Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mirjana Sinčić Kocijančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Sudac sam Općinskog suda u Puli-Pola već 20 godina i upravo stupam na dužnost predsjednika tog suda stoga smatram nužnim istaknuti nekoliko razloga zbog kojih smatram da je prijedlog zakonskih izmjena prema kojim bi Općinski sud u Puli-Pola rješavao obiteljske predmete za područje cijele Istarske županije loše rješenje: 1. nesporni obiteljski predmeti npr. ovjera plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, sporazumni razvod braka- sada se rješava na vrlo kratkom ročištu kod suda, a po novom rješenju stanke bi primjerice iz Umaga ili Buja putovale 100 km u jednom, dakle 200 km u oba smjera što je vrlo neekonomično i nepraktično; 2. saslušanje djeteta kod suda sada se provodi nakon nastave radi što bezbolnijeg saslušanjea za dijete bez odsustvovanja s nastave, a po novim izmjenama bi djeca iz cijele sjeverne Istre morala putovati u Pulu i izgubile bi cijeli dan nastave, osim toga povećani su i troškovi dolaska roditelja u pratnji na sud koji je dvostruko ili trostruko udaljeniji od sada nadležnog suda; 3. U postupcima za lišenje poslovne sposobnosti također je nužno saslušati stranku stoga bi sudu koji je to sada bez teškoća i vrlo brzo proveo primjerice na kraju radnog dana ili odmah ujutro prije rasprava, po izmjenama bi sudu za takvo saslušanje u Umagu ili Bujama ili domu u Motovunu za što bi zbog udaljenosti trebao cijeli radni dan što je potpuno neekonomično; 4. Djelatnici Centara za socijalnu skrb iz Buja, Poreča, Labina i Pazina trebali bi na sva ročišta putovati u Pulu, a to u ljetnim mjesecima znači gubitak cijelog radnog dana jer je u iznimno velikim gužvama zbog turista samo za izlazak iz Pule potrebno 45 minuta, osim toga time bi se uvelike smanjila količina odrađenog posla u njihovim Centrima što bi utjecalo na lošiju obiteljsko pravnu zaštitu, što je suprotno od cilja izmjena; 5. Rad Centra za posebno skrbništvo iz Rijeke koji u obiteljskim predmetima zastupaju djecu i sada je otežan zbog dolaska na udaljeni sud u Puli, a svakako bi bilo lakše i bliže da dolaze na Općinski sud u Pazinu. Naime prelaskom nadležnosti na Općinski sud u Puli njihovi dolasci bi se znatno prorijedili i zastupanje bi bilo najviše pismeno, što također utječe na lošiju obiteljskopravnu zaštitu. 6. Suci u Općinskom sudu u Pazinu su se godinama educirali za rad na obiteljskim predmetima i za cca 20 % su manje opterećeni spisima u radu u odnosu na suce u Općinskom sudu u Puli gdje su preopterećeni spisima i ova promjena nadležnosti u obiteljskim predmetima za cijelu Istru značilo bi veliko opterećenje sudaca što bi utjecalo na dugotrajnije vođenje postupaka što je suprotno od ciljeva ove reforme, ubrzanja i efikasnosti u rješavanju obiteljskih predmeta. Sukladno svemu navedenom predlaže se nadležnost predmeta Općinskog suda u Pazinu u obiteljskim predmetima ostaviti u njihovoj nadležnosti jer je u protivnom Općinskom sudu u Puli-Pola potrebno još tri suca kako ne bi došlo do znatnog usporavanja rješavanja te vrste predmeta. Ovo su samo neki od brojnih problema koji se naziru s obzirom na ovakav prijedlog izmjena zakona. Nije prihvaćen Predloženo rješenje smatra se uravnoteženim u odnosu na utvrđenu potrebu specijalizacije u postupanju u ovoj vrsti sudskih predmeta te na potrebu osiguranja primjerene razine dostupnosti sudske zaštite u obiteljskim predmetima. Organizacijska struktura sudovanja u obiteljskim predmetima predložena je i u odnosu na utvrđeni priliv predmeta ove vrste te projekcije budućih kretanja radne opterećenosti obiteljskim predmetima, ali i u odnosu na postojeće kadrovske potencijale u općinskim sudovima. U odnosu na nadležnost centara za socijalnu skrb ističe se da je ovaj zakonski nacrt izrađen u koordinaciji s nadležnim ministarstvom.
2 Bojan Grahek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Poštovani, predložio bih da se revidira namjera da se predmeti po Obiteljskom zakonu prenesu u nadležnost općinskih sudova u sjedištu županijskih sudova. Razlozi zašto je takvo rješenje nerazumno vrlo su dobro objašnjeni u ranijim komentarima (velike udaljenosti, troškovi putovanja, nedostupnost javnog prijevoza, stranke lošeg imovinskog stanja, opterećenje jednog suda, odnosno gubitak posla na drugom sudu, mala vjerojatnost provedbe zakona u smislu ulaganja financijskih sredstava u stvarnu specijalizaciju sudaca i opremanje sudova i sl.). Imajući u vidu da predlagatelj zakona, iako upozoren kroz e-savjetovanje, često ustraje na lošim rješenjima, ako to i ovdje bude slučaj molim Ministarstvo da barem razmotri kako ovo loše rješenje učiniti boljim. Prije svega, da bi se osiguralo da "obiteljskopravna zaštita bude dostupna građanima" (kako je to navedeno u uvodu prijedloga zakona) trebalo bi odrediti da su obiteljski suci nadležnog općinskog suda dužni u obiteljskim predmetima održavati ročišta u sjedištima i stalnim službama sudova prema mjesnoj nadležnosti iz čl. 54. ZPP. Na taj način umjesto da u jednom danu npr. 5 obitelji i predstavnika CSS putuje preko 100 km do općinskog suda u sjedištu županijskog suda (primjera radi, vlak Novska - Sisak putuje preko 1,5 sati u jednom smjeru), osigurala bi se dostupnost obiteljskopravne zaštite o trošku jednog putovanja suca i zapisničara. Drugi prijedlog je da se jasnije definiraju predmeti koji se daju u nadležnost općinskog suda u sjedištu županijskog suda. Termin "prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi" je previše širok i neodređen, imajući u vidu da je svrha zakona "osiguranje učinkovitije obiteljskopravne zaštite, a naročito zaštite djece." Prema Sudskom