Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | VITOMIR BEGOVIĆ | Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine | U vezi prethodnih komentara i niz predloženih promjena i dopuna u Nacionalnom planu u području zaštite na radu,isto je moguće potkrijepiti i jasnim određenjima iz Strateškog okvira EU o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu 2021.-2027. , u kojima se između ostalog navodi: „Uspjeh ovog strateškog okvira uvelike ovisi o njegovoj provedbi na nacionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi se to postiglo, države članice pozivaju se: da ažuriraju svoje postojeće strategije za sigurnost i zdravlje na radu; da uzmu u obzir ažurirani pristup zaštiti radnika na lokalnoj razini; i da zaustave silazni trend broja inspekcija rada u nekim državama članicama jačanjem terenskih inspekcija. Na sastanku na vrhu o procjeni stanja sigurnosti i zdravlja na radu 2023. pozornost će se usmjeriti na napredak postignut u vezi s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom, kao i na pripravnost za moguće buduće prijetnje zdravlju i sigurnosti radnika. Pružanjem smjernica inspektorima rada i njihovim osposobljavanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini radi promicanja suradnje i inovativnih metoda inspekcije pomaže se u poboljšanju dosljedne provedbe u svim državama članicama“. Dakle, potrebno je naglasiti da su zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika jedno od strateških i ključnih područja, te je osobito važan proces političkog odlučivanja koji uključuje otvorenost vlasti,kvalitetnu pripremu, sagledavanje šire slike i povezanosti sa drugim područjima, procjenu učinaka, intenzivnu suradnju sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću u oblikovanju , a zatim, i provedbi usuglašene i utvrđene javne politike. Vizijom, programskim određenjem i institucionalnim okvirom potrebno je zaštitu na radu i zaštitu zdravlja radnika odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva. | Nije prihvaćen | Prijedlog Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine usklađen je sa Strateškim okvirom EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.-2027. U uvodu Prijedloga Nacionalnog plana navedeno je da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, a od posebnog je interesa i zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje. |
| 2 | VITOMIR BEGOVIĆ | Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, 1.Predgovor | Prvo je potrebno napomenuti da postoji konceptualna razlika između „plana“ i „programa“ (širina ,trajanje, rezultat, složenost). Kad je u pitanju područje zaštite na radu , u čl.6 st.4. Zakona o zaštiti na radu govori se izrijekom o „programu“, a u ovom slučaju govori se o „planu“, istovremeno objedinjenim s područjem rad i zapošljavanja.Dakle, ovim prijedlogom odstupa se od onoga što je Zakonom o zaštiti na radu određeno kao obveza ;donošenje „Nacionalnog programa zaštite na radu“,pa je isto potrebno uskladiti. Nadalje, kako se navodi u predgovoru od izuzetne je važnosti analiza stanja temeljem kojeg je potrebno utvrditi prioritete, predlagati ciljevi i usmjeravati aktivnosti na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.Dakle, objektivno i cjelovito sagledavanje stanja u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je ključno, kao polazište,kao i sve ono u čemu su postignuti konkretni i izuzetno zapaženi rezultati u razdoblju 2015.-2018. Isto tako potrebno je izvršiti određene dopune plana sukladno Strateškom okviru EU o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu 2021.-2027. O ovako ozbiljnoj temi proces savjetovanja trebao je primjereno trajati, bez skraćivanja rokova , budući je bilo dovoljno vremena za pripremu. Proces e-savjetovanja u ovom slučaju ne smije biti samo zadovoljavanje forme, već je potrebno sve prijedloge koji poboljšavaju dokument prihvatiti, a ne kao što se u praksi događa zaobići i formalno „odbaciti“. Nadalje, nedopustivo je da Hrvatska punih 7 godina nema Nacionalnog programa zaštite na radu, ne samo iz razloga što je to obveza temeljem Zakona, već iz razloga što su u tom razdoblju donijete i određene strateške odluke s dugoročnim učincima vezane za organizacijske a time i programske promjene u području zaštite na radu, zaštite zdravlja na radu , te inspekcije zaštite na radu. | Nije prihvaćen | Prijedlog Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao srednjoročni akt strateškog planiranja, izrađen je u skladu s mjerodavnim zakonodavnim okvirom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Plan). Prijedlog Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine usklađen je sa Strateškim okvirom EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.-2027., a u pripremi istog provedeno je kvalitetno savjetovanje sa svim ključnim dionicima. |
| 3 | VITOMIR BEGOVIĆ | Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, 2.Uvod | Polazeći od činjenica potrebno je izmijeniti uvodni pasus ,tako da isti glasi : Nacionalni plan za područje zaštite na radu nastavak je Nacionalnog programa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koji je bio produžen na 2014. godinu. Nakon toga, čega su se aktivnosti zaštite na radu provodile su se u najvećem dijelu u okviru strateškog i godišnjih programa rada i djelovanja javne ustanove;Zavod za unapređivanje zaštite na radu, a u određenom dijelu i od strane drugih institucija, te sukladno Strateškom okviru EU-a za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2014. – 2020. Slijedom navedenog ovaj je plan nastavak nadogradnja njegovim prethodnim aktivnostima, s ciljevima i preporukama za daljnjeg unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika. Ovaj plan dokument donosi se i temeljem poziva Europske komisije na ažuriranje i usklađivanje nacionalnih planova sa Strateškim okvirom EU o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu 2021.-2027. , te sukladno obvezi iz čl.6 st.4. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18) ,kojim je određeno da ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu, predlaže Vladi donošenje Nacionalnog programa zaštite na radu. Nadalje,potreba je ukazati da je u Strateškom okviru za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. Europska komisija pozvala države članice da između ostalog: • Rade na ispunjavanju pristupa „nulte vizije“ za smrtne slučajeve povezane s radom u EU-u, • Promiču Europski kodeks protiv raka među radnicima radi poboljšanja njihove zdravstvene pismenosti i smanjenja rizika od raka. • Aktivno rješavaju opasnosti u zdravstvenom sektoru uspostavljanjem i provedbom sigurnih radnih postupaka i pružanjem odgovarajuće obuke. • Omoguće obuku poljoprivrednika putem savjetodavnih službi za poljoprivredu kako bi povećali njihovu vještinu i svijest o zdravstvenim i sigurnosnim pravilima na farmama, uključujući sigurnu uporabu kemijskih tvari, posebice sredstava za zaštitu bilja. • Izrade planove pripravnosti za buduće krize u nacionalnim strategijama zaštite na radu, uključujući provedbu smjernica i alata EU. • Izrade mehanizme koordinacije između tijela javnog zdravstva i zaštite na radu do 2023. godine. • Povećaju nadzor i učinkovite inspekcije obveza zaštite na radu prema sezonskim radnicima u visokorizičnim zanimanjima. • Ojačaju suradnju i razmjenu informacija između inspekcija rada i drugih relevantnih nacionalnih tijela radi poboljšanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda u svim sektorima zapošljavanja. • Uspjeh ovog strateškog okvira uvelike ovisi o njegovoj provedbi na nacionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi se to postiglo, države članice pozivaju se: da ažuriraju svoje postojeće strategije za sigurnost i zdravlje na radu; da uzmu u obzir ažurirani pristup zaštiti radnika na lokalnoj razini; i da zaustave silazni trend broja inspekcija rada u nekim državama članicama jačanjem terenskih inspekcija. • Na sastanku na vrhu o procjeni stanja sigurnosti i zdravlja na radu 2023., na kojem će se okupiti institucije EU-a, države članice, socijalni partneri, agencija EU-OSHA i drugi relevantni dionici, bit će govora o prvim stečenim iskustvima i preporučit će se moguće potrebno preusmjeravanje ove strategije. Na sastanku na vrhu pozornost će se usmjeriti na napredak postignut u vezi s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom, kao i na pripravnost za moguće buduće prijetnje zdravlju i sigurnosti radnika . Navedeno je potrebno na odgovarajući način implemetirati u nacionalni dokument. Uz punu podršku stručnjacima zaštite na radu , ispunjavanje propisanih obveza od strane odgovornih osoba;poslodavaca, i njihovu suradnju s radničkim predstavnicima, među najvažnije zadaće svakako je potrebno uvrstiti jačanje uloge, kao i osiguranje svih potrebnih resursa za djelovanje inspekcije zaštite na radu i medicine rada, a za što su nadležna odgovarajuća državna tijela i Vlada. | Djelomično prihvaćen | U uvodu prijedloga Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine dopunjeno je da su se aktivnosti zaštite na radu do uključivo 2019., velikim dijelom provodile putem Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Prijedlog Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine usklađen je sa Strateškim okvirom EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.-2027. |
| 4 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.Opis razvojnih potreba i potencijala (za upravno područje u srednjoročnom razdoblju), 4.1.Zaključci analize stanja | Promatranjem vlastitih snaga i slabosti u kombinaciji s prilikama i prijetnjama dolazimo do strateških saznanja kako bismo mogli poduzeti pravilne mjere i aktivnosti za postizanje ciljeva.Najprije je potrebno razlikovati prednosti i nedostatke koje predstavljaju unutarnji čimbenici te mogućnosti i opasnosti koje predstavljaju vanjski čimbenici. Glavna je razlika u tome što na unutarnje čimbenike imamo utjecaj, možemo ih prilagoditi, popraviti, razvijati ili djelovati na njih na neki drugi način.Na vanjske čimbenike ne možemo imati značajnijeg utjecaja, ali ih moramo identificirati i biti spremni prilagoditi im se brzo i pravilno.Dakle, postoje dva područja, jedno je područje utjecaja, gdje imamo moć utjecati izravno svojim djelovanjem, dok su drugi čimbenici izvan našeg područja utjecaja i ne možemo ništa izravno učiniti, ali ih možemo okrenuti u našu korist tako što ćemo biti fleksibilni i brzo prilagodljivi.Kvaliteta informacija koje su dobivene SWOT analizom ponajviše ovisi o tome tko je u analizu uključen te kako je proces vođen. Pritom analiza zapravo samo daje strukturu i natuknice za daljnju raspravu.SWOT analiza mora imati svoju dinamiku, što znači da ju je potrebno izvoditi periodički i preporučljivo u okviru radionica. U prezentiranoj SWOT analizi područja zaštite na radu predlažu se slijedeće dopune: SNAGE: unutarnji resursi s pozitivnim utjecajem Dostupnost sredstava EU fondova;U najvećem dijelu uređeno zakonodavstvo iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja ;Aktivnosti strukovnih udruga u području zaštite na radu i zaštite zdravlja ;Sudjelovanje u aktivnostima EUOSHA,Eurofounda,… SLABOSTI: unutarnji nedostaci, ograničenja - Nedovoljan broj inspektora zaštite na radu;Preklapanje poslova nadzora ; Kadrovski deficit i nedovoljno sudjelovanje medicine rada u aktivnostima izrade procjene rizika, radu Odbora ZNR,i obilascima mjesta rada kod poslodavaca;Izostanak organiziranog stalnog stručnog usavršavanja inspektora zaštite na radu, sudaca,vještaka;Izostanak donošenja odrđenih podzakonskih propisa ;Nepovezanost podataka između obiteljskih liječnika i spec.medicine rada i sporta ;Nedovoljno uključivanje NV ZNR sukladno nadležnosti iz ZZNR;Izostanak stimulativnog modela osiguranja zdravlja na radu i poticaja za ulaganje poslodavaca u višu razinu mjera sigurnosti zaštite zdravlja na radu, PRILIKE: mogući vanjski pozitivni utjecaj- • Administrativno rasterećenje - u kojem smislu je to prilika ?; Implementacija odgovarajućih sadržaja na sve razine odoja i obrazovanja ;Uključivanje u aktivnosti i podrška strukovnim udrugama PRIJETNJE: mogući vanjski negativni utjecaj - Odnos prema ZNR kao trošku i nametu, | Djelomično prihvaćen | SWOT matrica – zaštita na radu dopunjena je sljedećim stavkama: SNAGA - dostupnost sredstava EU fondova - uređeno zakonodavstvo na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu SLABOSTI - nedovoljna prisutnost specijalista medicine rada na mjestima rada PRILIKE - uključivanje sadržaja zaštite na radu u obrazovne programe na svim razinama PRIJETNJE - odnos prema zaštiti na radu kao trošku i nametu |
| 5 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.1.Zaključci analize stanja, 4.1.2. Područje zaštite na radu | Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. Stanje u području zaštite na radu, potrebno je sagledavati ne samo na osnovu manjkave statistike i onoga što je prijavljeno HZZO, već je to realno moguće prije svega ocijenjivati i na osnovu pokazatelja o najčešćim propustima u provedbi mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu , a oni su dokumentirani temeljem provedenih inspekcijskih nadzora,te su vezani uz : čl. 27. i 28. ZZR-a – osposobljavanje radnika za rad na siguran način,čl. 36. ZZR-a – obveze koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, obveza preventivnih zdravstvenih pregleda,čl. 41. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom i mjestima rada,čl. 53. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama,čl. 44. ZZR-a – obveza planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika kao i osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost.čl. 18. ZZR-a – obveza izrade procjene rizika koja je osnova za primjenu pravila zaštite na radu, čl.32. ZZR-a – obveza obavješćivanja radnika o rizicima koji bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje u smislu isticanja pisanih uputa o provedbi radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu, opasnostima na radu i sl.,čl. 56. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi pružanja prve pomoći,čl.73. i 74. ZZR-a – obveze u vezi s projektiranjem i izvođenjem radova. Propisi EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu uključeni su u nacionalno zakonodavstvo, ali državama članicama dopušteno je uključiti dodatne ili strože odredbe za zaštitu radnika, što bi u našoj praksi trebalo razmotriti , poticati i činiti;zakonom, podzakonskim propisima, kolektivnim ugovorima ili internim aktima, a prije svega činjenjem. Samozaposlene osobe Samozaposlene osobe čine 16,4 posto ukupnog broja zaposlenih unutar EU-a, a nešto manji postotak je u RH. Uzimajući u obzir da mnoge samozaposlene osobe rade u visokorizičnim sektorima Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima ,države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva.Upozorava se da „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnima onima koje doživljavaju zaposlenici”. Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu na sve postaje još važnije kako bi se jačale mjere prevencije s ciljem spriječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta,rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) te velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov. Svjedočimo rastućem trendu rada izvan ureda, iz vlastitog doma ili bilo kog dijela svijeta koji ima internet.Nedavno su statusna pitanja digitalnih nomada u Hrvatskoj riješena donošenjem dvaju novih zakona u Saboru, i to Zakona o strancima te izmjenama Zakona o porezu na dohodak, dok se pitanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne spominje. Podizanje svijesti radnika koji rade u novim oblicima rada i zapošljavanja o osnovama zaštite na radu, osiguranju odgovarajućih ergonomskih i sigurnosnih uvjeta, i načinu samoprocjene rizika trebali bi biti sastavni dio svakog posla, ukoliko želimo očuvati radnu sposobnost i zdravlje svakog čovjeka. Međutim, kako su u Zakonu o zaštiti na radu obveze samozaposlenih osoba minimizirane,isto je potrebno dodatno regulirati. Prekomjerno radno opterećenje Studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit.Istraživanje pokazuje da oni koji rade više poslova u prosjeku rade duže ;48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Osim toga, njihovo je radno vrijeme netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice za njihovo zdravlje i dobrobit,na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, anksioznosti, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života.O navedenom je potrebno voditi računa prilikom predstojećih izmjena Zakona o radu i najavljene izmjene instituta dopunskog rada. Zdravlje na radu Problemi vezani uz rad nisu samo u području ozljeda na radu, već posebno u području zdravlja na radu. Kako se navodi u Izvješću Međunarodne organizacije rada „Danas sve veći broj izazova s kojima se susreću zaposlenici donosi psihosocijalne rizike, stres uzrokovan radom, brojne bolesti cirkulatornog i respiratornog trakta, karcinome.“ Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u državama članicama EU utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije. Hrvatska još uvijek nema niti Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., a nova nije donesena. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao 'stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici'.Razvidno je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, a po tom pitanju Hrvatsku, čeka puno posla. U tijeku je dovršetak norme ISO 45003, Occupational health and safety management – Psychological health and safety at work – Guidelines for managing psychosocial risks, koja će dati upute o upravljanju rizicima psihološkog zdravlja i sigurnosti u okviru sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Norma će se baviti brojnim područjima koja mogu utjecati na psihološko zdravlje radnika, uključujući nedjelotvornu komunikaciju, prekomjerni pritisak, loše vodstvo i organizacijsku kulturu. ISO 45003 pomoći će korisnicima da ispune zahtjeve ISO 45001, prve međunarodne norme za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu, koji je temelj otporne organizacije sa snažnom, i zdravom radnom snagom, pa će i to biti prilika da se i ta norma implementira u praksi. Deklaracija u povodu stogodišnjice MOR-a usvojena na Konferenciji 2019.godine ističe da su „sigurni i zdravi uvjeti rada ključni za dostojanstven rad“. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu moraju biti prepoznati kao pravo svih. Bilo da se radi o COVID-u ili karcinomu na radu, ili ozljedama na radnom mjestu ili industrijskim bolestima, svaki bi radnik trebao imati pravo na zaštitu i primjerene uvjete rada Nitko ne bi trebao umrijeti da bi zaradio za život. Ukazuje se na nužnost daljnjeg djelovanja na promjene u tehnologiji, demografiji, održivom razvoju i organizaciji rada tj. ravnoteži i usklađivanju poslovnog i privatnog vremena.Prosječna osoba tijekom svog života provede oko 1/3 vremena na radnome mjestu stoga je razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječe na zdravlje osobe te predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja. Zdravo radno okruženje je preduvjet socijalnog, mentalnog i tjelesnog zdravlja. U okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo provodi se IV. komponenta Zdravlje i radno mjesto i unutar nje modul Tvrtka prijatelj zdravlja.Cilj ove komponente je stvaranje radnog okruženja koje motivira zaposlenike na usvajanje zdravih navika, promicanje zdravlja na radnom mjestu i iskazivanje pozitivne brige o zdravlju zaposlenih , potrošača i klijenata te očuvanje okoliša.Navedeni program potrebno je široko primijeniti u radnim sredinama uz dodatnoi angažiranje institucija u području zdravstva, pri čemu je moguće angažiranje educiranih volontera, studenata i dr. Poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući:opasne tvari, kao što su kemikalije i biološki agensi, zatim, karcinogene tvar; zračenje , uključujući ionizirajuće zračenje i sunčevo ultraljubičasto zračenje; fizičke čimbenike, uključujući vibracije , buku , ručno podizanje i rad koji uključuje dugotrajno sjedenje;psihosocijalne čimbenike i organizaciju rada, kao što su rad u smjenama i stres. Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada, kako bi se poduzimale odgovarajuće mjere prevencije, iz čega je razvidna uloga zdravstva i mjere prevencije. Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) rak je glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u: 52% smrti povezanih s radom na godišnjoj razini trenutačno se pripisuje raku povezanom s radom, dok se 24% pripisuje bolestima krvožilnog sustava, 22% drugim bolestima i 2% ozljedama. Broj oboljelih od raka u svijetu i Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu.Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj.Svake godine dijagnosticira se više od 23.500 novooboljelihj.U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 11.760 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.150 kod žena.Potrebno je aktivno djelovati na provedbu mjera iz Nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030.i učiniti poveznicu između radnih i životnih uvjeta. Među ciljevima usmjerenima na sigurnost na radu, posebnu pozornost treba posvetiti osiguranju sigurne uporabe opasnih kemikalija u procesu rada. Kemikalije su postale sastavni dio našeg života, okružujući nas i u našem radnom okruženju i u okruženju u kojem živimo.One prelaze u naša tijela udisanjem, kožom i očima te gutanjem. Unatoč činjenici da kemikalije podržavaju naše radne aktivnosti , njihova nepravilna uporaba može imati ozbiljne negativne kratkoročne ili dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje. Bakterije, virusi, gljivice i paraziti mogu se pronaći u brojnim sektorima. Najčešće su nevidljivi, što znači da se rizici koje oni predstavljaju često ne uzimaju u obzir.Radnici u nekim sektorima u posebnoj su opasnosti od izloženosti štetnim biološkim agensima. Ti sektori uključuju: zdravstvo, poljoprivredu, veterinarske usluge, čišćenje i održavanje, upravljanje otpadnim vodama i gospodarenje otpadom, vrtlarstvo i rad u laboratoriju. Izloženost biološkim agensima na radu može biti povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući zarazne bolesti, rak i alergije. Osim toga, neki biološki agensi mogu naškoditi nerođenoj djeci.S obzirom na očekivanu brzinu rasta zelenog gospodarstva važno je predviđati nove rizike u području sigurnosti i zdravlja na radu u pogledu zelenih poslova prije nego što se takav rizik pojavi. Potrebno je primjenjivati koncept integralnog zdravlja ,što uključuje zdravo radno okruženje i zdrave stilove života,što upućuje na potrebu koordiniranog djelovanja javno zdravstvo,medicina rada,obiteljski liječnici. Ekonomski troškovi povezani s bolestima i nesrećama na radu zajedno čine oko 3,3% BDP-a ili 476 milijardi eura u EU-28 godišnje. U Hrvatskoj su isto tako troškovi zdravstvenog zbrinjavanja,bolovanja i manje produktivnosti također značajni. Izostanci s rada uslijed spriječenosti za rad ,troškovi zdravstvenog zbrinjavanja ozlijeđenih i oboljelih radnika su u porastu.Prema određenim procjenama godišnji troškovi bolovanja za poslodavce (direktni i indirektni ) u RH iznose oko 5 milijardi kuna. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak , već najbolja investicija, a učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes. U sadašnjim i budućim okolnostima (demografska kretanja, starenje stanovništva, nedostatak radne snage) od izuzetne je važnosti očuvati radnu sposobnost (ali i ukupno zdravlje nacije) , a to podrazumijeva ravnotežu između rada i resursa pojedinca. Ako su rad i resursi pojedinca međusobno dobro usklađeni, radna je sposobnost dobra. Ključni su čimbenici koji na to utječu sljedeći:zdravlje i funkcionalne sposobnosti;obrazovanje i kompetencije;vrijednosti, stajališta i motivacija;radno okruženje i zajednica. Normativno kašnjenje Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu u kolovozu 2014.g. ,proteklo je više od 7 godina a još uvijek nisu donijeta tri važna pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva koji se odnose na područje zaštite na radu , a temeljem čl.103 st.5 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14,94/18,96/18), u kojem je određeno da će "Ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra rada donijeti propise iz članka 17.st.7, čl.36 st.6,čl.56 st.4 i čl.81 st.2. , i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu".Predmetni Zakon stupio je na snagu u kolovozu 2014.godine a obveza do danas nije izvršena ! Navedeno potvrđuje najblaže rečeno neučinkovitost u radu administracije, što je slabost ,koja se ne može zaobići u SWOT analizi ! Medicina rada i namjenski doprinos za osiguranje zdravlja na radu Medicinu rada potrebno je pozicionirati u njenu izvornu ulogu koju je nekada imala, uz osiguranje potrebnih kadrovskih resursa, njihovu neposrednu povezanost s liječnicima obiteljske medicine uz rastrećenje poslova koji nisu u uskoj vezi s radom (npr.pregledi za nošenje oružja, vozačke dozvole). Logično bi bilo da nadležni specijalist medicine rada koji treba skrbiti o zaštiti zdravlja radnika kod poslodavca, a prema njegovom odabiru i temeljem sklopljenog ugovora s HZZO-om, obvezno sudjeluje u izradi procjene rizika kod tog poslodavca, da obvezno kao član Odbora za zaštitu na radu sudjeluje u radu tog tijela, kao i da ga se obveže da, ovisno o rezultatima procjene rizika redovito obavlja posao na mjestima rada radnika ,uočava probleme,savjetuje i preventivno djeluje. U praksi drugih zemalja obveze poslodavaca iz osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ovise o razini sigurnosti i zdravlja na radu. U 2018. godini u okviru tkzv. "porezne reforme" učinjene su i izmjene Zakona o doprinosima , kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu ukinut, a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. I to je potrebno žurno promijeniti ! | Nije prihvaćen | Državni inspektorat je aktivno sudjelovao u izradi Prijedloga Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine te su pri izradi Prijedloga Nacionalnog plana korišteni podaci kojima Državni inspektorat raspolaže. Odredbe članka 4. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) koje se odnose na „samozaposlene osobe“ propisuju da su iste obvezne primjenjivati Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada, a važno je također naglasiti da osobe koje rad obavljaju kao samozaposlene npr. obrtnici u većini slučajeva stječu znanja o zaštiti na radu tijekom školovanja. Prijedlogom Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine nije također isključen mogućnost usmjeravanja raznih aktivnosti kao što je podizanje svijesti, osposobljavanje, informiranje i sl. i prema „samozaposlenim osobama“. Napominjemo da su Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/21), Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (NN 91/18 i 1/21) i Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu (NN 129/2020), propisane posebne obveze u vezi procjenjivanja rizika, kao i u vezi zdravstvenog nadzora te dodatne obveze u vezi karcinogenih i mutagenih kemikalija. Izrađeni su prijedlozi tri pravilnika koji su u nadležnosti Ministarstva zdravstva te su aktivnosti za donošenje istih u poodmakloj fazi – Prijedlog pravilnika o najmanjem broju sati koji je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, Prijedlog pravilnika o postupcima pružanja prve pomoći, sredstvima, vrsti i količini sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu rada te načinima i rokovima osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći i Prijedlog pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada i uvjetima koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove. Specijalist medicine rada prema odredbi članka 34. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu obvezan član Odbora za zaštitu na radu te kao takav treba sudjelovati u radu odbora. |
