu s obzirom da je zakonom rečeno kako se te površine trebaju posebno označiti. Sukladno tome potrebno ih je koristiti prema navedenoj namjeni i dalje održavati jer se radi o važnom segmentu javnog navodnjavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
56 Danijel Štula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  U stavku 1. točki a) predmetnog članka ne spominju se poljoprivrednici koji imaju sklopljenu nagodbu sa ODO. Znači li to da neće imati nikakvu prednost ili će biti izjednačeni sa onima koji imaju sklopljen ugovor o privremenom korištenju? Primljeno na znanje Ponuditelji koji su sklopili sklopljenu nagodbu putem nadležnog državnog odvjetništva ne ostvaruju prednost po kriteriju dosadašnji posjednik.
57 Zdenačka farma d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  U članku 20. točka 1 a) predlažemo dodatak na kraju teksta "i udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja " Obrazloženje: Sam dosadašnji posjednik nije nikakva garancija ostvarivanja ciljeva ovog Zakona, "stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji", upravo suprotno ukoliko svi dosadašnji posjednici ostanu nepromijenjeni vrlo vjerojatno se neće puno toga promijeniti, odnosno i dalje će se nastaviti negativni trendovi u poljoprivredi, smanjenje udjela stočarstva, posebice mliječnog govedarstva, poticanje proizvodnje na kojoj se ostvaruju visoki poticaji po hektaru (ekološke livade i slično), uvođenjem ovog dodatka bonificifaju se samo dosadašnji posjednici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom sa većom dodanom vrijednošću. Povećanje broja bodova za b) mliječno govedarstvo sa 30 na 35, a smanjenje broja bodova d)u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života na 5 bodova. Obrazloženje: Stočarstvo, odnosno mliječno govedarstvo svakako je jedan od najosjetljivijih grana poljoprivredne proizvodnje. U posljednjih nekoliko godina cijena mlijeka stagnira (na ne rentabilnoj razini), a cijena stočne hrane odnosno svakodnevnih inputa na farmama raste. Upravo iz tih razloga otežano je uspostavljanje održivosti mliječne proizvodnje zbog čega su, između ostalog, brojni proizvođači u samo nekoliko godina ugasili svoje proizvodnje što se može zaključiti i iz podataka DZS-a iz kojih je vidljivo da proizvodnja mlijeka iz godine u godinu pada u prosijeku 3%. Udio uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na zabrinjavajućoj je razini. Pošto je cilj Zakona "omogućiti dodjelu zemljišta onim korisnicima koji će se na državnom poljoprivrednom zemljištu baviti proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost " smatramo da se povećanjem bodova koji ostvaruju proizvođači mlijeka ispravljaju greške iz prošlost kada su imali samo podršku samo na deklarativnoj razini, a ovo bi bila stvarna podrška i možda početak zaustavljanja trenda da žitarice završavaju u izvozu po niskim cijenama, a da raste uvoz sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda. Mladi poljoprivrednici potpore ostvaruju kroz druge mjere, a ovo ih može samo stimulirati da krenu putem proizvodnje mlijeka. točka 1f) dodati slijedeći tekst "ili je povezana pravna osoba evidentirana u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% konsolidiranih ukupnih godišnjih prihoda" Obrazloženje: Ukoliko postoje prerađivački kapaciteti unutar povezanih poduzeća, logičnije je investirati i modernizirati postojeće kapacitete, nego graditi nove. Primjer: unutar iste grupe postoji d.o.o. sa farmom mliječnih krava i d.o.o. sa preradom mlijeka. Zašto bi farma investirala u preradu mlijeka ako za to ima povezanu tvrtku. Mislim da farma svoje resurse treba usmjeriti u unapređenje proizvodnje mlijeka i povećanje svoje konkurentnosti te zbog povezanosti sa prerađivačem to treba i bonificirati. Točka 1 l) predlažemo dodatak na kraju teksta "i udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja " Obrazloženje: Ekološka proizvodnja pozitivna je gospodarska praksa, ali u Republici Hrvatskoj nije postigla svoj puni potencijal. Velik dio poljoprivrednih proizvođača koji se bave takvom vrstom proizvodnje ne ispunjavaju proizvodne potencijale (bave se tom vrstom proizvodnje isključivo radi ostvarivanja većih potpora, a ne sa ciljem veće dodane vrijednosti). Stoga bodovi koji se dodjeljuju na osnovu ekološke proizvodnje, prema našem mišljenju, moraju biti na neki način povezani s ostvarenom proizvodnjom. U suprotnom zemlju i izravne poticaje Država dodjeljuje proizvođačima koji ne sudjeluju na zdrav način na tržištu, a još pri tome dobivaju svojevrsnu prednost nad zakupom zemlje koju je mogao obrađivati netko tko na istom tom tržištu može pružiti količine u punom potencijalu. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na udio izravnih plaćanja kod kriterija dosadašnji posjednik.
58 Hrvatski duhani d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Podržavamo prijedlog Udruge proizvođača duhana Podravine i Slavonije - Tabacum da se u članku 36. stavak (1) točka b) doda nova crtica koja glasi: - na najmanje 25 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se proizvodnjom duhana - 20 bodova U ime tvrtke Hrvatski duhani, ujedno i vodećeg otkupljivača duhana u Republici Hrvatskoj, podržavamo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazuju da postoji volja da se minimiziraju administrativne zapreke i na taj način učinkovitije raspolaže poljoprivrednim zemljištem, a s ciljem povećanja produktivnosti i stvaranja dodane vrijednosti proizvodnje. Značajnu ulogu u tom smislu imaju i poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom duhana, jedne od najznačajnijih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj. Naime, kao tvrtki koja se više od 60 godina bavi organizacijom prodaje i otkupa duhana, iznimno je važno da sve zakonske izmjene budu na dobrobit onih koji se bave proizvodnjom duhana, a imaju uvid u sve benefite i izazove s kojima se susrećemo u duhanskoj industriji. Iako se duhan proizvodi u čak šest županija, gotovo 90% proizvodnje odvija se u Virovitičko-podravskoj županiji, a ostatak od 10% uglavnom u Požeško-slavonskoj županiji te smatramo da je vrlo važno da se zakonski definira mogućnost prioritizirane dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta pojedinačnim proizvođačima duhana unutar ove dvije županije. Također, vjerujemo da se učinkovitijom kontrolom korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta i transparentnom raspodjelom poljoprivrednog zemljišta itekako može utjecati na to da proizvodnja duhana u Hrvatskoj bude perspektivnija te da omogući sigurniju budućnost za sve dionike duhanske industrije. Cilj nam je svima isti, a to je da proizvodnja duhana, kao i svih drugih poljoprivrednih kultura, bude dugoročno održiva. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže se da se sa 25 bodova boduju, osim stočarstva, slijedeće vrste poljoprivredne proizvodnje: višegodišnji nasadi, povrtlarstvo, kombinirana proizvodnjaom višegodišnjih nasada i usjeva, kombinirana proizvodnjom povrća i usjeva, pri čemu u slučaju kombinacije udio najmanje kulture u ukupnim površinama ponuditelja i svih njegovih povezanih društava upisanih u ARKOD je veći od 25%, poljoprivrednom proizvodnjom s preradom pri čemu je udio prerađenog primarnog proizvoda u godini koja prethodi godini objave natječaja najmanje 30%, dok se ostale vrste poljoprivredne proizvodnje boduju sa 15 bodova.
59 Ivan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Članak 36. mijenja se i glasi: „ (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju i ostvarile najveći zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova: a) dosadašnji je posjednik koji je: - u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 30 bodova - u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 10 bodova b) vrsta proizvodnje kojom se bavi: - mliječnim govedarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 20 bodova - stočarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 20 bodova - na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom i/ili vinogradarskom i/ili povrtlarskom proizvodnjom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom ili se bavi sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom na najmanje 5% površina - 20 bodova c) ima prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj - 10 bodova d) u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života - 10 bodova e) Poljoprivreda mu je primarna djelatnost i nositelj je obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 8 bodova f) posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% ukupnih godišnjih prihoda - 2 boda g) ima obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu, a nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova h) članstvo u proizvođačkoj organizaciji priznatoj od strane Ministarstva - 3 boda i) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja - 3 boda j) upisan je u Registar poreznih obveznika - 3 boda k) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 3 boda l) bavi se ekološkom proizvodnjom i/ili proizvođač čiji proizvodi nose oznaku porijekla-zaštićena oznaka izvornosti i/ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijedla na najmanje 20% površina upisanih u ARKOD - 3 bodova Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
60 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  U članku 36. stavak 1., točka b. prijedlog je uvrstiti i ratarstvo te predvidjeti odgovarajući broj bodova. Uz točku c. Izražavamo dvojbu u pogledu načina bodovanja osoba s prebivalištem u „graničnim“ područjima između dvije lokalne jedinice. Prihvaćen Prihvaća se
61 Grad Opuzen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Predlažemo izmjenu prijedloga dijela novog članka br. 20. st.1. ovog Zakona (stari članak 36. st.1. ) na sljedeći način: a) dosadašnji je posjednik koji je: - u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 30 bodova Obrazloženje: S obzirom da su prvi ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljeni devedesetih godina prošlog stoljeća, i da se radi o višegodišnjim nasadima koji su od tad u posjedu istih zakupoprimaca, smatramo da bi se zaštita istih postigla ovim prijedlogom izmjene bodova s 20 na 30. Posebno ukoliko imamo na umu da se kod većine zakupopromaca radi o jedinom izvoru prihoda. Zaštitom postojećih zakupoprimaca koji uredno ispunjavaju sve ugovorne obveze, omogućuje se stabilan razvoj poljoprivrednih gospodarstva i omogućuje dugoročni gospodarski razvoj baziran na uzgoju višegodišnjih kultura. Držimo da ovim prijedlogom potičemo i mlade poljoprivrednike, koji pravom nasljedstva od dosadašnjih zakupoprimaca, sukladno članku 23. prijedloga ovog Zakona, postaju novi nositelji poljoprivrednih gospodarstava, s već stečenim radnim iskustvom i praksama u obradi nasada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
