Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marko Sikirica PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA Poštovani, Izrada pravilnika je pozitivna stvar, ali samoinicijativno, bez radne skupine stručnih ljudi iz udruga, poslodavaca i pojedinih stručnjaka ići u određivanje kvantifikatora i definiranje razina kategorizacije objekata te same prosudbe je neozbiljno za jednog zakonodavca, a posebno zakonodavca koji je vezan za sigurnost građana. Prvi korak bi bio da jednom priznate sami sebi da ne znate sve i da prije e-savjetovanja oformite radnu skupinu od 5-6 ili 10 stručnjaka koji bi napravili simulacije prosudbe ugroženosti za više objekata i prilagodile kvantifikatore i ostalo na neku objektivnu razinu. Ovako ćemo dobiti još jedan "čušpajz" pravilnik iz kojeg će proizlaziti svakakve prosudbe ugroženosti....jako neozbiljan posao za jedno ministarstvo i mislim da se to mora ovako otvoreno reći, jer Vi ćete sigurno obrazložiti loš pravilnik riječima da je isti prošao e-Savjetovanje i da nije bilo primjedbi, e pa evo jedne gdje mislim da bi sve trebali vratiti na početak, oformiri radnu skupinu na mjesec dana i onda dati na e-savjetovanje. S Poštovanjem, Marko Sikirica Primljeno na znanje Pravilnik o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora sastavljen je temeljem priznatih pravila struke, dosadašnjih iskustava s metodologijama izrade prosudbi ugroženosti i standardima procjene rizika, uz koordinaciju sa stručnjacima iz područja zaštitarske djelatnosti. Također, vrijeme javne rasprave predviđeno je, osim za primjedbe, i za upućivanje prijedloga od strane zainteresirane i stručne javnosti u svezi poboljšanja predloženog propisa.
2 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA Prosudba ugroženosti je prvi korak u pružanju zaštite osoba, objekata i prostora stoga je ovo iznimno važan pravilnik koji je temelj za pružanje usluga zaštite. Vidljiva je intencija da se takva prosudba ugroženosti dodatno proširi i na poslove tjelesne zaštite kao i poslove zaštite štićenih osoba koji uključuju tjelesnu i tehničku zaštitu ali je ipak sam pravilnik pretežito usmjeren na tehničku zaštitu objekata i prostora u svojim razradama izrade procjene, a u potpunosti je izostala kategorizacija štićenih osoba. Čak nemate niti izrađenu kvantifikaciju prosudbe ugroženosti za štićene osobe što smatram velikim nedostatkom ovoga pravilnika. U samoj praksi kada govorimo o naručivanju usluga privatne zaštite, posebice one koja prolazi kroz javnu nabavu, dešavati će se problemi jer se prosudba ugroženosti ne provodi prije određivanja tehničke specifikacije koju određuje naručitelj usluge. Da bi se to ispravilo potrebno je propisati da je naručitelj usluge dužan napraviti prosudbu ugroženosti prije javne nabave odnosno da se usluga privatne zaštite (tehničke i/ili tjelesne) i tehnička specifikacija mora temeljiti na aktualnoj prethodno izrađenoj prosudbi ugroženosti. Sama odredba čl.3.st.2 Zakona o privatnoj zaštiti koja govori o prosudbi ugroženosti prije uspostave privatne zaštite je odredba koja bi se trebala odnositi na obavezu naručitelja usluge da takvu prosudbu zatraži prije oglašavanja javne nabave. Kod poslova koji ne podliježu pravilima javne nabave možda to nije toliki problem jer će prosudbu ugroženosti i provedbu provoditi ista pravna osoba ili obrt (što je isto tako upitno jer dolazi do sukoba interesa kod izvršitelja ali i mogućeg pritiska od strane naručitelja posebice onih koji su obveznici zakona da provode mjere zaštite). Dok kod poslova koji prolaze kroz javnu nabavu prosudba ugroženosti bi trebala biti dio natječajne dokumentacije, a ne da se prosudba radi nakon zaključenog natječaja. Postavlja se pitanje što ako nakon dobivenog angažmana prosudba ugroženosti pokaže da tehnička specifikacija koja je bila dio natječajne dokumentacije ne zadovoljava procijenjenoj prosudbi ugroženosti jer naručitelj kroz javnu nabavu uopće nije uzimao u obzir stvarnu ugroženost nego je tehničku dokumentaciju izradio po svojoj procjeni potreba tjelesne i/ili tehničke zaštite? Regulator poslova privatne zaštite mora pronaći zakonsko rješenje kojim će naručitelja poslova zaštite (iz javnog i privatnog sektora) obavezati da svoje zahtjeve uskladi sa prosudbom ugroženosti i da ukoliko dođe do promjena istu mora uskladiti sa tim promjenama jer u protivnom sama prosudba ugroženosti gubi svoj smisao od samog početka. To nije stvar samo ugovornog odnosa između naručitelja i izvršitelja već i samog regulatora poslova privatne zaštite kao i što je sam intencija Zakona o privatnoj zaštiti da prosudbe ugroženosti bude prvi korak u provedbu mjera zaštite. Pri tome treba razmisliti i o tome da izvršitelji prosudbe ugroženosti i pružatelji usluga tjelesne i/ili tehničke zaštite ne smiju biti iste niti povezane pravne osobe. Nije prihvaćen Kvantifikacija za prosudbu ugroženosti osoba nije potrebna obzirom da se radi o dinamičnom procesu zaštite, posebice prilikom intenzivnog kretanja osoba i boravka u različitim sredinama u dužem ili kraćem vremenu, pri čemu je teško kvantificirati strabilne parametre ugroze i sigurnosti, kao što je to lakše kada se radi o objektima i prostorima koji imaju relativno stabilne (statične) uvjete. Razvidno je i iz Zakona o privatnoj zaštiti (članak 3. st. 2.) da je prosudba ugroženosti prvi korak u određivanju stvarne razine rizika i daljnjeg planiranja zaštite, pa je logično da se ista sastavi prije provedbe tjelesne ili tehničke zaštite, bez obzira provodi li se javna nabava ili ne. Dosadašnju praksu “naručivanja zaštite” koja koincidira sa uslužnim djelatnostima s vremenom bi trebala zamijeniti stvarna potreba zaštite bazirana na realnoj procjeni rizika. Tim prije što je Zakonom definirano kako je zaštitarska djelatnost sigurnosna, pri čemu treba preferirati visinu rizika prilikom daljnjeg planiranja zaštite, ali prema mogućnostima uzeti u obzir i zahtjeve korisnika u najvećoj mogućoj mjeri. Navedeno će se postići realnim i dinamičnim prosudbama koje će se prilagođavati svakim promjenama uvjeta, a temeljem toga prilagođavati vrsta, količina i kvaliteta zaštite. Također, dosadašnja iskustva ne ukazuju na problem sukoba interesa ukoliko je izrađivač prosudbe ugroženosti ujedno i izvođač zaštite, a provjera valjanosti prosudbe ugroženosti i njezin odnos prema projektiranoj zaštiti biti će pod nadzorom inspekcije.
