Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UZGOJI KUĆNIH LJUBIMACA NAMIJENJENIH PRODAJI
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | IVAN ŠEREK | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, | Podržavam u potpunosti nadopunu Retriever kluba kao jasan predložak u kojem smjeru treba ići kakve izmjene treba napraviti. | Nije prihvaćen | Odgovori su uneseni u odgovorima na komentare Retriver kluba Hrvatske. |
| 2 | Marijana Cenkovčan | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, | Podržavam nadopunu Retriver kluba te smatram da prijedlog sadrži dosta nejasnoća, nelogičnosti koje u krajnjem slučaju idu na štetu psima, pasminama i odgovornim uzgajivačima. | Nije prihvaćen | Odgovori su uneseni u odgovorima na komentare Retriver kluba Hrvatske. |
| 3 | MINJA GRBEŠIĆ PRETNAR | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i primjedbama Retriver kluba Hrvatske. Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je predloženi tekst Pravilnika nezakonit i u toj mjeri manjkav da ga treba povući iz postupka e savjetovanja i vratiti na doradu. | Nije prihvaćen | Odgovori su uneseni u odgovorima na komentare Retriver kluba Hrvatske. |
| 4 | Emir Pretnar | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i primjedbama Retriver kluba Hrvatske. Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je predloženi tekst Pravilnika nezakonit i u toj mjeri manjkav da ga treba povući iz postupka e savjetovanja i vratiti na doradu. | Nije prihvaćen | Odgovori su uneseni u odgovorima na komentare Retriver kluba Hrvatske. |
| 5 | RETRIVER KLUB HRVATSKE | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, | PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG PRAVILNIKA O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UZGOJI KUĆNIH LJUBIMACA NAMIJENJENIH PRODAJI I. OPĆA PRIMJEDBA Prijedlog Pravilnika u suprotnosti je sa Zakonom o obveznim odnosima, Zakonom o zaštiti životinja, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nepotpun je, nerazumljiv i nedorečen. U komentarima na pojedine članke ove će primjedbe biti konkretizirane. Osim navedenih manjkavosti, razvidno je da su odrednice ovog prijedloga u potpunosti pogrešne i pokazuju temeljno nerazumijevanje što je uzgoj pasa pa će zbog toga ovakvim Pravilnikom, ukoliko kao takav stupi na snagu, dobrobit pasa biti ozbiljno ugrožena, čak i gore nego da Pravilnika uopće nema. Cilj uzgoja pasa i motiv za uzgoj ne smije biti kvantiteta, nego kvaliteta. I to u svakom smislu. Od kvalitete uzgojenih pasa do kvalitete uvjeta koje im njihov skrbnik pruža. Psi su životinje koje zahtijevaju interakciju sa svojim čovjekom, adekvatnu socijalizaciju, nježnost, pažnju, maženje i odgoj. Odredbama ovog Pravilnika uzgoj pasa sveden je na uzgoj farmskih životinja, što nikako nije u interesu dobrobiti pasa. Primjerice, odgovoran uzgajivač neće svoju ženku pariti svake godine sedam puta u nizu, a to ovaj Pravilnik dozvoljava. Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja, jer je odredbom članka 54. st. 5. tog Zakona Ministar ovlašten pravilnikom propisati način držanja kućnih ljubimaca i uvjete za objekte u skladu sa stavkom 2. istoga članka, a ovim Pravilnikom regulira se rasplod i „prodaja“ za što Ministar nije ovlašten Zakonom o zaštiti životinja. Točno je da trenutno važeći Pravilnik (N.N. 56/09) nosi naziv Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji. Međutim, taj trenutno važeći pravilnik donesen je temeljem članka 49. ranije važećeg Zakona o zaštiti životinja ( N.N. 135/06), kojim je Ministar bio ovlašten propisati uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca namjenjenih prodaji. Također, smatramo da je prije donošenja ovog Pravilnika trebalo izmijeniti Zakon o zaštiti životinja i u isti, kod uzgoja, uvesti pojam rodovnice. Kad se već ovim Pravilnikom izašlo van okvira ovlasti iz odredbe članka 54. st. 5. Zakona o zaštiti životinja, onda je trebalo ovim Pravilnikom napraviti jasnu razliku između hobističkog uzgoja i komercijalnog uzgoja, a što se, nažalost propustilo učiniti. II. PRIMJEDBE PO POJEDINIM ČLANCIMA Članak 2. točka 7. Obzirom pojmovnik ne sadrži značenje pojma uzgoj, nije jasno na koji će se način utvrditi da se neka osoba bavi uzgojem, dakle, tko je uzgajivač. Je li uzgajivač osoba koja je vlasnik ženke u trenutku kad ženka ima leglo, u trenutku kad je parena, osoba kod koje se zateknu kuja i štenci i čitav niz drugih primjera. Članak 2. točka 8. Ministar je Zakonom o zaštiti životinja ovlašten propisati uvjete koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, a ne pojmovnikom mijenjati značenje riječi u hrvatskom jeziku i davati drugačije definicije od onih koje daju zakonski propisi kao propisi višeg ranga. U konkretnom slučaju, prodaju regulira Zakon o obveznim odnosima pa prodaju ne smije definirati Pravilnik drugačije nego je ona definirana tim Zakonom. Također, ako već spominjemo „bilo koji drugi prijenos prava vlasništva“ skrećemo Vam pozornost na notornu činjenicu da prilikom nasljeđivanja također dolazi do prijenosa prava vlasništva s ostavitelja na njegove nasljednike. Jednako tako i u slučaju diobe bračne stečevine, dolazi do