Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU NACIONALNOG PLANA RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice   Važno je podsjetiti, kao što je u uvodnom dijelu i navedeno, da ovaj akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja pobliže definira provedbu ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i to strateški cilj 5.5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život te prioritetno područje Socijalna solidarnost i odgovornost. Donošenjem Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine trebala bi se osigurati regionalna ravnomjernost i dostupnost socijalnih usluga za sve skupine u sustavu socijalne skrbi na cijelom području Republike Hrvatske, kao i da socijalne usluge odgovore na brojne izazove korisničkih skupina, uz istodobno podržavanje ideje neovisnog življenja u zajednici o čemu je pučka pravobraniteljica pisala u godišnjim izvješćima i davala konkretne preporuke. Ipak, ističemo da ovi akti nisu doneseni kao što je planirano u II. kvartalu 2021. sukladno Odluci o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu, koju je na sjednici održanoj dana 14. listopada 2020. donijela Vlada RH, što je i sam predlagatelj naveo kao razlogom skraćenja javnog savjetovanja na 15 dana. Mišljenja smo da takvo postupanje nije dobra praksa te da se strateški akti trebaju donositi u planiranim rokovima. Pri tome ističemo kako je, u skladu sa Smjernicama Povjerenika za informiranje za primjenu članka 11. ZPPI-ja, važno osigurati savjetovanje u trajanju od 30 dana, jer se tim rokom postiže svrha provedbe savjetovanja (stvarna participacija građana u kreiranju javnih politika), a svako skraćivanje odnosno odstupanje od pravila potrebno je obrazložiti opravdanim i izvanrednim razlozima u dokumentu koji se objavljuje uz akt koji se stavlja na savjetovanje. Ovo je posebice važno kad se Nacionalni plan donosi po prvi put te kad se istovremeno u savjetovanju nalazi cijeli niz strateških dokumenta iz područja socijalne skrbi. Nadalje, iz Prijedloga nacionalnog plana proizlazi da isti formalno obuhvaća i 2021. godinu, iako će se faktički primjenjivat eventualno tek zadnja dva mjeseca ove godine. Nadalje, u Prijedlogu nacionalnog plana u većem dijelu teksta navodi se analiza stanja socijalnih usluga i općenito su opisani ciljevi, a tek u manjem dijelu teksta se navode planirane mjere, također općenito, ne navodeći na koje se korisničke skupine odnosi konkretna mjera. Stoga napominjemo da je metodologiju izrade i sadržaj Prijedloga nacionalnog plana trebalo uskladiti sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN, 123/17) i Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/2018). Naime, sukladno ovim propisima, nacionalni planovi sadrže srednjoročnu viziju razvoja koja je usklađena s relevantnim dugoročnim aktima strateškog planiranja, opis srednjoročnih razvojnih potreba, razvojnih potencijala i prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju. U njih je uključen i terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi kao i indikativni financijski plan s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva i projekata od strateškog značaja, što je izostalo prilikom izrade ovog Prijedloga nacionalnog plana. Na kraju, ističemo da je veći broj mjera, korisničke skupine, razdoblja provedbe mjere i financijska sredstva, preglednije i preciznije opisano u Nacionalnom plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. nego u Prijedlogu nacionalnog plana. Također ističemo kako sam prijedlog nacionalnog plana ne uzima u obzir kontekst epidemije COVID-19 kao niti potresa, koji je sasvim sigurno utjecao na dostupnost socijalnih usluga u cijeloj RH, a posebice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nije prihvaćen Prijedlog nacionalnog plana usklađen je sa svim navedenim dokumentima. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u funkciji koordinacijskog tijela na formu strateškog dokumenta nije imalo primjedbi. Naime, sadržaj Nacionalnog plana izrađen je sukladno uputama koordinacijskog tijela (MRRFEU) i smjernicama strateškog planiranja, a aktivnosti u svrhu provedbe definiranih mjera i postavljenih posebnih ciljeva bit će detaljnije razrađeni u godišnjim provedbenim programima. Svrha donošenja ovoga NP bilo je trajnije rješavanje nedostataka korištenja socijalnih usluga, a ne samo za vrijeme trajanja epidemije COVID-19. Iako Nacionalni plan nije donesen u propisanom roku, napominjemo da se predviđene aktivnosti provode te će se o uspješnosti provedbe mjera i postignutim pokazateljima rezultata za 2021. godinu izraditi izvješće stoga se komentar ne prihvaća.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je izvršila uvid u Prijedlog Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine (dalje u tekstu: Nacionalni plan) te u nastavku daje svoje mišljenje. Prije svega, Pravobraniteljica smatra da bi se u Nacionalni plan trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Nacionalnom planu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Nadalje, uvidom u Nacionalni plan vidljivo je da isti sadrži poglavlje 3.2.4. koje se odnosi na socijalne usluge za druge osjetljive skupine, a u kojim skupinama se navode i žrtve obiteljskog nasilja, žrtve trgovanja ljudima, osobe s problemima ovisnosti te osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Pravobraniteljica izražava zadovoljstvo što su navedene skupine prepoznate, međutim smatra važnim ukazati i na slijedeće. Vezano uz žrtve obiteljskog nasilja, u Nacionalnom planu se iznose podaci o broju skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, njihovi kapaciteti, savjetovališta za žrtve te uspostava besplatne 24-satne telefonske linije za pomoć žrtvama. Međutim Pravobraniteljica smatra kako bi se, pored navedenih informacija (koje su svakako bitne i ukazuju na napredak u ovom području, posebice u vidu osnivanja novih šest skloništa tijekom 2020. godine), trebalo barem načelno ukazati i na pitanje načina financiranja tih skloništa i savjetovališta te na potrebu i važnost kontinuiranog osiguravanja pravovremenih i dostatnih financijskih sredstava za njihov rad. Naime, iako se navedena materija detaljnije regulira kroz Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022., Pravobraniteljica je stava kako bi se na načelnoj razini svakako i u Nacionalnom planu trebalo spomenuti navedenu problematiku odnosno skrenuti pažnju na navedeno te iznijeti i podatke koji se odnose na visinu novčanih sredstava koja se trenutno izdvajaju za navedeno. Nadalje, u odnosu na žrtve trgovanja ljudima, osobe s problemima ovisnosti te osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, Pravobraniteljica ukazuje kako se radi o područjima u kojima su žene izložene riziku višestruke diskriminacije, radi čega smatra kako bi trebalo dodatno naglasiti i rodnu dimenziju navedenih područja odnosno uzimati u obzir i postojeće rodne razlike između žena i muškaraca u navedenim područjima. Tako je u svojem Izvješću o radu za 2020. godinu, a vezano uz žrtve trgovanja ljudima, Pravobraniteljica konstatirala slijedeće. Prema podacima MUP-a, u 2020. je identificirano ukupno 15 žrtava trgovanja ljudima (27 žrtava tijekom 2019.), od kojih je 8 bilo muškog spola (53,4%), a 7 ženskog spola (46,6%). Najčešći oblik eksploatacije bila je radna eksploatacija (37,5%), a zatim spolna eksploatacija (25%) i eksploatacija radi činjenja protupravnih radnji (25%). Analizirajući podatke o spolu žrtava i vrsti eksploatacije, proizlazi da je 50% svih žrtava ženskog spola bilo spolno eksploatirano, dok je njih 25% bilo radno eksploatirano. Za razliku od 2019., kada je 62% svih žrtava muškog spola i 35% svih žrtava ženskog spola bilo spolno eksploatirano, u 2020. niti jedan muškarac nije bio spolno eksploatiran, odnosno sve spolno eksploatirane žrtve trgovanja ljudima (2020.) bile su ženskog spola. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica je (kao i tijekom ranijih izvještajnih razdoblja) preporučila kontinuiranu primjenu rodno senzibilnog pristupa prilikom postupanja sa žrtvama trgovanja ljudima. Vezano uz Nacionalni plan, Pravobraniteljica smatra i kako bi se podaci koji se odnose na broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima u Hrvatskoj u razdoblju 2002.-2019. (koji se grafički navode u Nacionalnom planu u točki 3.2.4.2.) trebali iskazati razvrstano po spolu, a sukladno čl.17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) prema kojem „Svi statistički podaci i informacije o osobama, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.“ Nadalje, u odnosu na osobe s problemima ovisnosti, Pravobraniteljica je u svom Izvješću o radu za 2020. godinu konstatirala kako su žene ovisnice specifična skupina izložena riziku višestruke diskriminacije, a radi čega je potrebno raditi na daljnjoj senzibilizaciji i osvještavanju društva te sustavno pratiti ovu problematiku i s rodnog aspekta. Rizični čimbenici kod žena ovisnica su: izloženost obiteljskom i seksualnom nasilju, društvenim stereotipima i stigmatizaciji (u većoj mjeri nego muškarci) kao i riziku prostitucije. Posebnu pažnju zahtijevaju trudnice i majke ovisnice te se javlja i pitanje evidencije rodilja ovisnica (u 2020. rodilo ih je 22). Tijekom 2020. zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u tretmanu je završilo 5.482 osoba, od čega 871 žena (udio od 15,88%). Njih 9,6% ima završenu višu školu ili fakultet, a redovan posao ima 18,9%. Što se tiče ovisnosti o alkoholu, u 2020. zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom bilo je ukupno hospitalizirano 4.784 osoba, od čega je 866 ženskog spola (18,1%). Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica je dala slijedeće preporuke: (1) Senzibilizirati i osvještavati društvo o problematici ovisnosti kod žena te potreba uklanjanja stereotipa. (2) Individualizirani rodno-senzibilni medicinski pristup u liječenju žena ovisnica. (3) Sustavno pratiti ovu problematiku iz rodnog aspekta (iskazivanje svih relevantnih statističkih podataka po spolu, prilikom analize podataka imati u vidu rizik višestruke diskriminacije žena). (4) Poduzeti mjere u cilju osnivanja i vođenja evidencije rodilja ovisnica. (5) Provoditi istraživanja o ovisnosti žena i njihovim specifičnostima te, sukladno dobivenim rezultatima, kreirati programe liječenja koji će uvažavati i zadovoljavati njihove specifične potrebe. (6) Razmotriti osnivanje sigurne kuće koja bi bila specijalizirana za žrtve obiteljskog i partnerskog nasilja koje su ujedno ovisnice ili prilagoditi postojeće sigurne kuće njihovim specifičnim potrebama. Stoga bi i u Nacionalnom planu dodatnu pažnju (barem na načelnoj razini) trebalo posvetiti ženama ovisnicama te ukazati i na njihove specifičnosti odnosno imati u vidu rodni aspekt ove problematike (npr. vezano uz trudnice i majke ovisnice, evidenciju rodilja ovisnica i sl). U odnosu na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, Pravobraniteljica je u svom Izvješću o radu za 2020. godinu konstatirala kako je od strane MUP-a u 2020. evidentirano ukupno 1.932 tražitelja/ica međunarodne zaštite – 1.193 ili 61,7% osoba muškog spola i 739 ili 38,3% osoba ženskog spola. Što se tiče osoba ženskog spola, vidljivo je da se njihov broj u odnosu na ranije godine i postotak u odnosu na osobe muškog spola, kontinuirano povećava. Nastavlja se trend da se osobama ženskog spola odobrava razmjerno ili nešto više međunarodnih zaštita. Međutim, pravo razumijevanje rezultata odobravanja međunarodne zaštite treba tražiti u broju obustavljenih postupaka. Kako MUP navodi, najčešći razlog obustavljanja postupka je napuštanje Republike Hrvatske tražitelja međunarodne zaštite prije samog okončanja postupka. Naime, obustavljeni su postupci (2020.) za čak 1.675 ili 86,69% tražitelja međunarodne zaštite, odnosno 1.026 osoba muškog spola i 649 osoba ženskog spola. S tim u vezi, Pravobraniteljica je u svom Izvješću o radu za 2020. dala slijedeće preporuke: (1) Razvijati potrebne procedure za uzimanje rodno osjetljivih iskaza žena i ustrajno upozoravati žene tražiteljice međunarodne zaštite da imaju pravo na prevoditeljicu ženskog spola. (2) Osnaživati i jačati podršku ženama i djevojkama migrantske populacije za borbu protiv seksualnog i rodno utemeljenog nasilja. (3) Voditi brigu da se žene izbjeglice popisuju individualno i da dobivaju odgovarajuću dokumentaciju koja će im osigurati osobnu sigurnost, slobodu kretanja i pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. (4) Razvijati potrebne procedure za uzimanje iskaza od pripadnika/ca spolnih i rodnih manjina, uvažavajući činjenicu da su te osobe posebno ranjiva skupina među tražiteljima međunarodne zaštite. (5) Prilikom podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom voditi računa o identifikaciji osoba s posebnim potrebama ili obiteljskim vezama u EU-u te dati prednost spajanju obitelji tražitelja/ica međunarodne zaštite na početku postupka. (6) Osigurati dosljedno poštivanje načela ravnopravnosti spolova u sustavu azila, odnosno međunarodne zaštite te kontinuirano provoditi aktivnosti na podizanju svijesti o pojavama i neprihvatljivosti diskriminacije. (7) Nastaviti provoditi kampanje s ciljem osvještavanja javnosti o problemima s kojima se tražitelji/ice azila, azilanti/ice i osobe pod supsidijarnom zaštitom susreću te razbijanja stereotipa i predrasuda. (8) Osigurati cjelovitu zdravstvenu zaštitu tražiteljica azila i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, posebno za trudnice i rodilje te dodatnu edukaciju medicinskog osoblja u smjeru senzibiliziranja prema potrebama navedenih skupina, posebno pojačati zastupljenost pitanja reproduktivnog zdravlja žena te osigurati specijalističku zaštitu. (9) Poticati žene kojima je odobrena međunarodna zaštita na osposobljavanje i zapošljavanje. (10) Nastaviti voditi po spolu sve statističke podatke vezano za migracijsku politiku. Vezano uz Nacionalni plan, Pravobraniteljica predlaže da se u poglavlju koje se odnosi na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita (3.2.4.5.) svakako navedu i relevantni statistički podaci iskazani po spolu uz poseban naglasak na rodnu dimenziju ove problematike, a što bi trebalo naglasiti i u ostalim područjima (žene žrtve trgovanja ljudima, žene ovisnice i žene žrtve trgovanja ljudima). S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl. iur. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar koji se odnosi na ujednačavanje rodnog značenja. Mjere zaštite i potpore žrtvama nasilja u obitelji propisane su Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine unutar područja pod nazivom Zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja kroz mjeru Osigurati financijsku potporu radu skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji koje vode organizacije civilnog društva te ustanovama koje pružaju smještaj žrtvama nasilja u obitelji na području cijele Republike Hrvatske stoga se ne prihvaća komentar koji se odnosi na razradu teksta vezano uz financiranje skloništa za žrtve obiteljskog nasilja . Prihvaća se komentar koji se odnosi na naglašavanje rodne dimenzije u odnosu na žrtve trgovanja ljudima, osobe s problemima ovisnosti te osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita te će se navedeno dodatno naglasiti u tekstu NP u navedenim područjima. U poglavljima NP u kojima se navode brojčani podaci o žrtvama trgovanja ljudima, ovisnicima i osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita, biti će dodani brojčani podaci razvrstani po spolu. Sukladno smjernicama strateškog planiranje navodimo da će se aktivnosti za provedbu definiranih mjera detaljnije razraditi godišnjim provedbenim planovima koji će biti usklađeni s ovim Nacionalnim planom i pripadajućim Akcijskim planom.
