Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SLAVICA KONJEVODA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, Nema potrebe za novim Zakonom već uglaviti u postojeći Zakon o radu, ionako postojeći Zakon o radu treba mijenjati zbog drugih stvari kako je najavljeno nedavno. Ustvari već je pokrenuta procedura koliko se sjećam, a vezano za rad od kuće, tj. vezano za izdvojeno mjesto rada. Ionako svaki inspektorat po svome udara pa je novi Zakon još jedna mogućnost samovolje pojedinih inspektora, a s druge strane znamo da u svakom Zakonu ima "rupa". Znači, JASNIJE definirati što je samozapošljavanje i koliko treba samozaposlena osoba imati minimalno klijenata i sa svakim klijentom sklopiti Ugovor o obavljanju usluga....a to se sve može postići kroz postojeći Zakon o radu...Pozdrav. Primljeno na znanje Zakon o radu kao opći propis uređuje radne odnose. Kod neprijavljenog rada uglavnom se niti ne radi o formalno zasnovanom radnom odnosu, a uzimajući u obzir posebnosti koje se javljaju kod ovakvog načina rada, problemu je potrebno pristupiti sveobuhvatno. Stoga je donošenje posebnog zakona ocijenjeno optimalnim rješenjem, a prilikom izrade nacrta prijedloga toga zakona posebna pozornost će se posvetiti horizontalnoj usklađenosti propisa.
2 ARHEIN d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Nadzorom inspektorata nije problem naći one koji rade na crno. Za početak krenete od vlasnika koji imaju bezbroj brisanih i zatvorenih trgovačkih društava - znamo iz kojih razloga, a posjedovanje novih i novih društava. Bilo da su otvorili ili da su kupili ( Zakon nigdje ne brani takvima kupiti neko trgovačko društvo) Kako je moguće da je to dozvoljeno ???????? Zna se u lipu koliko su takvi ostali dužni državi. 1. krenimo od oglasa za zapošljavanje kada potencijalni radnici direktno traže isplatu na ruke a) zašto traže ? - zato što su blokirani, dužni vjerovnicima i ne žele vraćati svoje dugove b) u tom slučaju neki poslodavci na to pristaju c) zar je problem napraviti mamac za takve djelatnike koji svojim dugovanjem ne da potiču na varanje države, već i varanje raznih vjerovnika 2. usporedba prijavljenih prihoda u PDv obrascu nasuprot troškova tj. osnovica za pretporez 3. nemoguće da u ugostiteljstvu bude 2 i više zaposlenih , a sramotno prijavljen prihod ??????? - kako je to moguće da nikome ne zvoni alarm ??? Primljeno na znanje Inspekcijski nadzor po navedenim pitanjima uglavnom već postoji, a novim se Zakonom namjeravaju precizirati svi pojavni oblici neprijavljenoga rada te propisati nova ovlaštenja i načine postupanja kako bi se, osim kažnjavanja poslodavaca, osigurala prava iz radnog odnosa osobama koje su radile, a nisu bile prijavljene i/ili plaćene.
3 TOMISLAV VEG OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE U analizi postojećeg stanja objasniti "pojavu tzv lažne samozaposlenosti" i što se pod time točno misli. Ili potpuno ukloniti taj paragraf kako se ne bi nepotrebno stvarala konfuzija te kako bi se točnijim fokusom na pravi problem kvalitetnije riješio problem neprijavljenog rada tj. "rada na crno". Primljeno na znanje Pojava tzv. lažne samozaposlenosti detaljno će se pojasniti u uvodnom dijelu Nacrta prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kao i utvrditi mjere za suzbijanje iste odredbama navedenog zakona.
4 VESNA VARŠAVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Nije potreban dodatan novi zakon, isto je potrebno riješiti kroz izmjene postojećeg Zakona o radu. Nadalje problem tzv.lažnog samozapošljavanja treba jasno i razumljivo definirati sam pojam, te kriterije po kojima se isto utvrđuje. Naime lažno samozapošljavanje je djelomično definirano u OPZ-u kroz čl.12a, te kroz Pravilnik o porezu na dohodak čl.32a-32k. U istima nije jasno definiran način na koji se utvrđuje tzv.lažno samozapošljavanje, koliko kriterija mora biti zadovoljeno da bi se nešto smatralo lažnim samozapošljavanjem što ostavlja velik prostor da inspektor u nadzoru po svojoj volji procjenjuje a ne temeljem jasnih i razumljivih propisa. Isto stvara ogromnu pravnu nesigurnost poduzetnika jer primjerice ne znaju da li će biti kažnjeni ako rade samo s jednim klijentom (što je kod početnika vrlo čest slučaj), zatim ako kupac radi lakše komunikacije sa vanjskim suradnicima diljem svijeta komunikaciju vodi putem npr.Slack platforme koju on plaća smatra li se to sredstvom rada, itd. Takvih je pitanja bezbroj, a pojavljuju se jer zakonodavac postojećim propisima nije jasno definirao što je dozvoljeno a što nije, niti je ostavio mogućnost da se obveznik direktno obrati nadležnim institucijama i dobije pisani odgovor radi li u skladu s propisima. Računovođe su slale i primjere kako su to rješile druge zemlje unutar EU a i SAD-a, međutim osim nabrojanih okvirnih kriterija ništa nije usvojeno. Primljeno na znanje Pitanje tzv. lažne samozaposlenosti problem je kojemu treba pristupiti na cjelovit način. Namjera je zakonski prepoznati istu, utvrditi mjere za njezino suzbijanje te propisati i na detaljan način razraditi ovlaštenja nadležnih tijela i njihova postupanja u borbi protiv ove neprihvatljive društvene pojave. Stoga je poseban zakon optimalan način za rješavanje ovog pitanja.