62 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Isto tako potrebno je predvidjeti odgovarajuće bodove za pravnu osobu - investitora projekta od strateškog interesa RH koji doprinosi ispunjenju klimatsko energetskih ciljeva RH te isto nomotehnički urediti kroz čl. 20. st 1 Prijedloga izmjena i dopuna zakona. Predlažemo dodati alineju „m“ tako da ista glasi; „m) investitora projekta od strateškog interesa RH koji doprinosi ispunjenju klimatsko energetskih ciljeva RH – xx bodova“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
63 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Predlažemo da se broj bodova u točki a) alineja prva, sa 20 bodova podigne na 30 kako bi se zaštitili dosadašnji korisnici, posebno oni koji su u mirnom posjedu 10 i više godina. Na ovaj način bi se zaštitili svi korisnici koji su godinama ulagali u zemljište, podizali trajne nasade i dr. U istoj točki alineja druga dodati 'ili sklopljena izvansudska nagodba za državnim odvjetništvom'. Veliki broj korisnika državnog poljoprivrednog zemljišta u dolini Neretve, na ovaj način je 'legalizirao posjed', što je iziskivalo značajna financijska sredstva, a po ovome prijedlogu Zakona nemaju mogućnost korištenja prednosti po toj osnovi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
64 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Čl. 36. – st. 1., b) predlažemo navesti i ratarstvo i bodovati s bar 10 bodova. c) predlažemo uvesti različit broj bodova za ponuditelje s područja JLS koja provodi natječaj u odnosu na ponuditelje s područja JLS koja/koje graniče Predlažemo da oni koji graniče dobiju 5 bodova, a ostali van JLS i koji ne graniče 0 bodova. - rok za prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt predlažemo zadržati iz važećeg Zakona ( 3 godine) Molimo da se uzme u obzir i dokument kojim se dokazuje da se proizvodni objekt nalazi na području JLS ili JLS koja graniči – jasno definirati uvjete ugovora između dvije pravne osobe - predlažemo uvrštenja obveze ovjere kod Javnog bilježnika u trenutku potpisivanja. Prihvaćen Prihvaća se
65 Udruga proizvođača duhana Podravine i Slavonije - Tabacum PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Predlažemo da se u članku 36. stavak (1) točka b) doda nova crtica koja glasi: - na najmanje 25 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se proizvodnjom duhana - 20 bodova Obrazloženje: Kao udruga koja okuplja proizvođače duhana u potpunosti podržavamo izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se, između ostaloga, nastoji omogućiti efikasnija dodjela zemljišta korisnicima koji se žele baviti proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost, a duhan je zasigurno poljoprivredna kultura koja ima tu dodatnu vrijednost. Tome u prilog ide i podatak da godišnja vrijednost proizvodnje duhana u Hrvatskoj prelazi iznos od 100 milijuna kuna. Proizvodnja duhana, kao dio iznimno osjetljivog sektora u Republici Hrvatskoj, je specifična proizvodnja koja je zbog iskorištenja tla lošijeg boniteta, na kojoj uzgoj drugih kultura nije profitabilan, ograničena na proizvodnju u dvije županije, Virovitičko-podravsku gdje je 90% proizvodnje te Požeško-slavonsku gdje je 10% proizvodnje. Budući da se izmjenama i dopunama navedenog Zakona propisuje i način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, zalažemo se za to da se određeni broj bodova (20 bodova) dodjeljuje upravo proizvođačima duhana. Time bi se osigurali bolji uvjeti rada u proizvodnji duhana, ne samo za članove Udruge proizvođača duhana Tabacum, već i za sve druge proizvođače duhana unutar ovih županija. Uvjereni smo da je u interesu svih proizvođača duhana koji se bave proizvodnjom ove visoko dohodovne kulture da tu proizvodnju povećaju, a koja je važan dio hrvatske poljoprivrede i gospodarstva općenito. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
66 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Čl.36.st.1.c) Potrebno smanjiti broj bodova budući da se ovom sastavnicom ne potiče poljoprivredna proizvodnja. Čl.36.st.1.e) Potrebno je da se navedena sastavnica odnosi i na pravnu osobu. Čl.36.st.1.g) Potrebno je da se navedena sastavnica odnosi i na pravnu osobu. Čl.36.st.1.k) Potrebno povećati broj bodova budući da je navedena sastavnica bitna i smisao iste je da prednost imaju oni koji imaju poljoprivrednu proizvodnju, odnosno, na ovaj način se potiče poljoprivredna proizvodnja što je i cilj ovoga Zakona, a ne dobivanje poticaja. Potrebno dodati slijedeće odredbe: -pri utvrđivanju uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina za ponuditelja koji je pravna osoba uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sve s njim povezane pravne osobe - pri utvrđivanju uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina za ponuditelja koji je OPG ili obrt uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom isti raspolaže kao i svi resursi osoba koje s njim žive u obiteljskom kućanstvu (bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno). -kod sudionika koji su podnijeli ponudu na više od jedne PTC, nakon zaključenja rang liste ostvarenih bodova po prvoj te svakoj slijedećoj PTC, u slučaju prvenstva ponuditelja, površina prethodne PTC ubraja se u ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta ponuditelja po predmetnom javnom natječaju Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
67 M. Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Predlažem: članak 20. stavak 1 pod B - osoba koja se bavi proizvodnjom mlijeka i ima vlastitu proizvodnju (vlastitu telad i junice na gospodarstvu) 30 bodova - osoba koja je korisnik kredita iz Programa za razvoj stočarstva kojim je izgradila farmu za držanje krava koje proizvode mlijeko 30 bodova (ista osoba ne može ostvariti bodove po oba kriterija nego samo po jednom) Obrazloženje: Cjenjeni, zato što su proizvođači mlijeka ostali bez državne zemlje došlo je do propasti više od 50 tisuća opg-a. Selo se počelo iseljavat i nestala je proizvodnja hrane. Odatle sve kreće. Oduzimalo se zemljište stočarima i dodjeljivalo ratarima. Ukoliko ratari žele zadržati zemljište, neka nabave stoku i ostvare bodove i sudjeluju u ishrani stanovnika RH. Tako je u svim razvijenim zemljama EU. Nigdje ne možete imati stotine hektara državne zemlje a da ne proizvodite ili mlijeko ili meso. Samo je u Hrvatskoj takav nakaradan sustav. Ministrica nam je obećala pomoći. Ukoliko nas se sada ne zaštiti od preživjelih 3.000 više neće biti nikoga na selu. Bogati pojedinci neće spasiti selo niti pomoć u demografiji. Ne potpisujte nam propast. Ratarstvo ima najnižu vrijednost u proizvodnji. Prestanimo s takvom praksom. Neka ratari rade u zakup zemljište od onih osoba koje same ne rade svoju zemlju. Vi ste svojim zakonima natjerali stočare da rade tuđu skupu zemlju, a ratari rade onu koju su nekada radili kombinati. Sramota. Podupiranjem domaćeg stočarstva, smanjili bi uvoz teladi a pomogli našim stočarima da stanu na svoje noge. Zaposlili ljude i ostavili naše mlade na selu. Razmislite o tome koliko su teške posljedice pogodovanja jednom sektoru a sve na uštrb proizvođača mlijeka i stočarstva. Pogledajte u nazad samo deset godina i sve će vam biti jasno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
68 M. Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Komentar na članak 20. (članak 36.) Stavak 1. Točka a) Radite distinkciju između ugovora koji su sklopljeni na temelju ranije provedenog natječaja (20 bodova) i privremenih ugovora kojima nije prethodio natječaj (10 bodova), iako postoje privremeni ugovori koji traju jednako dugo koliko i ugovori sklopljeni nakon provedenih natječaja. Postoje općine koje nisu provodile natječaje petnaestak godina. Jednako toliko dugo ja imam privremeni ugovor temeljem kojeg plaćam tri puta veću zakupninu od onih koji su do zemljišta uspjeli doći na natječaju. Stočar sam i pitam se zašto me država konstantno kažnjava? Stavak 1. Točka b) Stočar sam, proizvođač mlijeka koji hrani stado na površinama koje sam uzeo u zakup od susjeda i drugih osoba sa područja općine. Cijena zakupa po jutru mi je 800 kn. No, to mi nije najveći problem. Najveći problem je taj što su te površine usitnjene i na njima ne mogu odgojiti kvalitetnu hranu za stoku. Kada obrađujem površine trebam dva ili tri radnika, dva ili tri traktora, dva ili tri stroja. Sve to poskupljuje moju proizvodnju mlijeka. Da ne spominjem kako mi je teško obraditi sitnu parcelu pa sjeme, gnojivo, herbicid odlazi u kanale, na uvratine, na susjednu parcelu. Sramim se sam svoje proizvodnje kada vidim koliko me grla doma čeka gladno a ja idem u treće selo u tuđe dvorište pokositi da donesem kravama hranu. Ohrabrivale su me izjave ministrice kako će zaštiti proizvodnju s dodanom vrijednosti ali to se ovim zakonom neće ispoštovati. Iako sam stočar, nemam pravo na bodove jer prema ovom kriteriju ja imam dovoljno zemlje. Nemam, ali... Svakoga dana netko od vlasnika zemljišta proda svoju parcelu ili je iznajmi drugome koji mu ponudi više. Nemam nikakvu sigurnost proizvodnje. Žalosno je da u Ministarstvu ne žele spasiti nas još nekoliko koji proizvodimo mlijeko. A tako malo trebamo. Korisnik sam HBOR-ovog kredita za izgradnju farme i ne mogu doći do državnog zemljišta. Deset godina. Gospodo, niste nas trebali uvlačiti u to jer ja si sam ovaj križ nikada ne bi natovario na leđa da me iz Ministarstva to nisu tražili. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