prijenosa prava vlasništva. Posebno ističemo da važeći Zakon o zaštiti životinja u članku 50. radi razliku između pojma prodaje i pojma darovanja, a ne poistovjećuje ih, iz čega proizlazi da je ova odredba u suprotnosti i sa važećim Zakonom o zaštiti životinja. Članak 4. st.1. Ova je odredba nejasna i nepotpuna jer joj nedostaje definicija pojma klinički zdrava životinja (koji su kriteriji da bi se životinja smatrala klinički zdravom), kao i tko će i na koji način i temeljem čega utvrđivati je li skotna ženka u trenutku parenja bili klinički zdrava. U uzgoju bez rodovnice nema dokaza tko je otac štenaca pa nije jasno kako će, tko i temeljem čega utvrditi je li bio klinički zdrav. Članak 4.st. 2. g. Nejasno je tko će pratiti zdravstveno stanje životinja, je li dovoljno da to radi uzgajivač i/ili osoba odgovorna za uzgoj kućnih ljubimaca ili treba osigurati prisutnost veterinara svakih sat vremena. U propisu je potrebno sve jasno i precizno definirati i, kada je god to moguće, ne ostaviti prostora različitim tumačenjima. Članak 5. st. 4. Odredba je nejasna i neprecizna jer nije precizno navedeno koji je građevinski materijal odgovarajući. Tko će i temeljem kojih kriterija prosuđivati je li materijal odgovarajući. Članak 5. st. 9. Potrebno je precizno navesti, barem primjere, što se smatra predmetima za obogaćenje prostora. Članak 8. st.2. Odredba je nerazumljiva i u suprotnosti sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Posjed je pravni institut, a njegovu definiciju daje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Objekt prava vlasništva ili posjedovanja je nekretnina i na to je vjerojatno predlagatelj mislio. Međutim, propis nije neobavezni razgovor, nego je pravni akt koji mora koristiti pravno valjanu terminologiju. Članak 10. st. 1. Obzirom na definiciju „Osobe odgovorne za uzgoj kućnih ljubimaca“ iz članka 2. Ovog prijedloga Pravilnika, pojam „osoblje koje se brine za životinje u uzgoju“ nepotreban je i samo stvara dodatnu konfuziju. Članak 11. Uz pretpostavku da se ovim aktom želi zaustaviti neodgovorni „uzgoj“ kućnih ljubimaca, nije jasno zašto se ovim Pravilnikom kao vjerodostojna evidencija smatra evidencija uzgajivača, posebice u podacima iz stavka 1. t. g. Na koji će način veterinarski inspektor provjeravati, u slučaju uzgoja bez rodovnice, jesu li ti podaci točni. Psi neodgovornih uzgajivača nemaju rodovnice, a sigurno ni nalaze DNA analize potomstva i roditelja. Zbog ovakvih odredbi stječe se dojam da se ovim Pravilnikom samo htjela zadovoljiti forma, bez stvarne želje da se zaštite psi i spriječi njihovo nemilosrdno izrabljivanje radi materijalnih interesa njihovih vlasnika. Dodatak I. DIO I. Točka 4. odredba je nejasna jer nije jasno misli li se na unutarnje ili vanjske prostore i bilo bi zanimljivo čuti objašnjenje kako se došlo do visine od 1,8 m. Koji su za to bili kriteriji. Jer nikako nije isto boravi li u tom prostoru pas veličine njemačke doge ili francuskog buldoga. Točka. 6. U točci 6. predlagatelj se poziva na kavez iz točke 5., a u točci 5. kavez se ne spominje niti jednom riječju. Nadalje, ovdje se ponavlja greška iz Zakona o zaštiti životinja, koja je napravljena vezano uz držanje pasa na lancu. U odredbi stoji da pas u kavezu smije boraviti najviše 8 sati tijekom 24 sata. Tko će i na koji način kontrolirati provodi li se ova odredba. Zar će inspektori imati 24 satni nadzor nad tim prostorima. Odredbe koje nisu provedive, bolje je ne uvrštavati u propise. Točka 12. Odredba je neprovediva, jer nije jasno tko će i na koji način kontrolirati je li postupljeno po ovoj odredbi. DIO III. Točka 4. Ova odredba je nerazumljiva i neprovediva. Ona je i besmislena, u situaciji kad je Zakonom o zaštiti životinja dozvoljen uzgoj pasa bez rodovnice. Tko će i na koji način i temeljem kojih dokaza utvrđivati je li pas u trenutku parenja bio klinički zdrav, boluje li od nasljednih bolesti, kad se u uzgoju bez rodovnice sa sigurnošću ne može znati ni tko su roditelji štenaca. Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je predloženi tekst Pravilnika nezakonit i u toj mjeri manjkav da ga treba povući iz postupka e savjetovanja i vratiti na doradu. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik se donosi na temelju odredbe članka 54. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja u kojem stoji da način držanja kućnih ljubimaca i uvjete za objekte u skladu sa stavkom 2. istoga članka te osposobljenost iz stavka 3. istoga članka pravilnikom propisuje ministar. Budući u stavku 2. stoji da uzgajivači moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te ispunjavati uvjete glede objekata u kojima su smješteni kućni ljubimci, razvidno je da je nacrt Pravilnika izrađen u skladu s zakonodavnim okvirom. Također navodimo da su odredbe o uzgoju pasa propisane trenutno važećim Pravilnikom te da u primjeni nije bilo značajnih poteškoća niti imamo saznanja da je tijekom nadzora utvrđeno da određene odredbe ugrožavaju dobrobit pasa. Naprotiv, nacrtom Pravilnika propisane su odredbe kojima se osigurava proširuju uvjeti na sve uzgoje pasa bez obzira na njihov broj, a pri tome vodeći računa da se naglasak stavi na njihovu dobrobit, a ne nužno na same tehničke uvjete kojima moraju udovoljiti uzgoji pasa. Kad govorite o potrebama pasa kao kućnih ljubimaca, ovim nacrtom Pravilnika osigurava se da se svakoj vrsti kućnih ljubimaca, ne samo psima, osigura odgovarajuća briga i skrb, prilagođena i svojstvena vrsti. Vezano za dinamiku parenja pasa, iz odredbe da je dozvoljeno samo jedno leglo po kuji tijekom godine dana, imajući na umu fiziološki spolni ciklus kuja, vidljivo je da se radi o ograničenju koje onemogućuje maksimalno iskorištavanje kuja, odnosno parenje tijekom svakog spolnog ciklusa (tjeranja). Također, osim odredbi da se kujama mora osigurati odgovarajuća briga i skrb, ograničeno je i razdoblje života od 15 mjeseci do osme godine života u kojem se kuje mogu koristiti u uzgoju. Uzimajući u obzir fiziološke karakteristike kuja te da su uvjeti za držanje kuja određeni nacrtom Pravilnika, ne postoje činjenice koje bi ukazivale na potrebu rjeđeg parenja, odnosno gornju granicu broja legala manju od ove kako je predviđeno nacrtom Pravilnika. Isto ne sprječava uzgajivače da svoje kuje pare rjeđe od propisanog, ali ograničava prekomjerno iskorištavanje kuja o kojemu pretpostavljamo da govorite. Ujedno, u internim aktima Hrvatskog kinološkog saveza koji uređuje uzgoj čistokrvnih pasa s rodovnicama, ne nalazimo da je broj legala ograničen ili drugačiji od ovoga kako je određeno nacrtom Pravilnika, a što bi se dalo zaključiti iz vašeg komentara o tzv. neodgovornim uzgajivačima. Djelomično je odgovor dat u prethodnom dijelu. U odnosu na definiciju prodaje, mišljenja smo da se za potrebe Pravilnika može definirati određeni pojam kako bi se omogućila bolja provedba odredbi Pravilnika te kako bi se spriječila njihova zlouporaba. Iako se Pravilnik donosi na temelju Zakona o zaštiti životinja u njega je potrebno ugraditi i odredbe europskih propisa u svrhu njihove provedbe. Jedna od odredbi je i ona koja govori o premještanju pasa, mačaka i pitomih vretica unutar Europske unije po kojoj se poistovjećuje prodaja s bilo kojim drugim oblikom prijenosa vlasništva. Iz toga razloga mišljenja smo da je potrebno definirati pojam „prodaja“ kako je to predviđeno nacrtom Pravilnika kako bi bilo jasno da svaki uzgoj kućnih ljubimaca mora udovoljavati propisanim uvjetima bez obzira prodaje li se pojedini kućni ljubimac, mijenja ili poklanja drugom vlasniku. Pojam udomljavanja kako je reguliran Zakonom o zaštiti životinja, isključivo se odnosi na davanje, odnosno udomljavanje kućnih ljubimaca iz skloništa te se kao takav ne primjenjuje u nacrtu ovoga Pravilnika. Vezano za Vaš prijedlog da se uvede pojam rodovnice isti ćemo razmotriti prilikom izmjene Zakona o zaštiti životinja. Pitanje hobističkog i komercijalnog uzgoja razmatrano je tijekom rada Povjerenstva na izradi nacrta Pravilnika te je zaključeno kako su Pravilnikom propisani minimalni uvjeti te bez obzira na broj legala i eventualnu svrhu uzgoja nije osnovano nit svrsishodno propisivati drugačije, niže uvjete. Odgovor na primjedbu na članak 2, stavak 7.: Uzgajivač je osoba koja podnese zahtjev za registracijom uzgoja te se kao takva smatra i odgovornom osobom. Nije nužno da uzgajivač bude i vlasnik kućnog ljubimaca, ali je odgovoran da, ukoliko se kućni ljubimac koristi u uzgoju, budu ispunjeni svi uvjeti nacrta Pravilnika. Odgovor na primjedbu na članak 2, stavak 8.: Prethodno odgovoreno Odgovor na primjedbu na članak 4, stavak 1.: Nepotrebno je definirati opće uvriježene pojmove poput „klinički zdrava životinja“ budući je u veterinarskoj terminologiji jasno na što se ovaj pojam odnosi. Jednako tako, ukoliko je upitna kondicija i zdravstveno stanje pasa korištenih u uzgoju, tijekom nadzora veterinarski inspektor ima mogućnost i pravo zatražiti mišljenje veterinara o zdravstvenom stanju pojedine životinje, kako trenutku nadzora, tako i u trenutku parenja kako bi se utvrdilo moguće kršenje odredbi nacrta Pravilnika. Odgovor na primjedbu na članak 4, stavak 2.: Praćenje zdravstvenog stanja životinja u uzgoju, isključiva je odgovornost uzgajivača, a s obzirom na obavezu edukacije očekuje se da uzgajivač barata s osnovnim znanjem potrebnim za prepoznavanje poremećaja zdravstvenog stanja kada mora potražiti pomoć veterinara. Odgovor na primjedbu na članak 5, stavak 4 .: Prosudbu o tome što je odgovarajuće donosi veterinarski inspektor koji je kompetentan temeljem uvida u uzgoj procijeniti je li predmetni objekt izgrađen na način da se životinjama u uzgoju osigura primjerena skrb i briga. Mišljenja smo da nije moguće propisati sve moguće vrste materijala i izvedbe objekata u uzgoju, a da je tijekom nadzora moguće utvrditi higijenske i druge uvjete objekta Pravilnika. Odgovor na primjedbu na članak 5, stavak 9 .: Nije poznato da se u podzakonskim aktima mogu davati primjeri, ali se takvi primjeri i dodatne upute mogu objaviti na službenoj internetskoj stranici donositelja akta. Odgovor na primjedbu na članak 8, stavak 2 .: Prihvaća se te odredba sada glasi: Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu nekretnine ili suglasnost vlasnika nekretnine za korištenje iste u svrhu uzgoja kućnih ljubimaca. Odgovor na primjedbu na članak 10, stavak 