poslovniku u P Ob upisnik se upisuju svi predmeti koji se odnose na Obiteljski zakon, uključujući i imovinske predmete. Nema nikakve logike da se predmeti bračne stečevine, koji nemaju nikakve veze sa zaštitom djece, vode pred općinskim sudovima na čijem području se ne nalazi ta imovina. Takva odredba je protivna čl. 56. ZPP i zaista ne postoji opravdan razlog da sudac koji inače odlučuje o pitanjima iz područja stvarnog i obveznog prava ne može odlučivati o bračnoj stečevini ili drugim imovinskim odnosima bračnih drugova (potrebno mu je poznavanje ukupno 12 članaka Obiteljskog zakona). Također je upitno da li oduzimanje poslovne sposobnosti odraslim osobama treba biti povjereno sudovima u sjedištu županijskog suda. Već je ukazano na to da se radi u pravilu o osobama u domovima za starije, u bolnicama i sl. Ako će sudac iz preko 100 km udaljenog sjedišta suda odlaziti saslušati te osobe, stvara se ogroman trošak i gubitak radnog vremena. Ako će taj posao prebacivati sucima lokalnog suda, onda se postavlja pitanje zašto taj posao rade "nespecijalizirani" suci i da li je onda ovakav zakonski prijedlog opravdan i smislen. Predlažem da se termin "prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi" zamijeni navođenjem konkretnih pravnih odnosa iz Obiteljskog zakona na koje će se ta odredba primjenjivati (npr. "nadležni su za postupanje u postupcima poništaja braka, razvoda braka, ostvarivanja roditeljske skrbi..." itd) ili navođenjem odnosa na koje se Zakon neće primjenjivati (npr. ", osim imovinskopravnih odnosa bračnih i izvanbračnih drugova i životnih partnera, oduzimanja poslovne sposobnosti ..." i sl.). Nije prihvaćen Predloženo rješenje smatra se uravnoteženim u odnosu na utvrđenu potrebu specijalizacije u postupanju u ovoj vrsti sudskih predmeta te na potrebu osiguranja primjerene razine dostupnosti sudske zaštite u obiteljskim predmetima. Organizacijska struktura sudovanja u obiteljskim predmetima predložena je i u odnosu na utvrđeni priliv predmeta ove vrste te projekcije budućih kretanja radne opterećenosti obiteljskim predmetima, ali i u odnosu na postojeće kadrovske potencijale u općinskim sudovima. S obzirom da i važeći propisi objedinjuju tzv. obiteljske predmete kriterijem rješavanja po zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, ne nalazi se potreba njihovog razdvajanja. Svi ovi predmeti uključeni su i u izrađenu analitičku podlogu predmeta na temelju koje je izrađen ovaj zakonski Nacrt. U odnosu na nadležnost centara za socijalnu skrb ističe se da je ovaj zakonski nacrt izrađen u koordinaciji s nadležnim ministarstvom.
3 JOSO PULJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Zamolio bih gospodu iz Ministarstva koji pišu ovaj prijedlog zakona da na zemljopisnoj karti pogledaju malo reljef Hrvatske, površine županija i prometnu povezanost. Čini se da za Ministarstvo ne postoje površinski velike županije u brdovitijim krajevima južno od Zagreba. Nije isto doći u sjedište županije (gdje je u pravilu županijski sud) u Međimurskoj županiji ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Predloženom izmjenom bi npr. osobe iz mjesta Brist (Općina Gradac, 30 km južno od Makarske), koje se žele razvesti ili ostvariti neko drugo pravo iz obiteljskih odnosa, morale putovati oko 100 km u jednom smjeru da bi došli na saslušanje pred sudom u Splitu. Još ako je ročište tijekom ljeta i gužvi na Jadranskoj magistrali, zajamčen im je nezaboravan doživljaj. Isto tako, budući da je Obiteljskim zakonom uređeno i pitanje bračne stečevine, to znači da bi se suci Općinskog suda u Splitu, u slučaju da u takvom sporu moraju održati očevid i vještačenje na nekretnini koja je predmet spora, morali voziti diljem županije čak i do 2 sata u jednom smjeru. Ovakav jalov utrošak radnog vremena bi trebalo staviti u korelaciju s planom Ministarstva da se sucima "podigne norma" jer prema mišljenju Ministarstva rješavaju premalo predmeta. Vjerojatno bi tijekom vožnje do spomenutog Brista ili možda do Gornjih Vinjana na granici s BIH suci u automobilu trebali diktirati zapisničaru presudu iz nekog drugog, ranije zaključenog predmeta. Nadalje, predložena izmjena bi dovela do toga da se broj predmeta poveća u sudu u sjedištu županijskog suda, a istodobno smanji u drugom sudu koji postoji u istoj županiji. Primjerice, u Općinskom sudu u Makarskoj je tijekom prva 3 kvartala 2021. zaprimljeno ukupno 110 obiteljskih predmeta (parničnih, izvanparničnih i ovršnih) što znači da će ih do kraja godine, ako se nastavi ovakav trend, biti zaprimljeno vjerojatno oko 150. Nije jasno planira li Ministarstvo ovo povećanje predmeta u sudu u sjedištu županije popratiti sa premještajem sudaca iz jednog suda u drugi (ili barem imenovanjem dodatnih sudaca) ili će suci sudova u sjedištu županije sami trebati podnijeti teret ove reforme i povećanja broja predmeta. Slično kao što suci podnose teret recentnog porasta broja predmeta u radnim sporovima i predmeta po tužbama vezanim uz kredite u CHF koje sporove su generirale baš središnje državne institucije - prethodne Vlade RH (koje nisu vršile isplatu po kolektivnim ugovorima) i HNB (koji nije dovoljno nadzirao što rade banke). Nije prihvaćen Predloženo rješenje smatra se uravnoteženim u odnosu na utvrđenu potrebu specijalizacije u postupanju u ovoj vrsti sudskih predmeta te na potrebu osiguranja primjerene razine dostupnosti sudske zaštite u obiteljskim predmetima. Organizacijska struktura sudovanja u obiteljskim predmetima predložena je i u odnosu na utvrđeni priliv predmeta ove vrste te projekcije budućih kretanja radne opterećenosti obiteljskim predmetima, ali i u odnosu na postojeće kadrovske potencijale u općinskim sudovima.
4 Iva Kancijanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Kao dugogodišnji sudac Općinskog suda u Puli-Pola, smatram da se radi o lošem zakonskom rješenju za područje Istarske županije. Prema predloženom rješenju obiteljski predmeti za čitavu Istarsku županiju trebali bi se rješavati u Puli. Zbog toga bi pojedine stranke u obiteljskim predmetima trebale putovati na ročišta i do 100 kilometara, a upravo bi u obiteljskim predmetima strankama trebalo olakšati (ne otežavati) pristup sudu. U tim vrstama postupaka stranke uglavnom ne angažiraju punomoćnike-odvjetnike. U obiteljskim predmetima značajan je broj nespornih postupaka (sporazumni razvod braka, ovjera plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, upravljanje i zastupanje djeteta u vezi s vrjednijom imovinom itd.) u kojima nema nikakvog opravdanog razloga građanima nametati obvezu pristupa toliko udaljenom sudu. Predloženo zakonsko rješenje znači da će, primjerice, samohrana majka koja zahtijeva odobrenje suda za davanje nasljedničke izjave u ostavinskom postupku iza supruga morati pristupiti na ročište iz 90 km udaljenog Buzeta u Pulu. Ista je situacija s mlt. djetetom (odnosno njegovim roditeljem kao zakonskim zastupnikom) koji će tužiti roditelja radi plaćanja uzdržavanja. U spornim i visokokonfliktnim predmetima sud, koji ima obvezu hitnog postupanja, nerijetko nailazi na problem dostave suprotnoj stranci u postupku. Primjerice, u postupku radi privremenog povjeravanja skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi sud mora provesti postupak i donijeti odluku u roku od deset dana (članak 138. stavak 2. Obiteljskog zakona). Zbog kratkoće roka, za uručenje poziva uglavnom se u takvim predmetima koristi usluga sudskog dostavljača, koji ulaže bitno veći napor u pronalaženju adresata i vršenju dostave od poštanskog službenika. Daleko je izglednije da će dostava uspjeti kada je stranka (adresat pismena) bliže sjedištu suda, nego kada sud u Puli treba vršiti hitnu dostavu stranci na području 100 kilometara udaljene Ćićarije ili području Umaga, neovisno o činjenici što će koristiti uslugu sudskog dostavljača s toga područja. Naime, pismeno treba najprije dostaviti tome dostavljaču da bi mogao izvršiti dostavu. Sudski dostavljač suda u Puli takvu dostavu uglavnom izvrši isti dan. Na području kojeg dobro poznaje sudac može dati detaljniju uputu dostavljaču gdje i kako izvršiti dostavu (primjera radi, susretali smo se u takvim predmetima s dostavama u šumsku baraku bez adrese). Predloženo rješenje otežavalo bi postupanje u postupcima radi izdavanja privremenih mjera, koji su također hitni, a u njima uvijek treba saslušati roditelje. Suvišno je govoriti o nepraktičnosti predloženog rješenja za sve postupke u kojima sud treba pribaviti mišljenje djeteta. U Puli bi dijete usput, nakon nastave, došlo na sud i već je to sasvim dostatno stresno za dijete, a sada se očekuje da iz svih mjesta u Istri djeca od kojih sudac odluči neposredno pribaviti mišljenje putuju na pulski sud. U obiteljskim predmetima, više nego u bilo kojoj drugoj vrsti postupaka, efikasnosti postupanja i kvaliteti odluka uvelike doprinosi sučevo dobro poznavanje mjesnih prilika kraja iz kojega stranka dolazi - uvjeta u dječjem domu, udaljenosti pojedinih mjesta s obzirom na mogućnost održavanja osobnih odnosa roditelja i djeteta, prilika u vezi s javnim prijevozom, mogućnošću školovanja, izvanškolskim aktivnostima, troškovima uzdržavanja i sl. Postupanje u obiteljskim predmetima uglavnom zahtijeva aktivno sudjelovanje centra za socijalnu skrb. Do sada je u postupcima koji su se vodili u sjedištu Općinskog suda u Puli-Pola nastupao Centar za socijalnu skrb Pula-Pola, a u Stalnoj službi u Rovinju-Rovigno Centar za socijalnu skrb Rovinj-Rovigno. Predloženo rješenje značilo bi da bi djelatnici Centara za socijalnu skrb iz čitave Istarske županije (Buje, Poreč, Pazin s Podružnicom Buzet, Labin) trebali putovati na ročišta u Pulu pa bi samo na putovanje neki od njih trebali utrošiti više od sat i pol vremena u jednom smjeru (a u okolnostima gužvi tijekom turističke sezone, koja je sve dulja, često i dulje od dva sata budući da u ljetnim mjesecima vožnja od samog ulaza u Pulu do sjedišta suda nerijetko traje 40-ak minuta). Očekivana posljedica ovakvog zakonskog rješenja bit će puno rjeđe prisustvovanje predstavnika centara za socijalnu skrb ročištima, postupci će se svesti na razmjenu podnesaka putem pošte, bez prave rasprave na ročištima, što će smanjiti, a nikako poboljšati stupanj obiteljskopravne zaštite. Problem je i pristupačnost suda Centru za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, čiji predstavnici zastupaju (uglavnom djecu) u obiteljskim predmetima kao posebni skrbnici. Zbog obima posla i područja kojeg pokrivaju oni se često ne uspijevaju odazivati pozivima suda u Puli, ali vjerujem da im je bilo lakše pristupati na ročište u one sudove odnosno stalne službe u Istarskoj županiji koji su bliže njihovom sjedištu (Rijeci), dok bi sada na sva ročišta trebali dolaziti u Puli. Očekivana posljedica bit će još rjeđa prisutnost posebnih skrbnika na ročištima. Istovremeno, nadležno ministarstvo do danas nije uključilo Centar za posebno skrbništvo u sustav eKomunikacije koji je obvezan za sve ostale sudionike sudskih postupaka osim fizičkih osoba. U postupcima radi npr. lišenja poslovne sposobnosti sud obavezno saslušava stranku u odnosu na koju se provodi postupak. Događa se da takve stranke nisu u mogućnosti pristupiti na sud već ih treba saslušati na adresi boravišta (kod kuće ili u ustanovi gdje su smješteni). Suci to uglavnom čine na kraju radnog vremena, jer je to najoptimalniji oblik organizacije rada. Prihvaćanjem predloženog rješenja događalo bi se da sudac za samo jedno saslušanje npr. u domu u Novigradu ili Motovunu mora utrošiti gotovo čitav radni dan, posebice ako se ono događa u razdoblju ljetnih gužvi. Povjeravanjem saslušanja zamoljenom sucu se u takvim predmetima gubi smisao samog saslušanja, jer je to jedan od dva relevantna dokaza koje sud u ovim predmetima izvodi (uz vještačenje). U slučaju potrebe za saslušanjem vještaka, koji se mogu angažirati iz mjesta bližeg stranci, povećavat će se troškovi postupka zbog pristupa vještaka na sud. U postupcima radi utvrđenja bračne stečevine često se izvodi dokaz uviđajem pa će sada sud na uviđaj morati putovati i do gotovo 100 kilometara u jednom smjeru, što će bespotrebno povećavati troškove i dovoditi do gubitka vremena, a inače je opće pravilo da se sporovi u vezi s nekretninama rješavaju na najbližem sudu (Zakonom o parničnom postupku propisana je za sporove u vezi s nekretninama isključiva mjesna nadležnost suda gdje se nekretnina nalazi). Poseban problem predstavlja činjenica što ovakve zakonske izmjene ne prati odgovarajuće povećanje broja sudaca. To je došlo do izražaja prilikom proširenja nadležnosti općinskih sudova na predmete iz ranije nadležnosti trgovačkih sudova prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. Opseg posla je povećan, ali ne i broj sudaca. Općinski sud u Puli-Pola je “zagušen” brojem spisa po sucu. Iz Izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. proizlazi da je Općinski sud u Puli-Pola primio 10358 predmeta, što bi prema aktualnom broju sudaca (27) bilo 384 spisa po sucu. Istovremeno je Općinski sud u Pazinu zaprimio 7755 predmeta, ima 21 suca i tri u postupku imenovanja, dakle ukupno 24, što bi predstavljalo priliv od 323 spisa po sucu, dakle 16% manje od suda u Puli. Daljnje proširenje nadležnosti pulskog suda u vidu rješavanja obiteljskih predmeta za čitavu Istarsku županiju može samo pogoršati ionako teško stanje. Općinski sud u Pazinu, kao drugi općinski sud u Istarskoj županiji, ima određeni broj sudaca koji su se godinama specijalizirali za obiteljsko pravo i rješavali takve vrste predmeta. Njihovo će iskustvo i stručnost ostati neiskorišteni, jer nije izgledno da će preći na rad na sud u Pulu. Zbog geografskih obilježja Istarske županije, (ne)dostupnosti pojedinih naselja gradu Puli, koji se nalazi na samom jugu Županije, te izrazito loše prometne povezanosti sredstvima javnog prijevoza, smatram da je jedino logično rješenje da Općinski sud u Puli-Pola ostane nadležan za rješavanje predmeta isključivo za područje svoje sadašnje nadležnosti, a ne za područje čitave Istarske županije, jer će u protivnom obiteljskopravna zaštita biti daleko nekvalitetnija i neučinkovitija, unatoč najavljenoj (većoj) specijalizaciji sudaca (značajan stupanj specijalizacije je već dosegnut u proteklom razdoblju). Nije prihvaćen Predloženo rješenje smatra se uravnoteženim u odnosu na utvrđenu potrebu specijalizacije u postupanju u ovoj vrsti sudskih predmeta te na potrebu osiguranja primjerene razine dostupnosti sudske zaštite u obiteljskim predmetima. Organizacijska struktura sudovanja u obiteljskim predmetima predložena je i u odnosu na utvrđeni priliv predmeta ove vrste te projekcije budućih kretanja radne opterećenosti obiteljskim predmetima, ali i u odnosu na postojeće kadrovske potencijale u općinskim sudovima. U odnosu na nadležnost centara za socijalnu skrb ističe se da je ovaj zakonski nacrt izrađen u koordinaciji s nadležnim ministarstvom.
5 Klaudio Čurin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 1. Smatram da ova odredba predstavlja bitno otežanje pristupa sudu u obiteljskim predmetima, te bi mogla predstavljati nerazmjeran trošak strankama, osobito onima slabijeg imovinskog stanja, pri čemu valja voditi računa o uređenju mjesne nadležnosti županijskih sudova prema članku 1. Zakona o područjima i sjedištima sudova. Naime, prema predloženom rješenju primjerice o obiteljskim odnosima obitelji s prebivalištem u Đurđevcu bio bi nadležan Općinski sud u Varaždinu (udaljenost preko 70 km), za obitelj iz Orahovice, Općinski sud u Bjelovaru (preko 120 km). Nadalje, za Novi Zagreb, ali i područje mjesne nadležnosti Općinskog suda u Novom Zagrebu, nadležan bi bio Općinski sud u Velikoj Gorici. Time bi primjerice stranke iz Novog Zagreba, ali i iz Zaprešića i Samobora, iako im je geografski najbliži sud koji bi prema ovoj odredbi bio stvarno nadležan za njihove odnose bio Općinski građanski sud u Zagrebu, ipak svoje obiteljskopravne odnose trebale rješavati pred geografski (i javnoprometno!) teže dostupnim Općinskim sudom u Velikoj Gorici. Osim toga, na taj način povećali bi se i izdatci vezani uz zastupanje po odvjetnicima, jer bi stranke imale izbor: a) odabrati odvjetnika s područja sjedišta nadležnog suda, te na taj način povećati vlastite troškove radi dogovora s punomoćnikom; b) odabrati odvjetnika sa sjedištem bliže njihovu prebivalištu, te snositi prijevozne i druge troškove vezane uz putovanje. Iako je cilj koji se želi postići, a to je koncentracijom nadležnosti dovesti do veće specijalizacije sudaca, sam po sebi legitiman, upitno je je li ograničenje prava na pristup sudu do kojeg dolazi takvim "udaljavanjem" suda od stranaka proporcionalno sredstvo za postizanje tog cilja. Nije prihvaćen Predloženo rješenje smatra se uravnoteženim u odnosu na utvrđenu potrebu specijalizacije u postupanju u ovoj vrsti sudskih predmeta te na potrebu osiguranja primjerene razine dostupnosti sudske zaštite u obiteljskim predmetima. Organizacijska struktura sudovanja u obiteljskim predmetima predložena je i u odnosu na utvrđeni priliv predmeta ove vrste te projekcije budućih kretanja radne opterećenosti obiteljskim predmetima, ali i u odnosu na postojeće kadrovske potencijale u općinskim sudovima.
6 Zorislav Kaleb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 2. Predlažem da se članak ne mijenja ili pak da se briše samo stavak 4. Podredno treba obrazložiti razloge izmjene, jer nije obrazložena intencija zakonodavca. Dali se radi o tome da nije zaživjela specijalizacija sudaca na sudova ili neki sudovi primaju samo specijalizirane predmete pa ne mogu ispuniti normu? Tu je propust Ministarstva jer je suce trebalo poslati na specijalizacije i to postdiplomske, a ne samo radionice i edukacije. U kadrove treba ulagati ako se očekuju visoki rezultati. U svakom slučaju potrebno je zadržati dosadašnju nadležnost obiteljskih sudova, radnih i zemljišnoknjižnih sudova. Nije prihvaćen Provedenom analizom utvrđeno je da koristi od drugostupanjske specijalizacije kako je postavljena važećim normativnim okvirom nisu tolike da bi se zbog njih i dalje mogli zanemarivati nedostaci postojećeg sustava, a koji prvenstveno rezultiraju neuravnoteženošću radne opterećenosti županijskih sudova te time utječu na dinamiku drugostupanjskog rješavanja predmeta općenito. U novom sustavu će se specijalizacija u potrebnim pravnim područjima osiguravati specijalizacijom sudskih vijeća unutar pojedinih županijskih sudova.