69 OPG Špoljar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Osvrt: uspješnog poljoprivrednog proizvodjaca osim poljoprivrednog zemljišta krasi još puno drugih karakteristika, pa tako da bi bio uspješan i konkurentan na medjunarodnom otvorenom tržištu mora uz poljoprivredno zemljište biti dobar menadzer, imati akumulirano znanje i iskustvo, biti vrijedan i predan svome poslu, imati uhodan posao, voljeti rad u polju i poljoprivrednu proizvodnju, te imati dovoljno kapitala imovine mehanizacije da ga obrađuje i da se nosi s nesigurnom proizvodnjom i velikim fluktuacijama cijene kakva poljoprivredna proizvodnja nosi... obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kakvom težimo se stvara generacijama, potrebno je potrošiti život da bi se steklo sve ovo gore navedeno, i mnogima od nas koji rade određeno zemljište dugi niz godina ovim zakonom se potezom pera otvara mogućnost ostajanja bez zemljišta, jer se ovim zakonom ne daje stvarna prednost dosadašnjem zakupcu, već ce zakon ukoliko bude donesen u ovome obliku omogućiti otimačinu... molim vas da prije nego li donesete ikakve promjene zakona o poljoprivrednom zemljištu odgovorite na ova pitanja: 1. dali je legitimno da država resurs koji je od strateške važnosti dodjeljuje selektivno na način da određene firme nasljednici kombinata imaju tisuće hektara a opg-ima se ograničava na desetke? 2. dali je u redu da država isti resurs poljoprivredno zemljište naplaćuje koncesionarima par stotina kuna po ha, a za zakup otvara mogućnost nadmetanja i nabijanja cijene iako proizvode isti proizvod i sudjeluju na istome tržištu? 3. bi li bilo pravedno da je cijena zemljišta svima jednaka ovisno o kvaliteti, i da se svima omogući ista pozicija na tržištu? 4. kako će mladi poljoprivrednik platiti cijenu zemljišta koju mu nabije netko tko u koncesiji ima već određeno zemljište te može kalkulitari s višom cijenom na natječaju za zakup jer mu je prosječna cijena još uvijek prihvatljiva? i pri tome se razvijati dok mu država ovim zakonom izmuze sav novac? 5. kako će stočar kojemu fali zemlje platiti cijenu zakupa koju mu nabije isti taj koncesionar ili u najmanju ruku netko tko se bavi nekom profitabilnom proizvodnjom pa mu se isplati licitirati s višom cijenom? 6. smatrate li da ovakva sektorska raspodjela državnog zemljišta prema kojoj prioritet imaju neprofitabilni sektori vodi razvoju hrvatske poljoprivrede? cijena uljane repice (čija proizvodnja je zahtjevna gotovo kao i proizvodnja šećerne repe, a definitivno mnogo zahtjevnija od umnožavanja sjemenske pšenice) trenutno je u otkupu oko 4 kn/kg, i po njoj se još postrno može proizvesti soja koja je također vrlo tražena na tržištu, znate li koliko dodane vrijednosti se takvom proizvodnjom stvara?? koliko to znači ulaganja, investicija, za razliku od sektora koji vi favorizirate ovim prijedlogom, proizvođači kojih bore stalnu bitku sa europskim viškovima i damping uvozom bez ikakve zaštite od vlastite države... 7. znate li da je proizvodnja kukuruza koja se demonizira naša strateška prednost, iz razloga što proizvodimo u uvjetima Bogom danim za proizvodnju kukuruza, zbog čega postižemo odlične prinose i u toj proizvodnji smo konkurentni na europskom tržištu, a upravo jeftini kukuruz je glavna osnova pokretanja stočarske proizvodnje i glavni sastojak stočne hrane...? naš kukuruz je toliko jeftin skupa s mađarskim da može podnesti trošak prijevoza do Italije i onda talijani još uvijek mogu biti konkurentni s proizvodnjom mesa, dok se to kod nas uz vlastitu sirovinu ne isplati... kako je to moguće, i što je uzrok tome? 8.smatrate li da bi prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta dosadašnjim zakupcima (naravno pravim proizvođačima a ne beračima poticaja) ugrozila i unazadila razvoj poljoprivrede? ovaj zakon nosi niz restrikcija i obaveza kojih se zakupac mora na dobivenom zemljištu pridržavati, ali mu ne nudi nikakvu zaštitu na natječaju kao onaj tko je u to zemljište godinama ulagao... smatrate li da je isplativo ulagati u podstanarski stan iz kojeg vam još pri tome cijelo vrijeme prijete da će vas izbaciti?? biste li vi uz takve uvjete vozili stajski gnoj na to zemljište?? biste li radili meliorativnu gnojidbu?? biste li investirali u sustav navodnjavanja?? biste li radili drenažu ako je potrebna?? naravno da nebi, jer tko je lud da investira u nešto ako nije siguran hoće li uopće kapitalizirati svoju investiciju ili će to uraditi netko drugi..., a bez svega toga nema ni razvoja... 9. tko je bolji zakupnik zemljišta za javnu dobrobit, netko tko se bavi bilo kojom proizvodnjom i u njoj je uspješan, postiže dobre cijene, stvara dodanu vrijednost, investira i prilagođava se tržištu, bez obzira iz kojeg sektora dolazi, ili netko tko ima neprofitabilnu proizvodnju i svake godine pred ministarstvom traži pomoć od države jer proizvodi nešto čega je hiperprodukcija i ovisan je o državnoj pomoći? mislite li da će nekome tko proizvodi nešto što nije traženo i u čemu postoje europski viškovi dodatnih nekoliko hektara zemljišta po (ovim prijedlogom predlošenoj) visokoj cijeni odjedamput proizvodnju učiniti profitabilnom ako ostali uvjeti na tržištu ostanu nepromjenjeni? 10. smatrate li da je robinhudovski način raspolaganja zemljištem na način da se uzima onima koji obrađuju godinama i dokazali su da se mogu nositi s konkurencijom na tržištu dobar? smatrate li da bi isti način trebalo primjeniti i na koncesionare? 11. smatrate li da početnik u poljoprivrednoj proizvodnji, bez znanja, iskustva i kapitala, baveći se nekom od favoriziranih proizvodnji kojima dajete prednost ima šanse za uspjeh na međunarodnom tržištu na kojemu su ,u konkurentni subjekti koji već imaju otplaćenu infrastrukturu?? 12. smatrate li da bi isti taj početnik imao više šanse uz originalnu ideju u nekoj drugoj proizvodnji gdje bi mogao biti konkurentan a koja nije na vašemu spisku pa stoga ni ne može do zemljišta?? 13. smatrate li da netko tko ima 41,5 godina nije diskriminiran od konkurenta od 40,5 godina koji ima po dobnom kriteriju više bodova?? 14. smatrate li da netko tko je završio agronomski fakultet ima više znanja a time i mogućnosti kapitaliziranja tog znanja na opću dobrobit od nekoga sa poljoprivrednom školom ili bez poljoprivredne naobrazbe? smatrate li da izjednačavanjem VSS sa SSS ne dolazi do degradacije struke? 15. ako uzmemo u obzir da su se prije 15-ak godina operativnim programom izgradile stotine farmi, a izgradnja farme je uglavnom svakome investitoru donosila 100 ha državnog zemljišta u paketu po povlaštenom kriteriju, a danas je najveći broj od njih obrastao u koprive, a na zemljištu se proizvodi ne ono čemu je bilo namjenjeno, smatrate li i dalje da se ključ razvitka stočarstva nalazi u ovome zakonu?? 16. što mislite koji su temeljni razlozi zašto JLS zadnjih godina ne raspisuju natječaje već uglavnom produžuju dosadašnje ugovore, i dali to povezujete s trenutkom kada je Zakonom oduzeta stvarna prednost dosadašnjim zakupcima, a JLS stvoren rizik od stvaranja nerješivih sukoba ponuđača koji bi nastali kao rezultat provođenja natječaja po tom Zakonu?? ovaj prijedlog zakona zahtjeva korjenite promjene, uvažavajući slijedeće prijedloge: 1. omogućiti prodaju zemljišta dugogodišnjim zakupcima urednim proizvođačima kako bi se potakla ulaganju u zemljište i omogućila kupnja zemljišta od strane domaćih poljoprivrednih proizvođača, umjesto od strane stranog investicijskog kapitala, a prije isteka moratorija na kupnju strancima , 2. izjednačavanje cijene zemljišta svim zakupcima/koncesionarima kako bi se svima omogućio ravnopravan položaj na tržištu, 3. davanje stvarne prednosti dosadašnjim zakupcima urednim proizvođačima, 4. slobodno zemljište kojim svaka JLS raspolaže u određenom postoku preusmjeriti stočarima bez zemlje, stočarima bez zemlje se također može preusmjeriti dio zemljišta od velikih koncesionara, npr na svakih 100 ha 5%, jer zna se da opg-i u zakupu imaju desetke, a koncesionari stotine ili tisuće hektara, i tkav način raspolaganja nebi utjecao na njigovu egzistenciju... 5. ukidanje svakog sektorskog načina raspodjele, tko će što na zemljištu proizvoditi prepustiti tržištu dok god se proizvodi profitabilno i stvara dodana vrijednost. 6. uvažavanje ekonomskih pokazatelja dosadašnjeg poslovanja, kreditne sposobnosti boniteta, uspješnog poslovanja, a ne planova i programa za koje nitko nezna da li će se ostvariti i koji predstavljaju poslovni rizik... 7. razdvojiti ekološku proizvodnju od ekstenzivnog ratarenja i branja poticaja, 8. prodaja direktnom pogodbom manjih parcela nekome tko ima graničenje kako bi se potaknulo okrupnjavanje, 9. podizanje razine znanja poljoprivrednika progresivno, ne represivno.. 10. smanjenje birokratiziranja oko poljoprivrednog zemljišta, prvenstveno svakogodišnje provjere, nepotrebne analize, Gospodarski programi i ostala mrtva slova na papiru, pravim proizvođačima to nije potrebno i samo opterećuje proizvodnju... 11. gospodarenje zemljištem ostaviti na raspolaganju JLS jer je ono u glavom u službi razvoja kraja u kojem se nalazi, i da bi se pravilno raspolagalo njime potrebno je osim zakonskih odredbi uvažavati i stanje na terenu, 12. ukinuti bilo kakvu dobnu diskriminaciju prilikom dodjele, mladi poljoprivrednici su uglavnom nasljednici uhodanih poljoprivrednih gospodarstava, i ne mogu kao takvi imati predost u u zakupu nad nekime tko je slučajnošću nekoliko godina stariji, mladi poljoprivrednici početnici su uglavnom izdvojeni OPG-i osnovani kako vi se upravo ostvarila prednost po ovome Zakonu, ili na natječajima za fondove, 13. stvarna briga za okoliš i održivu poljoprivredu edukacijom, gospodarenje poljoprivrednim otpadom, uređenjem parcela i okoliša oko njih, stimulacijama, izgradnjom infrastrukture, bez represije, stvarne mjere a ne debilne kao registracije prskalica i polaganja za korisnike SZB koji služe samo da se pokupe novci... 14. prednost proizvođačima kojma je poljoprivreda primarna djelatnost. dva su razloga slabog razvoja Hrvatske poljoprivrede, prvi je taj što su zakazali svi oni prerađivači koji sirovinu koju mi proizvodimo po cijenama po kojima moze ici u izvoz trebali prerađivati u finalni proizvod, već našu debelo poticanu sirovinu koriste druge zemlje za razvoj svoje industrije ili proizvodnju mlijeka/mesa. naši prerađivači su se proteklih godina bavili trgovinom i preprodajom, dok su inozemni investirali u kapacitete i koristili fondove, i danas je stanje takvo kakvo je, da nam kukuruz ode u Italiju a smrznjute štruce kruha od naše pšenice uvozimo iz drugih zemalja... drugi razlog su upravo ovakvi zakoni koji ne favoriziraju one koji mogu opstati na tržištu, već po samo sebi znanim kriterijima pogrešno odabiru budućnost naše poljoprivrede... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
70 OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  U članku 20. predlažemo povećanje broja bodova pod "c)" a odnose se na prebivališe sa 10 na 30 kao za govedarstvo, jer u suprotnom postoji opasnost da domicilno stanovništvo neće imati prednost, te ograničiti samo na granicu JLS, također povećati broj bodova za primarnu djelatnost sa 5 na najmanje 10 ili 20 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
