Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Kao što je i navedeno u prijedlogu Zakona o hrvatskoj gospodarskoj komori, važeći zakon je na snazi već trideset godina, što je dovoljan poticaj za hitnu i konkretnu izmjenu naslijeđenog sustava, koji nikako nije prilagođen tekovinama modernog gospodarstva, a posebice Ustavom Republike Hrvatske (čl. 49.) proklamiranim temeljima gospodarskoj ustroja Republike Hrvatske - a to su poduzetnička i tržišna sloboda. Sam predlagatelj novog zakona navodi da Hrvatska gospodarska komora zagovara model obveznog članstva jer na taj način osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost, te da je „analiza pokazala da članstvo u Komori poduzetnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške Komore, a koja se koristi na načelu solidarnosti.“ Zar sama činjenica da osoba ovlaštena za zastupanje Hrvatske gospodarske komore ima interes u određenim trgovačkim društvima ne dovodi u pitanje nespojivost s proklamiranom političkom neutralnošću i neovisnošću? Predlagatelj zakona navodi načelo solidarnosti i poziva se na činjenicu da je dio europskih zemalja zadržao model obveznog članstva – to su Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka i Španjolska. Dakle, govorimo o svega osam zemalja, a s kojima je gotovo nemoguće povlačiti bilo kakve paralele u smislu ekonomske snage i uređenja sustava potpore gospodarstvu. Međutim, nigdje se ne spominje da je u nama susjednoj Sloveniji uveden model dobrovoljnog članstva, te da sustav funkcionira bolje nego ikada – jer funkcionira upravo po načelu slobodne tržišne ekonomije i plaćanja cijene za zatraženu uslugu. Kada govorimo o solidarnosti, nameće se pitanje pravednosti kriterija podjele gospodarskih subjekata u tri kategorije ovisno o njihovoj gospodarskoj snazi, kao i pitanje ogromne razlike u propisanim iznosima obvezne članarine. Druga skupina članova ima matematički gledano četiri puta veću gospodarsku snagu od prve skupine, međutim plaća članarinu koja je 25 puta veća od članarine prve skupine. Tijekom ljetne rasprave o izmjeni zakona čuli su se mnogi komentari usmjereni na plaćanje najniže članarine –nije problem u plaćanju 42 kune mjesečno, već je problem u činjenici da za plaćeni iznos ti subjekti ne dobivaju proklamirani pristup informacijama i uslugama i upravo je to razlog inzistiranja na sustavu dobrovoljnosti članstva u Komori. Kada se iznosu obvezne članarine dodaju ostali nameti, zaista je upitno da li je cilj države stimuliranje gospodarstva i poduzetništva ili a priori diskriminacija? Osnovni razlog zagovaranja obveznog članstva navodi se u javnopravnoj prirodi Komore. Stoga postavljamo pitanje da li je analiza poslovanja pokazala da Komora zaista svojim postavljenim ciljevima i propisanim djelovanjem djeluje u javnopravnom interesu, te da li je takvo djelovanje iznad pojedinačnih interesa pojedinih članova. Kako i na koji konkretan način se štite članovi? Predloženom izmjenom zakona (čl. 39. koji je sadržan u prijelaznim i završnim odredbama) određenoj kategoriji članstva – prva skupina - ostavlja se rok od trideset dana od dana stupanja zakona na snagu, u kojem se roku ti subjekti moraju izjasniti žele li koristiti mogućnost članstva bez plaćanja članarine. Nejasno je kome i u kojem obliku se moraju izjasniti, te kako će postupati subjekti koji će se tek upisivati u Sudski registar. Ukoliko iskoriste tu mogućnost članstva bez plaćanja članarine, svako korištenje usluge će im se naplatiti po važećem cjeniku. Dakle, prema tim članovima će se postupiti po načelu tržišne ekonomije, te će se njihova prava i interesi štititi kada plate tu uslugu. Komora neće postupati jednako prema svima, već će određenoj kategoriji članstva uvjetovati korištenje zakonom zajamčenih prava i usluga plaćanjem istih. A, imajući u vidu načelo da nepoznavanje propisa ne ispričava (ignorantia iuris nocet), činjenica da netko nije znao za taj tridesetdnevni rok nikome neće pomoći. Osim toga, bitno je upravo na ovome mjestu napomenuti da Komora za naplaćene članarine ne izdaje račun. Predloženom izmjenom zakona uvodi se vrlo malo promjene glede načina biranja tijela i internog funkcioniranja – komora i dalje ostaje zatvorena i netransparentna. Članovi gospodarskog vijeća i članovi skupštine se ne biraju, već se imenuju podobni kandidati koji potvrđuju sve odluke bez pitanja. Zbog čega se odustalo od ideje o postupnom ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori? Tražimo da se postupa jednako prema svima; uz dobrovoljno članstvo i cjenik usluga Komora se mora plasirati sama na tržište te svojim djelovanjem pokazati da zaista ima ulogu u jačanju i stimuliranju gospodarstva. Nedopustivo je da u demokratskom društvu, u državi koja proklamira poduzetničku i tržišnu slobodu, te u samome Ustavu navodi da osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu, postoji umjetno stvorena tvorevina pod krinkom javnopravnog interesa kojoj je status zajamčen posebnim zakonom, a kontrola postupanja je mizerna. Primljeno na znanje Ukidanje obveznog članstva nije tema ovog Zakona.
