Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KOSTA BEKIĆ 4. PREGLED STANJA U PROSTORU , 4.5. PREGLED ELEMENATA DRŽAVNIH POTPORA Poštovani, Elementi državnih potpora sagledani su u skladu s člankom 107. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202/1, 7.6.2016.) te je uz isti potrebno sagledati i Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17). Smatramo da zaključci iz Konačne analize postupaka dodjele sredstava ESI fondova za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada u odnosu na državne potpore i potpore male vrijednosti iz 2017. godine, koju je izradio Energetski institut Hrvoje požar, a za potrebe provedbe energetske obnove zgrada u financijskom razdoblju 2014-2020, nisu primjenjivi na projekte planirane Programom razvoja KG iz razloga što unaprijed isključuju potencijalne projekte u kojima je moguća dodjela državnih potpora. Smatramo da je nemoguće unaprijed predvidjeti strukturu vlasništva i namjene prostora i zgrada koji su potencijalni prijavitelji na Pozive te bi na ovaj način mnogi potencijalni prijavitelji bili unaprijed isključeni. Također, potrebno je sagledati i slijedeće EU dokumente: Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., dalje: Uredba o općem skupnom izuzeću), kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156/1, 20.6.2017.) i Uredbom Komisije (EU) 2020/972 оd 2. srpnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (SL L 215/3, 07.07.2020.) Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. (SL C 200/1, 28.6.2014., uključujući ispravak SL 290/11, 10.8.2016.), kao i Komunikacija Komisije o produljenju i izmjeni navedenih Smjernica (SL C 224/2, 8.7.2020.) Infrastrukturna analitička mreža EK (https://ec.europa.eu/competition/state_aid/modernisation/intro_grid_en.pdf) Predlošci za državne potpore (https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-drzavne-potpore/drzavne-potpore/drzavne-potpore-i-plan-oporavka-i-otpornosti/3141). Srdačan pozdrav Prihvaćen Elementi državnih potpora su navedeni u poglavlju 4.5. Pregled elemenata državnih potpora u kojem će biti prihvaćen komentar.
2 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA, 10. RAZVOJNE MJERE Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: ,,MJERA 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Kako bi se stvorili temeljni preduvjeti za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i potakla ulaganja na svim razinama, potrebno je utvrditi smjernice za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja, smjernice za projektiranje, gradnju i održavanje zgrada na načelima kružnog gospodarenja te metodologiju i smjernice analize ugljičnog otiska zgrade. Mjera je usmjerena i na razvoj metodologije koja će poslužiti prilikom utvrđivanja potreba i mogućnosti kružne obnove nekorištenih prostora i zgrada i smjernica za kružnu obnovu. Pritom će se fokus staviti na utvrđivanje potreba i interesa lokalne zajednice, RH i privatnih investitora za revitalizaciju nekretnina u fazi definiranja mogućnosti revitalizacije. Aktivnosti: 2.1.1. Izrada projektnog zadatka za razvoj smjernica za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja 2.2.2. Razvoj (izrada) smjernica za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja 2.3.3. Stručni nadzor nad izradom smjernica za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja" U navedenom nije nedvojbeno i jednoznačno rečeno odnose li se smjernice za planiranje prostora i na sustav izrade i donošenja prostornih planova. U Zakonu o prostornom uređenju se navodi, članak. 10.: ,, (1) U svrhu ostvarivanja održivog razvitka i vrsnoće gradnje, prilikom prihvaćanja polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe, ... " ,, (3) Održivi razvitak podržava se i kružnim gospodarenjem prostorom i građevinama tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima. " Sukladno navedenom održivi razvitak potiče se i svim gore navedenim dokumentima (polazišta, strategija, programa, planova, propisa i drugih općih akata te njihove provedbe ), odnosno uključuje sve planove. Prijedlog: Predlaže se da se pojasni odnose li se ova mjera i aktivnosti na razvoj smjernica za prostorno planiranje, tako da se u tekstu Nacrta Programa u MJERI 1.2. Osiguranje preduvjeta za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama iza teksta,, ... na načelima kružnog gospodarenja" dodati tekst „u zakonodavnom okviru prostornog uređenja, u prostornim planovima državne, županijske i razine gradova/općina". Također, budući daje pokazatelj rezultata provedbe Mjere 1.2.: Izrađeni dokumenti kojima se definiraju metodologije i smjernice za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, a do 2030. broj je 4, nejasno je na koje se dokumente odnosi, te bi ciljana vrijednost u slučaju prihvaćanja ove primjedbe trebala biti znatno veća. Nije prihvaćen Smjernice navedene unutar Aktivnosti 2.2.2. Razvoj (izrada) smjernica za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja nisu predviđene kao zakonski ili podzakonski propis te se ne odnose na sustav izrade i donošenja prostornih planova. Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija te se ne bavi uređenjem sustava prostornog uređenja. Sustav prostornog uređenja uređuje se Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) te pripadajućim podzakonskim propisima. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik. Ciljana vrijednost za pokazatelj rezultata provedbe Mjere 1.2.: Izrađeni dokumenti kojima se definiraju metodologije i smjernice za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama odnosi se na dokumente u kojima se definirane smjernice i metodologije navedene u Mjeri 1.2.
3 GRAD ZAGREB 7. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA , 7.1. TEMELJI VIZIJE RAZVOJA Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa točki 2.1. je navedeno: ,,Jedan od ciljeva Programa 2030 je cilj 11, a koji je usmjeren na razvoj uključivih, sigurnih, otpornih i održivih gradova i naselja, u kojemu važnu ulogu ima korištenje već postojećih prostora, sve u cilju sprečavanja nekontroliranog širenja građevinskih zemljišta. " Napomena: Nedostaje korištenje postojećih prostora u cilju sprečavaaja nekontroliranog širenja građevinskih područja kao temelj I temeljni učinak. Predlažemo da se u temelje vizije razvoja uključi i tema korištenje postojećih prostora u cilju sprečavanja nekontroliranog širenja građevinskih područja. Nije prihvaćen Citirani tekst odnosi se na dokument Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030, poglavlje 2.1. Međunarodni kontekst te navode nije moguće mijenjati.
4 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA, 7. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: „Hrvatska u 2030. godini je zemlja u čijim se urbanim područjima uspješno provodi model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, u kojemu se nekorišteni postojeći prostori i zgrade obnavljaju, smanjuje količina ukupno proizvedenog građevnog otpada, promiču inovacije u razvoju kružnih materijala i proizvoda, a u projektiranju i izvođenju zgrada primjenjuju se načela eko-dizajna. " Predlaže se da se uključi i vizija koja se odnosi na kružno gospodarenje prostorom i zgradama u prostornom planiranju kroz sustav prostornog uređenja, te da se uzme u obzir cjelokupni prostor, a ne samo urbana područja. Nije prihvaćen Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija te se ne bavi uređenjem sustava prostornog uređenja. Program razvoja KG odnosi se na cjelokupni prostor RH, kao što je vidljivo iz cjelokupnog teksta poglavlja 7. Srednjoročna vizija razvoja.
5 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA, 6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: „Među prioritetima provedbe javnih politika za strateški cilj 8. ,, Niskougljična energetska tranzicija i zaštita okoliša" uvršteno je i poticanje zelenog prostornog planiranja i stvaranja zelenih gradova te razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, kao i osnaživanje niskougljičnog rasta i djelotvorno upravljanje resursima s ciljem smanjivanja rizika za okoliš i povećanja otpornosti na klimatske promjene. " Nejasno što je „zeleno prostorno planiranje i stvaranje zelenih gradova" - potrebno je definirati što se pod time misli, dolje navedeno iz EZP odnosi se na samu gradnju ali ne i na prostorno planiranje ,, .. . povećanu kvalitetu i dostupnost prostornih podataka, unaprjeđeno prostorno planiranje i sustav prostornog uređenja ... " Napomena: Ako je prioritet i unaprjeđeno prostorno planiranje i sustav prostornog uređenja tada to treba kroz cijeli Program uzeti u obzir. Nije prihvaćen Predmetno nije potrebno detaljnije definirati, jer su navedeni pojmovi propisani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. Pojam zelenog prostornog planiranja uveden je u dokumentu Policy Note Environment, iz ožujka 2019. godine, kojeg je za Republiku Hrvatsku izradila Svjetska Banka za potrebe izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. U dokumentu se ukazuje na potrebu za poticanjem zelenog prostornog planiranja i stvaranja zelenih gradova, u okviru borbe protiv klimatskih promjena, s naglaskom na povećanje zelenih površina i bolju integraciju elemenata zelenog grada u prostorno planiranje urbanih područja. Navedeni dokument možete pronaći na poveznici: https://thedocs.worldbank.org/en/doc/461671604344794017-0080022020/original/4.Environment.pdf. Svi definirani prioriteti uzeti su u obzir kroz cijeli Program razvoja KG.
6 GRAD ZAGREB 5. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA , 5.2. RAZVOJNI POTENCIJALI (MOGUĆNOSTI) Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: „ Povezivanje politike kružnog gospodarenja prostorom i zgradama s politikama ostalih sektora kroz međuresornu suradnju nužan je preduvjet tranzicije s linearnog na kružni model gospodarstva. " Napomena: Prostorni planovi povezuju sve sektore kroz sustav prostornog planiranja što je ovdje potrebno navesti. Nije prihvaćen Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija. Isti se ne bavi uređenjem sustava prostornog uređenja, već se njime prema Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), čl. 47.d razrađuju ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama poticanjem aktivnosti ponovnog korištenja napuštenih/zapuštenih prostora i zgrada. Sustav prostornog uređenja uređuje se Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) te pripadajućim podzakonskim propisima. Kružno gospodarenje prostorom i zgradama je interdisciplinarna tema te podrazumijeva međuresornu suradnju. Ona se može ostvariti na različite načine, a ne nužno/isključivo kroz sustav prostornog planiranja.
7 GRAD ZAGREB 4.2. PRITISCI NA IZGRAĐENI OKOLIŠ , 4.2.3. POPLAVE USLIJED IZLIJEVANJA KOPNENIH VODENIH TIJELA I PODIZANJA RAZINE MORA Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: „ Kada se govori o zgradama, moguće posljedice klimatskih promjena potrebno je pratiti već u fazi projektiranja kroz npr. odabir odgovarajućih lokacija za gradnju (izbjegavati gradnju na neprikladnim lokacijama - u zonama plavljenja, na odronima i kliziš tima), ... " Predlaže se da se navede kako već u prostornim planovima u fazi planiranja građevinskih područja treba izbjegavati rizična područja (rasjedi, poplavna područja, erozija i dr.). Nije prihvaćen Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Navedeni tekst ne odnosi se na zakonski okvir izrade i donošenja prostornih planova. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11). Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik.
8 GRAD ZAGREB 4. PREGLED STANJA U PROSTORU , 4.2. PRITISCI NA IZGRAĐENI OKOLIŠ Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: „ Prevenciju mogu činiti različite mjere u sustavu prostornog planiranja i gradnje koje, u slučaju da se pokaže potrebnim, može pratiti i izmjena ili dopuna zakonodavnog okvira. " Već u prostornim planovima bi trebalo predvidjeti odredbe za prevenciju - npr. veće prostore između zgrada (radi urušavanja) - nekadašnji vatrogasni propisi i veće površine prirodnog tla (radi poplava), ograničeno širenje građevnih područja za novu gradnju i dr. Predlažemo da se mjere prevencije odnose i na neizgrađeni prostor unutar i izvan građevinskih područja - npr. sječom šuma nastaju erozije, klizišta i poplave koje utječu na izgrađeni prostor, širenjem građevnih područja za novu gradnju smanjuju se poljoprivredne površine za uzgoj hrane, povećavaju se površine brtvljenog tla, i dr .. Nije prihvaćen Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Napominjemo da Programom razvoja KG ne možemo propisivati promjenu namjene prostora, koja je prema Ustavu RH isključivo u nadležnosti JLS. Navedeni tekst ne odnosi se na zakonski okvir izrade i donošenja prostornih planova. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11). Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik.
9 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA, 4. PREGLED STANJA U PROSTORU Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U točki 2.2. NACIONALNI ZAKONSKI KONTEKST navedeno je: „ Program razrađuje ciljeve i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se među ostalim potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevnog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. ", a u točki 2.3. USKLAĐENOST PROGRAMA S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA: „ Posebno se ističe značaj evidentiranja, analiziranja, vrednovanja, planiranja i aktiviranja napuštenih, zapuštenih i nedovoljno odnosno neprimjerena korištenih zona i građevina u javnom vlasništvu usmjeren prema novim, unaprjeđenim i održivim namjenama prostora i njegovom korištenju s odmjerenim sadržajima i infrastrukturom što je u fokusu ovog Programa. " Cijela točka 4. Pregled stanja u prostoru odnosi se na urbana područja. Predlaže se da se u Program uključe i prostori izvan urbanih područja kao što su nekadašnje velike poljoprivredne površine - poljoprivredno gospodarski kompleksi (imaju samo na manjem dijelu prostora građevine - staje, peradarnici i sl.) te predložiti da predmetne površine ostanu neizgrađene odnosno da im se zadrži dosadašnja funkcija. Nije prihvaćen Program razvoja KG izrađen je u cilju razvoja održivih, uključivih, sigurnih i otpornih gradova te je provedbom mjera i aktivnosti prvenstveno usmjeren na građevinska područja gradova i naselja. Temelj izrade Programa razvoja KG je SPRRH, koja navodi kako u kontekstu očuvanja i odmjerenog korištenja prostornog resursa, razvojne aktivnosti prioritetno treba usmjeravati prema već korištenom prostoru Iz poglavlja 7. Srednjoročna vizija razvoja vidljivo je da se Program razvoja KG odnosi i na prostore izvan urbanih područja, a provedba mjera i aktivnosti Programa razvoja KG predviđena je u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Napominjemo da Programom razvoja KG ne možemo propisivati promjenu namjene prostora, koja je prema Ustavu RH isključivo u nadležnosti JLS.
10 GRAD ZAGREB 3.1. TIPOLOGIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA , 3.1.1. PLANIRANJE I GRADNJA NOVIH ZGRADA U SKLADU S KRUŽNIM GOSPODARSTVOM Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa iza teksta „ Ciljevima i mjerama za kružno gospodarenje prostorom i zgradama između ostaloga potiču se mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada" dodati „a prije svega već kod prostornog planiranja za novu gradnju", s obzirom da planiranje novih zgrada započinje u sustavu prostornog planiranja gdje postoji velik pritisak na širenje građevnih područja na poljoprivredne i druge neizgrađene površine. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dodavanje predloženog teksta. Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija. Isti se ne bavi uređenjem sustava prostornog uređenja, već se Programom razvoja KG, prema Zakonu o gradnji čl. 47.d (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), razrađuju ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama poticanjem aktivnosti ponovnog korištenja napuštenih/zapuštenih prostora i zgrada. Sustav prostornog uređenja uređuje se Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) te pripadajućim podzakonskim propisima. No međutim, Program razvoja KG je prepoznao potrebu uključivanja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama u prostorno planiranje. Prethodno je potrebno utvrditi postojeće stanje nekorištenih prostora i zgrada te napraviti bazu podataka, na temelju čega će se moći pristupiti provedbi Aktivnosti 1.2.2. Razvoj (izrada) smjernica za planiranje prostora na načelima kružnog gospodarenja, a sve sukladno mjerama 1.1. i 1.2. Navedene smjernice nisu predviđene kao zakonski ili podzakonski propis te se ne odnose na sustav izrade i donošenja prostornih planova. Program razvoja KG ne regulira širenje građevinskih područja, posebno u odnosu na činjenicu da je usklađen sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (SPRRH), prema kojoj je jedan od prioriteta i strateških usmjerenja prostornog razvoja učinkovita uporaba korištenog prostora. SPRRH tako navodi kako u kontekstu očuvanja i odmjerenog korištenja prostornog resursa, razvojne aktivnosti prioritetno treba usmjeravati prema već korištenom prostoru.
11 GRAD ZAGREB 3. TIPOLOGIJA I KORISTI KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA, 3.1. TIPOLOGIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Iza teksta Nacrta prijedloga Programa: „U sklopu procesa kružnog gospodarstva resursi općenito zadržavaju vrijednost jer se učinkovito i neprekidno koriste, odnos primarnih i sekundarnih resursa se optimizira" predlaže se dodati tekst na temu zadržavanja prirodnog tla kao resursa - da se ne povećava površina brtvljenog tla jer se takvim načinom na najmanju moguću mjeru smanjuje širenje građevnih područja što je tema prostornog planiranja. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dodavanje navoda u poglavlje 3.1. Tipologija kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Tema brtvljenja tla (prekrivanje tla nepropusnim materijalom) obrađena je u poglavlju 4. Pregled stanja u prostoru. Dio teksta „Naime, brtvljenje tla (prekrivanje tla nepropusnim materijalom) jedan je od glavnih uzroka degradacije tla u EU. Brtvljenje tla često utječe na plodno poljoprivredno zemljište, dovodi biološku raznolikost u opasnost, povećava rizik od poplava i nestašice vode te pridonosi globalnom zatopljenju.“ će biti promijenjen na način da glasi: „Naime, brtvljenje tla tj. prekrivanje tla nepropusnim materijalom kao posljedica urbanog razvoja i izgradnje infrastrukture, jedan je od glavnih uzroka degradacije tla u EU. Brtvljenje tla često utječe na plodno poljoprivredno zemljište, dovodi biološku raznolikost u opasnost, povećava rizik od poplava i nestašice vode te pridonosi globalnom zatopljenju. Potrebno je poticati održivo upravljanje prostornim resursima ponovnom upotrebom već korištenih prostora i zgrada.“
12 GRAD ZAGREB 4. PREGLED STANJA U PROSTORU , 4.6. KRUŽNO GOSPODARENJE PROSTOROM I ZGRADAMA U EU – PRIMJERI DOBRE PRAKSE Grad Zagreb, Grdaski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: ,, Neki dijelovi zgrade prilikom uklanjanja mogu se sigurno vratiti u tlo kao biološka hrana. Ostali dijelovi se ponovno koriste kao materijali za nove proizvode ili zgrade. Mnogi krovovi imaju solarne panele, što znači da se solarna energija može koristiti za energetske potrebe. Raznolikost se promiče integriranjem zelenila, pčela, leptira, svježeg voća i povrća. U prizemlju zgrade SHARE moguće je iznajmiti sobe za sastanke, (dodatni) poslovni prostor ili odvojena radna mjesta na određeno vrijeme. Instalacije su pametno promišljene za svaku zgradu, što omogućuje promjenu rasporeda ureda bez velikih troškova" Napomena: Uvjet je da se detaljno isplanira širi prostor na kojem se navedeno može ostvariti i u prostornom planu predvide /osiguraju /uvjetuju takve mogućnosti. Primljeno na znanje Citirani tekst se odnosi na opis izvedenog primjera dobre prakse Park 20 I 20 Business park Amsterdam te se navedeni dio teksta ne može mijenjati.
13 GRAD ZAGREB 4.2. PRITISCI NA IZGRAĐENI OKOLIŠ , 4.2.1. POTRES Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Nacrtu prijedloga Programa je navedeno: ,, Sustavni pristup podrazumijeva definiranje potresne opasnosti seizmičkim mikrozoniranjem, definiranje izloženosti zgrada ... " Seizmičko mikrozoniranje i definiranje izloženosti zgrada bi kao teme prevencije trebale biti sadržane u sustavu prostornog planiranja. Primljeno na znanje Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija. Isti se ne bavi uređenjem sustava prostornog uređenja, već se njime prema Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), čl. 47.d razrađuju ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama poticanjem aktivnosti ponovnog korištenja napuštenih/zapuštenih prostora i zgrada. Sustav prostornog uređenja uređuje se Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) te pripadajućim podzakonskim propisima. Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik.
14 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA, 1.UVOD Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Komentari i primjedbe na predloženi Nacrt prijedloga Programa kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Programa), uglavnom se odnose na sustavno i jednoznačna uključivanje teme kružnog gospodarenja prostorom i zgradama u sustav prostornog planiranja na način da se tema, uz nedvojbeno uključivanje u projektiranje i gradnju u prijedlogu ovog Programa, uključi i u reguliranje zakonskog okvira za izradu prostornih planova i u prostorne planove. U Programu točki 4.2. navodi se „ Prevenciju mogu činiti različite mjere u sustavu prostornog planiranja i gradnje koje, u slučaju da se pokaže potrebnim, može pratiti i izmjena ili dopuna zakonodavnog okvira", pri čemu se ne može nedvojbeno utvrditi je li se tekst vezan za „prostorno planiranje" u Programu odnosi i na zakonski okvir izrade i donošenja prostornih planova. Primljeno na znanje Program razvoja KG je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija, a nije zakonodavni akt te ne može propisati nikakve obveze. Izrađen je u skladu s Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i pripadajućim podzakonskim propisima. Navedeni tekst ne odnosi se na zakonski okvir izrade i donošenja prostornih planova. Skreće se pozornost, u kontekstu važeće podzakonske regulative, da je na snazi važeći Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11). Novi Pravilnik o prostornim planovima je u pripremi, a prije donošenja će također proći postupak javnog savjetovanja. Pozivamo Vas da pratite stranice Ministarstva (https://mpgi.gov.hr/) i e-savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard) te da se uključite u javnu raspravu kada tema bude predmetni Pravilnik.