3 ANTE PERČIN PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA Poštovani, Nakon niza godina zajedničke suradnje i rada na normativnom uređenju privatne zaštite u RH, i dugogodišnje prakse predlaganja doista realnih korekcija u odnosu na predložene Zakone i Pravilnike, mišljenja smo da je primarno u interesu ove djelatnosti zadržati predmetni pristup i za budućnost, pa tako i prilikom osvrta na ovaj Pravilnik, fokusirati se samo na doista bitne dijelove istoga, bez nepotrebnih cjepidlačenja i razjašnjavanja svakog pojedinog moguće dvojbenog i ne potpuno jasnog detalja. Stoga krenimo redom, glede same intencije donošenja ovoga Pravilnika te proširivanje opsega izrade prosudbe ugroženosti i na objekte na kojima se pruža samo tjelesna zaštita (za razliku od dosadašnjih zakonskih i podzakonskih rješenja koja su dominantno bila vezana uz ugradnju i implementaciju sustava tehničke zaštite) logična je intencija zakonodavca i očekivanje da će prethodnom izradom prosudbe ugroženosti za sve poslove privatne zaštite, pa tako i za samu tjelesnu zaštitu podignuti razinu i kvalitetu navedenih usluga i same zaštitne aktivnosti, sa čime se u pravilu slažemo, no unatoč navedenoj logici u operativnoj primjeni i dnevnoj dinamici izvršavanja navedenih poslova realno je zaključiti da će predmetna prosudba za pojedine poslove ipak biti samo dodatno ispunjenje puke forme bez realnog sadržaja. Primjerice, kao što smo i naveli kod poslova koji su dobiveni na bazi javnog nadmetanja, predmetna prosudba ugroženosti se može izraditi i za poslove privatne zaštite koji su bili predmetom javnog nadmetanja. No ista realno ne može polučiti nikakav kvalitativni i sadržajni pomak, obzirom da je osnovni uvjet za navedene postupke striktno i precizno definiranje troškovnika predmetnih usluga privatne zaštite, prema kojem svaki potencijalni izvršitelj navedenih poslova daje svoju najbolju ponudu, i na bazi koje se u postupku evoluacije ponuda i odabire u konačnici kao najpovoljniji ponuditelj. Stoga se predmetni poslovi privatne zaštite tijekom vršenja predmetnog ugovora sadržajno ne mogu promijeniti, ma koja se naknadna prosudba ugroženosti za navedenu lokaciju štićenja izradila, jer jednostavno dodatna sredstva i opseg usluga nije predviđen troškovnikom, i navedena usluga će se za period ugovaranja odraditi u datom opsegu. Stoga je realan zaključak da je prosudba ugroženosti za navedene poslove zapravo samo golo ispunjavanje podzakonske forme, bez ikakvog realno uporabljivog sigurnosnog sadržaja. No, kako se poslovi iz javnih nadmetanja za pružanje usluga privatne zaštite ugovaraju u pravilu na jednogodišnja razdoblja nije realno ( bez obzira što se radi o pukom zadovoljenju podzakonske forme) očekivati da se u jednogodišnjem razdoblju ne naprave predmetne procjene i za navedene lokacije štićenja. No, ono što je realno zahtijevati je izmjena čl. 5. st. 2. vezano uz povremene poslove koji traju svega par sati ili manje od 12 sati, čija realizacija često počinje u popodnevnom ili noćnom terminu pa do jutarnjih sati. Zašto navedeno predlažemo? Poradi činjenice što će većina zaštitara IPU ili zaštitara tehničara koja će raditi na poslovima izrade prosudbe ugroženosti, raditi u pravilu u uredovno radno vrijeme, te bi u slučaju navedenih poslova predmetna prosudba mogla biti izrađena u najboljem slučaju sljedeći dan ujutro, a što bi podrazumijevalo izradu prosudbe za već odrađenu uslugu zaštite, a što doista nema nikakvog smisla. O kojim poslovima se radi, npr. o noćnoj zaštiti bankomata, o zaštiti objekata štićenih sustavima tehničke zaštite kod kojih prilikom zatvaranja iz nekog od razloga nije moguće (po)dignuti sustav protuprovale (kvar sustava i sl.), nego je potrebno organizirati prekonoćno štićenje do jutarnjih sati ( i dolaska servisera), o raznim objektima štićenim sustavima tehničke zaštite na kojima se tijekom noći počine radnje vandalizma (razvale i oštete npr. vrata, razbije staklo, ošteti dio konstrukcije objekta i sl.), zbog kojega se isti ne može zaštiti uobičajenom tehničkom zaštitom i niz drugih