3 GRAD ZAGREB  , PREDGOVOR Poštovani/e, prvenstveno treba pohvaliti iscrpnost i ozbiljnost pristupa tematici te kvalitetu dokumenta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Rehabilitacijski centar za stres i traumu  , 1.UVOD Velika je šteta da se u izradi ovog važnog dokumenta, posebno kada se on donosi po prvi put, nije pristupilo kroz široke konzultacije s dionicima u JLS, civilnom društvu, akademskoj zajednici, socijalnim partnerima, a posebno s predstavnicima korisničkih skupina. Takav pristup vjerojatno bi rezultirao sadržajnijim i relevantnijim dokumentom, a sigurno osigurao veću posvećenost implementaciji i ostvarivanju planiranih rezultata. Nije dobra demokratska praksa da sastav radne skupine nije javni podatak, da rad radne skupine nije transparentan, kao i da se ne osigura minimum predstavničkog sudjelovanja, odnosno da se članovi radne skupine obavežu na razmjenu informacija sa sektorom koji u radnoj skupini predstavljaju. Nije prihvaćen U svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici svih tijela od značenja za pružanje socijalnih usluga. Riječ je o predstavnicima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske zajednice županija, Grada Zagreba, Hrvatske udruge poslodavaca, državnih pružatelja usluga za različite korisničke skupine i centara za socijalnu skrb što je navedeno i u samom tekstu NP. Uz navedeno, putem Samostalnog sektora za Partnerstvo svim socijalnim partnerima proslijeđen je NP I AP na pregled i moguću dostavu njihovih prijedloga i komentara.
5 Rehabilitacijski centar za stres i traumu 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.1. Socijalne usluge u okviru sustava socijalne skrbi Temeljem relevantne znanstvene literature (Opačić, A. (2018). Socijalne usluge u praksi u zajednici. Nastavni materijal na kolegiju Socijalni rad u organiziranju zajednice, https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/9._Predavanje_2018_19.pdf), potrebno je redefinirati određenje socijalnih usluga u prijedlogu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga: - Socijalne usluge su javne usluge koje doprinose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu onim skupinama građana koje tradicionalno smatramo ˝ranjivima˝. Tako ocijalne usluge mogu biti i zdravstvene, odgojne, kulturne, obrazovne, usluge socijalne skrbi, onda kada su ciljano usmjerene sprečavanju socijalne isključenosti ili socijalno osjetljivim društvenim grupama. - Socijalne usluge podrazumijevaju da između pružatelja i korisnika postoji odnos koji se temelji na načelu individualizma i dobrovoljnosti. Stoga socijalnim uslugama ne smatramo mjere (čak i kada su one mjere stručne pomoći, uključujući i tretman) koji imaju prisilni karakter (primjerice u obiteljsko-pravnoj zaštiti, penalnom sustavu, zaštiti maloljetnika s problemima u ponašanju i sl.). - Socijlne usluge su one kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici, uz aktiviranje lokalne podrške, a samo onda kada to nije moguće uključuju oblike stanovanja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, stanovanje u kriznim uvjetima). - Socijalne usluge trebaju biti regulirane kroz okvir javnih politika, što znači da postoje standardi kvalitete koje je važno slijediti. No, socijalne usluge pružaju raznovrsni akteri (javni, državni, lokalni, privatni, civilni). - Socijalne usluge se ne temelje na neformalnoj podršci, ali to ne znači da ju isključuju. S tim u vezi socijalne usluge prepoznaju uključivanje članova obitelji, volontera, vršnjačke podrške i širokog kruga profesionalaca i para-profesionalaca. Ovo je određenje socijalnih usluga usklađeno s preporukama Europske komisije (Communication on Social services of general interest in the European Union (COM (2006) 177) te Europske socijalne mreže (ESN) https://www.esn-eu.org/about/what-are-types-social-services Prihvaćen Komentar prihvaćen.
6 Ured pučke pravobraniteljice 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.1. Socijalne usluge u okviru sustava socijalne skrbi Važno je imati u vidu da su socijalne usluge javne usluge koje pridonose kvaliteti života i ostvarivanju prava ranjivih društvenih skupina. Iako su socijalne usluge prvenstveno normirane kroz Zakon o socijalnoj skrbi, važno je naglasiti da je veliki broj njih prepoznat u znanstvenoj literaturi kao socijalne usluge u širem smislu te obuhvaćaju sve one usluge koje su usmjerene sprječavanju socijalne isključenosti ili pružanju nekog oblika potpore/pomoći socijalno osjetljivim društvenim grupama. Kao pružatelji socijalnih usluga, uz tijela javne vlasti (Centre za socijalnu skrb, JLS), pojavljuju se i privatni sektor te udruge civilnog društva, pri čemu su udruge u najvećoj mjeri pružateljice različitih oblika socijalnih usluga te psihološkog i pravnog savjetovanja marginaliziranih društvenih skupina. Istovremeno, besplatno pravno savjetovanje nije prepoznato kao oblik socijalne usluge, iako je primarno usmjereno socijalno isključenim kategorijama stanovništva i osobama u riziku od siromaštva. U tom kontekstu ističemo kako se Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine kao prioriteti provedbe na području socijalne politike navode smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu. Ostvarenju navedenog strateškog prioriteta – smanjenju nejednakosti u društvu, direktno pridonose i pružatelji besplatne pravne pomoći, koji pravnim informiranjem i savjetovanjem osoba lošijeg imovnog stanja osiguravaju jednakost građana pred pravosudnim i javnopravnim tijelima. Slijedom navedenog, predlažemo da se usluga pružanja pravne pomoći – pravnog savjetovanja, prepozna kao kategorija socijalne usluge u širem smislu te kao takva definira Prilogom 4. prijedloga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027., te uvrsti u prateći Akcijski plan. Nije prihvaćen U nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave donesen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) kojim je socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana omogućeno osiguranje stručne pravne pomoći u svrhu djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji besplatne pravne pomoći predviđeni su: • upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba • ovlaštene udruge • pravne klinike • odvjetnici. Upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, ovlaštene udruge i pravne klinike pružaju primarnu pravnu pomoć. Odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć.
7 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.1. Socijalne usluge u okviru sustava socijalne skrbi "Socijalne su usluge dio javnih usluga, a cilj im je stvaranje djelotvornih organizacija, osnaživanje zajednice i promicanje jednakosti." - nadodati nakon "promicanje jednakosti..." i jednake šanse/prilike". Prihvaćen Komentar prihvaćen.
8 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima Prekratko razdoblje za zaključivanje (2017.-2019.) Nije prihvaćen S obzirom da se u navedenom razdoblju intenzivno provodio proces deinstitucionalizacije i transformacije, mišljenja smo kako su podaci o potrebama iz tog vremenskog intervala dobar pokazatelj i podloga za daljnje planiranje.
9 GRAD ZAGREB 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima, 3.2.1. Transformacija, deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije Možda za kraj teksta zaključak o dostupnosti socijalnih usluga na razini RH svih korisničkih skupina. Nije prihvaćen Mišljenja smo da zbirni podatak o dostupnosti socijalnih usluga za sve korisničke skupine ne bi rezultirao boljim ciljanjem mjera jer je pri planiranju usluga važno uzeti u obzir specifičnosti pojedine korisničke skupine te je iz tog razloga prikazana dostupnost socijalnih usluga po korisničkim skupinama.