71 OPĆINA ČEPIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Poštovani, u nastavku dajemo komentare na predložene Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu: Protiv smo neograničene cijene – potrebno je staviti fiksnu cijenu i zakupa i prodaje; cijena nikako ne smije biti presudan element u natječaju. Potrebno je povećati broj bodova na 20 fizičkim i pravnim osobama koje imaju prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj; ukinuti bodove fizičkim i pravnim osobama koje imaju prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj. Ukinuti bodove fizičkim i pravnim osobama koje su u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, jer su isti NELEGALNO ušli u posjed, bez natječaja. Sramota je za pravnu državu da osobe koje su nasilno, kriminalno i pod sumnjivim okolnostima ušle u posjed na osnovu toga ostvaruju 10 bodova na natječaju za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta. Apsurdno je dati 10 bodova njima kao i 10 bodova domicilnim osobama. Tih 10 bodova treba prebaciti domicilnim osobama, kako bi ostvarile prethodno predloženih 20 bodova. „Na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom i/ili vinogradarskom i/ili povrtlarskom proizvodnjom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom“ – smanjiti na 10% površina. Također, povećati broj bodova na 25. Obrazloženje: jedan hektar voćnjaka ostvaruje bruto prihod kao 10 ha ratarstva. Što znači da imate 10 ha trajnog nasada kao da imate 100 ha ratarstva. Prevelik je postotak površine i samo 0,5% proizvođača može ostvariti bodove po ovom kriteriju. Smanjiti broj bodova proizvođaču koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života na 5 bodova. Obrazloženje: velik broj proizvođača planski je otvorio OPG na djecu i prebacio (prodao, iznajmio) svoju stoku na njih kako bi ostvarili prednost na natječaju. A njihovi roditelji su u ranijim natječajima ostvarili prioritet na osnovu te iste stoke i dobili poljoprivredno zemljište u zakup ili prodaju. Fizičkim i pravnim osobama kojima je poljoprivreda primarna djelatnost i nositelji su obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnici poljoprivrednog obrta povećati broj bodova na 10, a mliječnom govedarstvu smanjiti broj bodova na 25. Smatramo da je 5 bodova malo i da u ukupnom zbroju bodova 5% omalovažava obitelji koje se ozbiljno bave poljoprivrednom proizvodnjom, žive od nje i nastanjuju ruralne krajeve. Smatramo da se ovim brojem bodova pogoduje fizičkim i pravnim osobama kojima poljoprivreda nije osnova djelatnost. Što se tiče prodaje zemljišta – omogućiti prodaju osobito vrijednog (P1) i vrijednog (P2) poljoprivrednog zemljišta, po većoj cijeni, odnosno po procijenjenoj vrijednosti zemljišta, ovisno o udjelu P1 i P2. Problem prodaje zemljišta P1 i P2 u Slavoniji je velik, jer su velike površine označene kao P1 i P2. Učestale su žalbe prema nama od strane poljoprivrednih proizvođača koji se prijavljuju na mjere ruralnog razvoja i prođu, a u konačnici im banke ne odobre kredit jer nemaju zemlju u svom vlasništvu. Mnogi se i ne žele javiti na natječaje, jer znaju da ih banke neće kreditirati. Vezano uz ovaj problem, potrebno je i ukinuti limit za prodaju čestica maksimalne veličine do 10 ha, jer je u Slavoniji 98% površina veće od 10 ha. Ako Zakon predviđa maksimalnu površinu koju pojedini proizvođač može kupiti na 50 ha, onda odredba o maksimalnoj površini čestice od 10 ha za prodaju nema baš nikakvog smisla. Ukoliko ovakav zakon prođe, svi naši poljoprivrednici će izgubiti poljoprivredno zemljište, a općinski proračun će zbog toga trpjeti ogromne negativne posljedice zbog manjih prihoda od poreza na dohodak koji sada uplaćuju domaći OPG-ovi i obrtnici. A kada izgube zemlju, taj prihod poreza na dohodak će ići u proračune susjednih općina i gradova. Općina Čepin graniči sa 8 jedinica lokalne samouprave: Bizovac, Osijek, Antunovac, Šodolovci, Vladislavci, Vuka, Punitovci, Podgorač – koje obuhvaćaju 47 naselja sa gotovo 126 000 stanovnika, a ovaj zakon dopušta da se svi oni natječu za poljoprivredno zemljište sa 11 599 stanovnika općine Čepin, stvarajući tako omjer 10:1. Jedan od prethodnih ministara dobio je nadimak „grobar hrvatskog sela“, nastavlja li se ta tradicija grobarenja hrvatskog sela donošenjem ovakvog zakona? Ako ovakav zakon prođe, Sabor i svi saborski zastupnici koji izglasaju takav zakon biti će odgovorni za mnoge sudbine općina, gradova, lokalnih OPG-ova i obrtnika. Kakvog će onda smisla imati projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
72 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Udruženje poljoprivrede HGK stavak 1. uz alineju a) Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti konkretnim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe, a koje su u nekom od modaliteta posjeda. Čestice za koje se pravna/fizička osoba natječe, a koje nisu u modalitetu „dosadašnjeg posjeda“ ne bi trebale ostvariti bodove po ovom kriteriju. Potrebno je izbaciti rok od 30 dana jer isti može biti predmet malverzacija. uz alineju b) Predloženi kriterij u stvari je kombinacija 2 kriterija – kriterij vrste proizvodnje i kriterij poštivanja pravila Nitratne direktive, što po našem mišljenju treba razdvojiti jer je sasvim nejasno bodovanje i logika kriterija. Radi se o dva različita prioriteta poljoprivredne politike – nastojanje za izmjenom strukture proizvodnje i ispunjavanje uvjeta Nitratne direktive. Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. Prijedlog za kriterij „Vrsta proizvodnje“ -pravna/fizička osoba u segmentu primarne poljoprivredne proizvodnje bavi se pretežito stočarstvom (više od 50% vrijednosti proizvodnje prema stanju prethodne godine) – X bodova; potrebno je propisati da pravna/fizička osoba u gospodarskom programu mora predvidjeti min zadržavanje volumena stočarske proizvodnje tijekom trajanja zakupa -pravna/fizička osoba u segmentu primarne proizvodnje bavi se pretežito voćarstvom/vinogradarstvom/povrćarstvom/proizvodnjom šećerne repe/sjemenarstvom/rasadničarstvom (više od 50% vrijednosti proizvodnje prema stanju prethodne godine) – X bodova; potrebno je propisati da pravna/fizička osoba u gospodarskom programu mora predvidjeti min zadržavanje volumena odnosne proizvodnje tijekom trajanja zakupa. Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. Također, predlažemo u sektoru biljne proizvodnje, uz voćarstvo/vinogradarstvo/povrćarstvo/proizvodnju šećerne repe/sjemenarstvo/rasadničarstvo, uključiti i industrijsko i ljekovito bilje, kao željene kulture u strukturi proizvodnje. Također, potrebno je preispitati visok ponder za kriterij vrsta proizvodnje, jer isti dovodi u neravnopravan položaj sve ostale proizvođače u ratarstvu, što bi trebalo izbjeći. Prijedlog za kriterij „Nitratna direktiva“ -pravna/fizička osoba ne ispunjava uvjet Nitratne direktive od max 2 uvjetna grla/ha – X bodova (prema gustoći uvjetnih grla prethodne godine ARKOD/JRDŽ); Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. uz alineju c) Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti konkretnim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe, a za koje postoji veza između prebivališta/sjedišta/proizvodnog objekta pravne/fizičke osobe i područja JLS/susjednih JLS . Čestice za koje se pravna/fizička osoba natječe, a za koje ne postoji veza ne bi trebale ostvariti bodove po ovom kriteriju. Također, potrebno je preispitati rok od 1 godine – trebao bi biti duži zbog mogućnosti malverzacija. uz alineju d) Potrebno je jasno propisati uvjete za dodjelu bodova po ovom kriteriju, vodeći računa o svim organizacijskim oblicima poljoprivrednih gospodarstava - OPG, obrt, zadruga, d.o.o., d.d. Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. uz alineju e) Potrebno je jasno propisati uvjete za dodjelu bodova po ovom kriteriju vodeći računa o svim organizacijskim oblicima poljoprivrednih gospodarstava - OPG, obrt, zadruga, d.o.o., d.d. Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. Predlažemo razmotriti sljedeće uvjete: -kod OPG-a - nositelj OPG-a registriran je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede i poljoprivreda mu je pretežit izvor dohotka -kod obrta – obrt je registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i poljoprivreda je pretežit izvor dohotka vlasnika obrta -kod trgovačkog društva – poljoprivreda je registrirana kao glavna djelatnost. uz alineju f) Držimo ovaj kriterij važnim i predlažemo veći ponder. uz alineju g) Potrebno je jasno propisati uvjete za dodjelu bodova po ovom kriteriju vodeći računa o svim organizacijskim oblicima poljoprivrednih gospodarstava - OPG, obrt, zadruga, d.o.o., d.d. Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. uz alineju i) Potrebno je jasno propisati uvjete za dodjelu bodova po ovom kriteriju vodeći računa o svim organizacijskim oblicima poljoprivrednih gospodarstava - OPG, obrt, zadruga, d.o.o., d.d. uz alineju j) predlažemo brisanje – vidjeti prijedlog uz alineju e) uz alineju k) Držimo ovaj kriterij važnim i predlažemo veći ponder. uz alineju l) Ovdje se bodovi trebaju dodijeliti svim česticama/tehnološkim cjelinama za koje se pravna/fizička osoba natječe. U nastavku je prijedlog bodovanja Dosadašnji posjednik - max 20 bodova -pravna/fizička osoba u mirnom je posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavala sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom program - 20 bodova -pravna/fizička osoba u mirnom je posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavala sve obveze iz ugovora – 10 bodova Vrsta proizvodnje - max 15 bodova -pravna/fizička osoba u segmentu primarne poljoprivredne proizvodnje bavi se pretežito stočarstvom (više od 50% vrijednosti proizvodnje prema stanju prethodne godine) potrebno je propisati da pravna/fizička osoba u gospodarskom programu mora predvidjeti min zadržavanje volumena stočarske proizvodnje tijekom trajanja zakupa – 15 bodova -pravna/fizička osoba u segmentu primarne proizvodnje bavi se pretežito voćarstvom i/ili vinogradarstvom i/ili povrćarstvom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili proizvodnjom industrijskog bilja i/ili proizvodnjom ljekovitog bilja i/ili sjemenarstvom i/ili rasadničarstvom (više od 50% vrijednosti proizvodnje prema stanju prethodne godine) potrebno je propisati da pravna/fizička osoba u gospodarskom programu mora predvidjeti min zadržavanje volumena navedenih proizvodnji tijekom trajanja zakupa – 10 bodova -ostala poljoprivredna proizvodnja – 5 bodova Nitratna direktiva – max 10 bodova -pravna/fizička osoba ne ispunjava uvjet Nitratne direktive od max 2 uvjetna grla/ha – razred 1 (veće nedopušteno opterećenje); potrebno utvrditi prema gustoći uvjetnih grla prethodne godine ARKOD/JRDŽ – 10 bodova -pravna/fizička osoba ne ispunjava uvjet Nitratne direktive od max 2 uvjetna grla/ha – razred 2 (niže nedopušteno opterećenje); potrebno utvrditi prema gustoći uvjetnih grla prethodne godine ARKOD/JRDŽ – 5 bodova Sjedište poljoprivrednog gospodarstva – max 10 bodova -pravna/fizička osoba ima sjedište/prebivalište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj najmanje 3 godine do raspisivanja natječaja – 10 bodova Mladi poljoprivrednik – max 5 bodova -pravna/fizička osoba ima status mladog poljoprivrednika – 5 bodova Poljoprivreda glavna djelatnost – max 5 bodova -pravna/fizička osoba obavlja poljoprivredu kao glavnu djelatnost – 5 bodova Objekt za preradu – max 5 bodova -pravna/fizička osoba posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% ukupnih godišnjih Prihoda – 5 bodova Obrazovanje – max 5 bodova -pravna/fizička osoba ima obrazovni status – 5 bodova Proizvođačka organizacija – max 5 bodova -pravna/fizička osoba ima status PO – 5 bodova Hrvatski branitelj – max 5 bodova -pravna/fizička osoba ima status Hrvatskog branitelja – 5 bodova Izravna plaćanja – max 10 bodova -udio izravnih plaćanja pravne/fizičke osobe nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja – 10 bodova Sustavi kvalitete – max 5 bodova -pravna/fizička osoba ima status proizvođača u sustavu kvalitete (ekološka proizvodnja, zemljopisno podrijetlo) – 5 bodova ukupno 100 bodova Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
