Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Strukovna udruga djelatnika u upravljanju ljudskim resursima -Centar HR PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Strukovna udruga djelatnika u upravljanju ljudskim resursima – Centar HR okuplja stručnjake u upravljanju ljudskim potencijalima. Najveća smo strukovna udruga u području upravljanja ljudskim resursima, član smo europske mreže udruga u upravljanju ljudskim resursima – EAPM. Naši članovi dolaze iz različitih sektora gospodarstva, tvrtki svih veličina. Razmatrajući prava poslodavca na isplatu neoporezivih iznosa, kako je to definirano Pravilnikom o porezu na dohodak, uočili smo jednu bitnu nelogičnost odnosno nesklad između onoga što je proklamirano kao intencija zakonodavca i onoga što je stvarno unijeto u Pravilnik o porezu na dohodak. Temeljem članka 7., stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak, Poslodavac može isplatiti radniku neoporezivi iznos paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika u iznosu od 5.000,00 kn, kao i troškove prehrane radnika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije, u iznosu 12.000 kn. Prema sadašnjoj praksi poslodavaca, iznos od 5.000,00 kn isplaćuje se bez bilo kakvog dokaza da je zaista utrošen za namjenu za koju je ova odredba donijeta a to je prehrana radnika. Isto tako odredba po kojoj poslodavac može isplatiti troškove prehrane do 12.000,00 kn uz vjerodostojnu dokumentaciju ne omogućuje našim djelatnicima svrhu za koju je namijenjena jer pokriva samo hranu, ne i piće, ugovori sa više restorana rade veliki problem u praćenju evidencije potrošnje na mjesečnoj bazi, tako da u praksi ova odredba je moguća jedino naručivanjem putem cateringa ili ugovorom prehrane sa samo jednim restoranom, i to bez pokrića za piće. Uzimajući u obzir stanje gospodarstva nastalo pandemijom COVID 19, posebno zaista veliki udarac na sektor uslužnih djelatnosti (u kojem radi jedan dio naših članova), predložili bismo da se Pravilnikom o porezu na dohodak, vezano uz ova dva neoporeziva iznosa uvede mogućnost da poslodavac, u dogovoru sa radnikom ove iznose može isplatiti putem bonova za prehranu u restoranima i ugostiteljskim objektima na području Republike Hrvatske. Također, predlažemo da se odredba isplate do 12.000,00 kn omogući na jednak način kao i odredba do 5.000,00 kn. Ukoliko želite ograničiti da u mjeri bude i piće, predlažemo da se dozvoli konzumacija bezalkoholnog pića. Dopunom pravilnika da se navedeni iznosi mogu isplatiti i u bonovima za prehranu, ne bi eliminiralo postojeći način isplate na račun zaposlenika, a unijelo bi fleksibilnost da naši djelatnici prehranu mogu imati u više restorana od samo jednog. Na taj način direktno utječemo na dobrobit zaposlenika, njihovo zdravlje, motivaciju i socijalizaciju kroz kvalitetnu prehranu u više restorana od jednog. Nadalje, ako se navedeni iznosi isplate putem bonova, smanjujemo sivu ekonomiju i povećavamo priljev poreznih davanja, kao što je PDV jer se novac može potrošiti ciljano, a opet fleksibilno u bilo kojim restoranima. Na taj način bila bi ispunjena svrha ovih odredbi ili neoporezivih iznosa (prehrana) a omogućili bismo rad i zaradu sektoru koji je najviše pogođen Pandemijom COVID 19. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Isti je predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
2 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA Pohvalno za Ministarstvo financija kao nadležnog ministarstva i ministra koji mogu biti primjer većini ostalih ministarstva u provedbi prethodnih i naknadnih učinaka propisa. Odgovorno i transparentno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
3 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 1. OPĆE INFORMACIJE Zahvaljujemo na uvaženim prijedlozima: • detaljnije su razrađene odredbe o poreznom tretmanu donacija • proširen je obuhvat primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove za naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja • uređen je porezni tretman otpisa nenaplaćenih tražbina • poslodavcima je omogućen uvid u neoporezive primitke radnika te je istima omogućeno korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada • propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija sukladno Općem poreznom zakonu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA 2.1. analiza postignutih rezultata primjene Zakona • propisano je umanjenje godišnje porezne obveze mladim osobama do 30 godina života koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaću) Podržavamo ciljeve izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i sve pozitivne promjene kojima su smanjena porezna opterećenja i pojednostavljene administrativne obveze vezano za oporezivanje dohotka. Posebno zahvaljujemo što je niz prijedloga Hrvatske obrtničke komore uvažen i time olakšano poslovanje obrtnika. U potpunosti podupiremo porezno oslobođenje odnosno olakšice za mlade do 30 godina, s ciljem da se „zaustavi odljev“ mladih osoba iz RH. Međutim, način na koji su te olakšice i oslobođenje regulirani, uveo je novo razlikovanje mladih po njihovu statusu a time posljedično i diskriminacija mladih obrtnika jer u pogledu plaćanja poreza nisu izjednačeni sa svojim vršnjacima koji su zaposleni i primaju plaću. Smatramo kako bi porezna olakšica trebala biti omogućena i obrtnicima do 25 odnosno do 30 godina, na način da i oni pod jednakim uvjetima ne plaćaju porez na dohodak kao i mladi koji su u radnom odnosu. Mladi su obrtnici već oštećeni (zakinuti) time što za njih nije propisan ni izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja – mjera koja je već godinama na snazi i odnosi se samo na radnike. Time se kategorija mladih obrtnika, kao poduzetnika koji sami stvaraju priliku za samozapošljavanje i za nastavak života u Hrvatskoj, ali i koji otvaraju druga radna mjesta, dovodi u nejednak položaj. Jedan od važnih razloga provedenog IV. kruga porezne reforme bio je da se poreznim rasterećenjem stvara poticajno okruženje za poduzetništvo, no izostavljanjem poreznih olakšica kod samostalnog rada obrtnika, poduzetništvo mladih se zapravo obeshrabruje. „Postavljeni fiskalni okviri“ nikako ne bi smjeli biti razlog nejednakog položaja mladih po kriteriju načina zapošljavanja. Stoga ponavljamo zahtjev da se, u što kraćem roku, porezna oslobođenja i olakšice dohotka za mlade osobe propišu jednako za radnike i za obrtnike kako bi se ukinula njihova nejednakost. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30. godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Način utvrđivanja dohotka fizičkih osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak razlikuje se od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima, a ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak.