2 IVA RUKAVINA PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Pohvalila bih Sud časti ove ustanove čiji je rad prošle godine obustavljen. Mišljenja sam kako ga je što prije potrebno vratiti u funkciju. Primljeno na znanje Načelna primjedba.
3 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA    Predlažemo u Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti ovim Zakonom, u rečenici „Članovi Komore iz prve skupine oslobađaju se plaćanja članarine, odnosno, ovisno o izraženoj volji, plaćati članarinu, dok članovi Druge i Treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine.“, brisati riječi : „ovisno o izraženoj volji“, jer će među članicama iz Prve skupine biti provedena anketa o kojoj će one biti pravovremeno obaviještene. Nije prihvaćen Oslobađanje i rok za plaćanje članarine utvrđeni su ovim Zakonom, kao i izjašnjavanje odabrane skupine članova pa ne može biti predmetom proizvoljnih anketa.
4 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA    Predlažem da se prijedlogom Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) regulira način obavljanja javnih ovlasti koje su HGK povjerene, način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HGK, demokratska prava i dužnosti članova prema HGK i njenim tijelima i dužnosnicima, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika HGK, te odgovornost i fiskalna odgovornost dužnosnika i tijela HGK za nezakoniti i nepravilni rad, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora nad radom i odlukama HGK, sustav i visina plaća i raznoraznih drugih naknada zaposlenicima i dužnosnicima HGK, način osiguravanja javnosti rada i izvještavanja javnosti o odlukama i radu, te o finacijskom poslovanju HGK, provedba javne nabave, zaštita tržišnog natjecanja, davanje suglasnosti ili potvrđivanje od strane Hrvatskog sabora, Vlade RH ili resornog ministarstva statuta HGK, te odluka o obveznim članarinama i doprinosima i drugim obveznim davanjima i o propisanim cijenama usluga HGK, kao i mogućnost ukidanja obveznog članstva u HGK ili slobodnog osnivanja i konkurencije više gospodarskih komora ili mogućnost prenošenja javnih ovlasti HGK na resorna ministarstva ili nezavisna regulatorna tijela. Obrazloženje U hrvatskom pravnom sustavu jedino komore (strukovne i interesne), te agencije, zavodi, fondovi, centri i druge pravne osobe s javnim ovlastima nisu regulirani nekim općim zakonom koji bi se primjenjivao na sve te pravne osobe po njihovim vrstama, kao što su npr. osnivanje, rad, donošenje odluka, nadzor nad radom i odgovornost dužnosnika i tijela pravne osobe regulirani općim zakonima kad su u pitanju trgovačka društva, ustanove, zadruge, zaklade i udruge. U javnopravnom komorskom modelu, u kojem je obvezno članstvo u komorama svih koji se žele baviti određenom djelatnosti, komore su javna tijela koja za svoj rad i obavljanje povjerenih im javnih ovlasti odgovaraju državnim tijelima, u pravilu resornim tijelima državne uprave, ali u hrvatskom pravnom sustavu komore za svoj rad ili nerad, te za svoje nezakonite, nepravilne ili loše odluke faktički ne odgovaraju nikome jer je nadzorna uloga resornog ministarstva nad radom i odlukama komore uglavnom samo formalna. Sadašnjim hrvatskim komorskim sustavom narušava se ustavno načelo diobe vlasti (čl. 4. Ustava) spajanjem zakonodavnih, izvršnih i sudbenih ovlasti u okviru istog tijela, tj. u okviru komore. Naime, u pogledu djelatnosti za koje su osnovane komore imaju „zakonodavnu“ vlast (donose za sve obvezujuće opće akte kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, npr. odluke o cijenama svojih usluga i/ili usluga svojih članova, o visini komorske članarine ili doprinosa itd.), izvršnu vlast (donose pojedinačne obvezujuće odluke za svoje članove, npr. o izdavanju ili oduzimanju licenci za rad) i „sudbenu“ vlast (disciplinske sudove koji sude članovima komora zbog disciplinskih povreda). Pritom je ustavno posve upitno sadašnje pravo komora s javnim ovlastima na samostalno (i od Sabora i Vlade nenadzirano) donošenje za svih obvezujućih podzakonskih propisa - općih akata, te odluka o parafiskalnim nametima (obveznim članarinama, doprinosima i dr.), tj. upitna je zakonodavna delegacija za donošenje propisa sa Sabora i Vlade na komore s javnim ovlastima (čl. 50. st. 2. i čl. 117. st. 2. Ustava). Rezultat