Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu pravilnika o javnoj turističkoj infrastrukturi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD SLUNJ PRAVILNIK Predlaže se dopuniti Pravilnik sa: 1. odredbama o načinu dodjele javne turističke infrastrukture na upravljanje (kao što to uređuje trenutno važeći Pravilnik) 2. definirati što podrazumijeva pojam upravljanja javnom turističkom infrastrukturom 3. definirati za što se mogu koristiti sredstva ostvarena od upravljanja javnom turističkom infrastrukturom Ukoliko se Pravilnik usvoji u predloženoj formi ostat će "mrtvo slovo na papiru" jer Turističke zajednice neće znati na koji način organizirati upravljanje javnom turističkom infrastrukturom obzirom je riječ o djelatnosti koja može (i treba) biti gospodarska i samoodrživa a temeljno načelo djelovanja turističkih zajednica je opća korisnost. Ukoliko se Turističkim zajednicama daje pravo upravljanja javnom turističkom infrastrukturom koje podrazumijeva samoodrživost potrebno je zakonski urediti okvire upravljanja, a ne ostaviti Turističke zajednice da se same snalaze i "plivaju" u nedorečenim propisima. Nije prihvaćen Sukladno članku 10. stavku 6. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (Narodne novine, br. 52/19 i 42/20) ovim se Pravilnikom propisuje što se smatra javnom turističkom infrastrukturom. Ostala otvorena pitanja, ukoliko postoje, potrebno je riješiti drugim aktima. Predložene dopune ne mogu biti predmet ovoga Pravilnika.
2 GRAD SLUNJ PRAVILNIK, Članak 3. Predlaže se ukinuti podjelu javne turističke infrastrukture na primarnu i sekundarnu iz slijedećih razloga: riječ je o umjetnoj podjeli; speleološki objekt, rodna kuća poznate osobe, povijesni spomenik ili bilo koja druga infrastruktura navedena pod stavkom 4. ovog članka može (u određenim okolnostima) izravno utjecati na razvoj turizma. Nadalje predlaže se u popisu javne turističke infrastrukture tekst "staze, šetnice, stajališta uz mora, jezera i rijeke" izmijeniti tako da glasi "staze, šetnice, nerazvrstane ceste, stajališta uz mora, jezera i rijeke". Stavak 5. predlaže se izmijeniti na način da se briše tekst "strateškog planiranja" obzirom je upitno da li će strateški dokumenti sadržavati odredbe o javnoj turističkoj infrastrukturi. Ukoliko to i bude slučaju strateški su dokumenti usmjereni primarno na stvaranje novog sadržaja, izgradnju novih objekata a ne na definiranje postojećih. Stoga je ispravnije da odluka vlasnika (bilo da je riječ o RH, JLP(R)S ili javnoj ustanovi) kojom se turistička infrastruktura daje na upravljanje sadrži i utvrđenje da je riječ o javnoj turističkoj infrastrukturi. Nije prihvaćen Podjela na primarnu i sekundarnu infrastrukturu jasno je definirana. Kao jedna od karakteristika koje se uzimaju u obzir pri podjeli je i činjenica koristi li se isključivo za potrebe turizma ili je samo u dijelu godine ili sporednom funkcijom u službi turizma. Status nerazvrstanih cesta uređen je drugim propisima. Pravilnik predviđa mogućnost navođenja kao turističke infrastrukture i ostale infrastrukture koja nije navedena u članku 3. Pravilnika. Akt strateškog planiranja javno je objavljen, usuglašen u savjetovanju prije donošenja i ima pravnu snagu u odnosu na sve. Za razliku od akta strateškog planiranja, odluka vlasnika (koji može biti i fizička osoba) nema takvu pravnu snagu ni proceduru donošenja u koju je uključena javnost te ne osigurava dovoljnu razinu transparentnosti.
3 Općina Vrpolje PRAVILNIK, Članak 3. Trenutno smo u izgradnji eko-etno kuće i arheološkog parka (na arheološkom nalazištu) i zanima nas da li se ovi objekti smatraju Centrima za posjetitelje ili bi i iste trebalo također negdje uvrstiti kao primarnu infrastrukturu, jer će izravno utjecati na razvoj turizma na području naše JLS? Primljeno na znanje Budući da se ne radi o komentaru na Pravilnik koji je predmet savjetovanja, ne možemo komentirati pojedinačne slučajeve.
4 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 3. U članku 3. stavak (3) „- planinske/planinarske staze (pješačke trekking staze), skloništa, domovi i kuće“ potrebno je planinarske putove odvojiti od pješačkih trekking staza i to kao zasebne stavke: - planinarska infrastruktura: 1. planinarski putovi 2. planinarski objekti (domovi, kuće, skloništa); - pješačke trekking staze i staze dugog hodanja;" Umjesto "poučne i tematske staze" potrebno je nabrojiti one koje nisu u tekstu spomenute: - poučne, hodočasničke, konjičke, staze dugog hodanja, zip line i druge tematske staze; U članku 4. predlažemo da se predvidi mogućnost da podatke za „popis“ vode i/ili podatke dostavljaju odgovarajući strukovni savezi (Hrvatski planinarski savez, biciklistički savez i dr.). Obrazloženje prijedloga za izmjenu članaka 3. i 4. Pravilnika: Planinarski putovi u Hrvatskoj organizirano se označavaju oko 130 godina. Najstariji podatak o akciji označavanja planinarskih putova nalazimo 1882. godine kada su označena četiri uspona na vrh Medvednice svaki drugačijom bojom radi sigurnosti i bolje orijentacije planinara. Prvi odbor za označavanje planinarskih putova (markiranje) u Hrvatskom planinarskom društvu je osnovan 1910. godine. U planinarskoj povijesti u Hrvatskoj je bilo više pokušaja standardiziranja načina označavanja planinarskih putova na ovim prostorima. Na Prvom planinarskom kongresu u Zagrebu 1924. dogovorene crveno bijele oznake, a nakon Drugog svjetskog rata Planinarski savez Hrvatske prihvatio je i od tada se kao osnovna oznaka (markacija) koristi jedinstvena oznaka: bijeli krug okružen crvenim prstenom. Označavanje planinarskih putova standardizirano je, a skup oznaka i pravila nalazi se u Knjizi standarda označavanja planinarskih putova u Hrvatskoj. Briga o obilježavanju i održavanju planinarskih putova i osposobljavanju planinara za označavanje i održavanje planinarskih putova odvijala se najprije na lokalnim razinama. Na razini planinarskog saveza u Hrvatskoj organizirano se tome pristupilo formiranjem Komisije za markacije 1951. godine, koja je godine 1996. promijenila ime u Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza. O trasiranju, obilježavanju i održavanju planinarskih putova u Hrvatskoj volonterski brinu planinari (markacisti), članovi planinarskih udruga. Hrvatski planinarski savez daje stručnu i organizacijsku pomoć planinarskim udrugama i županijskim/gradskim planinarskim savezima u markacijskoj djelatnosti te organizira i putem tečajeva provodi školovanje i stručno osposobljavanja i usavršavanja markacista. Planinarski putovi u Hrvatskoj ne poznaju granice općina, županija, regija. Za trasiranje planinarskih putova uglavnom su se koristile već postojeće pastirske staze, putovi za trgovačku i drugu komunikaciju preko planina i sl. Bilo je i pravih pothvata u gradnji pješačkih staza kroz planinska bespuća. Najpoznatiji je građeni planinarski put (Premužićeva staza) kroz Srednji i Sjeverni Velebit izgrađen pred 90 godina i zbog svoje vrijednosti uvršten u Registar kulturnih dobara RH. Planinari i planinarske organizacije spajaju planinarske putove i u smislene tematske cjeline i tako nastaju vrlo popularne planinarske obilaznice. Brojni planinarski putovi nalaze se u zaštićenim područjima prirode. Generalno, možemo reći da planinarski putovi rijetko prolaze područjem koje nije pod barem nekakvom zaštitom. Primjera radi, samo na Velebitu imamo više od 900 km registriranih planinarskih putova. Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (NN 80/20) od 15.7.2020. regulirano je obilježavanje planinarskih putova u zaštićenim područjima na način da "Planinarske putove unutar zaštićenih područja obilježavaju Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge članice Hrvatskog planinarskog saveza sukladno standardima koje utvrđuje Hrvatski planinarski savez." (Bilo bi logično i korisno odgovarajuću takvu odredbu unijeti i u ovaj Pravilnik, na način da se to odnosi na sve planinarske putove bilo gdje u Hrvatskoj, u zaštićenim područjima i izvan njih). Popisi planinarskih putova izrađivali su i vodili su se za potrebe planinarskih organizacija, održavatelja putova, a objedinjavali u planinarskom savezu. Za krajnjeg korisnika (planinara i druge ljubitelje prirode) prikazivani su na planinarskim kartama raznih izdavača. Hrvatski planinarski savez, Komisija za planinarske putove, od 2006. godine vodi jedinstveni Registar planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj s pratećim sadržajima koji je od 2013. godine javno dostupan i prilagođen krajnjem korisniku. Također nudi izvanrednu Interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske koja podatke o planinarskim putovima i obilaznicama crpi iz Registra. Dakle, Registar s brojnim organiziranim relevantnim podacima o planinarskim putovima, planinarskim obilaznicama, održavateljima putova (markacistima) i dr, već postoji, održava se i osvježava, prati stanje na terenu. Tako npr. Registar trenutno obuhvaća preko 1600 zapisa o planinarskim putovima u ukupnoj dužini preko 6000 km s podacima o putu, GNNS tragom i isječkom karte, preglednom planinarskih obilaznica sa 155 zapisa, pregledom održavatelja s preko 1300 zapisa, pregledom obilaznika Hrvatske planinarske obilaznice, najveće i najpopularnije planinarska obilaznica u Hrvatskoj koja obuhvaća najatraktivnije vrhove u svim hrvatskim planinama, pregledom obilaznika popularnog i atraktivnog Velebitskog planinarskog puta i mnogim drugim planinarima i svim ljubiteljima boravka u prirodi, bitnim podatcima i informacijama. Smatramo da turističke zajednice ne mogu na odgovarajući način prikupiti i evidentirati podatke o planinarskim putovima, a sigurno ne na način kako se to čini i vodi u Hrvatskom planinarskom savezu u Registru planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj s pratećim sadržajima. Registar s jedne strane prati stanje na terenu, a s druge strane daje informacije planinarima i „ostalim turistima“ sve do razine Interaktivne planinarske karte. Radi svega navedenog tražimo: - da se planinarsku infrastrukturu (planinarske putove i objekte) izdvoji od ostalih turističkih sadržaja, u zasebne stavke; - da Ministarstvo turizma i sporta u Popis javne turističke infrastrukture za planinarske putove preuzme podatke iz javno dostupnog Registra planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj s pratećim sadržajima koji se vodi u Hrvatskom planinarskom savezu, odnosno utvrdi da taj popis (registar) vodi Hrvatski planinarski savez. Prihvaćen Suglasni smo da se odvoje planinarski putovi od pješačkih trekking staza. Suglasni smo da se krovni termin poučne i tematske staze zamjeni poimeničnim nabrajanjem najvažnijih vrsta tematskih staza uz napomenu "i druge tematske staze".
5 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 3. čl 3 st. 3 Dodati termin dugoprugaške nacionalne pješačke staze. Npr Croatian Long distance trail. Jer takav tip pješačkih staza u svijetu je odavno poznat i od strateškog turističkog interesa za države koje su prepoznale takav vid turizma. A opet s druge strane staza se proteže cijelim područjem Republike Hrvatske od Istoka sjevera, zapada do juga. Nudi jedinstvenu turističku uslugu i proizvod za sve više rastuču turističko-avanturističku zajednicu. Croatian Long Distance trail je prepoznala i Hrvatska turistička zajednica kao i Via Dinaricu i uvrstila na svoj web https://croatia.hr/en-GB/experiences/active/walking-and-hiking/croatian-long-distance-trail U konačnici to je spoj nekoliko elemenata Primarne infrastrukture koja izravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude Primljeno na znanje Prihvatit će se prijedlog podjele staza i putova na način kako je predložio Hrvatski planinarski savez.
6 Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije PRAVILNIK, Članak 3. Budući da je TZG Siska od Grada Siska (vlasništvo Grada) na upravljanje dobila turistički brod "Juran i Sofija" kako bi stvorila dodanu vrijednost i koristila u svrhu promocije grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, lijepo molim da se i plovila uvrste u popis bilo primarne bilo sekundarne infrastrukture. Prihvaćen U popis primarne turističke infrastrukture u članku 3. stavku 3. dodat će se podstavak „ – vozila odnosno plovila namijenjena za prijevoz posjetitelja turističkih atrakcija“. S obzirom da se radi o vozilima odnosno plovilima koja se koriste isključivo u turističke svrhe, smatramo da je prikladnije uvrstiti ih u primarnu turističku infrastrukturu.
7 GRAD SLUNJ PRAVILNIK, Članak 4. Nije jasno tko će odlučiti da li neki objekt, građevina, šetnica, staza i sl. predstavlja javnu turističku infrastrukturu. Također nije jasno što će popis obuhvaćati jer neke šetnice ne nose posebne nazive; info ploče i turistička signalizacija mijenja se tijekom godine, neke postavljaju Turističke zajednice a neke drugi subjekti (JLS, javne ustanove, udruge) itd. Upitna je svrhovitost i točnost popisa koji će se voditi pri Ministarstvu obzirom je riječ o infrastrukturi koja se mijenja, nadopunjuje, nadograđuje ... Primljeno na znanje Popis javne turističke infrastrukture iz članka 4. Pravilnika obuhvaćat će svu javnu turističku infrastrukturu, a podatke, kako inicijalne, tako i o svim budućim izmjenama na terenu, Ministarstvu će dostavljati regionalne turističke zajednice i Turistička zajednica Grada Zagreba, odnosno Hrvatski planinarski savez u dijelu koji se odnosi na planinarske putove i obilaznice.
8 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 4. U članku 4. predlažemo da se predvidi mogućnost da podatke za „popis“ vode i/ili podatke dostavljaju odgovarajući strukovni savezi (Hrvatski planinarski savez, biciklistički savez i dr.). Obrazloženje prijedloga za izmjenu članka 4. Pravilnika dano je u komentaru na članak 3. Pravilnika (komentar se istodobno odnosi na 3. i 4. članak, budući da je tematski povezano). Djelomično prihvaćen Djelomično smo suglasni s prijedlogom dopune članka 4. na način da podatke za popis vode i/ili podatke dostavljaju odgovarajući strukovni savezi. Smatramo opravdanim da se Hrvatski planinarski savez kao trenutno najmjerodavnije tijelo po pitanju planinarskih putova i obilaznica uvrsti u Pravilnik kao izvor informacija o javnoj turističkoj infrastrukturi. Novi tekst članka 4. glasio bi: "Popis javne turističke infrastrukture vodi se pri ministarstvu nadležnom za poslove turizma temeljem podataka dostavljenih od strane regionalnih turističkih zajednica i Turističke zajednice Grada Zagreba, odnosno Hrvatskog planinarskog saveza u dijelu koji se odnosi na planinarske putove i obilaznice."
9 GRAD SLUNJ PRAVILNIK, Članak 5. Ukoliko nacrt Pravilnika ne bude dopunjen s odredbama vezanim uz upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, predlažemo da se niti ne donosi jer važeći Pravilnik (bez obzira na manjkavosti, nedostatke i nedorečenosti) sadrži više odredbi o upravljanju javnom turističkom infrastrukturom od predloženog. Nije prihvaćen Sukladno članku 10. stavku 6. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ovim Pravilnikom propisuje se što se smatra javnom turističkom infrastrukturom. U skladu sa Zakonom, pitanje upravljanja ne može biti predmet ovoga Pravilnika.