5 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA 2.1. analiza postignutih rezultata primjene Zakona • propisano je da se porez na dohodak ne plaća na: - premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije - naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do određenog iznosa. Slijedom potreba uočenih u poslovanju, kao i prijašnjih zahtjeva Hrvatske obrtničke komore, predlažemo nastaviti prilagodbe i izmjene poreznih propisa te predlažemo izmjene članka 7. stavka 2. r.br. 34. i 35. Pravilnika o porezu na dohodak kako slijedi: 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika 4,8 do 12.000,00 kuna godišnje 35. Primitak u naravi troškova prehrane radnika za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije 4,8 do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane ili unaprijed plaćenim bonovima glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena ili bonovi plaćeni. Naime, propisano je kako se ova dva modela isplate za istog radnika međusobno isključuju za isto porezno razdoblje (članak 7. stavak 29. Pravilnika) kao i da je potrebno osigurati dokaz o kontinuiranoj usluzi za radnike (čl. 7. stavak 35. Pravilnika). Oba uvjeta su vrlo ograničavajući u poslovanju obrtnika te poduzetnika općenito, a izvanredne okolnosti poslovanja dodatno su naglasile problem ovih zakonskih odredbi. Predlažemo da se poveća iznos troška prehrane (do 12.000,00 kn godišnje) radi sveprisutnih porasta cijena ali i da se omogući isplata naknade ili plaćanje troška prehrane do 12.000,00 kn godišnje za radnika. Naime, poslodavci koji su npr. krenuli sa podmirenjem troškova prehrane a zbog izvanrednih okolnosti poslovanja isto nisu mogli ispuniti (npr. zbog organizacije rada od kuće ili zbog nemogućnosti rada ugostiteljskih objekata ili internih kuhinja poslodavca) nisu u mogućnosti u tijeku poslovne godine promijeniti model isplate prema radniku. Dodatno, radnici koji tijekom poreznog razdoblja mijenjaju poslodavca, također u nepovoljniji položaj stavljaju novog poslodavca ili su oni sami dovedeni u nepovoljniji položaj (npr. prethodni poslodavac isplaćivao je novčanu naknadu za podmirivanje troškova prehrane, te novi poslodavac ne može neoporezivo podmirivati stvarne troškove, prema trenutnim propisima). Iskazivanje podataka na Obrascu JOPPD, za troškove prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije izuzetno je administrativno opterećenje kako za poslodavce, tako i za računovođe, a opcija plaćanja bonova za poslodavce bi bila izuzetno dobro rješenje. Predlažemo nastaviti provedbu poreznih reformi radi daljnjeg rasterećenja obrtništva i drugih oblika poduzetništva, u čemu ćemo nastaviti aktivno predlagati potrebna poboljšanja. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Isti je predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
6 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA 3.1. Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona Smatramo kako bi porezna olakšica trebala biti omogućena i obrtnicima do 25 odnosno do 30 godina, na način da i oni pod jednakim uvjetima ne plaćaju porez na dohodak kao i mladi kojima plaću isplaćuje drugi poslodavac. Mladi su obrtnici već zakinuti time što za njih nije propisan ni izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja – mjera koja je već godinama na snazi i odnosi se samo na radnike. Time se kategorija mladih obrtnika, kao poduzetnika koji sami stvaraju svoju priliku za zapošljavanje i za nastavak života u Hrvatskoj dovodi u nejednak položaj. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice za mlade prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30. godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak, njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak.
7 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA 3.2. Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja Jedan od važnih razloga provedenog IV. kruga porezne reforme bio je da se poreznim rasterećenjem stvara poticajno okruženje za poduzetništvo, no izostavljanjem poreznih olakšica kod samostalnog rada obrtnika, poduzetništvo mladih se zapravo obeshrabruje. „Postavljeni fiskalni okviri“ nikako ne bi smjeli biti razlog nejednakog položaja mladih po kriteriju načina zapošljavanja. Stoga ponavljamo zahtjev da se, u što kraćem roku, porezna oslobođenja i olakšice dohotka za mlade osobe propišu jednako za radnike i za obrtnike kako bi se ukinula njihova nejednakost. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice za mlade prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30. godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak, njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak.
8 HOK PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA 3.4. Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada Izostavljanjem poreznih olakšica kod samostalnog rada obrtnika, poduzetništvo mladih se zapravo obeshrabruje. „Postavljeni fiskalni okviri“ nikako ne bi smjeli biti razlog nejednakog položaja mladih po kriteriju načina zapošljavanja. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice za mlade prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30. godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak, njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak.