Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Miroslav Mađarić OPĆE ODREDBE, Članak 2. "Razvojni projekti" su ovdje definirani ovako: "... su projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture", dakle uključena je i informatička infrastruktura. Već je u funkciji ProDII koji evidentira projekte državne informatičke infrastrukture. U ovom Pravilniku treba osigurati vezu ove Baze i ProDII baze na način da projekte informatičke infrastrukture treba upisivati samo na jednom mjestu. Prihvaćen Način rješavanja navedene problematike dogovoriti će se s Ministarstvom uprave.
2 Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje OPĆE ODREDBE, Članak 2. Komentari u ovom članku odnose se na stavke 9 i 10. Člankom 2, stavkom 9 Pravilnika definiraju se razvojni pokazatelji kao kvantitativni i kvalitativni podaci koji omogućuju praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenih razvojnih ciljeva. Mišljenja smo da razvojne pokazatelje treba točno i precizno definirati u skladu sa SMART kriterijima za razdoblje za koje se donose strateški dokumenti i to na nacionalnoj i/ili sektorskoj razini, kao i na županijskoj , kako bi se mogli pratiti učinci projektnih aktivnosti. Skup svih projektnih aktivnosti u zemlji trebao bi u zadanom vremenu rezultirati realizacijom razvojnih ciljeva, koji su mjerljivi, odnosno iskazuju se putem definiranih razvojnih indikatora za tri osnovne dimenzije održivog razvoja - ekonomska, društvena i ekološka. Također, mišljenja smo da MRRFEU ovdje treba odigrati ključnu ulogu, odnosno, kako je ono dionik s liderskom ulogom za planiranje razvoja (Strategija razvoja RH; Akcijski plan) i praćenje realizacije plana razvoja RH, budući da raspolaže položajnom moći. Naime, ono treba definirati indikatore za praćenje i naravno, informacijsku i podatkovnu podršku, kroz suradnju s DZS-om i/ili Ekonomskim institutom te iste učiniti dostupnima i nižim razinama (županije, gradovi). Smatramo da je ova suradnja od kruicijalne važnosti u cijelom procesu usmjeravanja razvoja zemlje. Člankom 2 , stavkom 10 definiraju se razvojni projekti kao projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti. Ovo je izuzetno važan dio cijelog Pravilnika, jer mora svima biti jasno što je to projekt. Iz navedene definicije nije razvidno što je to projekt, te se redovne aktivnosti JLS-a, kao što je financiranje školstva, zdravstva, što je inače njihova zakonska obveza, također mogu smatrati projektima. Je li to u redu ili ne, treba se odrediti ovim Pravilnikom. Nadalje, smatramo da je potrebno uvesti jasnu klasifikaciju projekata prema više kriterija, osim teritorijalnog, kako se navodi u članku 15 ovog predloženog dokumenta. Djelomično prihvaćen Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije definirati će razvojne pokazatelje na razini sektora. U tu svrhu predviđeno je preuzimanje razvojnih pokazatelja iz EU regulative. Također, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske izradilo je Analitičku podlogu za izradu Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske u čijem su dodatku objedinjeni prikupljeni podaci te navedeni izvori podataka. Dokumenti su dostavljeni svim županijama i regionalnim koordinatorima. Vezano uz definiciju projekta, ističemo da je ista preuzeta iz Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14). Naglašavamo da se redovne aktivnosti JLS-a ne smatraju projektima. Klasifikacija projekata prema više kriterija sadržana je u članku 17. Pravilnika u kojem je navedeno da se pored teritorijalne podjele, projekti u bazi razvrstavaju i prema sektorima, izvorima financiranja i vrsti projekta.