| 6 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.1.2. Područje zaštite na radu, Smrtne ozljede (uključujući dolazak i odlazak s posla) | Podatke je potrebno izmjeniti i uskladiti radi uvida u cjelovito stanje. Naime, u razdoblju od 2018. do 2020. godine, broj umrlih na prostoru poslodavca od akutnih i kroničnih bolesti povećan je za 146 %. Dakle, u posljednje tri godine povećan je u RH broj poginulih radnika na radnom mjestu. U 2018. godini utvrđena je za 44 osobe smrt (20 zbog bolesti), u 2019. za 53 osobe je utvrđena smrt (16 zbog bolesti) , dok je 2020.godine utvrđena smrt za 72 osobe u prostorijama poslodavca (od čega 32 zbog bolesti). Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava, ali prema dostupnim informacijama reakcija je izostala. Zdravstvene probleme do kojih dolazi zbog rada trebalo bi prepoznati kao usporene nesreće koje često imaju jednako teške, a ponekad čak i teže posljedice od mnogih uobičajenih nesreća. Problemi sa zdravljem obično se : razvijaju postupno, teško ih je uočiti,dugotrajni su,teško je utvrditi njihov uzrok,često nisu službeno dijagnosticirani. Potrebno je uložiti sve napore kako bi se što više smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s radom, u skladu s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva. Kultura prevencije s „Vi¬sion Zero“ kao konačnim ciljem temeljna je strategija prevencije, u okviru koje je moguće mobikizirati sve ključne dionike na dodatni angažman i djelovanje.Na takav pristup upućuje i EU strateški okvir. Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: "Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava. Budući da je oporavak od krize prilika za poboljšanje, to bi načelo trebalo biti u središtu našeg djelovanja. Težimo tome da više ne bude smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u – to je naša „vizija nula”. Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi se samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika". | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 14. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine , br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Državni inspektorat je aktivno sudjelovao u izradi Prijedloga Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine te su pri izradi Prijedloga Nacionalnog plana korišteni podaci kojima Državni inspektorat raspolaže, a isti su u vezi s navedenom definicijom. |
| 7 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 1.Promicanje kulture prevencije i primjera dobre prakse | Nakon nesreća na poslu iili bolesti povezanih s poslom, moguće je da pojedini radnici nisu više u mogućnosti nastaviti raditi dosadašnje poslove , te da im je potrebno pružiti stručnu pomoć u cilju profesionalne rehabilitacije radi nastravka daljnjeg rada na primjerenim poslovima,umjesto dugotrajnog bolovanja, smanjenih primanja ili odlaska u prijevremenu ili invalidsku mirovinu. Navedeno upućuje na potrebu uključivanja i suradnje ključnih dionika (posebno specijalista medicine rada, obiteljskih liječnika, rukovoditelja org.jedinica za upravljanje ljudskim resursima) sa Zavodom za vještaćenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U vrijeme djelovanja Zavoda za ujnapređivanje zaštite na radu ostvarena je suradnja sa Zavodom za vještaćenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Između ostalog navedena javna ustanova provodi poslove razvoja i unapređivanja te poticanja mjera profesionalne rehabilitacije; organizira različite oblike izobrazbe za poslodavce u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom; koordinira i izrađuje prijedloge programa usmjerenih senzibilizaciji svih sudionika u procesu profesionalne rehabilitacije ;sudjeluje u projektima i provodi projekte vezane uz razvoj profesionalne rehabilitacije i dr. Imajući u vidu značaj i djelokrug nadležnosti ove ustanove logično je i predstavnika te institucije uključiti u rad Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. | Nije prihvaćen | Sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu propisan je člankom 6. stavkom 3. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu ima mogućnost suradnje sa svim dionicima u području zaštite na radu, uključujući i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. |
| 8 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 1.Promicanje kulture prevencije i primjera dobre prakse | Podatke je potrebno izmjeniti i uskladiti radi uvida u cjelovito stanje. Naime, u razdoblju od 2018. do 2020. godine, broj umrlih na prostoru poslodavca od akutnih i kroničnih bolesti povećan je za 146 %. Dakle, u posljednje tri godine povećan je u RH broj poginulih radnika na radnom mjestu. U 2018. godini utvrđena je za 44 osobe smrt (20 zbog bolesti), u 2019. za 53 osobe je utvrđena smrt (16 zbog bolesti) , dok je 2020.godine utvrđena smrt za 72 osobe u prostorijama poslodavca (od čega 32 zbog bolesti). Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava, ali prema dostupnim informacijama reakcija je izostala. Zdravstvene probleme do kojih dolazi zbog rada trebalo bi prepoznati kao usporene nesreće koje često imaju jednako teške, a ponekad čak i teže posljedice od mnogih uobičajenih nesreća. Problemi sa zdravljem obično se : razvijaju postupno, teško ih je uočiti,dugotrajni su,teško je utvrditi njihov uzrok,često nisu službeno dijagnosticirani. Potrebno je uložiti sve napore kako bi se što više smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s radom, u skladu s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva. Kultura prevencije s „Vi¬sion Zero“ kao konačnim ciljem temeljna je strategija prevencije, u okviru koje je moguće mobikizirati sve ključne dionike na dodatni angažman i djelovanje.Na takav pristup upućuje i EU strateški okvir. Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: "Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava. Budući da je oporavak od krize prilika za poboljšanje, to bi načelo trebalo biti u središtu našeg djelovanja. Težimo tome da više ne bude smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u – to je naša „vizija nula”. Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi se samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika". | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 14. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine , br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Državni inspektorat je aktivno sudjelovao u izradi Prijedloga Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine te su pri izradi Prijedloga Nacionalnog plana korišteni podaci kojima Državni inspektorat raspolaže, a isti su u vezi s navedenom definicijom. |
| 9 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 2.Unapređivanje rada inspektora zaštite na radu | U uvodu se logično naglašava da su :“Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, a zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od posebnog je interesa“.Istovremeno , u drugom dijelu teksta navodi se : U nadgledanju provedbe zakonodavnog okvira od izuzetne je važnosti upravo rad inspekcije rada nadležne za zaštitu na radu, te je potrebno zadržati dosadašnju kvalitetu i prema mogućnostima brojčano ojačati ovu inspekciju.Stanje ukazuje da je potrebno pojačati aktivnosti inspekcijskog nadzora provedbe i primjene propisa iz područja zaštite na radu“.Dakle, ostaviti nešto važno kao „mogućnost“ a s druge strane upućivati na „pojačanu aktivnost“, u sadašnjoj organizacijskoj i kadrovskoj situaciji te uz stalno povećanje broja poslovnih subjekata i nove izazove za sigurnost ne upućuje na ostvarivanje značajnih pomaka. Uz organizacijska pitanja (objedinjavanje nadzora na jednom mjestu,unutrašnji odgovarajući ustroj),moguće su i potrebne konkretne mjere na kadrovskom jačanju inspekcije zaštite na radu ,poboljšanju materijalnog statusa i tehničkih uvjeta rada, te stvoranju uvjeta za organiziranu kontinuiranu edukaciju inspektora.U suprotnome samo konstatacija „da treba povećati broj nadzora“ ostati će samo dobra želja. | Djelomično prihvaćen | U tekstu su brisane riječi „prema mogućnostima“, tako da tekst glasi: „U nadgledanju provedbe zakonodavnog okvira od izuzetne je važnosti upravo rad inspekcije rada nadležne za zaštitu na radu, te je potrebno zadržati dosadašnju kvalitetu i brojčano ojačati ovu inspekciju.“ Dodan je sljedeći odlomak. „Potrebno je zadržati dosadašnju kvalitetu rada inspektora rada i prema mogućnostima brojčano ojačati ovu inspekciju. Stanje ukazuje da je potrebno pojačati aktivnosti inspekcijskog nadzora provedbe i primjene propisa iz područja zaštite na radu. Uz organizacijska pitanja (objedinjavanje nadzora na jednom mjestu, unutrašnji odgovarajući ustroj), moguće su i potrebne konkretne mjere na kadrovskom jačanju inspekcije zaštite na radu, poboljšanju materijalnog statusa i tehničkih uvjeta rada, te stvaranju uvjeta za organiziranu kontinuiranu edukaciju inspektora.“ |