primjera kratkoročnih tjelesnih zaštita od po par sati realizacije, te stoga … predlažemo izmjenu čl. 5. st. 2. Pravilnika na način da se iza istoga doda st. 3. (3) Iznimno od odredbe st. 1. i st. 2. izvršitelj poslova privatne zaštite nije u obvezi izraditi prosudbu ugroženosti za kratkoročne poslove privatne zaštite koji traju manje od 12 sati, odnosno čija realizacija započinje dominantno u popodnevnim satima i traje jednokratno do jutarnjih sati sljedećeg radnog dana. Dosadašnji stavci 3. i 4. čl. 5. postaju st. 4 i st. 5. čl. 5. Isto tako, smatramo nužnim u prvim mjesecima primjene ovog Pravilnika korigirati i odredbu čl. 20. st. 2. Pravilnika, obzirom da će se u jednom trenutku u ministarstvo sliti i više tisuća prosudbi, na koje će isti trebati dati svoju suglasnost, što je objektivno nemoguće napraviti u nekom kratkom vremenskom roku. Te stoga predlažemo korekciju čl. 20. na način da se iza stavka 2. doda stavak 3. koja glasi. (3) Iznimno od odredbe st. 2. na svim štićenim objektima na kojima je pružanje usluga privatne zaštite u tijeku, izvršitelji usluga privatne zaštite mogu nastaviti sa pružanjem istih uz obvezu izrade prosudbe ugroženosti za navedene lokacije u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. U slučaju nedobivanja suglasnosti za izrađenu prosudbu ugroženosti, korisnici i izvršitelji usluga privatne zaštite imaju rok od 15 dana za usklađivanje sa izdanim zaključkom za nadopunu dokumentacije, odnosno utvrđenim manjkavostima prosudbe ugroženosti od strane nadležne Službe/odjela inspekcije ili Sektora za inspekcijske poslove. Dosadašnji stavci 3. i 4. čl. 20. postaju st. 4 i st. 5. čl. 20. Isto tako, mišljenja smo da će se pojaviti operativni problem vezan uz čl. 3. st. 1. i propisanu izradu prosudbi ugroženosti od strane zaštitara tehničara i zaštitara IPU, za ona društva koja pružaju usluge samo tjelesne zaštite, te nemaju odjele tehničke zaštite unutar društva pa samim time ni zaštitare tehničare, a logički ni zaštitare IPU (obzirom da još nemamo ni Pravilnik za izobrazbu istih). Stoga je realno pitanje tko će u okviru navedenih društava biti ta odgovorna osoba koja će izraditi i ovjeriti predmetne prosudbe ugroženosti za štićene objekte navedenih društava ( naravno pod uvjetom da ne angažiraju vanjsku uslugu). Zaključno, ne ulazeći u detalje same metodologije izrade predmetnih prosudbi ugroženosti, smatramo da su predmetne nadopune ovog pravilnika nužne, objektivne i realno utemeljene na dugogodišnjoj praksi pružanja predmetnih usluga privatne zaštite. S poštovanjem, U Zagrebu, 29.07.2021 godine. Ante Perčin Predsjednik Udruge Djelomično prihvaćen DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA. Ukoliko se radi o javnim nabavama za obavljanje poslova privatne zaštite, svaka ponuda morala bi objediniti zahtjeve naručitelja u odnosu na vrstu i obim zaštite. Pri tome je važno da se zahtjevi naručitelja usklade sa stvarnim i realnim rizicima. U navedenim slučajevima potrebno je sastaviti dinamičnu prosudbu ugroženosti koja će pratiti promjene i uvjetovati eventualne dopune zaštite. Prijedlog izmjene odredbe članka 5. stavak 2. se NE PRIHVAĆA, obzirom da je odredbom članka 3. st. 2. Zakona o privatnoj zaštiti prosudba ugroženosti obvezatna, pa se u slučajevima koji se navode ista treba sastaviti kako je predloženo Pravilnikom. Prijedlog dopune članka 20. se DJELOMIČNO PRIHVAĆA. Propisat će se odredba kojom će se definirati status korisnika koji već ima uspostavljenu privatnu zaštitu i rokovi uskladbe prosudbe ugroženosti. Rokovi za rješavanje upravnog postupka definirani su Zakonom o općem upravnom postupku. Ova primjedba pokrivena je postupcima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. PRIMLJENO NA ZNANJE. U svezi članka 3. stavak 1. Pravilnika, pravne osobe i obrti koji provode samo tjelesnu zaštitu, za izradu prosudbe ugroženosti morati će zaposliti zaštitara IPU ili zaštitara tehničara ili će već postojećeg djelatnika koji obavlja tjelesnu zaštitu uputiti na polaganje ispita za navedene poslove ili će angažirati vanjsku uslugu.
