Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog smjernica za izradu županijskih razvojnih strategija, njihovu provedbu i vrednovanje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE | Smatramo da vrijeme održavanja e-savjetovanja u periodu od 31.07.-31.08.2015. g nije bilo dobro odabrano jer je poznato da djelatnici regionalnih koordinatora, županija i gradova koriste godišnji odmor, te nije bilo moguće dobiti očitovanja od svih zainteresiranih dionika procesa donošenja ŽRS u županiji, te bi bilo potrebo produžiti rok za još 30 dana. Također potrebno bi bilo organizirati radionicu na kojoj bi autori ovog i ostalih Pravilnika koji su upućeni na e-savjetovanje pojasnili što se želi ovim novim modelom izrade i praćenja ŽRS dobiti. Ovim Pravilnikom bitno se mijenjaju dosadašnji Pravilnici o izradi i izvještavanju ŽRS, a sve najave Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU govorile su da neće biti značajnih izmjena. Većina županija počela je rad na izradi nove generacije ŽRS-a sukladno starim Pravilnicima, te primjena novog Pravilnika dosta stvari vraća na početak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za produženjem roka javnog savjetovanja za još 30 dana. Ne prihvaća se prijedlog organiziranja radionice na temu podzakonskih akata. Ove Smjernice predstavljaju samo detaljniju razradu aktivnosti vezanih uz izradu ŽRS-a i ne predstavljaju značajnije izmjene u postupku njihove izrade. Vezano uz izvještavanje, po novom postupku izvještavat će se tek nakon izrade nove generacije ŽRS-a, sukladno Uputama za izradu i sadržaj izvještaja županija o provedbi županijskih razvojnih strategija koje će županijama dostaviti Ministarstvo. |
| 2 | Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE | Na e-savjetovanju nismo našli sljedeće: Dodatak uz Akcijski plan - excel tablice koje su dostupne na e-savjetovanju kao dodatni dokument. To su: tablica T-0 Provedbeni plan, tablica T-1 Financijski plan, tablica T-2 Pokazatelji izravnih rezultata, tablica T-3 Financijski plan (posebna područja), tablica T-4 Pokazatelji izravnih rezultata (posebna područja), tablica T-5 Popis strateških razvojnih projekata. Ovaj dodatak smatramo jako važnim za komentiranje, budući da će nam operativno služiti. Inače, terminološki podsjeća na metodologiju kojom smo se koristili do sada. Mišljenja smo da je treba mijenjati, tako da se organizira javna rasprava svih sudionika procesa izvještavanja u prethodnom razdoblju, a koji će svojim iskustvima i komentarima dovesti do više razine primjenjivosti, a time i kvalitete izvještavanja, što nam je svima cilj. | Nije prihvaćen | Obavještavamo Vas da su excel tablice kao prilog Akcijskom planu vidljive na aplikaciji e-savjetovanje. Naime, prije otvaranja dokumenta "Prijedlog smjernica za izradu županijskih razvojnih strategija..." u istome redu s predmetnim dokumentom samo s desne strane u stupcu "Dokumenti" potrebno je pozicionirati se na sliku dokumeta i klikom otvoriti isti. Vezano uz prijedlog održavanja radionice, obavještavamo Vas da će MRRFEU razraditi novi postupak izvještavanja o kojem će županije biti obaviještene, stoga nije potrebno organizirati javnu raspravu na kojoj bi sudjelovali sudionici procesa izvještavanja u prethodnom razdoblju. |
| 3 | GRAD ZAGREB | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 2. Uloga i sadržaj strategije | GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA: 2. Uloga i sadržaj strategije, Vodeći računa o specifičnostima pojedinih jedinica područne (regionalne) samouprave, posebice u odnosu na veličinu, nadležnosti i dr. smatramo da bi ŽRS posebno u dijelu Analiza stanja te Prioriteti i mjere mogla sadržavati veći broj stranica od okvirno predloženog ovim sadržajem. | Nije prihvaćen | Iako je u Smjernicama preporučen okvirni broj stranica, broj stranica ŽRS-a ne bi trebao značajnije prekoračiti preporučeni broj. Također, važno je napomenuti da će se cjelovita "Analiza stanja" nalaziti u prilogu ŽRS-a, a u samoj stategiji nalazit će se sažetak. |
| 4 | Primorsko-goranska županija | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 2. Uloga i sadržaj strategije | • Molimo tumačenje koja je razlika između Baze projekata ŽRS, Akcijskog plana, Plana provedbe i Provedbenog plana (uz Financijski okvir) općenito? Zašto se Baza projekata dostavlja kao sastavni dio ŽRS-a? • Da li je Baza projekata ŽRS, koja je njezin sastavni dio, istovjetna Elektroničkoj bazi razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja, sukladno Pravilniku o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja središnje Elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja? | Prihvaćen | S obzirom na komentare zaprimljene tijekom javnog savjetovanja, u svrhu lakšeg razumijevanja te razlikovanja tablica koje su dodatak Akcijskom planu i tablice Financijski okvir koja se nalazi u samoj strategiji, izvršene su izmjene u Smjernicama. Shodno izmjenama, slijedi pojašnjenje pojmova: - Županijski strateški projekti: 5-10 najvažnijih projekata koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a (dio ŽRS-a mora činiti popis strateških projekata-vidjeti Dodatak 1 Smjernica, odjeljak 6.3.); - Financijski okvir: u ŽRS se financijskim okvirom daje razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava minimalno na razini ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS (vidjeti tablicu u Dodatku 1 Smjernica, odjeljak 6.1.). Ovom tablicom zamijenjena je tablica "Provedbeni plan" uz Financijski okvir); - Akcijski plan: višegodišnji provedbeni dokument koji služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled, strukturu te razradu svih aktivnosti, programa i projekata potrebnih za provedbu ŽRS-a u trogodišnjem razdoblju. U dodatku Akcijskog plana nalaze se sljedeće tablice: 1. Akcijski plan (tablica T-1); 2. Izvori sredstva (tablica T-2); 3. Financijski plan – skupina mjera ŽRS-a vezano za teritorijalni i urbani razvoj (tablica T-3); 4. Područja razvoja (tablica T-4); 5. Strateški projekti (tablica T-5). Tablica "Plan provedbe" više se ne nalazi u dodacima Akcijskog plana. |
| 5 | Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 2. Uloga i sadržaj strategije | U ovom dijelu izostaje nešto što bi se moglo nazvati „sinergijski efekt“, odnosno pristup gdje bi rezultat „sume rezultata županijskih razvojnih strategija“ trebao dovesti do realizacije nacionalnih razvojnih ciljeva, bilo sektorski, bilo regionalno, budući da su županije isključivo administrativne jedinice, čiji je broj i veličina relativan pojam. | Nije prihvaćen | U poglavlju 2. Smjernica jasno je definirana uloga i sadržaj ŽRS-a. |
| 6 | Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije d.o.o. | 3. Izrada ŽRS-a, 3.2. Postojeće stanje/ analiza stanja | Navesti - tko i na koji način definira „posebna područja“? Naime, u prijedlogu stoji: „ZRR predviđa kategorije područja s razvojnim posebnostima. U članku 3. ZRR, područja s razvojnim posebnostima načelno su određena kao “…geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim, te društveno-gospodarskim obilježjima i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja. U skladu s člankom 13. stavak 1. ZRR, posebni naglasak će se staviti na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.“ – to bi značilo da je posebna područja moguće utvrditi tek kad se izradi osnovna analizu. Ukoliko je moguće, navesti da su javne institucije, ustanove, JLS-i dr. dužni dostaviti tražene podatke za izradu ŽRS-a u roku. Definirati - što ulazi u kategoriju „kvaliteta života“. | Djelomično prihvaćen | Nastavno na upit tko i na koji način definira "posebna područja", pojašnjavamo da će županije izradom osnovne analize utvrditi svoja "posebna područja". Naime, temeljem izvršenih izmjena u Smjernicama, pri izradi analize stanja posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na urbani razvoj odnosno na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija (u skladu s člankom 13. ZRR-a), a, ovisno o prostornim razvojnim posebnostima županije, potrebno je obuhvatiti i analizu posebnih područja koja se nalaze na teritoriju županije, uključujući tu slabije razvijena područja (potpomognuta područja) te područja s razvojnim posebnostima kao što su npr. otoci, ruralna područja, brdsko-planinska područja, ratom stradala područja, zaštićena područja u županiji, granična područja i dr. (u skladu s člankom 3. ZRR-a), (vidjeti poglavlje 3.2. Smjernica). Ne prihvaća se prijedlog navoda da su javne institucije, ustanove, JLS-i dr. dužni dostaviti tražene podatke za izradu ŽRS-a u roku. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na zahtjev za pojašnjenjem kategorije "kvalitete života", u odjeljku 3.2.1. "Analiza stanja" Smjernica uklonjen je popis društveno-gospodarskih područja za koje je potrebno utvrditi razvojna obilježja i probleme, a s obzirom da se u Dodatku 2 Smjernica nalazi indikativni sadržaj analize stanja. Shodno tome, kategorija "kvaliteta života" više se ne nalazi u predmetnom poglavlju. |
| 7 | Primorsko-goranska županija | 3. Izrada ŽRS-a, 3.2. Postojeće stanje/ analiza stanja | • Predlažemo izbaciti sljedeće dijelove teksta: „-organizirati elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje, -organizirati distribuiranje podataka i pokazatelja korisnicima u županijskim tijelima, jedinicama lokalne samouprave s područja županije, državnim tijelima i drugima“. Smatramo da su podaci javno dostupni u Analizi stanja, iz razloga što je isti dokument javan. • Kod utvrđivanja razvojnih obilježja i problema u pojedinim društveno-gospodarskim područjima te za ocjenu stanja i trendova u gospodarsko-društvenom razvoju županije, nejasna su sljedeća područja: -inovacijska sposobnost, -informatička industrija, budući da ne postoje nikakvi dostupni statistički podaci, odnosno predmetni podaci su integrirani zajedno sa drugim sektorima. • Smatramo da svaka županija na osnovi ŽRS nema sve elemente za uredno vođenje statistike, jer županija nije osnovana za prikupljanje i praćenje statističkih podataka. Predlažemo da Ministarstvo ostvari suradnju s Državnim zavodom za statistiku, kako bi se na razini županija objavljivali svi relevantni podaci potrebni za praćenje provedbe ŽRS-a. Pokazatelji uspješnosti bi trebali biti unaprijed zadani i dostupni u javnim nacionalnim publikacijama iz razloga izjednačavanja dostupnosti i objektivnosti podataka. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz dio komentara koji zahtijeva brisanje odgovarajućih dijelova teksta u Smjernicama, pojašnjavamo da županije trebaju organizirati i voditi elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje, međutim, s obzirom na javnu dostupnost podataka kroz Analizu stanja, nije potrebno organizirati dodatno distribuiranje podataka. Izmjena je unesena u tekst Smjernica (vidjeti odjeljak 3.2.1. Smjernica). S obzirom na komentar da su, u kontekstu utvrđivanja razvojnih obilježja i problema te pri ocjeni stanja i trendova u pojedinim društveno-gospodarskim područjima, nejasna područja: inovacijska sposobnost, informatička industrija, te da za ta područja ne postoje dostupni statistički podaci, pojašnjavamo da se podaci o inovacijskoj sposobnosti i informatičkoj industriji nalaze u Analitičkoj podlozi za izradu Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske kao i u Prilogu Analitičke podloge te su dostavljeni županijama i regionalnim koordinatorima. Ne prihvaća se prijedlog o uspostavi suradnje Ministarstva s Državnim zavodom za statistiku kako bi se na razini županije objavljivali svi relevantni podaci potrebni za praćenje provedbe ŽRS-a. Prilikom izrade Analitičke podloge za izradu Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo je prikupilo sve relevantne podatke te ih je dostavilo županijama i regionalnim koordinatorima. U procesu izrade ŽRS-a županija treba prikupiti određene podatke koji će polužiti kao temelj za donošenje razvojnih odluka. |
| 8 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3. Izrada ŽRS-a, 3.2. Postojeće stanje/ analiza stanja | Statističke podatke na nivou županija te gradova i općina trebao bi voditi Državni zavod za statistiku, dok bi županije bili korisnici tih podataka. | Nije prihvaćen | U procesu izrade Analitičke podloge za izradu Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prikupilo je sve relevantne podatke te ih je dostavilo županijama i regionalnim koordinatorima. |
| 9 | Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje | 3. Izrada ŽRS-a, 3.2. Postojeće stanje/ analiza stanja | “Odabir kvalitetnih podataka odnosno pokazatelja, jednostavnih, a sadržajnih” - o problemu s podacima, pristupu podacima, a pogotovo podacima županijske razine su svi RK-i već godinama obavještavali MRRFEU, za koje smo mislili da će ovaj problem riješiti s DZS-om i/ili Ekonomskim institutom. Naime, uzmemo li npr. BDP, kao jedan od makroekonomskih pokazatelja razvoja, on je za županije dostupan tek za 2012. godinu. Kako da je moguće da bilo tko u takvim uvjetima prati učinke razvojnih mjera kada nam statistika kasni 3 godine? Dakle, koordinacija DZS-a i resornog ministarstva od primarne je važnosti za praćenje učinaka bilo kojih interventnih aktivnosti na postojeće stanje, a u kontekstu definiranih ciljanih vrijednosti koji se također moraju moći kvantificirati. Mišljenja smo da se za novo plansko razdoblje trebaju poduzeti aktivni i hitni koraci u tome smislu. MRRFEU treba za svako od navedenih područja definirati ciljane vrijednosti i pokazatelje za praćenje rezultata provedbe skupine mjera kako bio cijeli proces bio ujednačen na nacionalnoj razini (ponovo dolazimo do problema načela konzistentnosti i komparabilnosti ostvarenih rezultata). MRRFEU treba konzultirati stručnu javnost iz svakog područja te u skladu s time započeti cijeli proces. Županije su previše male administrativne cjeline te tako sumiranje dosadašnjih rezultata provedbe ŽRS nije u korelaciji sa županijskim resursima jer su oni nedostatni. Potrebna je sinergija na svima razinama, a MRRFEU treba ovdje odigrati ključnu ulogu. RH je premala zemlja da MRRFEU ne bi moglo raspolagati s podacima o svim županijama i sektorima. Također, molimo pojasnite ovu konstataciju: „Svaka županija na osnovi ŽRS-a ima sve elemente za uredno vođenje statistike, što je preduvjet za donošenje razvojnih odluka, kao i za praćenje razvojnih postignuća na osnovi unaprijed formuliranih pokazatelja, kroz duže vremensko razdoblje.“ Budući da ona ne reflektora realno stanje, čitatelj bi pomislio da na razini županija obilujemo različitim pokazateljima iz svih sfera društvo-ekonomskog života te da je samo pitanje koja od njih ćemo uzeti u obzir. | Nije prihvaćen | U procesu izrade Analitičke podloge za izradu Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prikupilo je sve relevantne podatke potrebne za izradu analize stanja u ŽRS-u te ih je dostavilo županijama i regionalnim koordinatorima. Vezano uz navod da:„Svaka županija na osnovi ŽRS-a ima sve elemente za uredno vođenje statistike, što je preduvjet za donošenje razvojnih odluka, kao i za praćenje razvojnih postignuća na osnovi unaprijed formuliranih pokazatelja, kroz duže vremensko razdoblje.“; pojašnjavamo da su ŽRS, u skladu s člankom 13. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, temeljni strateški planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti njenoga razvoja i kao takvi trebaju predstavljati temelj za donošenje razvojnih odluka. Naime, u procesu izrade ŽRS-a županija treba prikupiti određene podatke koji će polužiti kao polazište za donošenje razvojnih odluka. |
| 10 | Primorsko-goranska županija | 3. Izrada ŽRS-a, 3.3. SWOT analiza | Smatramo se da snage, slabosti, prilike i prijetnje nije uvijek moguće rangirati prema važnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Napominjemo da je Predložak za rangiranje problema po važnosti koji se nalazio u Dodatku 3 Smjernica, uklonjen. |
| 11 | Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje | 3. Izrada ŽRS-a, 3.3. SWOT analiza | Budući da se radi o vrlo često zastupljenoj i sve prisutnoj kvalitativnoj metodi za ocjenu stanja u određenom sektoru/sferi/dimenziji održivog razvoja jednoga društva, primjećujemo da je i ovaj puta nepotpuno definirana. Njezina suština nije da „nabacuje“ činjenice, već da ih povezuje, sintetizira i podastire područja djelovanja. Molimo pogledati na link: http://articles.bplans.com/how-to-perform-swot-analysis/ Mišljenja smo da i drugim kvalitativnim metodama analize treba dati priliku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se dio komentara koji ukazuje na nepotpunu definiranost SWOT analize. Naime, s obzirom da su predmet javne rasprave Smjernice za izradu ŽRS-a, praćenje i vrednovanje njihove provedbe, mišljenja smo da Smjernice ne trebaju sadržavati detaljne upute vezano uz izradu SWOT analize. Vezano uz prijedlog da i drugim kvalitativnim metodama analize treba dati priliku, napominjemo kako u Dodatku 2 Smjernica "Analiza stanja-indikativni popis pokazatelja" stoji napomena da je: "...uz SWOT analizu, ukoliko postoji potreba, moguće koristiti i alternativne analitičke alate (kao što je npr. stablo problema i ciljeva)". |
| 12 | Primorsko-goranska županija | 3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija, 3.5.2. Strateški ciljevi | Smatramo da nije potrebno uvoditi opći cilj, budući da se istim ponavljaju vizija i specifični ciljevi. Slijedom navedenoga, strateški ciljevi (specifični ciljevi) bi se pratili pokazateljima učinka, a ostvarenje mjera pokazateljima ostvarenja. | Prihvaćen | U Smjernicama je unesena izmjena temeljem koje je uklonjena dosadašnja podjela strateških ciljeva na opće i specifične te je uvedena nova hijerarhija: vizija, ciljevi, prioriteti i mjere (vidjeti odjeljke 3.3.1., 3.3.2. i 3.3.3. Smjernica). Slijedom ovih izmjena, ostvarenje ciljeva će se pratiti pokazateljima učinka, a ostvarenje prioriteta i mjera pratit će se pokazateljima ishoda (vidjeti odjeljke 4.2. i 4.3. u Dodatku 1 Smjernica). |
| 13 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija, 3.5.2. Strateški ciljevi | Smatramo da je traženi opis ciljeva (opći i specifični) preopširan te će neminovno dovesti do ponavljanja. | Prihvaćen | U Smjernicama je unesena izmjena temeljem koje je uklonjena dosadašnja podjela strateških ciljeva na opće i specifične te je uvedena nova hijerarhija: vizija, ciljevi, prioriteti i mjere (vidjeti odjeljke 3.3.1., 3.3.2. i 3.3.3. Smjernica). Slijedom ovih izmjena, ostvarenje ciljeva će se pratiti pokazateljima učinka, a ostvarenje prioriteta i mjera pratit će se pokazateljima ishoda (vidjeti odjeljke 4.2. i 4.3. u Dodatku 1 Smjernica). |
| 14 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija, 3.5.3. Razvojni prioriteti i mjere | Informacijski sustav izvještavanja na nivo županije mora biti usklađen sa sustavom za izvještavanje na državnoj razini, te je potrebno da se prvo utvrdi informacijski sustav izvještavanja za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija, 3.5.3. Razvojni prioriteti i mjere | Za definiranje prioriteta u ŽRS potrebno bi bilo što prije definirati prioriteti statističkih regija kako bi se mogle nastaviti započete aktivnosti na izradi ŽRS-a. | Prihvaćen | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započinje aktivnosti definiranja razvojnih prioriteta na razini statističkih (NUTS II) regija. Tijekom ovoga procesa održavat će se i partnerske konzultacije stoga će i regionalna razina biti upoznata sa tijekom predmetnih aktivnosti te će se moći izvršiti usklađivanje prioriteta županijske razine sa onima definiranim na razini statističkih regija. |
| 16 | Ured župana VPŽ | 3.4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija, 3.5.3. Razvojni prioriteti i mjere | U kom će se smislu prioriteti usklađivati s prioritetima statističkih regija kad za novu podjelu regija ( 2 NUTS II regije) nikad nisu napravljeni kao ni nova Strategija regionalnog razvoja RH. Postavlja se pitanje relevantnosti ciljeva i prioriteta s kohezijskim OP 2014-2020 i sektorskim dokumentima kao npr. Industrijska strategija? | Primljeno na znanje | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započinje aktivnosti definiranja razvojnih prioriteta na razini statističkih (NUTS II) regija. Tijekom ovoga procesa održavat će se i partnerske konzultacije stoga će i regionalna razina biti upoznata sa tijekom predmetnih aktivnosti te će se moći izvršiti usklađivanje prioriteta županijske razine sa onima definiranim na razini statističkih regija. |
