Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za prijedlog Pravilnika o prikupljanju statističkih podataka o akvakulturi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Roko Božikov  PRAVILNIK O PRIKUPLJANJU STATISTIČKIH PODATAKA O AKVAKULTURI Poštovani, Ovaj komentar se odnosi na Pravilnik o prikupljanju statističkih podataka o akvakulturi i to na članak 6.: Očevidnik i mjesečni očevidnik za tune. Predložene izmjene: 1. Predložena izmjena u članku 6. Očevidnik i mjesečni očevidnik za tune u stavku ( 1 ) Očevidnik za tune vodi se po lokaciji uzgajališta i sadrži slijedeće podatke : - Godišnja potrošnja hrane , a treba biti razrađeno : - godišnja potrošnja svih ostalih vrsta male plave ribe ( osim haringe) u kg - godišnja potrošnja haringe u kg - ukupna godišnja potrošnja hrane ( ribe ) u kg 2. Predložena izmjena u članku 6. Očevidnik i mjesečni očevidnik za tune u stavku ( 2 ) Mjesečni očevidnik za tune vodi se po lokaciji uzgajališta i sadrži sljedeće podatke : - Količina i vrsta potrošene hrane (kg) , a treba biti iskazano : - mjesečna potrošnja svih ostalih vrsta male plave ribe ( osim haringe) u kg - mjesečna potrošnja haringe u kg - ukupna mjesečna potrošnja hrane ( ribe ) u kg Pored toga treba dodati i novi članak 6.a koji bi glasio: Članak 6.a Podatak o vrsti i količini hrane ( godišnje i mjesečno ) koja se koristi na pojedinom uzgajalištu tuna je javni podatak i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede. ili Članak 6.a Jedinice lokalne samouprave ( općine i gradovi ) imaju pravo uvida u podatke o vrsti i količini hrane ( godišnje i mjesečno ) koja se koristi na uzgajalištu tuna koje se nalazi u akvatoriju pojedine općine ili grada. Jedinice lokalne samouprave ( općine i gradovi ) dostavljaju zainteresiranoj javnosti podatke o vrsti i količini hrane ( godišnje i mjesečno ) koja se koristi na uzgajalištu tuna koje se nalazi u akvatoriju pojedine općine ili grada na zahtjev zainteresirane javnosti. Obrazloženje: Prvi citat: “ 4.2.8. Masne mrlje Hranidba tuna, posebno ako je riječ o masnoj ribi kao što je haringa, može za posljedicu imati stvaranje tankog masnog sloja na površini vode, obzirom da su masti netopljive u vodi. Ove masne mrlje mogu narušiti estetske vrijednosti krajolika te potencijalno doći u doticaj s obalom gdje mogu ostaviti masni trag. Utjecaju masnih mrlja potencijalno može biti izložena JZ obala otoka Ugljana u ljetnim mjesecima zbog pretežitog puhanja maestrala. Međutim, ovaj masni sloj je vidljiv samo za vrijeme tihog vremena i bez valova, dok je u ostalim vremenskim uvjetima kidanje sloja ubrzano čime se povećava intenzitet razgradnje. U sklopu praćenja stanja okoliša na uzgajalištu se od početka rada pregledava i obalni pojas paralelan s koncesijskim poljem zbog mogućeg utjecaja masti na mediolitoralne zajednice (četiri puta godišnje u ljetnom periodu). Mast koja zaostaje uslijed hranjenja tuna plavom ribom može se lijepiti za stijene te uslijed stvaranja masnog sloja pod njim mogu nestati endolitske modrozelene alge, što rezultira da se na mrkijenti (tamni pojas na obali) vide svijetle pruge. Takve bijele pruge se obično nalaze oko srednje razine mora, na zaklonjenijim dijelovima obale, u pravilu među stijenama gdje se mast može duže zadržati zalijepljena na stijene. Prema rezultatima monitoringa od 2014. pa nadalje snimanjem i pregledom obalnog pojas u dužini od 300 metara nisu uočene masne mrlje koje bi upućivale na aktivnosti uzgajališta odnosno širenje masnih mrlja sa uzgajališta u smjeru obale. Naime, jako strujanje u Srednjem kanalu i položenost obala u smjeru sjeverozapad - jugoistok ne dozvoljava tankom sloju masti da dođe do obala za vrijeme karakterističnog ljetnog maestrala, već se taj sloj udaljava od uzgajališta i nakon pola