4 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, OPĆE ODREDBE Napomena: Davanje mišljenja/prijedloga na Priloge iz Pravilnika, jer nije predvideno e-savjetovanjem: _____________________________________________________________________________ PRILOG 1. Predlaže se izmjena područja kvantifikacije za javne i druge površine i usklađivanje sa izračunom za objekte s obzirom da je parametar za povišeni rizik u premalom rasponu. Isto je potrebno i u prilogu 3.a.. Predlaže se slijedeća tablica raspona za javne površine: Stupanj ugroženosti Područje kvantifikatora procjene [Kp] Procijenjeni stupanj ugroženosti jednako i veće od / do vrlo visoki rizik [1] 45 / 66 vrlo visoki rizik visoki rizik [2] 25,1 / 44,9 visoki rizik povišeni rizik [3] 5 / 25 povišeni rizik podnošljiv rizik [4] -15 / 4,9 podnošljiv rizik prihvatljiv rizik [5] -58,5 / -15 prihvatljiv rizik _____________________________________________________________________________ PRILOG 1.a i 2.a Molim ispraviti vrijednosti u tablici područja kvantifikatora u skladu sa tablicom u prilogu 1 – pogreška u podnošljivom i prihvatljivom riziku. _____________________________________________________________________________ PRILOG 2.d Ispraviti grešku u pisanju Prilog 2.d Obrazac za kvantifikaciju ostalih štićenih objekata – ČIMBENICI SIGURNOSTI - Mehanička zaštita – ocjena 2 greška bilo koje 2 mjere, ne 4 mjere _______________________________________________________________________________________________ PRILOG 3.c Molimo od koga se dobiva informacija o povijesti počinjenja KD na javnim i drugim površinama – JLS nema tu informaciju. Molim za javne, ali i objekte osigurati kontakt u MUP-u od koga izrađivač prosudbe može dobiti relevantne podatke o povijesti počinjenja KD kako bi mogao kvantificirati s relevantnim podacima _____________________________________________________________________________ Prihvaćen Korekcija će biti napravljena u Prilogu 1.a., 2.a., 2.d. i 3.a. PRIMLJENO NA ZNANJE. Podaci o počinjenju KD-a dobivaju se od vlasnika objekta/površine, odnosno putem javno objavljivih podataka Ministarstva unutarnjih poslova koji su dostupni građanstvu (bilteni, statistike i dr.) na web stranicama MUP-a i dr.
5 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 1. Iz čl.1. proizlazi da se ovaj pravilnik odnosi samo na štićene objekte dok u samom naslovu pravilnika je navedeno da se isti odnosi na osobe, objekte i prostore. Možda bi bilo dobro navesti da se ovim pravilnikom uređuje izrada prosudbe ugroženosti za osobe, objekte i prostore. Svakako bilo bi dobro da ovaj pravilnik uredi i kategorizaciju štićenih osoba, a ne samo objekata i prostora. Djelomično prihvaćen U članku 1. dopunit će se predloženi izričaj. Problem kategorizacije štićenih osoba prethodno je obrazložen.
6 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 3. Članak 3. (1) "Prosudba ugroženosti je dokument koji izrađuju zaštitari tehničari i zaštitari IPU prema metodologijama izrade procjene rizika propisanim ovim Pravilnikom." Mišljenje: Trgovačka društva licencirana samo za poslove tjelesne zaštite, sukladno Zakonu za svoju djelatnost nemaju zaštitare tehničare, a Zaštitari IPU biti će tek definirani novim Pravilnikom. Sukladno navedenome trgovačka društva licencirana samo za poslove tjelesne zaštite nemaju odgovornu osobu za izradu i potvrđivanje prosudbe ugroženosti za štićene objekte. Predlažemo da se članak dopuni sa slijedećom rečenicom: "Izradu prosudbe ugroženosti moguće je ugovoriti i sa drugom ovlaštenom pravnom osobom ili obrtom za poslove privatne zaštite". Nije prihvaćen U svezi članka 3. stavak 1. Pravilnika, pravne osobe i obrti koji provode samo tjelesnu zaštitu, za izradu prosudbe ugroženosti morati će zaposliti zaštitara IPU ili zaštitara tehničara ili će već postojećeg djelatnika koji obavlja tjelesnu zaštitu uputiti na polaganje ispita za navedene poslove ili će angažirati vanjsku uslugu. Dopuna članka nije potrebna, obzirom da postojeći zakonski uvjeti ne priječe takvu mogućnost.
7 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 3. U čl.3.st.1 je navedeno da prosudbu ugroženosti izrađuju zaštitari tehničari i zaštitari IPU. Ova odredba unosi nejasnoću u poslovima za koje su ovlašteni zaštitari tehničari i zaštitari IPU, a koja proizlazi iz čl.2.st.2.tč.30. i 32. Zakona o privatnoj zaštiti , a iz kojih odredbi proizlazi da je zaštitar IPU ovlašten izrađivati prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora koja uključuje tjelesnu i tehničku zaštitu, dok je zaštitar tehničar ovlašten izrađivati prosudbe ugroženosti, odnosno pružati intelektualne usluge, koje se isključivo odnose na tehničku zaštitu osoba i imovine. Svakako u sve to dodatno unosi nejasnoću čl.79.st.6. Zakona o privatnoj zaštiti koji glasi. "Poslove izrade prosudbe ugroženosti štićenih objekata, javnih i drugih prostora te osoba, osim zaštitara tehničara, obavljaju i zaštitari IPU-i.", iz čega pak proizlazi da prosudbu ugroženosti osoba izrađuju i zaštitari tehničari. Mišljenja sam da to treba jasno propisati kako bi se mogla i jasno razlikovati za što je tko ovlašten u izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora. Postavlja se pitanje da li zaštitar tehničar ima znanja i ovlasti da određuje u planu zaštite štićenih osoba potreban broj tjelohranitelja, ponašanje tjelohranitelja u redovnim protokolarnim aktivnostima ili izradu itinerera puta. Nije prihvaćen Odredbom članka 79. stavak 6. poslove izrade prosudbe ugroženosti štićenih objekata, javnih i drugih prostora te osoba, osim zaštitara tehničara, obavljaju i zaštitari IPU. Također nema nejasnoća niti u pojmovniku gdje je također definirano da prosudbu ugroženosti obavljaju obje vrste zaštitara. Poznavanje izrade prosudbe ugroženosti osoba stječe se ispitom prema prijedlogu Pravilnika o načinu polaganja ispita te programu ispita za zaštitare tehničare i zaštitare izrađivače prosudbe ugroženosti koji uključuje i navedeno programsko područje, dok će postojeći zaštitari tehničari navedeno znanje steći u procesu cjeloživotnog obrazovanja.