3 GRAD ZAGREB SVRHA BAZE, Članak 3. GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA: Članak 3. stavak 2. Sugeriramo jasnije struktuirati odredbu, posebice u odnosu na izvore (su)financiranja, kako bi bilo nedvojbeno jasno unošenje razvojnih projekata (su)financiranih iz drugih izvora, konkretno podrazumijeva li to proračun jedinica lokalne i područne (reginalne) samouprave, privatne izvore, javno-privatna partnerstva i sl. Nije prihvaćen Članak 3. stavak 2. izmjenjen je brisanjem odredbe koja se odnosi na izvore financiranja, te revidirani stavak glasi: "U Bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji javnopravna tijela te njihovi razvojni pokazatelji." U samoj Bazi predviđeni su svi oblici sufinanciranja (EU, državni proračun, županijski proračun, proračun JLS, javna poduzeća, sredstva korisnika i ostalo).
4 Primorsko-goranska županija SVRHA BAZE, Članak 3. • U stavku (1) nije jasno definirana svrha Elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja. Ukoliko će svrha biti isključivo administrativne prirode, u tom slučaju podaci o projektima vjerojatno neće biti egzaktni, objektivni i realni. Naime, jedina motivacija JLS-ova i drugih javnopravnih tijela za dostavu podataka o vlastitim projektima je mogućnost (su)financiranja istih. Također, veliki problem predstavlja potreba za dodatnim angažmanom resursa. Ukoliko će postojati Elektronička baza razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja, smatramo da je Baza projekata ŽRS-a, navedena u „ Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe“, nepotrebna. • U stavku (2) nije izričito navedeno tko može podnijeti zahtjev za unos, odnosno ažuriranje podataka u Elektroničku bazu razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja-korisnik / nositelj projekta. Nije poznato može li regionalni koordinator unijeti projekt s područja županije čiji nositelj bi trebalo biti državno tijelo ili tvrtka (primjerice projekt uklanjanja željezničkog nasipa na Školjiću čiji su nositelj Hrvatske željeznice, ali ulaganja se planiraju provoditi na području Primorsko-goranske županije, odnosno Grada Rijeke). Nije prihvaćen Svrha Baze jasno je definirana u članku 3. Pravilnika. U članku 2. točka 7. te članku 14. stavku 2., 3. i 4. definiran je proces "prepoznavanja" projekata u Bazi od strane Ministarstva i/ili provedbenog tijela Ministarstva, drugih Središnjih tijela i njihovih agencija kao izgledni kandidat za (su)financiranje iz nacionalnih javnih izvora i/ili fondova Europske unije i/ili drugih izvora financiranja. Na ovaj način korisnik projekta kroz Bazu dobiva informaciju o mogućnostima sufinanciranja. U „ Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe“ termin "Baza projekata ŽRS-a" zamijenjen je terminom "Županijski strateški projekti". Radi se o popisu 5-10 najvažnijih projekata koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a dok Baza obuhvaća sve projekte/projektne ideje. Zahtjev za unos projekata podnosi nositelj projekta svojem regionalnom koordinatoru. Sukladno članku 2. točki 4. Pravilnika, nositelj projekta je javnopravno tijelo formalno odgovorno za pripremu, ugovaranje i provedbu projekta. U konkretnom slučaju regionalni koordinator može unijeti podatke čiji je nositelj državno tijelo ili tvrtka ukoliko im nositelj projekta dostavi zahtjev za unos i informacije potrebne za unos projekta.
5 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. SVRHA BAZE, Članak 3. Da li to znači da projekti privatnih podnositelja od značaja za razvoj županije neće biti unijeti u Bazu projekata? Primljeno na znanje U ovoj fazi predviđen je unos podataka o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji javnopravna tijela.
6 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.  UNOS PODATAKA, Članak 9. Čl. 9.toč.5. definiran je rok od 10 dana za unos podataka u Bazu projekata. Za unos razvojnih projekata: županijski i regionalni potrebno je produžiti rok za unos podataka na 30 dana jer je sukladno čl. 16. ovog Pravilnika potrebno održati sastanak odgovarajućeg partnerskog vijeća i donijeti odgovarajuću odluku o statusu razvojnog projekta. Djelomično prihvaćen U članku 16. stavku 2. Pravilnika revidiran je postupak određivanja županijskog projekta na način da županijske projekte prepoznaje župan i/ili županijsko partnersko vijeće. Navedena odredba sada glasi: "Županijski projekti iz članka 15. točke b) ovog Pravilnika su projekti koji imaju značenje i utjecaj na razvoj jedne ili više jedinica regionalne (područne) samouprave, prepoznati su od strane župana i/ili županijskog partnerskog vijeća, a nisu prepoznati kao regionalni projekti u skladu sa stavkom 3. ovog članka." Također, projekte je je moguće unijeti na najmanjoj razini (lokalna) te mijenjati razinu sukladno odlukama župana i/ili županijskig partnerskog vijeća (za županijske projekte) te partnerskih vijeća statističke regije (za regionalne projekte).
7 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.  UNOS PODATAKA, Članak 9. Za očitovanje o postupku unosa podataka trebao je biti objavljen Priručnik za korištenje Baze i obrasci za unos podataka, tako da bi trebalo produžiti period savjetovanja do objave navedenog Priručnika i obrasca za unos podataka. Djelomično prihvaćen Priručnik za korištenje Baze biti će zasebno objavljen na javnom savjetovanju.
8 Primorsko-goranska županija  UNOS PODATAKA, Članak 11. Predlažemo brisati stavak (3). Nije prihvaćen Zbog transparentnosti praćenja životnog ciklusa projekta isti ostaje trajno pohranjen u Bazi.
9 DUNEA  RAZINE OVLAŠTENJA NAD BAZOM, Članak 14. Čl.14.1 - molimo objasniti odnose više OUPa Razine 1 unutar jedne županije. Ovakva formulacija daje pravo svima da uređuju svašta. Primljeno na znanje Sukladno članku 14. stavku 1. Pravilnika, unutar županije postoji samo jedan OUP razine 1, a to je regionalni koordinator upisan u Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija.
10 Primorsko-goranska županija  RAZINE OVLAŠTENJA NAD BAZOM, Članak 14. • Problem regionalnog koordinatora je u tome što nema nadležnost nad JLS-ovima i drugim javnopravnim tijelima. Stoga predlažemo da nositelji projekata budu dužni izvijestiti regionalnog koordinatora o svim podacima o projektu i promjenama na projektu te da regionalni koordinator nije obvezan upisati projekt i izmjene projekta ukoliko nositelj projekta nije dostavio sve potrebne podatke. Isti prijedlog odnosi se na buduća urbana područja. • Razlog je operativne i djelotvorne prirode, ali i zbog ozbiljnosti. Naime, JLS-ovi i druga javnopravna tijela ne snose odgovornost za točnost i objektivnost podataka o projektima dostavljenih regionalnim koordinatorima, te podaci u mnogim slučajevima budu netočni ili nerealno prikazani. Također se javlja problem nedostavljanja podataka u zadanom vremenskom roku i problem nedostavljanja podataka uopće. • Stavak (4): Ukoliko bi JLS-ovi i druga javnopravna tijela imali mogućnost dobivanja statusa „projekta-kandidata za (su)financiranje“, to bi im bila motivacija za unos vlastitih projekata u Bazu. Prihvaćen Sukladno članku 9. stavku 6. Pravilnika, ukoliko nositelj projekta ne dostavi podatke za ažuriranje projekta u Bazi u propisanom razdoblju u skladu sa stavkom 4. ovoga članka (najmanje jednom godišnje), OUP je dužan kontaktirati nositelja projekta sa zahtjevom za ažuriranje. Ukoliko nositelj projekta ni tada ne dostavi podatke, regionalni koordinator ne snosi odgovornost za projekt. U članku 2. točka 7. te članku 14. stavku 2., 3. i 4. definiran je proces "prepoznavanja" projekata u Bazi od strane Ministarstva i/ili provedbenog tijela Ministarstva, drugih Središnjih tijela i njihovih agencija kao izgledni kandidat za (su)financiranje iz nacionalnih javnih izvora i/ili fondova Europske unije i/ili drugih izvora financiranja. Na ovaj način korisnik projekta kroz Bazu dobiva informaciju o mogućnostima sufinanciranja.
11 Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.  RAZINE OVLAŠTENJA NAD BAZOM, Članak 14. Potrebno je Razini 1. OUP-a omogućiti promjenu podataka i za: opći podaci kandidata za sufinanciranje i financijski podaci o potencijalnim izvorima i iznosima sufinanciranja zato jer u periodu od prvog upisa u Bazu projekata do njegove prijave na natječaje i realizacije može doći do promjene gore naveden ih podataka. Nije prihvaćen Razina 1. OUP-a ima pravo na unos/izmjenu podataka u grupi financiranje projekta do trenutka dobivanja statusa kandidata za sufinanciranje. Sukladno članku 2. točki 7. Pravilnika, Projekt-kandidat za (su)financiranje je projekt prepoznat od strane Ministarstva i/ili provedbenog tijela Ministarstva, drugih Središnjih tijela i njihovih agencija kao izgledni kandidat za (su)financiranje iz nacionalnih javnih izvora i/ili fondova Europske unije i/ili drugih izvora financiranja. Slijedom navedenog, odgovornost za ispunjavanje/promjenu podataka za navedene projekte dodijeljena je gore navedenim odgovornim institucijama. Također, sukladno članku 8. Pravilnika Odgovorna institucija je nacionalno tijelo sa sektorskom nadležnošću zaduženo za kontrolu pripreme, provedbe i trošenja financijskih sredstava u okviru razvojnog projekta koji se (su)financiraju iz nacionalnih javnih izvora i/ili fondova Europske unije i/ili drugih izvora financiranja. Odgovorne institucije, ovisno o sektorima i izvorima financiranja jesu: Ministarstvo, njegovo provedbeno tijelo, Središnja tijela i njihove agencije te ostala nacionalna tijela
12 Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje VRSTE RAZVOJNIH PROJEKATA, Članak 15. Teritorijalna podjela projekta nije dovoljna. Potrebno je definirati dodatne kriterije, odnosno dodijeliti svojevrsne „pondere“ projektima, jer npr. projekt visoke vrijednosti možda neće imati značajnije razvojne efekte, osim dodatnih opterećenja za društvo, odnosno porezne obveznike. Nije prihvaćen Nije predviđeno dodijeljivanje pondera projektima.
13 Primorsko-goranska županija VRSTE RAZVOJNIH PROJEKATA, Članak 16. Sve grupe projekata moraju biti prepoznate ili od izvršnih tijela ili od tijela koja su proizašla iz načela partnerstva (partnerska vijeća različitih razina). Primjerice, ukoliko nacionalne projekte prepoznaje Vlada RH, županijske bi trebala također prepoznavati izvršna vlast, odnosno župan, a ne partnersko vijeće. Djelomično prihvaćen Uvažen je prijedlog da se ovlast prepoznavanja županijskih projekata osim županijskom partnerskom vijeću dodijeli i županu. Navedena izmjena integrirana je u finalnu verziju Pravilnika u članku 16. stavku 2.: "Županijski projekti iz članka 15. točke b) ovog Pravilnika su projekti koji imaju značenje i utjecaj na razvoj jedne ili više jedinica regionalne (područne) samouprave, prepoznati od strane župana i/ili županijskog partnerskog vijeća, a nisu prepoznati kao regionalni projekti u skladu sa stavkom 3. ovog članka."
14 Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje VRSTE RAZVOJNIH PROJEKATA, Članak 16. Bez obzira što su partnerska vijeća predviđena za vrednovanje i definiranje „značenja“ projekta, mišljenja smo da ovaj pravilnik treba definirati jasne kriterije za cijeli proces, kojeg će se partnerska vijeća pridržavati u svom radu. Nadalje, nigdje se ne spominju vremenski okviri u smislu do kada treba prikupiti projekte, statistički ih obraditi, klasificirati ih prema određenim kriterijima, sazv(i)ati partnerska vijeća za determiniranje njihova značenja/karaktera, ponovo revidirati bazu projekata sukladno odlukama vijeća, itd. Prema ovim pravilima, RK-i bi samo trebali koordinirati rad ŽPV-a i komunikaciji s razvojnim dionicima, za što trebaju resursi, i ljudski i financijski. Ono što se ne primjećuje ovdje jest činjenica da je stupanj razvoja županije upravno proporcionalan financijskim kapacitetima, dok je cilj ujednačavanje razvoja regija u zemlji. Dakle, MRRFEU treba pružiti ruku pomoći nerazvijenim županijama, odnosno RK-ima, kako bismo svi zajedno svoju misiju zaista i realizirali. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet Pravilnika.
15 PROJEKTURA d.o.o. VRSTE RAZVOJNIH PROJEKATA, Članak 17. Članci 15. i 16. detaljno daje pregled što su to projekti prema teritoerijalnom obuhvatu. Članak 17. potpom dalje razvrstava projekte, ali samo navodi grupe razvrstavanja, ne specificirajući recimo "izvore financiranja". Ako se u prethodnim člancima detaljno navodi razvrstavanje, onda je to potrebno napraviti po svim kriterijima, a ne samo teritorijalno. Inače, teritorijalno razvrstavanje je trivijalno objašnjeno - "nacionalni su oni koji su od nacionalne važnosti". Nije prihvaćen Sukladno čl. 19. stavku. 4. Pravilnika opis svake grupe i podgrupe podataka (uključujući razvrstavanje prema sektorima, izvorima financiranja i vrstama projekta) detaljno će se razraditi u Priručniku za korištenje Baze. Razlog za neuvrštavanje u Pravilnik detaljne podjele po ostalim kriterijima je neopterećivanje teksta Pravilnika velikim brojem podataka.
16 PROJEKTURA d.o.o. RAZVOJNI POKAZATELJI, Članak 18. Razvojni pokazatelji su jedan od ključnih elemenata uspješnosti bilo kojeg projekta, ako govorimo o KPI. predlažemo da se ovo bolje strukturira i javno objavi, te da se prikaz projekata i pripadnih KPI proglasi javnim podacima koji moraju biti dnevno ažurni na Internet stranicama ministarstva - što je danas nominalni pristup prema EU PSI Direktivama otvaranja podataka javnog sektora. Nije prihvaćen Sukladno članku 11. Pravilnika u Bazu se unose podaci o projektima neovisno o fazi u kojoj se nalaze. Obzirom da će u Bazi biti prikupljen veliki broj projektnih ideja, njihov detaljan prikaz nije moguće uvrstiti u javne podatke radi zaštite vlasništva i autorskih prava nad istima. Za projekte u bazi koji su ugovoreni i u provedbi, informacije su dostupne kroz druge izvore informacija (npr. web stranice nadležnih tijela...)
17 PROJEKTURA d.o.o. GRUPE PODATAKA, Članak 19. Predlažemo da se struktura baze (sadržaja) javno objavi kako bi vanjski korisnici znali na koje informacije imaju pravo. Odnosno, javno treba objaviti koji sadržaji postoje i koji su dostupni (javni podaci) te koji se sadržaji prikupljaju a klasificirani su (odnosno, za njih je potrebno tražiti posebna prava pristupa) Djelomično prihvaćen U članku 20. stavku 2. Pravilnika definirano je da se javnim podacima smatraju: korisnik, lokacija, teritorijalni obuhvat i značaj (razina), sektor, procijenjena vrijednost i status projekta. Struktura Baze bit će javno objavljena nakon završetka kreiranja baze.
18 Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje GRUPE PODATAKA, Članak 19. Mišljenja smo da razvojni pokazatelji trebaju biti tema obrađena s posebnom pozornošću, dok bi priručnik za rad s bazom, trebao biti samo uputstvo za rad s Bazom. Nije prihvaćen Sukladno čl. 19. stavku. 4. Pravilnika opis svake grupe i podgrupe podataka (uključujući razvojne pokazatelje) detaljno će se razraditi u Priručniku za korištenje Baze. Priručnik će bit sastavni dio Baze i kao takav dostupan svim korisnicima Baze.
19 PROJEKTURA d.o.o. KLASIFIKACIJA PODATAKA PREMA DOSTUPNOSTI, Članak 20. Smatramo da stavak 4 predviđa prerijetko objavljivanje informacija - zahvaljujući tehnologiji, ove informacije mogu biti ažurne gotovo istovremeno. S obzirom da koristite bazu podataka, ovo je jednostavan tehnički zahvat. Prema tome, stavak 4 je nepotreban ili ga treba smanjiti na razumniju ažuriranost - recimo 7 dana Nije prihvaćen Predložena učestalost objave informacija određena je trenutnim financijskim i administrativnim kapacitetima vlasnika Baze.
20 PROJEKTURA d.o.o. KLASIFIKACIJA PODATAKA PREMA DOSTUPNOSTI, Članak 20. Smatramo da je ovo ograničenje preveliko i nije u skladu s interesom javnosti u smislu transparentnosti i otvorenosti projekta. Od interesa je javnosti da se zna stanje projekta, napredak u ključnim pokazateljima, odgovorne osobe itd. dok su ovako definirani javni podaci premali i vode ka netransparentnosti. Današnje EU Direktive PSI (Public Sector Information) nalažu što veću transparentnost u otvaranju podacima (open data) te je evidentno da će Ministarstvo jednog dana morati pisati odgovor zašto su neki podaci proglašeni povjerljivima (a već prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, te sukladno izmjenama koje su trenutno na Saboru). Nije prihvaćen Sukladno članku 11. Pravilnika u Bazu se unose podaci o projektima neovisno o fazi u kojoj se nalaze. Obzirom da će u Bazi biti prikupljen veliki broj projektnih ideja, njihov detaljan prikaz nije moguće uvrstiti u javne podatke radi zaštite vlasništva i autorskih prava nad istima. Za projekte u bazi koji su ugovoreni i u provedbi, informacije su dostupne kroz druge izvore informacija (npr. web stranice nadležnih tijela...)
21 PROJEKTURA d.o.o. KLASIFIKACIJA PODATAKA PREMA DOSTUPNOSTI, Članak 20. Predlažemo povezanost dostupnosti podataka s razvrstavanjem u Grupe. Prema tome, dostupnost podataka potrebno je objaviti na temelju Grupa - na primjer, Javnim podacima smtaraju se svi podaci iz Grupe Opći podaci. Time se otvara mogućnost da se kasnije, kroz eventualnu uredbu ili pravilnik specifično definiraju koji se podaci objavljuju i time se olakšava otvorenost i transparentnost. Nije prihvaćen Sukladno članku 11. Pravilnika u Bazu se unose podaci o projektima neovisno o fazi u kojoj se nalaze. Obzirom da će u Bazi biti prikupljen veliki broj projektnih ideja, niti jedna grupa nije u cjelosti javno dostupna radi zaštite vlasništva i autorskih prava nad istima.
22 Zagorska razvojna agencija ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Provjera - da li i pravilnik ide na javno savjetovanje? (jer u ovom pravilniku nisu navedene podgrupe pokazatelja, indikatori i sve ostalo). Primljeno na znanje Ukoliko se u pitanju misli na priručnik, isti će biti objavljen na javnom savjetovanju.
23 PROJEKTURA d.o.o. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Predlažemo da se, s obzirom na aktivnosti vezane za Razvojne projekte i razvojne pokazatelje, ovo smanji. Izraditi priručnik se može za kraće vrijeme, čime se cijeli projekt ubrzava. Djelomično prihvaćen U slučaju da se priručnik izradi ranije, biti će objavljen.