milje se više ne primjećuje ZZJZ 2015., 2016., 2017., 2018.). Premda su masti potpuno netoksične i brzo razgradive ipak je potrebno spriječiti njihovo širenje izvan koncesionirane zone samoupijajućim plutajućim branama, odnosno izbjegavati hranjenje haringom tijekom ljeta dajući prednost manje masnoj jadranskoj sitnoj plavoj ribi. Ovdje treba naglasiti da Kali tuna već prakticira uzgoj isključivo malom plavom ribom ulovljenom u Jadranu te jedino u nedostatku iste koristi druge-uvezene riblje vrste kao što je haringa. U pravilu udio haringe tijekom uzgojnog ciklusa od 30 mjeseci je zanemariv, te se, ukoliko je neophodno, preferira uvoz skušovki. Ukupan udio uvezene hrane za tune ne prelazi 5% ukupne količine unutar jednog uzgojnog ciklusa od 30 mjeseci. “ Gornji citat je iz Studije o utjecaju na okoliš ( izrađivač studije Zelena infrastruktura d.o.o., Zagreb ) za zahvat: Povećanje kapaciteta uzgajališta tune na lokaciji pod Mrđinom, s jugozapadne strane otoka Ugljana, u Zadarskoj županiji, str. 117. poveznica: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Puo/21_02_2019_Studija_Pod_Mrdjinom.pdf Drugi citat: “ 4.2.2. Utjecaj na morska staništa Masne mrlje Hranidba tuna, posebno ako je riječ o masnoj ribi kao što je haringa, može za posljedicu imati stvaranje tankog masnog sloja na površini vode, obzirom da su masti netopljive u vodi. Ove masne mrlje mogu narušiti estetske vrijednosti krajolika te potencijalno doći u doticaj s obalom gdje mogu ostaviti masni trag. Mast koja zaostaje uslijed hranjenja tuna plavom ribom može se lijepiti za stijene te uslijed stvaranja masnog sloja pod njim mogu nestati endolitske modrozelene alge, što rezultira da se na mrkijenti (tamni pojas na obali) vide svijetle pruge. Takve bijele pruge se obično nalaze oko srednje razine mora, na zaklonjenijim dijelovima obale, u pravilu među stijenama gdje se mast može duže zadržati zalijepljena na stijene. Utjecaju masnih mrlja potencijalno može biti izložena SZ obala otočića Fuija u ljetnim mjesecima zbog pretežitog puhanja maestrala. Premda su masti potpuno netoksične i brzo razgradive upravilu se izbjegava hranjenje haringom tijekom ljeta te se prednost u ishrani daje manje masnoj sitnoj plavoj ribi iz Jadrana. Kali tuna već prakticira uzgoj isključivo malom plavom ribom ulovljenom u Jadranu te jedino u nedostatku ove skupine ribe, koristi druge-uvezene riblje vrste kao što je haringa. U pravilu udio haringe tijekom uzgojnog ciklusa od 30 mjeseci je zanemariv, a ukoliko je neophodno, preferira uvoz skušovki. Ukupan udio uvezene hrane za tune ne prelazi 5% ukupne količine unutar jednog uzgojnog ciklusa od 30 mjeseci. Kako bi se pratio utjecaj mogućeg širenja masnih mrlja na mediolitoralne zajednice u sklopu predloženog programa praćenja stanja okoliša na uzgajalištu će se pregledavati i obalni pojas paralelan s budućim koncesijskim poljem.” Gornji citat je iz Elaborata zaštite okoliša ( izrađivač elaborata Zelena infrastruktura d.o.o., Zagreb ) za zahvat: Uzgajalište tuna kapaciteta 500 t/god na lokaciji između otočića Fulija i Kudica u Iškom kanalu, u Zadarskoj županiji, str. 38. i 39. poveznica: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Opuo/18_10_2019_Elaborat_Uzgajaliste_tuna_Fulija_Kudica.pdf Treći citat: “ 4.2.5. Utjecaj na izgled krajobraza S obzirom da na kopnu nije planirana nikakva izgradnja logističkih i infrastrukturnih objekata to neće s te strane biti narušavanja estetske vrijednosti krajolika. Sami plutajući okviri uronjeni s 2/3 obujma u more, i s izrazito niskom siluetom neće značajnije utjecati na „vizualno onečišćenje“. Dodatne plutače ukoliko nisu propisno postavljene mogu doprinositi narušavanju izgleda krajolika. Ishrana tuna haringom može rezultirati nakupljanjem masne tvari na površini