5 DARKO BALOG OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Da li je potreban novi zakon ili bi ipak bilo praktičnije neprijavljen rad regulirati Zakonom o radu? Ovdje se radi o radnicima koji rade te se njihov rad treba svesti pod okrilje Zakona o radu pa bi neprijavljen rad trebao biti dio ZOR-a, a ne posebnog zakona. Primljeno na znanje Kod neprijavljenog rada uglavnom se ne radi o formalno zasnovanom radnom odnosu, a uzimajući u obzir posebnosti koje se javljaju kod ovakvog načina rada, problemu je potrebno pristupiti sveobuhvatno. Stoga je donošenje posebnog zakona ocijenjeno optimalnim rješenjem, a prilikom izrade nacrta prijedloga toga zakona posebna pozornost će se posvetiti horizontalnoj usklađenosti propisa.
6 Savez samostalnih sindikata Hrvatske OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Predlažemo problemu lažne nezaposlenosti pristupiti kroz prizmu 'ekonomski ovisne osobe' sukladno europskim trendovima, primjerice rješenju u Slovenskom Zakonu o radu. Samozaposlena osoba koja najmanje 80% svojih godišnjih prihoda ostvaruje od istog naručitelja. Ovo je posebno bitno zbog sve veće pojave da poslodavci nagovaraju svoje radnike da prihvate sporazumni raskid ugovora o radu i da, kao samozaposlene osobe (paušalci), nastave obavljati poslove za poslodavca.Uz to, skrećemo pozornost da u hrvatskom zakonodavstvu nedosateje definicija samozaposlene osobe. Nadalje, predlažemo dopuniti na način da se proširi obuhvat osoba koja rade u neprijavljenom radu i to sa onim osobama koje rade temeljem ugovora o djelu, autorskog ugovora, studentskog ugovora i sl. u slučaju kada takav rad ima obilježja radnog odnosa. Primljeno na znanje Navedeni prijedlozi uzet će se u obzir tijekom izrade Nacrta prijedloga Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada.
7 HOK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Podržavamo nastojanja detaljnijeg reguliranja neprijavljenog rada s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije i ostvarivanja drugih planiranih učinaka vezano za zaštitu tržišnog natjecanja i socijalne učinke. Međutim, smatramo da se takva promjena i zacrtani ciljevi iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada u RH mogu i trebaju ostvarivati izmjenama postojećih propisa: - Zakona o radu koji jasno i nedvosmisleno propisuje obvezu sklapanja ugovora o radu i prijave radnika na obvezana osiguranja, kao i obvezu isplate plaće te za kršenje obveza propisuje vrlo ozbiljne i visoke kazne - Zakona o tržištu rada koji uređuje prava nezaposlenih i mjere za zapošljavanje, ali bi trebalo više nadzora i kontrole - poreznih propisa, osobito Pravilnika o porezu na dohodak koji je kroz posljednje izmjene u velikoj mjeri i detaljnije regulirao postupanje za slučaj lažnog samozapošljavanja - programa mjera za poticanje zapošljavanja koji definiraju uvjete za poduzetnike i za samozapošljavanje. Donošenje novog zakona sukladno predloženom samo će dodatno učiniti pravni sustav složenijim i time otežati poduzetnicima primjenu cijelog niza propisa koji se međusobno preklapaju, i čak međusobno i pobijaju. Ako se krene u smjeru donošenje predloženog novog Zakona, svakako će trebati izvršiti i izmjene u važećim zakonima, upravo kako bi se izbjegle kontradiktornosti te još jednom napominjemo da je donošenje zasebnog zakona nepotrebno. Primljeno na znanje Smatramo da je donošenje posebnog zakona optimalno rješenje, a prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada posebna pozornost će se posvetiti horizontalnoj usklađenosti propisa.
8 TOMISLAV VEG OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U analizi postojećeg stanja objasniti "pojavu tzv lažne samozaposlenosti" i što se pod time točno misli. Ili potpuno ukloniti taj paragraf kako se ne bi nepotrebno stvarala konfuzija te kako bi se točnijim fokusom na pravi problem kvalitetnije riješio problem neprijavljenog rada tj. "rada na crno". Primljeno na znanje Pojava tzv. lažne samozaposlenosti detaljno će se pojasniti u uvodnom dijelu Nacrta prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kao i utvrditi mjere za suzbijanje iste odredbama navedenog zakona.