73 Damir M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Preživjeli proizvođači mlijeka u HR godinama se bore s nedostatkom površina za proizvodnju krmiva čime nam se poskupljuje proizvodnja mlijeka i dodatno nam se opterećuje naše obiteljske proračune. Zadnji sam proizvođač mlijeka i prema vašim kriterijima neću moći doći do državne zemlje zato jer obrađujem stotinu malih parcelica uzetih u zakup od baka u pet sela. Oko moje štale su stotine hektara državne zemlje koju rade ratari a kojima idete na ruku opet. Tako je bilo i prije deset godina kada je bio zadnji natječaj. I onda se čudite što je selo izmrlo i nema tko proizvioditi hranu. Ja zapošljavam. Oni ne. Ja radim po 20 sati dnevno. I moja obitelj. Oni rade dva mjeseca u godini. Ja sa svojim novcem od mlijeka plaćam veterinare, koncentrate, sjeme, djetelinu, plavi dizel za miksericu, doprinose za radnike, oni ne. oni idu na zimovanje i ljetovanje. Ali ministarstvo njih štiti. Mene ne vidi. Treba i mene iseliti. Jasno mi je. Hvala vam za ovakve kriterije. Za stočara koji hrani krave na tuđim njivama za koje vlasnici ne znaju da li da im plaćam srebrom ili zlatom nema državne zemlje. Hvala vam činovnici jer i ja odustajem. I mene ste otjerali. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
74 Mato M. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Poštovani, bojim se kriterija pod c). Naime, mnogi su jučer osnovali OPG i čekaju da dobiju zemljište. Ovim kriterijem ste trebali nagraditi one koji se poljoprivredom bave duže vrijeme. Za koje se može provjeriti što su do sada radili. Opet će nam se dogoditi da se zemljište daje onima koji nikad nisu vidjeli motike niti ušli u traktor. Slijedi davanje u podzakup. Zašto je tako "labavo" postavljen ovaj kriterij? Opet se ne podržava proizvodnja nego različiti mešetari. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
75 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Prijedlog na članak 36. (1) b) vrsta proizvodnje kojom se bavi: - mliječnim govedarstvom ili uzgojem hrvatskih izvornih, zaštićenih i ugroženih pasmina… Obrazloženje: U članku 36. stavak (1) pod b) predlažemo da se doda: ili uzgojem hrvatskih izvornih, zaštićenih i ugroženih pasmina Uzgoju autohtonih i zaštićenih pasmina s obzirom na značaj navedenih pasmina za RH i za županije u kojima se iste uzgajaju potrebno je svakako dati prvenstvo takvim uzgajivačima na natječaju za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Takav uzgoj zahtjeva veća ulaganja, redovito je manje profitabilan od standardnog uzgoja, ali je iznimno značajan za očuvanje ugrožene pasmine u smislu bio raznolikosti te očuvanju tradicije uzgoja na određenom području. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
76 slobodan rajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Predlažem da se u članak 36. kao kod natječaja za ruralni razvoj ubace dodatni bodovi za potpomognuta područja 1 , 2 , 3 , skupine Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
77 OPG Mikulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  Prijedlog na članak 36. (1) a) dosadašnji je posjednik koji je: -u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 10 bodova Dodatnih 10 bodova za korisnike koji imaju privremene ugovore ukoliko je fizička osoba ili nositelj pravne osobe mlađi od 40 godina ili je koristio mjere ruralnog razvoja, ili se bavi stočarstvom ili Uzgaja izvorne zaštićene pasmine. Opći komentar: Ponuđenim prijedlogom postojeći posjednici nisu dovoljno zaštićeni, pogotovo oni sa privremenim ugovorima. Treba se uzeti u obzir da su posjednici sa privremenim ugovorima u posjedu zemljišta najmanje 5 godina ili duže te da su razvijali i ulagali u svoje gospodarstvo imajući u vidu da će te površine i zadržati. Subjekt koji zadovoljava stavak b) alineja 3 u jednakom je položaju kao posjednik sa provedenim natječajem te u boljem položaju od posjednika sa privremenim korištenjem te nema nikakva ograničenja koliko hektara može zakupiti . Točka b) alineja 1. i 2. Uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu ne može biti jednak za čitav teritorij RH. Nejasno je zašto forsirate takve parametre kad je svima jasno da nisu isti proizvodni uvjeti u Slavoniji, Istri ili Dalmaciji. Obzirom da ste Vi donijeli Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima isti biste trebali koristiti i pri određivanju omjera UG/Ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
78 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 20.  ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKA a) Prijedlog: Novopredloženi stavak 1. točku a) predlažemo nadopuniti i objediniti a) dosadašnji je posjednik koji je: - u mirnom posjedu zemljišta bez ugovora najviše 30 dana od isteka ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima ili u mirnom posjedu zemljišta temeljem sklopljene nagodbe s državnim odvjetništvom ili u mirnom posjedu zemljišta, a podnio je Zahtjev za sklapanje ugovora o privremenom korištenju nakon isteka ugovora sklopljenog po ranije provedenom javnom natječaju ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja,pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 20 bodova Obrazloženje: Do sada se više puta zaključilo kako je dosadašnjeg zakupnika potrebno zaštiti ukoliko je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu. Iz tog razloga smatramo kako je neopravdano raditi razlike s obzirom na postojeći Ugovor. Koja je garancija da netko tko je imao ugovor temeljem raspisanog natječaja je bolji gospodar od onog koji je u mirnom posjedu i ispunjava sve svoje obveze?! U skladu s tim, dajemo prijedlog i za točku b) po kojoj će prethodno navedeno upravo moći ocijeniti. Osim toga, životne situacije upućuju na to da nije uvijek korisnik zemljišta odgovoran zbog toga što je u mirnom posjedu, ali bez ugovora o privremenom korištenju. Za to mogu biti prisutni mnogi razlozi, od poznate nesređenosti zemljišnoknjižnog stanja i neusklađenosti katastra i zemljišnih knjiga, gdje se pouzdano ne može utvrditi površina zemljišta koje se koristi da bi se zadovoljio formalni kriterij javnog natječaja, do brzine rješavanja zahtjeva od strane općina i gradova uslijed nedovoljne kapacitiranosti itd. Zato smatramo da sve kategorije mirnog posjeda trebaju imati istu poziciju za ostvarivanje bodova. ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKA b) Prijedlog: Novopredloženi stavak 1. točku b) predlažemo izmijeniti. b) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu: - nije veći od 10% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja – 30 bodova - nije veći od 20% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja – 20 bodova - nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja – 10 bodova Obrazloženje: Smatramo kako je udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima jedan od najznačajnih kriterija za ocjenu uspješnosti proizvođača, neovisno o tome da li je on mljekar ili stočar ili voćar ili proizvođač iz bilo kojeg sektora. I upravo bi to trebao biti glavni kriterij za odabir. Npr. ako stočar zadovoljava omjer UG i površine, a uspješan je proizvođač temeljem predloženog kriterija i ima npr manje od 10% izravnih plaćanja u ukupnim prihodima, zašto mu se ne bi omogućilo da dobije još zemlje i proizvodi na jednako uspješan način. Samo takvi proizvođači mogu podići vrijednost proizvodnje, a ne oni kojima je omjer npr. 50%-50%. ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKA c) Prijedlog: Novopredloženi stavak 1. točku c) predlažemo izmijeniti u dijelu prihvatljivog roka za ispunjavanje ovog kriterija radi transparentnosti c) ima prebivalište, sjedište ili posjeduje proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj najmanje 3 godine do raspisivanja natječaja - 10 bodova Obrazloženje: Potrebno je definirati na što se odnosi proizvodni objekt i da li riječ „ima“ proizvodni objekt obuhvaća samo vlasništvo ili uključuje i zakup. Osim prethodnog, ukoliko želimo nešto vrednovati, onda je bitno da kriterij bude transparentan i utemeljen na stvarnosti a ne podložan brzim promjenama pa time i manipuliranjima primjerice, sa sjedištem…npr. u praksi, danas stavimo sjedište na neku JLS, za godinu dana se raspiše natječaj, i iza toga može se prebaciti sjedište/prebivalište na slijedeću JLS gdje će se opet za godinu dana isti javiti na natječaj i dobiti bodove za prioritet. Zato predlažemo 3 godine. ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKE d), e), g), i) Prijedlog: Novopredloženi stavak 1. točke d), e), g), i), potrebno je dopuniti sa jasnim i nedvojbenim uvjetima za fizičke i pravne osobe. d) u trenutku podnošenja ponude fizička osoba ponuditelj nije napunio 41 godinu, ili ako se radio o pravnoj osobi, više od X % zaposlenih mlađih od 41 godinu – 10 bodova e) poljoprivreda je ponuditelju primarna djelatnost koju obavlja kao trgovačko društvo, OPG ili kao vlasnik obrta – 5 bodova g) fizička osoba ponuditelj, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi ponuditelja, ima obrazovanje ili zaposlenu osobu s obrazovanjem iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu – 5 bodova i) Hrvatski je branitelj iz Domovinskog rata ili ako se radi o pravnoj osobi ima x % zaposlenih Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, odnosno dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja – 3 boda Obrazloženje: U OPG ili obrtu ponuditelj je samo jedna osoba na koju se primjenjuju kriteriji dok u pravnom subjektu te kriterije treba primijeniti na radnike koji su zaposleni, a njih može biti daleko više, što bi trebao biti cilj…u pravnom subjektu mladi imaju priliku za zapošljavanje, raditi u struci i samim tim ostati u RH i to mladi raznih struka kao što su pravnici, financijaši, knjigovođe, psiholozi, ekonomisti itd. što nije slučaj u OPG i obrtu. Ovime se potiče zapošljavanje i ostanak mladih u RH, što je vjerujemo jedan od strateških ciljeva države. Prilikom određivanja kriterija za javni natječaj za koji je previđeno da na njemu sudjeluju i fizičke i pravne osobe, ravnopravno, nije osnovano primjenu zakonskih odredbi omogućiti samo jednom sudioniku, a drugom uskratiti ostvarivanje bodova po jednom kriteriju jer ne on ograničen samo za jednog sudionika. Tako i ove odredbe omogućuju stjecanje bodova samo fizičkim osobama, OPG ima a ne i pravnim osobama. ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKA k) Prijedlog: Novopredloženi stavak 1. točku k) predlažemo obrisati jer smo prethodno predložili da se ovaj kriterij izmjeni i navede pod točkom b). ČLANAK 36. STAVAK 1. TOČKA f) Prijedlog: f) posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom - 8 boda Obrazloženje: Ukupni prihodi se vrednuju kroz kriterij b) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu pa je nejasan razlog zbog kojeg je potrebno još jednom vrednovati prihode. ČLANAK 36. STAVAK 7. Prijedlog: Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova, rangiranje se vrši po slijedećim prioritetima: - stočarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - na najmanje 15 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom, vinogradarskom, povrtlarskom i sjemenarskom proizvodnjom i proizvodnjom šećerne repe, ili se na najmanje 5% površina bavi samo sjemenarskom i/ili rasadničarskom proizvodnjom Obrazloženje: S obzirom da smo zaključili kako je uspješnost proizvođača ključna za povećanje proizvodnje pa smo taj kriterij stavili kao jedan od glavnih kriterija, predlažemo sektorski kriterij staviti kao podkriterij Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima S obzirom na značajan broj komentara i prijedloga na redoslijed prava prvenstva na natječaju za zakup isti će biti razmotreni kod izrade konačnog teksta Zakona.
79 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 21.  ovdje predlažemo formulaciju na način da glasi; „već postojeći izgrađeni objekti, ili podignuti trajni nasadi“, Obrazloženje: Mišljenja smo da bi se na ovaj način izbjegle eventualne situacije da se po izgradnji skladišta ili podizanja nasada digne cijena zakupa u sljedećem ciklusu ugovaranja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
80 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 23. Čl.41. Odredbe prijenosa prava i obveza iz ugovora o zakupu odnose se samo na nositelja OPG-a i fizičke osobe koje imaju registriran obrt, no ne i na pravne osobe. Pravne osobe se na ovaj način stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na obrte i OPG-ove. Stoga je ovu odredbu potrebno urediti na način da se odnosi i na pravne osobe pod određenim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
81 Dragan Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 23. Predložene promjene u stavku 3. članka 41. stavljaju u neravnopravan položaj pravne osobe onemogućavanjem prijenosa prava i obveza iz ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta na pravne osobe koje je pravna osoba – zakupnik osnovala, odnosno na druge pravne osobe kojima se pripojila odnosno spojila. Arbitrarno izdvajanje samo jedne vrste pravnih subjekata kojima se onemogućava prijenos prava i obveza u suprotnosti je s načelima vladavine prava i pravne sigurnosti, kao i s načelom jednakosti pravnog položaja poduzetnika na tržištu. Na taj način navedene kategorije stavljene su u nejednak položaj u odnosu na obrte i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji imaju mogućnost prijenosa ugovora o zakupu. Naprijed navedena nejednakost uzrokuje i diskriminiranje pravnih osoba, što je zabranjeno odredbom članka 14. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske jer oni nemaju jednaka prava i slobode kao poljoprivrednici koji imaju kakvu takvu mogućnost prijenosa prava i obveza iz ugovora o zakupu. Spornom odredbom narušena je i poduzetnička sloboda zajamčena člankom 49. budući da se spornom odredbom onemogućava prijenos prava i obveza iz ugovora o zakupu, čime se ne osigurava svima jednak pravni položaj. Osim toga situacije na tržištu, konkurencija, financiranje, različiti uvjeti poslovanja trebaju se smatrati opravdanim razlozima da se društvo podijeli na više društava i da zbog toga ne trpi štetne posljedice. Stoga predlažem da se ne promjeni sadržaj stavka 3. članka 41. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
82 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 25. Upravo smo suprotnog mišljenja od ovoga što se predlaže te smatramo da stavke 6., 7. i 8. ne treba brisati. Također, predlažemo da se brišu stavci 12. i 13. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
83 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 25. čl. 48. – smatramo da stavci 6., 7. i 8. trebaju ostati - st. 9. – predlažemo brisati sve iza riječi „posjed“ - dodati da drvnom masom raspolaže zakupac - St. 12. i 13. treba brisati Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
84 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 25. ČLANAK 48. STAVAK 7. Prijedlog: Predlažemo izmijeniti stavak 7. na način da je zakupnik dužan dostaviti bankovnu garanciju kao sredstvo osiguranja jer samo je bankovna garancija stvarno jamstvo ispunjenja obveza. Zadužnica se nažalost pokazala manje sigurnim sredstvom osiguranja, pa se time zakupnici ne obvezuju na isti način u odnosu na preuzete obaveze iz Ugovora. (7) Za osiguranje izvršenja ugovorne obveze iz stavka 6. Ovoga članka u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje iz stavka 11. ovoga članka, za poljoprivredno zemljište površine veće od 10 ha, zakupac je dužan predati obvezujuće pismo namjere banke uz ponudu, a pri sklapanju ugovora davatelju zakupa položiti bankovnu garanciju. Obrazloženje: Smatramo da je intencija odredbe ZPZ čl. 48. stavak 7. osigurati da ponuditelj ima adekvatnu snagu (financijsku, imovinsku) da može izvršiti ugovornu obvezu i iskrčiti o vlastitom trošku višegodišnje raslinje. Bankovnu garanciju danas mogu dobiti i fizičke i pravne osobe ukoliko dokažu da su financijski sposobne. U praksi trošak privođenja kulturi max 100Ha X od 10.000 kn – do 15.000 kn/ha = 1.000.000 do 1.500.000 kn. To je iznos investicije koja je potrebna u startu. Ključno pitanje je tko u stvarnosti ima snage za to i kako da osigura financiranje. Zato smatramo da je nužno obvezati jednako i pravnu osobu i OPG koji ima pravnu osobnost na predaju pisma namjere banke uz ponudu kako bi država imala potrebno dodatno sredstvo osiguranja koje može upotrijebiti u slučaju neispunjenja ugovornih obveza od strane zakupca. Na primjer, ukoliko npr OPG ne izvrši krčenje zemljišta u zadanom roku ili ne preda drvnu masu Hrvatskim šumama, i država se pokuša naplatiti temeljem zadužnice za koju realno OPG nema pokrića, pismo namjere banke bilo bi odmah u početku dodatna sigurnost državi da ponuditelj (pravna osoba i OPG) ima financijska i imovinska sredstva kojima može garantirati da će krčenje i izvršiti. U suprotnom, događat će se već uobičajeni modeli zlouporabe: 1. Zakupac ne očisti zemljište u zakonskom roku od dvije godine i ugovor je raskinut – zakupac ostaje u posjedu, ne plaća zakupninu, krči i pretvara drvnu masu u sječku – Hrvatske šume ni Ministarstvo poljoprivrede nemaju više ovlasti u tom pogledu jer zakup nije na snazi – jedino što se može provoditi je tužba za predaju posjeda – (pravomoćna i konačna presuda 3g. + ovrha i izbacivanje iz posjeda 3g.) Država nema prihoda od tog zemljišta. Rezultat – bivši zakupac možda ostvaruje poticaje jer ima za to preduvjete temeljem ARKODa, bez obzira što nema ugovor o zakupu + ne plaća zakup. Zakupac je dobro prošao – uzimao je povlastice dvije godine nakon čega je još uprihodio od sječke, a cijelo vrijeme nije plaćao zakupninu. 2. Još je gora opcija ako ugovor ne bude raskinut jer HŠ odnosno inspekcije ne postupaju ažurno pa zakupac može uzimati poticaje odnosno zadržati posjed dok mu odgovara, krčiti i prodavati sječku koliko mu odgovara. ČLANAK 48. STAVAK 9. Prijedlog: Predlažemo da drvna masa nakon krčenja zemljišta ostane zakupniku, predlažemo brisanje stavka 9 i dodavanje slijedećih odredbi: (8) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja. (9) Drvna masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 6.ovoga članka pripada zakupniku, a na transport drvne mase primjenjuju se posebni propisi o šumama (10) Ministarstvo imenuje Povjerenstvo koje procjenjuje troškove stavljanja u funkciju poljoprivredne proizvodnje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 6. ovoga članka i vrijednost drvne mase. Povjerenstvo je sastavljeno od pet članova i to agronomske, šumarske, geodetske i pravne struke od kojih je jedan predstavnik jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi. (11) Zakupnik je u obvezi dati Ministarstvu bankarsko jamstvo u visini troškova za uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja, a sukladno procjeni Povjerenstva iz stavka 10. ovoga članka (12) Ako su troškovi krčenja veći od vrijednosti drvne mase, zakupnik ima pravo na isplatu državne potpore za razliku troškova krčenja (13) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu zakupnika poljoprivrednog zemljišta iz stavaka 6. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 43. ovoga Zakona u roku od 30 dana od sklapanja ugovora. Obrazloženje: Predlažemo da drvna masa ostane zakupniku jer se na terenu uobičajeno događalo da HŠ preuzmu kvalitetno drvo, a ono manje kvalitete ostane zakupniku u obvezi za zbrinuti što mu stvara dodatne troškove. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu da drvna masa pripada zakupniku, a kao osiguranje izvršenja obveze krčenja propisana je obveza dostave garancije u visini ukupnog iznosa zakupnine za to zemljište.