mora koje na sebe mogu se vezivati druge plutajuće tvari stvarajući tako nakupine neprijatnog izgleda. Također u doticaju s obalom na njoj mogu ostaviti masni trag. Ovo može narušiti estetske vrijednosti krajolika. Utjecaju masnih tvari u ljetnim mjesecima zbog pretežitog puhanja maestrala mogu biti izložene obale uvala Grška Vela i Grška Mala. Ove nakupine su vidljive samo za vrijeme tihog vremena i bez valova, dok je u ostalim vremenskim uvjetima njihovo kidanje ubrzano čime se povećava intenzitet razgradnje. Premda su masti potpuno netoksične i brzo razgradive ipak je potrebno spriječiti njihovo širenje izvan koncesionirane zone samoupijajućim plutajućim branama, odnosno izbjegavati hranjenje haringom tijekom ljeta dajući prednost manje masnoj jadranskoj sitnoj plavoj ribi. Osim estetskog, s obzirom da su masti netopive u vodi ovo može imati i opterećujući učinak na priobalje. Problem estetske prirode i umanjivanje kvalitete obalnog ruba može biti i nakupljanje galebova koji svojim izmetom, ostacima hrane i perja mogu krajolik napraviti nepoželjan za boravak. “ Gornji citat je iz Elaborata zaštite okoliša ( izrađivač elaborata Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split ) za zahvat: Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, Povećanje kapaciteta uzgajališta u uvali Grška ( otok Brač ) na 1400 t, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, str. 36. poveznica: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20OPUO/2016/elaborat_zastite_okolisa_547.pdf Četvrti citat: “ 4.2.5 Masne mrlje Hranidba tuna, posebno ako je riječ o masnoj ribi kao što je haringa, može za posljedicu imati stvaranje tankog masnog sloja na površini vode, obzirom da su masti netopljive u vodi. Ove masne mrlje mogu narušiti estetske vrijednosti krajolika te potencijalno doći u doticaj s obalom gdje mogu ostaviti masni trag. Utjecaju masnih mrlja mogu biti izložene obale obližnjih otoka (Balabra, sjeverozapadni dio Sita) u ljetnim mjesecima zbog pretežitog puhanja maestrala. Međutim, ovaj masni sloj je vidljiv samo za vrijeme tihog vremena i bez valova, dok je u ostalim vremenskim uvjetima kidanje sloja ubrzano čime se povećava intenzitet razgradnje. Premda su masti potpuno netoksične i brzo razgradive ipak je potrebno spriječiti njihovo širenje izvan koncesionirane zone samoupijajućim plutajućim branama, odnosno izbjegavati hranjenje haringom tijekom ljeta dajući prednost manje masnoj jadranskoj sitnoj plavoj ribi. “ Gornji citat je iz Studije o utjecaju zahvata na okoliš ( izrađivač studije Oikon d.o.o., Zagreb ) za zahvat: Uzgajalište tune ciljanog kapaciteta do 1500 t/god na lokaciji kod otoka Balabra, u Šibensko-kninskoj županiji, str. 126. poveznica: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20PUO/2017/studija_o_utjecaju_na_okolis_38.pdf “ Od ukupne količine smrznute haringe 5% predstavlja ulje. Ako je potrošnja haringe 5000 kg/day po jednom kavezu, to bi značilo da se stvori 250 kg/day ulja po jednom kavezu, a za 10 kaveza to je 2500 kg ulja dnevno. The following assumptions are made for the daily baitfish feed (source: AJD Tuna Ltd):  0.5% passes through the net uneaten;  5% is lost as fish oil per day;  94.5% is ingested by tuna. Therefore, the amount of uneaten baitfish represents 26.5 kg/day/cage, the mass of fish oil released is 264.7 kg/day/cage, and the food intake by tuna is 5,002.8 kg/day/cage. str. 34 ) “ Gornji podaci su iz Procjene utjecaja na okoliš ( Environmental Impact Assessment - EIA ) za uzgajalište tuna na Malti ( New aquaculture zone in the north of malta Wave study, hydrodynamic and environmental modelling for the EIA ) GF00250/07 P.L.2922 poveznica: https://parlament.mt/media/99613/02922.pdf https://eu.docworkspace.com/d/sIPyn4Yo9ybjQigY U