8 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 4. S obzirom da je upisnik radnih naloga za zaštitara tehničara isti i za uslugu ugradnje i za uslugu izrade prosudbe ugroženosti te da je tendencija digitalizacija što je većina tvrtki usvojila i ima istu formu radnog naloga za obje usluge u digitalnom obliku predlažemo da se članak dopuni sa slijedećom rečenicom: Radni nalog zaštitara-tehničara treba imati sve stavke kao u prilogu 4. pravilnika, ali ne mora biti u istom obliku i ne isključuje dodatne stavke potrebne recimo za poslove ugradnje. Prihvaćen U članku 4. dodat će se 2. stavak koji će dati mogućnost objedinjavanja oba radna naloga.
9 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 5. Predlaže se izmjena čl. 5 stavka 2 sa slijedećim: Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučajevima potrebe hitne intervencije i žurne primjene tjelesne zaštite objekata i površina koja se mora provesti u roku od 24 sata ili 48 sati vikendom i praznikom, ovlaštena osoba mora sastaviti kratku pisanu prosudbu ugroženosti kojom obrazlaže i opravdava primjenu tjelesne zaštite u štićenom objektu i prostoru. ___________________________________________ Predlaže se novi stavak 3. čl. 5. sa slijedećim: Iznimno od odredbe st. 1. i st. 2. pružatelj usluga privatne zaštite u slučajevima potrebe hitne intervencije i žurne primjene tjelesne zaštite objekata i površina koji traju manje od 12 sati nije u obvezi izraditi prosudbu ugroženosti za korisnike sa kojima već postoji prethodni poslovni odnos za poslove privatne zaštite na objektu ili površini, već postoji prosudba ugroženosti ili čime bi ne pružanjem hitne intervencije nastala daljnja šteta. ___________________________________________________________________________________ Članak 5. postojeći st. 3 i 4. (3) Po izvršenju zadaća iz stavka 2. ovog članka, potrebno je sastaviti pisano izviješće u kojem će se detaljno obrazložiti primjena zaštite u odnosu na visinu ugroze po osobe i imovinu i nadopuniti prosudba ugroženosti. (4) Kratka prosudba ugroženosti sastavlja se na memorandumu pravne osobe ili obrta, a sadrži: - naziv, lokacija i vlasništvo štićenog objekta ili površine - ime i prezime štićene osobe (za neposrednu tjelesnu zaštitu) - vrsta rizika (izvor prijetnje) i procjena njegove visine za počinjenje protupravne djelatnosti (visina rizika od male do vrlo visoke) - procjena vjerojatnosti počinjenja (opisno) - procjena ranjivosti osobe, objekta i površine (opisno) - vrsta posljedice koja bi mogla nastati ne pružanjem zaštite - datum i potpis odgovorne osobe. Predlaže se tipski Obrazac – Kratka prosudba ugroženosti sa sadržajem stavka 4, te da sadrži prostor za pisano Izvješće iz stavka 3. u cilju standardizacije, profesionalizacije i unificiranja rada i nadzora nad provođenjem poslova privatne zaštite. Djelomično prihvaćen PRIJEDLOG SE DJELOMIČNO PRIHVAĆA. Propisat će se mogućnost kratke pisane prosudbe ugroženosti, ali u slučajevima kraćih rokova provedbe. Prijedlog za izmjenu čl. 5. st. 3. se NE PRIHVAĆA, jer je obveza izrade prosudbe ugroženosti obvezna i propisana odredbom članka 3. st. 2. Zakona o privatnoj zaštiti. Prijedlog izrade tipskog obrasca SE PRIHVAĆA i biti će sastavljen kao prilog 5.
