Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI Hrvatska psihološka komora smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa sljedećim komentarima Hrvatske komore socijalnih pedagoga: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 16. st. 1. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti navodi da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora)e samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnppedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i Statutu Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to prema čl. 4., 6., 7., 8., 9. I 11. Prijedloga glede: - prava i obveza u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, - određivanja visina članarine, - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću. Osim što Ministarstvo u potpunosti preuzima nadzor nad Komorom, predviđa stroga ograničenja samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora. Posebno se ističe pravna nesigurnost vezana uz prijedlog o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Potrebno je da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke koristiti pravni lijekovi, niti je određeno što se događa u slučaju uskrate suglasnosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona ne ograničava se sloboda udruživanja već se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene Zakonom. Prethodnom suglasnošću se ne utječe na sadržaj akata i planova već se prethodna suglasnost daje sa ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrtom prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština Komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, socijalni radnik te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
2 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažemo s Hrvatskom komorom socijalnih pedagoga: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 16. st. 1. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti navodi da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora)e samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnppedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i Statutu Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to prema čl. 4., 6., 7., 8., 9. I 11. Prijedloga glede: - prava i obveza u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, - određivanja visina članarine, - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću. Osim što Ministarstvo u potpunosti preuzima nadzor nad Komorom, predviđa stroga ograničenja samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora. Posebno se ističe pravna nesigurnost vezana uz prijedlog o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Potrebno je da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke koristiti pravni lijekovi, niti je određeno što se događa u slučaju uskrate suglasnosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. -Dodati ISPIT ZA PROVJERU STRUČNOSTI - u slučaju da se izgubi pravo na obavljanje djelatnosti zbog neusavršavanja - članak 7. st. 1. t. 3 -Članak 7. St.2 – smanjiti na 10 godina -Privatna praksa ne smije biti prepuštena tržištu ponude i potražnje, već je potrebnmo Komori dati ovlasti da rješenjem odlučuje o otvaranju privatne prakse - članak 11. -U sklopu javnih ovlasti dodati privatnu praksu - članak 19. -Visina članarine - brisati suglasnost Ministarstva - članak 22. -Skupštinu Komore čine svi članovi - zašto to određuje Zakon - to treba biti uređeno Statutom, npr. u slučaju velikog broja članova u Komori, zašto Skupštinu ne bi činili samo delegati, ako Komora tako organizira i uredi rad - brisati taj dio - članak 24. -Skupština Komore donosi opće akte - predlažemo da se prebaci ta ovlast na upravni odbor - članak 25. -Razrješenje predsjednika Komore - brisati dio koji se odnosi na razrješenje u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvještaja o radu ili financijskom planu, utječe na nesigurnost predsjedničke funkcije u Komori - članak 28. st. 2. -UO - članak 29. st. 2. i st. 4. - nema potrebe da to uređuje Zakon -Stručni nadzor - što je s neovlaštenim socijalnim pedagozima - zašto se nad njima ne bi mogao provesti stručni nadzor? Komora je dužna brinuti o standardima struke - članak 38. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona ne ograničava se sloboda udruživanja niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih pedagoga kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene Zakonom. Prethodnom suglasnošću se ne utječe na sadržaj akata i planova već se prethodna suglasnost daje sa ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrtom prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština Komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalnih pedagoga i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut i savjetodavni terapeut i socijalni radnik te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
3 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa sljedećim komentarima Hrvatske komore socijalnih pedagoga: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 16. st. 1. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti navodi da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora) samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnppedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, - određivanja visina članarine, - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću. Osim što Ministarstvo u potpunosti preuzima nadzor nad Komorom, predviđa stroga ograničenja samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu. Posebno se ističe pravna nesigurnost vezana uz prijedlog o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Potrebno je da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke koristiti pravni lijekovi, niti je određeno što se događa u slučaju uskrate suglasnosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona ne ograničava se sloboda udruživanja niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih pedagoga kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene Zakonom. Prethodnom suglasnošću se ne utječe na sadržaj akata i planova već se prethodna suglasnost daje sa ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrtom prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština Komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni pedagog. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalnih pedagoga i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut i savjetodavni terapeut i socijalni radnik te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
4 Hrvatska komora psihoterapeuta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa slijedećim komentarima Hrvatske komore socijalnih pedagoga: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 16. st. 1. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti navodi da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora)e samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnppedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i Statutu Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to prema čl. 4., 6., 7., 8., 9. I 11. Prijedloga glede: - prava i obveza u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, - određivanja visina članarine, - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću. Osim što Ministarstvo u potpunosti preuzima nadzor nad Komorom, predviđa stroga ograničenja samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora. Posebno se ističe pravna nesigurnost vezana uz prijedlog o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Potrebno je da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke koristiti pravni lijekovi, niti je određeno što se događa u slučaju uskrate suglasnosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona ne ograničava se sloboda udruživanja niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih pedagoga kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene Zakonom. Prethodnom suglasnošću se ne utječe na sadržaj akata i planova već se prethodna suglasnost daje sa ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrtom prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština Komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni pedagog. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalnih pedagoga i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut i savjetodavni terapeut i socijalni radnik te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
5 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 16. st. 1. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti navodi da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora)e samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnppedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i Statutu Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to prema čl. 4., 6., 7., 8., 9. I 11. Prijedloga glede: - prava i obveza u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, - određivanja visina članarine, - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću. Osim što Ministarstvo u potpunosti preuzima nadzor nad Komorom, predviđa stroga ograničenja samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora. Posebno se ističe pravna nesigurnost vezana uz prijedlog o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Potrebno je da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke koristiti pravni lijekovi, niti je određeno što se događa u slučaju uskrate suglasnosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. -Dodati ISPIT ZA PROVJERU STRUČNOSTI - u slučaju da se izgubi pravo na obavljanje djelatnosti zbog neusavršavanja - članak 7. st. 1. t. 3 -Članak 7. St.2 – smanjiti na 10 godina -Privatna praksa ne smije biti prepuštena tržištu ponude i potražnje, već je potrebnmo Komori dati ovlasti da rješenjem odlučuje o otvaranju privatne prakse - članak 11. -U sklopu javnih ovlasti dodati privatnu praksu - članak 19. -Visina članarine - brisati suglasnost Ministarstva - članak 22. -Skupštinu Komore čine svi članovi - zašto to određuje Zakon - to treba biti uređeno Statutom, npr. u slučaju velikog broja članova u Komori, zašto Skupštinu ne bi činili samo delegati, ako Komora tako organizira i uredi rad - brisati taj dio - članak 24. -Skupština Komore donosi opće akte - predlažemo da se prebaci ta ovlast na upravni odbor - članak 25. -Razrješenje predsjednika Komore - brisati dio koji se odnosi na razrješenje u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvještaja o radu ili financijskom planu, utječe na nesigurnost predsjedničke funkcije u Komori - članak 28. st. 2. -UO - članak 29. st. 2. i st. 4. - nema potrebe da to uređuje Zakon -Stručni nadzor - što je s neovlaštenim socijalnim pedagozima - zašto se nad njima ne bi mogao provesti stručni nadzor? Komora je dužna brinuti o standardima struke - članak 38. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona ne ograničava se sloboda udruživanja niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih pedagoga kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene Zakonom. Prethodnom suglasnošću se ne utječe na sadržaj akata i planova već se prethodna suglasnost daje sa ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrtom prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština Komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni pedagog. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalnih pedagoga i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut i savjetodavni terapeut i socijalni radnik te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan. Nadalje, ovlast donošenja općih akata u nadležnosti je Skupštine, kao najvišeg tijela odlučivanja, dok je zadaća Upravnog odbora da brine o izvršavanju programa rada Komore i izvršavanja akata Skupštine. Stručni nadzor obavlja se nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga. Prekršajnim odredbama Zakona predviđena je novčana kazna za fizičku osobu koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost, a nije joj priznato pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti. Iz navedenoga razvidno je da se nad „neovlaštenim socijalnim pedagozima“, ne provodi stručni nadzor već isti trebaju prekršajno odgovarati u slučaju da obavljaju socijalnopedagošku djelatnost bez priznatog prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
6 Sonja Alimović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA - POVJERENSTVO ZA STRUČNA USAVRŠAVANJA - tekst točke 5 potrebno je izmijeniti jer nije razvidan razlog zašto bi se izdvojeno navodili korisnici s razvojnim rizicima ili razvojnim teškoćama, kao da samo oni u pojačanom riziku razvoja problema u ponašanju. Nadalje, korisnici s razvojnim rizicima i razvojnim teškoćama nerijetko razvijaju ponašanja (strategije za bolje funkcioniranje) koja stručnjacima koji nemaju dovoljno predznanja o različitim razvojnim teškoćama mogu izgledati kao poremećaji u ponašanju što može dovesti do primjene neprimjerenih metoda i intervencija. Stoga molimo brisanje dijela teksta koji navodi razvojne rizike i razvojne teškoće. Ukoliko dijete s razvojnim rizikom ili razvojnom teškoćom ima povećan rizik za razvoj poremećaja u ponašanju, socijalni pedagog može samo uz suradnju s edukacijskim rehabilitatorom educiranim o svim razvojnim teškoćama primijeniti stručne intervencije u svrhu prevencije i smanjivanju poremećaja u ponašanju kako ne bi došlo do primjene kontraindiciranih intervencija. Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova kao i obuhvata socijalnopedagoške djelatnosti predložene su i usuglašene s predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, koji su bili članovi Radne skupine za izradu Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti i nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
7 Ana Wagner Jakab PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. VIJEĆE STUDIJA EDUKACIJSKA REHABILITACIJA EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKOG FAKULTETA U članku 3. pod brojem 5. navodi se da socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća "ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece" Komentar: Na temelju ovog stavka stječe se dojam da socijalni pedagozi provode ranu intervenciju s djecom s teškoćama u razvoju, dok su po svom obrazovanju i metodama rada usmjereni na rad s djecom s poremećajima u ponašanju, a ne na pružanje usluga rane intervencije djeci s teškoćama u razvoju. Stoga u navedenom stavku treba staviti točku nakon prvog napisanog "problema u ponašanju" i izbrisati sve nakon "te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće", odnosno članak treba glasiti "ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju" Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova kao i obuhvata socijalnopedagoške djelatnosti predložene su i usuglašene s predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, koji su bili članovi Radne skupine za izradu Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti i nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.