Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023.
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | ZORAN SAMBOL | Provedba propisa Europske unije, Članak 2. | Isključite banane jer nisu autohtono hrvatsko voće. Poticanjem uvoza banana slabimo svoju ekonomiju i izravno potičemo uništavanje ekosustava u nerazvijenim zemljama. | Primljeno na znanje | Banane nisu prihvatljiv proizvod u okviru mjere Distribucija i/ili isporuka voća i povrća. Dakle, nisu uključene u Školsku shemu koja se provodi u Republici Hrvatskoj. |
2 | Šime Validžić | PRAVILNIK, I. UVODNE ODREDBE | Treba podržavati hrvatske uzgajivače voća i povrća a svakako izbjegavati proizvode iz dalekih država jer, osim što se time ne podržava hrvatske poljoprivrednike i njihov ostanak u Hrvatskoj, podržava se poljoprivreda u državama i kojima se masovno uništava tropske prašume i drugi ekosustavi, istrebljuju biljne i životinjske vrste, i vrši nasilje i ubojstva protiv pripadnika starosjedilačkih naroda i ekoloških aktivists da bi se došlo do poljoprivredne zemlje. Učenici koji su vegani zbog zdravlja, ekologije i/ili životinja bi trebali imati pravo na sojino ili neko drugo biljno mlijeko a, zbog već navedenih razloga, njega bi trebalo nabavljati od hrvatskih proizvođača koji koriste soju iz Hrvatske. Proizvodi te vrste koji su dostupni u trgovinama su isključivo iz uvoza i dolaze u višeslojnom pakovanju (Tetra-Paku) od kojeg se samo papirnati udio zaista reciklira dok se mješavina aluminija i polietilena baca. Nije mi poznato da neki proizvođač trenutno nudi takvo sojino mlijeko ali u prošlosti su se pojavljivali mali proizvođači od kojih je bilo moguće naručiti sojino mlijeko (od soje koja je uzgojena u Hrvatskoj) u povratnim staklenim bocama. Kad bi se od takvih proizvođača naručivalo za škole i druge ustanove, možda bi hrvatskim malim proizvođačima postalo isplativo znatno povećati proizvodnju, pa bi mogli opskrbljivati čak i trgovine, i to po cijeni znatno nižoj od sadašnje. | Primljeno na znanje | Provedba Školske sheme u Republici Hrvatskoj osmišljena je na način da su upravljački mehanizmi povjereni osnivačima škola (jedinicama lokalne i regionalne samouprave) te samim školama. Škole su zadužene za odabir dobavljača i sklapanje ugovora, a osnivači škola za plaćanje računa dobavljaču i podnošenje zahtjeva za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Dobavljači koji sudjeluju u Školskoj shemi moraju biti registrirani za poljoprivrednu djelatnost u Republici Hrvatskoj u odgovarajućim evidencijama i bazama podataka, kako je propisano Nacionalnom strategijom za provedbu Školske sheme. Između ostaloga, prilikom postupka odobravanja i vrednovanja dobavljača u skladu s člankom 5. Pravilnika radi provjere ispunjavanja uvjeta za sudjelovanje u Školskoj shemi, utvrđuju se sve potrebne činjenice o dobavljaču, u prvom redu njegovom načinu poslovanja (proizvođač, otkupljivač, trgovac na malo) i drugim karakteristikama pri čemu se s većim brojem bodova vrednuje domaći, lokalni proizvođač, koji na taj način ima prednost u odabiru od strane škole. Osim kriterija koje dobavljači moraju udovoljiti kako bi se uključili u Školsku shemu i natjecali se u postupku odabira od strane škole, u Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme (koja se nalazi u postupku donošenja na sjednici Vlade Republike Hrvatske, očekivan datum 29. srpnja 2021.) navedeni su i kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju i isporučuju učenicima (djeci) u školama te Lista prihvatljvih proizvoda. Navedeni kriteriji podrazumijevaju - zdravstvenu i nutritivnu vrijednost proizvoda - lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje - da proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici) - svježinu proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011.) kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2102 оd 15. prosinca 2020. o odobravanju kontrola usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće koje provodi Ujedinjena Kraljevina i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 425, 16.12.2020.); za mlijeko i mliječne proizvode u skladu s Prilogom III., Odjeljkom IX., Poglavljem I., Odsjekom II. i III. te Poglavljem II., Odsjekom I. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1662/2006 od 6. studenoga 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 320, 18.11.2006.) - raspoloživost proizvoda tijekom godine (sezonalnost) - raznovrsnost proizvoda. Nadalje, u Tablici 1. Lista prihvatljivih proizvoda nalaze se proizvodi koji se proizvode u Republici Hrvatskoj, odnosno Lista prihvatljivih proizvoda ne sadrži voće i povrće koje se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj. U dijelu pitanja u kojemu ističete potrebu uljučivanja sojinog mlijeka u Školsku shemu, uredbama kojima se propisuje provedba Školske sheme jasno je navedeno da je predmet Školske sheme voće i povrće te mlijeko i mliječni proizvodi. U skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u dijelu Programa koji se odnosi na školsko mlijeko mogu se distribuirati sljedeći proizvodi: - konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze. - sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa itd. U skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 „mlijeko” je proizvod dobiven mužnjom jedne ili više krava. Dakle, Školska shema ne predviđa raspodjelu proizvoda čija su stvarna svojstva razvidna iz tradicionalne uporabe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristične kvalitete proizvoda, što je propisano spomenutom uredbom, a odnosi se na nazive i proizvode poput sojinog mlijeka. |
3 | Šime Validžić | Provedba propisa Europske unije, Članak 2. | Zbog čega su banane nabrojene posebno? Neprihvatljivo je da Hrvatska i druge europske države potiču uvoz sirovina iz Južne Amerike i drugih zemalja u kojima se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Treba poticati hrvatsko voćarstvo i poljoprivredu, opstanak voćara i poljoprivrednika na zemlji i ostanak stanovništva u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Provedba Školske sheme propisana je, u najvećem dijelu, dvjema uredbama Europske unije, Provedbena uredba (EU) br. 2017/39 i Delegirana uredba (EU) br. 2017/40. Obje uredbe u svojem nazivu sadrže riječ banana odvojeno od riječi voće i povrće. Razlog je taj što se u okviru zajedničke poljoprivredne politike Europske unije banane promatraju kao poseban sektor odvojen od sektora svježeg voća i povrća. Navedeno je propisano u Uredbi (EU) br. 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta, koja je također navedena u Poglavlju Pravna osnova Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme. Sa stajališta hrvatske Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme banane nisu prihvatljiv proizvod. Dakle, nisu uključene u Školsku shemu. Što se tiče Vašeg komentara vezanog uz poticanje hrvatskog voćarstva i poljoprivrede, dobavljači koji sudjeluju u Školskoj shemi moraju biti registrirani za poljoprivrednu djelatnost u Republici Hrvatskoj, u odgovarajućim evidencijama i bazama podataka, kako je propisano Nacionalnom strategijom za provedbu Školske sheme. Između ostaloga, prilikom postupka odobravanja i vrednovanja dobavljača u skladu s člankom 5. Pravilnika radi provjere ispunjavanja uvjeta za sudjelovanje u Školskoj shemi, utvrđuju se sve potrebne činjenice o dobavljaču, u prvom redu njegovom načinu poslovanja (proizvođač, otkupljivač, trgovac na malo) i drugim karakteristikama pri čemu se s većim brojem bodova vrednuje domaći, lokalni proizvođač, koji na taj način ima prednost u odabiru od strane škole. Osim kriterija koje dobavljači moraju udovoljiti kako bi se uključili u Školsku shemu i natjecali se u postupku odabira od strane škole, u Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme (koja se nalazi u postupku donošenja na sjednici Vlade Republike Hrvatske, očekivan datum 29. srpnja 2021.) navedeni su i kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju i isporučuju učenicima (djeci) u školama te Lista prihvatljvih proizvoda. Navedeni kriteriji podrazumijevaju: - zdravstvenu i nutritivnu vrijednost proizvoda - lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje - da proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici) - svježinu proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011.) kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/2102 оd 15. prosinca 2020. o odobravanju kontrola usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće koje provodi Ujedinjena Kraljevina i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 425, 16.12.2020.); za mlijeko i mliječne proizvode u skladu s Prilogom III., Odjeljkom IX., Poglavljem I., Odsjekom II. i III. te Poglavljem II., Odsjekom I. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30.4.2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1662/2006 od 6. studenoga 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 320, 18.11.2006.) - raspoloživost proizvoda tijekom godine (sezonalnost) - raznovrsnost proizvoda. Nadalje, u Tablici 1. Lista prihvatljivih proizvoda nalaze se proizvodi koji se proizvode u Republici Hrvatskoj, odnosno Lista prihvatljivih proizvoda ne sadrži voće i povrće koje se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj. Općenito, Izmjenama i dopunama Nacionalne strategije za Školsku shemu nastoji se potaknuti veći odaziv i sudjelovanje domaćih proizvođača voća i povrća u Školskoj shemi. |