| 17 | Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA | 3. Izrada ŽRS-a, 4. Politika županije prema posebnim područjima | Smatramo da je potrebno detaljnije pojasniti na koji se način očekuje staviti posebni naglasak na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županije u poticanju razvoja. | Primljeno na znanje | Nastavno na članak 13. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), u ŽRS-u je, u analizi stanja potrebno posebnu pažnju usmjeriti na ulogu velikih gradova kao i gradova sjedišta županije te uvažiti njihove razvojne specifičnosti. Uz ulogu velikih gradova, ovisno o prostornim razvojnim posebnostima županije, u osnovnoj analizi potrebno je obuhvatiti i analizu posebnih područja koja se nalaze na teritoriju županije, uključujući tu slabije razvijena područja (potpomognuta područja) te područja s razvojnim posebnostima kao što su npr. otoci, ruralna područja, brdsko-planinska područja, ratom stradala područja, zaštićena područja u županiji, granična područja i dr. (u skladu s člankom 3. ZRR-a).Također, prema poglavlju 4. Smjernica "Politika županije prema teritorijalnom i urbanom razvoju", u ŽRS-u treba napraviti jasnu poveznicu i usklađenost ŽRS-a sa strategijama razvoja urbanih područja te identificirati mjere kojima će se sa županijske razine poticati uloga i značaj gradova za razvoj županije (vidjeti Dodatak 1 Smjernica, poglavlje 5.). U poglavlju 5. ŽRS-a uz ulogu velikih gradova potrebno je dati kratki osvrt na način usklađivanja prostornog planiranja i strateškog okvira za razvoj županije. Ovdje je potrebno identificirati mjere iz strateškog okvira ŽRS-a koje imaju značajan utjecaj na prostor te način njihovog usklađivanja s prostornim planom županije. U ovom poglavlju identificirat će se i ostala područja koja zahtijevaju poseban pristup razvoju kao što su slabije razvijena područja (potpomognuta područja) te područja s razvojnim posebnostima. |
| 18 | Primorsko-goranska županija | 3. Izrada ŽRS-a, 5.1. Financijski okvir | • „Plan razvojnih programa županije donosi se sukladno Zakonu o proračunu, a u kojem se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“. Navedeno nije točno, budući da županija donosi Plan razvojnih programa županije, u kojem su iskazani planirani rashodi županije, a JLS-ovi donose svoje Planove razvojnih programa, u kojima su iskazani planirani rashodi JLS-a. Županija može usklađivati financijski okvir ŽRS-a s Planom razvojnih programa županije. Potrebno je pojašnjenje na koji način će se financijski okvir ŽRS-a uskladiti s Planom razvojnih programa županije, budući da bi se donio Plan razvojnih programa, povezan sa ciljevima, prioritetima i mjerama ŽRS-a, treba prvo biti donesena Strategija, iz čega proizlazi da financijski okvir u tom smislu ne može biti usklađen s Planom razvojnih programa, jer će se on donijeti nakon donošenja Strategije od strane županijske skupštine. • Budući da Strategiju usvaja županijska skupština, svako usklađivanje financijskog okvira ŽRS-a mora ići na odobrenje od strane županijske skupštine, što je operativno vrlo zahtjevan posao. • Predlažemo da financijski okvir, zbog same operativnosti provedbe, bude sastavni dio Akcijskog plana, a ne sastavni dio Strategije. • Predlažemo da župan nakon donošenja Plana razvojnih programa županije od strane županijske skupštine, donese Akcijski plan s financijskim okvirom, koji će biti temeljni okvir za operativnu provedbu projekata i praćenje provedbe. Jedno od rješenja je izjednačavanje Plana razvojnih programa i Akcijskog plana. Time bi se postigao logički slijed aktivnosti, obzirom na odredbe Zakona o proračunu. Također bi se postigla i veća razina operativnosti. • Iščitavanjem poglavlja: 5.1. „Financijski okvir“, 5.3. „Baza projekata“ ŽRS i poglavlja „Akcijski plan“ nejasno je obrazloženo koja je razlika između Provedbenog plana (tablica „T0 Provedbeni plan“-poglavlje 5.1.) i Plana provedbe ŽRS (tablica T.0. „Tablični predložak za plan provedbe strategije“-poglavlje 5.3. i Dodatak IV Provedbeni plan (uz Financijski okvir)), te što ulazi u Akcijski plan. Navodi se da Baza projekata ŽRS-a mora biti sastavni dio ŽRS-a. Smatramo da Baza projekata ŽRS-a ne bi trebala biti niti dio Strategije, a niti dio Akcijskog plana. Predlažemo da se ne izrađuje Provedbeni plan, niti Plan provedbe ŽRS-a, obzirom na obvezu izrade Akcijskog plana, koji treba sadržavati Financijski okvir. • Uz sve to, naglašavamo da ŽRS mora biti usklađena s Planom razvojnih programa županije, te je nejasno na koji način bi se to postiglo, a da se pritom ne ponavljaju dokumenti s identičnim sadržajem. Očekujemo od Ministarstva dostavu dodatnih uputa za izradu ŽRS-a, budući da se iz predloženog to ne može točno iščitati. Jedno od rješenja je izjednačavanje Plana razvojnih programa i Akcijskog plana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se komentar o potrebi izmjene predmetne rečenice. Izmjena je izvršena u Smjernicama (odjeljak 5.1. Smjernica). Djelomično se prihvaća komentar vezan uz uslađivanje Akcijskog plana te Plana razvojnih programa