Izvješće o provedenom savjetovanju - Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NZJZ "Dr. Andrija Štampar" SVRHA AKCIJSKOG PLANA 14. rujna 2021. e-savjetovanje Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem Uvidom u nacrt Akcijskog plana o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ želi ukazati na sljedeće činjenice vezano za problem širenja i kontrole širenja te učinka na okoliš i zdravlje i mogući štetni utjecaj na gospodarstvo kao pogoršavajući čimbenik invazivne strane biljke ambrozije te predlaže slijedeće: Za zadovoljavanje Općeg cilja Akcijskog plana predlažemo sljedeće: 1. Uvrštavanje ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) na crnu listu RH i na popis stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju jer zadovoljava sve kriterije propisane Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (u daljnjem tekstu „Unijin popis“) i Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima NN 15/18, 14/19. 2. Ažurirati/preispitati „Unijin popis“ jer ambrozija ima značajan štetni učinak na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Prema završnom izvještaju istraživačkog projekta Europske komisije ENV.B2/ETU/2010/0037 potvrđeno je da ambrozija zadovoljava kriterije za uvrštavanje na popis. 3. Izraditi zakonski akt na nacionalnoj razini, koji bi uključivao mjere upravljanja invazivnom stranom vrstom ambrozijom, široko rasprostranjenom na području RH, sagledavajući problem kroz međusektorsku suradnju. Naime, Ministarstvo poljoprivrede propisalo je akte kojima se provode mjere sprečavanja širenja korova uključujući i ambroziju, Ministarstvo zdravstva Zakonom o zdravstvenoj zaštiti NN 100/18, 125/19, 147/20 propisuje ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ali NAŽALOST aeroalergeni (pelud i spore) kao biološke čestice koje utječu na kvalitetu zraka nisu uvrštene u Zakon o zaštiti zraka. Problem ambrozije je prepoznat u Europi te su od 1999. godine neke regije sjeverne Italije te Mađarska, Francuska, Švicarska i Rumunjska međusektorskom suradnjom donijele uredbe o obveznoj kontroli širenja ambrozije. 4. Sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu jačati kapacitete zavoda za javno zdravstvo kroz niže navedene mjere te koristiti zavode i suradničke znanstveno-nastavne ustanove u provedbi informiranja i edukacije javnosti o alergenim invazivnim vrstama, koje imaju štetan utjecaj na zdravlje ljudi: Mjera ZD-07. Jačanje sustava praćenja alergenih vrsta; ZD-07-02. Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava; ZD-07-03. Multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a; ZD-07-04. Planiranje akcija osvještavanja javnosti i jačanja kapaciteta struke u zdravstvenom i ostalim sektorima (komunalno upravljanje, prostorno planiranje i dr.) na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena (NN 46/2020). Argumenti prijedloga: 1. RH se nalazi u epicentru širenja ambrozije. 2. U RH je problem peludnih alergena ambrozije prepoznat 2001. godine u Osijeku, 2002. u Zagrebu, a zatim i u ostalim gradovima RH, uspostavom mjernih postaja za praćenje koncentracija peluda ambrozije (i ostalih peludnih alergena) u zraku. Danas je moguće sustavno praćenje pojavnosti i zastupljenosti alergenoga peluda u zraku putem državne mreže postaja zavoda za javno zdravstvo. 3. RH je sudjelovala ili još uvijek sudjeluje u nekoliko EU projekata vezanih, između ostalog, i uz problem uklanjanja i kontrole širenja ambrozije: COST Action ES0603 - Assessment of production, release, distribution and health impact of allergenic pollen in Europe (EUPOL), COST Action FA1203 - Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER), COST Action TD1209 - European Information System for Alien Species (Alien Challenge), COST Action CA17122 - Increasing understanding of alien species through citizen science (Alien CSI) i COST Action CA18226 - New approaches in detection of pathogens and aeroallergens te projektu ATOPICA Atopic diseases in changing climate, land use and air quality. 4. Ambrozija je prijetnja zdravlju ljudi i životinja, reagira na promjene okoliša, stvara velike štete u poljoprivredi te predstavlja prijetnju turizmu i općenito gospodarstvu. 5. Procjenjuje se da 7 do 10 % stanovništva RH boluje od alergije na pelud ambrozije. 6. Problem je i u poljoprivredi pa se procjenjuje da je, na područjima koja je zaposjela ambrozija, gubitak prinosa i do 80 %. 7. Klimatske promjene utječu na produktivnost biljaka ambrozije: oslobađa se veća količina peluda u zrak, polinacijska sezona traje dulj, što uključuje jače izražene simptome bolesnih osoba, a potvrđeno je u brojnim znanstvenim i stručnim publikacijama. 8. Hrvatska se sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje još značajniji. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Nažalost, prema dostupnim podatcima zavoda za javno zdravstvo vidljivo je širenje ambrozije i prisutnost sve viših koncentracija peluda ambrozije u zraku i u priobalnom dijelu RH (prikazano npr. u znanstvenom radu Vucić i sur.: Aerobiologia 35 (2019), 4; 765-770 doi:10.1007/s10453-019-09596-w). 9. Novim Zakonom o biljnom zdravstvu (NN 127/19) izvršeno je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskom Uredbom br. 2016/2031 te je Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L. (NN 72/07) stavljena van snage, čime je ukinuta zakonska obaveza uklanjanja ambrozije te se dodatno „otvorio prostor“ za njeno lakše širenje zbog neuklanjanja. 10. Ovakvim trenutačnim stanjem nacionalnog i Europskog zakonodavstva antropogeni utjecaj na širenje ambrozije je uvelike olakšan. S obzirom da je kontakt s alergenom iz okoliša teško izbjeći, pravilnim mjerama iskorjenjivanja i kontrole širenja (ponovno uvođenje nacionalne zakonske obaveze obaveznog uklanjanja i/ili uvrštavanjem ambrozije na „Unijin popis“) moguće je spriječiti ili ublažiti štetni utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i gospodarstvo. Primljeno na znanje UREDBOM (EU) br. 1143/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta utvrđuju se pravila za sprječavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih učinaka namjernog i nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost u Uniji. Osnovu Uredbe (EU) br.1143/2014 čini popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU tzv. Unijin popis koji se od donošenja 2016. godine dva puta ažurirao. Na popis se mogu uvrstiti samo one vrste koje ispunjavaju sve kriterije propisane Uredbom (EU) br.1143/2014, a koje su problematične na razini EU-a te se prednost treba dati onim vrstama koje su u ranoj fazi invazije ili još nisu prisutne u EU. Akcijski planovi o putovima nenamjernog unosa usmjereni su na prevenciju nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta te se provedbom u njima predloženih aktivnosti može spriječiti unos i invazivnih vrsta koje nisu navedene na Unijinom popisu, crnoj listi RH ili popisu stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju, kao što je ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Ambrozija je invazivna strana vrsta koja se prvenstveno pojavljuje na staništima koja su pod velikim ljudskim utjecajem (ruderalna staništa, poljoprivredne površine, rubovi prometnica, uz željezničke pruge i slično) te ne predstavlja prijetnju bioraznolikosti na razini EU. Ova vrsta prije svega štetno utječe na ljudsko zdravlje i gospodarstvo (poljoprivreda, turizam…) kao što navodite u obrazloženju, te se obveza uklanjanja treba implementirati kroz politike sektora na koje ova vrsta ima najznačajniji negativni utjecaj uz snažnu međusektorsku podršku i suradnju.