10 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 6. U čl.6.st.3.kao jedan od uvjeta procjene rizika po osobu je navedena smanjena razinu statusa štićene osobe. Obzirom da u pravilniku nisam nigdje pronašao predložene moguće razine statusa i što bi to uopće u privatnoj zaštiti trebalo značiti, molim vas da u odgovoru objasnite o kakvim se to statusima ŠO radi. Kategorizacija ŠO po statusu postoji u poslovima koje izvršavaju državne službe sigurnosti ali za privatnu zaštitu nisam siguran da postoji takva kategorizacija za ŠO niti je takva predložena u ovom pravilniku kao što je predložena za objekte u čl.14. i za javne i druge površine u čl.15 ovoga prijedloga pravilnika. Svakako da bi bilo potrebno napraviti kategorizaciju ŠO kao što je napravljeno za objekte, javne i druge površine. Time bi možda došli i do statusa ŠO koji se navodi u čl.6.st3. ovoga prijedloga pravilnika. Nije prihvaćen Člankom 6. propisuje se okolnost kada se promjeni razina rizika po osobe, prostor, površine i objekte pa se time mijenja i njihov zaštitni status (manje su ili više ugroženi). Stavkom 3. navode se neki od uzroka takve promjene statusa koje za štićene osobe mogu biti vezane uz određene društvene, političke, estradne i druge javne aktualnosti koje kada ulaze ili izlaze iz fokusa pažnje javnosti mijenjaju čimbenike ugroženosti. Revizija prosudbe ugroženosti za osobe može rezultirati zaključkom o prestanku primjene daljnjih zaštitnih aktivnosti, a time i potrebe sastavljanja nove prosudbe ugroženosti ili će se po utvrđivanju istih ili novih čimbenika ugroženosti ista produžiti ili ažurirati.
11 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 7. U čl.7.st.1.tč.3.al.4 navedeno je da plan zaštite sadrži "provjeru osoba u komunikaciji sa štićenom osobom". Zamolio bih za objašnjenje ove odredbe u odnosu na ovlasti koje ima zaštitar IPU i što podrazumijevate pod "provjerom osoba"? Isto pitanje se odnosi i na al.8 iste točke gdje se navodi "popis izvora informacija". Kojim to poslovima i ovlastima zaštitari provjeravaju osobe, prikupljaju informacije i na temelju kojih ovlasti? Nije prihvaćen Ovlasti izrađivača prosudbe ugroženosti, kao i zaštitara tehničara da zatraži podatke relevantne za obavljanje njegova posla proizlazi iz Zakona o privatnoj zaštiti i izdanog dopuštenja Ministarstva kojim se daje legitimnost obavljanja tih poslova. Provjera osoba znači da se utvrdi broj i identitet osoba koje se očekuju u okruženju štićene osobe tijekom puta i po dolasku na odredište. Provjera osoba ne znači policijsko obavještajnu provjeru već utvrđivanje identiteta osoba u okruženju u cilju procjene opasnosti. Izvori informacija moraju biti provjereni radi lažnih vijesti i drugih štetnih podataka koji mogu naštetiti integritetu osobe, a podrazumijeva fizičke i pravne osobe od kojih se dobivaju podaci koji, ako su vjerodostojni i točni, mogu poslužiti boljoj zaštiti osoba.
12 Kristian Družeta PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 7. U čl.7. potrebno je propisati da prosudbu ugroženosti ŠO izrađuje zaštitar IPU te bi predloženi tekst glasio: "Prosudbu ugroženosti štićenih osoba izrađuje zaštitar IPU prema metodologijama izrade procjene rizika propisanim ovim Pravilnikom." Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 79. stavak 6. Zakona o privatnoj zaštiti, prosudbu ugroženosti osoba, objekata i površina mogu podjednako izrađivati zaštitar tehničar i zaštitar IPU
13 Stipan Bilaver PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 9. Prijedlog dodatnog stavka unutar članka 9, a nakon stavka 2: Dokumentacija prosudbe ugroženosti koja se izrađuje u elektronskom obliku treba biti zatvorenog oblika (npr. PDF) te treba biti onemogućeno mijenjanje, kopiranje i ispis sadržaja. Elektronski dokument treba biti zaključan za otvaranje korištenjem enkripcije i sa lozinkom minimalne duljine 8 znakova koja sadrži kombinaciju brojeva, simbola, velikih i malih slova. Lozinka za otvaranje se dostavlja Investitoru ili Naručitelju odvojeno od dokumentacije prosudbe ugroženosti. Obrazloženje: Prosudba ugroženosti sadrži osjetljive sigurnosne podatke čije nekontrolirano korištenje može povećati ugrozu osoba, objekata i prostora. Datoteke otvorenog tipa su podložne manipulaciji, neovlaštenom korištenju i kopiranju osjetljivih podataka na druge medije, čime postaje nemoguće kontrolirati tko sve ima uvid u dokumentaciju, da li je pristup podacima ograničen te da li su podaci kopirani. Prihvaćen Razumno je propisati zaštitu dokumenata koji sadrže klasificirane poslovne podatke i osjetljive sigurnosne informacije. Izričaj će se uvrstiti u Pravilnik kao jedan od stavaka postojećih članaka.
14 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 10. Članak 10 stavak 1. Predlaže se dopuna stavka 1 ili novi stavak sa slijedećim: Podatke i informacije izrađivaču prosudbe ugroženosti pribavlja investitor ili korisnik privatne zaštite iz javno dostupnih izvora, a ako nisu dostupna, osiguravaju ih tijela državne uprave iz propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija (temeljem članaka 3.,12.,19. i 31. Zakona o sustavu državne uprave (NN 66-2019). _________________________________________________________________________________________ Članak 10 stavak 3 i 5 Izrađivač prosudbe za građevinske karakteristike objekta i stanje instalacija treba dobiti informaciju od investitora i ne može odgovarati za ispravnost istih, a isto je i za ostale podatke koje treba dobiti od investitora. Prijedlog dopune članka na način da se na kraju doda rečenica: „Za ispravnost podataka o objektu i procesima odgovara vlasnik objekta koji te podatke dostavlja izrađivaču prosudbe ugroženosti“ Prihvaćen Dopunit će se odredbom kojom se propisuje izvor informacija i podataka, te način njihova prikupljanja. PRIHVAĆA SE. Dopunit će se odredbom kojom se propisuje odgovornost za ispravnost informacija i podataka.
15 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 13. S obzirom na veliki broj manjih objekata kategorije V i VI predlažemo da se prvo radi kvantifikacija za određivanje kategorije objekta prema obrascu (HCZ će pripremiti obrasce prema prilozima iz Pravilnika u kojem će biti i prostor za obrazloženje svakog parametra) te ukoliko je kategorija objekta V ili VI nije potrebno raditi sveobuhvatnu prosudbu ugroženosti već je kvantifikacija dovoljna. Obrazloženje – manji objekti ne žele plaćati prosudbu ugroženosti __________________________________________________________________________________________ Članak 13 stavak 3 Pojasniti da li kvantifikaciju nakon prijedloga mjera, odnosno izrađenog projekta radi projektant tehničke zaštite jer zaštitar-IPU ne radi projekt TZ nego samo prosudbu pa ne može napraviti kvantifikaciju nakon izrade projekta (osim ako se ne radi nova prosudba nakon izrade projekta). Prijedlog rečenice: Ukoliko prosudbu ugroženosti izrađuje zaštitar-IPU kvantifikaciju nakon izrade projekta izrađuje projektant sustava tehničke zaštite ______________________________________________________________________________________ Članak 13 stavak 4 Pojasniti ako se koriste druge metode procjene rizika kako se određuje kategorija objekta, odnosno napomenuti da se i kod primjene drugih metoda koristi kvantifikator za određivanje kategorije objekta. Nije prihvaćen Prijedlog kojim se za V i VI kategoriju objekata ne treba raditi prosudba ugroženosti se NE PRIHVAĆA, jer je odredbom članka 3. stavak 2. Zakona o privatnoj zaštiti prosudba ugroženosti obvezatna sa sve objekte, a kvantifikacija je samo dio prosudbe kojim se dolazi do visine rizika. Prijedlog uvrštenja pojašnjenja u svezi izrade kvantifikacije SE PRIHVAĆA. Prijedlog SE PRIHVAĆA te će se dodati izričaj kojim se obvezuje primjena kvantifikatora za kategorizaciju.
16 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 14. Predlaže se izmjena stavka 1 članka na način da se tablica određivanja kategorije odnosi samo na zbroj čimbenika ugroženosti, a ne ukupnog rezultata kvantifikatora koji uračunava i čimbenike sigurnosti. Predlažemo slijedeću tablicu 1. I. kategorija - NAJVIŠI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 64 do 75) 2. II. kategorija - VISOKI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 52 do 63,9) 3. III. kategorija - VIŠI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 40 do 51,9) 4. IV. kategorija - SREDNJI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 28 do 39,9) 5. V. kategorija - NIŽI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 16 do 27,9) 6. VI. kategorija - MINIMUM ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 4 do 15,9) Pojašnjenje – s obzirom da se prosudba ne radi samo kod novih objekata već i za postojeće koji imaju već ugrađen neki oblik zaštite uračunavanje čimbenika sigurnosti može dovesti do nerealnih rezultata, odnosno kategorije objekta pa recimo zaštićena poslovnica banke može doći u V kategoriju. S druge strane nezaštićeni ostali objekti ulaze nerealno u previsoku kategoriju. Prihvaćen U odgovarajućem tekstu, umjesto vrijednosti kvantifikatora, uvest će se vrijednosti čimbenika ugroženosti.
17 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 15. Molimo dodatno pojašnjenje što se podrazumijeva pod druge površine u pojmu javne i druge površine. ___________________________________________________________________________________ Predlaže se izmjena stavka 1 članka na način da se tablica određivanja kategorije odnosi samo na zbroj čimbenika ugroženosti, a ne ukupnog rezultata kvantifikatora koji uračunava i čimbenike sigurnosti. Predlažemo slijedeću tablicu: 1. I. kategorija - VISOKI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 45,5 do 65) 2. II. kategorija - SREDNJI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 26 do 45,4) 3. III. kategorija - NIŽI STUPANJ ZAŠTITE (vrijednosti čimbenika ugroženosti od 6,5 do 25,9) Pojašnjenje – s obzirom da se prosudba ne radi samo kod novih površina već i za postojeće koji imaju već ugrađen neki oblik zaštite uračunavanje čimbenika sigurnosti može dovesti do nerealnih rezultata. Prihvaćen Pojam „druge površine“ odnosi se na one koje po svojoj definiciji iz Zakona i Pravilnika o provedbi privatne zaštite na javnim površinama nisu namijenjene za javni pristup svim građanima (površine i parkovi uz lječilišta, bolnice, druge privatne ili državne objekte, ostale privatne površine koje se štite privatnom zaštitom). U članku 15. umjesto vrijednosti kvantifikatora, uvode se vrijednosti čimbenika ugroženosti.
18 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 16. Po ovom članku za zaštitu kategorije I i II bit će potrebno primijeniti opremu sa Grade 4 certifikatom – s obzirom da trenutno jako malo proizvođača opreme ima Grade 4 nije moguće napraviti sustav sa svim komponentama Grade 4, predlažemo dopuniti sa „te se preporuča korištenje opreme odgovarajućeg grade-a ukoliko je dostupna na tržištu“ Djelomično prihvaćen Člankom 16. propisana je uskladba gradacija alarmnih stanja sukladno normi HRN EN 50131 s kategorijama objekata i javnih i drugih površina radi ujednačavanja postupanja. Obzirom na predloženo, GRADE 4 biti će predložen samo za objekte I. kategorije, kojih će po primjeni Pravilnika (prema procjenama) nakon provedbe kategorizacije putem kvantifikacija biti iznimno malo. Također će se eventualne iznimke utvrđivati putem izdavanja suglasnosti na prosudbu ugroženosti.