| 10 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 4.Povećanje učinkovitosti rada ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu | Državna uprava logično je zadužena za provođenje upravnog postupka, pripremu normativne regulative injeno praćenje, utvrđivanje ispunjavanja propisanih uvjeta i izdavanje ovlaštenja za rad te vođenje informacijskog sustava, čiji podaci trebaju biti dostupni inspektorima zaštite na radu. Osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu,jedan su od ključnih čimbenika poboljšanja i unapređivanja stanja u području zaštite na radu.U okviru Državnog inspektorata logično bi bilo da se inspekcija zaštite na radu ustroji u okviru sektora (umjesto službe), da se usmjeri sveobuhvatan nadzor rada ovlaštenih osoba, uz prilagodbu određenih zakonskih odredbi, i preraspodjelu državnih službenika. Primjera radi u Sloveniji ministar nadležan za rad izdaje licencu na rok od 7 godina za obavljanje periodičnih ispitivanja štetnosti u radnom okruženju te povremeni pregled i ispitivanja opreme za rad.Dokumenti izdani u obavljanju profesionalnih zadataka moraju omogućiti sljedivost i transparentnost.Nositelj dozvole mora dostavljati godišnja izvješća o zadacima koje obavlja ministarstvu nadležnom za rad najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu. Nadzor nad obavljanjem stručnih zadataka,obavlja isključivo inspekcija na temelju zahtjeva ili godišnjeg izvješća, sukladno svojim jasnim ovlastima izravno kod nositelja dozvole, kod naručitelja profesionalnih zadataka ili kod oboje.I time inspekcijski nadzori ostvaruju cjelovitu funkciju, uz donošenje odgovarajućih mjera, te na racionalan i stručan način, bez dodatnih administrativnih,vremenskih a time i financijskih opterećenja. Pored toga, logično bi bilo za ovlaštene osobe redefinirati odgovarajuće standarde kao ključni uvjet za poslovanje ,a time i podizanje stručnih i logističkih kapaciteta. Uz odgovarajuća mjerila ,dopunska mogu biti stanje zaštite na radu u poslovnim subjetima kojima pružaju uslugu (inspekcijski nalazi, kretanje ozljeda na radu, unutrašnja organizacija i provedba mjera prevencije, kaznene i prekršajne prijave/presude i dr.). Primjere pro-forma odrađenih poslova nužno je u potpunosti iskorijeniti, sankcijama iz nadležnosti inspekcije. Istovremeno je važno korisnike usluga ovlaštenih tvrtki;poslodavce (putem njihovih udruga i poslovnih udruženja) informirati i educirati kako bi znali što mogu i trebaju zahtjevati prilikom odlučivanja o sklapanju ugovora. Radi suzbijanja nelojalne konkurencije,koja nanosi nesagledivu štetu odgovornim tvrtkama i komintentima;poslodavcima i radnicima, kao i široj društvenoj zajednici , logično je da poslovni subjekti – ovlaštene tvrtke uspostave i razvijaju korporativnu kulturu, te pristupe sklapanju Etičkog kodeksa , kojim bi preuzeli određene obveze na profesionalno i korektno postupanje u međusobnim odnosima, kao i prema korisnicima usluga.Opcija o kojoj bi trebalo otvoriti razgovore je i osnivanje Komore.Jedna od mogućnosti za dugoročno poboljšanje stanja, umjesto prosječnosti je i okrupnjavanje davatelja usluga u području zaštite na radu (tehnički i kadrovski rersursi, šire tržište, bolja specijalizacija za pojedine vrste usluga i djelatnosti,korištenje sredstava EU i dr. ) , u čemu bi interes trebali pronaći svi koji se bave oviom poslom. Prethodno rečenom svjedoči i analiza provedenog istraživanja za potrebe stručnog rada, u kojem se ističe: „Konkurencija često ide s nižim cijenama i slabijom kvalitetom, a inspektori često ne kontroliraju njihove usluge, te kupci ne znaju što kupuju jer ih interesira samo formalna (pravna) snaga dokumenata“. No, treba istaknuti da svjedočimo primjerima u kojima ovlaštene tvrtke uz odgovorno obavljanje poslova, ulažu svoje značajne resurse i napore,putem javno dostupnih različitih materijala za opću dobrobit ,prinoseći edukaciji i osvješćivanju svih dionika o prevenciji u provedbi mjera sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. | Nije prihvaćen | Državni inspektorat obavlja nadzor ovlaštenih osoba u skladu s odredbama zakona o zaštiti na radu a nadzor nad radom ovlaštenih osoba obavlja se i u skladu s odredbama Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, br. 50/19) te se ovlaštenja izdaju u skladu s odredbama navedenog Pravilnika a istim su propisane i obveze stalnog stručnog osposobljavanja stručnjaka zaštite na radu iz ovlaštenih osoba. Ne postoje dovoljno čvrsti argumenti kao ni zakonske pretpostavke za osnivanje Komore. |
| 11 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 5.Podizanje kvalitete rada ostalih dionika u sustavu zaštite na radu; stručnjaka zaštite na radu, poslodavca i njegovog ovlaštenika te povjerenika radnika za zaštitu na radu | Dugoročno poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu u našoj zemlji moguće je ostvariti kroz cjeloživotno učenje svih ključnih dionika; od poslodavaca, ovlaštenika poslodavaca, povjerenika radnika za ZNR, stručnjaka za ZNR,medicine rada, inspektora do sudaca, i vještaka, i zato je potrebno u okviru Državne škole za javnu upravu, ili modelom javno-privatnog partnerstva uspostaviti rad Akademije sigurnosti, čije djelovanje je moguće financirati iz dijela sredstava koja se uplaćuje u HZZO, a namijenjena su za zaštitu zdravlja na radu. Potrebna je tješnija suradnja posebice u izvođenju programa stručnog usavršavanja sa strukovnim udrugama. U ovaj dio dakle, potrebno je uključiti i same poslodavce, specijaliste medicine rada, inspektore za zaštitu na radu, suce koji sudjeluju u postupcima vezanima za područje sigurnosti i zdravlja na radu te sudske vještake.Samo sveobuhvatnim i sinergijskim pristupom moguće je učiniti pozitivne i vidljive promjene. Uz cjeloživotno usavršavanje stručnjaci zaštite na radu moraju dobiti odgovarajući značaj i status u radnim sredinama, istovremeno preuzimajući u potpunosti svoju ulogu;stručne potpore poslodavcima, ovlaštenicima, povjerenicima radnika za zaštitu na radu.Odgovornost je poslodavaca da im to omoguće u punoj mjeri. Stručnjake je potrebno poticati i stimulirati na objavu znanstvenih i stručnih radova, te članaka iz područja zaštite na radu. | Djelomično prihvaćen | Pitanja stalnog stručnog usavršavanja biti će uređena novim Pravilnikom o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. |
| 12 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 6.Umrežavanje institucionalnih dionika radi praćenja podataka i donošenja daljnjih politika | Umrežavanje je prijeko potrebno i s obzirom na prethodno provedene aktivnosti,nema razloga da to već daleko ranije nije učinjeno. Međutim,najprije je potrebno omogućiti primjerene organizacijske uvjete rada i djelovanja pojedinih dionika. Nema logike i opravdanja da su već skoro 3 g. dvije službe u Sektoru za rad i zaštitu na radu u okviru Ministarstva rada,mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike smještene s nekolicinom službenika ( njih ukupno 7-8) na dvije cca.7 -8 km udaljene razdvojene lokacije. To je izuzetan primjer nefunkcionalnosti i neracionalnosti. Istovremeno, je na takav način jedam mali broj službenika odvojen i od Uprave kojoj unutrašnjom organizacijom pripada. Dakle, krajnje je vrijeme da se tehnički rješi smještaj službenika na jednom mjestu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 7.Unapređivanje suradnje ključnih dionika u sustavu zaštite na radu | Iskustva iz razdoblja osnivanja (2000.g.) i izrazito uspješnog rada Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu (2001.-2011.) kao savjetodavnog tijela Vlade RH, uz logističku potporu tadašnjeg Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH , ukazuju da je prijeko potrebno izvršiti proširenje sastava tog tijela s predstavnicima strukovnih udruga koje djeluju u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu,te s predstavnicima inspekcije zaštite na radu,Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada ,HZZO te visokoškolskih institucija koje izvode studijske programe iz ovog područja.Pored toga, potrebno je dosljedno poštivati nadležnosti tog tijela propisane zakonom,kako bi odista ono moglo ispunjavati svoju ulogu u promicanju,praćenju budućeg dokumenta i unapređivanju ovog područja. Od izuzetne je važnosti promicati i bipartitni socijalni dijalog između udruga poslodavaca i sindikata na svim razinama i u svim sektorima (zbog specifičnih rizika na radu i primjene odgovarajućih mjera), te nastaviti započete aktivnosti na tom području koje su se odvijale u vrijeme rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Isto tako , potrebno je nastaviti aktivnosti i suradnju socijalnih partnera u okviru Županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća (specifičnosti ovisno o sektorima,stopi i stanju u ovom području). Posebno je važno intenzivirati socijalni dijalog vezano za sigurnost i zdravlje na radu u državnom i javnom sektoru, budući da raspoložive spoznaje ukazuju na znatne organizacijske i provedbene probleme u tim područjima. Nacionalna kultura zaštite na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguranju sigurne i zdrave radne okoline kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, pri čemu je najveći prioritet načelo prevencije. Kultura zaštite na radu ključna je na nacionalnom kao i na razini svakog radnog mjesta. Vlada je odgovorna za donošenje i razvoj nacionalne politike i programa te sustava politike zaštite na radu,zatim, za uspostavu kvalitetnog institucionalnog ustroja i neovisno djelovanje specijaliziranih nacionalniih institucija u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu,donošenje razumljivog, primjerenog i usklađenog zakonodavnog okvira ,efikasan nadzor primjene propisa,kroz postupanje inspekcije, te primjenu stimulativnog modela osiguranja u području zaštite zdravlja na radu i drugih poticajnih mjera za ulaganja poslodavaca. Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ,polazeći od činjenice da su sigurni i zdravi radni uvjeti osnovno ljudsko pravo, preduvjet zadovoljstva i produktivnog rada svakog pojedinca,konkuretnosti, poslovne uspješnosti i društvene odgovornosti. U svakoj radnoj sredini poslodavci mogu unaprijediti uvjete zaštite i zdravlja na radu tako što će usvojiti proaktivni pristup. Radnici su odgovorni za rad na siguran način, zaštitu sebe i ne ugrožavanje drugih, poznavanje svojih prava i obveza , te aktivno sudjelovanje u osposobljavanju i provedbi preventivnih mjera. Osobito je važna i nezamjenjiva uloga stručnjaka za zaštitu na radu, njihov odgovarajući status, uvažavanje i praktično djelovanje, kao i svakodnevna aktivnost imenovanih ovlaštenika poslodavaca i izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu,kao i potpora sindikata i radničkih vijeća. Nadalje predlaže se dopuniti dio koji se odnosi na sporove :U cilju stvaranja preduvjeta za mirno rješavanje radnih i drugih sporova iz područja zaštite na radu, uključivo i regresne zahtjeve od strane HZZO i HZMO (kao i drugih vrsta radnih sporova) potrebno je ne samo apelirati na subjekte takvih sporova da pristupe postupcima medijacije, već je potrebno reaktivirati svu infrastrukturu koja je u vrijeme djelovanja Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH uspostavljena od lokalne do nacionalne razine ( educirani miritelji, uredi za mirenje pri županijama, tajnici za mirenje ), kako bi odista taj institut bio široko dostupan zainteresiranim strankama.Ministarstvo nadležno za rad kao slijednik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH treba provesti odgovarajuće aktivnostina reaktivaciji navedenog sustava medijacije. | Nije prihvaćen | Sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu propisan je člankom 6. stavkom 3. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu ima mogućnost suradnje sa svim dionicima u području zaštite na radu. Postupci mirenja u kolektivnim radnim sporovima provode se u skladu s odredbama Zakona o radu i podzakonskim propisima, dok je u drugim sporovima postupak medijacije uređen propisima koji su u nadležnosti drugih tijela. |
| 14 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 7.Unapređivanje suradnje ključnih dionika u sustavu zaštite na radu | U ovom dijelu uloga Odbora za zaštitu na radu mora se posebno naglasiti. Kao savjetodavno tijelo Odbor za zaštitu na radu ima važnu ulogu u unapređivanju zaštite na radu kod poslodavca, i zato je potrebno ojačati njegove aktivnosti.Izraditi analizu postojećeg stanja, temeljem toga donijeti akcijski plan, s mjerama, rokovima,nositeljima, potrebnim sredstvima, utvrditi dinamiku održavanja sjednica tijekom godine, okvirne dnevne redove sjednica, uz članove Odbora ,planirati i druge sudionike pojedinih sjednica itd. . Na takav način moguće je učiniti kontinuirani napredak i mobilizirati sve aktere na djelovanje.Zakonom izmjenjena obveza o održavanju sjednica Odbora najmanje 2 puta godišnje ne ograničava ,niti sputava učestalost radnih sastanaka usmjerenih na poboljšanje i unapređivanje stanja u konkretnoj radnoj sredini, i to ne smije biti alibi da se zadovoljava puka forma.Naprotiv ,potreban je individualni pristup, jer je svaka sredina različita,pa samim time su i okolnosti i špotrebe drugačiji. | Nije prihvaćen | Pitanja u vezi Odbora za zaštitu na radu uređena su odredbama članka 35. Zakona o zaštiti na radu te se poslovi odbora mogu proširiti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. Obveze u vezi osnivanja i rada Odbora za zaštitu na radu propisane su odredbama članka 34. Zakona o zaštiti na radu te iste ne utječu na mogućnost češćeg sazivanja sjednica odbora od propisanog. |