županije. Naime, s obzirom na komentare zaprimljene tijekom javnog savjetovanja, u svrhu lakšeg razumijevanja te razlikovanja Financijskog okvira i Akcijskog plana kao i potrebe usklađivanja Akcijskog plana s Planom razvojnih programa županije, u Smjernicama kao i Uputama za izradu Akcijskog plana izvršene su izmjene. Slijedi pojašnjenje: - Financijski okvir: u ŽRS se financijskim okvirom daje razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava minimalno na razini ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS (vidjeti tablicu u Dodatku 1 Smjernica, odjeljak 6.1.). Ovom tablicom zamijenjena je tablica "Provedbeni plan" uz Financijski okvir); - Akcijski plan (AP): višegodišnji provedbeni dokument koji služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled, strukturu te razradu svih aktivnosti, programa i projekata potrebnih za provedbu ŽRS-a u trogodišnjem razdoblju. AP treba poslužiti kao osnova za izradu Plana razvojnih programa u kojem se ostvaruje povezanost među aktivnostima/projektima/programima u pogledu troškova i izvora financiranja te povezanost s proračunom i stavkama u proračunu i sl. Shodno tome, tablica "Plan provedbe" više se ne nalazi u dodacima AP-a već je zamijenjena tablicom "Akcijski plan" koja je usklađena s Planom razvojnih programa. AP se sastoji od sljedećih cjelina, a ispunjava se za trogodišnje razdoblje: 1. Akcijski plan (tablica T-1); 2. Izvori sredstva (tablica T-2); 3. Financijski plan – skupina mjera ŽRS-a vezano za teritorijalni i urbani razvoj (tablica T-3); 4. Područja razvoja (tablica T-4); 5. Strateški projekti (tablica T-5). - "Baza projekata ŽRS" zamijenjena je terminom "Županijski strateški projekti". Naime, dio ŽRS-a mora činiti popis strateških projekata tj. 5-10 najvažnijih projekata koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a (vidjeti Dodatak 1 Smjernica, odjeljak 6.3.). Nastavno na navedeno ne prihvaća se prijedlog da financijski okvir bude sastavni dio Akcijskog plana. |
| 19 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3. Izrada ŽRS-a, 5.1. Financijski okvir | Pošto se financijski okvir ŽRS-a usklađuje s Planom razvojnih programa koje županija donosi sukladno Zakonu o proračunu da li je poznato do kojeg roka (datuma) bi se trebao donijeti financijski okvir za tekuću godinu? Prema dosadašnjem iskustvu nije nam poznato na koji način udobrovoljiti predstavnike državne uprave i državnih poduzeća za dostavu potrebnih podataka u procesu izrade financijskog okvira jer ne postoji nikakva zakonska obveza, niti su predviđene sankcije za nedostavljanje podataka. Smatramo da bi ovu problematiku bilo potrebno razriješiti u dogovoru s predstavnicima Ministarstva financija i nadležnih ministarstava (posebice za javna poduzeća i ustanove). | Primljeno na znanje | U ŽRS se financijskim okvirom daje razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava minimalno na razini ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS (tablica, Dodatak 1, odjeljak 6.1.). U ŽRS-u potrebno je navesti samo indikativni financijski okvir za razdoblje trajanja ŽRS-a koji se za prve tri godine ŽRS-a detaljno razrađuje u Akcijskom planu. Iz tog razloga nije naveden niti rok za donošenje financijskog okvira. Akcijski plan predstavlja zaseban provedbeni dokument za trogodišnje razdoblje u svrhu povezivanja s proračunom. Kao takav, Akcijski plan je osnova za izradu Plana razvojnih programa koji županija donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave. Shodno navedenome, Financijski okvir se ne usklađuje s Planom razvojnih programa županije. Vezano uz drugi dio komenata, problematika prikupljanja potrebnih podataka od strane državne uprave te državnih poduzeća primljena je na znanje. |
| 20 | GRAD ZAGREB | 3. Izrada ŽRS-a, 5.2. Institucionalni okvir | GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA: 5.2. Institucionalni okvir, Molimo pojašnjenje da li je moguće kao nositelja mjera imenovati tijelo na nacionalnoj razini (npr. za velike infrastrukturne projekte nositelj su pojedina Ministarstva?) te da li je kao nositelja mjera moguće navesti više tijela / institucija? | Djelomično prihvaćen | Nositelj mjere u ŽRS-u treba biti županijska samouprava ili institucija u vlasništvu/suvlasništvu županije. Nositeljstvo mjere u okviru ŽRS-a određuje se iz perspektive provedbe ŽRS-a. Dakle, ako postoji veliki infrastrukturni projekt čiji je glavni nositelj državna institucija, onda se mjera/APP treba ograničiti na onaj dio intervencije za koji je nadležna županija/županijska institucija. Ako državna institucija ili tijelo implementira infrastrukturni projekt na teritoriju županije, a županija u njemu ne sudjeluje, tada aktivnosti vezane za te projekte ne ulaze u Akcijski plan ŽRS-a jer se ne financiraju iz proračuna JLRPS. |
| 21 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | 3. Izrada ŽRS-a, 5.2. Institucionalni okvir | Smatramo da bi aktivnosti državnog i privatnog sektora od značaja za županiju trebale biti u ŽRS-u. | Nije prihvaćen | Nositelj mjere u ŽRS-u treba biti županijska samouprava ili institucija u vlasništvu/suvlasništvu županije. Nositeljstvo mjere u okviru ŽRS-a određuje se iz perspektive provedbe ŽRS-a. Dakle, ako postoji veliki infrastrukturni projekt čiji je glavni nositelj državna institucija, onda se mjera/APP treba ograničiti na onaj dio intervencije za koji je nadležna županija/županijska institucija. Ako državna institucija ili tijelo implementira infrastrukturni projekt na teritoriju županije, a županija u njemu ne sudjeluje, tada aktivnosti vezane za te projekte ne ulaze u Akcijski plan ŽRS-a jer se ne financiraju iz proračuna JLRPS. |
| 22 | Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA | 3. Izrada ŽRS-a, 5.3. Baza projekata ŽRS-a | Svrha baze projekata ŽRS-a bi uz ostalo trebala biti i postavljanje prioriteta. Uz kategorizaciju projekata prema njihovoj pripremljenosti potrebno je procijeniti i njihov razvojni potencijal, tj. razvojni učinak, kako bi se mogli postaviti prioriteti. Predlažemo da se dodatni kriteriji razrade smjernicama na što RK već duže upozoravaju. | Nije prihvaćen | Dio ŽRS-a mora činiti popis 5-10 strateških projekata tj. najvažnijih projekata koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a (vidjeti Dodatak 1 Smjernica, odjeljak 6.3.) |
| 23 | Primorsko-goranska županija | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 6. Praćenje provedbe | Praćenje provedbe strategije od strane jedinice područne (regionalne) samouprave može biti isključivo iz domene jedinice područne (regionalne) samouprave ili se moraju osigurati alati kojima bi se omogućilo objektivno informiranje o ulaganjima na području županije uključujući i projekte čiji su nositelji lokalne ili nacionalne institucije (mehanizmi kojima bi ih se obvezalo na dostavu podataka). Izvješća o provedbi strategije mogu ići usporedno s izvješćem o realizaciji proračuna ili kao njegov sastavni dio. | Nije prihvaćen | Poglavlje 6. "Praćenje provedbe" u Smjernicama je izmijenjeno (također,vidjeti odjeljke 4.2. i 4.3. u Dodatku 1 Smjernica). Vezano uz izvještavanje, po novom postupku izvještavat će se tek nakon izrade nove generacije ŽRS-a, sukladno Uputama za izradu i sadržaj izvještaja županija o provedbi županijskih razvojnih strategija koje će županijama dostaviti Ministarstvo. |
| 24 | Primorsko-goranska županija | 7. Vrednovanje, 7.1.1. Radne procedure | Navodi se da potporu na radnom mjestu izrađivaču strategije trebaju pružiti izvršitelji vrednovanja. Molimo za pojašnjenje pojma „potpora na radnom mjestu“? | Prihvaćen | Prilikom izrade ŽRS-a uz održavanje redovitih radnih sastanaka bitna je suradnja izrađivača ŽRS-a i izvršitelja vrednovanja na dnevnoj razini. Pod pojmom "potpora na radnome mjestu" podrazumijeva se upravo suradnja na dnevnoj osnovi. |
| 25 | Primorsko-goranska županija | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 8. Strateška procjena utjecaja na okoliš | U Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš je jasno definirano provođenje postupka strateške procjene utjecaja na okoliš, stoga predlažemo izbacivanje ovog poglavlja. | Nije prihvaćen | U poglavlju 8. Smjernica samo se ukazuje da je potrebno voditi računa o odredbama Zakona o zaštiti okoliša, a koje se odnose na izradu strateške procjene utjecaja na okoliš (NN 80/13, članak 63.) |
| 26 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 8. Strateška procjena utjecaja na okoliš | Sukladno čl. 69. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13.) Stratešku procjenu utjecaja na okoliš nije potrebno provesti kod izrade Županijskih razvojnih strategija. Strateška procjena utjecaja na okoliš izraditi će se kod izrade Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao strategije višeg reda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Ured župana VPŽ | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, 8. Strateška procjena utjecaja na okoliš | Izrada ovog dokumenta je nepotrebna jer sama ŽRS je strateški planski i provedbeni dokument temeljem razvojnih projekata za koje se također izrađuju Elaborati o zaštiti okoliša koji se prijavljuju Ministarstvu za zaštitu okoliša koji potom izdaju Ocjeno o procjeni utjecaja na okoliš posebno za prijavu projekata za EU fondove. Radi se o gomilanju dokumenata za zaštitu okoliša na više nivoa od državnog preko regionalnog i lokalnog do u konačnici projektnog prijedloga koji je osnova za povlačenje sredstava. Ovo je nepotrebni i skupi trošak za županije s ograničenim brojem certificiranih kuća koji mogu raditi takove dokumente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA | DODATAK I, Sadržaj ŽRS-a – Predložak | Nije jasna razlika između 2.5 i 4.0. | Prihvaćen | Izvršena je korekcija u Dodatku 1 Smjernica te je izbrisano poglavlje koje se ponavlja. |
| 29 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | DODATAK IV., Provedbeni plan (uz Financijski okvir!) | Nije jasno što se podrazumijeva pod „područja razvoja“? | Primljeno na znanje | U tablici T-4 "Područja razvoja" koja se nalazi u dodatku Akcijskog plana kao područja razvoja utvrđena su sljedeća: gospodarstvo; komunalna infrastruktura; društvene djelatnosti; zaštita okoliša, prostor i priroda; ljudski potencijali; institucije. Tablica Financijski okvir koja je dio ŽRS-a je izmijenjena (vidjeti Dodatak 1 Smjernica, odjeljak 6.1.). |
| 30 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | DODATAK V., Pokazatelji za praćenje provedbe | Uz popis pokazatelja definirati izvore podataka kako bi se ostvarilo jednoobrazno prikupljanje podataka, te usporedivost podataka između županija. | Prihvaćen | Uz popis pokazatelja za praćenje provedbe dodani su izvori podataka (vidjeti Dodatak 3 Smjernica). |
| 31 | Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje | DODATAK V., Pokazatelji za praćenje provedbe | Mišljenja smo da navedeni pokazatelji predstavljaju podatke, dijelom „sirove“, dijelom najjednostavnije omjere, ali da to nisu realni pokazatelji stupnja razvoja određenog sektora. Stoga, još jednom podcrtavamo da bi stručna podrška za svaki sektor trebala definirati 2-3 ključna indikatora, prema kojemu će se rukovoditi svaka županija i, naravno, MRRFEU. Komparacija s nacionalnim i EU prosjecima također je neophodna, kako bismo imali „benchmark“ vrijednosti. Primjerice, pokazatelj „ukupno kilometara ceste po županiji“ ne znači ništa per se. Možemo reći da je bilo 1000, sada ima 4000, kada mi niti za jedan od navedenih pokazatelja ne znamo je li to malo ili puno. Možda je i 1000 puno, ali kako da to znamo? Taj podatak se treba s nečim usporediti, a za to treba stručna javnost. Možda neki pokazatelj kao npr. „ X km ceste/10 000 stanovnika“ je malo ispod npr. EU-27 prosjeka, no to ne mora nužno značiti da je cestogradnja prioritet kada znamo da nam se i broj stanovnika i broj vozila na cestama smanjuje iz dana u dan. Predlažemo još jednom - indikatore treba definirati MRRFEU, jednake i usporedive za sve županije kako bi se mogli sintetizirati na nacionalnoj razini te biti u funkciji ocjene stanja u zemlji, kako za pojedinačne sektore, tako i za makroekonomske agregate. Na temelju godišnjih izvjštaja o provedbi ŽRS-a, MRRFEU treba izraditi u izvejštaj na razini RH i „podijeliti“ nalaz/zaključke s RK-ima. Cijeli proces treba temeljiti na konceptu Demingovog tzv. PDCA ciklusa (https://en.wikipedia.org/wiki/PDCA). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, AKCIJSKI PLAN | Nije jasno da li Akcijski plan obuhvaća sve proračunske izdatke uključujući i izdatke za tekuće poslovanja JlS, županije i ostalih tvrtki u vlasništvu JLS i županije? | Nije prihvaćen | Akcijski plan razrađuje aktivnosti, programe i projekte potrebne za provedbu ŽRS u trogodišnjem razdoblju te ne obuhvaća sve proračunske izdatke (npr. ne uključuje tekuće izdatke kao što su plaće, hladni pogon i sl.). |
| 33 | Primorsko-goranska županija | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, AKCIJSKI PLAN | Nejasno je koja je korelacija između Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja i Akcijskog plana, odnosno da li u Akcijskom planu mogu biti projekti lokalnog i nacionalnog značaja koji nisu uneseni u Središnju elektroničku bazu razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja. | Primljeno na znanje | ŽRS treba obuhvatiti 5-10 strateških projekata tj. najvažnije projekte koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe ŽRS-a (vidjeti Dodatak 1 Smjernica, odjeljak 6.3.). S obzirom da se Financijskim okvirom u ŽRS-u daje indikativna razrada planiranja sredstava s naznakom izvora sredstava minimalno na razini ciljeva za cjelokupno razdoblje ŽRS (vidjeti tablicu u Dodatku 1 Smjernica, odjeljak 6.1.), u Akcijskom planu taj se okvir detaljnije razrađuje za trogodišnje razdoblje. U Akcijskom planu trebaju biti evidentirani projekti od regionalnoga značaja, što uključuje i projekte lokalne i nacionalne razine, pod uvjetom da ih županija sufinancira. Iako Pravilnik o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja Središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja ne propisuje striktno obvezu unosa projekata u bazu, poželjno bi bilo da se projekti iz Akcijskog plana nalaze u Središnjoj elektroničkoj bazi razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja. |
| 34 | GRAD ZAGREB | SMJERNICE ZA IZRADU ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, PRAĆENJE I VREDNOVANJE NJIHOVE PROVEDBE, Dodatak uz Akcijski plan | GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA: Dodatak uz akcijski plan, Na stranici nismo našli linkove na excel tablice koje su navedene kao dodatni dokumenti, i to: tablica T-0 Provedbeni plan, tablica T-1 Financijski plan, tablica T-2 Pokazatelji izravnih rezultata, tablica T-3 Financijski plan (posebna područja), tablica T-4 Pokazatelji izravnih rezultata (posebna područja), tablica T-5 Popis strateških razvojnih projekata, stoga se o istima nismo bili u mogućnosti očitovati, te bismo cijenili informaciju o dostupnosti navedenih dokumenata. | Nije prihvaćen | Tablice su vidljive na e-savjetovanju, naime, prije otvaranja dokumenta "Prijedlog smjernica za izradu županijskih razvojnih strategija..." u istome redu s predmetnim dokumentom samo s desne strane u stupcu "Dokumenti" potrebno je pozicionirati se na sliku dokumenta i klikom otvoriti isti. |