ovakvog pravnog uređenja komora u hrvatskom pravnom sustavu su: netransparentnost u radu i odlučivanju komora (nepoštivanje odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama); demokratski deficiti kod reguliranja i provođenja izbora dužnosnika komore i kod donošenja općih i drugih akata i odluka komora (statutima komora nisu predviđeni nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela komora, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova; nadalje, u bilo kakvom postupku izbora dužnosnika ili donošenja općih i drugih akata i odluka komora velika većina članova komore ni neposredno ni posredno uopće ne sudjeluje; nadalje, pojedini članovi najviših tijela komore su osobe koje članstvo ne bira nego ih biraju sama ta tijela, ili su to bivši dužnosnici do mirovine, ili se ograničava pasivno biračko pravo članova na način da se za dužnosnika može birati samo onaj član koji kontinuirano obavlja djelatnost dugi niz godina); tržišno neopravdane niske ili visoke cijene pojedinih usluga; troškovno neopravdano visoke obvezne komorske članarine i doprinosi, što predstavlja zlouporabu monopolskog položaja određenog zakonom koja je zabranjena odredbom čl. 49. st. 2. Ustava RH, te utječe na opadanje kvalitete usluga; nezakonito ili neopravdano trošenje komorskih prihoda (npr. nezakonite isplate raznoraznih nepotrebnih honorara i nepostojećih putnih troškova, te nepotrebnih sponzorstva i donacija; te razne druge koruptivne radnje); opiranje preplaćene i prekobrojne komorske birokracije i „vječnih“ komorskih dužnosnika neophodnim promjenama komorskog sustava; sporo i loše prilagođavanje takvih komora potrebama i razvoju društva, te novim informatičkim tehnologijama i Internet aplikacijama i servisima; stvarno nepostojanje neovisnog i učinkovitog nadzora nad zakonitosti i pravilnosti rada i odluka takvih komora i njihovih dužnosnika i potpuna neodgovornost za nezakonito i/ili neprimjereno ponašanje, postupke i odluke dužnosnika tih komora; itd. i tsl.. Naprijed navedene neustavne odredbe sada ni na koji način nije moguće ispraviti iz razloga što prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata komora s javnim ovlastima pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. Za one komore, poput npr. Hrvatske odvjetničke komore, za koje je posebnim zakonima određeno da su neovisne i samostalne pravne osobe ili da neovisno obavljaju poslove potrebno je odrediti sadržaj te neovisnosti i u odnosu na koga se utvrđuje njihova neovisnost, pošto neovisnost u smislu načela provjere i ravnoteže ("checks and balances") propisanog člankom 4. stavak 2. Ustava RH nije apsolutna, niti neovisnost može značiti da pojedina komora nikome ne odgovara za zakonitost svog rada niti da nitko ne može provoditi nadzor nad njezinim radom. Za takve komore treba jasno definirati u čemu se sastoji njihova neovisnost, koja državna tijela imaju pravo i dužnost nadzirati zakonitost njihovog rada, te definirati sadržaj nadzora nad zakonitošću rada i utvrditi mjere koje nadzorno tijelo može poduzeti. Nadzor nad financijskim poslovanjem komora, kao i za druge pravne osobe, treba obavljati ministarstvo nadležno za financije. Zbog naprijed navedenog te zbog svog monopolskog položaja i ovlasti hrvatske strukovne i interesne komore su se pretvorile u glavnog kočničara neophodnih društvenih, gospodarskih, pa i tehnoloških promjena u djelatnosti u kojima su osnovane. U svakom slučaju hrvatske strukovne i interesne komore, kao zakonom ustanovljene monopolske organizacije, zbog zaštite javnog interesa i interesa društva ne bi smjele samostalno donosti odluke o svom Statutu, obveznim članarinama, komorskim doprinosima i drugim obveznim davanjima te o cijenama svojih usluga ili usluga svojih članova. Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori propisuje se zakonski okvir u kojem djeluje Hrvatska gospodarska komora, a statut uređuje pobliže organizaciju, prava i obveze članova, kao i tijela komorskog sustava, način izbora tijela, materijalno-financijsko poslovanje i dr. nad HGK-om se provodi upravni i stručni nadzor samo u dijelu obavljanja javnih ovlasti propisanih ovim Zakonom. HGK je po definiciji samostalna stručno-poslovna organizacija čije djelovanje, osim u dijelu javnih ovlasti, nije predmetom bilo kakvog nadzora Ministarstva.
5 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA    Predlažem ukinuti obvezno, tj. prisilno članstvo i članarine u HGK, a povjerene joj javne ovlasti prenijeti na ministarstvo nadležno za gospodarstvo, pošto HGK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire (ni resorno ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor), a niti su njen rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom, kao što je to slučaj sa poslovima državne uprave koje neposredno obavljaju tijela državne uprave, a što je regulirano Zakonom o sustavu državne uprave. Nadalje, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi, za razliku od podzakonskih propisa koje donose tijela državne uprave, ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HGK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. Temeljno načelo suvremene demokracije je sustav provjere i ravnoteže ("checks and balances"). Ovo je načelo ugrađeno u članak 4. stavak 2. Ustava RH. Sustav provjera i ravnoteža javnih vlasti je nužan za stvaranje pravne države i vladavinu prava, pošto razvoj pravne države nikad nije uspješan bez stvaranja učinkovitog i praktičnog sustava provjera javnih vlasti putem javnog sustava, kojim se osigurava ravnoteža u trima granama vlasti - zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj. Načelo sustava provjera i ravnoteže namijenjeno je zaštiti zemlje i građana od monopola bilo koje grane vlasti, odnosno bilo kojeg nositelja vlasti. Međutim, kad je u pitanju hrvatski monopolski komorski sustav načelo provjere i ravnoteže ("checks and balances") je nešto što u hrvatskom komorskom sustava ne egzistira od njegovih početaka devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, uključujući tu i najnoviji Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ne samo to da monopolske komore (pošto ne možete bar birati između više komora koje ćete komore biti član), u kojima je članstvo i plaćanje članarine odnosno komorskog doprinosa obvezno ako se bavite ili želite baviti određenom djelatnosti, praktično ne nadzire, ili bar učinkovito ne nadzire, odnosno ne provjerava zakonitost njihovog djelovanja i postupanja, niti jedno neovisno regulatorno tijelo, nego komore u Hrvatskoj faktički krše i načelo trodiobe vlasti propisano člankom 4. stavak 1. Ustava RH, pošto im je zakonima dana zakonodavna ovlast donošenja općeobvezujućih podzakonskih propisa - općih akata, zatim izvršna vlast, jer odlučuju o brojnim pravima i obvezama svojih članova ili onih koji to žele postati, te su im konačno dane i sudsko-disciplinske ovlasti odlučivati o povredama obveza svojih članova, pa čak i u vlastitim predmetima, tj. u predmetima gdje su tijela komore navodni oštećenici, a ujedno i tužitelji i suci i sve to u istoj stvari. Vladajuće političke stranke, kao što to pokazuje i najnoviji Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu spremne na bilo kakve stvarne promjene monopolskog, nedemokratskog i protutržišnog hrvatskog komorskog sustava, bez obzira koliko takve promjene bile demokratski nužne, te gospodarski potrebne pošto su u Hrvatskoj komore zbog svog monopolskog položaja i ovlasti glavni kočničari bilo kakvih neophodnih društvenih i gospodarskih, pa i tehnoloških promjena. U svakom slučaju, HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o svom Statutu, članarinama, doprinosima i drugim obveznim davanjima i cijenama svojih usluga ili usluga svojih članova. Nije prihvaćen Uvođenje dobrovoljnog članstva nije tema ovih izmjena i dopuna Zakona. Netočno je da HGK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire. Upravo suprotno tome, HGK je predmetom upravnog i stručnog nadzora u obavljanju javnih ovlasti temeljem ovog Zakona. Javne ovlasti prenose se sa tijela državne uprave u uvjetima kad Ministarstvo nema ljudske ni materijalne resurse za preuzimanje javnih ovlasti temeljem posebnih propisa, kao ni teritorijalnu zastupljenost po županijama. Upravo iz tih razloga i dolazi do prijenosa javnih ovlasti sa tijela državne uprave na pravne osobe koje ih mogu obavljati sa raspoloživim resursima i uz manje troškove. U preostalom dijelu djelovanja HGK je po definiciji samostalna stručno-poslovna organizacija čije djelovanje, osim u dijelu javnih ovlasti, nije predmetom bilo kakvog nadzora Ministarstva.
6 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA    Ovaj je Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: HGK) potpuno razočaranje iz slijedećih razloga: 1. ne predlaže se ukidanje obveznog, tj. prisilnog članstva i članarina u HGK; 2. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela HGK, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova umjesto dosadašnjih nedemokratskih posrednih izbora po modelu tzv. delegatskog sustava iz bivšeg komunističkog nedemokratskog i netržišnog sustava; 3. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HGK; te ono najvažnije 4. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakva neovisna (vanjska) regulatorna tijela niti mehanizmi za nadzor zakonitost postupanja i odluka tijela i dužnosnika HGK, a niti ikakva odgovornost za nezakonitost postupanja i odluka tih tijela i dužnosnika. Primljeno na znanje Načelna primjedba koja se odnosi na razočaranje zbog predloženog koncepta Zakona kojim nije ukinuto obvezno članstvo.
7 TIHOMIR KLEMENT I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Ako je nešto osnovano onda je to prošlo vrijeme, a komora je osnovana prije cca 50 godina. Tako da bi pravilnije bilo da piše Članak 2 . (1) Hrvatska gospodarska komora je samostalna stručno-poslovna organizacija gospodarskih subjekata koja je osnovana ili ustanovljena ili sl,) radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu. Ili se osniva još jedna komora?? Primljeno na znanje Načelna primjedba iz koje nije razvidno na što se podnositelj referira, ali pretpostavka je da se odnosi na nomotehniku izrade propisa o čemu vode računa nositelj izrade, Ured za zakonodavstvo Vlade RH i Saborski odbori.
8 HGK I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Hrvatska gospodarska komora na temelju članka 1. važećega Zakona o HGK ima legitimaciju zastupanja, promicanja i usklađivanja zajedničkih interesa članica pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Da bi svrha bila jasnija, predlažemo prilagoditi izričaj u članku 2. stavku 1. Nacrta tako da glasi: „(1) Hrvatska gospodarska komora je samostalna stručno-poslovna organizacija gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa svojih članica pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te rješavanja njihovih sporova.“. Nije prihvaćen O nomotehnici izrade propisa vode računa nositelj izrade, Ured za zakonodavstvo Vlade RH i Saborski odbori.
9 Udruga Glas poduzetnika I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Poštovani, u članku 4. Zakona pronalazimo nekoliko kontradikcija, i to u sljedećim stavcima: (1) Članstvo u Komori je obvezno za sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. (2) Obveze koje za osobe iz stavka 1. ovoga članka proizlaze iz njihova članstva u Komori moraju biti razmjerne njihovoj gospodarskoj snazi. Smatramo da ovime nije precizirano što točno znači “razmjerno gospodarskoj snazi”. Iako se kasnije u članku 30. definira gospodarska snaga, stavak 2. članka 4. ni u kojem trenutku ne definira da se ukidaju članarine za gospodarske subjekte tzv. prve skupine. To kasnije ne čine niti članak 30. niti članak 31. Potom dolazimo do članka 32., gdje piše da članovi Komore iz te prve skupine (oni s manje od 50 zaposlenih i prihodima do 15 milijuna kuna) nemaju obvezu plaćanja članarine, pozivajući se na članak 31. gdje pak piše da Komora sama određuje visinu članarine. Smatramo da bi to trebalo jasnije navedeno i definirano. S poštovanjem, udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Nomotehnika izrade i izričaj pojedine odredbe provjeravaju i usklađuju za to predviđena tijela.
10 LUKA MARINOVIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Poštovani, Vjerujem kako prema stavci 3., članka 4. je vrlo dobro definirana gospodarska snaga članova Komore. Ali na žalost, danas smo svjesni kako imamo puno više oblika ugovora između posloprimca i poslodavca, nabrojano: 1. Stalni radni odnos 2. Radni odnos na određeno vrijeme 3. Studentski ugovor 4. Zaposlenje u tvrtki preko ugovora s agencijom (za zapošljavanje) 5. Ugovor o djelu….itd. Pa vjerujem kako bi trebalo bolje definirati (citat) „prosječni broj radnika tijekom poslovne godine“, jer nije jasno samo značenje pojma „prosječnog broja radnika“. Odnosno, koji ugovori spadaju i pribrajaju se u taj prosječan broj radnika, a koji se ne pribrajaju. Vjerujem kako bi se boljom definicijom moglo izbjeći buduća tumačenja i manipuliranja „gospodarskom snagom članova Komore“. Hvala. Nije prihvaćen Gospodarska snaga članova jasno je utvrđena kroz 3 pokazatelja i nema mjesta manipulaciji i različitim interpretacijama tog pojma.
11 HGK I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Prema članku 4. stavku 3. Nacrta, razvrstavanje u skupine prema financijskim podacima određuje se tijekom poslovne godine koji su sadržani u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu poslovnu godinu. Da bi izričaj odredbe stavka 3. bio jasniji predlažemo izmijeniti ga tako da glasi: „Razvrstavanje u skupine obavlja se na osnovi podataka iz godišnjega financijskog izvješća kojeg je član bio obvezan predati tijelima javne vlasti za godinu koja prethodi godini u kojoj se donosi Odluka o financiranju Komore.“. Nije prihvaćen Primjedba je nomotehničke naravi koju kontroliraju nadležna tijela u postupku donošenja zakona.
12 Ivica Ban I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Demokratski pravni sustavi ne poznaju apsolutnu neovisnost i samostalnost bilo kojeg tijela javne vlasti. Naime, neovisnost nekog tijela javne vlasti u smislu načela provjere i ravnoteže ("checks and balances") propisanog člankom 4. stavak 2. Ustava RH nije apsolutna, niti u konkretnom slučaju zakonom priznata samostalnost Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: HGK) može značiti da HGK nikome ne odgovara za zakonitost svog rada niti da nitko ne može provoditi nadzor nad radom i odlukama HGK-a. Stoga, Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori treba jasno definirati u čemu se sastoji samostalnost HGK-a, koja državna tijela imaju pravo i dužnost nadzirati zakonitost njenog rada i odluka, te definirati sadržaj nadzora nad zakonitošću rada HGK-a i utvrditi mjere koje nadzorno tijelo može poduzeti prema HGK-u. Uostalom za usporedbu, u nama susjednoj Sloveniji, članici Europske unije, iako je čak Ustavom (čl. 137.) zajamčena neovisnost i samostalnost odvjetništva, ipak je člankom 44. stavak 2. Zakona o odvetništvu Republike Slovenije propisano da Statut odvjetničke komore Slovenije odobrava Vlada Republike Slovenije i nitko u Sloveniji, pa ni Ustavni sud Slovenije, ne smatra tu odredbu nesuglasnom s Ustavom. HGK-a, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, zbog zaštite javnog interesa i interesa društva ne bi smjela samostalno donosti odluke o svom Statutu, članarinama, odnosno komorskom doprinosu i drugim obveznim davanjima i cijenama svojih usluga i usluga svojih članova, posebno iz razloga što prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi, za razliku od podzakonskih propisa koje donose tijela državne uprave, ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HGK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. Nadzorom ustavnosti i zakonitosti Statuta HGK-a, te odluka HGK-a o članarinama, odnosno komorskom doprinosu i drugim obveznim davanjima i cijenama njenih usluga i usluga njenih članova, ne povređuje se zakonom zajamčena samostalnost HGK-a. Nije prihvaćen Primjenjiv prethodno dan odgovor istom podnositelju.
13 HGK I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predlažemo uskladiti tekst podtočke 7. u stavku 1. s ostatkom teksta Nacrta tako da glasi: „ – vođenje registra članova Komore“ U odnosu na stavak 2. ovoga članka, kojim je propisano da se donošenje Statuta Komore uvjetuje prethodnim mišljenjem nadležnog ministarstva, smatramo kako se na taj način ograničava neovisnost institucije. Naime, člankom 2. Nacrta, Komora je određena kao samostalna stručno-poslovna organizacija (uvodne odredbe). Navedeno načelo samostalnosti u oblikovanju rada proklamirano je kroz izbor tijela, kao i prirodom strukture članova Komore koju čine privatno-pravni subjekti. Ovom odredbom članka 5. stavka 2. ovog prijedloga u osnovi se derogira načelo samostalnosti iz članka 2. pa uvodne odredbe, kao načelne odredbe, stoje u međusobnoj negaciji. Nije prihvaćen Ne postoji ograničavanje neovisnosti institucije samom obvezom izdavanja prethodnog mišljenja na Statut HGK. Ovim Zakonom zadaje se okvir u kojem Komora funkcionira, a Statut mora biti sukladan Zakonu.
14 Ivica Ban I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U čl. 5. st. 2. riječi "uz prethodno mišljenje" zamijeniti s riječima "uz prethodnu suglasnost", pošto mišljenje za razliku od suglasnosti nije obvezujuće. Nije prihvaćen Institut prethodnog mišljenja dostatan je za provjeru usklađenosti Statuta sa odredbama ovog Zakona.
15 HGK II. USTROJSTVO HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 12. U odnosu na stavak 2. točku 3., a s obzirom na propisani obvezni sadržaj nagodbe postignute pred centrom za mirenje koji odgovara sadržaju ovršne isprave, smatramo da propisivanje oblika javnobilježničkog akta nije potrebno te stvara dodatne troškove u postupku mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova. Stavak 4. ovoga članka predlažemo izmijeniti tako da glasi: „(4) Nadležnost, organizacija i postupak pred Centrom uređuje se sukladno zakonu kojim je uređeno mirenje, Statutu Komore te pravilniku kojeg donosi Skupština.“ Nije prihvaćen Predložena formulacija usklađena je sa Ministarstvom pravosuđa i uprave.
16 HGK II. USTROJSTVO HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 13. Predlaže se izmijeniti stavak 4. tako da glasi: „(4) Nadležnost i organizacija Stalnog arbitražnog sudišta te pravila o postupku pred Sudištem u sporovima bez međunarodnog elementa i u sporovima s međunarodnim elementom uređuju se sukladno zakonu kojim je uređena arbitraža, Statutu Komore te pravilniku kojeg donosi Skupština.“ Nije prihvaćen Predložena formulacija usklađena je sa Ministarstvom pravosuđa i uprave.
17 HGK III. DJELATNOST HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak  16. Člankom 13. važećega Zakona, Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljeno je pravo zakonodavne inicijative u području gospodarskih propisa i ekonomske politike, kao i pravo davanja mišljenja, primjedaba i prijedloga na nacrte i prijedloge propisa iz tog područja. Također joj je dodijeljeno pravo sudjelovanja u pripremi tih propisa. U stavku 1. točkama 3. i 4. ovoga članka Nacrta navode se davanje mišljenja i sudjelovanje u pripremi propisa u okviru poslova i zadataka koji čine djelatnost Komore, odnosno kojim se definira uloga Komore. Predlažemo dopuniti točku 3., tako da glasi: „3. razmatranje i davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih akata iz područja gospodarstva te predlaganje izmjene postojećih i donošenja novih propisa iz područja gospodarstva nadležnim tijelima“. Također predlažemo izričaj u točkama 15. i 16. uskladiti s ostatkom teksta Nacrta, odnosno izmijeniti ih tako da glase: „15. vođenje registra članova Komore 16. promocija gospodarstva posredstvom elektroničkih medija, glasila Komore i drugih promotivnih aktivnosti“. Nije prihvaćen Predložena formulacija usklađena je sa mišljenjima nadležnih tijela/članova Radne skupine.
18 Ivica Ban III. DJELATNOST HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 17. U čl. 17. st. 3. iza riječi "Skupština Komore" dodati riječi "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo", pošto HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o cijenama svojih usluga i prozvoda. Nije prihvaćen Opetovano se ističe da je ovim Zakonom zadan okvir u kojem HGK djeluje, a da tijela upravljanja donose odluke sukladno ovlastima danim ovim Zakonom.
19 Ivica Ban IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 20. U čl. 20. st. 4. iza riječi "Skupština Komore" dodati riječi "sukladno zakonu i Statutu", pošto se "postupak, kriteriji i načinu izbora članova Skupštine" moraju regulirati zakonom i Statutom, a ne proizvoljnim odlukama Skupštine. Nije prihvaćen Opetovano se ističe da je ovim Zakonom zadan okvir u kojem HGK djeluje, a da tijela upravljanja donose odluke sukladno ovlastima danim ovim Zakonom.
20 TIHOMIR KLEMENT IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 21. uzance uzance (franc. usance; usp. i tal. usanza), kodificirani trgovački običaji koji kao izvor trgovačkoga prava imaju prednost pred trgovačkim običajima. Opće uzance primjenjuju se na trgovinu, a posebne, koje kodificira Hrvatska gospodarska komora, samo na one trgovačke grane kojih se izravno tiču (npr. Uzance o trgovini na malo, Uzance u ugostiteljstvu, Uzance u izdavaštvu). Primljeno na znanje Načelna primjedba koja tumači (?) pojam uzanci.
21 HGK IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 21. U stavku 1. u točki 1. predlažemo brisati da Skupština donosi Odluku o visini članarine jer Odluka o financiranju Komore obuhvaća i odluku o visini članarine. Također se predlaže brisati da Skupština donosi Odluku o osnivanju i ukidanju područnih ili regionalnih centara, a u navođenju Odluke o cjeniku posebnih usluga i proizvoda, predlažemo brisati riječ „posebnih“. Nije prihvaćen Nomotehnika izrade i izričaj pojedine odredbe provjeravaju i usklađuju za to predviđena tijela.
22 Ivica Ban IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 21. U čl. 21. st. 1. na kraju teksta u toč. 1. dodati slijedeći tekst: "Statut, Odluku o visini članarine i Odluku o Cjeniku posebnih usluga i proizvoda Skupština donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo.", pošto HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o svom Statutu, članarinama i cijenama svojih usluga i prozvoda. Nije prihvaćen Opetovano se ističe da je ovim Zakonom zadan okvir u kojem HGK djeluje, a da tijela upravljanja donose odluke sukladno ovlastima danim ovim Zakonom.
23 HGK IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 22. Predlažemo u stavku 2., u točki 17. brisati da Upravni odbor određuje visinu naknada za usluge Komore, s obzirom na to da je određivanje naknada za usluge komore u nadležnosti Skupštine, a ne Upravnog odbora. Nije prihvaćen Ovlasti tijela upravljanja usklađene su sa članovima Radne skupine i predstavnikom HGK.
24 TIHOMIR KLEMENT IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak  27. Ne može biti Predsjednik tako važnog udruženja bez zasnivanja stalnog radnog odnosa. To nikako. Nije prihvaćen Zasnivanje radnog odnosa nije uvjet za obnašanje dužnosti predsjednika komora.
25 Udruga Glas poduzetnika V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 31. Poštovani, referiramo se na stavke 1. i 2. ovog članka, u kojima piše: (1) Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore iz članka 30. ovoga Zakona određuje svake godine Skupština Komore odlukom. (2) Visinu članarine za članove Komore iz članka 4. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona određuje svake godine Skupština Komore odlukom. T ražimo da se ovdje, shodno tekstu članka 32. i u skladu s prethodnim komentarom, doda rečenica koja definira da Skupština određuje visinu članarine "osim za članove iz prve skupine iz članka 30.". S poštovanjem, udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Nomotehnika izrade i izričaj pojedine odredbe provjeravaju i usklađuju za to predviđena tijela.
26 Udruga Glas poduzetnika V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 32. Poštovani, stavak 1. ovog članka glasi: (1) Članovi Komore iz prve skupine iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona nemaju obvezu plaćanja članarine po odluci iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona. Ponavljamo da je nejasno pozivanje na članak 31., jer po tom članku piše da Skupština Komore sama određuje visinu članarine. Molimo da se to jasnije istakne i definira. S poštovanjem, udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Nomotehnika izrade i izričaj pojedine odredbe provjeravaju i usklađuju za to predviđena tijela.
27 TIHOMIR KLEMENT V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 32. Obveza postoji jer svakako porezna vodi brigu da zaknjiži neprovedenu uplatu prema komori. Da li će se automatizmom ukinuti plaćanje za članove iz čl. 32 st. 1 ili je potrebno poduzeti neke radnje kako bi se ukinulo plaćanje komore. Primljeno na znanje Mehanizam oslobađanja od plaćanja članarine propisan je ovim Zakonom. Nema automatizma, već postoji izražena volja člana na tu okolnost.
28 HGK V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 33. Člankom 13. važećega Zakona, Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljeno je pravo zakonodavne inicijative u području gospodarskih propisa i ekonomske politike, kao i pravo davanja mišljenja, primjedaba i prijedloga na nacrte i prijedloge propisa iz tog područja. Također joj je dodijeljeno pravo sudjelovanja u pripremi tih propisa. Člankom 33. ovoga Nacrta, pravo na inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa bilo bi dodijeljeno izravno članovima Komore koji plaćaju članarinu što bi bilo teško provesti u praksi. Također se davanje mišljenja i sudjelovanje u pripremi propisa spominju i u članku 16., stavak 1. točke 3. i 4. kojim se člankom određuju poslovi i zadaci koji čine djelatnost Komore, odnosno kojim se definira uloga Komore. Radi toga, predlažemo dopuniti članak 33. stavak 1. točku 5. Nacrta tako da glasi: „5. pokretati inicijative za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za gospodarstvo i poduzetništvo, putem strukovnih udruženja i drugih oblika organiziranja unutar Komore“. Nije prihvaćen Članak 33. Zakona jasno razlučuje prava članova koji plaćaju članarinu.
29 HGK V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak  35. Ukazujemo na nomotehničku pogrešku koja se potkrala u stavku 1. te predlažemo ispraviti pogrešnu referencu – radi se o članovima Komore iz članka 33. Prihvaćen Prihvaća se.
30 Udruga Glas poduzetnika VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Poštovani, smatramo da je najviše sporan članak 38. u kojem stoji da "članovi Komore prve skupine iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, koji koriste mogućnost članstva bez plaćanja članarine, dužni su se o tome izjasniti u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona." Potrebno je ili izbaciti obvezu izjašnjavaja u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu ili je bolje definirati. Konkretno, iz napisanog nije jasno što se događa ako se netko ne izjasni u roku od 30 dana, i što se događa sa svakim novim malim poduzetnikom koji otvori firmu nakon isteka 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Tražimo stoga ili reviziju ovog članka Zakona ili njegovo potpuno uklanjanje. S poštovanjem, udruga Glas poduzetnika S poštovanjem, udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Postojeći članovi trebaju se izjasniti o mogućnosti oslobođenja jer postoje i oni koji će htjeti ostati u režimu plaćanja članarine. Svaki novi član će se jednako tako odrediti prema toj mogućnosti.
31 TIHOMIR KLEMENT VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Opa kad HGK komentira da se ovaj čl briše onda ja to podržavam, ali da li će automatizmom biti ukinuto i plaćanje koje je do sada bilo obvezno ili treba obavijestiti komoru u ovom roku. Svakako rok treba biti duži npr 12 mjeseci za dosadašnje korisnike ... tj članovce Nije prihvaćen Ne postoji automatizam već mogućnost koju navedenim članovi mogu koristiti.
32 HGK VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Predlažemo brisati članak 38. Nacrta, naime ovim je Nacrtom propisano da članovi Komore iz prve skupine ne moraju plaćati članarinu. Nije prihvaćen Nejasno je što je podnositelj htio reći s obzirom na sadržaj članka 38.
33 HGK VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 40. Predlažemo izmijeniti članak 40. tako da glasi: „Članak 40. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine.“. Nije prihvaćen Procedura donošenja je u tijeku i stupanje na snagu Zakona nije moguće vezati uz određeni datum.