85 OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 26.  U važećem članku 49. stavak 3. (predloženi stavak 2.) omogućiti da se sredstva mogu utrošiti za svu ruralnu infrastrukturu (komunalnu, društvenu), a koja je kao takva navedena u Programu ruralnog razvoja. Predlažemo brisanje riječi „vezane za poljoprivredu i akvakulturu“, te nadopunu na kraju 3. stavka i to na način da se između „poljoprivrede“ i „akvakulture“ doda zarez, te poslije riječi „akvakultura“ dodaju riječi „i ruralne infrastrukture“ ili slična odredba. Obrazloženje: U jedinicama lokalne samouprave koje imaju značajan prihod od poljoprivrednog zemljišta postojeće odredbe o načinu raspolaganja sredstvima uglavnom predstavljaju veliko ograničenje u razvoju i izgradnji infrastrukture (komunalne i društvene), koja između ostalog, i ako možda ne predstavlja direktno ulaganje u poljoprivredu, ali je indirektno jer sve to predstavlja ruralni prostor. Nije prihvaćen Sredstva ostvarena od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koriste se za održavanje infrastrukture vezane za poljoprivredu, ne koriste se za društvene i slične namjene.
86 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 27.  Podaci trebaju biti javni i transparentni. Upravo „skrivanje“ podataka dovelo je do neučinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te stvaranja duga s osnove zakupnine od čega je veći dio otišao u zastaru. Apsurd je veći što neplatište bivaju nagrađeni poticajima. Ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta iznosi 738.125,52 ha, od čega je u nekom od oblika raspolaganja oko 380.000,00 ha. Slobodno je dakle 350.000,00 ha državne zemlje. Ujedno od 380.000,00 ha većina korisnika ne ispunjava odredbe Gospodarskog programa na način da zemljište ne obrađuje te je isto zaraslo, zapušteno ili dano u podzakup, a što sukladno zakonskim odredbama predstavlja uvjete za raskid ugovora. Uvođenjem jedinstvene baze podataka dolazi se do podatka da postoji 245.000.000,00 kn duga za 4768 korisnika, a najveća je zagonetka uplaćenih 800.000.000,00 kn koji se ne mogu povezati s ugovorima o zakupu jer ih općine i gradovi ne žele dostaviti ili se opravdavaju da ih nemaju, a još je veći apsurd da je od tog iznosa 500.000.000,00 kn nemoguće definirati kojoj općini/gradu uplata pripada. Neplaćanjem zakupa oštećeni su država, općine i gradovi, ali i županije kojima pripada određeni iznos zakupnine, a do koje štete ne bi došlo da su se provodile zakonske odredbe na način da su ugovori s takvim korisnicima pravovremeno raskinuti. No ovim činom država nije oštećena samo za iznos zakupa od 245.000.000,00 kn (ne uzimajući u obzir još svotu koja je otišla u zastaru) već i za stotine milijuna kuna koje je još takvim korisnicima isplatila na ime poticaja, te se time iznos penje do brojke od 1.000.000.000,00 kn. Stoga smatramo da će jedino transparentni podaci omogućiti kontrolu na više razina i pridonijeti učinkovitom raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
87 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 27.  Prijedlog: Predlažemo brisati članak 102. Iz Prijelaznih i završnih odredbi Zakona NN 20/18, 115/18, 98/19 . Obrazloženje: Revalorizacija propisana Zakonom kao i Pravilnik o načinu revalorizacije osjetljiva je tema koja ima bitan utjecaj na poslovanje poljoprivrednika zakupnika zemljišta u vlasništvu RH. Određivanje jedinične revalorizirane zakupnine mora se temeljiti na stručnoj i znanstvenoj podlozi posebno ako se radi o značajnom povećanju cijene zakupnine odnosno naknade. Nametanjem dvostruke početne zakupnine, bez stručne i znanstvene podloge, dolazi do povrede ustavom i konvencijom (za zaštitu ljudskih prava) ustanovljenog tzv. načela zaštite legitimnih očekivanja. To načelo između ostaloga znači da kada se pravni režim mijenja zakonskim putem, pojedincima kojima je ranije, u skladu s prijašnjim pravnim režimom priznato kakvo pravo ili su sukladno prijašnjem režimu osnovano očekivali ostvarivanje nekoga prava te se nalazili u specifičnom pravnom položaju, treba omogućiti ostvarivanje toga prava, premda ono nije usklađeno s novim pravnim režimom. Osim toga i ustavna odredba iz čl. 90. Ustava RH glasi da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno djelovanje. Dakle, ovakvo reguliranje stavlja u izgled da će nezadovoljni pojedinci ustati s tužbama pred Ustavnim sudom RH pobijajući odredbe koje bi dirale u njihova stečena prava, odnosno koje bi povrijedile njihova legitimna očekivanja, a posljedice ukidanja takvih odredbi i vraćanje neosnovano plaćenih iznosa bi mogle biti velik problem po proračun RH. Zbog svega prethodno navedenog, predlažemo brisati odredbu koja omogućava retroaktivnu primjenu revalorizacije na ugovore sklopljene prije Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 20/2018, a za nove Ugovore da se Revalorizacija izračunava temeljem već ugovorenih zakupnina korigiranih za prosječnu godišnju stopu inflacije. Stopa inflacije je stručan i znanstveno definiran pojam kojim se prikazuje povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Obzirom da je ovom Izmjenom Zakona ostao na snazi članak 102. Iz Prijelaznih i završnih odredbi Zakona NN 20/18, 115/18, 98/19 potrebno ga je brisati ovom Izmjenom a sve iz gore navedenog razloga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
88 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 30.  ČLANAK 53. STAVAK 2. TOČKA b) Prijedlog: Opcija A: Predlažemo ostaviti točku b) kako je u sada važećem Zakonu. b) fizičke ili pravne osobe koje se najmanje tri godine do objave javnog natječaja bave djelatnošću akvakulture te su u protekle tri godine više rangirane po kriteriju ukupne proizvodnje u evidenciji o ovlaštenicima povlastice za akvakulturu koju vodi Ministarstvo Obrazloženje: Kod donošenja važećeg zakona, prioriteti kod zakupa ribnjaka su se izmijenili jer se nije vrednovalo iskustvo i ozbiljnost proizvođača već samo tko će bolje i više obećati. Sada se to pokušava vratiti iz nama ne razumljivih razloga. Smatramo neprihvatljivim davanje ribnjaka u zakup dosadašnjem posjedniku koji ribnjak nikada nije stavio u funkciju ili je koristio ribnjačarske površine u druge svrhe bez ikakvih posljedica ili davanje ribnjaka u zakup ostalim zainteresiranim fizičkim ili pravnim osobama bez ikakvih drugih uvjeta. Davanjem prioriteta takvim „dosadašnjim zakupcima“ ili nekome tko se nikada nije bavio akvakulturom i ne planira investicije, a pravo zakupa bi ostvario npr. samo radi više ponuđene cijene, ne rješava se niti pitanje regulacije i razvoja djelatnosti akvakulture, niti korištenja osnovnih resursa, poljoprivrednog zemljišta i voda, niti pitanje zapošljavanja i investiranja. Osim toga, bagatelizira se akvakultura kao važna grana poljoprivrede. Upravljanje ribnjacima treba povjeriti onima koji su se prethodno dokazali u uzgoju ribe i to: održavanjem ribnjaka u funkciji, stavljanjem proizvoda akvakulture na tržište, izvozom, investiranjem, diverzifikacijom itd. Prisjetimo se i situacije sa ribnjacima čiji zakupci su gotovo svi do jednoga otišli u stečaj ili je zaustavljena proizvodnja, a ribnjaci ostaju zapušteni, zarastaju i bivaju devastirani (Donji Miholjac, Baranja, Jasinje, Lipovljani, Kaniška Iva, Narta, Pisarovina, Vrbovljani, a Končanica je danas pred stečajem). Osim toga, i danas svi poznajemo situaciju gdje posjednik ne proizvodi 15 godina, a od 2016. godine novog zakupnika, ne može se uvesti u posjed jer osoba koja je kupila objekt na ribnjaku sve uvjerava kako je za nekoliko milijuna kn kupio cijeli ribnjak od 640 ha, istovremeno je raskinuo ugovor o kupnji, od RH traži naknadu štete, neće izaći iz posjeda jer je „vlasnik“, a ribnjak je zarastao i propada….. ne smijemo štititi takve i omogućiti onima koji će puno toga obećati, a bez obzira na znanje i prethodno iskustvo, da čine isto! Opcija B: Predlažemo vrednovati dodanu vrijednost b) fizičke ili pravne osobe koje se najmanje tri godine do objave javnog natječaja bave djelatnošću akvakulture te posjeduju objekt za preradu proizvoda akvakulture Obrazloženje: S obzirom da se kroz Strategiju poljoprivrede veliki naglasak daje na preradu i dodanu vrijednost, predlažemo vrednovanje objekta za preradu Općenito, ako se u prethodnim odredbama vezanim za zakup veliki naglasak stavlja na proizvodnju i dodanu vrijednost, smatramo kako se isto pravilo treba primjenjivati i na ribnjake koji su također poljoprivredno zemljište Nije prihvaćen Sukladno trenutno važećoj odredbi članka 53. stavka 2. točke b) Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rangiranje fizičkih ili pravnih osoba u postupku ostvarivanja prava prvenstva na javnom natječaju za zakup ribnjaka vrši se prema količini ukupno ostvarene proizvodnje dosadašnjih uzgajivača u protekle tri godine (ujedno opcija A), što je pokazatelj izravno ovisan o površinama ribnjaka kojima uzgajivač raspolaže te u povoljniji položaj stavlja proizvođače s većim proizvodnim kapacitetima. Kako navedeno smatramo neprihvatljivim, predlaže se brisanje ove odredbe. Na jednak način, predložena opcija B) u povoljniji položaj stavlja dosadašnje proizvođače s kapacitetima za preradu, što također nije pokazatelj bolje i učinkovitije primjene proizvodno-tehnoloških znanja i proizvođačke prakse u akvakulturi koji bi trebalo koristiti kao kriterij pri rangiranju. Dodatno, obje predložene opcije u potpunosti onemogućavaju ravnopravno sudjelovanje na javnom natječaju ostalim fizičkim i pravnim osobama, koje se dosad nisu bavile djelatnošću akvakulture, što smatramo diskriminirajućim.