10 GRAD ZAGREB 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima, 3.2.1. Transformacija, deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije "Slijedom navedenog možemo zaključiti kako je postignuta promjena u omjeru između institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u korist izvaninstitucijskih oblika skrbi, osim u odnosu na osobe s mentalnim oštećenjem. Iako je broj korisnika izvaninstitucijskih socijalnih usluga značajno porastao, što je povezano s razvojem usluga u zajednici i većom ponudom takvih vrsta usluga od strane pružatelja usluga, nije u dovoljnoj mjeri postignuto smanjenje broja ulazaka korisnika u instituciju, posebice u odnosu na djecu. " KOMENTAR: Kod djece s problemima u ponašanju prema prvom grafu izvaninstitucijske socijalne usluge su 2019. niže nego 2017. pa mi bilo poželjno staviti obrazloženje Nije prihvaćen Smisao prikaza je vidljivost postignutog omjera između institucijske i izvaninstitucijske skrbi u korist izvaninstitucije.
11 GRAD ZAGREB 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima, 3.2.1. Transformacija, deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije Iz Grafikona 2. vidljiv je omjer korisnika izvaninstitucijske i institucijske skrbi za djecu s problemima u ponašanju u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Kao i kod djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, udio djece s problemima u ponašanju obuhvaćen izvaninstitucijskim oblikom skrbi znatno je veći u odnosu na udio djece kojima je osigurana skrb u instituciji. KOMENTAR: Ali je i primjetan rast institucijskih oblika skrbi u promatranom razdoblju što isto treba komentirati Nije prihvaćen Smisao prikaza je vidljivost postignutog omjera između institucijske i izvaninstitucijske skrbi u korist izvaninstitucije.
12 GRAD ZAGREB 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima, 3.2.1. Transformacija, deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije Smatramo da bi bilo korisno prikazati omjer ukupnog broja svih korisnika sustava socijalne skrbi u jednom grafikonu, a onda razraditi do korisničkim skupinama. Nije prihvaćen Smisao prikaza je vidljivost postignutog omjera između institucijske i izvaninstitucijske skrbi za svaku korisničku skupinu posebno.
13 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.2.  Udomiteljstvo Demografski trendovi iseljavanja mladih obitelji negativno se odrazio i na područje udomiteljstva. KOMENTAR: nadodati "iseljavanja mladih osoba i mladih obitelji". Prihvaćen Komentar se prihvaća.
14 Ured pučke pravobraniteljice 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.3. Usluge za osobe starije životne  dobi Prijedlog nacionalnog plana u razvoju socijalnih usluga predviđa i usluge za osobe starije životne dobi. Kao što je razvidno iz Prijedloga Nacionalnog plana, naglasak je na deinstitucionalizaciji kao općem trendu u EU. Međutim, pokazatelji također upućuju da je interes za institucionalnom skrbi još uvijek veći od dostupnih kapaciteta, te bi u planu razvoja socijalnih usluga za osobe starije životne dobi dio mjera trebalo usmjeriti na povećanje dostupnih kapaciteta institucionalne skrbi o osobama starije životne dobi, sukladno potrebi. To je posebice važno ako uzmemo u obzir da u Republici Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti za 3,68% osoba u dobi od 65 i više godina, što je daleko niže od prosjeka EU koji iznosi 5%. Pri tome napominjemo da osnivanje osam centara za starije osobe u kojima bi trebalo biti smješteno 800 korisnika kojima je potrebna dugotrajna skrb neće zadovoljiti potrebe za smještajem starijih osoba. Pri osmišljavanju mjera svakako treba voditi računa o specifičnim potrebama navedene skupine kojoj, u velikom broju slučajeva ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja, smanjene pokretljivosti i ovisnosti o tuđoj pomoći u svakodnevnom funkcioniranju, nije dovoljna pomoć u kući u trajanju od nekoliko sati tjedno, koja pomoć je ujedno trenutno regionalno nejednako dostupna. Nadalje, a vezano uz deinstitucionalizaciju, pučka pravobraniteljica godinama ukazuje na potrebu omogućavanja statusa njegovatelja za članove obitelji koji brinu o starijim članovima obitelji u potrebi. Međutim, niti Prijedlog nacionalnog plana ne predviđa uvođenje tog instituta. Smatramo da bi Prijedlogom nacionalnog plana nužno trebale biti obuhvaćene mjere usmjerene na pomirenje potreba profesionalnog i obiteljskog života kojima bi se poboljšao status članova obitelji koji brinu o ostarjelim članovima obitelji u potrebi. Za ostvarivanje Posebnog cilja 1., Mjere 1. Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne, važno je da se, radi prevencije institucionalizacije starijih osobna koje bi uz adekvatnu pomoć i dalje mogle živjeti u vlastitim domovima, osim blizine pružatelja usluga u obzir uzme i okolnost da veći broj starijih osoba kojima su izvaninstitucijske usluge (primjerice pomoć u kući) potrebne, ne zadovoljava iznimno niski imovinski cenzus propisan ZSS-om. Bez povisivanja imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na pomoć u kući i dalje će dolaziti do institucionalizacije osoba koje ne mogu same platiti navedenu uslugu. Vezano za buduću izgradnju centara za starije osobe, koja se spominje u Nacionalnom planu (točka 3.3. razvojne potrebe i razvojni potencijali), smatramo da je isto trebalo biti dodatno pojašnjeno, a s obzirom da se radi o značajnoj novini u sustavu socijalne skrbi, odnosno trebalo bi biti nedvojbeno i razumljivo da se radi o izgradnji osam centara za starije osobe sa 800 korisnika koji trebaju dugotrajnu skrb, da će centri za starije osobe lokalnom starijem stanovništvu pružati niz izvaninstitucijskih usluga, osiguravati skrb za starije osobe za vrijeme spriječenosti njegovatelja (također novina) te educirati njegovatelje (što je razvidno tek iz čitanja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.). Također bi trebalo biti razumljivo da će se u centrima za starije osobe pružati integrirana skrb koja će se provesti funkcionalnim spajanjem zdravstvenih ustanova na primarnoj razini s centrima za starije osobe, a čime će, nakon uspostave odgovarajućeg zakonodavnog okvira, sadržajno biti ispunjena preporuka pučke pravobraniteljice Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (ranije MDOMSP) od 2. prosinca 2020. da se razmotre izmjene zakona kojima bi se propisalo osnivanje socijalno-zdravstvenih ustanova u kojima bi se pružala gerijatrijska skrb. Vezano za usluge za osobe starije životne dobi ističemo da su projekti iz Programa „Zaželi“ zadnjih nekoliko godina provedeni diljem države, broj njima obuhvaćenih korisnika i iskazane potrebe za uslugama pruženim kroz projekt jasan su pokazatelj nužnosti jačanja usluge pomoći u kući koja ne bi bila projektnog karaktera. Naime, ovakav oblik projektnog pružanja spomenutih usluga može biti samo dodatni mehanizam, budući da korisnici ovise o diskrecijskoj odluci i kapacitetima jedinice lokalne ili regionalne samouprave te udruga civilnog društva da se na određeni projekt prijave. Također, između tri faze u kojima se Program Zaželi provodi u Hrvatskoj postoje vremenski razmaci u kojima korisnici koji sudjeluju u projektu ostaju bez usluga, a upravo zbog dugotrajnih procesa prijave i odobravanja prijava na projekt. Djelomično prihvaćen Vezano uz navod da Prijedlog nacionalno plana predviđa i usluge za osobe starije životne dobi te da je naglasak na deinstitucionalizaciji, navodimo da korisnička skupina osoba starije dobi nikada nije bila predmetom deinstitucionalizacije. Velika potreba za smještajnim kapacitetima, između ostalog, iskazana je zato što ne postoje dovoljni kapaciteti za pružanje izvaninstitucijskih usluga koje bi osobi starije životne dobi omogućile ostanak kod kuće te se iz tog razloga osim smještaja, ovim Nacionalnim planom predviđa razvoj izvanistitucijskih usluga. Predmet ovog NP je razvoj socijalnih usluga, a ne redefiniranje uvjeta za ostvarivanje novčanih naknada čiji su uvjeti propisani Zakonom o socijalnoj skrbi stoga se ne prihvaća primjedba koja se odnosi na proširenje kruga korisnika prava na status roditelja njegovatelja za članove obitelji koji brinu o starijim članovima obitelji. Redefiniranje uvjeta za ostvarivanje prava na pomoć u kući regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi te nije predmet ovoga NP stoga se primjedba koja se odnosi na povisivanje imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na pomoć u kući ne prihvaća. Prihvaća se primjedba koja se odnosi na manjkavo objašnjenje centara za starije te će se tekst NP u tom dijelu (točka 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali) proširiti radi jasnijeg prikaza što se planira postići mjerom koja se odnosi na izgradnju centara za starije. Nadalje, važno je napomenuti da je uz donošenje ovoga Nacionalnog plana, u tijeku donošenje i Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u nadležnosti Ministarstva zdravstva). Kako bi se unaprijedila koordinacija i integracija zdravstvene zaštite sa sustavom socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi, međuresornim dogovorom predviđeno je da se integrirane usluge socijalne skrbi i zdravstva razrade u zasebnom dokumentu koji će obuhvaćati aktivnosti usmjerene povezivanju sustava zdravstva i socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi, a što je i navedeno u samom tekstu ovoga NP. Prima se na znanje primjedba koja se odnosi na Program Zaželi.
15 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.3. Usluge za osobe starije životne  dobi "U Republici Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti za 29.414 odnosno za 3,68% osoba u dobi od 65 i više godina što je daleko niže od prosjeka EU koji iznosi 5%. Po broju kreveta u ustanovama za dugotrajnu skrb Hrvatska je na dnu ljestvice država članica EU (manji broj su imale samo Bugarska i Rumunjska) . Smještajni kapaciteti za starije osobe nisu ravnomjerno rasprostranjeni po županijama. Najveći nedostatak je u Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji gdje su smještajni kapaciteti ispod prosjeka za RH (3,68%). U navedenim je županijama potrebno osigurati dodatne kapacitete kako bi se osigurala ravnomjernija dostupnost skrbi za starije osobe." KOMENTAR: Navedeni zaključci ne prate mjere iz Akcijskog plana osim gradnje Centara za starije koji primarno ne osiguravaju smještaj za osobe starije životne dobi. Nije prihvaćen Rezultati provedenog istraživanja opisanog u točki 3.2.3. Nacionalnog plana su pokazali da je većina ispitanika iskazala potrebu za pružanjem usluge pomoći u kući odnosno uslugama koje im omogućuju ostanak u vlastitom domu.
16 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.3. Usluge za osobe starije životne  dobi Stopa siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj pokazuje tendenciju rasta od 2014. godine i u 2019. godini je ona iznosila 30,1%, što je značajno više od prosjeka EU (16,1%). NADODATI: A posebice su ugrožene žene starije životne dobi sa stopom rizika od siromaštva od 33,6 % (DZS, 2019.) Nije prihvaćen Navedeni podaci detaljno su prikazani u Prijedlogu Nacionalnog plana suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. koji je također u postupku donošenja.
17 Ured pučke pravobraniteljice 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine Također, iako točka 3.2.4. Socijalne usluge za druge ranjive skupine navodi niz skupina , s obzirom da je Istraživanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ među ostalim, pokazao da su Romi u Hrvatskoj u odnosu na većinsko stanovništvo u nepovoljnijem ekonomskom položaju, a posebice kad se u obzir uzmu pokazatelji siromaštva, odnosno stopa apsolutnog i relativnog siromaštva, predlažemo uključiti posebno potpoglavlje o socijalnim uslugama usmjerenim na pripadnike romske nacionalne manjine. Nije prihvaćen Aktivnosti usmjerene povećanju kvalitete i standarda življenja pripadnika romske populacije obuhvaćene su Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ujedno napominjemo da je u tijeku donošenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg Akcijskog plana čiji je nositelj izrade Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
18 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine Osobe kojima je odobren status međunarodne zaštite imaju sva prava iz sustava socijalne skrbi kao i hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te pravo na smještaj u trajanju od dvije godine. KOMENTAR: nadodati... te pravo na smještaj u trajanju od dvije godine dd dana uručenja odluke o priznavanju međunarodne zaštite. Prihvaćen Komentar prihvaćen.
19 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine Iz prikazanih podataka o dostupnosti socijalnih usluga po županijama vidljiva je vrlo izražena nedostupnost usluga za beskućnike. Usluge za beskućnike uopće nisu dostupne na području 12 županija. KOMENTAR: Vidljivo je da beskućnici imaju vrlo slabo razvijenu mrežu socijalnih usluga, a istovremeno niti jedna mjera u Akcijskom planu nije određena za promjenu tog stanja. Vrlo je izražena nedostupnost usluga za beskućnike, nisu uopće dostupne u 12 županija“ Iz karte je vidljivo kao i iz zaključaka da nedostaje socijalnih usluga za beskućnike na razini RH te možda bi uz sam smještaj trebalo jače istaknuti potrebu razvoja usluga za beskućnike, s naglaskom na savjetovanje i pomaganje i pomoć pri uključivanju u društvo. Svakako, pri tome naglasiti značaj jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave, kao i organizacija civilnog društva. Ako se osnivaju centri za starije osobe, zašto se ne bi osnovali dnevni centri za beskućnike u kojima će se pružati za njih prioritetne socijalne usluge. Nije prihvaćen Razvoj socijalnih usluga za beskućnike kao i za ostale korisničke skupne sadržan je u okviru mjere Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne. Beskućnici ostvaruju svoja prava (npr. naknade) putem centara za socijalnu skrb, a usluge putem prihvatilišta ili prenoćišta te smo mišljenja da nema potrebe za osnivanjem nove vrste institucije.
20 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine Prema dostupnim podacima dobivenim od centara za socijalnu skrb može se zaključiti da je u razdoblju od 2018. – 2020. godine broj zaprimljenih obavijesti o nasilju u obitelji, kao i broj žrtava nasilja u obitelji zabrinjavajuće visok. Broj ostvarenih smještaja u skloništima je manji, jer se prema žrtvama i počiniteljima obiteljskog nasilja primjenjuju i drugi oblici postupanja kao što su upućivanje u savjetovalište i poduzimanje mjera obiteljsko – pravne zaštite. KOMENTAR: Nije li u 2020. godini razlog manjeg broja smještenih žrtava nasilja u obitelji u skloništima i pandemija virusa COVID – 19 te pripadajuća epidemiološka ograničenja? Nije prihvaćen Neovisno o pandemiji virusa COVID – 19, tijekom 2020. godine bila je osiguravana socijalna usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama svim korisnicima u potrebi.
21 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine Osnovna primjedba je da bi u prijedlogu u točci 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine trebalo dodati i razraditi kao posebno osjetljivu skupinu i osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Naime, razvojem novih socijalnih usluga za ovu posebnu osjetljivu skupinu pridonijelo bi se prevladavanju osnovnih životnih poteškoća i što potpunijoj integraciji u zajednicu na ravnopravnoj osnovi s drugima i bez diskriminacije. Ako govorimo o multidisciplinarnom pristupu onda dostupnost socijalnim usluga mora biti za sve jednaka. Naime, dionci usluge (osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju) nisu svugdje zastupljeni, a još manje izdvojeni kod svih mjera, mišljenja smo da se to ne bi trebalo podrazumijevati, već ako se nabrajaju svi, onda se ne mogu izostaviti osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama. Također, ukoliko se i spomenu osobe s invaliditetom kod određene socijalne usluge tad se zaborave spomenuti i djeca s teškoćama. Nije prihvaćen Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju izrijekom su obuhvaćene mjerom Nastavak procesa deinstitucionalizacije i transformacije pružatelja socijalnih usluga, ali i mjerom Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne koja se odnosi na sve korisničke skupine uključujući i djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Nadalje, potrebe ovih dviju skupina razrađene su u točki Nacionalnog plana 3.2.1.Transformacija, deinstitucionalizacije i prevencija institucionalizacije. Također, u tijeku je postupak donošenja Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027. s ciljem nastavka unapređenja uvjeta za aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim područjima života zajednice.
22 Ured pučke pravobraniteljice 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine, 3.2.4.3. Beskućnici Prema podacima prikupljenim od centara za socijalnu skrb, u Republici Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2019. bilo evidentirano ukupno 511 beskućnika, od kojih 412 muškaraca i 99 žena. Međutim, procjenjuje se da je stvarni broj beskućnika znatno veći, uzimajući u obzir broj ljudi na ulici bez ikakvog smještaja, te veliki broj onih koji borave u neadekvatnim uvjetima, bez struje i vode, u podrumskim stanovima i garažama. Nadalje, istaknuti su problemi beskućnika, odnosno vidljiva je vrlo izražena nedostupnost usluga za beskućnike obzirom da iste uopće nisu dostupne na području 12 županija. Inače, kao najčešći razlog beskućništva navodi se nedostatak sredstava za podmirenje troškova stanovanja, pa od njih 511, to navodi 385 beskućnika, dok ih je 328 bilo smješteno u prihvatilištima ili prenoćištima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Ured pučke pravobraniteljice 3.2.4. Socijalne usluge za druge osjetljive skupine, 3.2.4.6. Dugotrajno nezaposlene osobe i korisnici koji izlaze iz skrbi U točki 3.2.4.6. Dugotrajno nezaposlene osobe i korisnici koji izlaze iz skrbi pobrojane su osobe kojima je potreban sustavan pristup i značajna individualna podrška u traženju posla, od psihosocijalne pomoći do podrške u ostalim aktivnostima povezanim s jačanjem socijalnih i životnih vještina i socijalnim uključivanjem. Budući da su mlade osobe koje izlaze iz sustava socijalne skrbi i osobe po izvršenju kazne zatvora često u velikom riziku od beskućništva, trebalo bi im po izlasku iz ustanova odnosno kaznionica i zatvora (odgojnih zavoda) prvenstveno pomoći uslugama poput socijalnog stanovanja jer neki nemaju gdje stanovati bilo zbog toga što nisu vlasnici nekretnine, nemaju socijalnu podršku obitelji, niti sredstava za najam stanova ili ih potencijalni najmodavci diskriminiraju ne želeći im iznajmiti stan zbog karakteristike pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Naime, nerealno je očekivati da zaposlenje može tražiti osoba koja nema gdje stanovati. Stoga predlažemo da se posebno za mlade osobe bez adekvatne roditeljske skrbi nakon izlaska iz institucionalne skrbi predvidi i odgovarajuće mjere podrške. Uz savjetodavnu pomoć, predlažemo da se razmotre i konkretni oblici podrške kroz stambeno zbrinjavanje i materijalnu pomoć u tranzicijskom periodu te konkretniju pomoć vezano uz ulazak na tržište rada. Nadalje, pozdravljamo uvođenje socijalne usluge socijalnog mentorstva što je pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima preporučila za mlade iz alternativne skrbi. Uz to, važno je predvidjeti i postići sinergiju ove nove usluge sa već najavljenim pilot programom mentorstva Roma u Međimurskoj županiji, koji je najavilo Min. pravosuđa i uprave https://vijesti.hrt.hr/manjine/roma-mentori-spona-izmedu-drzavnih-institucija-i-romskih-zajednica-u-medimurju-3108048 Kao što je navedeno u ovoj točki, nužno je uspostaviti suradnju centara za socijalnu skrb i službi nadležnih za zapošljavanje te drugih relevantnih dionika u lokalnoj zajednici, kako bi se zajedničkim vođenjem slučajeva provodile mjere u svrhu socijalnog uključivanja korisnika i uspješnije integracije socijalno osjetljivih skupina na tržište rada. Pri tome napominjemo da su dobre rezultate u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Srbiji postigli tzv. kulturni medijatori u pojedinim ranjivim skupinama, npr. romskoj zajednici pa stoga predlažemo da se razmotri usvajanje ovog modela posredovanja, angažiranjem članova ciljane zajednice radi kulturološkog posredovanja. Nije prihvaćen Osim uvođenja usluge socijalnog mentorstva kojom će biti obuhvaćene sve ranjive skupine s ciljem osiguravanja individualne podrške u traženju posla i u ostalim aktivnostima povezanim s jačanjem socijalnih i životnih vještina radi uspješnije integracije na tržište rada i odnosno u zajednicu u kojoj živi, također je predviđeno širenje usluge organiziranog stanovanja uz povremenu podršku i usluga podrške putem mobilnih timova. Nadalje, Prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je da se osobi koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje uz pomoć i potporu ova potpora može osigurati dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života. Također ističemo kako je Nacrtom prijedloga zakona o socijalnoj skrbi predviđena izrada pravilnika kojim će se dodatno unaprijediti način suradnje sa službom nadležnom za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika. Ujedno napominjemo da je u tijeku donošenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg Akcijskog plana čiji je nositelj izrade Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Aktivnosti usmjerene povećanju kvalitete i standarda življenja pripadnika romske populacije obuhvaćene su i Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
24 Ured pučke pravobraniteljice 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.2.5. Projekti i programi   Iako su dobro prepoznati problemi beskućništva u točki 3.2.5. Projekti i programi nisu precizno navedene nove socijalne usluge za beskućnike, posebice one kojima bi se otklonilo beskućništvo kao što je socijalno stanovanje, stambene zajednice ili drugi oblici nužnog smještaja. I dalje se navodi kao jedna od osnovnih socijalnih usluga za beskućnike - privremeni smještaj u prihvatilištima/prenoćištima, koji bi trebao biti organiziran u svim županijama. Nadalje, navodi se da je u Prilogu br. 4. „Popis socijalnih usluga koje se financiraju na ovaj način“ no, ovaj Popis nije vidljiv (vjerojatno je omaškom izostavljen). Mišljenja smo da bi i u tekstu Prijedloga nacionalnog plana trebalo navesti koje su to nove socijalne usluge (inovativne usluge), opisati ih te navesti za koje se korisničke skupine odnose. Programi/projekti bi trebali trajati dulje razdoblje, umjesto jednogodišnje uvesti trogodišnje, a umjesto trogodišnje uvesti petogodišnje ili osmogodišnje projekte (primjer Slovenije) čime bi se izbjegli problemi financijske neodrživosti, posebno u razdoblju između objave natječaja i sklapanja novih ugovora nakon prestanka prethodnih. Nažalost, ima primjera da su udruge po šest i više mjeseci ostajale bez sredstava i prekidale programe/projekte koji su već evaluirani kao dobri primjeri prakse. Također bi trebalo uvesti kao novu socijalnu uslugu rad stručnjaka na ulici/terenu s beskućnicima, te njihove obilaske u prostorima koji nisu namijenjeni za stanovanje, uz podršku i savjetovanje stručnjaka, što bi sigurno doprinijelo smanjenju broja tzv. “skrivenih“ beskućnika i njihovoj bržoj reintegraciji, ali i otvorenom progovaranju o ovoj temi. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar koji se odnosi na navođenje novih socijalnih usluga te će tekst ovoga sadržaja biti ugrađen u Nacionalni plan. Razvoj usluga za beskućnike ne podrazumijeva samo osiguravanje dostatnih smještajnih kapaciteta u prenoćištima i prihvatilištima već obuhvaća različite oblike podrške u socijalnoj integracije osiguravanjem prijevoza, podrške u stambenom zbrinjavanju, traženju zaposlenja i uključivanju u aktivnosti zajednice. Nadalje, trajanje projekata i programa nije predmet ovog Nacionalnog plana.