9 HOK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Dio očekivanih promjena odnosi se na preventivno djelovanje i osiguranje prijelaza iz neprijavljenog u prijavljeni rad, a jedan od očekivanih učinaka je i na demografske promjene tj. na zaustavljanje odlaska mladih iz Hrvatske. S tim u vezi ponovno ukazujemo na različit status mladih ovisno o tome da li se zapošljavaju ili samozapošljavaju jer način na koji su regulirane porezne olakšice i oslobođenje dovodi do diskriminacije mladih obrtnika koji u pogledu plaćanja poreza i u pogledu toga da za njih nema izuzetka od obveze plaćanja obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje, nisu izjednačeni sa svojim vršnjacima koji su zaposleni i primaju plaću. Stoga ponavljamo zahtjev da se, u što kraćem roku, izmjenama poreznih zakona i propisa o obveznim doprinosima oslobođenja i olakšice za mlade osobe propišu jednako za radnike i za obrtnike. Ukazujemo i na postojeći Zakon o zabrani i sprečavanju neregistriranih djelatnosti kao i na njegovo kontinuirano neprovođenje što je također veliki negativan utjecaj na tržišno natjecanje jer neregistrirane djelatnosti predstavljaju nelojalnu konkurenciju legalno registriranim obrtnicima i trgovačkim društvima. Taj je Zakon izričiti primjer kako zakonska rješenja zbog nedostatka kontrole ne zažive u praksi te se posljedično donose novi propisi kojima se reguliraju nove obveze i zabrane a na kraju dodatni pritisak nadzora i kazni trpe upravo legalno registrirani gospodarski subjekti. Predlažemo doraditi odredbe upravo tog zakona i iste provoditi u praksi. Dobar način rješavanja ovog problema, u smislu poticanja umjesto represije, bilo bi omogućavanje građanima poreznih olakšica za investicije čime bi bili stimulirani naručivati radove (osobito u sektoru graditeljstva i pratećih usluga) od registriranih subjekata koji će im uredno izdati račun za ostvarenje poticaja. Također, kako smo i ranije predlagali, potrebno je urediti kontrolu nabave većih količina repromaterijala osobama koje nemaju registriranu djelatnost a što stvara uvjete za neregistrirano obavljanje djelatnosti (u sektoru graditeljstva i usluga - npr. usluge vezane uz automobile). Izuzetno važnim smatramo da je u cilju suzbijanja neprijavljenog rada potrebno pojačati i nadzor nezaposlenih (a time i utjecati na rashodovnu stranu državnog proračuna) što na terenu potkrjepljuju iskustava obrtnika koji ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika prema svojim potrebama, unatoč postojanju evidentiranih nezaposlenih osoba. Primljeno na znanje Navedeni prijedlozi će se uzeti u obzir u dijelu u kojem su obuhvaćeni propisom koji će se donijeti.
10 HOK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Unatoč tome što su pitanja i problemi pokrenuti kroz ovu raspravu uređeni kroz nekoliko zakona, smatramo da se postavljeni ciljevi mogu jednostavnije i učinkovitije ostvariti izmjenama postojećih propisa. Ako se krene u smjeru donošenje predloženog novog Zakona, to za sobom nužno povlači i izmjene u važećim zakonima, što znači veći broj istovremenih izmjena radi njihova međusobnog usklađivanja. Donošenje novog zakona dodatno će pravni sustav učiniti složenijim i otežati položaj poduzetnicima zbog potrebe poznavanja obveza iz još jednog novog zakona, uz sve postojeće. Ujedno se time povećava opasnost preklapanja pa sve do različitih i suprotstavljenih odredbi. Zato smatramo da bi bolje rješenje bilo odabrati izmjene važećih propisa čija primjena je već sada dio standardne prakse poslovanja poduzetnika. Primljeno na znanje Postojeći propisi uređuju fragmentarno pitanja koja se javljaju kao posljedice neprijavljenog rada i to iz aspekta područja kojim se pojedini propis primarno bavi. Ocijenjeno je da je ovako ozbiljnom problemu potrebno pristupiti sveobuhvatno, a objedinjavanje odredbi koje se tiču neprijavljenoga rada na jednom mjestu može samo doprinijeti pravnoj sigurnosti. Pritom će se voditi računa o sadržaju drugih propisa koji djelomično rješavaju predmetnu problematiku.
11 Savez samostalnih sindikata Hrvatske OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Komentar na 5.3.5.: Neprijavljeni radnici primaju niže plaće od radnika u radno pravnom položaju čime predstavljaju konkurenciju radnicima u radno pravnom položaju, a i postoji mogućnost negativnog utjecaja na cijenu rada zaposlenih radnika (mogućnost snižavanja ugovorenih plaća) Komentar na 5.3.8.: Dopuniti sa pravom na bolovanje, pravom na porodiljni, rodiljni i roditeljski dopust Primljeno na znanje Navedeni prijedlozi uzet će se u obzir tijekom izrade Nacrta prijedloga Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada.