Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Odredbom članka 3. Nacrta, u naslovu ispred članka 30. Zakona dodaje se, a odredbom članka 4. Nacrta, uređuje model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave, koji model postojeći zakonodavni okvir ne predviđa. Navedeni model je, kao provedbena aktivnost u ostvarivanju jednog od ciljeva razvoja javne uprave (Racionalizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave), sadržan u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. Godine. Uvođenjem ovog modela vezanog uz promjenu područnog ustrojstva Republike Hrvatske, kako se to može iščitati iz uvodnog obrazloženja Nacrta, stvaraju se, među ostalim, preduvjeti za jačanje jedinica lokalne samouprave i njihov bolji prosperitet. Međutim, ocjenjuje se da je jedinicama lokalne samouprave tako dana samo još jedna mogućnost dobrovoljnog utjecaja na područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Naime, postavlja se pitanje efekta takvog spajanja, primjerice, spajanja više jedinica lokalne samouprave skromnijih financijskih mogućnosti, kao i potrebe i želje jedinica lokalne samouprave s većim proračunom, da se dobrovoljno spajaju sa jedinicama manjeg proračunskog kapaciteta. Isto tako, kako u okviru sadašnjeg ustroja, jedinice lokalne samouprave mogu pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga prenijeti na županiju, pa tako zadržati samostalnost, odnosno sadašnji status, postavlja se i pitanje poticaja za zakonom predloženi način spajanja. Mišljenja smo da je model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave kao mogućnost promjene teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske prihvatljiv, ali, u postojećoj situaciji, da bi dao određene rezultate u provedbi Strategijom predviđene mjere utvrđivanja optimalnog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, nužno je provesti promjene u ustroju županija, vodeći pri tome posebice računa o ekonomskim pokazateljima i povijesnom kontekstu, kroz analizu odgovarajućih parametara. Primljeno na znanje Uvođenje mehanizma dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave prvi je korak prema promjeni teritorijalnog ustrojstva i nije od utjecaja na eventualne promjene u ustroju županija. Što se tiče davanja mogućnosti dobrovoljnog utjecaja jedinicama lokalne samouprave na područno ustrojstvo Republike Hrvatske, ukazuje se na odredbu članka 134. Ustava Republike Hrvatske (,,Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH), slijedom koje se područje općina i gradova određuje na način propisan zakonom te odredbu članka 7. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) kojom je propisano da se područje općine, grada i županije, njihov naziv, sjedište njihovih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje postojećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada, promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj uređuju posebnim zakonom, a pri svakoj promjeni područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prethodno će se tražiti mišljenje stanovnika te jedinice. Osim toga, sukladno članku 4. stavku 6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi koju je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 14/97 i 4/08), lokalne jedinice, koliko je to moguće, pravovremeno, na odgovarajući način, pitat će se za mišljenje u postupku pripremanja i donošenja odluka koje ih se neposredno tiču. Ujedno, imajući u vidu važeće odredbe Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/10 – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13), sasvim je jasno da na sve područne promjene koje se tiču pojedine jedinice lokalne samouprave ta jedinica ima utjecaj, a samo uređivanje teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i konačna odluka o svakoj teritorijalnoj promjeni u nadležnosti je Hrvatskoga sabora. Vezano uz pitanje efekta dobrovoljnog spajanja, financijsku opravdanost spajanja procjenjivat će same jedinice koje se odluče na dobrovoljno spajanje i za pretpostaviti je da će financijska opravdanost biti jedan od uvjeta za donošenje njihovih odluka.
2 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 4. Odredbom članka 4. Nacrta dodaje se, iza članka 30. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, članak 30.a. kojim se uređuje dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave. Zbog jasnoće i preglednosti odredaba Zakona te lakšeg i jednostavnijeg snalaženja u njihovoj primjeni predlaže se da se model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave uredi novim člankom 31.a u cijelosti, a u važećem članku 31. uredi da se odredba tog članka odnosi na već navedene promjene područnog ustrojstva iz članka 30. važećeg Zakona (promjena područne pripadnosti naselja, promjena sjedišta jedinice i osnivanje novih jedinica) ili da odredba članka 31. postane stavak 3. članka 30. važećeg Zakona, a da se izmijenjenim člankom 31. Zakona uredi navedeni model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave cjelovito. Nije prihvaćen Dobrovoljno spajanje jedinica također predstavlja područnu promjenu te se odredbe članaka 31. i 32. važećeg Zakona odnose i na rješenje predloženo novim člankom 30.a.
3 Marinko Tomašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 4. Članak 30.a koji bi trebao omogućiti spajanje općina s ciljem povećanja efikasnosti nije dovoljno dobar iz ovih razloga: -Predstavničkim tijelima općina nije u interesu spajanje zbog gubitaka vlastitih radnih mjesta -Mala je vjerojatnost da će se dvije općine same uspjeti dogovoriti o okolnostima svoga spajanja zbog postojanja objektivnih otpora racionalizaciji (odlučivanja o sjedištu, rezanja radnih mjesta i slično) -Mala je vjerojatnost da će građani kroz izbore načiniti pritisak na spajanje i racionalizaciju i to paralelno u svim općinama koje bi se trebale spojiti.(mnogo subjektivnih i objektivnih razloga) -Teško je vjerovati da same općine imaju kapaciteta sagledati krupniju sliku i donijeti odluke o racionalizaciji pošto svaka općina i djelatnici općine imaju duboko uvjerenje o isplativosti svog postojanja Već iz ovih nekoliko argumenata pretpostavljam da ovaj članak neće doprinijeti povećanoj racionalizaciji i spajanju općina te mislim da bi izmjene trebale ići u smjeru donošenja globalnih kriterija za spajanje općina koje bi se ticale svih općina. Na temelju tih kriterija bi se na nacionalnoj razini mogla donijeti jasna lista prijedloga spajanja. A onda se može razmišljati o tome da li su spajanja obavezna ili se moraju složiti i lokalne jedinice te da li je obavezan referendum građana u slučaju zadovoljenja kriterija spajanja. Marinko Tomašić (član SDP-a) Primljeno na znanje Zakonska odredba na koju se odnosi predmetni komentar predstavlja pravni mehanizam koji omogućuje jedinicama da se same dobrovoljno spoje. Postojeći zakonodavni okvir ne propisuje mogućnost dobrovoljnog spajanje jedinica lokalne samouprave te se ovom zakonskom odredbom upravo takva mogućnost predviđa. Što se tiče interesa predstavničkih tijela, njihov prvenstveni interes treba biti dobrobit jedinice i njenih građana. Primjena predmetne zakonske odredbe u praksi se ne može unaprijed prejudicirati. Zakonom se stvara okvir unutar kojeg se omogućuje određeno postupanje, a protekom vremena i praćenjem primjene zakona može se utvrditi opravdanost pojedinog zakonskog rješenja. Napominje se da je predloženi mehanizam dobrovoljnog spajanja prije svega odraz demokracije.