svim studijama i elaboratima o zaštiti okoliša koje su za uzgajališta tuna izradile ovlaštene tvrtke, a koje su objavljene na internetu, navodi se da je posljedica tehnološkog procesa uzgoja tuna pojava masnih mrlja kad se u hranidbi tuna koristi haringa. Atlantska haringa za ishranu tuna se uvozi iz Švedske u obliku smrznutih blokova. Prilikom odmrzavanja smrznutih blokova haringe dolazi do izdvajanja ulja, jer se radi o ekstremno masnoj ribi. Haringa ima 18% masti, za razliku od srdele koja ima 10,5% masti. Također upitan je i kemijski sastav te masti jer se radi o ribi iz sjevernih mora, a nikad nije napravljena kemijska analiza. Prilikom odmrzavanja smrznutih blokova haringe izlaze proteini i sluz i izlazi određena količina ulja iz te masne ribe što sve skupa tvori ljepljivu masnu mrlju. Miriše pakleno, u sebi ima spoj merkaptana ili tiola (u sastavu ima sumpor), čija se prisutnost može utvrditi upotrebom standardne otopine srebrovog nitrata. Sve studije preporučuju ukupni maksimalni godišnji unos haringe za pojedino uzgajalište tuna do 5% i to raspoređeno u hladnijem dijelu godine. Do problema sa hranom za tune dolazi jer se uzgajališta tuna ne pridržavaju Studija o zaštiti okoliša u kojima je opisana tehnologija uzgoja. To je posljedica toga što u Pravilniku o ulovu, uzgoju i prometu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) nema niti jedne jedine riječi o tome koja se hrana koristi na uzgajalištima tuna i na koji način. U Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) treba implementirati znanstvene dokaze koji su iskazani u studijama o zaštiti okoliša i propisati da se smrznuti blokovi haringe ne smiju koristiti tijekom ljetnih mjeseci. Također pravilnik treba precizirati način odmrzavanja haringe u pogonu na kopnu i način zbrinjavanja otpadne zamašćene vode koja nastaje odmrzavanjem smrznutih blokova haringe. Pravilnik bi trebao sadržavati i prekršajne odredbe radi nepridržavanja pravila u ishrani tuna i propisati način prijave nepravilnosti odnosno onečišćenja i mehanizme kontrole. Jedan od mehanizama osiguranja toga da bi uzgajališta tuna ispunjavala uvjet iz studija o zaštiti okoliša o ukupnom godišnjem unosu haringe do 5% treba biti javna objava podataka o unosu haringe, godišnjem i mjesečnom unosu naročito, na svakom pojedinom uzgajalištu tuna. Jedinice lokalne samouprave i svi građani moraju biti informirani o vrsti i količini plave ribe koja se unosi na uzgajalište tuna na njihovom području, jer hrana koja se unosi ne ostaje samo u okviru koncesionirane površine, nego se ostatci hrane u raznim oblicima, među kojima su i masne mrlje, šire u okolni prostor i predstavljaju ugrozu eko-sustava i smetnju ostalim korisnicima prostora. Drugi mehanizam osiguranja i kontrole je to da Uprava ribarstva pri izdavanju uvoznih dozvola za haringu treba koristiti podatak o potrebnoj ukupnoj količini male plave ribe za svako pojedino uzgajalište tuna i od te ukupne količine utvrditi količinu do 5% za haringu. Također, taj uvoz treba vremenski ograničiti na listopad, studeni i prosinac svake tekuće godine, kako bi se dodatno smanjila mogučnost da se haringa koristi u ljetnim mjesecima. Ostali podatci iz očevidnika nisu od interesa za širu javnost i ne trebaju biti javno objavljeni odnosno dostupni. Za javnost su važni su samo podaci o vrsti i količini hrane jer to ima izravan utjecaj na eko-sustav i očuvanje okoliša čistim. S poštovanjem, Roko Božikov Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, no Vaš prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti iz sljedećih razloga: Podatak o potrošenoj hrani predviđen je za sve segmente uzgoja te se, s obzirom na različite proizvodno-tehnološke procese i promjenjivost hranidbe ovisno o poslovanju samih subjekata i nizu