19 Stipan Bilaver PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 17. Prijedlog je da se u tekst uvrsti da grafički prilozi budu u odgovarajućem mjerilu sukladno pravilima struke. Obrazloženje: U praksi se pokazalo da značajan dio grafičkih priloga prosudbi ugroženosti bude u obliku skice, odnosno van mjerila čime se analiza temelji na pogrešnom prikazu što dovodi do pogrešnih zaključaka. Kvalitetan i valjan grafički prikaz je jedna od bitnijih odrednica predmetne dokumentacije. Drugi prijedlog je da se u tekst uvrsti da grafički prilozi obuhvaćaju i situacijski prikaz objekta u prostoru. Obrazloženje: Prosudba ugroženosti obrađuje i analizira situaciju u neposrednoj blizini objekta štićenja, susjedne objekte, prometnice itd, te je logično da navedeno bude prikazano i u grafičkom obliku. Prihvaćen Članak 17. će se dopuniti novim stavkama koji će definirati predloženo.
20 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 20. Molimo dopisati da se suglasnost traži za objekte kategorije I, II i III te javne površine kategorije I, kako je propisano Zakonom, a kako ne bi bilo nedoumica s obzirom da u Pravilniku to ne piše izričito ___________________________________________________________________________________________ Postojeći članak 20. stavak (2): " Do ishođenja suglasnosti nije dopuštena provedba privatne zaštite objekata i površina za koje je podnesen zahtjev za izdavanjem suglasnosti. " Predlažemo novi stavak 3 članka. 20. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka na štićenim objektima i površinama na kojima se već pružaju usluge privatne zaštite, obveza izrade prosudbe ugroženosti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Ukoliko je na temelju podnesenog Zahtjeva za izdavanje suglasnosti na prosudbu ugroženosti izdan Zaključak za usklađivanje i nadopunu dokumentacije rok za usklađivanje je 15 dana. __________________________________________________________________________________ Članak 20 stavak 4 Predlaže se dopuna postojećeg stavka 4 – podnošenje zahtjeva u nadležnoj Službi/Odjelu inspekcije, direktno Sektoru za inspekcijske poslove na urudžbeni zapisnik "ili putem elektroničke pošte i drugih načina elektroničkih primitka pismena" (sukladno članku 3 i članku 8 -Uredbe Vlade RH o uredskom poslovanju -NN 75-2021) ________________________________________________________________________________________ Članak 20 stavak 5 Predlaže se novi stavak 5 Suglasnost na prosudbu ugroženosti izdati će se u roku od 30 dana od dana zaprimanja Zahtjeva za izdavanje suglasnosti (Sukladno članku 32. Zakona o sustavu državne uprave (NN 66-2019). Mišljenje: Gledišta smo da će primjena Pravilnika rezultirati ogromnim brojem Zahtjeva za izdavanje Suglasnosti na prosudbu ugroženosti, na koje će biti potrebno provesti postupak propisan člankom 20. stavak. 3, što je složen postupak. Stoga smo mišljenja da treba cijeli postupak što više standardizirati, unificirati profesionalizirati kako bi se osigurao kontinuitet gospodarskog poslovanja i ostvarivao optimalan sustav zaštite osoba i imovine. Prihvaćen U odgovarajućem članku pravilnika dodat će se izričaj koji će definirati kategorije objekata i površina. DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA. Propisat će se odredba kojom će se definirati status korisnika koji već ima uspostavljenu privatnu zaštitu i rokovi uskladbe prosudbe ugroženosti. Rokovi za rješavanje upravnog postupka definirani su Zakonom o općem upravnom postupku. PRIHVAĆA SE. Nadopunit će se odgovarajući članak pravilnika predloženim izričajem. NE PRIHVAĆA SE. Rokovi za izdavanje rješenja definirani su Zakonom o općem upravnom postupku i ovise o aktivnostima koje se provode u sklopu izdavanja suglasnosti.
21 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Članak 23. Predlaže se: Ovaj Pravilnik stupa na snagu 90 dana od dana objave u "Narodnim novinama". Objašnjenje: Pravne osobe i obrti licencirani za poslove privatne zaštite obavljajući sigurnosnu gospodarsku djelatnost temeljem godišnjih planova troškova i rada, ugovora sa korisnicima i ostvaruju prihode isključivo na tržištu. Uvođenjem navedenih odredbi Pravilnika usporiti će realizaciju poslovanja i otežati odnos prema korisnicima usluga privatne zaštite. Rokom od 90 dana dati će se potrebno vrijeme za prilagodbu pravnim osobama i obrtima i korisnicima da se usklade da odredbama ovog Pravilnika, a biti će doneseni i drugi vezani Pravilnici na temelju novog Zakona o privatnoj zaštiti. Prihvaćen Navedeni izričaj bit će na odgovarajući način uvršten u tekst Pravilnika.
22 Stipan Bilaver PRAVILNIK O IZRADI PROSUDBE UGROŽENOSTI OSOBA, OBJEKATA I PROSTORA, Prilog 1 Potrebno je korigirati raspon u tablici 1a za povišen i podnošljiv rizik (-14,9 do -15 i -15,1 do 35) Prihvaćen Korekcije će se napraviti, kako je predloženo.