25 Ured pučke pravobraniteljice 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali U točki 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali navodi se da je dostupnost socijalnih usluga posebno značajna, među ostalim, i za beskućnike te radi prevladavanja kriznih situacija osiguravaju im se kraći rehabilitacijski programi u organiziranim oblicima skrbi (skloništa, prenoćišta), radi reintegracije u zajednicu. No, ni u ovoj točki se ne navode nove socijalne usluge, posebno na terenu sa „skrivenim“ beskućnicima, a niti se navode inovativni oblici stambenog zbrinjavanja beskućnika, „stanovanje prvo“, stambene zajednice za mlade beskućnike, nužni smještaj u stanovima obiteljima koji su zbog deložacije završili na ulici i slično. Nadalje, navedeno je da će se zbog neodgovarajuće infrastrukture pružatelja socijalnih usluga koja predstavlja dodatnu zapreku u pružanju dostatnih i raznovrsnih socijalnih usluga u zajednici infrastrukturnim će se ulaganjima stvoriti adekvatni uvjeti za razvoj usluga i to osiguravanjem nekretnina u vlasništvu RH ili JLP(R)S/izgradnja/rekonstrukcija/najam i opremanje za pružanje izvaninstitucijskih usluga. Poboljšanjem prostornih uvjeta osigurat će se sigurni uvjeti rada što omogućava nesmetano odvijanje poslovnih procesa, sveobuhvatna zaštitua korisnika te poboljšanje kvalitete usluga za korisnike. Predlažemo da se navede za koje se to korisničke skupine odnosi, te predlažemo da se dio tih nekretnina koristi za socijalno stanovanje beskućnika, mladih osoba iz alternativne skrbi te korisnika zajamčene minimalne naknade kojima prijeti deložacija ili su deložirani ili žive u prostorima koji nisu prikladni za stanovanje. Također, iako točka 3.2.4. Socijalne usluge za druge ranjive skupine navodi niz skupina , s obzirom da je Istraživanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ među ostalim, pokazao da su Romi u Hrvatskoj u odnosu na većinsko stanovništvo u nepovoljnijem ekonomskom položaju, a posebice kad se u obzir uzmu pokazatelji siromaštva, odnosno stopa apsolutnog i relativnog siromaštva, predlažemo uključiti posebno potpoglavlje o socijalnim uslugama usmjerenim na pripadnike romske nacionalne manjine. Nije prihvaćen Razvoj usluga za beskućnike u narednom razdoblju podrazumijeva osiguravanje dostatnih smještajnih kapaciteta u prenoćištima i prihvatilištima i različite oblike podrške u socijalnoj integraciji osiguravanjem prijevoza, podrške u stambenom zbrinjavanju, traženju zaposlenja i uključivanju u aktivnosti zajednice. Poboljšanje prostornih uvjeta za pružanje socijalnih usluga biti će omogućeno za sve korisničke skupine. Aktivnosti usmjerene povećanju kvalitete i standarda življenja pripadnika romske populacije obuhvaćene su Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ujedno napominjemo da je u tijeku donošenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg Akcijskog plana čiji je nositelj izrade Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
26 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali Zbog neodgovarajuće infrastrukture pružatelja socijalnih usluga koja predstavlja dodatnu zapreku u pružanju dostatnih i raznovrsnih socijalnih usluga u zajednici infrastrukturnim će se ulaganjima stvoriti adekvatni uvjeti za razvoj usluga (osiguravanje nekretnina u vlasništvu RH ili JLP(R)S/izgradnja/rekonstrukcija/najam i opremanje za pružanje izvaninstitucijskih usluga). Poboljšanjem prostornih uvjeta osigurat će se sigurni uvjeti rada što omogućava nesmetano odvijanje poslovnih procesa, sveobuhvatnu zaštitu korisnika te poboljšava kvalitetu usluga za korisnike. KOMENTAR:Zakup ( jer se najam odnosi samo na stambene prostoru sukladno Zakona o najmu stanova i Zakona o zakupu poslovnog prostora) Prihvaćen S obzirom da se za unapređenje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga koriste prostori u najmu i zakupu odnosno i poslovni i stambeni prostore, dodat će se i riječ zakup.
27 GRAD ZAGREB 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH    POTENCIJALA  , 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali Pored postojećih socijalnih usluga, utvrđena je potreba za razvojem novih socijalnih usluga namijenjenih podršci roditeljstvu i obitelji te prevenciji institucionalizacije djece i mladih, te drugih usluga u svrhu prevladavanja nepovoljnih životnih prilika, kriznih situacija, zaustavljanja i sprečavanja nasilničkog ponašanja u obitelji i bolje integracije korisnika u život zajednice. U tu svrhu planirano je uvođenje usluge psihosocijalnog savjetovanja, psihosocijalnog tretmana, socijalnog mentorstva, odmora od skrbi, peer podrške, njegovatelja za starije, obiteljskog suradnika i drugih usluga. KOMENTAR:Ove nove socijalne usluge nisu u nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je uvođenje nove socijalne usluge psihosocijalno savjetovanje, psihosocijalni tretman osoba u riziku od nasilničkog ponašanja i socijalno mentorstvo. S obzirom da socijalne usluge, osim usluga propisanih zakonskim propisima obuhvaćaju i one aktivnosti koje se provode putem programa i projekata i predstavljaju dodanu vrijednost u zadovoljavanju specifičnih potreba korisnika, razvoj novih socijalnih usluga ne bi trebao biti ograničen isključivo na usluge propisane zakonom.
28 Ured pučke pravobraniteljice  , 4.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM U točki 4. Usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom mišljenja smo da Nacionalni plan treba biti usklađen i s novo donesenim Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.do 2027., kao i Akcijskim planom za njegovo provođenje od 2021. do 2022. godine. Nije prihvaćen Aktivnosti usmjerene povećanju kvalitete i standarda življenja pripadnika romske populacije obuhvaćene su Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine predviđena aktivnost. Ujedno napominjemo da je u tijeku donošenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg Akcijskog plana čiji je nositelj izrade Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Slijedom navedenog, prilikom izrade vodilo se račune o usklađenosti navedenih akata strateškog planiranja.
29 Rehabilitacijski centar za stres i traumu 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga Posebni cilj 1. Povećanje dostupnosti socijalnih usluga Predlažemo dodati mjeru: Izgradnja sustava praćenja dostupnosti socijalnih usluga u Hrvatskoj Predlažemo da se u svrhu povećanja dostupnosti kao mjera doda i sljedeće: Otklanjanje prepreka u dostupnosti socijalnih usluga kroz razvoj inovativnih mobilnih usluga, usluga u dislocirnim prostorima ili usluga na daljinu, posebice u potpomognutim područjima RH Mjera 4. Poticanje razvoja udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji): Smatramo da nije opravdano u mjerama reducirati kompleksnost socijalnih usluga na udomiteljstvo ili npr. centre za starije osobe. U cilju postizanja povećanja dostupnosti socijalnih usluga potreban je širi pristup i u pogledu raznovrsnosti socijalnih usluga i u pogledu korisničkih skupina kojima su namjenjene. Nije prihvaćen Poseban cilj 1. Povećanje dostupnosti socijalnih usluga obuhvaća četiri mjere i sve korisničke skupine. Također je unutar Posebnog cilja 2.: Uvođenje novih usluga (socijalne inovacije) predviđen razvoj inovativnih socijalnih usluga. Mišljenja smo da se ovdje danim prijedlogom ne postiže širi pristup u pogledu raznovrsnosti usluga već se samo na drugačiji način definira ono što je već navedeno. ističemo kako Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ima obvezu u narednom razdoblju kontinuirano pratiti uspješnost provedbe postavljenih posebnih ciljeva i mjera za njihovo ostvarivanje u području razvoja socijalnih usluga. U tu će se svrhu prikupljati, analizirati i obrađivati podaci o ostvarenju unaprijed određenih pokazatelja ishoda kojima se prati napredak u ostvarenju posebnih ciljeva. O napretku u realizaciji postavljenih ciljeva i izazovima u realizaciji, nositelj izrade Nacionalnog plana izrađivat će polugodišnja i godišnja izvješća o napretku u provedbi Nacionalnog plana i provedbenog programa. U cilju sustavnog procesa prikupljanja, analize i obrade podataka te pružanja pravovremenih i relevantnih informacija radi praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja, nositelj izrade Nacionalnog plana formirat će radnu skupinu koja će uključivati provedbene partnere u provedbi mjera i aktivnosti. U svrhu učinkovite suradnje i kontinuiranog poboljšanja sustava praćenja i izvještavanja Nacionalnog plana, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike imenovat će osobu za praćenje i izvještavanje o provedbi akata strateškog planiranja. Radi javne dostupnosti podataka o provedbi akata strateškog planiranja, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljivat će na svojim mrežnim stranicama podatke i godišnja izvješća o provedbi akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti.
30 Rehabilitacijski centar za stres i traumu 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga Dostupnost je ključan pojam kada govorimo o socijalnim uslugama. S tim u vezi predlažemo da se ˝dostupnost˝ konkretizira u vidu košarice temeljnih socijalnih usluga te da se predlagatelj snažnije založi za univerzalnu dostupnost ovih temeljnih socijalnih usluga. S tim u vezi predlažemo u okviru ovog prioroteta sljedeću formulaciju: Nastojati će se osigurati cjelovita dostupnost temeljnih socijalnih usluga na čitavom prostoru Republike Hrvatske. S obzirom na kompleksnost i multidimenzionalnost socijalnih usluga, nije dobro naglašavati samo jedan vid usluga. Predlažemo da se dodatno stavi naglasak na razvoj socijalnih usluga u zajednici, a posebice onih koje potiču socijalnu, radnu, obrazovnu integraciju te psihosocijalnu podršku u prevladavanju životnih rizika. Usluge smještaja (udomiteljstvo) samo su jedan segment socijalnih usluga. Nije prihvaćen Dostupnost socijalnih usluga u ovom strateškom aktu vezana je uz regionalnu ravnomjernost i utvrđene potrebe. Budući da potrebe za socijalnim uslugama ovise o individualnim potrebama svakog pojedinog korisnika i u tom su smislu različite, ne prihvaća se prijedlog da se dostupnost konkretizira u vidu košarice samo temeljnih socijalnih usluga.
31 Pravobranitelj za djecu RH 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga Poštovana/poštovani, Ured pravobranitelja za djecu Vam dostavlja prijedlog vezan za otvoreno savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Prijedlog Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027, godine pod naslovom „Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju“, opisuje Prioritet 1. „Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga“ te unutar njega „Posebni cilj 2. Uvođenje novih usluga (socijalne inovacije)“. Sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo da se pod „Posebnim ciljem 2. Uvođenje novih usluga (socijalne inovacije)“ predvidi uvođenje usluge mentorstva za djecu. Naime, u borbi protiv dječjeg siromaštva smatramo potrebnim uvođenje usluge kojoj bi cilj bio sprečavanje, prepoznavanje i rješavanje nepovoljnih prilika djeteta uzrokovanih siromaštvom (osnaživanje djeteta, podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, prevencija napuštanja školovanja, uključivanje u aktivnosti slobodnog vremena). Nije prihvaćen U Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji je također u postupku donošenja, definiran je posebni cilj Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te aktivnosti usmjerene borbi protiv dječjeg siromaštva nije potrebno predvidjeti i ovim Nacionalnim planom.
32 GRAD ZAGREB 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga Unapređenjem upravljanja socijalnim uslugama (unapređenjem zakonskog okvira, standardizacijom i ujednačavanjem stručnih postupanja, uspostavljanjem informacijskih sustava za razmjenu, praćenje i analizu podataka o korisnicima i socijalnim uslugama) pridonijet će se osiguranju jednakih mogućnosti i umanjiti nejednakost ishoda uključujući eliminiranje diskriminatornih zakona, politika i praksi, te promicanje odgovarajućeg zakonodavstva, politika i aktivnosti (SDG 10/10.3 UN Agende 2030.).KOMENTAR: Predlaže s osigurati i pristup jedinicama lokalne samouprave Nije prihvaćen Komentar nije u potpunosti jasan s obzirom da je u komentaru naveden opis doprinosa posebnog cilja Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. (UN Agenda 2030.) Također, pojedine definirane mjere unutar posebnog cilja Unapređenje upravljanja socijalnim uslugama obuhvaćaju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao sunositelje istih. Također ističemo kako je Nacionalnim programom oporavka i otpornosti predviđena Mjera Unapređenje digitalizacije sustava socijalnih naknada između nacionalne i lokalne razine, a cilj mjere je JLP(R)S osigurati uvid u vrstu i iznos socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite za svakog pojedinog korisnika na nacionalnoj razini sukladno važećim zakonskim propisima te tijelima na nacionalnoj razini omogućiti precizne podatke o vrsti i iznosu socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite za svakog pojedinog korisnika na lokalnoj razini. Rok za provedbu ove mjere je prosinac 2025.
33 GRAD ZAGREB 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga Zbog čega nije poseban cilj – povećanje opsega institucijskih usluga za osobe starije životne dobi budući da smo s institucionalnom skrbi za starije osobe ispod europskog prosjeka od 5 %? Ne postoje projekcije početnih niti ciljanih vrijednosti. Joše jedan komentar- Koji je termin u upotrebi – socijalno osjetljive skupine ili ranjive društvene skupine? Budući da se ne radi distinkcija u ovom dokumentu. Djelomično prihvaćen S obzirom da su rezultati provedenog istraživanja opisanog u točki 3.2.3. Nacionalnog plana pokazali da je većina ispitanika iskazala potrebu za pružanjem usluge pomoći u kući odnosno uslugama koje im omogućuju ostanak u vlastitom domu, ne prihvaća se komentar koji se odnosi na uvođenje novog posebnog cilja. Prihvaća se komentar koji se odnosi na ujednačavanje terminologije u ovom dokumentu.
34 Ured pučke pravobraniteljice  , 6.POSEBNI CILJEVI I KLJUČNI POKAZATELJI ISHODA Uz točku 6. Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, osim samog naslova, nema teksta. Prihvaćen Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda navedeni su u točki 5. Nacionalnog plana Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju. Također su isti prikazani u točki 6. u tablici koja je omaškom izostavljena.