7 LANA PUTRIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 2. Predlažem da za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe i nadalje bude nadležan Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Velikoj Gorici, jer je upravo navedeno dovelo do ujednačavanja sudske prakse u navedenim predmetima. Nije prihvaćen Provedenom analizom utvrđeno je da koristi od drugostupanjske specijalizacije kako je postavljena važećim normativnim okvirom nisu tolike da bi se zbog njih i dalje mogli zanemarivati nedostaci postojećeg sustava, a koji prvenstveno rezultiraju neuravnoteženošću radne opterećenosti županijskih sudova te time utječu na dinamiku drugostupanjskog rješavanja predmeta općenito. U novom sustavu će se specijalizacija u potrebnim pravnim područjima osiguravati specijalizacijom sudskih vijeća unutar pojedinih županijskih sudova.
8 Klaudio Čurin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 2. Predložena izmjena članka 4. Zakona odstupa od proklamiranog cilja izmjene članka 2. stavka 5. Zakona. Naime, dok se u članku 1. prijedloga predlaže koncentracija mjesne nadležnosti, radi postizanja specijalizacije sudaca u tim sudovima, istodobno se predlaže disperzija drugostupanjske nadležnosti (i) u obiteljskim predmetima na sve županijske sudove, umjesto da se i u članku 2. prijedloga slijedi proklamirani cilj specijalizacije. U tom smislu prijedlog se čini nedosljednim. Nije prihvaćen Provedenom analizom utvrđeno je da koristi od drugostupanjske specijalizacije kako je postavljena važećim normativnim okvirom nisu tolike da bi se zbog njih i dalje mogli zanemarivati nedostaci postojećeg sustava, a koji prvenstveno rezultiraju neuravnoteženošću radne opterećenosti županijskih sudova te time utječu na dinamiku drugostupanjskog rješavanja predmeta općenito. U novom sustavu će se specijalizacija u potrebnim pravnim područjima osiguravati specijalizacijom sudskih vijeća unutar pojedinih županijskih sudova.
9 IVO BAKALIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 3. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu Povodom objavljenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova već sam dostavio svoje primjedbe i prijedloge na predloženi članak 3. izmjena zakona u dijelu koji se odnosi na prijenos nadležnosti u predmetima intelektualnog vlasništva na Trgovački sud u Dubrovniku. Kako je danas posljednji dan javnog savjetovanja, a kod činjenice da su izostale primjedbe u odnosu na prijenos nadležnosti s Trgovačkog suda u Splitu na Trgovački sud u Dubrovniku u odnosu na pomorske sporove, držim potrebnim dopuniti svoje primjedbe iz ranijeg očitovanja koje su se odnosile na prijenos nadležnosti u predmetima autorskog prava i intelektualnog vlasništva. Iako se osobno ne bavim pomorskim sporovima cijenim kako i za tu vrstu sporova stoje svi oni razlozi koje sam iskazao u primjedbama na predloženi prijenos nadležnosti u predmetima autorskog prava i intelektualnog vlasništva, a koji razlozi ne idu u prilog prijedlogu da Trgovački sud u Dubrovniku preuzme nadležnost u pomorskim sporovima s područja Dubrovačko-neretvanske županije. To se osobito odnosi na činjenicu da se u proteklih 30 godina od samostalnosti Republike Hrvatske još nikada nije dogodilo u niti jednoj vrsti sudovanja da bilo koji općinski ili trgovački sud sa samo 4 suca postane sud proširene nadležnosti. Zbog čega nacrt izmjene zakona sadrži takav prijedlog ostaje potpuno nejasno pa se jedino može špekulirati radi li se o neprimjerenom utjecaju interesnih lobija ili nečem trećem. Bez obzira kakvi bili razlozi da je ovakav prijedlog izmjene zakona pušten u proceduru, potrebno je kazati na isti nema svoje stručno uporište jer se na Trgovačkom sudu u Dubrovniku neće moći ostvariti nužno potrebna specijalizacija sudaca u zahtjevom području pomorskih sporova u kojima se uz domaće mjerodavno pravo primjenjuju brojne međunarodne konvencije. Pravo stranaka na kvalitetnu sudsku zaštitu ne može dozvoliti niti kratko vrijeme izobrazbe sudaca u takvom specifičnom području zbog čega je zadržavanje postojeće nadležnosti Trgovačkog suda u Splitu i za pomorske sporove s područja Dubrovačko-neretvanske županije opravdano i iz te pozicije interesa stranaka. Dodatni razlog koji ide u prilog zadržavanju postojeće nadležnosti Trgovačkog suda u Splitu u pomorskim sporovima su svakako statistički podaci o broju zaprimljenih i neriješenih predmeta. Tako, u 2019. i 2020. godini naš sud je svake godine zaprimio po 111 predmeta, dok je do 1. listopada 2021. godine zaprimljeno 87 predmeta što sugerira zaključak da će priliv i ove godine bit na razini prošlih godina, a možda i manji sukladno trendovima smanjenje priliva svih vrsta parničnih predmeta. Kod činjenice da pomorske sporove na Trgovačkom sudu u Splitu sudi ukupno 6 sudaca lako je zaključiti da postojeći priliv ne predstavlja značajno opterećenje u njihovom radu, a to se osobito može kazati za pomorske sporove s područja Dubrovačko-neretvanske županije kojih po kazivanju kolega koji sude u tim predmetima ima u prosjeku manje od 10 % tako da godišnje svaki od pomorskih sudaca dobije u rad možda najviše 2 spisa s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Takav priliv ne opravdava prijenos nadležnosti s već uhodanog i specijaliziranog Trgovačkog suda u Splitu na Trgovački sud u Dubrovniku koji takvu vrstu sporova nikada nije sudio, a niti su suci s tog suda imali prilike upoznati se s karakterom tih sporova što će izvjesno proizvesti probleme. U svom očitovanju i primjedbama na prijenos nadležnosti u predmetima autorskog prava i intelektualnog vlasništva kazao sam da ozbiljne države ne prenose nadležnosti s jednog suda na drugi zbog nekoliko sporova godišnje, a ta ista primjedba vrijedi i za pomorske sporove koje, ponovit ću još jednom, na Trgovačkom sudu u Splitu sudi 6 parničnih sudaca dok u isto vrijeme na Trgovačkom sudu u Dubrovniku trenutno radi ukupno samo 4 suca u svim vrstama sudskih predmeta. Sukladno navedenom predlažem predlagatelju da u potpunosti povuče prijedlog prijenosa nadležnosti u pomorskim sporovima i u predmetima autorskog prava i intelektualnog vlasništva s Trgovačkog suda u Splitu na Trgovački sud u Dubrovniku za sporove s područja Dubrovačko-neretvanske županije jer u Trgovačkom sudu u Splitu stranke i dalje mogu ostvariti kvalitetnu sudsku zaštitu u tim vrstama predmeta. S poštovanjem Ivo Bakalić, sudac Nije prihvaćen Osim već iznesenih argumenata za predloženu zakonsku izmjenu, u obzir je uzeta i geografska posebnost ovog područja te potreba osiguranja dostupnosti pravne zaštite i u navedenim vrstama sudskih predmeta, čiji priliv u budućnosti može biti i značajniji. Kvaliteta pravne zaštite osigurat će se specijalizacijom unutar Trgovačkog suda u Dubrovniku, koji je suglasan s prijedlogom.
10 IVO BAKALIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA, Članak 3. Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu Povodom objavljenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova dostavljam svoje primjedbe i prijedloge na predloženi članak 3. izmjena zakona. U opisu savjetovanja naznačene su glavne teme savjetovanja, a moje primjedbe se odnose na onaj dio u kojem je navedeno kako je nužno utvrditi stvarnu nadležnost Trgovačkog suda u Dubrovniku za postupanje u predmetima koji se odnose na brodove i plovidbu odnosno intelektualno vlasništvo i autorska prava, a iz razloga značajnog opsega pomorskog prometa u lukama Dubrovnik i Ploče te velikog broja hotelskih i ugostiteljskih objekata na području Dubrovačko-neretvanske županije i posljedično većeg broja tih predmeta, a čime bi se rasteretio Trgovački sud u Splitu. Kao sudac koji već 26 godina radi na Trgovačkom sudu u Splitu i to upravo na predmetima intelektualnog vlasništva držim kako imam puno pravo istaknuti svoje primjedbe na predloženi prijenos nadležnosti s Trgovačkog suda u Splitu na Trgovački sud u Dubrovniku u predmetima intelektualnog vlasništva i autorskih prava. S pozicije suca koji je u proteklom razdoblju vodio predmetne sporove za sve 4 dalmatinske županije mogu kazati da je navedeni prijedlog potpuno neopravdan, stručno neutemeljen, nelogičan i protivan cjelokupnim trendovima koji se promoviraju u radu sudova, a to je specijalizacija sudaca radi što kvalitetnijeg rješavanje pojedine vrste predmeta. Da je prethodno navedena primjedba o potrebi specijalizacije potpuno opravdana bilo bi dovoljno ukazati na prvi dio opisa savjetovanja o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova u kojem se govori o potrebi osiguranja učinkovitije obiteljskopravne zaštite, a naročito zaštite djece. Upravo taj dio opisa savjetovanja je potpuno kontradiktoran onom što se predlaže kod prijenosa nadležnosti za predmete intelektualnog vlasništva na Trgovački sud u Dubrovniku zbog čega je tim više neshvatljivo da je za obiteljskopravnu zaštitu specijalizacija sudaca na samo određenom broju općinskih sudova poželjna i prihvatljiva, a u isto vrijeme se proširuje broj sudova koji sude u vrlo specifičnim predmetima intelektualnog vlasništva. Da bi se bolje shvatilo o čemu govorim citirat ću taj opis savjetovanja: „Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova pristupilo se prvenstveno radi potrebe osiguranja učinkovitije obiteljskopravne zaštite, a naročito zaštite djece. ZA UČINKOVITO PRUŽANJE PRAVNE ZAŠTITE NA OVOM PODRUČJU NUŽNO JE PROVESTI SPECIJALIZACIJU SUDACA KOJI RJEŠAVAJU U SUDSKIM PREDMETIMA OVE VRSTE. Redovno je specijalizacija moguća kao interna organizacijska mjera osnivanjem sudskih odjela u svakom sudu, ali pretpostavlja određeni veći priliv predmeta iz jednog ili više srodnih pravnih područja. S obzirom na opći društveni interes da se u ovoj sferi osigura djelotvorniji stupanj sudske zaštite najranjivijih društvenih skupina, takvu je specijalizaciju potrebno utvrditi zakonom. BUDUĆI DA OVAKVA SPECIJALIZACIJA UTJEČE NA KVALITETU PRUŽENE SUDSKE ZAŠTITE, KAO I NJEZINU UČINKOVITOST U PODRUČJU NA KOJE SE ODNOSI, ALI U ISTO VRIJEME UMANJUJE OPĆU UČINKOVITOST RADA SUDOVA JER ZAHTIJEVA DA SUCI POSTUPAJU SAMO ILI PRIMARNO U JEDNOJ VRSTI SUDSKIH PREDMETA NEOVISNO O STVARNOM PRILIVU TAKVIH PREDMETA, NIJE JE MOGUĆE OSIGURATI U SVIM SUDOVIMA. Upravo iz navedenog razloga, osnivanje posebnih obiteljskih sudova u našem pravosudnom sustavu nije racionalno ni odgovarajuće, kao niti osnivanje specijaliziranih obiteljskih odjela u svim općinskim sudovima. Obiteljskopravna zaštita mora biti dostupna građanima pa je s obzirom na sve prethodno navedeno, između zahtjeva za osiguranje dostupnosti i zahtjeva za osiguranje učinkovitosti, kao najuravnoteženije rješenje utvrđeno ono koje obiteljskopravnu zaštitu osigurava na svakom pravosudnom području odnosno području nadležnosti svakog županijskog suda. IZ NAVEDENOG SE RAZLOGA PREDLAŽE ZAKONOM O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA PROPISATI DA SU OPĆINSKI SUDOVI U SJEDIŠTIMA ŽUPANIJSKIH SUDOVA NADLEŽNI ZA ODLUČIVANJE U PREDMETIMA PREMA ZAKONU KOJIM SE UREĐUJU OBITELJSKI ODNOSI.“ U odnosu na prethodni citat postavljam jednostavno retoričko pitanje kako je moguće da se za područja obiteljskopravne zaštite naglašava nužnost specijalizacija sudaca u toj vrsti predmeta na samo pojedinim općinskim sudovima, a potom se s obrazloženjem o velikom broju hotelskih objekata koje nije dostojno zakonodavne razine predlaže proširenje nadležnosti Trgovačkog suda u Dubrovniku na predmete intelektualnog vlasništva. Uvažavajući činjenicu da Trgovački sud u Dubrovniku ima samo 4 suca, već sada je izvjesno da se radi o sudu na kojem se ne može ostvariti prijeko potrebna specijalizacija u predmetima intelektualnog vlasništva, već će navedene predmete suditi svi suci tog suda. Trgovački sudovi su specijalizirani sudovi još od svog osnutka 1954. godine, a upravo je specijalizacija glavno obilježje i najveća kvaliteta tih sudova. Postojeći koncept prema kojem predmete intelektualnog vlasništva sude samo 4 trgovačka suda proširene nadležnosti je u prošlim desetljećima dokazao svu svoju opravdanost zbog čega ne postoji niti jedan stručni i racionalno opravdani razlog za mijenjanje takvog koncepta. Posebno se naglašava kako se od samostalnosti Republike Hrvatske nikada do sada nije dogodilo da jedan sud sa samo 4 suca kao što je to Trgovački sud u Dubrovniku postane sud proširene nadležnosti u bilo kojoj vrsti predmeta zbog čega je tim teže shvatiti razloge ovog prijedloga. Ne smije se zaboraviti da je Republika Hrvatska u pripremama za otvaranje pristupnih pregovora s EU još 2003. godine potpuno reformirala sve zakone intelektualnog vlasništvo donošenjem potpuno novih zakona koji su time bili potpuno kompatibilni pravnoj stečevini EU jer je to bio uvjet Europske unije. Tek potom je 2005. godine došla do sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao preduvjetu otvaranja pristupnih pregovora. Također je važno naglasiti da je u pristupnim pregovorima s Europskom unijom poglavlje prava intelektualnog vlasništva i tržišnog natjecanja bilo prvo zatvoreno poglavlje, ali ne zato što je to bila naša želja, već zato što je Europska unija na tome inzistirala shvaćajući i naglašavajući važnost prava intelektualnog vlasništva kao pokretačke snage u ukupnim društvenim odnosima. Navedeni prijedlog proširenja nadležnosti Trgovačkog suda u Dubrovniku u ovoj vrsti predmeta predstavlja sve suprotno od naprijed navedenog. Nadalje, navedeno obrazloženje kako je prijenos nadležnosti opravdan zbog velikog broja hotelskih i ugostiteljskih objekata na području dubrovačko-neretvanske županije i posljedično većeg broja tih predmeta je nedostojno razine predlagatelja izmjena zakona. Ovo iz razloga jer za takav prijedlog nije priložena nikakva kvantitativna ili kvalitativna analiza koja bi pokazala i dokazala da je prijenos nadležnosti predmeta intelektualnog vlasništva opravdan, već je takav prijedlog očito rezultat proizvoljnih stavova i olakih zaključaka koji nemaju nikakvo opravdanje i uporište u rješavanju tih predmeta. Uostalom, kada bi veliki broj hotelskih i ugostiteljskih objekata bio razlog za prijenos nadležnosti u jednoj vrsti predmeta s jednoga na drugi sud onda bi prvenstveno trebalo prenijeti nadležnost za sporove intelektualnog vlasništva s Trgovačkog suda u Rijeci na Trgovački sud u Pazinu jer je notorno da je Istra naša najjača turistička regija s najvećim brojem hotelskih i ugostiteljskih objekata, a prema predlagatelja to bi bio potencijalni izvor povećanog priliva sudskih predmeta. U životu to naravno nije tako jer veliki hotelski sustavi i uređena trgovačka društva izbjegavaju sporove i sve prijepore nastoje riješiti mirnim putem. Kako bi dokazao da je navedeni prijedlog ishitren, stručno neutemeljen i bez ozbiljne analize, uz dopuštenje sudske uprave sam pribavio podatke o broju zaprimljenih predmeta intelektualnog vlasništva u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 1. listopada 2021. uz posebnu naznaku koliko se predmeta odnosilo na područje Dubrovačko-neretvanske županije. Analitički podaci pokazuju kako je među strankama u tim sporovima najmanje hotelskih kuća. Prema pribavljenim podacima o prilivu predmeta u navedenom razdoblju proizlazi slijedeće: Vrsta spora Zaprimljeno u razdoblju 1.1.2019.- 1.10.2021. Od toga s područja Dubrovačko- neretvanske županije Autorski- kolektivna zaštita-ZAMP 78 12 Autorski- individualna zaštita 30 3 Zaštita žiga 9 0 Intelektualno vlasništvo- ostalo 4 1 Tržišno natjecanje 4 0 UKUPNO 125 16 (12,8%) Iz pregleda broja zaprimljenih predmeta u posljednje 3 godine razvidno je da se najveći broj predmeta odnosi na područje kolektivne zaštite autorskih prava, kolokvijalno ZAMP-ova, a ako bi se ta vrsta predmeta izdvojila iz obračuna onda je razvidno da je u ostalim vrstama predmeta bilo samo 4 zaprimljena predmeta intelektualnog vlasništva s područja Dubrovačko-neretvanske županije ili 8,5 %. Bitno je također ukazati kako analitički podaci po godinama nesporno ukazuje na konstantni pad priliva ove vrste sporova. U svezi činjenice smanjenja priliva broja predmeta intelektualnog vlasništva na Trgovačkom sudu u Splitu bitno je ukazati na važnu činjenicu koja je na to utjecala, a vezana je uz donošenje Uredbe Vijeća EU broj 207/2009. o žigu Zajednice koja je u članku 95. preporučila državama članicama da na svom području odrede što je moguće manji broj sudova koji bi bili nadležni u sporovima u odnosu na žigove Europske unije. Navedena odredba je u naše zakonodavstvo uvedena putem članka 113. Zakona o žigu (NN- 14/19) kojim je propisano da je Trgovački sud u Zagrebu sud žiga Europske unije nadležan u prvom stupnju za odlučivanje u smislu Uredbe o žigu Europske unije. Od trenutka stupanja na snagu Zakona o žigu, na Trgovačkom sudu u Splitu je značajno pao priliv broja predmeta u svezi povrede žiga jer sve ono što je Carinarnica Ploče zaplijenila zbog sumnje na krivotvorine je u konačnici završilo na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Stoga, u kontekstu naprijed navedenog, u odnosu na navedeni prijedlog izmjena Zakona o područjima i sjedištima sudova s punim pravom ističem stav kako 12 zaprimljenih predmeta ZAMP-ova i još 4 (četiri) zaprimljena predmeta individualne zaštite intelektualnog vlasništva u posljednje 3 godine ne pružaju nikakvo uporište za prijenos nadležnosti u predmetima intelektualnog vlasništva s Trgovačkog suda u Splitu na Trgovački sud u Dubrovniku. Navedeni broj predmeta ne predstavlja opterećenje u radu Trgovačkog suda u Splitu niti će se prijenosom nadležnosti u tim predmetima Trgovački sud u Splitu rasteretiti. Ako netko ustrajava na takvom prijedlogu onda bi bilo minimalno korektno da se iznesu pravi razlozi za takav prijedlog. Oni vjerojatno leži u činjenici da od 1. siječnja 2019. kao datuma ponovnog početka rada Trgovačkog suda u Dubrovniku kao samostalnog suda taj sud vjerojatno nema dovoljno predmeta za opravdanje svog postojanja pa bi ga objektivno po mnogim kriterijima trebalo ukinuti. Međutim, bez obzira na stanje priliva predmeta, razloge postojanja tog suda treba tražiti u geopolitičkim, povijesnim i strateškim razlozima što je naravno opravdano i iz tih razloga u potpunosti podržavam postojanje tog suda jer držim da zbog prometne udaljenosti i geostrateškog položaja Dubrovnika na tom području mora postojati trgovački sud, ali u okviru nadležnosti koji sada posjeduje. Takav stav sam zastupao i 2010. kao tadašnji predsjednik Trgovačkog suda u Splitu kada se je predviđao prestanak rada Trgovačkog suda u Dubrovniku kao samostalnog suda i pripajanje istog Trgovačkom sudu u Splitu u statusu stalne službe. Zbog tada iskazanog takvog stava o potrebi opstanka Trgovačkog suda u Dubrovniku kao samostalnog suda, u ovom trenutku imam i moralno pravo kritički se osvrnuti na predloženi nacrt. Prijedlog prijenosa nadležnosti za područje prava intelektualnog vlasništva na Trgovački sud u Dubrovniku je očito proizvoljan i neutemeljen jer je izvjesno da istom nije prethodila baš nikakva analiza jer bi u protivnom ista onda bila i predočena u obrazloženju prijedloga, a da bi se pokazala sva proizvoljnost takvog prijedloga u nastavku prilažem tablicu s podacima o broju neriješenih predmeta iz područja intelektualnog vlasništva na dan 1. listopada 2021. s posebnom naznakom koliko predmeta otpada na područje Dubrovačko- neretvanske županije. Vrsta spora Neriješeni predmeti od onih koji su zaprimljeno Od toga s područja u razdoblju 1.1.2019.- 1.10.2021. Dubr. -neretv. županije Autorski- kolektivna zaštita 5 1 Autorski- individualna zaštita 13 0 Zaštita žiga 5 0 Intelektualno vl.- ostalo 4 1 Tržišno natjecanje 0 0 UKUPNO 27 2 (7,4%) Dakle, kada bi se u ovom trenutku Trgovačkom sudu u Dubrovniku ustupili neriješeni predmeti iz područja intelektualnog vlasništva onda bi Trgovački sud u Splitu tom sudu ustupio samo 2 neriješena predmeta. Poštovana gospodo, ako navedeni tabelarni prikazi o prilivu i broju neriješenih predmeta nisu dostatan razlog da se navedeni prijedlog povuče onda ne znam što je još potrebno navesti. Ozbiljne države ne mijenjaju postojeće nadležnosti sudova zbog doslovno 2-3 zaprimljena predmeta godišnje. To neće smanjiti opterećenje Trgovačkog suda u Splitu, a niti će ti predmeti pomoći povećati broj predmeta po sucu u TS Dubrovnik. U isto vrijeme nacrt prijedloga niti jednom riječju ne spominje hoće li predloženom izmjenom biti ugroženo ustavno pravo stranaka na učinkovitu sudsku zaštitu jer se radi o iznimno specijaliziranom području koje zahtijeva predugo vremena za uhodavanje i obuku sudaca. Ovo tvrdim s pozicije suca koji navedene predmete sudi 26 godina i još uvijek svakog dana imam nešto za naučiti. Sukladno svim navodima predlažem povući prijedlog proširenja nadležnosti Trgovačkog suda u Dubrovniku u predmetima intelektualnog vlasništva i autorskih prava jer je isti proizvoljan, stručno neutemeljen, ishitren i u svakom pogledu pogrešan i potpuno promašen. Bez prethodno provedene analize rekao bih i da je prijedlog neozbiljan. Naravno, zakoni su uvijek izraz i političke volje pa će zakonodavac odlučiti o konačnom rješenju, ali su moje primjedbe pokušaj u nastojanju da ne izgubimo nekoliko godina za spoznati da je to bilo loše rješenje nakon čega bi se sve kao i mnogo puta do sada vratilo na staro. S poštovanjem Ivo Bakalić, sudac Nije prihvaćen Osim već iznesenih argumenata za predloženu zakonsku izmjenu, u obzir je uzeta i geografska posebnost ovog područja te potreba osiguranja dostupnosti pravne zaštite i u navedenim vrstama sudskih predmeta, čiji priliv u budućnosti može biti i značajniji. Kvaliteta pravne zaštite osigurat će se specijalizacijom unutar Trgovačkog suda u Dubrovniku, koji je suglasan s prijedlogom.
11 Zorislav Kaleb O B R A Z L O Ž E NJ E, Uz članak 2. Predlažem da se članak ne mijenja ili pak da se briše samo stavak 4. Podredno treba obrazložiti razloge izmjene, jer nije obrazložena intencija zakonodavca. Dali se radi o tome da nije zaživjela specijalizacija sudova ili neki sudovi primaju samo specijalizirane predmete pa ne mogu ispuniti normu? Tu je propust Ministarstva jer je suce trebalo poslati na specijalizacije i to postdiplomske, a ne samo radionice i edukacije. U kadrove treba ulagati ako se očekuju visoki rezultati. U svakom slučaju potrebno je zadržati nadležnost obiteljskih sudova, radnih i zemljišnoknjižnih sudova. Nije prihvaćen Provedenom analizom utvrđeno je da koristi od drugostupanjske specijalizacije kako je postavljena važećim normativnim okvirom nisu toliki da bi se zbog njih i dalje mogli zanemarivati nedostaci postojećeg sustava, a koji prvenstveno rezultiraju neuravnoteženošću radne opterećenosti županijskih sudova te time utječu na dinamiku drugostupanjskog rješevanja predmeta. U novom sustavu će se specijalizacija u potrebnim pravnim područjima osiguravati specijalizacijom sudskih vijeća unutar pojedinih županijskih sudova.