| 15 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 8.Preventivno djelovanje specijalista medicine rada na mjestima rada | Medicina rada mora imat istaknuto mjesto u naporima za očuvanje zdravlja na radu i radne sposobnosti, a time i zdravlja u trećoj životnoj dobi. Nužno je izraditi evaluaciju područja medicine rada,sagledavajući organizacijska, kadrovska i stručna pitanja , radi definiranja položaja i uloge specijalista medicine rada i drugih stručnjaka npr. psihologa u ostvarivanju temeljenog cilja “zdravo radno mjesto“ i „očuvanje radne sposobnosti radnika sinergijom zdravog stila života“. Sadašnjim unutarnjim ustrojem Službe za medicinu rada HZJZ, postoje preduvjeti za djelovanje ; Odjel za očuvanje radne sposobnosti i zdravlje na radu,Odjel za unapređivanje djelatnosti medicine rada,Odjel za prevenciju rizika u radnim uvjetima,Odjel za edukaciju u zaštiti zdravlja radnika, Odjel za profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad,Odjel za ozljede na radu.Preostaje praktičmno postupanje i suradnja s specijaoiatima medivne rada i sporta na terenu,poslodavcima, stručnjacima zaštite na radu, radničkim predstavnicima i drugim dionicima. Potrebno je angažiranije djelovanje u provedbi Nacionalnih zdravstvenih preventivnih programa ( sinergijom Službe za medicinu rada, Službe za javno zdravstvo i Službe za promicanje zdravlja u sastavu HZJZ) kako bi u programima u većoj mjeri participiralo radno aktivno stanovništvo.Programi promocije zdravlja na radnom mjestu,kao što je aktivno sudjelovanje u Nacionalnom programu "Živjeti zdravo – Tvrtka prijatelj zdravlja" , te dobra praksa pojedinih hrvatskih kompanija, djelotvorno mogu ojačati i proširiti postojeće programe zaštite na radu, doprinoseći zdravlju radnika; održavajući njihovu sposobnost rada i omogućavajući im da ostanu aktivni i produktivni članovi zajednice, kao i da doprinose dobrobiti i radnika i njihovih kompanija. U okviru EU-ova novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje 2021.–2027.” osigurat će se i znatna potpora za borbu protiv raka. Osim toga, programom „EU za zdravlje 2021.–2027.” doprinijet će se:prevenciji bolesti i promicanju zdravlja sve starijeg stanovništva; i pojačanom nadzoru prijetnji zdravlju. EU će podupirati države članice i zdravstvenim istraživanjima u okviru misije za borbu protiv raka koja je dio Obzora Europa i objedinjuje inovativne pristupe istraživanju i javnom zdravlju s naglaskom na prevenciji raka, kao i infrastrukturom potrebnom za digitalne zdravstvene alate u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Nekoliko tema povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu predloženo je u prvim programima rada Obzora Europa u okviru klastera Zdravlje. Nadalje, rezultati aktualnih istraživanja o sigurnosti i zdravlju na radu koja se financiraju u okviru programa Obzor 2020. pružit će vrijedan doprinos, primjerice iz područja mentalnog zdravlja na radu . Dostupan je i novi instrument za tehničku potporu kako bi se državama članicama pomoglo u osmišljavanju i provedbi reformi u području sigurnosti i zdravlja na radu. | Primljeno na znanje | Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/21), Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (NN 91/18 i 1/21) i Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu (NN 129/2020), su propisane posebne obveze u vezi zdravstvenog nadzora. Također su izrađeni prijedlozi tri pravilnika koji su u nadležnosti Ministarstva zdravstva te su aktivnosti za donošenje istih u poodmakloj fazi – Prijedlog pravilnika o najmanjem broju sati koji je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, Prijedlog pravilnika o postupcima pružanja prve pomoći, sredstvima, vrsti i količini sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu rada te načinima i rokovima osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći i Prijedlog pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada i uvjetima koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove. |
| 16 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.2.2. Područje zaštite na radu, 9.Poticanje poslodavca na uvođenje sustava upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu prema normi HRN ISO 45001 | U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu.Apeli i mjere a bez konkretnih poticaja nisu dovoljni. Budući je u fazi dovršetak norme ISO 45003, Occupational health and safety management – Psychological health and safety at work – Guidelines for managing psychosocial risks, koja će dati upute o upravljanju rizicima psihološkog zdravlja i sigurnosti u okviru sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu , potrebno je istu primijeniti u praksi. | Primljeno na znanje | U prijedlogu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine navedeno je da će se razmatrati mogućnosti osiguravanja bespovratnih sredstava za certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Zakon o zaštiti na radu na temelju odredbe članka 14. Zakona o zaštiti na radu daje mogućnost primjene priznatih pravila zaštite na radu, što uključuje i mogućnost primjene Norme ISO 45003. |
| 17 | VITOMIR BEGOVIĆ | 4.Opis razvojnih potreba i potencijala (za upravno područje u srednjoročnom razdoblju), 4.3.Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju | Dopuniti dio koji se odnosi na međunarodnu suradnju - Europsko udruženje škola za medicinu rada (European Association of Schools of Occupational Medicine, EASOM), ENETOSH – Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja (European Network Education and Training in Occupational Safety and Health, Europska mreža organizacija za zaštitu na radu (eng.The European Network of Safety and Health Professional Organisations – ENSHPO), Europska mreža za promicanje zdravlja na radnom mjestu (European Network for Workplace Health Promotion – ENWHP) je mreža zemalja članica Europske unije, koja uključuje nacionalne institucije za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, zavode za socijalno osiguranje, ustanove javnog zdravstva i institucije koje se bave promicanjem zdravlja. | Nije prihvaćen | Pojedini dionici sustava zaštite na radu ostvaruju suradnju s međunarodnim institucijama u skladu sa svojim djelokrugom rada. |
| 18 | VITOMIR BEGOVIĆ | Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, 8.Okvir za praćenje i vrednovanje | Postupak praćenja provedbe Nacionalnog plana, odnosno pripadajućih Akcijskih planova koji se donose za pojedina razdoblja, provodit će se sukladno odredbama Pravilnika o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, broj 6/19). i čl.6 st.1 i čl.7 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18) | Nije prihvaćen | Postupak praćenja provedbe Nacionalnog plana, odnosno pripadajućih Akcijskih planova koji se donose za pojedina razdoblja, provodit će se sukladno odredbama Pravilnika o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 6/19). |
| 19 | VITOMIR BEGOVIĆ | Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, 8.Okvir za praćenje i vrednovanje | Logično je bilo uključiti i druge dionike :NV ZNR čl.6 st.4 .Zakon o zaštiti na radu, strukovne udruge u području zaštite nas radu i zaštite zdravlja,HZZO,IMIMR,… | Nije prihvaćen | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će, kao nositelj izrade Nacionalnog plana, podnositi godišnja izvješća o provedbi Koordinacijskom tijelu, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine. |