1 .: Prihvaća se te odredba sada glasi: Uzgajivači moraju biti osposobljeni za držanje i uzgoj kućnih ljubimaca s obzirom na hranidbu, njegu, ponašanje i utvrđivanje zdravstvenog stanja vezano za pojavu bolesti i stresa u životinja te za uvjete prijevoza životinja za svaku pojedinu vrstu životinja u uzgoju. Odgovor na primjedbu na članak 11 .: Vođenje evidencije je zakonska obaveza svih subjekata koji drže životinje te time i uzgajivača u uzgoju kućnih ljubimaca. Budući Zakonom o zaštiti životinja nije definiran pojam rodovnice niti uzgoj pasa s rodovnicama, u nacrtu Pravilnika također nisu navedene odredbe u tom smislu. Iz istog razloga, tvrdnja da psi neodgovornih uzgajivača kako navodite nemaju rodovnice, nije relevantna za utvrđivanje odgovornosti uzgajivača tijekom nadzora u smislu pridržava li se uzgajivač svih uvjeta određenih nacrtom Pravilnika. Odgovor na primjedbu na Dodata kI. Dio I. točku 4.: Predmetna odredba na snazi je od 2009. godine te tijekom provedbe nije bilo primjedbi na visinu ograde. Radi jasnoće dodati će se riječ „vanjskim“ te odredba sada glasi: U vanjskom prostoru gdje se drže psi ograda mora biti visoka najmanje 1,8 m s vršnim nagibom prema unutra od cca 45˚ osim ukoliko je prostor potpuno natkriven. Odgovor na primjedbu na Dodatak I. Dio I. točku 6.: Trenutno važeći Pravilnik: (5) Ukoliko se pas drži u kavezu on mora biti odgovarajuće veličine da pas u njemu može nesmetano leći i ispružiti se u svojoj cijeloj dužini (mjeri se od vrha nosa pri ispruženoj glavi do korijena repa), ustati, stajati u normalnoj poziciji i okrenuti se te njegovati. Prihvaća se te odredba sada glasi: „Ukoliko se u uzgoju koriste kavezi za smještaj pasa, kavez može služiti samo za privremeni boravak psa (spavanje, odmaranje) koji ne smije biti dulji od ukupno osam sati tijekom 24 sata.“ Odgovor na primjedbu na Dodatak I. Dio I. točku 12.: Prihvaća se te odredba sada glasi: „Kujama s leglom i skotnim kujama prije očekivanog koćenja, mora biti osiguran zasebni prostor odvojen od ostalih pasa u uzgoju.“ Veterinarski inspektor tijekom nadzora provjeravati će ima li uzgoj takav prostor. Odgovor na primjedbu na Dodatak I. Dio III. točku 4.: Budući evidencija podrazumijeva i evidenciju o veterinarskoj skrbi i pojavi bolesti, moguće je tijekom nadzora utvrditi primjerice da su psi liječeni ili se liječe zbog zdravstvenih problema nasljednog karaktera (displazija kukova, epilepsija, sljepoća i dr.). Ukoliko inspektor tijekom nadzora utvrdi sumnju na zdravstvene probleme u pojedinog psa, ima pravo i dužnost zatražiti veterinarski pregled te na temelju pregleda donositi daljnje odluke. Nacrtom Pravilnika ne propisuju se genetski testovi kako bi se prije korištenja u uzgoju utvrdilo postojanje gena za određene nasljedne bolesti upravo iz razloga što su genetske bolesti pasminski uvjetovane, a uzgoj nije ograničen isključivo na čistokrvne pse. Slijedom toga, a kako bi se spriječilo eventualno korištenje pasa u uzgoju s manifestnim zdravstvenim problemima nasljednog karaktera, u nacrt Pravilnika dodana je ova odredba. |
| 6 | Tomislav Geceg | Uvjeti u objektima, Članak 5. | Dodati stavak (10) Objekti - nastambe u kojima se uzgajaju i/ili borave životinje a koje onećišćuju iste objekte - nastambe (stvaraju buku, neugodne mirise - smrad, fekalije i slično) trebaju biti odabrani (smješteni) i opremljeni tako da ne utječu na kvalitetu života korisnika ili vlasnika susjednih čestica (poslovnih objekata, javnih objekata, kuća, stanova i sl.) tj. tako da ne onečišćuju okoliš. Objekti - nastambe u kojima se uzgajaju i/ili borave životinje a koji uzrokuju onečišćenje okoliša (buka, smrad, svjetlosno zagađenje, zagađenje površinskih voda, ....) ne mogu se nalaziti ili graditi unutar granica naselja već je za takve objekte - nastambe potrebno predvidjeti odgovarajuće lokacije prostorno planskom dokumentacijom. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te isti ne derogira odredbe drugih propisa i akata u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Odredbe koje navodite propisuju se od strane jedinica lokalne samouprave koje svojim aktima propisuju gdje i kako se mogu obavljati određene djelatnosti te način i uvjete držanja kućnih ljubimaca. Vezano za uzgoj kućnih ljubimaca u stambenim zgradama, isto se osim spomenutim aktima jedinica lokalne samouprave, dodatno uređuje i kućnim redom pojedine stambene zgrade. |
| 7 | Prijatelji životinja | Uzgoji kućnih ljubimaca u stambenom prostoru, Članak 6. | Članak 6. Pravilnika regulira uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca u stambenom prostoru. Predlažemo da se u ovaj članak vrati stavak 2. postojećeg Pravilnika koji glasi: „U slučaju uzgoja kućnih ljubimaca s više od jedne ženke u stambenoj zgradi, potrebno je osigurati i suglasnost suvlasnika stanova u stambenoj zgradi.” Obrazloženje: S obzirom na to da se uzgojem u zgradi obavlja djelatnost koja može smetati nekim stanarima (npr. lavež pasa), mora postojati suglasnost stanara ako se u uzgoju koristi više od jedne ženke. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te isti ne derogira odredbe drugih propisa i akata u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Odredbe koje navodite propisuju se od strane jedinica lokalne samouprave koje svojim aktima propisuju gdje i kako se mogu obavljati određene djelatnosti te način i uvjete držanja kućnih ljubimaca. Vezano za uzgoj kućnih ljubimaca u stambenim zgradama, isto se osim spomenutim aktima jedinica lokalne samouprave, dodatno uređuje i kućnim redom pojedine stambene zgrade. Lavež pasa kojeg navodite u svojem komentaru ne može se vezati isključivo za uzgoje, već općenito na držanje kućnih ljubimaca što je upravo uređeno prethodno spomenutim aktima. |
| 8 | Prijatelji životinja | Posebni zahtjevi za uzgoj pojedinih vrsta kućnih ljubimaca, Članak 7. | Predlažemo da se u članak 7. Pravilnika (Posebni zahtjevi za uzgoj pojedinih vrsta kućnih ljubimaca) doda stavak 3. i da glasi: „Dopušten je uzgoj samo onih vrsta kućnih ljubimaca za koje se može osigurati veterinarska skrb adekvatna toj životinjskoj vrsti.” Obrazloženje: Članak 4. ovoga Pravilnika propisuje da uzgajivač mora, po potrebi, osigurati veterinarsku skrb za životinju pa je pitanje kako će to osigurati ako nema dostupnog veterinara koji zna prepoznati i liječiti bolesti specifičnih vrsta životinja. Svjesni smo da postoji velik problem u Hrvatskoj s poznavanjem određenih životinjskih vrsta koje se drže kao kućni ljubimci. Većina veterinara liječi pse i mačke dok o drugim vrstama ima malo znanja i nerijetko se događa da se za slučajeve bolesti npr. ptica ili gmazova, pa čak i glodavaca, traži pomoć pojedinih veterinara na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, koji su specijalizirali bolesti tih vrsta, ili čak veterinara iz inozemstva kako bi se životinji mogla postaviti adekvatna dijagnoza i pristupiti njezinu liječenju. U takvim situacijama zdravlje i život životinja ozbiljno su ugroženi zbog nedovoljnog poznavanja vrste ili dugog čekanja na pomoć stručnjaka, ponekad i izvan Hrvatske. Zato smatramo da svaki uzgajivač mora imati osiguranog veterinara koji posjeduje stručno znanje o liječenju specifičnih bolesti i mogućih zoonoza određenih životinjskih vrsta. Ako za određenu vrstu ne postoji dovoljan broj stručnjaka veterinarske struke koji su educirani i osposobljeni za pružanje veterinarske skrbi, tada se ta vrsta niti ne bi trebala uzgajati za prodaju i držanje za kućnog ljubimca. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da je u Hrvatskoj moguće osigurati potrebnu veterinarska skrb za vrste kućnih ljubimaca koje se koriste u uzgoju. |
| 9 | Prijatelji životinja | Prodaja, Članak 9. | U članku 9. (Prodaja) Pravilnika stavak 3. glasi: „Psi moraju biti označeni u skladu s odredbama o označavanju i registraciji pasa u propisanom roku, a najkasnije, prije napuštanja uzgoja u svrhu promjene vlasništva.” Predlažemo da se u nastavku doda odredba: „Ostale vrste moraju prije prodaje biti označene mikročipom, ako je to primjenjivo, ili na druge načine.” Obrazloženje: Predlažemo da se Pravilnikom obavezno odredi označavanje životinja prije prodaje kako bi postojala sljedivost za svaku životinju. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje označavanja, identifikacije i registracije životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. |
| 10 | Prijatelji životinja | Osposobljavanje, Članak 10. | Članak 10. (Osposobljavanje) stavak 6. Pravilnika glasi: „Pravne ili fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka podatke o provedenom osposobljavanju te izdanim potvrdama moraju dostavljati nadležnom tijelu na zahtjev te ako je uspostavljen odgovarajući informacijski sustav, unositi podatke u bazu podataka.” Predlažemo da ova odredba glasi: „Pravne ili fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka podatke o provedenom osposobljavanju te izdanim potvrdama moraju dostavljati nadležnom tijelu jednom godišnje do kraja siječnja tekuće godine ili na zahtjev te ako je uspostavljen odgovarajući informacijski sustav, unositi podatke u bazu podataka.” Obrazloženje: Predlažemo da se u stavak 6. vrati formulacija kakva je u aktualnom Pravilniku. Važno je da uzgajivači sami šalju navedene podatke nadležnom tijelu, a ne samo na zahtjev, kao što se i drugim ministarstvima šalju godišnji izvještaji o poslovanju. | Nije prihvaćen | Nije potrebno propisivati dodatnu obvezu pravnim I fizičkim osobama koje provode osposobljavanje, budući se takve informacije mogu dobiti na u svakom trenutku na zahtjev, odnosno iz informacijskog sustava. |
| 11 | Prijatelji životinja | Evidencije, Članak 11. | Predlažemo sljedeću dopunu u članku 11. (Evidencije): „(1) Uzgajivači moraju voditi evidenciju o: … b) životinjama koja sadrži najmanje pojedinačne identifikacijske oznake kada je to primjenjivo te u svim ostalim slučajevima pojedinačni opis životinje i njezina fotografija” Obrazloženje: Predlažemo da ostane fotografija, kako je propisano i u aktualnom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da evidencija navedena u nacrtu Pravilnika omogućuje dovoljnu razinu provjere i potrebne podatke za provedbu nadzora. Ujedno, fotografija određenih vrsta kućnih ljubimaca iste boje, primjerice pitomih vretica, papigica tigrica ili kanarinaca ne doprinosi utvrđivanju identiteta pojedine životinje. |
| 12 | Prijatelji životinja | DODATAK I., DIO II. | Predlažemo da se u DODATAK I. (UZGOJ PASA), u dio II. (UZGOJ U STAMBENIM PROSTORIMA) doda točka 4. i da glasi: „U stambenom prostoru u zgradama s više vlasnika nije moguće držati ni u jednom trenutku više od 20 pasa uključujući odrasle pse i štence.” Obrazloženje: Važno je ovim Pravilnikom spriječiti da netko može u stanu od npr. 50 kvadrata imati u uzgoju 10 životinja, što smatramo neprimjerenim, naročito zato što Zakon propisuje da posjednik koji drži više od devet pasa ili mačaka starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljiti uvjetima kao za sklonište. Bez obzira na to što se radi o štencima, smatramo neprimjerenim da se dopušta veliki broj pasa u stambenom prostoru. Ne mislimo da je problem da netko u prosječnoj kvadraturi stana ima jednu kuju za rasplod, ali više od toga vjerujemo da i savjesni uzgajivači smatraju da je neprikladno jer npr. tri uzgojne kuje sa štencima mogu značiti više od 20 uzgojnih pasa. Smatramo da treba pažljivo propisati uvjete i za vanjske prostore kako netko ne bi mogao u svojem dvorištu, okružen drugim dvorištima, držati prevelik broj pasa u uzgoju. Jako je važno odrediti uvjete držanja pasa za uzgoj u stanu jer to nema tko kontrolirati, osim tek na temelju prijave. Smatramo da je stoga određivanje korisne podne površine po psu ili po leglu osnova koja se može mjeriti i koja je konkretna mjera. Ako smo ju odredili za uzgoj u vanjskim objektima namijenjenima uzgoju (veličina nastambe + veličina ispusta), onda nema razloga da ju ne odredimo za uzgoj u stambenim prostorima bez obzira na to što određivanje korisne podne površine ne znači da se ne trebaju gledati i ostali uvjeti držanja. Važno je zapitati se koliki je normalan i prihvatljiv broj pasa u jednom stanu da bi se mogla osigurati njihova dobrobit. Koliko legla bi, primjerice, mogao imati uzgajivač koji živi u neboderu na sedmom katu, pa čak i ako ima stan od 70 ili 100 kvadrata? Realno, može imati i deset rasplodnih kuja, ali je li u redu to dopustiti Pravilnikom, a s druge strane za držanje u objektima odredili smo najmanju površinu po psu koju trebaju osigurati? Prostor je prostor, bio on vanjski ili unutarnji. Inspekcija nije svemoguća i jasno je da treba provjeriti sve uvjete, ali jedino jasno mjerljivo je upravo korisna podna površina. Pokušajmo se sami staviti u poziciju da trebamo izvršiti nadzor u stanu u kojemu je 50 pasa - očito je da je dobrobit tu narušena, ali sada to treba i dokazati jer ako ne napravimo ograničenje, dajemo težak posao inspektoru da nađe nedostatke. Naravno da korisna podna površina ne znači automatski da je dobrobit osigurana niti da uzgajivač treba zadovoljiti samo korisnu podnu površinu, ali je to dodatni konkretan element koji je mjerljiv i dokaziv. Stoga predlažemo da se odredi kvadratura koju je potrebno osigurati za kuju sa štencima, ali isto tako uz to bi bilo dobro ograničiti broj legla po stanu ovisno ili neovisno o kvadraturi. Možda zamišljamo idiličnu sliku kuje sa štencima na kauču s uzgajivačem, no taj uzgoj može izgledati (a nerijetko tako i izgleda) na način da vidimo u stanu hrpu kaveza iz kojih ni kuja ni štenci neće izlaziti, osim u šetnju da obave nuždu. Pravilnik treba regulirati takve situacije i jasno propisati što znači uzgoj pasa u stanu, što se smije i na koji način i što se ne smije te, što je najvažnije, koliko pasa i na kojoj kvadraturi se tako smije uzgajati. Ponovno podsjećamo da smo ograničili držanje pasa za udomljavanje na način da ih kod privremenih udomitelja u stambenom prostoru ne može biti više od 9, bez obzira na kvadraturu, kako bi se osigurala njihova dobrobit, iako se radi o spašavanju životinja i pomaganju lokalnim zajednicama. To ne znači da ih se može imati 9 jer se trebaju zadovoljiti i drugi uvjeti, ali smo odredili da ih se, bez obzira na uvjete, ne može imati više od 9, odnosno da za više od 9 trebaju imati uvjete kao za vanjsko držanje. Zato je važno pronaći rješenje i osigurati dobrobit životinja u stambenim objektima i pomoći inspektorima da djeluju na terenu. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da odredbe nacrta Pravilnika jasno propisuju minimalne uvjete za uzgoj kućnih ljubimaca. Odredbe koje bi ograničavale broj kućnih ljubimaca u stanovima u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave i predstavnika stanara u stambenim zgradama te ih ovaj nacrt Pravilnika ne derogira. |
| 13 | Prijatelji životinja | DODATAK I., DIO III. | Predlažemo da se u DODATAK I. (UZGOJ PASA), u dio III. (RASPLOD) dodaju sljedeće točke: - „Zabranjen je rasplod pasa s genetskim bolestima, a to se treba osigurati provedbom odgovarajućih testova.” Obrazloženje: Smatramo da se treba uvesti i obaveza testiranja pasa na genetske bolesti jer se ne radi o nadstandardu, već o osnovnim uvjetima uzgoja koje je potrebno zadovoljiti. - Dodati u točku 5.: „Zabranjeno je parenje pasa koji nisu klinički zdravi, koji su u krvnom srodstvu, kod kojih su utvrđeni zdravstveni problemi nasljednog karaktera te na kojima nisu provedene mjere određene propisom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti.” Obrazloženje: Štetno je za životinje parenje u krvnom srodstvu i to bi trebalo biti potpuno zabranjeno. Predlažemo i da se točka 6. dopuni i da glasi: „Štenci se ne smiju trajno odvojiti od majke prije navršenih osam tjedana, kada moraju biti očišćeni od unutarnjih i vanjskih parazita te najmanje jednom cijepljeni protiv najčešćih zaraznih bolesti, što treba potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara.” | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika ne propisuju se genetski testovi kako bi se prije korištenja u uzgoju utvrdilo postojanje gena za određene nasljedne bolesti upravo iz razloga što su genetske bolesti pasminski uvjetovane, a uzgoj nije ograničen isključivo na čistokrvne pse. Slijedom toga, a kako bi se spriječilo eventualno korištenje pasa u uzgoju s manifestnim zdravstvenim problemima nasljednog karaktera, u nacrt Pravilnika dodana je odredba zabrane parenja pasa kod kojih su utvrđeni zdravstveni problemi nasljednog karaktera. Vezano na cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti i tretiranje protiv nametnika, pojašnjavamo da se nacrtom Pravilnika propisuju uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje zdravlja životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. |
| 14 | Prijatelji životinja | DODATAK II., DIO III. | Predlažemo da se u DODATAK II. (UZGOJ MAČAKA), u dio III. (RASPLOD) dodaju sljedeće točke: - „Mačka koja ulazi uzgoj mora biti zdrava bez vanjskih i unutarnjih parazita, cijepljena protiv panleukopenije, rinotraheitisa, calici virusa (PRC). Preporučeno je testiranje na mačju leukemiju (FeLV), na virus koji smanjuje imunološku otpornost (FIV) te na infekcijski peritonitis (FIP).” - „Mačići do starosti od 12 tjedana moraju biti očišćeni protiv unutarnjih i vanjskih parazita te najmanje jednom cijepljeni protiv najčešćih zaraznih bolesti, što se treba potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara.” Obrazloženje: Predlažemo navedeno jer je usmjereno na očuvanje zdravlja i dobrobiti mačaka. | Nije prihvaćen | Vezano na cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti i tretiraje protiv nametnika, pojašnjavamo da se nacrtom Pravilnika propisuju uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje zdravlja životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. |
| 15 | KLUB LJUBITELJA MAČAKA “FELIS CROATIA” | DODATAK II., DIO III. | Kako je Zakonom o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19) definirano obavezno čipiranje pasa, a pritom je izostavljena obveza čipiranja mačaka, predlažemo ovim Pravilnikom uvesti obavezu čipiranja svih mačaka koje se koriste u uzgoju namijenjenom prodaji, kao i svih mačića namijenjenih prodaji s obvezom registracije u sustavu Lysacan. Obrazloženje: U Dodatku II, Dio III prijedloga Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji pod točkom 1. predlaže se odredba: Nije dopušteno pariti mačke mlađe od 10 mjeseci; točkom 2.: Ženka ne smije imati više od tri legla u 24 mjeseca, a razmak između parenja i prethodnog okota mora biti najmanje tri mjeseca.; točkom 3.: Dopušteno je parenje ženki do starosti od 10 godina. Nadležno državno tijelo ne može prilikom inspekcijskog nadzora identificirati pojedinu nečipiranu mačku niti saznati njezin uzrast. Već samim time nadležno državno tijelo ne može prekontrolirati ispunjavanje gore navedenih točaka 1, 2, 3 spomenutog Pravilnika i kao posljedica toga dovodi se u upit učinkovitost predloženih odredaba ovog Pravilnika. Nadalje, bez obveze čipiranja svih mačića u uzgoju mačaka namijenjenih prodaji, i time njihovu automatsku registraciju u bazi Lysacan putem ovlaštenog veterinara koji provodi čipiranje, nadležno državno tijelo ne može znati činjenicu da je uzgojna mačka uopće imala leglo. Neodgovrnim uzgajivačima koji često kao takvi i nisu članovi registriranih felinoloških organizacija, otvara se mogućnost nekontroliranog učestalog parenja, parenja premladih i prestarih ženki odnosno izrabljivanja životinja i nanošenja nepopravljive štete za njihovo zdravlje. Obavezno čipiranje bi dodatno omogućilo da se može ustanoviti vlasnik svake uzgojne mačke kao i one koja dolazi iz uzgoja namijenjenog prodaji za u slučaju da se pronađe kao napuštena ili izgubljena. Takva bi mačka mogla biti vraćena vlasniku u slučaju da slučajnog gubitka, ali istovremeno bi se spriječio određen broj ljudi koji bi svojim neodgovornim ponašanjem namjerno napustili životinju. Obveza čipiranja mačaka je već uvedene u nekim državama Europske Unije i svijeta te smatramo da bi se njenim uvođenjem u mnogome doprinijelo zaštiti i dobrobiti životinja te da bi se smanjio broj beskućnih mačaka. Isto tako bi se lakšom kontrolom provedbe navedenog Pravilnika spriječio nekontrolirani uzgoj neodgovrnim uzgajivačima. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje označavanja, identifikacije i registracije životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. |
| 16 | PETRA LOGOŽAR MLINARIĆ | DODATAK III., DIO I. | 1. Za svaku pitomu vreticu mora se osigurati prostor od najmanje 2m dužine, 1m širine i 1m visine. Za svaku dodatnu vreticu potrebno je osigurati dodatni prostor minimalne površine od 0.3 m2 2. Ukoliko se pitome vretice drže u kavezu, kavez treba biti minimalne površine 0,6m2, a za svaku dodatnu pitomu vreticu potrebno je osigurati dodatnu površinu od 0,3m2. Mama s mladuncima starijima od 6 tjedana iziskuje više prostora. U slučaju legla u kojem je do 8 mladunaca, minimalna površina povećava se na 1,2m2. U slučaju legla u kojem je 9 ili više mladunaca, minimalna površina povećava se na 1,5 m2 . | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da su predložene odredbe u Dodatku III Uzgoj pitomih vretica a koje navode koja se minimalna površina mora osigurati te se iste ne razlikuju bitno od Vašeg prijedloga 1) Za svaku pitomu vreticu mora se osigurati prostor od najmanje 2m dužine, 1m širine i 1m visine. 2) Ukoliko se pitome vretice drže u kavezu, kavez treba biti najmanje 80 cm dugačak, 60 cm širok i 60 cm visok, a za svaku dodatnu pitomu vreticu potrebno je osigurati dodatnu površinu od 3000 cm2 (60 x 50 cm). |
| 17 | Prijatelji životinja | DODATAK III., DIO II. | Predlažemo sljedeće izmjene U DODATKU III. (UZGOJ PITOMIH VRETICA), u dijelu II. (RASPLOD): - „6. Pitome vretice do starosti od 8 tjedana moraju se držati s majkom, odvojeno od ostalih pitomih vretica, a tada moraju primiti prvu injekciju protiv štenećaka jer im tada prestaje imunitet stečen od cijepljene majke.” - „Zbog kratkoće probavnog ciklusa od 4 sata, pitome vretice moraju imati pristup hrani 24 sata dnevno.” Obrazloženje: Naši prijedlozi izmjena i dopuna temeljeni su informacijama Udruge Tvorum o adekvatnim uvjetima držanja i uzgoja pitomih vretica. Udruga Tvorum ima veliko iskustvo u posredovanju pri udomljavanju neželjenih ili napuštenih tvorova te podizanju razine osviještenosti o potrebama tvorova kao kućnih ljubimaca i veterinarskih pacijenata. Stoga je iznimno vrijedan i njihov rad na davanju prijedloga i inicijativa nadležnim tijelima u zakonodavnim pitanjima vezanima uz tvorove. To su osnovni standardi koje bi trebalo propisati za sve uzgajivače pitomih vretica. | Nije prihvaćen | Vezano na cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti i tretiraje protiv nametnika, pojašnjavamo da se nacrtom Pravilnika propisuju uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje zdravlja životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. |
| 18 | PETRA LOGOŽAR MLINARIĆ | DODATAK III., DIO II. | Preporuka je međunarodnih uzgajivača (It's all about ferrets, Slovenija; Nostrofuretti ferretry, Mađarska, etc... da pitome vretice u uzgoju trebaju biti mikročipirane, posjedovati Putovnicu za kućnog ljubimca i biti upisane u registar kućnih ljubimaca. Vretice namijenjene uzgoju ne smiju imati očigledne genetske deformacije, trebaju imati normalno razvijeno tijelo bez deformacija, nasljednih i kroničnih bolesti. Vretice namijenje uzgoju trebaju imati obavljen sistematski veterinarski pregled. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati uzgoji kućnih ljubimaca sukladno Zakonu o zaštiti životinja kako bi se zaštitila njihova dobrobit te se njime ne uređuje područje označavanja, identifikacije i registracije životinja koje je uređeno propisima iz područja zdravlja životinja. Člankom 4. stavak 1. propisano je da se u uzgoju smiju koristiti samo zdrave životinje čime su obuhvaćena stanja koja navodite. |
| 19 | PETRA LOGOŽAR MLINARIĆ | DODATAK III., DIO II. | 1. Nije dopušteno pariti pitome vretice mlađe od 8 mjeseci i one u krvnom srodstvu. 2. Ženka ne smije imati više od dva legla u 24 mjeseca. Minimalan broj dana između 2 okota: 290 dana. Ženke koje su bile parene, ali nisu ostale skotne mogu se pariti u narednom ciklusu. 3. Dopušteno je parenje ženki do starosti od pet godina. Ženka mora imati prvo leglo prije navršene 4. godine života. 6. Pitome vretice do starosti od 10 tjedana moraju se držati s majkom, odvojeno od ostalih pitomih vretica. 7. Mladuncima vretica potrebno je od trećeg tjedna života osigurati i dohranu adekvatnom sirovom mesnom prehranom. dodatno: 8. Mužjaci se mogu pariti od navršenih 7 mjeseci. Nema krajnjeg dobnog ograničenja za parenje kao kod ženki, no potrebno je imati u vidu da plodnost i kvaliteta sjemena pada nakon navršene 5. godine života mužjaka vretica. | Nije prihvaćen | Dodatku III Dio II Rasplod propisuje: 1) Nije dopušteno pariti pitome vretice mlađe od 10 mjeseci i one u krvnom srodstvu. 2) Ženka ne smije imati više od dva legla u 24 mjeseca. 3) Dopušteno je parenje ženki do starosti od šest godina. 4) U posebnom dijelu nastambe ili odvojenom kavezu treba biti prostor za leglo – gnijezdo u obliku drvene kućice, kutije i slično, zaštićeno od pogleda, grabežljivaca, ostalih pitomih vretica i neugodnih vremenskih uvjeta. 5) Gnijezdo treba biti najmanje 30 cm široko, 30 cm visoko i 30 cm dugačko, a kao stelja se može koristiti slama, sijeno, papir ili komadići platna od prirodnih materijala. 6) Pitome vretice do starosti od osam tjedana moraju se držati s majkom, odvojeno od ostalih pitomih vretica. 7) Mladuncima vretica potrebno je od trećeg tjedna života osigurati i dohranu usitnjenom hranom. Mišljenja smo da se predložene odredbe u Dodatku III Uzgoj pitomih vretica ne razlikuju bitno od Vašeg prijedloga. |