vanjskih čimbenika, na ovoj razini ne predviđa specificiranje vrste hrane, već će isto biti omogućeno putem same aplikacije na PGR-u. Dodatno, dinamika hranjenja je bitan dio tehnološkog procesa uzgoja tuna, kojom se uvelike utječe na kvalitetu mesa ribe te u tom smislu može predstavljati poslovnu tajnu svakog uzgajivača. Stoga se podatak o hrani, kao ni ostali statistički podaci predviđeni ovim Pravilnikom, ne mogu ustupati, niti objavljivati na razini pojedinog subjekta, kako ste predložili, a isto je propisano Zakonom o službenoj statistici. Sukladno odredbama navedenog propisa statistički podaci o fizičkim ili pravnim osobama su statistički povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu te se stoga iskazuju u zbirnom (agregiranom) obliku. Također, Ministarstvo osigurava sljedivost ulova male plave ribe kroz druge mehanizme, primjerice kroz aplikacije Prodajnih i Transportnih listova, međutim ne može ulaziti u dinamiku hranjenja tuna, kao sastavnog dijela poslovne politike svakog uzgajivača. U odnosu na okolišne parametre koje navodite, bitno je napomenuti da su svi nositelji dozvole za akvakulturu dužni osigurati sve uzgojne i zaštitne mjere kako je to propisano odgovarajućim propisima o zaštiti prirode i okoliša iz nadležnosti Ministarstva gospodarstava i održivog razvoja kojima se osigurava da se uzgoj provodi bez ugrožavanja ili onečišćenja okoliša, dok Ministarstvo poljoprivrede osigurava da ulaz divljih tuna i uzgojne količine budu usklađene s relevantnim nacionalnim i međunarodnim propisima i ograničenjima.
2 Matija bumbak Očevidnik i mjesečni očevidnik za školjkaše, Članak 7. Poštovani, Molimo vas da samnjite administrativni napor koji će se zahtjevati od skoljkara ovim pravilnikom pa umjesto da bude izvjestavanje na mjesecnoj razini da bude na kvartalnoj. Naime nama u skoljkarstvu su promjene za koje se trazi evidentiranje rijetke i smatramo da bi bilo dovljno da se informacije prikupe nekoliko puta godinje kako bi se dobila kvalitetna slika stanja na terenu, a da nas se pretjerano ne optereti dodatnom administracijom koja ni trenutno, zbog ostalih propisa, nije bas mala. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru, no prijedlog nismo u mogućnosti prihvatiti iz sljedećih razloga: Dosadašnji sustav dostave podataka jednom godišnje nije omogućio dovoljno precizan uvid u proizvodni proces tijekom kalendarske godine, a time niti mogućnost kontinuiranog praćenja podataka bitnih za recentno praćenje stanja i potreba tržišta, kao i za pripremu i provedbu pojedinih državnih potpora i mjera proizašlih iz EU financijskih instrumenata namijenjenih akvakulturi, a u konačnici i za učinkovit nadzor i kontrolu. Kvartalnom dostavom podataka, koju predlažete, također ne bi bio omogućen dovoljno precizan i kontinuirani uvid u stanje proizvodnje, a što je od iznimne važnosti za provedbu potpora namijenjenih sektoru akvakulture, pa time i školjkarima, kao niti učinkovit nadzor i kontrola, kako same proizvodnje, tako i namjenskog korištenja dodijeljenih financijskih sredstava. Stoga se nametnula potreba mjesečne dostave podataka za sve segmente uzgoja, pri čemu nije bila intencija dodatno opteretiti uzgajivače, već im pružiti svojevrsnu digitalnu platformu za praćenje proizvodnog procesa kroz kontinuiranu mjesečnu evidenciju i unos ključnih proizvodnih podataka. Dodatno, navedenim načinom dostave omogućuje se kontinuirana raspoloživost pravovremenih i iskoristivih podataka u slučaju potrebe za primjenom odgovarajućih mehanizama prilagodbe narušenom stanju na tržištu (poput primjerice poremećaja na tržištu uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19, ili uslijed evidentnih šteta od komarče na uzgajalištima dagnji, za što je omogućena potpora notificirana od strane EK ).