Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zaineresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DALIBOR BARBALIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA OTOKA 2021.-2027. Po koji puta ?!? Ovo je samo još jedan "igrokaz" u nizu onih koje je odabrala 1/3 državljana RH. Javna savjetovanja samo sa izgovor kako bi vladajući (neovisno koje su boje) mogli zadovoljiti EU procedure, lamentirati na kritike kako je Zakon "bio u javnom savjetovanju" te i dalje donositi Zakone kako su prethodno zamislili, bez obzira na prijedloge i zapažanja. Predlažem da nakon ovoga Savjetovanja date brojčani i postotni prikaz koliko je prijedloga prihvaćeno, koliko odbijeno i kolko je "primljeno na znanje". Isti pokazatelj napravite za sva dosadašnja Savjetovanja pa će biti potpuno razvidno koliko prijedloga niste prihvatili ili ste "primili na znannje". "Primili na znanje" je uobičajni komentar kada je svima logično i jasno da bi prijedlog trebalo prihvatiti ali isti nije nikako sukladan prethodnoj zamisli Predlagatelja. Sukladno navedenom, iako nalazim potrebu za nekim izmjenama, nema smisla više sudjelovati u ovim "igrokazima" ! Nije prihvaćen Komentar nije vezan uz sadržaj ovog dokumenta pa se nismo u mogućnosti očitovati.
2 OPĆINA SALI 2.2.Razvojna domena: Gospodarstvo, 2.1.1.Gospodarski razvoj i poduzetništvo Zadruge na hrvatskim otocima postoje više od 100 godina i potrebno je lokalne dionike ustrajno educirati o prednostima i dobrim primjerima zadružnog udruživanja kako bi se negativni osjećaji prema zadrugarstvu uklonili iz javnog mnijenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U Nacionalnom planu u Posebnom cilju 2.1. Poticanje poduzetničkog okruženja i jačanje konkurentnosti otočnog gospodarstva već je naglašeno kako će se posebna pažnja posvetiti razvoju zadrugarstva na otocima, što uključuje sve aktivnosti koje doprinose razvoju zadrugarstva te smatramo kako edukacije nije potrebno posebno naglašavati.
3 Udruga Pramenka 2.2.Razvojna domena: Gospodarstvo, 2.2.2.Poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo Apsurdna Vam je izjava gdje u jednom odlomku ističete problem nezavičajne/invazivne (alohtone) vrste divljači na otocima i njihovih negativnih utjecaja ne samo na poljoprivredne kulture već cjelokupnu floru i faunu otoka te zatim u drugom odlomku pišete: "korištenje svih potencijala divljači, lovstva i lovnog turizma" u smislu koristi. Smatramo da je nemoguće vršiti lovni turizam a u isto vrijeme isticati probleme prema ovčarstvu ili poljoprivredi te treba istaknuti ono što je na otocima oduvijek bilo prisutno i što treba biti i u budućnosti - ovčarstvo i poljoprivreda a ne lovni turizam! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U Nacionalnom planu u Prioritetu 2. Održivi razvoj otočnog gospodarstva u okviru razvojnih potreba navedeno je i učinkovitije upravljanje lovištima što s jedne strane podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja nezavičajnih vrsta divljači te s druge strane korištenje svih potencijala lovstva. Lovstvo, osim funkcije zaštite prirode, očuvanja biološke raznolikosti i ravnoteže prirodnih staništa, ima i svoju gospodarsku funkciju te čini preduvjet za razvoj lovnog turizma. Prema tome, smatramo kako je gospodarenje nezavičajnom divljači samo jedna od funkcija lovstva, a upravo zbog štetnog utjecaja kojeg nezavičajna divljač ima na poljoprivredu i stočarstvo na otocima, važno je poticati plansko bavljenje lovstvom.
4 OPĆINA SALI 2.2.Razvojna domena: Gospodarstvo, 2.2.2.Poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo U opisu izazova s lovstvom bi trebalo navesti da svu nezavičajnu divljač treba u potpunosti ukoniti s otoka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Donošenje lovnogospodarskih planova i propisa, kao i gospodarenje s divljači i lovištima na otocima, propisano je Člankom 38. Zakona o otocima i člankom 48. Zakona o lovstvu. Nacionalni plan razvoja otoka prepoznaje razvojne izazove i potrebe u sektoru lovstva te daje smjer daljnjeg razvoja, a konkretne mjere vezane uz nezavičajnu divljač propisuju se podzakonskim aktima te lovnogospodarskim planovima.
5 Grad Cres 3.3.Razvojna domena: Okoliš i prostor, 3.3.3.Gospodarenje otpadom Očito je došlo do propusta kod navođenja broja reciklažnih dvorišta na otocima pošto se ne navodi da postoji reciklažno dvorište na otoku Cresu, a Grad Cres je 2020. godine izgradio reciklažno dvorište Pržić što je financirano Europskim sredstvima. Reciklažno dvorište Pržić uredno je upisano u Očevidnik reciklažnih dvorišta koji vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Stoga predlažemo sljedeću izmjenu teksta u sredini drugog odlomka: "Međutim samo 12 otoka (umjesto dosadašnjih 11) ima izgrađeno reciklažno dvorište, no poneki otoci imaju i više od jednog, pa je tako ukupan broj reciklažnih dvorišta na otocima 18: Krk i Pag po tri, Rab i Korčula po dva te Hvar, Mljet, Vis, Vir, Lošinj, Ugljan, Pašman i Cres (nije stajalo do sada) po jedno reciklažno dvorište." Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Komentar se prihvaća.