Izvješće o provedenom savjetovanju - OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2022. GODINU I OBRAZCI PRETHODNE PROCJENE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Obnovljivi izvori energije Hrvatske OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI , Naziv nacrta prijedloga zakona OIEH predlaže da se u III tromjesečju 2022. uputi u proceduru usvajanja na Vladu RH Nacrt prijedloga Zakona o elektromobilnosti od strane MINGOR-a. Naime, nesporna je činjenica da je prometni sektor vrlo značajni segment koji svojim štetnim emisijama doprinosi nepovoljnim klimatskim promjenama. Kao najprihvatljivije rješenje u cilju dekarbonizacije odnosno ukupnog smanjenje štetnih emisija iz prometnog sektora nameće se elektromobilnost, koja predstavlja ključnu polugu u procesima smanjenja navedenih štetnih emisija, posebno u urbanim područjima. Promet na električni pogon (baterijski spremnici, vodikovi gorivni članci) će u skoroj budućnosti postati dominanti pogonski sustavi. Također se smatra da je uvođenje elektromobilnosti jedan od najvažnijih elemenata energetske tranzicije iz visokougljične ere u eru bez štetnih emisija sukladno europskim i hrvatskim strateškim politikama. Stoga se nameće nužnost donošenja zasebnog zakonskog okvira koji će na adekvatan način doprinjeti očekivanom razvoju novih prometnih tehnologija koje su općenito prihvatljive za okoliš. Elektromobilnost u Republici Hrvatskoj je trenutno regulirana kroz slijedeće nacionalne propise: Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016); Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu (NN 34/17); Zakon o tržištu električne energije (Članak 76., NN 110/2021). Prva dva propisa nalaze se u ingerenciji resora prometne infrastrukture (MMPI), dok je za ZoTEE nadležan energetski sektor (MINGOR). Kako bi se području elektromobilnosti pridao strateški nacionalni značaj smatra se nužnim, međuresorni pristup sa zasebnim zakonskim rješenjem. U zakonskom rješenju svakako treba kao nulto polazište promijeniti terminologiju za sve pogonske sustave na električni pogon (električna vozila s baterijskim spremnicima; električna vozila pogonjena vodikom) koji se prema sadašnjem općenitom terminu nazivaju „alternativna goriva“ prevesti u termine poput elektromobilnost, električno vozilo, vozila s vodikovim pogonom i slično, a s obzirom da su isti već u ovom trenutku odabrani kao dominantni sustavi u cilju dekarbonizacije prometa. Prema strateškim planovima Europske unije kao npr. Strategija za održivu i pametnu mobilnost Europske komisije iz 12/2020. kojom su definirane Ključne etape za pametnu i održivu budućnost do 2030.godine, u kojoj navodi da će “europskim cestama voziti najmanje 30 milijuna automobila bez emisija“. Na dalje nameće se očigledna činjenica da postojeći kapaciteti za elektromobilnost u EU neće zadovoljiti potražnju za postajama za punjenje, zato je udruženje ACEA – European Automobile Manufacturs Association u 4/2021 zatražilo reviziju dokumenta AFID - alternative fuels infrastructure directive, navodeći da će se za punjenje velikih snaga na autocestama biti potrebno instalirati javne postaje: najmanje 4 na svakih 100 km do 2025. te najmanje 1 na svakih 50 km do 2030. Kako bi Republika Hrvatska bila u mogućnosti adekvatno pratiti zacrtane politike EU nužno je prije svega osigurati regulatorni okvir za razvoj zahtjevne infrastrukture kao i zasebnog tržišta elektromobilnosti kako za potrebne domaćih korisnika, tako i za očekivani priljev stranih posjetitelja u RH prije svega iz razvijenih europskih zemalja. Time bi se ujedno Republika Hrvatska pozicionirala kao turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne eurograđane. Primjenom novog Zakona o elektromobilnosti očekuje se adekvatan razvoj infrastrukture i tržišta elektromobilnosti koji će za ishod polučiti ostvarenje slijedećih strateških ciljeva: razvijena infrastruktura za elektromobilnost za hrvatske građane + RH postaje turistička top auto-destinacija za ekološki odgovorne eurograđane + RH posjeduje „zelene“ koridore za logističke operacije od Jadrana do Srednje Europe. Primljeno na znanje Predloženo pitanje riješiti će se u programskom dokumentu koji će se donijeti temeljem novog Zakona o obnovljivim izvorima energije, uvažavajući odrednice Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Zakona o biogorivima za prijevoz.