Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Antonia Pocrnić PRILOG 1. Poštovani, slažem se s predloženim obrascem prethodne procjene za Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Lijep pozdrav, Antonia Pocrnić Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
2 Tatjana Gulic Pisarevic PRILOG 1. Poštovani, slažem se s prijedlogom u Obrascu. S poštovanjem, Tatjana Gulić Pisarević, prof. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
3 DAMIR ČOLIG PRILOG 1. Poštovani, načelno se slažem s predloženim obrascem prethodne procjene za Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Srdačan pozdrav ! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru.
4 Monika Mađarić PRILOG 1. Poštovani, slažem se s prijedlogom u Obrascu. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
5 GORDANA ČOSIĆ PRILOG 1. Cijenjeni! Postoje ljudi koji su završili poslijediplomski stručni studij i stekli akademski naziv magistra struke (mr.). Jedan od takvih studija bio je Suvremena osnovna škola na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu. Ni ljudi u sustavu nisu osviješteni da se ne radi o tituli mag. koja se stječe završetkom diplomskoga studija. Lijepo Vas molim da u ovom pokušaju usklađivanja nazivlja te nastojanju da mobilnost naših akademskih građana nakon završenih studijskih program bude jasna i ispravno vrednovana kada se prijavljujemo na radna mjesta u drugim zemljama, ne zaboravite nas - poslijediplomante stručnih studija sa stečenim akademskim nazivima magistara struke (npr. magistra nastave i organizacije rada u osnovnoj školi). Dobro je što se pristupilo uređenju ovoga Zakona. Postoji niz detalja koje je dobro uzeti u obzir. Razmisliti o novim studijskim programima koji su nastali i za koje su fakulteti dobili odobrenje. Ali treba razmisliti i o studijskim programima koje su ljudi završili prije Bolonjskog procesa. Nedavno se dogodilo da se kolegica pokušala zaposliti u Republici Sloveniji. U Republici Hrvatskoj završila je studij kroatistike (prije Bolonjskoga procesa), udala se i živi u Sloveniji. Međutim, u Sloveniji joj priznaju samo završenu srednju školu jer joj ne znaju i ne mogu izračunati ECTS bodove te ne znaju koji bi joj akademski stupanj priznali. Neovisno o tome je li riječ o tome da se netko nije snašao te nije znao prepoznati način kako da izračuna bodove, očito postoje nejasnoće koje bi bilo dobro uzeti u obzir pri donošenju novoga Zakona. Svakako bi bilo dobro da se svima, kada god da smo studij završili, omogući usklađivanje studija i mobilnost na tržištu rada u drugim zemljama. Hvala. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala Vam na komentaru. Postojeći Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (dalje u tekstu: Zakon) nedvosmisleno razlikuje naziv kvalifikacije stečene završetkom predbolonjskog poslijediplomskog stručnog studija (stručni naziv magistar, kratica mr.) od naziva kvalifikacije stečene završetkom bolonjskog diplomskog sveučilišnog studija (akademski naziv magistar uz naznaku struke, kratica mag. uz naznaku struke). Članak 4. Zakona propisuje kako završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i slično). Kratica naziva je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag. arh., mag. oec., mag. iur. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Članak 14. stavak 3. Zakona propisuje da je stručni naziv stečen završetkom poslijediplomskoga stručnog studija koji se izvodio na sveučilištu izjednačen s akademskim nazivom sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke, dok članak 15. stavak 2. Zakona propisuje da osobe koje su završile poslijediplomski stručni ili umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje u tekstu ZZDVO) zadržavaju stečeni stručni naziv magistar, odnosno magistra (mr.). Navedenim propisom je jasno utvrđena razlika u stečenim nazivima, kao i kraticama naziva studija, koji su se izvodili prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ZZDVO-a i onih koji se izvode prema ZZDVO-u. Nadalje, vezano za priznavanje kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj u inozemstvu, konkretno za priznavanje spomenutih kvalifikacija u Republici Sloveniji, Republika Hrvatska, kao i Republika Slovenija, dio su Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju (ENIC-NARIC centri). ENIC mrežu (European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility) osnovalo je Vijeće Europe i UNESCO u svrhu akademske pokretljivosti i što kvalitetnije provedbe načela Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija). NARIC mreža (National Academic Recognition Information Centres) osnovana je na inicijativu Europske komisije, u cilju unapređivanje akademskog priznavanja kvalifikacija i poticanje akademske mobilnosti u zemljama članicama Europske unije, Europske ekonomske zajednice (European Economic Area, EEA) i pridruženih članica Centralne i Istočne Europe i Cipra. Jedna od temeljnih zadaća ENIC/NARIC ureda je podrška i provođenje priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Dodatan alat koji se koristi kod priznavanja inozemnih kvalifikacija su i nacionalni kvalifikacijski okviri koji se referiraju s Europskim kvalifikacijskim okvirom kako bi se olakšalo prepoznavanje i priznavanje kvalifikacija, primarno među državama članicama EU. Kako i Hrvatska i Slovenija imaju uspostavljene nacionalne kvalifikacijske okvire referirane prema europskom kvalifikacijskom okviru, te postoji aktivna suradnja između hrvatskog i slovenskog ENIC/NARIC centra u pitanjima priznavanja kvalifikacija dvaju zemalja, ne bi trebalo dolaziti do problema neprepoznavanja ili nepriznavanja hrvatskih kvalifikacija u Sloveniji i obrnuto. Stoga, ako je osoba stekla kvalifikaciju u Republici Hrvatskoj, koja nije automatski prepoznata u Republici Sloveniji, za priznavanje hrvatske kvalifikacije u Republici Sloveniji se treba obratiti slovenskom ENIC/NARIC centru, koji daje službeno mišljenje o pojedinim elementima obrazovanja u postupcima vrednovanja kvalifikacija. Jednako kao u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji te drugim državama članicama EU, konačnu odluku o zapošljavanju donosi poslodavac, koji utvrđuje uvjete za zapošljavanje i uzima u obzir kompetencije, vještine i dodatna znanja kandidata uz formalno obrazovanje. Kod zapošljavanja u reguliranim profesijama konačnu odluku donosi nacionalno tijelo koje utvrđuje zakonske uvjete za obavljanje tog zanimanja (resorno ministarstvo, komora i sl.).
6 Ksandra Sinožić PRILOG 1. Poštovani, slažem se s prijedlogom u Obrascu. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
7 Marija Blažević PRILOG 1. Poštovani, prijedlog Obrasca je dobar, međutim, svakako obratite pažnju na komentar gospodina Damira Durdova. Čovjek je u potpunosti u pravu! Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru.
8 Aleksandra Vidoša PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, apsolutno se slažem s komentarem kolege, te zalažem za ujednačavanje kriterija. A. Vidoša Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru.
9 DAMIR DURDOV PRILOG 1. Poštovani, Kada je prilikom svog posjeta Hrvatskoj, u organizaciji Vijeća, tajnik EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) proanalizirao trenutno stanje, rekao je da je to zapravo nepojmljivo i da smo jedini primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U EU i svijetu ne postoji naziv struč.spec s naznakom struke, već su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji.Studenti stručnih studija u Hrvatskoj nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Naime Bologna ili smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i na one manje vrijedne, a upravo titula koja se dobiva na stručnim studijima (stručni specijalist) nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj, a kamoli van Hrvatske. Zašto se stvara razlika između studenata, a koja se u samom studiranju ne razlikuju toliko značajno, u odnosu na obaveznu i preporučenu literaturu, načinu polaganja ispita (često studenti sveučilišnih studija i stručnih studija imaju identične ispite) pa i konačnom ishodu studiranja? Smatram da trebate pronaći rješenje koje će omogućiti svim osobama sa 300 ECTS-a i završenom 2. razinom visokoškolskog obrazovanja pravo na pristup nastavka visokoškolskog obrazovanja kao što ga imaju i druge države članice EU. Ovim prijedlogom zakona stavljate vlastite građane u vlastitoj državi u nepovoljniju poziciju nego što je imaju u stranoj državi koja je članica EU. Istovremeno osobama koje su u stranim državama završile stručne studije omogućavate nastavka studiranja na 3. razini u RH kroz postupak nostrifikacije. Zašto osobe sa prije navedenim kvalifikacijama, državljani RH i građani EU, mogu nastaviti svoje visokoškolsko obrazovanje na poslijediplomskim studijima u državama Europske unije, a isto ne mogu u Republici Hrvatskoj? Problem je u glavama ljudi poput Damira Borasa,Tonćija Lazibata te Igora Glihe koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju (to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima). Posebno je ovo odraz bojazni gubitka financijskog kolača i statusa javnih sveučilišta koja mogu iskazivati opravdanu bojazan u odnosu na kvalitetu privatnih visokih učilišta. No, ovaj put i ovaj način ne samo da ne rješavaju potencijalne opasnosti nekvalitete, već stvaraju iznimnu, novu i potpuno nepotrebnu i neopravdanu štetu RUŠEĆI RH jer to je ishod. Na varijacije struč.mag. s naznakom struke, primjerice struč. mag. inž. log. ili mag.struč. s naznakom struke, primjerice mag. struč. inž. log. te struč. spec. s naznakom struke, primjerice struč. spec. inž. log. ili spec.struč. s naznakom struke, primjerice spec. struč. inž. log. NE pristajemo, jer u EU i svijetu NE postoji takvo nazivlje ili kvalifikacija. Pristajemo ISKLJUČIVO na kvalifikaciju ili NAZIV MAG. S NAZNAKOM STRUKE, primjerice mag. inž. log. Zašto bi mi i kao država bili drugačiji od drugih zemalja? Ovo ne može pobiti niti Haški sud! Da Ustavni suci, koji su izglasali odluku o sada diskriminaciji nepravdi studenticama i studentima skupa s Damirom Borasom, Tonćijem Lazibatom ,Igor Glihom znaju da Sveti Isus Krist Sin i Otac Sveti Bog koji su na nebu su živi i postoje i doći će Sin kada ga Otac pošalje i biti će za nepravedne i koji sina ne priznaše plač i škrgut zubima, jer drugo neće moći, ne bi predlagali niti donosili ovakve nepravde. LP, Damir Durdov Primljeno na znanje Poštovani, hvala Vam na komentaru. Republika Hrvatska ima binarni sustav visokog obrazovanja, koji razlikuje sveučilišne i stručne studije, s obzirom na njihovu svrhu te prema svojem obujmu i namjeni te posljedično, njihovim završetkom se stječu i različiti nazivi te pripadajuće kratice, što je regulirano Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Neovisno o nazivu koji se stječe završetkom pojedine vrste i razine studija, u prepoznavanju i priznavanju kvalifikacija koriste se alati koji su uspostavljeni upravo u svrhu olakšavanja mobilnosti i priznavanja kvalifikacija, a među njima su najvažniji sustav ECTS bodova i nacionalni kvalifikacijski okviri. Stečeni naziv nije bitan element ostvarivanja prava jer, kod zapošljavanja ili nastavka obrazovanja s određenom kvalifikacijom i stečenim nazivom, primarnu važnost imaju prava koja određena kvalifikacija nosi u nacionalnom sustavu obrazovanja s obzirom na vrstu i razinu kojem pripada, a manju važnost ima sam stečeni naziv. Kriva je pretpostavka da su dvije kvalifikacije „jednake“ samo zato što imaju isti ili sličan naziv jer to nije uvijek slučaj. Nadalje, završetkom studija, osobama se, uz diplomu, dodjeljuje i dopunska isprava o studiju iz koje je razvidan niz detalja studija kao što su: podatci o razini kvalifikacije (razina kvalifikacije, trajanje studija, potrebna razina obrazovanja za pristup studiju), podatci o sadržaju i rezultatima dobivene kvalifikacije (načine izvođenja studija, ishode učenja, osnovne podatke o tijeku studijskog programa, sustav ocjenjivanja s postignutim ocjenama, prosjekom ocjena i ECTS bodovima, naziv i ocjenu diplomskog/završnog rada, stečenu razinu i eventualnu razinu uspjeha – summa cum laude i sl.) te podatci o mogućnostima zapošljavanja odnosno uključivanja u daljnje studijske programe (pristup daljnjim razinama studija, mogućnosti zapošljavanja, pristup reguliranim profesijama), a sve u svrhu lakšeg nastavka obrazovanja ili zapošljavanja, odnosno poslodavcima u svrhu lakšeg probira kandidata. Djelomično se prihvaća komentar s obzirom je potrebno razmotriti naziv „stručni specijalist“ koji se pokazuje kao iznimka u odnosu na većinu naziva koji se stječu završetkom studija diplomske razine prema bolonjskom sustavu u većini država članica EU.
10 Sveučilište u Zagrebu PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Sveučilište u Zagrebu Rektor Klasa: 602-04/21-34/21 Urbroj: 380-012/246-21-1 Zagreb, 4. listopada 2021. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske ravnateljica Zdenka Pogarčić, dipl. iur. Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb Predmet: Reakcija Ureda za zakonodavstvo zbog uočenih nepravilnosti u Obrascu prethodne procjene za Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju – traži se Poštovana gospođo Pogarčić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je 1. listopada 2021. na portalu e-Savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard da otvara Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju u trajanju do 17. listopada 2021. i s očekivanom objavom izvješća 16. studenoga 2021. Na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=18706 vidljivo je da je Obrazac prethodne procjene Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju predviđa donošenje posve novoga zakona koji bi zamijenio Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07 i 118/12), iako je taj zakon stabilan, donesen je prije 14 godina i mijenjan je samo jednom, prije devet godina. U točki 4.2. obrasca prethodne procjene navodi se: „Nije moguće postignuti ishod nenormativnim rješenjima, odnosno bez izmjene zakona.“ No, nigdje se ne navodi zašto je potrebno donijeti cjelovito novi zakon. Obrazac je proturječan. U točki 3.1. kao glavni cilj zakonodavne aktivnosti ističe se: „Novi bi Prijedlog Zakona ponudio optimalno rješenje za usklađivanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom čime će se osigurati bolja povezanost i uklopljenost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti u Europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area (EHEA).“ U točki 3.2. svrha donošenja novoga zakona i njegovo očekivano postignuće opisuje se kao: „Hrvatske kvalifikacije, posebice nazivi koji se stječu završetkom stručnih studija, bit će prepoznatljivi na tržištu rada Republike Hrvatske i Europske unije.“ U točki 5.1.2. priznaje se da bi novi zakon imao tek „neznatan“ učinak na slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala, a u točki 5.1.15. sažima: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni gospodarski učinak na slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala, ali bi njegovom primjenom moglo doći do neznatnog povećanja mobilnosti radne snage na europskom tržištu rada.“ U točki 5.1.18. priznaje se da bi novi zakon imao tek „neznatan“ učinak na građane i/ili obitelji i/ili kućanstva, a u točki 5.1.27. rezimira: „Donošenje novog Zakona će imati neznatan utjecaj na građane uključene u visoko obrazovanje zbog povećanja prepoznatljivosti stručnih kvalifikacija na tržištu rada.“ U točki 5.2.5. ističe se: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni učinak na tržišno natjecanje.“ Ista se rečenica ponavlja u točki 5.2.27.: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni učinak na tržišno natjecanje.“ Međutim, takav odgovor na tom mjestu je nepriličan, jer se prethodne rubrike 5.2.6. – 5.2.16. odnose na adresate tržišnoga natjecanja. Stručni nositelj izrade propisa deklarirao je da se donošenje novoga zakona ne odnosi ni na poduzetnike, ni na građane, ni na radnike, ni na umirovljenike, ni na pružatelje usluga, ni na branitelje, ni na javnopravna tijela ni na državna poduzeća, pa ako se ne odnosi ni na građane, radnike, poduzetnike i poslodavce, postavlja se pitanje čemu studiranje, diplomiranje, stjecanje akademskih naziva, stručnih naziva i akademskih stupnjeva. U točki 5.3.8. ističe se: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni socijalni učinak.“ Znači da stručni nositelj izrade propisa smatra da visoko obrazovanje nema društvenih posljedica i učinka. Ista se rečenica ponavlja u točki 5.3.20.: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni socijalni učinak.“ Međutim, takav odgovor na tom mjestu je nepriličan, jer se prethodne rubrike 5.3.9. – 5.3.19. odnose na adresate socijalnih učinaka. Stručni nositelj izrade propisa deklarirao je da se donošenje novoga zakona ne odnosi ni na poduzetnike, ni na građane, ni na radnike, ni na umirovljenike, ni na pružatelje usluga, ni na branitelje, ni na javnopravna tijela ni na državna poduzeća, pa ako se ne odnosi ni na građane, radnike, poduzetnike i poslodavce, postavlja se pitanje čemu studiranje, diplomiranje, stjecanje akademskih naziva, stručnih naziva i akademskih stupnjeva. U točki 5.4.1. ističe se da će predloženo donošenje novoga zakona imati „neznatan“ učinak na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području. U točki 5.4.10. ističe se da će predviđena zakonodavna aktivnost imati tek „neznatan“ učinak na pravo na kvalitetu radnoga mjesta. U točki 5.4.14. zaključuje se: „Donošenje novog Zakona će imati neznatan utjecaj na zapošljavanje i tržište rada zbog povećanja prepoznatljivosti stručnih kvalifikacija kod poslodavaca, čime će se pozitivno utjecati i na povećanje kvalitete radnog mjesta.“ U točki 5.4.17. ističe se da će predviđena zakonodavna aktivnost imati tek „neznatan“ učinak na građane, obitelji i kućanstva, a u točki 5.4.18. da će imati također „neznatan“ učinak na radnike i umirovljenike. U točki 5.4.26. zaključuje se: „Donošenje novog Zakona će imati neznatan utjecaj na građane uključene u visoko obrazovanje te radnike zbog povećanja prepoznatljivosti stečenih stručnih kvalifikacija kod poslodavaca, čime će se pozitivno utjecati i na povećanje kvalitete radnog mjesta.“ U točki 5.5.11. utvrđuje se: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni učinak na okoliš.“ Ista se rečenica ponavlja u točki 5.5.23.: „Donošenje novog Zakona neće imati izravni učinak na okoliš.“ Međutim, takav odgovor na tom mjestu je nepriličan, jer se prethodne rubrike 5.35.12. – 5.5.22. odnose na adresate učinaka na zaštitu okoliša, a ne na samu zaštitu okoliša. U točki 5.6.2. utvrđuje se da će novi zakon imati tek „neznatan“ učinak na pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava. U točki 5.6.10. zaključuje se: „Novi Zakon će imati neznatan utjecaj na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja i rada.“ U točki 5.6.14. ističe se da će predviđena zakonodavna aktivnost imati tek „neznatan“ učinak na građane, obitelji i kućanstva, a u točki 5.6.15. da će imati također „neznatan“ učinak na radnike i umirovljenike. U točki 5.6.23. zaključuje se: „Donošenje novog Zakona će imati neznatan utjecaj na građane uključene u visoko obrazovanje te radnike zbog povećanja prepoznatljivosti stečenih stručnih kvalifikacija kod poslodavaca, čime će se pozitivno utjecati i na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja i rada.“ U točki 6.1. zaključuje se: „Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka.“ U točki 6.2. zaključuje se: „Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.“ U točki 6.3. zaključuje se: „Propis ne uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika.“ U točki 6.4. zaključuje se: „Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.“ U točki 6.5. zaključuje se: „Propis nije od utjecaja na male i srednje poduzetnike.“ Ukupno je u Obrascu s „DA“ odgovoreno samo 9 puta, isključivo u rubrici „neznatno“, a s „NE“ čak 374 puta, u više navrata očito netočno i tendenciozno. Jednom je (rubrika 8.7.) odgovoreno pitijski, i DA i NE. Takav oblik popunjavanja Obrasca prethodne procjene ne služi istini ni procjeni, nego prikrivanju istine i zaobilaženju stvarne analize iz koje bi bilo vidljivo da su stvarni razlozi za promjenu zakona neki drugi, a ne oni deklarirani i ne onako kako su deklarirani. Zbog svega navedenoga očekujem da Ured za zakonodavstvo, kojemu ste na čelu, kao koordinator i stručni nositelj izrade Plana zakonodavnih aktivnosti i Izvješća o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti, sukladno članku 10. stavku 6. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) ne dopusti izbjegavanje zakonske obveze stručnoga nositelja propisa da provede procjenu učinaka propisa ili odustane od planirane zakonodavne aktivnosti, budući da nije naveo stvarne razloge zašto bi u cijelosti trebalo zamijeniti zakon koji već devet godina nije doživio ni jednu promjenu, a imao je ukupno samo jednu novelu, pa ni s toga stajališta, sukladno članku 48. stavku 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) nije potrebno pristupiti donošenju novoga zakona, nego eventualno tek njegovoj izmjeni i dopuni. Prečesta promjena zakona narušava pravnu stabilnost i vladavinu prava, pojačava nepoznavanje propisa i nepropisno postupanje iz neznanja te ne služi: • učvršćenju vladavine prava • ni unaprjeđenju dodjeljivanja stručnih i akademskih naziva i akademskoga stupnja u skladu sa strateškim odrednicama Republike Hrvatske u području znanosti i visokoga obrazovanja • ni unaprjeđenju prepoznatljivosti hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada Republike Hrvatske i Europske unije. S poštovanjem, Rektor Prof. dr. sc. Damir Boras Djelomično prihvaćen Poštovani rektore Boras, hvala Vam na dostavljenim komentarima i analizi Obrasca prethodne procjene. Slijedom Vaših komentara uočili smo da je došlo do propusta u točki 8.7, u kojoj su navedene vrijednosti i DA i NE, a trebala je biti navedena samo vrijednost „NE“. U vezi s komentarom da nije potrebno mijenjati cijeli Zakon, prihvaćamo Vaš prijedlog te će se napraviti izmjena i dopuna postojećeg Zakona. U vezi s komentarima koji se tiču procjene utjecaja donošenja Zakona na pojedine teme, navodimo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da će se izmjenama i dopunama Zakona neznatno utjecati na promjene iz razloga što su u postojećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, kao i drugim propisima u visokom obrazovanju, intergirani principi bolonjske reforme, kao i povezani alati koji se koriste za uspješno prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija pri zapošljavanju i nastavku obrazovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Primarno tu mislimo na ECTS sustav bodova, dopunsku ispravu o studiju koja se izdaje uz završnu kvalifikaciju te uspostavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i njegovo referiranje prema europskom kvalifikacijskom okviru. Svi ovi alati usmjereni su pravilnom prepoznavanju pojedine kvalifikacije koja se stječe u Republici Hrvatskoj u okviru visokog obrazovanja, neovisno o samom nazivu koji se stječe. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je ipak svjesno da, unatoč postojanju ovih alata, primarno tržište rada ih ne koristi u dovoljno mjeri, te će se uložiti dodatni napori da bi se navedeno promijenilo. Zbog postojanja svih ovih alata smatramo da samo donošenje izmjena Zakona neće imati veći utjecaj na sadašnje stanje, ali se veći utjecaj planira postići kroz naknadnu diseminaciju informacija koje će iz Zakona proizaći.