89 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 32.  Predlažemo striktno propisati daljnje postupanje, tijek ili korake između slanja prijedloga odluka navedenih u stavcima 5. i 8. te zaključivanja ugovora navedenog u stavku 11. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
90 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 32.  U stavku 9. ovog članka definirano je da se prijedlog Odluke (stavak 5.- Odluka o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka; stavak 8.- Odluka o zakupu Zajedničkog pašnjaka) dostavlja na suglasnost Ministarstvu Stavkom 10. definira se rok u kojem je Ministarstvo dužno dati suglasnost odn. odbiti prijedlog. Nisu definirani koraci između slanja prijedloga Odluka iz stavka 5. i stavka 8. i sklapanja Ugovora definiranog stavku 11. ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
91 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 33.  Predlažemo propisati i mogućnost višekratnog produljenja uz suglasnost nadležnog Ministarstva, a bez ograničenje sukladno odredbama ovog Zakona. Nije prihvaćen Za poljoprivredno zemljište za korištenje kojeg su sklopljeni ugovori o privremenom korištenju potrebno je što prije raspisati javne natječaje kako bi se omogućio zakup na duži rok i time stvorili preduvjeti za dugoročno planiranje i unapređenje proizvodnje na tom zemljištu.
92 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 33.  Definirati mogućnost višekratnog produljenja uz suglasnost Ministarstva koje nije ograničeno okolnostima propisanim u članku 60. stavak 4. Prihvaćen Za poljoprivredno zemljište za korištenje kojeg su sklopljeni ugovori o privremenom korištenju potrebno je što prije raspisati javne natječaje kako bi se omogućio zakup na duži rok i time stvorili preduvjeti za dugoročno planiranje i unapređenje proizvodnje na tom zemljištu.
93 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 33.  ČLANAK 57. STAVAK 8. Prijedlog: Potrebno je provjeriti brojeve navedenih članaka unutar novopredloženog stavka 8. „(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 63. stavka.3. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva Obrazloženje: Navedeni članci ne mogu se povezati sa stavkom 8. Predlažemo provjeriti na koje se članke stvarno odnosi ova odredba i ispraviti. Prihvaćen Prihvaća se
94 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 34. Potrebno dozvoliti i zamjenu i u slučaju suvlasništva čestice izmedu RH i poljoprivrednika (trećih osoba). Nije prihvaćen Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se geometrijskom diobom i isplatom, uz primjenu odgovarajućih odredbi drugih propisa, primjerice Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
95 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 35. U vezi stavka 5. postavlja nam se pitanje ne bi li bilo uputnije i pravičnije da se na usklađivanje katastarskih kultura u katastru i zemljišnoj knjizi obveže kupca te da mu se odredi odgovarajući rok, primjerice, dvije godine od dana zaključivanja ugovora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
96 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 35. Čl. 59. – st. 5. Predlažemo usklađivanje katastarskih kultura u katastru i zemljišnoj knjizi prebaciti na kupca nakon potpisa ugovora u roku 2 godine Prihvaćen Ne prihvaća se
97 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 36. Predloženo brisanje stavaka 5., 6., 7. i 8. postojećeg članka ocjenjujemo vrlo lošim, posljedično i neprihvatljivim rješenjem. Prijedlog je da se navedeni stavci ne brišu ukoliko se želi osigurati da zemljišta budu uređena, iskrčena, u konačnici i privedena svrsi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
98 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 36. Čl. 60. – stavke 5., 6., 7., 8. obavezno ostaviti u Zakonu. Ako kupac nema obvezu iskrčiti ni privesti kulturi zemljište koje je kupio, zemljište će ostati obraslo ili će se iskrčiti, prodati masa, zemljište opet zarasti i JLS će imati obvezu sama to isto privatno zemljište održavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
99 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 36. Pozdrav, susrećem se s problemom okrupnjavanja gospodarstva jer mi je granična katastarska čestica u vlasništvu RH veća od 10 ha, pa bi prijedlog bio da se dozvoli ili kupnja većih čestica ili da se propiše način da se čestice u vlasništvu RH veće od 10 ha mogu podijeliti na manje, a da troškove snosi predlagatelj pa da se na taj način omogući okrupnjavanje posjeda. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
100 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 38.  Ne brisati navedene stavke, upravo iz razloga već iznijetih uz odredbu članka 36. U protivnom, zemljišta se neće privoditi svrsi, krčiti, obrađivati... Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
101 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 38.  Čl. 63. - Predlažemo staviti obvezu da se zemljište privede kulturi i koristi za poljoprivrednu proizvodnju bilo koje vrste Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
102 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 39.  U stavku 1. točki b obavezno brisati postavljeni uvjet prema kojem površina zemljišta osobe koja graniči s državnim treba biti jednaka ili veća. Riječ je o diskriminatorno postavljenoj odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
103 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 39.  Čl. 64. – st.1., b) smatramo da treba brisati uvjet da površina zemljišta osobe koja graniči s državnim treba biti jednaka ili veća. Ako je više ponuditelja koji graniče, prednost treba dati onome koji graniči s najvećom parcelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
104 Tony Dvoržak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 39.  Točku b) trebalo bi prilagoditi mogućoj situaciji na terenu prema kojoj se poljoprivredni blok (cjelina) vlasnika poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem sastoji od niza manjih katastarskih čestica, a ne jedne velike čestice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
105 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 41.  Ovim se člankom predlaže brisati članak 71. Zakona, no prijedlog je isti članak zadržati u osnovnom zakonskom tekstu, uz napomenu da je u stavku 1. uputno zadržati zabranu otuđenja u roku 10 godina; u stavku 3. zadržati upis zabrane otuđenja u zemljišne knjige te također, ostaviti odredbe stavka 4. i 5. članka 71. Prihvaćen Prihvaća se
106 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 41.  Zadržati članak 71. u sadržaju kako slijedi: stavak 1. - zadržati zabranu otuđenja u roku 10 godina stavak 3. – zadržati upis zabrane otuđenja u zemljišne knjige stavak 4. i stavak 5.- zadržati Prihvaćen Prihvaća se
107 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 42.  Stavak f) - "...Zemljište u vlasnišvu...." - Odnosi li se ovo na ukupno zemljište podnositelja zahtjeva ili samo na njegovo granično zemljište? Primljeno na znanje Primljeno na znanje Ograničenje površine odnosi se na zemljište koje je u vlasništvu podnositelja ponude a graniči sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje je predmet prodaje (”samo njegovo granično zemljište”).
108 OPG Pavichland PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 42.  Pozdrav, trebalo bi i u odjeljku za sve vrste prodaje bolje obuhvatiti sve oblike suvlasništva kao npr. što se u odjeljku za zakup u potpunosti otpisuje mogućnost davanja u zakup ako je čestica u suvlasništvu RH i trećih. Trenutna situacija kod mogućnosti prodaje ostavlja otvorena pitanje što s česticama u suvlasništvu gdje RH ima veći suvlasnički dio? Mislim da nema potrebe ograničavati rješavanje suvlasničkih odnosa i ako RH ima veći udio već omogućiti, a sve u cilju boljeg i jednostavnijeg upravljanja gospodarstvima. Ovako ja osobno opet ostajem bez rješenja jer je suvlasnički dio veći od moga dijela, a nema nikakvog stavka koji to uređuje pa da se na bilo koji način riješi suvlasništvo poljoprivrevdnika i RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
109 PP Orahovica d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 56.    ČLANAK 98. STAVAK 4. Prijedlog: Predlažemo da anekse Ugovora radi tijelo koje je i sklopilo Ugovor. (4) Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište i ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta, ugovore o zakupu za ribnjake i ugovore o dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona i ugovore koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provodi tijelo koje je sklopilo Ugovor. Obrazloženje: Smatramo da je nužno ostaviti da izmjene ugovora radi onaj tko ih je izvorno i potpisao- Ministarstvo. Svjesni smo količine posla i toga da je sklapanje ugovora sada u rukama JLS i grada, no smatramo da Ministarstvo ima veće kompetencije i više resursa posebice kvalitetnijeg kadra na raspolaganju za izradu izmjena ugovora nego JLS i općine. Ovom odredbom doprinijet će se usporenijem ažuriranju postojećih ugovora sklopljenih na temelju ZPZ koji su bili prije na snazi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se
110 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 57. Predlažemo Zakonom propisati mogućnost višekratnog produljenja uz suglasnost nadležnog Ministarstva, dakle bez ograničavajućih okolnosti sukladno zakonskim odredbama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
111 Grad Novska PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 57. Definirati mogućnost višekratnog produljenja uz suglasnost Ministarstva koje nije ograničeno okolnostima propisanim u članku 60. stavak 4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima
112 GRAD SLUNJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 60. U članku 60. određeni su rokovi u kojem jedinice lokalne samouprave moraju donijeti Programe raspolaganja i raspisati natječaje, a to je u roku 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona. Problem nastaje kod toga što jedinice lokalne samouprave svu dokumentaciju koja je potrebna za izradu Programa raspolaganja i pripremu natječaja treba ishoditi od drugih nadležnih institucija i tijela (Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Uredi za prostorno uređenje itd, itd.) koje izdaju određena uvjerenja i potvrde, a na koje JLS ne mogu utjecati da to izdaju u određenom roku. Osim toga Hrvatske šume trebaju dati dokumentaciju koliki su troškovi stavljanja u funkciju zemljišta koje je obraslo višegodišnjim raslinjem, itd. tako da ti postupci realno ne mogu biti u roku od 3 mjeseca provedeni. Nije prihvaćen Obveza jedinice lokalne samouprave da donese Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države propisan je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19) koji je stupio na snagu 09. ožujka 2018. godine od kada teče rok jedinicama lokalne samouprave da donesu Program. Kako je taj rok za donošenje Programa istekao prije više od tri godine, dodatni rok od 3 mjeseca primjeren je za dovršetak postupka donošenja Programa.
113 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, Članak 64.    Udruženje poljoprivrede HGK Veza s komentarom na članak 17. stavak 15. Ako je potrebno definirati postupanje za utvrđivanje pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje do donošenja sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja, onda bi pogodnost tla za pojedinu vrstu proizvodnje trebao utvrđivati HAPIH (kao nadležno tijelo za pitanja u svezi monitoringa zemljišta) temeljem analiza ovlaštenih laboratorija. Nije opravdano da laboratorij koji vrši analizu tla daje preporuke o pogodnosti tala za pojedine vrste proizvodnje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima